Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.8 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 830 3900947 3898279 2026-06-27T12:23:24Z نوفاك اتشمان 16322 ažuriranje 3900947 wikitext text/x-wiki {{Coord|44|00|00|N|18|00|00|E|region:BA_type:country_scale:2000000|display=title}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Босна и Херцеговина | ime_genitiv = Bosne i Hercegovine | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | grb = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | uzrečica = | himna = [[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]<br/>{{center|[[Datoteka:National Anthem of Bosnia and Herzegovina.ogg]]}} | mapa = Location Bosnia-Herzegovina Europe.png | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = '''''[[De jure]]'':''' ''nema''<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}</ref><br>'''''[[De facto]]'':''' {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Srpski jezik|srpski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]{{Napomena|U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|title=Ustav Republike Srpske|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|access-date=6. 4. 2025|archive-date=7. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250307102248/https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=6. 4. 2025}}</ref>}}}} | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}} | etničke_grupe = 50,11% [[Bošnjaci]]<br />30,78% [[Srbi]]<br />15,43% [[Hrvati]]<br />3,68% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = {{unbulleted list |51% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 46% [[Kršćanstvo]] ** 31% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 15% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Katoličanstvo]] {{Tree list/end}} |3% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref>{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina |url=https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/bosnia-and-herzegovina/ |access-date=20. 10. 2022 |website=United States Department of State |language=en-US}}</ref>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}<ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}</ref> | državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]<ref>{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en|archive-date=24. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124195757/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|url-status=dead}}</ref><ref name="aerodromi u BiH"/><ref>{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=22. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}</ref> | vrsta_prve_vlasti = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] | vladar_prva_vlast = [[Christian Schmidt]]{{Napomena|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] jest međunarodni civilni nadzornik [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] s ovlaštenjem da smijeni izabrane i neizabrane zvaničnike i donese zakone.}} | vrsta_druge_vlasti = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] | vladar_druga_vlast = {{unbulleted list |[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]]) }} | vrsta_treće_vlasti = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] | vladar_treća_vlast = [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Bosna (zemlja)|Bosna u ranom srednjem vijeku]] | događaj_datum1 = 9. vijek | događaj2 = [[Bosanska Banovina]] | događaj_datum2 = 1154. | događaj3 = [[Povelja Kulina bana]] | događaj_datum3 = 29. august 1189. | događaj4 = [[Bosansko Kraljevstvo]] | događaj_datum4 = 1377. | događaj5 = Početak [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]] | događaj_datum5 = 1451. | događaj6 = [[Bosanski sandžak]] | događaj_datum6 = 1463. | događaj7 = [[Bosanski pašaluk]] | događaj_datum7 = 1580. | događaj8 = [[Bosanski vilajet]] | događaj_datum8 = 1867. | događaj9 = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje]] | događaj_datum9 = 20. oktobar 1878. | događaj10 = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija]] | događaj_datum10 = 6. oktobar 1908. | događaj11 = [[Stvaranje Jugoslavije]] | događaj_datum11 = 1. decembar 1918. | događaj12 = [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|Pokrajina BiH]] | događaj_datum12 = 1918−1924. | događaj13 = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] | događaj_datum13 = 25. novembar 1943. | događaj14 = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum14 = 29. novembar 1945. | događaj15 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi višestranački izbori]] | događaj_datum15 = 18. novembar 1990. | događaj16 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum16 = 1. mart 1992. | događaj17 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum17 = 6. april 1992. | događaj18 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]] | događaj_datum18 = 8. april 1992. | događaj19 = Pristupanje u [[Ujedinjene nacije|UN]] | događaj_datum19 = 22. maj 1992. | događaj20 = Kraj [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] ([[Vašingtonski sporazum]]) | događaj_datum20 = 18. mart 1994. | događaj21 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum21 = 14. decembar 1995. | događaj22 = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]] | događaj_datum22 = 5. decembar 2018. | događaj23 = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Kandidatski status]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]] | događaj_datum23 = 15. decembra 2022. | događaj24 = [[Evropsko vijeće]] odobrilo otvaranje [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupnih pregovora]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]] | događaj_datum24 = 21. mart 2024. | površina = 51.129<ref name="Parlament">{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |title=O Bosni i Hercegovini |work=parlament.ba |access-date=29. 9. 2020}}</ref> | po_površini_na_svijetu = 125. na svijetu | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = {{Gubitak}}3.531.159<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = 2013 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 135. na svijetu | procjena = {{Gubitak}}3.434.000 | procjena_godina = 2020 | gustoća = 69 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = {{Rast}}$82,89 milijardi <ref name=imf2>{{cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BIH |title=Bosnia and Herzegovina|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]|access-date=6. 4. 2025}}</ref> | bdp_godina = Procjena 2026. | po_broju_bdp_na_svijetu = 112. u svijetu | bdp_per_capita = {{Rast}}$24.123<ref name=imf2/> | bdp_per_capita_na_svijetu = 84. u svijetu | bdp_nominalni_ukupno = {{Rast}}$36,77 milijardi<ref name=imf2/> | bdp_nominalni_godina = Procjena 2026. | bdp_nominalni_na_svijetu = 109. u svijetu | bdp_nominalni_per_capita = {{Rast}}$10.701<ref name="imf2"/> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 88. u svijetu | hdi = {{Rast}}0.804<ref>{{Cite web |date=6. 5. 2025 |title=Human Development Report 2025 |url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250506051232/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf |archive-date=6. 5. 2025 |access-date=6. 5. 2025 |publisher=undp.org}}</ref> | hdi_godina = 2023 | hdi_nivo = <span style="color:#228B22;">veoma visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = 74. na svijetu | gini = {{Pozitivan pad}}27,1<ref>{{cite web |url=https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2024/CIS_01_2022_Y1_1_BS.pdf |title=Anketa o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini 2021/22. |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=24. 6. 2025}}</ref> | gini_godina = 2022 | gini_nivo = <span style="color:#00c400;">niska nejednakost</span> | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najveća_tačka_ime = [[Maglić]] | najveća_tačka_metara = 2386 | najveće_jezero_ime = [[Buško jezero]] | najveće_jezero_površina = 56,7 | najveća_rijeka_ime = [[Sava]] | najveća_rijeka_dužina = 945 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA]] | internetski_nastavak = [[.ba]] | komentar = }} '''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') [[suverena država|suverena]] je [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]], a na jugoistoku s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države jest [[Sarajevo]]. [[Nezavisnost]] je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013]], imala je 3.531.159 stanovnika. Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od [[paleolit]]a, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su [[Kakanjska kultura|kakanjska]] i [[Butmirska kultura|butmirska]]. Nakon dolaska prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]] bilježi se više kultura željeznog doba kao što su [[Glasinačka kultura|glasinačka]] i [[srednjobosanska kulturna grupa]]. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Dicioni]], [[Autarijati]]. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom [[Južni Slaveni|slavenskih]] plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je [[Bosanska Banovina]],<ref>Paul Mojzes, ''Religion and the war in Bosnia'', Oxford University Press, 2000, str. 22; "Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204)."</ref> koja će krajem 14. stoljeća prerasti u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba [[Osmansko Carstvo]] počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|Slabljenjem]] Osmanskog Carstva nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-Ugarska]] je [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost, usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995. Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnom naslijeđu]], [[Bosanska kuhinja|kuhinji]], [[Muzika u Bosni i Hercegovini|eklektičnoj i jedinstvenoj muzici]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekturi]] i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.<ref>{{Cite web |url= http://www.insidefilm.com/europe.html |title= Inside Film Online - Europe Film Festivals|website= insidefilm.com|access-date=29. 3. 2020}}</ref> U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]], a [[Bošnjaci]] su etnička većina.<ref name="RP 2013"/> Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Jevreji]], [[Makedonci]], [[Romi]], [[Slovenci]], [[Turci]] i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi ''[[Hercegovci|Hercegovac]]'' i ''[[Bosanci|Bosanac]]'' održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala ''Bosna'' sve do [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske okupacije]] krajem 19. stoljeća.<ref>"The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina". Toronto Slavic Quarterly.</ref><ref>{{Cite news |url= http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |title= MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE? |author= [[Ivan Lovrenović]] |date= 9. 11. 1998 |work= Arhiva [[BH Dani]], br. 88 |quote= Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski "patent". |access-date= 3. 7. 2019 |archive-date= 22. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130522195429/http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |url-status= bot: unknown }}</ref> Država je s visokim stepenom [[Indeks ljudskog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]], s ekonomijom kojom dominiraju [[industrija]] i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom [[turizam|turističkog]] i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]] za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Također je kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od aprila 2010, kada je potpisala [[Proširenje NATO-a|Akcijski plan za članstvo]] na samitu u [[Tallinn]]u, a članica je i [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (od 22. maja 1992), [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] (od aprila 2002), [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]], [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[G77]], [[CEFTA]]-e, [[Jadranska povelja|Jadranske povelje]], posmatrač u [[Organizacija islamske saradnje|Organizaciji islamske saradnje]] (OIC), posmatrač u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], a jedan je od osnivača [[Mediteranska unija|Mediteranske unije]] (2008). == Etimologija == Prvi sačuvani, opće priznati spomen oblika imena "[[Bosna (regija)|Bosna]]" nalazi se u djelu ''[[O upravljanju carstvom|De Administrando Imperio]]'', političko-geografskom priručniku koji je napisao bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet]] sredinom 10. stoljeća (između 948. i 952. godine), a u kojem se opisuje "mala zemlja" (χωρίον) na grčkom jeziku "Bosona" (Βοσώνα).<ref name="Moravcsik-153">{{cite book|editor=Gyula Moravcsik|author=Constantine VII''Porphyrogenitus''|date=1993|publisher=Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies|title=De Administrando Imperio|pages=153–55}}</ref> Vjeruje se da naziv zemlje potiče od imena rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] koja teče kroz centralni dio Bosne. Prema [[Filologija|filologu]] Antonu Mayeru, naziv Bosna mogao bi potjecati od ilirskog *"Bass-an-as", što bi pak moglo potjecati od protoindoevropskog korijena bʰegʷ-, što znači "tekuća voda".{{sfn|Malcolm|2002}} Naziv Hercegovina znači "hercegova [zemlja]", a "Herzog" potiče od njemačke riječi za "vojvodu". Potječe od titule bosanskog magnata iz 15. stoljeća, [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]], koji je bio "Herceg Huma i Primorja" (1448). Hum (ranije nazvan Zahumlje) bio je ranosrednjovjekovna kneževina koju je osvojila Bosanska banovina u prvoj polovini 14. stoljeća. Kada su Osmanlije preuzele upravu nad regijom, nazvana je [[Hercegovački sandžak]]. Bio je sastavni dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] sve do formiranja kratkotrajnog [[Hercegovački pašaluk|Hercegovačkog pašaluka]] 1830-ih, koji se ponovo pojavio 1850-ih, nakon čega je administrativna regija postala općepoznata kao Bosna i Hercegovina.<ref name="Encyclopedia Britannica">{{cite web | title=Facts, Geography, History, & Maps | website=Encyclopedia Britannica | url=https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | access-date=15. 10. 2025 | archive-date=3. 4. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190403215257/https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | url-status=live }}</ref> Prilikom proglašenja nezavisnosti 1992. godine, službeni naziv države bio je [[Republika Bosna i Hercegovina]], ali nakon Daytonskog sporazuma iz 1995. i novog ustava koji ga je pratio, službeni naziv je promijenjen u Bosna i Hercegovina.<ref>''The World Factbook'' (Washington DC: National Foreign Assessment Center, Central Intelligence Agency, 2013), 90–93. {{ISBN|0160921953}}</ref> == Historija == {{Historija BiH}} {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Prahistorijsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}} Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e. Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija dosad poznata kultura iz [[neolit]]a, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jest [[Starčevačka kultura]], zastupljena uglavnom na lokalitetima [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] uveliko utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najvažnije neolitske kulture na području Bosne i Hercegovine.<ref>ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA, Edina Kadić, diplomski rad, Sarajevo, 2012.</ref> Butmirska kultura jest kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|prahistorijskom naselju u Butmiru]] u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|kamenog doba]]. Ostali važniji lokaliteti Butmirske kulture jesu [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i [[Arheološko područje Obre|Obre]]. Istovremeno s Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]]. Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i juznobosanskim. Nalazišta su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] (Sarajevo), Varvara kod [[Ramsko jezero|Ramskog jezera]] i [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Moštre]]. === Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) === {{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira}} Tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] neolitsko stanovništvo koje je naseljavalo područje današnje Bosne i Hercegovine postepeno su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Od 8. stoljeće p. n. e. ilirska plemena evoluirala su u kraljevstva. Najstarije zabilježeno kraljevstvo u Iliriji (regiji koja je obuhvatala zapadni dio Balkanskog poluostrva kao što je zabilježeno u klasičnoj antici) bilo je kraljevstvo [[Enhilejci|Enhilejaca]] u 8. stoljeću p. n. e. Poslije Enhilejaca, od 4. stoljeća p. n. e. pojavljuju se i druga ilirska plemena. [[Autarijati]] pod [[Pleurias]]om (od 337. p.n.e) osnivaju svoje kraljevstvo a potom i [[Ardijejci]], ilirski narod koji je prvobitno naseljavao područje uz rijeku Neretvu (Narenta) i dio jadranske obale a koje će se održati do 167. p. n. e. i [[Ilirski ratovi|trećeg Ilirskog rata]]. Kraljevstvo Ardijejaca, kojim je vladao [[Agron (kralj)|Agron]] polovinom 3. stoljeća p. n. e, i [[Dardanija|Dardansko]], koje je uspostavio [[Bardilis]] početkom 4. stoljeća p. n. e. najpoznatija su ilirska kraljevstva na zapadnom Balkanu. Tokom ovog perioda područje današnje Bosne i Hercegovine nastanjivalo je nekoliko ilirskih plemena, od kojih se najvažniji bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]], za koje se veže [[srednjobosanska kulturna grupa]] bronzanog i željeznog doba. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i dijelove zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme, za koje se veže kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]]. Druga poznatija ilirska plemena koja treba spomenuti jesu [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]]. Vrlo važnu ulogu u životu Ilira imao je kult mrtvih, što se može primijetiti u njihovim pažljivim izvođenim obredima sahrane, kao i bogato ukrašenim grobnim mjestima. U sjevernim dijelovima područja koje su nastanivali Iliri, postojala je duga tradicija kremiranja i sahranjivanja mrtvih u plitkim grobovima, dok su na jugu mrtve sahranjivali u velikim kamenim ili zemljanim [[tumuli]]ma, koji su u Hercegovini dostizali i monumentalne dimenzije, širine i više od 50 m i 5 m visine. Japodi su bili skloni i ukrašavanju (teške, prevelike ogrlice od žutog, plavog ili bijelog stakla i velike bronzane [[Fibula (broš)|fibule]], kao i spiralne narukvice, dijademe i kacige od bronze). U nekoliko stoljeća ilirske vladavine ovim prostorima nisu zabilježeni upadi drugih naroda sve do 4. stoljeća, kada se spominje invazija [[Kelti|Kelta]]. Kelti su dolaskom na ovo područje donijeli tehniku grnčarskog kola, nove vrste fibula i različite pojaseve od bronze i gvožđa. Tokom migracije iz srednje Evrope ka jugu Balkanskog poluostrva Kelti su se kratko zadržali na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj ostao minimalan, ali pohod ovog indoevropskog naroda utjecao je na raseljavanje nekih ilirskih plemena (Autarijati), pri čemu je došlo i do miješanja nekih plemena, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo sjeveroistočnu Bosnu. O tom periodu postoji malo historijskih dokaza, ali u cjelini se čini da su Kelti okupljali više naroda koji govore različitim jezicima. Na jugu današnje Bosne i Hercegovine, u području delte Neretve zabilježen je znatan utjecaj [[Helenizacija|heleniziranog]] ilirskog plemena [[Daorsi]]. Glavni grad tog plemena bio je [[Daorsoi]] u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]]. Daorson je u 4. stoljeću p. n. e. bio okružen [[megalitim]]a, zidovima visokim i po pet metara (velikih poput onih u grčkoj [[Mikena|Mikeni]]), sastavljenih od velikih kamenih blokova. Daorsi su izrađivali jedinstvene bronzane [[Kovanica|kovanice]] i skulpture. Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. kada se u historiografiji taj sukob smatra početkom [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]] koji će potrajati sve do 168. p. n. e. U tom periodu Rimljani su zauzeli veći dio ilirskog područja a potpunu prevlast ostvarit će tek 9. n. e. Upravo je na području današnje Bosne i Hercegovine, Rimsko Carstvo vodilo jednu od najtežih bitaka u svojoj historiji još od vremena [[Punski ratovi|Punskih ratova]], kako je to svojevremeno opisao rimski historičar [[Svetonije]]. Ova rimska vojna kampanja protiv [[Ilirik]]a, tadašnje rimske provincije koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, poznata je kao kampanja gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Velikog ilirskog]] ili Batonovog ustanka. Ustanak je podignut 6. n. e, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a), nakon pokušaja regrutiranja Ilira u rimsku vojsku i trajao je tri godine, kada je ugušen. Za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (9. n. e) sve ilirske teritorije konačno potpadaju pod rimsku upravu. Tokom vladavine Rima na ovo područje doseljavali su se latinski stanovnici iz cijelog carstva. === Nova era === U prvim stoljećima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantijsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, zatječući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana, a prilikom dolaska Slavena povlače se uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi ''Wallach'', što znači "Rimljanin". === Srednji vijek === [[Datoteka:Bobovac.jpg|thumb|225px|Srednjovjekovni kraljevski grad [[Bobovac]].]] {{Glavni|Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosanska Banovina|Bosansko Kraljevstvo}}Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.{{Sfn|Bulić|2013}} Bosna se prvi put spominje u Nikiforovom mirovnom sporazumu iz 803. koji nije sačuvan, ali o kojem govore engleski historičari iz XIX v.<ref>{{Cite book|last=Smith|first=Wiliam|url=https://books.google.ba/books?id=870_AQAAIAAJ&pg=PA1178&lpg=PA1178&dq=nicephorus+charlemagne+treaty+%22bosnia%22&source=bl&ots=iSPplsMmqe&sig=SpJGopyjkF_8Y8CDb9rlPydTlFs&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjN85-oyOnfAhXmqIsKHdhUBnEQ6AEwDnoECAkQAQ#v=onepage&q=bosnia|title=Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Entry on Nicephorus, Volume 2|year=1848|location=London|pages=1178}}</ref> Prema bizantskom ''[[O upravljanju carstvom]]'', u Bosni su postajala dva naseljena grada Katera i Desnik.{{Sfn|Moravcsik|1967}}{{Sfn|Bulić|2013}} Utvrđeno je da se srednjovjekovni zemlja Bosna protezala od [[Sarajevo|sarajevskog]] polja na jugu do [[Zenica|zeničkog]] polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina [[Prača (rijeka)|Prače]] prema [[Drina|Drini]], zapadna duž doline [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenice]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{Sfn|Kaimakamova|Salamon|2007}} Prvi imenom poznati vladar Bosne bio je [[ban Borić]], zatim [[Kulin ban]], a poslije krunidbe [[Tvrtko I, kralj Bosne|Bana Tvrtka I Kotromanića]] 1377. u [[Mile (Visoko)|Milima]] vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1463, kad zvanično postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Na jugu [[Humska zemlja]] je opstala do 1483. kada će i ona konačno pasti. === Osmanlijsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]], [[Gazi Husrev-beg]], [[Ajas-beg]] i drugi. U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda. Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanskog Carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi. === Austrougarsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}} Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] dobija pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu kako bi zavela mir, a zemlja i dalje formalno pod vlašću otomanskog sultana. Bosna i Hercegovina nije dobila autonomiju koja je bila predviđena [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] od 3.8.1878, godine 1908. Austro-Ugarska vrši aneksiju Bosne i Hercegovine što je Turska nakon prvobitnog protivljenja 1909. i prihvatila. Austro-Ugarska je postigla dogovor s Osmanskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna austro-ugarskih krunâ) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.jstor.org/stable/2212637|title=Protocol between Austria-Hungary and Turkey|last=The American Journal of International Law|first=Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct, 1909), pp. 286-289|date=1909.|publisher=Cambridge University Press|access-date=22. 7. 2024}}</ref> Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "[[Mlada Bosna]]". On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama. === Prvi svjetski rat === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}} Tokom Prvog svjetskog rata mnogo građana Bosne i Hercegovine bilo je regrutirano u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]]. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla [[Vojska Kraljevine Srbije (1914–1918)|Vojsku Kraljevine Srbije]] kod Han-Pijeska i izbacila ih preko Drine. [[Kraljevina Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora]] bile su 1915. vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske (Bačku, Banat i Baranju) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvom svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40% Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]] === Kraljevina Jugoslavija === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}} Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske područje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav kratkotrajne [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od 1929. zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon pojačane [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti. Politički život u Bosni i Hercegovini u to vrijeme obilježila su dva glavna trenda: društveni i ekonomski nemiri zbog preraspodjele imovine i formiranje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim regijama. Dominantni ideološki sukob koji je tada vladao u jugoslovenskoj državi, između hrvatskog regionalizma i srpske centralizacije, različito su shvatale glavne etničke grupe u Bosni i Hercegovini i zavisio je od ukupne političke atmosfere. Političke reforme provedene u novoosnovanom jugoslavenskom kraljevstvu nisu imale mnogo koristi za tadašnje bosanske muslimane; prema konačnom popisu vlasništva nad zemljištem i stanovništva prema vjerskoj pripadnosti iz 1910. godine, provedenom u Austro-Ugarskoj, muslimani su posjedovali 91,1%, pravoslavni Srbi 6,0%, katolički Hrvati 2,6%, a ostali 0,3% imovine.<ref>{{cite web|author=Danijela Nadj|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium "Southeastern Europe 1918–1995"|publisher=Hic.hr|access-date=14. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|archive-date=22. 8. 2006|url-status=live}}</ref> Nakon reformi, bosanskim muslimanima je oduzeto ukupno 1.175.305 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara, poput [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]], osigurali su da šest oblasti izdvojenih iz Bosne i Hercegovine odgovara teritoriji nekadašnjih šest sandžaka iz osmanlijskog doba i, na taj način, odgovara historijskim granicama Bosne i Hercegovine u cjelini. Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena jer su granice banovina odudarale od historijskih i etničkih linija koje su do tada dominirale.{{sfn|Malcolm|2002}} Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]]. Sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] 1939. formira se [[Banovina Hrvatska]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz [[Sava|Savu]]. Taj sporazum, kojim je stvorena hrvatska banovina, ohrabrio je ono što je u suštini bila [[podjela Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije.<ref name="Imamović, Mustafa 1996">Imamović, Mustafa (1996). Historija Bošnjaka. Sarajevo: BZK Preporod; {{ISBN|9958-815-00-1}}</ref> Međutim, rastuća prijetnja nacističke Njemačke Adolfa Hitlera prisilila je jugoslovenske političare da preusmjere svoju pažnju. Nakon perioda pokušaja smirivanja situacije, potpisivanja [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] i [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara]] koji je uslijedio, Njemačka je napala Jugoslaviju 6. aprila 1941.{{sfn|Malcolm|2002}} === Drugi svjetski rat === {{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}} [[Datoteka:Neretva most.jpg|thumb|250px|lijevo|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]] [[Datoteka:Sarajevo_-_Bosnia_-_War_Memorial.jpg|thumb|[[Vječna vatra]] u Sarajevu, spomenik vojnim i civilnim žrtvama tokom drugog svjetskog rata]] Nakon njemačke invazije na Kraljevinu Jugoslaviju tokom Drugog svjetskog rata i njene brze kapitulacije, cijela Bosna i Hercegovina je predata nacističkom marionetskom režimu, [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH) koju su predvodile ustaše [[Ante Pavelić]]a a koja je formirana 10. aprila 1941. godiner, nekoliko dana nakon njemačkog napada na Jugoslaviju. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[Hrvatsko domobranstvo|domobrani]]), dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH (npr, [[Osman Kulenović]] i [[Džafer Kulenović|Džafer-beg Kulenović]]). Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i [[Sarajevska rezolucija]], koju su 12. oktobra 1941. potpisali sarajevski muslimani, a koja osuđuje nasilje vlasti NDH protiv srpskog stanovništva. Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. postavljeni su temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a, dok su u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], u okviru koje je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika. === Doba SFRJ === {{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Raspad SFRJ}} U vremenu od 1945. do početka 1990-ih SR Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost. Zbog svog centralnog geografskog položaja unutar jugoslovenske federacije, Bosna i Hercegovina je izabrana kao osnova za razvoj vojno-odbrambene industrije. U tom periodu izgrađeno je mnogo vojnih objekata i tvornica oružja što je doprinijelo velikoj koncentraciji oružja i vojnog osoblja. S obzirom na prirodna bogatstva kojim raspolaže, Bosna i Hercegovina je za vrijeme SFRJ bila centar uglavnom bazične industrije. [[Datoteka:Sarajevo Olympia 1984.JPG|mini|Logo [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], održanih u Sarajevu 1984.]] U to vrijeme osnivaju se i obrazovne, naučne i kulturne institucije kao što su [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], univerziteti u [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostar]]u i [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Radiotelevizija Sarajevo]]. Godine 1971. dolazi do priznavanja [[Muslimani (narod)|Muslimana]], kao šestog naroda u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije. Godine 1984. glavni grad republike, Sarajevo, bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], što je podiglo ugled grada i države u inozemstvu. Tokom 1980-ih Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su centar svojevrsne pop-kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najvažnije u zemlji. U tom periodu i bogata književna tradicija nastavlja se tamo gdje su nekad stali najvažniji bosanskohercegovački autori, kao [[Ivo Andrić]] (dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] 1961) i [[Meša Selimović]]. === Samostalnost === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na [[Sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo dokumentacije, a izdvajaju se [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|Tuđmanovi stenogrami]], ali i svjedočenja [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena. Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz "Otadžbinski", a u hrvatskim "Domovinski rat". Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski kontinuitet. U američkom gradu [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. [[Dejtonski sporazum]] potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu. Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 3. 2020}}</ref> Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.<ref name=":3" /> Veći [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|socijalni protesti u februaru 2014.]] uzrokovani teškim ekonomskim i društvenim prilikama održani u više gradova Federacije BiH (u manjoj mjeri i u Republici Srpskoj). Nakon izbora u 2014. uspostavljeno je novo Predsjedništvo BiH ([[Dragan Čović]], [[Mladen Ivanić]] i [[Bakir Izetbegović]]). Nakon novih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u 2022.]] članovi Predsjedništva BiH (od novembra 2022) postali su [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]] i [[Željko Komšić]].<ref name=":3" /> Zaključno sa 2024. godinom, Bosna i Hercegovina je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|kandidat za članicu NATO-a]], te [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji]] nakon što joj je u decembru 2022. odobren status kandidata.<ref>{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/enlargement/bosnia-herzegovina/|title=Vijeće Evropske unije - Bosna i Hercegovina|access-date=25. 9. 2024}}</ref> Početkom 2020. kao i većinu Evrope, Bosnu i Hercegovinu je zahvatila [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemija koronavirusa]] kada je po prvi put nakon rata uveden policijski sat u čitavoj državi. == Geografija == [[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|desno|[[Neum]], jedini primorski grad BiH.]] [[Datoteka:Igman.jpg|mini|desno|Planina [[Igman]] u blizini Sarajeva.]] [[Datoteka:Landscape near Ivan mountain.jpg|mini|desno|[[Ivan planina]] kao dio [[Dinaridi|Dinarida]], sa najvišim vrhom od 1534 metara.]] {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km²<ref name="Parlament"/> (51.209,2&nbsp;km² od čega je 51.197&nbsp;km² kopno, a 12,2&nbsp;km² površina mora).<ref name="Stat"/> Dužina granice sa susjednim državama iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932&nbsp;km]]), [[Srbija|Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357&nbsp;km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248&nbsp;km]]).<ref name="Stat">{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title= Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. |access-date=7. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status= dead}}</ref> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak&nbsp;km.<ref>{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# |title= Field Listing – Coastline |work= The World Factbook |access-date= 22. 8. 2006 |archive-date= 15. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status= dead }}</ref> Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[granica|granici]] s Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe Bosnom i Hercegovinom jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km². === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km²) i manjeg hercegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine Bosne i Hercegovine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Manufaktura|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[kiša|kišovite]]. [[Glavni grad]] je [[Sarajevo]], a ostali veći gradovi jesu [[Banja Luka]], [[Tuzla]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica]] i [[Livno]]. <gallery> Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|Topografska karta Datoteka:Map Bih entities.png|Administrativno uređenje </gallery> === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je Sava, koja formira znatan dio granice s Hrvatskom. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]] jer formira veći dio granice sa Srbijom. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka Neretva, koja je i jedina rijeka s područja Bosne i Hercegovine koja se ulijeva u Jadransko more. S površinom 55,8&nbsp;km² najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina Livno i [[Tomislavgrad]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m³ i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd. === Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini === [[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|NP Sutjeska]].]] {{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}} Ukupna površina zaštićenog područja Bosne i Hercegovine iznosi 57,83 [[hektar]]a, što je 1,13% njene teritorije. U državi postoje četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] i osam parkova prirode. ===== Nacionalni parkovi ===== {| class="wikitable" !Naziv !Osnovan !Površina (km²) |- |[[Nacionalni park Sutjeska]] |1965. |173 |- |[[Nacionalni park Kozara]] |1967. |34 |- |[[Nacionalni park Una]] |2008. |198 |- |[[Nacionalni park Drina]] |2017. |63 |} ==== Parkovi prirode ==== {| class="wikitable" ! Naziv !! Osnovan !! Površina (km²) |- | align="center"| [[Hutovo blato]] | align="center"|1995. | align="center"|74,11 |- | align="center"| [[Park prirode Blidinje|Blidinje]] | align="center"|1995. | align="center"|6 |- | align="center"| [[Bardača (jezero)|Bardača]] | align="center"|1995. | align="center"|35 |- | align="center"| [[Vrelo Bosne]] | align="center"|2010. | align="center"|6,03 |- | align="center"| [[Trebević]] | align="center"|2004. | align="center"|4 |- | align="center"| [[Miljacka|Kanjon Miljacke]] | align="center"| | align="center"| |- | align="center"|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]] | align="center"|2002. | align="center"|14,31 |- | align="center"|[[Bijambare]] | align="center"|2010. | align="center"|4,97 |} === Biodiverzitet === {{Glavni|Okoliš Bosne i Hercegovine}} U fitogeografskom smislu, Bosna i Hercegovina pripada [[Holarktičko carstvo|Holarktičkom carstvo]] i dijele je Ilirska provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] i Jadranska provincija Mediterana. Prema [[Svjetski fond za prirodu|Svjetskom fondu za prirodu]] (WWF), teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti na četiri ekoregije: balkanske mješovite šume, dinarske mješovite šume, panonske mješovite šume i ilirske listopadne šume. Zemlja je imala prosječnu ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža 2018. od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje. Na teritoriji Bosne i Hercegovine identificirano je 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica dok je 85 vrsta sisara. Neke od ovih vrsta su ugrožene, ukupno njih 135 vrsta od čega najviše ptica. 39 je endemičnih vrsta a najviše [[endem]]a je registrovano među ribama ukupno 12 koliko je i endemskih vrsta reptila.<ref>{{Cite web |url= https://euinfo.ba/bs/sta-je-biodiverzitet-2/ |title= Eu info - Šta je biodiverzitet?|website= https://euinfo.ba/|access-date=26. 9. 2024}}</ref> == Politika == {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]], koji je na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a koga bira [[Evropski parlament]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jest [[Christian Schmidt]] iz [[Njemačka|Njemačke]]. === Predsjedništvo === {{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana – po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – koji se izmjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Predsjedništva]] svakih osam mjeseci, odnosno po dvaput tokom jednog mandata. Direktno ih biraju građani na općim izborima, i to tako da se s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] biraju predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] predstavnik Srba. Član Predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi predsjedavajući. Mandat traje četiri godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava ga [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre. Po rezultatima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općih izbora 2022]], članovi Predsjedništva jesu:<ref name="REZ_F">[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/701 Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na sajtu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref><ref name="REZ_RS">[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/702 Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova ! % |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|90px]] |[[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |330.238 |57,37 |- |[[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|bez okvira|90px]] |[[Željka Cvijanović]] |[[Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |327.720 |51,65 |- |[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Željko Komšić]] |[[Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |227.540 |55,80 |} === Parlamentarna skupština === {{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] najviše je zakonodavno tijelo države. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]]. Dom naroda Bosne i Hercegovine se sastoji od 15 delegata. Njih deset, po pet Bošnjaka i Hrvata, dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, a imenuje ih Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Preostalih pet članova jesu Srbi, koje imenuje [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Najmanje devet članova Doma naroda potrebno je za kvorum, s tim da moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri srpska i tri hrvatska člana. Dom naroda potvrđuje ili odbacuje usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu, što znači da ima pravo veta. Ovlasti i sastav Doma naroda propisani su tačkama 2 i 3 člana 4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Predstavnički dom čine 42 člana (predstavnika ili zastupnika), koji se biraju direktnim putem na Općim izborima svake četiri godine. Dvadeset osam članova s teritorije je Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Na čelu je predsjedavajući s dva zamjenika, s tim da se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti. Da bi određeni zakon bio usvojen u Predstavničkom domu, za njega trebaju glasati najmanje dvije trećine članova Predstavničkog doma (28 glasova), a kad je riječ o entitetskim članovima, za njega mora glasati barem polovina broja članova iz određenog entiteta (minimalno 14 članova iz Federacije BiH i sedam iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Ovakav način glasanja naziva se entitetsko glasanje. === Vijeće ministara === {{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnosti vlade. Sastoji se od 10 članova: devet ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg vijeća ministara imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] i on predstavlja mandatara, koji onda bira ostale članove Vijeća ministara. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]]. izabrani su novi članovi [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziva]] Vijeća ministara, a za predsjedavajuću je izabrana [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).<ref name="VIM">{{Cite web |url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%204-1-2022.pdf |title=Sazivi Vijeća ministara |access-date=25. 1. 2023 }}{{Mrtav link}}</ref> === Ustavni sud === {{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}} [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i ima devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konsultacija s Predsjedništvom države. Državni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova, a sastoji se od administrativnog dijela, kriminalističkog dijela i suda za obraćanje javnosti. === Oružane snage === {{Glavni|Oružane snage Bosne i Hercegovine}} {{Multiple image |title = ||total_width= 490 |image1 = AFBIHIR16.jpg |caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16. |image2 = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg |caption2= <nowiki>Bell Huey II (TH-1H) </nowiki>[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Zračnih snaga]] predstavljen na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnom aerodromu Sarajevo]]. }} Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) jedinstvena su vojna sila Bosne i Hercegovine. Osnovane su 1. decembra 2005. ujedinjenjem dotadašnjih entitetskih vojski. Njen civilni zapovjednik jest Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok su na vrhu zapovjednog lanca Ministarstvo odbrane i Zajednički štab OSBiH. Oružane snage podijeljene su na dva vida: [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnenu vojsku]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračnu odbranu]]. Organizacijski, sastoje se od Operativne komande (unutar koje djeluje pet brigada: tri pješadijske brigade, brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane i brigade taktičke podrške) i Komande za podršku (komande za obuku i doktrinu, upravljanje personalom i logistiku). Imaju 9.200 pripadnika u aktivnom i 4.600 u rezervnom sastavu. Zadaci koji su povjereni Oružanim snagama jesu sljedeći:<ref>{{cite web|title=Ministarstvo odbrane BiH – Zadaci Oružanih snaga|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|website=mod.gov.ba|access-date=21. 5. 2018|archive-date=8. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|url-status=dead}}</ref> * učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma; * pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada; * pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće; * protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini; * ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. === Vanjska politika i međunarodni odnosi === {{Glavni|Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama}} [[Datoteka:Diplomatic relations of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Međunarodni i diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine.]] Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata i [[suverena država]], preko svojih nadležnih institucija, nastoji voditi dobrosusjedsku politiku i općenito vanjsku politiku na principima međusobnog uvažavanja i ravnoprvnosti kao i poštivanja suvereniteta država sa kojima nastoji izgraditi dobre međudržavne odnose. U svrhu ostvarivanja takvih univerzalnih načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike u isključivoj je nadležnosti državnog Predsjedništva. [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]], uz [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|pristupanje NATO-u]], jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine što je inicirano stupanjem na snagu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 1. juna 2015. Državama sa kojima je ratificiran ovaj sporazum ponuđena je mogućnost da, nakon što ispune neophodne uslove, postanu članice Evropske unije. Zbog toga je Bosna i Hercegovina jedan od potencijalni kandidata za pridruživanje EU.<ref>{{cite web|title=Evropska komisija – Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU|url=http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|website=web.archive.org|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110826005112/http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Bosna i Hercegovina usvojila je [[Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]-u 23. aprila 2010, što je posljednji korak za puno članstvo u toj vojnoj organizaciji iako postoje oprečni unutardržavni stavovi prema članstvu. === Diskriminacija === [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u presudom ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Bih cantons sh.png|alt=|mini|245x245px|Karta BiH sa naznačenim entitetima, kantonima (FBiH) i Distriktom Brčko.]] Bosna i Hercegovina je nakon završetka rata administrativno podijeljena na dva entiteta i distrikt sa specijalnim statusom. Takvu teritorijalnu podjelu tretira međunarodni standard [[ISO 3166-2:BA]] koji za svaku administrativnu jedinicu unutar države (prva dva nivoa) definira međunarodnu dvodjelnu oznaku. Administrativne jedinice prvog nivoa su [[entitet]]i ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]]. Federacija Bosne i Hercegovine se do formiranja Brčko distrikta prostirala na približno 51% a Republika Srpska na 49% površine Bosne i Hercegovine. Entiteti su nastali [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije zbog odlaska ili etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva. Od 1996. ovlasti vlada oba entiteta u odnosu na državni nivo, odnosno Vijeće ministara znatno su smanjene. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjeju, entiteti još imaju brojne nadležnosti. Drugi nivo političke podjele jest podjela Federacije Bosne i Hercegovine na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih je deset i svi imaju uspostavljenu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Neki su etnički mješoviti, pa su uspostavljeni posebni mehanizmi zaštite interesa konstitutivnih naroda. Najniži nivo političke podjele Bosne i Hercegovine je podjela na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i gradove. Bosna i Hercegovina sastoji se od 141 općine (71 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 57 u Republici Srpskoj)<ref name="ASBIH">{{Cite web |url=http://bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=52&itemid=80&lang=ba |title=Informacije o Bosni i Hercegovnini na web portalu Agencije za statistiku BiH |access-date=13. 10. 2013 |archive-date=13. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113143123/http://www.bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=52&itemid=80&lang=ba |url-status=dead }}</ref> i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|24 službena grada]]. Općinama i gradovima rukovode općinska i gradska vijeća a dalje se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Gradovi Sarajevo i [[Istočno Sarajevo]] su podijeljeni na nekoliko općina. === Gradovi i općine === {{Glavni|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Općine Bosne i Hercegovine}}{{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini po broju stanovnika | ime_države_u_lokativu = Bosni i Hercegovini | drž_ref = po popisu stanovništva 2013. (Izvor:<ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH |url=http://www.popis.gov.ba/ |website=www.popis.gov.ba |access-date=29. 3. 2020}}</ref>) | list_by_pop = Spisak gradova u Bosni i Hercegovini | class = | int_ime = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine | int_link = Entitet | grad_1 = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524 | img_1 = Sarajevo City Panorama.JPG | grad_2 = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 | img_2 = Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg | grad_3 = Tuzla | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 110.979 | img_3 = Tuzla View of Tuzla.jpg | grad_4 = Zenica | int_4 = Federacija BiH | stan_4 = 110.663 | img_4 = Zenica2007.jpg | grad_5 = Bijeljina | int_5 = Republika Srpska | stan_5 = 107.715 | grad_6 = Mostar | int_6 = Federacija BiH | stan_6 = 105.797 | grad_7 = Prijedor | int_7 = Republika Srpska | stan_7 = 89.397 | grad_8 = Brčko | int_8 = Brčko distrikt | stan_8 = 83.516 | grad_9 = Doboj | int_9 = Republika Srpska | stan_9 = 71.441 | grad_10 = Cazin | int_10 = Federacija BiH | stan_10 = 66.149 | grad_11 = Istočno Sarajevo | int_11 = Republika Srpska | stan_11 = 61.516 | grad_12 = Zvornik | int_12 = Republika Srpska | stan_12 = 58.856 | grad_13 = Živinice | int_13 = Federacija BiH | stan_13 = 57.765 | grad_14 = Bihać | int_14 = Federacija BiH | stan_14 = 56.261 | grad_15 = Gradiška | int_15 = Republika Srpska | stan_15 = 51.727 | grad_16 = Gračanica | int_16 = Federacija BiH | stan_16 = 45.220 | grad_17 = Lukavac | int_17 = Federacija BiH | stan_17 = 44.520 | grad_18 = Visoko | int_18 = Federacija BiH | stan_18 = 39.938 | grad_19 = Srebrenik | int_19 = Federacija BiH | stan_19 = 39.678 | grad_20 = Gradačac | int_20 = Federacija BiH | stan_20 = 39.340 | grad_21 = Livno | int_21 = Federacija BiH | stan_21 = 34.133 }} == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine|Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Exports Treemap 2017.svg|mini|284x284piksel|Izvoz Bosne i Hercegovine (2017).]] Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike ne bave se sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i svim segmentima društva. Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]]. Prema podacima za 2017, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u sljedeće države: [[Njemačka]] (14,25%), [[Hrvatska]] (11,67%), [[Italija]] (10,78%), [[Srbija]] (10%), [[Slovenija]] (8,75%), [[Austrija]] (8,16%) i [[Turska]] (3,67%).<ref name="KomoraBiH">{{cite web |title= Vanjskotrgovinska komora BiH – vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&godina2=2017&po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=Komora BiH|access-date=15. 5. 2018}}</ref> S druge strane, u istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske (16,05%), Srbije (13,71%), Njemačke (9,46%), Slovenije (9,19%) i Italije (8,76%).<ref name="KomoraBiH" /> Prema tome, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija jer je s njima ostvareno više od polovine ukupne vanjskotrgovinske razmjene. == Infrastruktura == === Energetika === {{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}} {{Energetski izvori BiH}} Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom u državi, dok se viškovi proizvedene električne energije izvoze i čine znatan udio izvoza. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve uglja, najveći udio proizvedene električne energije još se ostvaruje iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem fosilnih goriva, tj. uglja. Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi Drine, Neretve, Vrbasa, Une i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi. Neke od takvih hidroelektrana jesu [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Jablanička brana|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]]. === Saobraćaj === {{Glavni|Saobraćaj u Bosni i Hercegovini}} Bosna i Hercegovina ima izgrađenu infrastrukturu za odvijanje cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Također, (gdje postoji nekoliko riječnih luka) moguć je i vodeni saobraćaj Savom, ali u ograničenoj mjeri. ==== Cestovni saobraćaj ==== {{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini|Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini}} Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&nbsp;km (''stanje: maj 2014''), 26 magistralnih i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput jest [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]] – [[Ploče]]), koji je od 2001. u izgradnji i od 340&nbsp;km izgrađeno je 52&nbsp;km, i to dionice [[Kakanj]] – [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] i [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] – [[Bijača]]. Drugi autoput jest [[Autoput Gradiška–Banja Luka|Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove. Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] iz 1987.<ref>{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva |work= Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date= 27. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015}}</ref> Odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] od 15. novembra 2014. magistralne ceste u Federaciji BiH preimenovane su novom nomenklaturom.<ref>[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf |title=Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=27. 5. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307181132/http://vladatk.kim.ba/ministarstva/mtts/2013/kategorizacija_cesta_fbih_11_11_2013.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine</ref> U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]]. [[Datoteka:Znak-III-131-BIH.svg|x19px]] – Oznake za međunarodne ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-132-BIH.svg|x19px]] – Oznake za autoput u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-133-BIH.svg|x19px]] – Oznake za brze ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-134-BIH.svg|x19px]] – Oznake za magistralne ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:R425-BIH.svg|x19px]] – Oznake za regionalne ceste u Bosni i Hercegovini. ==== Željeznički saobraćaj ==== {{Glavni|Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini}} Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora, tj. javna preduzeća: [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u Sarajevu, i [[Željeznice Republike Srpske]], sa sjedištem u Doboju.<ref>{{Cite web |url=http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2014 |archive-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140613202712/http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |url-status=dead }}</ref> Za potrebe upravljanja postojećom željezničkom infrastrukturom osnovana je javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Doboju. Ukupna dužina željezničkih pruga u državi iznosi 1.031&nbsp;km, od čega je u Federaciji BiH 608,495&nbsp;km. Najvažnije željeznički pravci jesu: * Ploče – Bosanski Šamac, na kojem je [[pruga Šamac – Sarajevo]] (dužina: 239&nbsp;km, izgrađena 1948) pravac je koji se od juga i glavne luke Ploče dolinama Neretve i Bosne pruža prema sjeveru države i dalje prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] i povezuje mnoge privredne centre, kao što su Mostar, Konjic, Sarajevo, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj) * Bihać – Zvornik (pravac koji povezuje zapadni dio države s istočnim, odnosno preko Srbije povezuje Bosnu i Hercegovinu s istočnom i jugoistočnom Evropom. ==== Zračni saobraćaj ==== {{Glavni|Aviosaobraćaj u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Bh air fleet.jpg|thumbnail|right|Pogled na terminal [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|međunarodnog aerodroma Sarajevo]].]] Prema podacima iz 2013, u Bosni i Hercegovini postoje 24 [[aerodrom]]a.<ref name="aerodromi u BiH">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2007 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}</ref> Od toga je sedam aerodroma s [[asfalt]]iranom pistom sljedećih dužina: * 2.438 do 3.047 m (četiri aerodroma) * 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom) * do 914 m (dva aerodroma) i 17 aerodroma s neasfaltiranom pistom sljedećih dužina: * 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom) * 914 do 1,523 m (pet aerodroma) * do 914 m (11 aerodroma).<ref name="aerodromi u BiH" /> U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma: {| class="wikitable" |- ! Aerodrom !! Oznaka !! Dužina piste ([[metar|m]]) !! Broj putnika |- | [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] || BNX || 2.500 ||399.174 (2024) |- |[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||47.544 (2024) |- | [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 1.821.762 (2024)<ref>{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika|title=Statistika - Međunarodni aerodrom Sarajevo|date=29. 10. 2022|website=www.sarajevo-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]|access-date=29. 10. 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 207.551 (2024)<ref>{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/en/statistika/|title=Statistika – Međunarodni aerodrom Tuzla|date=29. 10. 2022|website=tuzla-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]|language=bs-BA|access-date=29. 10. 2022}}</ref> |} Međunarodni aerodrom Sarajevo (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), poznat još i kao Aerodrom Butmir, najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a smješten je u sarajevskom predgrađu [[Butmir]]. Osim aerodroma, koriste se i [[heliodrom]]i, kojih je u Bosni i Hercegovini u 2013. registrirano šest.<ref name="aerodromi u BiH" /> == Demografija == [[Datoteka:Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine.png|thumb|Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine|204x204piksel]] {{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013.|201x201piksel]] {{Stubičasti dijagram |barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}} [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Posljednji popis stanovništva]] proveden je od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.<ref name="Popis_2013">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title= Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead}}</ref> Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013, prema stanju na dan 31. marta 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012<ref name="T">[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na ''tportal.hr'' o Popisu 2013.]</ref> kasnije odgođen za oktobar.<ref name="Zakon">{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title='''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''' |access-date=19. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&langTag=hr-HR |title=Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2013 |archive-date=23. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123094144/https://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&langTag=hr-HR |url-status=dead }}</ref> Prve preliminarne rezultate popisa 5. novembra 2013. objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. objavljeni su 30. juna 2016. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesaglasnosti o metodologiji popisa. U Bosni i Hercegovini 2013. živjelo je 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi|Srba]] i 15,43% [[Hrvati|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%. Prema podacima američke agencije [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] iz 2000, u Bosni i Hercegovini živjelo je 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004, Bosna i Hercegovina je imala 4.007.608 stanovnika. Procjene CIA-e iz 2017. navode da je u julu te godine u Bosni i Hercegovini živio 3.856.181 stanovnik. Prema domaćim procjenama, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] žive 2.517.972 stanovnika, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1.490.993. Prema popisu iz 1991, Bosna i Hercegovina je imala 43,47% Bošnjaka, 31,21% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi izjasnilo kao [[Jugoslaveni]], a 2% kao ostali. Religijska podjela bila je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili jer je u ratu poginulo između 100.000 i 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje raseljena je. Prema spomenutom popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnika ostalih vjeroispovijesti. 18,9% stanovništva mlađe je od 14 godina, 70,6% je između 15 i 64 godine, a 10,5% stanovnika starije je od 65 godina. Prosječna starost iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godine. Broj stanovnika raste za otprilike 0,45% godišnje. {| class="wikitable" style="float:left; width:300px; font-size: 90%;" ! !! Broj <br>stanovnika<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>!! % |- |'''Bosna i Hercegovina'''|| style="text-align:right;" |'''3.531.159'''|| style="text-align:right;" |'''100,00%''' |- |[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|| style="text-align:right;" | 2.219.220 || style="text-align:right;" | 62,84% |- |[[Republika Srpska]]|| style="text-align:right;" | 1.228.423 || style="text-align:right;" | 34,78% |- |[[Brčko distrikt]]|| style="text-align:right;" | 83.516 || style="text-align:right;" | 2,36% |} {{raščistiti}} === Prema nacionalnosti === {{Stanovništvo prema nacionalnosti <!-- *** Gornji dio *** --> | ime naseljenog mjesta = Bosna i Hercegovina | vrsta naseljenog mjesta = država <!-- *** 2013 *** --> | 2013 ukupno = 3531159 | 2013 bosnjaci = 1769592 | 2013 srbi = 1086733 | 2013 hrvati = 544780 | 2013 ostali = 96539 | 2013 bez odgovora = 6460 <!-- *** 1991 *** --> | 1991 ukupno = 4377033 | 1991 muslimani = 1902956 | 1991 srbi = 1366104 | 1991 hrvati = 760852 | 1991 jugosloveni = 242682 | 1991 crnogorci = 10071 | 1991 makedonci = 1596 | 1991 slovenci = 2190 | 1991 albanci = 4295 | 1991 cesi = 590 | 1991 italijani = 732 | 1991 jevreji = 426 | 1991 madari = 893 | 1991 njemci = 470 | 1991 poljaci = 526 | 1991 romi = 8864 | 1991 rumuni = 162 | 1991 rusi = 297 | 1991 rusini = 133 | 1991 slovaci = 297 | 1991 turci = 267 | 1991 ukrajinci = 3929 | 1991 ostali = 17592 | 1991 nisu izjasnili = 14585 | 1991 regionalno = 224 | 1991 nepoznato = 35670 <!-- *** 1981 *** --> | 1981 ukupno = 4124256 | 1981 muslimani = 1630033 | 1981 srbi = 1320738 | 1981 hrvati = 758140 | 1981 jugosloveni = 326316 | 1981 crnogorci = 14114 | 1981 makedonci = 1892 | 1981 slovenci = 2755 | 1981 albanci = 4396 | 1981 cesi = 690 | 1981 italijani = 616 | 1981 zidovi = 343 | 1981 madari = 945 | 1981 njemci = 460 | 1981 poljaci = 609 | 1981 romi = 7251 | 1981 rumuni = 302 | 1981 rusi = 295 | 1981 rusini = 111 | 1981 slovaci = 350 | 1981 turci = 277 | 1981 ukrajinci = 4502 | 1981 ostali = 946 | 1981 nisu izjasnili = 17950 | 1981 regionalno = 3649 | 1981 nepoznato = 26576 <!-- *** 1971 *** --> | 1971 ukupno = 3746111 | 1971 muslimani = 1482430 | 1971 srbi = 1393148 | 1971 hrvati = 772491 | 1971 jugosloveni = 43796 | 1971 crnogorci = 13021 | 1971 makedonci = 1773 | 1971 slovenci = 4053 | 1971 albanci = 3764 | 1971 cesi = 871 | 1971 italijani = 673 | 1971 zidovi = 708 | 1971 madari = 1262 | 1971 njemci = 300 | 1971 poljaci = 757 | 1971 romi = 1456 | 1971 rumuni = 189 | 1971 rusi = 189 | 1971 rusini = 141 | 1971 slovaci = 279 | 1971 turci = 477 | 1971 ukrajinci = 5333 | 1971 ostali = 602 | 1971 nisu izjasnili = 8482 | 1971 regionalno = | 1971 nepoznato = 9598 <!-- *** 1961 *** --> | 1961 ukupno = 3277948 | 1961 muslimani = 842248 | 1961 srbi = 1406057 | 1961 hrvati = 711665 | 1961 jugosloveni = 275883 | 1961 crnogorci = 12828 | 1961 makedonci = 2391 | 1961 slovenci = 5939 | 1961 albanci = 3642 | 1961 cesi = 1083 | 1961 italijani = 717 | 1961 zidovi = 381 | 1961 madari = 1415 | 1961 njemci = 347 | 1961 poljaci = 801 | 1961 romi = 588 | 1961 rumuni = 113 | 1961 rusi = 934 | 1961 rusini ukrajinci = 6136 | 1961 slovaci = 272 | 1961 turci = 1812 | 1961 ostali = 811 | 1961 nisu izjasnili = | 1961 regionalno = | 1961 nepoznato = 1885 <!-- *** 1953 *** --> | 1953 ukupno = 2847459 | 1953 srbi = 1264372 | 1953 hrvati = 654229 | 1953 jugosloveni = 891800 <!-- *** 1948 *** --> | 1948 ukupno = 2564308 | 1948 srbi = 1136116 | 1948 hrvati = 614123 | 1948 neopredje muslimani = 788403 | 1948 rusini ukrajinci = 7883 | 1948 crnogorci = 3094 | 1948 slovenci = 4338 | 1948 siptari = 755 | 1948 makedonci = 675 | 1948 turci = 80 | 1948 madari = 532 | 1948 cesi = 1978 | 1948 rusi = 1316 | 1948 italijani = 964 | 1948 cigani = 442 | 1948 bugari = 94 | 1948 vlasi = 1 | 1948 njemci = 1174 | 1948 rumuni = 71 | 1948 slovaci = 274 | 1948 ostali nepoznato = 2964 <!-- *** 1921 *** --> | 1921 ukupno = 1890440 | 1921 srbi hrvati = 1826657 | 1921 slovenci = 4682 | 1921 cesi slovaci = 6377 | 1921 rusini = 8146 | 1921 poljaci = 3094 | 1921 rusi = 4338 | 1921 madari = 532 | 1921 nijemci = 755 | 1921 arnauti = 675 | 1921 turci = 80 | 1921 rumuni cincari = 71 | 1921 italijani = 964 }} === Religija === Prema popisu stanovništva iz 2013, [[islam]] je većinska religija u Bosni i Hercegovini, koju čini 51% stanovništva. Kršćanima se izjašnjava 46% populacije; od njih, Srpska pravoslavna crkva čini najveću grupu, što čini 31% stanovništva (od kojih većina identificiraju kao Srbi), a Katolička crkva 15% (od kojih se većina identificiraju kao Hrvati). Najmanji skupine čine agnostici 0,3%, 0,8% ateisti, ostali 1,15%, a vjeru nije izjasnilo ili nije bilo odgovora od njih 1,1%. === Prema maternjem jeziku === {{Glavni|Jezici Bosne i Hercegovine}} Službeni jezici Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Na popisu 2013. objavljeno je da bosanski kao maternji koristi 1.866.585 stanovnika (52,9%), srpski koristi 1.086.027 (30,8%), dok hrvatski koristi 515.481 (14,5%) stanovnika. Prema istim podacima, ostale jezike upotrebljava 63.066 stanovnika Bosne i Hercegovine (1,8%). === Prema spolu === {{Stanovništvo prema spolu <!-- *** Gornji dio *** --> | ime naseljenog mjesta = Bosna i Hercegovina | vrsta naseljenog mjesta = država <!-- *** 2013 *** --> | 2013 ukupno = 3531159 | 2013 muskarci = 1732270 | 2013 zene = 1798889 <!-- *** 1991 *** --> | 1991 ukupno = 4377033 | 1991 muskarci = 2183795 | 1991 zene = 2193238 <!-- *** 1981 *** --> | 1981 ukupno = 4124256 | 1981 muskarci = 2050913 | 1981 zene = 2073343 <!-- *** 1971 *** --> | 1971 ukupno = 3746111 | 1971 muskarci = 1834600 | 1971 zene = 1911511 <!-- *** 1961 *** --> | 1961 ukupno = 3277948 | 1961 muskarci = 1599665 | 1961 zene = 1678283 <!-- *** 1953 *** --> | 1953 ukupno = 2847459 | 1953 muskarci = 1385559 | 1953 zene = 1461900 <!-- *** 1948 *** --> | 1948 ukupno = 2564308 | 1948 muskarci = 1236932 | 1948 zene = 1327376 <!-- *** 1931 *** --> | 1931 ukupno = 2323555 | 1931 muskarci = 1185040 | 1931 zene = 1138515 <!-- *** 1921 *** --> | 1921 ukupno = 1890440 | 1921 muskarci = 966209 | 1921 zene = 924231 <!-- *** 1910 *** --> | 1910 ukupno = 1898044 | 1910 muskarci = 994854 | 1910 zene = 903192 <!-- *** 1895 *** --> | 1895 ukupno = 1568092 | 1895 muskarci = 828190 | 1895 zene = 739902 <!-- *** 1885 *** --> | 1885 ukupno = 1336091 | 1885 muskarci = 705025 | 1885 zene = 631066 <!-- *** 1879 *** --> | 1879 ukupno = 1158440 | 1879 muskarci = 607789 | 1879 zene = 550651 }} === Zdravstvo === Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko distrikta. U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i kantonalni zavodi. Republika Srpska ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, dok u Brčko distriktu postoji Odjel za zdravstvo i ostale usluge pri Vladi Distrikta, te Fond zdravstvenog osiguranja distrikta. Na entitetskom nivou uspostavljene su i agencije za akreditaciju u zdravstvu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH i Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Na nivou države postoji Odsjek za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova. Najvažniji propis za cijelu Bosnu i Hercegovinu jest Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/255701082_Sistem_zdravstva_u_Bosni_i_Hercegovini_stanje_i_pravci_moguce_reforme|title=Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini: stanje i pravci moguće reforme|last=Mujkić|first=Ervin|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> ==Obrazovanje== {{Glavni|Obrazovanje u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Visici skola.JPG|mini|243x243piksel|Osnovna škola "Lipanjske zore" u [[Višići]]ma.]] Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.<ref name="IG">[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.</ref> Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.<ref>http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=81:gazi-husrev-begova-medresa&catid=66&Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine]], osnovana je [[Pravna šerijatska škola]], koja je počela s petogodišnjim programom obrazovanja.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081056/http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |url-status=dead }}</ref> === Obrazovni sistem === Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini sastoji se iz četiri nivoa obrazovanja:<ref name="obrazovanje u BiH">{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archive-date=19. 9. 2018 |url-status=dead }}</ref> * predškolski odgoj i obrazovanje * osnovno obrazovanje * srednje obrazovanje * visoko obrazovanje. Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan i uglavnom je u nadležnosti entiteta i kantona. Međutim, unutar državnog ministarstva za civilne poslove postoji sektor za obrazovanje. Kao rezultat reformi u oblasti obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategija iz ove oblasti a to su:<ref name="obrazovanje u BiH" /> * Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini; * Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007–2013; * Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom sprovođenja istog programa za vrijeme 2008–2015; * Mapa puta i plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i * Mladi u akciji. Osim toga, usvojeno je i sedam osnovnih strategija i smjernica za provođenje [[Bolonjska deklaracija|bolonjskog]] procesa:<ref name="obrazovanje u BiH" /> * Okvir za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini; * Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini; * Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini; * Preporuke za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini; * Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini; * Model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu * Priručnik za korisnike za model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu. === Visoko obrazovanje === Visokoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini se odvija preko nekoliko [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] i samostalnih visokoškolskih ustanova različitog tipa. Najstariji i ujedno i najveći univerzitet u državi je [[Univerzitet u Sarajevu]]. === Segregacija === U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama. == Dokumenti == [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.svg|mini|260x260piksel|Izgled korica [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]].]] === Pasoš === {{Glavni|Pasoš Bosne i Hercegovine}} [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] jest putna isprava koja se izdaje državljanima Bosne i Hercegovine. Osim uobičajenog pasoša, za državljane Bosne i Hercegovine se izdaju i sljedeće specifične verzije ove putne isprave: diplomatski pasoš, službeni pasoš i zajednički pasoš. Institucije nadležne za izdavanje pasoša su Ministarstva unutrašnjih poslova izuzev diplomatskih koje izdaje [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] i službenih pasoša koje izdaje [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]]. === Lična karta === [[Datoteka:BH ID Card front.jpg|mini|182x182piksel|Izgled prednje strane [[Lična karta Bosne i Hercegovine|lične karte Bosne i Hercegovine]].]] {{Glavni|Lična karta Bosne i Hercegovine}}[[Lična karta Bosne i Hercegovine]] jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] Bosne i Hercegovine. Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}</ref> Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina. Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.<ref name=":02" /> == Međunarodne integracije == Bosna i Hercegovina od ponovnog stjecanja nezavisnosti 1992. postala je članica mnogih međunarodnih organizacija i u kontinuiranom je procesu integriranja u sve važnije međunarodne organizacije. Kao najvažniji ciljevi vanjske politike navode se pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. U okviru Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uspotavljena je i [[Direkcija za evropske integracije]] kao stalno, samostalno i stručno tijelo, čija je glavna uloga koordiniranje procesa evropskih integracija na nivou države. === Pristupanje Evropskoj uniji === {{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji}} Dana 20. juna 2018. [[Evropska komisija]] poslala je 655 pitanja u Upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Milorad Dodik]] predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o prijemu Bosne i Hercegovine. Dana [[15. decembar|15. decembra]] 2022. Bosna i Hercegovina dobija službeni status kandidata. === Integracija u NATO === {{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u}} Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovine Bosne i Hercegovine i njeno definiranje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u toj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara [[John Sullivan]] izjavio je{{izvor}} 17. decembra da [[SAD]] podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore nekih političkih partija, rekavši pri tome da će ''Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države''. Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog [[Veto|veta]] od strane [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], člana predsjedništva iz srpskog naroda. Pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora 2018.]] Ipak, 19 novembra 2019. Dodik je pristao na slanje ANP-a (Programa reformi), čime je odblokirano formiranje vlasti u državi. == Kultura == {{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]]. === Arhitektura === [[Datoteka:VijećnicaSarajevo (3).JPG|thumb|right|187x187px|[[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] – [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, izgrađena 1894. u [[pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]].]] {{Glavni|Arhitektura Bosne i Hercegovine}} Tokom hiljadugodišnjeg postojanja Bosna i Hercegovina našla se pod utjecajem različitih kultura i civilizacija te je dugo bila svojevrsna granica između zapadnog i istočnog (orijentalnog) utjecaja, poprimajući i zadržavajući specifičnosti s obje strane, što je rezultiralo raznovrsnom arhitekturom, koja je važno naslijeđe te države. === Muzika === [[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike.]] {{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna islamska civilizacija kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno gotovo četiri stoljeća, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih]] i žičanih instrumenata s dugim vratom u obliku lutnje, u narodu poznatih pod zajedničkim imenom [[tambura]]. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj "knivanja" mlade, gradske ljubavne pjesme – [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[ladino]] jeziku, kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine (1878–1914) dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrascima nastalim kao mješavina između srednjovjekovne bosanske tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih "susreta" vidljiv je u arhitekturi i drugim umjetnostima, koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, posljednjih decenija u Bosni i Hercegovini razvili su se i novi žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[džez]], [[rokenrol]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]). === Književnost === {{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}} [[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika Bosne i Hercegovine. [[Ivo Andrić]] je najvažniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za "''kompletan književni opus o historiji jednog naroda''". Vrhunac tog rada je bio roman ''[[Na Drini ćuprija]]''. Tokom osmanlijskog doba mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine bili su poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[alhamijado književnost]]. === Film === {{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}} Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma desili su se tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijalne teme, nerijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom obrađivali autori iz drugih centara. Nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Američke filmske akademije]] ''[[Oscar]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. dobila je ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film ''[[Remake (film)|Remake]]'' iz 2003. u režiji [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], rađen po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], na međunarodnim filmskim festivalima dobio je nekoliko nagrada i postigao veliku gledanost. Uspjeh je imao i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, ''[[Kod amidže Idriza]]''. U kategoriji kratkog filma ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]] dobitnik je nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002. Posebnu pažnju dobio je film ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], koji je nagrađen [[Zlatni medvjed|Zlatnim medvjedom]] na festivalu [[Berlinale]] 2006. Film ''[[Ostavljeni]]'' iz 2010. režisera [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] i scenarista [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] osvaja nagrade na filmskim festivalima širom svijeta, između ostalog, Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagradu za režiju u [[Pariz]]u i tri nagrade na Filmskom festivalu u [[Hollywood]]u. === Gastronomija === {{Glavni|Bosanska kuhinja}} [[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]] kao zaštićeni autohtoni domaći proizvod.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/sarajevski-cevapi-i-zvanicno-zasticeni-kao-autohtoni-domaci-proizvod/|title=Sarajevski ćevapi i zvanično zaštićeni kao autohtoni domaći proizvod|last=BiH|first=N1|date=13. 8. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}</ref>|alt=]] [[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri utjecaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i utjecaji [[Srednja Evropa|centralne Evrope]]. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru. Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz [[rahatlokum]]. Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]. Danas se tradicionalna jela najčešće spremaju za praznike. === Religija === {{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu.]] Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najvažniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu jest [[Sarajevska hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put u rata 1992–1995. Među najpoznatije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju [[Gazi Husrev-begova džamija|Begova]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]] u Banjoj Luci te džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]]. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i po mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na [[Bistrica (Plovuča)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].{{cn}} [[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan u Fojnici]].]] [[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u.]] Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni izgrađene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najvažniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.{{cn}} Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve izgrađene u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim gradovima, pogotovo u Republici Srpskoj, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva svetog Vasilija Ostroškog (Istočno Sarajevo)|Crkva svetog Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.{{cn}} === Mediji === {{Glavni|Mediji u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini}} U Bosni i Hercegovini trenutno izlazi nekoliko dnevnih listova. Nakon nekoliko decenija primat najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u državi od najstarijih dnevnih novina ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' preuzeo je sarajevski ''[[Dnevni avaz]]''. Nakon neuspjele privatizacije i decenija izlaženja 2000-tih ugašene su sarajevske ''Večernje novine'', čiji je dnevni tiraž 1980-ih prelazio 100.000 primjeraka, po čemu su u tom periodu bile pete dnevne novine po tiražu u tadašnjoj Jugoslaviji.<ref>{{cite web |title=Večernje novine: List kojeg nigdje nema – crni jubilej 2000–2015 |url=https://depo.ba/clanak/131042/vecernje-novine-list-kojeg-nigdje-nema-crni-jubilej-2000-2015 |website=depo.ba/ |access-date=10. 7. 2020}}</ref> Od ostalih dnevnih listova tu su još banjalučke ''[[Nezavisne novine]]''. Osim dnevnih novina, u Bosni i Hercegovini objavljuje se i sedmična i periodična štampa, časopisi i magazini koji uglavnom obrađuju političke, ali i sve druge aktualne teme. Najpoznatiji politički magazini jesu ''[[Dani (časopis)|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi. U vremenu interneta sve više novina ukida printana izdanja, zadržavajući samo internetska. U Bosni i Hercegovini uspostavljen je javni radio-televizijski sistem, koji se sastoji od tri zasebne radio-televizije i to državne [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radiotelevizije Bosne i Hercegovine]] ([[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]) te entitetskih emitera RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[Hayat TV]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radiotelevizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona. Bosna i Hercegovina jedna je od država s gustom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radiostanica. Ipak, specijalizirane radijske stanice sa specijaliziranim sadržajima još su u manjoj mjeri zastupljene u odnosu na konvencionalne i tradicionalne. === Filatelija === {{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}} U BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti [[Konvertibilna marka|konvertibilnoj marki]] (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica ([[Sarajevo]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Mostar]], [[Novi Travnik]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]] itd). U Bosni i Hercegovini postoje tri nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima: * [[BH Pošta|BH pošta]] sa sjedištem u Sarajevu * [[Hrvatska pošta Mostar]], sa sjedištem u Mostaru * [[Pošte Srpske]] sa sjedištem u Banjoj Luci. Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''. <gallery mode="packed" heights="140px"> Datoteka:Kaktusi marka bh poste.jpg|Marka BH pošte s motivom kaktusa Datoteka:Europa2005 marka srpskih posta.jpg|Marka s tradicionalnim jelima iz BiH, Pošte Republike Srpske Datoteka:Ptice marka hrvatskih posta.jpg|Ptice, marke Hrvatskih pošta Mostar </gallery> [[Datoteka:Stari Most September 2004 3.jpg|mini|229x229piksel|Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku svjetske baštine]] == Turizam == {{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}} Prema projekcijama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], Bosna i Hercegovina će u periodu između 1995. i 2020. imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu. U 2012. Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 747.827 turista, što je porast za 9%, uz ostvarenih 1.645.521 noćenja, što je rast za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 58,6% stranih turista.<ref>{{cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |title=Statistika Turizma |trans-title=Tourism Statistics |publisher=Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina |orig-year=2012 |access-date=4. 7. 2015 |type=pdf |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923184502/http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |url-status=dead }}</ref> Kada je [[Lonely Planet]] rangirao najbolje gradove na svijetu 2006, rangirao je Sarajevo na 43. mjesto, ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a (135).<ref>{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archive-date=23. 2. 2007}}</ref> Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. "Best in Travel" Lonely Planeta 2010. nominirao je Sarajevo 2010. među deset gradova koje treba posjetiti.<ref>{{cite web |url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre & Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys & Experiences for 2010 |publisher= Lonely Planet |date=2. 11. 2009 |access-date=4. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archive-date=6. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref>[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|195x195piksel|[[Nekropola Dugo Polje]]]]Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi.<ref>[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. 5. 2013 }}</ref> == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|173x173px|[[Edin Džeko]]]] == Sport == {{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}} Najvrjedniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] postao je [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/76.|evropski prvak u rukometu 1976]], [[KK Bosna]] je postala [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope u košarci 1979.]] u muškoj konkurenciji, [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|ŽKK Jedinstvo-Aida]], [[Kup evropskih prvaka u košarci za žene 1988/89.|prvakinje Evrope 1989.]] Poznatiji nogometni klubovi jesu [[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[HŠK Zrinjski]] i [[NK Široki Brijeg]]. Važniji bosanskohercegovački sportisti jesu [[Edin Džeko]], [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]], [[Razija Mujanović]] i [[Mirza Teletović]]. == Simboli == [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|[[Zastava Bosne i Hercegovine]]]]{{Glavni|Simboli Bosne i Hercegovine}} === Zastava === {{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine}} [[Zastava Bosne i Hercegovine]] predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je 2001. Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]]. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.png|mini|178x178piksel|[[Grb Bosne i Hercegovine]].]] === Grb === {{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine}} [[Grb Bosne i Hercegovine]] je [[Heraldika|heraldički]] simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[grb]]ovi. Grb je sastavni dio [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998. Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom. === Himna === {{Glavni|Intermezzo (himna)}} "[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]" (Intermeco) naslov je [[Muzika|muzičke]] podloge nacionalne [[Himna|himne]] Bosne i Hercegovine. Muzička podloga nove himne je usvojena 10. februara 1998. zajedno s novom [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom]]. Usvojenu muzičku podlogu komponovao je [[Dušan Šestić]]. Prethodna nacionalna himna BiH bila je "[[Jedna si jedina]]" usvojena 24. novembra 1995, čiji je tekstopisac [[Dino Merlin]].<ref>{{Cite web|url=https://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450|title=Na današnji dan usvojena himna "Jedna si jedina"|date=24. 11. 2013|website=Sarajevski.ba|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}</ref> === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}} [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] društveno su i javno priznanje, koje se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoj međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim zemljama i sa međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003. Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i poshumno. Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}} === Državni praznici === Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima.<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|title=BiH još nema Zakon o praznicima i dok se ne usvoji, čini se da će svatko slaviti što god želi|website=dnevnik.ba|access-date=25. 9. 2019|archive-date=26. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190926085429/https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|url-status=dead}}</ref> U tabelama ispod su prikazani praznici koji se slave na nivou [[Administrativna jedinica|entiteta]] i distrikta, kao i vjerski praznici.<ref>{{Cite web|url=https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|title=BiH : Neradni dani i državni Praznici u Bosni i Hercegovini 2019 2020 2021|website=neradni-dani.com|access-date=25. 9. 2019|archive-date=25. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190925101419/https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|url-status=dead}}</ref> === Entitetski nivo === Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko distrikt]]om, imaju svoje zakone koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]]. ==== Federacija Bosne i Hercegovine==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima ("Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> |} Osim praznika koji se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] proslavljaju kao državni praznici, Zakonom o radu ("Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje s posla četiri radna dana tokom kalendarske godine radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, tj. kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno.<ref name=":0" /><ref name=":2" /> ==== Republika Srpska ==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[9. januar]] |[[Dan Republike Srpske|Dan Republike]] |[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] datum proglasio neustavnim<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/9-sije%C4%8Dnja-kao-dan-rs-a-progla%C5%A1en-neustavnim/a-48118881|title=9. siječnja kao Dan RS-a proglašen neustavnim {{!}} DW {{!}} 29.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=5. 10. 2019}}</ref> |- |[[21. novembar]] |Dan uspostavljanja [[Dejtonski sporazum|Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno |} Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih vjerskih praznika.<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-republike-srpske.html|title=Neradni dani u Republici Srpskoj|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> ==== Brčko distrikt ==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |- |[[9. mart]] |Dan uspostavljanja Brčko distrikta<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-brcko.html|title=Neradni dani u Brčko distriktu za 2019. godinu|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref> |} Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do dva dana na dane svojih vjerskih praznika.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]]<br>(2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Katoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} {{Div col|cols=3}} * [[Bosanskohercegovački gradovi po broju stanovnika]] * [[Regije Bosne i Hercegovine]] * [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] * [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] * [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Grb Bosne i Hercegovine|Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]] * [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]] * [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (abecedno)]] * [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]] * [[Bosanska imena]] * [[Registarske oznake za vozila u Bosni i Hercegovini]] {{Div col end}} == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}} {{Wikiatlas|Bosnia and Herzegovina}} {{Wikivijesti|:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}} * {{CIA World Factbook link|bk|Bosna i Hercegovina}} {{en simbol}} * [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=22. 2. 2011 }} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20190513224335/https://www.cbbh.ba/?lang=bs Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [https://www.oscebih.org/ OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{bs simbol}} * [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{bs simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BA Bosna i Hercegovina] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17211415 Bosna i Hercegovina] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} * "Bosna i Hercegovina", serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]]) {{Geografska lokacija | Centar = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | Sjever = {{ZID|Hrvatska}} | Sjeveroistok = {{ZID|Hrvatska}} | Istok = {{ZID|Srbija}} | Jugoistok = {{ZID|Crna Gora}} | Jug = {{ZID|Hrvatska}}/{{ZID|Crna Gora}} | Jugozapad = [[Jadransko more]] | Zapad = {{ZID|Hrvatska}} | Sjeverozapad = {{ZID|Hrvatska}} }} {{Istaknuti članak}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Države Evrope}} {{Evropska unija}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Mediteranska unija}} {{Navkutija teme o BiH}} {{OIK}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} {{Mediteranske države}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Federalne republike]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države posmatrači Organizacije islamske saradnje]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]] 38e5cdxhv37aoadnlu2wlf4v5mvy9uf 0 1143 3900982 3847302 2026-06-27T16:05:31Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3900982 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''1. januar / siječanj (1. 1)''' jest 1. dan [[godina|godine]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još su 364 dana (365 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == === 1. vijek p. n. e === * [[45. p. n. e]] – Početak upotrebe [[Julijanski kalendar|julijanskog kalendara]]. === 5. vijek === * [[404]] – Posljednja [[gladijator]]ska bitka u [[Stari Rim|starom Rimu]]. === 11. vijek === * [[1001]] – [[Papa]] [[Papa Silvester II|Silvester II]] imenovao [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepana I]] za [[Spisak ugarskih kraljeva|kralja]] [[Ugarska|Ugarske]]. === 16. vijek === * [[1502]] – [[Portugalci]] prvi put istražuju područje današnjeg [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]]. === 18. vijek === * [[1739]] – Francuski moreplovac [[Jean-Baptiste Charles Bouvet de Lozier]] otkrio [[ostrvo]] koje je kasnije po njemu nazvano [[Bouvet]]. === 19. vijek === * [[1801]] ** [[Kraljevina Velika Britanija]] i [[Kraljevina Irska]] spojile se u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]]. ** Otkrivena [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]], prva [[patuljasta planeta]] u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]]. * [[1804]] – Kraj francuske [[vlast]]i u [[Haiti]]ju, koji je tako postao prva [[republika]] [[negroidna rasa|crnaca]] i druga nezavisna država u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], nakon SAD-a. * [[1808]] – Zabranjen uvoz [[ropstvo|robova]] u SAD. * [[1863]] – [[Abraham Lincoln]] drži svoj čuveni govor, "Objava jednakopravnosti", tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]. * [[1873]] – [[Japan]] prihvata gregorijanski kalendar. * [[1880]] – Početak radova na [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]]. * [[1885]] – 25 država prihvatilo prijedlog [[Sandford Fleming|Sandforda Fleminga]] za [[standardno vrijeme]] (i također [[vremenska zona|vremenske zone]]). * [[1892]] – Počelo četvrto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1892.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Mihail Čigorin|Čigorina]]. * [[1898]] – [[New York]] anektirao teritoriju susjednih okruga, čime je formiran [[Veliki New York]]; [[25. januar]]a četirima prvobitnim dijelovima grada ([[Manhattan]], [[Brooklyn]], [[The Bronx|Bronx]] i [[Queens]]) pridružio se [[Staten Island]] i tako je formiran današnji New York City. * [[1899]] ** U [[Havana|Havani]] počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1899.|4. svjetsko prvenstvo]] u [[šah]]u. ** Kraj španske vlasti na [[Kuba|Kubi]]. === 20. vijek === * [[1901]] ** [[Nigerija]] postala britanski [[protektorat]]. ** Britanske [[kolonija (politika)|kolonije]] [[Novi Južni Vels]], [[Queensland]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Južna Australija]], [[Tasmanija]] i [[Zapadna Australija]] ujedinile se u [[federacija|federaciju]] pod nazivom [[Australija|Komonvelt Australije]]. * [[1924]] – U [[Beograd]]u počela [[Treća zemaljska konferencija KPJ|Treća zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. * [[1929]] – Bivše [[općina|općine]] Point Grey i Južni Vancouver spojile se i formirale [[Vancouver]]. * [[1932]] – Ostrvo [[Alcatraz]] postaje američki savezni [[zatvor]]. * [[1939]] – U [[Sydney]]ju [[temperatura]] dosegla 45 [[Celzij (jedinica)|˚C]], najviše u historiji tog [[grad]]a. * [[1942]] – 26 zemalja potpisalo [[Deklaracija Ujedinjenih naroda|Deklaraciju UN-a]]. * [[1945]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Luftwaffe]] pokrenuo operaciju [[Operacija "Bodenplatte"|"Bodenplatte"]], veliki, ali neuspješan pokušaj nokautiranja [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] [[avijacija|avijacije]] u [[sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]] jednim udarcem. * [[1948]] ** [[Italija]] dobila [[Ustav Italije|Ustav]]. ** [[Masakr u Beleduš-Šejhu]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. * [[1956]] – [[Sudan]] se osamostalio od [[Egipat|Egipta]] i Ujedinjenog Kraljevstva. * [[1958]] – Osnovana [[Evropska ekonomska zajednica]], preteča [[Evropska unija|Evropske unije]]. * [[1959]] – U [[Santiago de Cuba|Santiago de Cubi]] [[Fidel Castro]] s balkona vijećnice proglasio pobjedu nad [[vojska|vojskom]] [[diktator]]a [[Fulgencio Batista|Batiste]]. * [[1960]] – [[Suverena država|Nezavisnost]] [[Kamerun]]a. * [[1966]] – Nakon [[državni udar|državnog udara]] [[Jean-Bédel Bokassa]] preuzeo vlast u [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričkoj Republici]]. * [[1973]] – [[Danska]], [[Irska]] i Ujedinjeno Kraljevstvo postali članovi Evropske zajednice. * [[1978]] – [[Avion]] [[Boeing 747]] [[kompanija|kompanije]] ''[[Air India]]'' [[Let 855 "Air Indije"|srušio se]] u [[Arapsko more]] nedaleko od [[Mumbai|Bombaya]]; poginulo je 213 osoba. * [[1979]] – Uspostavljeni zvanični [[diplomatija|diplomatski]] odnosi između [[SAD]]-a i [[Kina|Kine]]. * [[1981]] – [[Grčka]] se pridružuje Evropskoj zajednici. * [[1982]] – [[Peru]]anac [[Javier Pérez de Cuéllar]] postao prvi [[Latinska Amerika|Latinoamerikanac]] na funkciji [[Generalni sekretar UN-a|generalnog sekretara]] [[UN]]-a. * [[1986]] – [[Španija]] i [[Portugal]] ulaze u Evropsku zajednicu. * [[1990]] – [[David Dinkins]] položio zakletvu kao prvi [[Afroamerikanci|afroamerički]] [[gradonačelnik New York Cityja]]. * [[1992]] – Službeno formirana [[Ruska Federacija]]. * [[1993]] – [[Raspad Čehoslovačke|Raspad]] [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. * [[1995]] – [[Austrija]], [[Finska]], i [[Švedska]] ulaze u Evropsku uniju. * [[1997]] – [[Gana]]c [[Kofi Annan]] postao generalni sekretar UN-a. === 21. vijek === * [[2002]] – Uveden [[euro]] kao [[valuta|novčana jedinica]] Evropske unije. * [[2007]] – [[Bugarska]] i [[Rumunija]] postale članice Evropske unije, a [[Slovenija]] ušla u [[Eurozona|eurozonu]]. * [[2014]] – [[Latvija]] ušla u eurozonu. * [[2016]] ** [[Nizozemska]] preuzela šestomjesečno predsjedanje [[EU|Evropskom unijom]] od [[Luksemburg]]a. ** [[Njemačka]] započela predsjedanjem [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OESS-a]] ** [[Wrocław]] i [[San Sebastián]] postaju [[Evropski glavni grad kulture|evropski glavni gradovi kulture]]. ** U [[Kina|Kini]] je stupila na snagu [[politika dva djeteta]] umjesto dotadašnje [[politika jednog djeteta|politike jednog djeteta]] ** Stupio na snagu Sporazum o slobodnoj trgovini između Ukrajine i Evropske unije. * [[2017]] – U [[Teroristički napad u Istanbulu 1. januara 2017.|terorističkom napadu]] u [[istanbul]]skom kvartu [[Ortaköy]] ubijeno najmanje 39, a ranjeno 69 osoba. == Rođeni == === 8. vijek === * [[766]] – [[Ali ar-Rida]], [[šiitski islam|šiitski]] [[imam]] === 15. vijek === * [[1431]] – Papa [[papa Aleksandar VI|Aleksandar VI]] * [[1449]] – [[Lorenzo de' Medici]], italijanski [[političar]] i vladar [[Firenca|Firence]] === 16. vijek === * [[1502]] – [[Papa Grgur XIII|Grgur XIII]] === 17. vijek === * [[1618]] – [[Bartolomé Esteban Murillo]], [[Španija|španski]] [[slikarstvo|slikar]] === 19. vijek === * [[1823]] – [[Sándor Petőfi]], [[Mađarska|mađarski]] [[pjesnik]] * [[1863]] – [[Pierre de Coubertin]], [[Francuska|francuski]] [[pedagogija|pedagog]], [[historija|historičar]] i pokretač modernih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] * [[1870]] – [[Ernst Barlach]], [[Njemačka|njemački]] [[kiparstvo|skulptor]] * [[1879]] – [[Edward Morgan Forster]], [[Engleska|engleski]] [[književnik]] i [[književna kritika|kritičar]] * [[1888]] – [[John Garand]], [[Kanada|kanadsko]]-američki [[inženjer]] i dizajner, tvorac [[puška|puške]] [[M1 Garand]] * [[1894]] – [[Satyendra Nath Bose]], [[Indija|indijski]] fizičar i [[matematika|matematičar]] * [[1895]] – [[J. Edgar Hoover]], prvi direktor FBI-a === 20. vijek === * [[1915]] – [[Branko Ćopić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] književnik * [[1919]] – [[Jerome David Salinger|J. D. Sallinger]], američki književnik (''[[Lovac u žitu]]'') * [[1920.]] ** [[Osvaldo Cavandoli]], italijanski crtač [[animirani film|animiranih filmova]] ** [[Elpida Karamandi]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[1921]] – [[Rocky Graziano]], američki [[boks]]er * [[1926]] – [[Claudio Villa]], italijanski [[pjevanje|pjevač]] * [[1928.]] ** [[Frank Pourcel]], francuski [[muzika|muzičar]] ** [[Mensur Dervišević]], bosanskohercegovački slikar * [[1935]] – [[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[1939]] – [[Svetlana Makarovič]], slovenska spisateljica‎ * [[1940.]] ** [[Mersad Berber]], bosanskohercegovački slikar ** [[Spencer Johnson]], američki [[ljekar]] i pisac * [[1942]] – [[Kornelije Kovač]], jugoslavenski i srbijanski kompozitor, pijanist i aranžer ([[Korni grupa]]) * [[1943]] – [[Inge Appelt]], hrvatska glumica * [[1944]] – [[Omar Hassan Ahmad al-Bashir]], sudanski državnik * [[1946.]] ** [[Omer Hadžiselimović]], bosanskohercegovački anglista i historičar književnosti ** [[Smail Klarić]], bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Ratnog predsjedništva općine [[Mostar]] * [[1949.]] ** [[Pablo Escobar]], [[Kolumbija|kolumbijski]] političar i narkodiler ** [[Nijaz Duraković]], bosanskohercegovački političar ** [[Johnny Ruger]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[1966]] – [[Ivica Dačić]], [[srbija]]nski političar, 95. [[premijer Srbije]] * [[1968]] – [[Davor Šuker]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]] * [[1969]] – [[Verne Troyer]], američki glumac * [[1974]] – [[Zabine]], austrijska muzičarka, glumica i folk-pjevačica * [[1977]] – [[Hasan Salihamidžić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[1983]] – [[Ana Rich]], srbijanska pjevačica * [[1984]] – [[Linda Savļaka]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka * [[1986]] – [[Admir Džanko]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac * [[1992]] – [[Jack Wilshere]], engleski nogometaš * [[1994]] – [[Danijela Kadeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 16. vijek === * [[1515]] – [[Luj XII, kralj Francuske|Luj XII]], francuski [[Spisak francuskih kraljeva|kralj]] === 18. vijek === * [[1748]] – [[Johann Bernoulli]], [[Švicarska|švicarski]] matematičar * [[1782]] – [[Johann Christian Bach]], njemački [[kompozitor]] === 19. vijek === * [[1894]] – [[Heinrich Rudolf Hertz]], njemački [[fizičar]] === 20. vijek === * [[1944]] – [[František Blažek]], [[Češka|češki]] [[arhitekt]] * [[1972]] – [[Maurice Chevalier]], francuski [[glumac]] i pjevač === 21. vijek === * [[2003]] – [[Ahmet Hromadžić]], bosanskohercegovački književnik * [[2012]] – [[Kiro Gligorov]], prvi [[Predsjednik Makedonije|predsjednik]] nezavisne [[Makedonija|Makedonije]] * [[2015]] – [[Mario Cuomo]], američki političar, 52. guverner savezne države [[New York (savezna država)|New York]] * [[2016]] – [[Omer Hadžiselimović]], bosanskohercegovački anglista i historičar književnosti * [[2024]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik == Praznici == * [[Nova godina]] * [[Svjetski dan mira]] ([[Katoličanstvo|Katolička crkva]]) * [[Svjetski dan porodice]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/1/ Na današnji dan (1. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-1/ Na današnji dan (1. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-01]] cwnfnhn4wzlcaun2rt0k4juixlr7r99 0 1452 3901050 3797362 2026-06-28T09:39:41Z نوفاك اتشمان 16322 {{fact}} 3901050 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Srbija i Crna Gora | izvorno_ime = Србија и Црна Гора | zastava = Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg | grb = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg | genitiv = Srbije i Crne Gore | država_prije1 = Savezna Republika Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg | država_poslije1 = Srbija | država_poslije_zastava1 = Flag of Serbia (2004–2010).svg | država_poslije2 = Crna Gora | država_poslije_zastava2 = Flag of Montenegro.svg | razdoblje = 2003 – 21. maj 2006. | jezik = [[srpski jezik|srpski]]{{fact}} | karta = Europe location SCG.png | glavni_grad = [[Beograd]] i [[Podgorica]] | državno_uređenje = državna zajednica | površina = 102.350 | stanovnika = 10.832.545 | stanovnika_godina = 2006 | moto = | himna = ''[[Hej, Slaveni]]''{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]}} | vođa = | broj = | valuta = [[srpski dinar]] i [[euro]] | pozivni_broj = +381 | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = }} '''Srbija i Crna Gora''' (SCG; Србија и Црна Гора, СЦГ) bila je [[država|državna]] zajednica [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], koja je naslijedila [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]]. Konfederacija je postojala od 2003. do 2006. Graničila je s [[Mađarska|Mađarskom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] na zapadu, [[Rumunija|Rumunijom]] i [[Bugarska|Bugarskom]] na istoku i [[Albanija|Albanijom]] i [[Makedonija|Makedonijom]] na jugu. [[Srbija]] i [[Crna Gora]], jedine preostale federalne republike [[SFRJ]], bile su dogovorile saradnju u određenim političkim područjima (npr. odbrambeni savez). Svaka republika imala je svoju državnu politiku i valutu. Glavni grad Zajednice Srbije i Crne Gore bio je [[Beograd]], a u [[Podgorica|Podgorici]] je bio Sud Srbije i Crne Gore. Ustavna povelja donesena je 4. februara 2003, po kojoj je svaka država mogla tražiti punu nezavisnost putem [[referendum]]a koji je mogao biti održan najranije 2006. To pravo iskoristila je Crna Gora 21. maja 2006. Konačni rezultati referenduma pokazali su da je 55,5% glasača glasalo za nezavisnost. Državna zajednica službeno je ugašena nakon crnogorske deklaracije nezavisnosti 3. juna 2006. i formalne deklaracije nezavisnosti Srbije dva dana kasnije. == Historija == [[Datoteka:Cerkiew na Ćipurze w Cetinje 01.jpg|mini|desno|Cetinje - Crkva na Ćipuru]] Kad je državna zajednica Srbije i Crne Gore osnovana 1992, [[Ujedinjeni Narodi]] i mnoge pojedine države (pogotovo [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) nisu je htjele priznati kao nasljednika [[SFRJ]]. Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), kako se federacija tada zvala, primljena je u Ujedinjene nacije 2000, nakon višegodišnjeg isključenja. Srbija i Crna Gora sklopile su 2002. novi sporazum o nastavku saradnje, kojim je, između ostalog, ukinuto ime "Jugoslavija" 4. februara 2003. == Vlada == {{Proširiti sekciju}} == Političke podjele == [[Datoteka:Street Knez Mihailova.png|mini|desno|Beograd]] Srbija i Crna Gora je bila složena državna zajednica sastavljena iz dvije države članice. To su '''[[Republika Srbija]]''' i '''[[Republika Crna Gora]]'''. Administrativni centar državne zajednice i glavni grad Republike Srbije je bio [[Beograd]]. Glavni grad Crne Gore je [[Podgorica]], gde je bilo i sjedište Suda Srbije i Crne Gore. [[Republika Srbija]] u svom sastavu ima dvije autonomne pokrajine. To su A.P. [[Vojvodina]] i AP [[Kosovo]]. Glavni grad Vojvodine je [[Novi Sad]], a Kosova [[Priština]]. Kosovo je od [[1999]]. godine pod upravom Ujedinjenih naroda. U regiji [[Sandžak]] (sjever Crne Gore i jugozapad Srbije) kao i na Kosovu (naročito regioni oko Dragaša-Gora, oko Peći i Prizrena-Sredačka župa) žive Bošnjaci. * [[Srbija]] ** [[Beograd]] - glavni grad Srbije i administrativni centar SCG ** Autonomna Pokrajina [[Vojvodina]] *** [[Novi Sad]] - glavni grad ** [[Kosovo i Metohija]] - pod upravom [[Ujedinjeni narodi|UN]], status neodređen *** [[Priština]] - glavni grad * [[Crna Gora]] ** [[Podgorica]] - glavni grad Crne Gore i sedište suda SCG <gallery> Image:Scg01.png|Politička podjela na republike Image:Scg02.png|Politička podjela na republike i pokrajine </gallery> == Geografija == Srbija, a pogotovu dolina rijeke [[Morava|Morave]], opisuje se kao "raskrsnica [[istok]]a i [[zapad]]a", zbog čega je imala burnu historiju. Ta dolina je najlakši način da se kopnom stigne iz kontinentalne [[Evropa|Evrope]] u [[Grčka|Grčku]] i [[Mala Azija|Malu Aziju]]. Glavne evropske trase koje idu kroz Srbiju su E75 i E70. E763/E761 je najvažniji put koji povezuje Srbiju i Crnu Goru. [[Dunav]], važna međunarodna rijeka, teče kroz Srbiju. Najveća morska luka je [[Bar]] u Crnoj Gori. == Privreda == Ekonomija se upola smanjila od [[1990]]. godine zbog lošeg upravljanja, međunarodnih sankcija i štete zbog rata na Kosovu. Nakon zbacivanja predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u oktobru 2000., koaliciona vlada je uvela mjere za stabilizaciju i agresivni program reforme tržišta. Privredne reforme su stagnirale u periodu nakon ubistva premijer Srbije [[Zoran Đinđić]]. Značajniji privredni rast ponovo je zabilježen 2004. godine, kada je vlast preuzela koaliciona vlada premijera Koštunice. Članstvo u [[MMF]]-u obnovljeno je 2000. Donatorska konferencija [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[Evropska komisija|Evropske komisije]] održana 2001. i sakupljeno je 1,3 milijardi dolara za državno restrukturiranje SCG. 2001. dogovoreno je da će se otpisati 66% duga od 4,5 milijarda dolara prema Pariskom klubu, a također izvršen je sličan otpis za 2,8 milijarda dolara duga prema Londonskom klubu. [[Crna Gora]] je odvojila svoju upravu od federacije i Srbije još tokom Miloševićeve vlasti. I prije razdvajanja imala je svoju centralu banku, koristila [[euro]] kao službenu valutu, naplaćivala svoju carinu i imala svoj budžet. Pokrajina [[Kosovo]], pod upravom UN-a, prima finansijsku i tehničku pomoć od međunarodne zajedinice. Službene valute su euro i srpski dinar, dok UN-ova uprava prikuplja poreze i upravlja budžetom. Složenost političkih odnosa Srbije i Crne Gore i spora privatizacija kočili su razvitak. Sporazumi i MMF-om, a pogotovo poreski uslovi, bili važan su element u određivanju politike, a velika nezaposlenost je bila jedan od ključnih političko-ekonomskih problema. == Stanovništvo == [[Datoteka:Novi Sad Rathaus bei Nacht.jpg|mini|desno|Novi Sad]] 10.668.000. Najveći Gradovi su bili [[Beograd]], [[Novi Sad]], [[Kragujevac]], [[Niš]] i [[Podgorica]]. == Također pogledajte == * [[Savezna Republika Jugoslavija]] * [[Jugoslavija]] * [[Savjet ministara Srbije i Crne Gore]] == Vanjski linkovi == {{Crna Gora portal}} {{Commonscat|Serbia and Montenegro}} * [https://web.archive.org/web/20041111092302/http://www.gov.yu/start.php?je=e&id=6 Vlada SCG] {{Jugoslavenska hronologija}} {{Crna Gora po temama}} [[Kategorija:Srbija i Crna Gora|*]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Bivše republike u Evropi]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2003.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2006.]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Historija Crne Gore]] j0mcvgbdfnekf7hj2byd3rdkgno98yo 3901056 3901050 2026-06-28T09:41:51Z نوفاك اتشمان 16322 fix? 3901056 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Srbija i Crna Gora | izvorno_ime = Србија и Црна Гора | zastava = Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg | grb = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg | genitiv = Srbije i Crne Gore | država_prije1 = Savezna Republika Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg | država_poslije1 = Srbija | država_poslije_zastava1 = Flag of Serbia (2004–2010).svg | država_poslije2 = Crna Gora | država_poslije_zastava2 = Flag of Montenegro.svg | razdoblje = 2003 – 21. maj 2006. | službeni_jezik = [[srpski jezik|srpski]]{{fact}} | karta = Europe location SCG.png | glavni_grad = [[Beograd]] i [[Podgorica]] | državno_uređenje = državna zajednica | površina = 102.350 | stanovnika = 10.832.545 | stanovnika_godina = 2006 | moto = | himna = ''[[Hej, Slaveni]]''{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]}} | vođa = | broj = | valuta = [[srpski dinar]] i [[euro]] | pozivni_broj = +381 | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = }} '''Srbija i Crna Gora''' (SCG; Србија и Црна Гора, СЦГ) bila je [[država|državna]] zajednica [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], koja je naslijedila [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]]. Konfederacija je postojala od 2003. do 2006. Graničila je s [[Mađarska|Mađarskom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] na zapadu, [[Rumunija|Rumunijom]] i [[Bugarska|Bugarskom]] na istoku i [[Albanija|Albanijom]] i [[Makedonija|Makedonijom]] na jugu. [[Srbija]] i [[Crna Gora]], jedine preostale federalne republike [[SFRJ]], bile su dogovorile saradnju u određenim političkim područjima (npr. odbrambeni savez). Svaka republika imala je svoju državnu politiku i valutu. Glavni grad Zajednice Srbije i Crne Gore bio je [[Beograd]], a u [[Podgorica|Podgorici]] je bio Sud Srbije i Crne Gore. Ustavna povelja donesena je 4. februara 2003, po kojoj je svaka država mogla tražiti punu nezavisnost putem [[referendum]]a koji je mogao biti održan najranije 2006. To pravo iskoristila je Crna Gora 21. maja 2006. Konačni rezultati referenduma pokazali su da je 55,5% glasača glasalo za nezavisnost. Državna zajednica službeno je ugašena nakon crnogorske deklaracije nezavisnosti 3. juna 2006. i formalne deklaracije nezavisnosti Srbije dva dana kasnije. == Historija == [[Datoteka:Cerkiew na Ćipurze w Cetinje 01.jpg|mini|desno|Cetinje - Crkva na Ćipuru]] Kad je državna zajednica Srbije i Crne Gore osnovana 1992, [[Ujedinjeni Narodi]] i mnoge pojedine države (pogotovo [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) nisu je htjele priznati kao nasljednika [[SFRJ]]. Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), kako se federacija tada zvala, primljena je u Ujedinjene nacije 2000, nakon višegodišnjeg isključenja. Srbija i Crna Gora sklopile su 2002. novi sporazum o nastavku saradnje, kojim je, između ostalog, ukinuto ime "Jugoslavija" 4. februara 2003. == Vlada == {{Proširiti sekciju}} == Političke podjele == [[Datoteka:Street Knez Mihailova.png|mini|desno|Beograd]] Srbija i Crna Gora je bila složena državna zajednica sastavljena iz dvije države članice. To su '''[[Republika Srbija]]''' i '''[[Republika Crna Gora]]'''. Administrativni centar državne zajednice i glavni grad Republike Srbije je bio [[Beograd]]. Glavni grad Crne Gore je [[Podgorica]], gde je bilo i sjedište Suda Srbije i Crne Gore. [[Republika Srbija]] u svom sastavu ima dvije autonomne pokrajine. To su A.P. [[Vojvodina]] i AP [[Kosovo]]. Glavni grad Vojvodine je [[Novi Sad]], a Kosova [[Priština]]. Kosovo je od [[1999]]. godine pod upravom Ujedinjenih naroda. U regiji [[Sandžak]] (sjever Crne Gore i jugozapad Srbije) kao i na Kosovu (naročito regioni oko Dragaša-Gora, oko Peći i Prizrena-Sredačka župa) žive Bošnjaci. * [[Srbija]] ** [[Beograd]] - glavni grad Srbije i administrativni centar SCG ** Autonomna Pokrajina [[Vojvodina]] *** [[Novi Sad]] - glavni grad ** [[Kosovo i Metohija]] - pod upravom [[Ujedinjeni narodi|UN]], status neodređen *** [[Priština]] - glavni grad * [[Crna Gora]] ** [[Podgorica]] - glavni grad Crne Gore i sedište suda SCG <gallery> Image:Scg01.png|Politička podjela na republike Image:Scg02.png|Politička podjela na republike i pokrajine </gallery> == Geografija == Srbija, a pogotovu dolina rijeke [[Morava|Morave]], opisuje se kao "raskrsnica [[istok]]a i [[zapad]]a", zbog čega je imala burnu historiju. Ta dolina je najlakši način da se kopnom stigne iz kontinentalne [[Evropa|Evrope]] u [[Grčka|Grčku]] i [[Mala Azija|Malu Aziju]]. Glavne evropske trase koje idu kroz Srbiju su E75 i E70. E763/E761 je najvažniji put koji povezuje Srbiju i Crnu Goru. [[Dunav]], važna međunarodna rijeka, teče kroz Srbiju. Najveća morska luka je [[Bar]] u Crnoj Gori. == Privreda == Ekonomija se upola smanjila od [[1990]]. godine zbog lošeg upravljanja, međunarodnih sankcija i štete zbog rata na Kosovu. Nakon zbacivanja predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u oktobru 2000., koaliciona vlada je uvela mjere za stabilizaciju i agresivni program reforme tržišta. Privredne reforme su stagnirale u periodu nakon ubistva premijer Srbije [[Zoran Đinđić]]. Značajniji privredni rast ponovo je zabilježen 2004. godine, kada je vlast preuzela koaliciona vlada premijera Koštunice. Članstvo u [[MMF]]-u obnovljeno je 2000. Donatorska konferencija [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[Evropska komisija|Evropske komisije]] održana 2001. i sakupljeno je 1,3 milijardi dolara za državno restrukturiranje SCG. 2001. dogovoreno je da će se otpisati 66% duga od 4,5 milijarda dolara prema Pariskom klubu, a također izvršen je sličan otpis za 2,8 milijarda dolara duga prema Londonskom klubu. [[Crna Gora]] je odvojila svoju upravu od federacije i Srbije još tokom Miloševićeve vlasti. I prije razdvajanja imala je svoju centralu banku, koristila [[euro]] kao službenu valutu, naplaćivala svoju carinu i imala svoj budžet. Pokrajina [[Kosovo]], pod upravom UN-a, prima finansijsku i tehničku pomoć od međunarodne zajedinice. Službene valute su euro i srpski dinar, dok UN-ova uprava prikuplja poreze i upravlja budžetom. Složenost političkih odnosa Srbije i Crne Gore i spora privatizacija kočili su razvitak. Sporazumi i MMF-om, a pogotovo poreski uslovi, bili važan su element u određivanju politike, a velika nezaposlenost je bila jedan od ključnih političko-ekonomskih problema. == Stanovništvo == [[Datoteka:Novi Sad Rathaus bei Nacht.jpg|mini|desno|Novi Sad]] 10.668.000. Najveći Gradovi su bili [[Beograd]], [[Novi Sad]], [[Kragujevac]], [[Niš]] i [[Podgorica]]. == Također pogledajte == * [[Savezna Republika Jugoslavija]] * [[Jugoslavija]] * [[Savjet ministara Srbije i Crne Gore]] == Vanjski linkovi == {{Crna Gora portal}} {{Commonscat|Serbia and Montenegro}} * [https://web.archive.org/web/20041111092302/http://www.gov.yu/start.php?je=e&id=6 Vlada SCG] {{Jugoslavenska hronologija}} {{Crna Gora po temama}} [[Kategorija:Srbija i Crna Gora|*]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Bivše republike u Evropi]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2003.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2006.]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Historija Crne Gore]] 1wg5lv5rafhbjo1x3uz35p6u683c9bv 0 1562 3901071 3897860 2026-06-28T10:51:28Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3901071 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.146<ref>{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Sanin Mirvić]] | Trener = ''Upražnjeno'' | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]] |1–1 |1–3 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ====[[UEFA Intertoto kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 27. juna 2026.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 27. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 27. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Ermin Bičakčić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=AUT|ime=[[Dominik Prokop]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=NIZ|ime=[[Joey Konings]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=MAR|ime=[[Ismail Oulad M'Hand]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=61|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=[[Davor Rakić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]] |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72. |- |II mjesto |1970–71. |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78. |- |II mjesto |1953–54. |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13. |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81. |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001. |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85. |- |1/4 finale |1971–72. |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025) *{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026) *{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović *Nijaz Brković *Sanin Mirvić {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] 78qw4ziz0pskkg9vl618f2llhdw32ei 0 1650 3900959 3877353 2026-06-27T14:23:59Z نوفاك اتشمان 16322 dopuna, izvor: [[:sh:Lista Jugoslavena]] 3900959 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = <span style="font-size: 70%;">[[Maršal Jugoslavije|Maršal]]</span><br />Josip Broz Tito |slika = Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg |redoslijed = 2. [[Spisak predsjednika SFRJ|predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] |vrijeme_na_vlasti = 14. januar 1953 – 4. maj 1980. |prethodnik = [[Ivan Ribar]] |nasljednik = [[Lazar Koliševski]] |redoslijed2 = Generalni sekretar [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] |vrijeme_na_vlasti2 = 1. septembar 1961 – 5. oktobar 1964. |prethodnik2 = |nasljednik2 = [[Gamal Abdel Nasser]] |redoslijed3 = 1. [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|premijer Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] |vrijeme_na_vlasti3 = 2. novembar 1944 – 29. juni 1963. |prethodnik3 = |nasljednik3 = [[Petar Stambolić]] |redoslijed4 = 7. predsjednik [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] |vrijeme_na_vlasti4 = 1939 – 4. maj 1980. |prethodnik4 = [[Milan Gorkić]] |nasljednik4 = [[Branko Mikulić]] |datum_rođenja = {{Datum rođenja|1892|05|07}}{{sfnm|1a1=Goldstein|1a2=Goldstein|1y=2018|1p=27|2a=Pirjevec|2y=2013a|2p=26}} |mjesto_rođenja = [[Kumrovec]], [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]], [[Austro-Ugarska]] |datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|05|4|1892|05|07}} |mjesto_smrti = [[Ljubljana]], [[SR Slovenija]], [[SFRJ]] |puno_ime = Josip Broz |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]],{{sfn|Pirjevec|2013a|p=30}} [[Jugoslaveni|Jugoslaven]]<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> |politička_stranka = [[Savez komunista Jugoslavije]] |supruga = {{plainlist| * [[Pelagija Bjelousova]] (1919–36){{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=38-40, 118-122}} * [[Johanna König]] (1936–37){{efn|name=Lusi|Broz se nikada zvanično nije razveo od Johanne König, konspirativnog imena Lucija Bauer, ali je zbog njenog hapšenja u ''Izvještaju'', koji je morao podnijeti na ispitivanju, Luciju spomenuo kao bivšu ženu. Ambasador Jugoslavije u Moskvi [[Veljko Mićunović]], je primio ženu, koja je tražila vizu za Jugoslaviju i pomalo neodređeno spominjala vezu sa Titom. Ambasador je posrednim putem dobio odgovor da joj se zahtjev odbije, ali da se na ime pomoći dodijeli 2000 rubalja. ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=118-122}})}} * [[Herta Haas]] (1940–43) * [[Davorjanka Paunović]] (1943–46) * [[Jovanka Broz]] (1952–80) }} |djeca = ''ime nepoznato''{{efn|name=nep|Brozovo prvo dijete umrlo je nakon tri dana. ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=42-45}})}} Zlatica Broz, Hinko Broz, [[Žarko Leon Broz|Žarko Broz]], [[Aleksandar Broz]] |obrazovanje = |vjera = [[Ateizam]] |potpis = Tito signature.svg |web_stranica = |nagrade = |ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|Jugoslavenski ordeni]]:'' {{!}}} {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{!}}{{!}} {{Orden jugoslavenske zvijezde}} {{!}}- {{!}} {{Orden slobode}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}- {{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}- {{!}} {{Orden ratne zastave}} {{!}}{{!}} {{Orden jugoslavenske zastave(SFRJ)1}} {{!}}{{!}} {{Orden partizanske zvijezde1}} {{!}}- {{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}- {{!}} {{Orden narodne armije1}} {{!}}{{!}} {{Orden za vojne zasluge1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}- {{!}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} {{{!}} style="background:transparent" {{!}} ''Inostrana odlikovanja:'' {{!}}} {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{Partizanski križ}} {{!}}{{!}} {{Orden Oktobarske revolucije}} {{!}}{{!}} {{Orden Lenjina}} {{!}}} }} '''Josip Broz Tito''' (7. maj 1892 – 4. maj 1980) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] revolucionar i [[Političar|državnik]]. Bio je [[Generalni sekretar komunističke partije|generalni sekretar]] (kasnije predsjednik predsjedništva) [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (1939–1980).{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=169}} Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je postao [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|premijer]] (1943–1963),{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=299}} a ustavnim promjenama 1953. postao je i [[Predsjednik SFRJ|predsjednik]] (kasnije [[doživotni predsjednik]]: 1953–1980) [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (SFRJ). Od 1943. do svoje smrti 1980, imao je čin [[Maršal Jugoslavije|maršala Jugoslavije]]{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=299}} i položaj vrhovnog komandanta [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] (NOVJ, do 1945),{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=204}} Jugoslavenske armije (JA, 1945–1951) te [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA, 1951–1980). Stekao je dodatnu međunarodnu pažnju kao čelnik [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], zajedno sa [[Jawaharlal Nehru|Jawaharlalom Nehruom]] iz Indije, [[Gamal Abdel Nasser|Gamalom Abdelom Nasserom]] iz [[Egipat|Egipta]] i [[Sukarno]]m iz [[Indonezija|Indonezije]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=639}} == Biografija == === Djetinjstvo === [[Datoteka:Tito hiša1.JPG|150px|mini|desno|Titova rodna kuća u Kumrovcu]] Rođen je 7. maja 1892. u [[Kumrovec|Kumrovcu]], [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]], [[Austro-Ugarska]] (današnja [[Hrvatska]]){{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=27}}{{sfn|Pirjevec|2013a|p=26}} kao sedmo od petnaestero djece oca Franje i majke Marije Broz, rođene Javeršek, Slovenke po porijeklu.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=27}} Osmero braće i sestara umrlo je pri porodu ili u ranom djetinjstvu. U doba kad se Josip rodio, otac Franjo je imao 8 [[Jutro (površina)|jutara]] zemlje i nekoliko konja. Negdje oko 1913. imanje je rasprodato zbog dugova bankama, a Franjo je postao nadničar. Dugovi su nastali još prije njegovog rođenja, kada je trebalo otpremiti šest sestara za udaju i isplatiti im dio zemlje i dogovoreni miraz.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=27}} Veći dio djetinjstva prije polaska u školu, proveo je u [[Podsreda|Podsredi]], 15&nbsp;km udaljenoj od Kumrovca, kod djeda Martina Javeršeka. Vrativši se u Kumrovec i upisavši se u novootvorenu osnovnu školu, više nije znao [[Hrvatski jezik|hrvatski]], nego samo [[slovenski jezik]], tako da je ponavljao prvi razred. Tu je završio četiri razreda{{sfn|Brunnbauer|Buchenau|2018|p=187-189}} i dva razreda [[Opetovnica|opetovnice]]{{efn|name=op|Opetovnicu su morala pohađati sva djeca koja završetkom pučke škole nisu namjeravala nastaviti školovanje. U opetovnici se stečeno školsko znanje ponavljalo i proširivalo, prema potrebama praktičnog života. ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=55}})}} te je bio uglavnom vrlo dobar učenik.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=28}} Sa petnaest godina 1907. završio je školovanje i tražio posao. Prvi mu je posao bio kod jednog od ujaka, preko [[Sutla|Sutle]] u Sloveniji, gdje se bavio stočarstvom, ali ga je ujak slabo plaćao, a kako mu nije održao obećanje i kupio čizme, Josip se vratio u Kumrovec.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=29}} Tih dana u Kumrovcu je boravio Josipov bratić Jurica Broz, štabni narednik carske i kraljevske vojske, koji ga je odveo u Sisak i zaposlio kod svog prijatelja Ignaca Striegela, bivšeg narednika, a sada gostioničara.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=30}} Josip je isprva htio postati krojač, ali se zbog protivljenja seoskog učitelja, koji je zbog njegove nemirnosti mislio da ne bi bio pogodan za takav sjedeći posao, zaposlio se u gostionici u [[Sisak|Sisku]].{{sfnm|1a1=Brunnbauer|1a2=Buchenau|1y=2018|1p=187-189|2a1=Pirjevec|2y=2013a|2p=28}} ;Porodično stablo {{Porodično stablo Josipa Broza}} === Zanat === [[Datoteka: Josip Broz Tito-Kamnik.jpg|thumb|200px|desno|Josip Broz (zaokružen na slici) među radnicima u tvornici u Kamniku 1911..]] Nakon službe u gostionici, zbog nezadovoljstva poslom, napušta Striegela, te upisuje bravarski zanat kod sisačkog obrtnika češkog porijekla Nikole Karasa.{{sfn|Brunnbauer|Buchenau|2018|p=187-189}} Tu je od septembra 1907. do septembra 1910. izučio bravarski zanat. U jesen 1909. nagovorio je Karasa da primi kao šegrta i njegovog mlađeg brata Stjepana. Tu se prvi put zainteresirao za radnička prava, prodavao je i čitao [[Slobodna riječ|"Slobodnu riječ"]], glasilo [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije]], a 1910. se učlanio u radnički [[sindikat]] i Savez socijalističke omladine{{sfn|Pirjevec|2013a|p=28}} i samim tim postao član Socijaldemokratske stranke. Nakon završetka zanata odlazi u [[Zagreb]], ali uslijed privredne krize do jeseni 1913. radi sa prekidima u Zagrebu (četiri mjeseca), Kumrovcu, [[Trst]]u, [[Kamnik]]u{{sfn|Brunnbauer|Buchenau|2018|p=187-189}} (8 mjeseci), [[Čenkov]]u{{sfn|Brunnbauer|Buchenau|2018|p=187-189}} u [[Bohemija|Češkoj]], četiri mjeseca u tvornici [[Škoda]] kod [[Plzeň]]a, [[München]]u, [[Mannheim]]u, [[Beč]]u. Poslijednja stanica mu je bila u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]], gdje je gotovo godinu dana radio kao probni vozač i strojar u tvornici automobila [[Daimler]], te je stanovao sa starijim bratom Martinom, koji je postao željeznički službenik. Navršivši 21 godinu, u jesen 1913. odlazi na odsluženje vojnog roka.{{sfnm|1a1=Goldstein|1a2=Goldstein|1y=2018|1p=32-35|2a1=Brunnbauer|2a2=Buchenau|2y=2018|2p=187-189}} === Vojni rok === Broz je služio u zagrebačkim kasarnama u Ilici 232 i Rudolfovoj kasarni u 25. domobranskoj pješačkoj regimenti. Bio je dobar mačevalac, pa je u maju 1914. otišao u [[Budimpešta|Budimpeštu]] na opće austrougarsko takmičenje u mačevanju, gdje je osvojio srebrnu medalju. Pokazao se uzornim vojnikom, pa su ga starješine uputile na podoficirski kurs. Postao je sa 21 godinom [[vodnik]], jedan od najmlađih podoficira u vojsci, pa je mogao zapovjedati desetinom.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=36}} Bio je također dobar gimnastičar, jahač i skijaš.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=29}} === Prvi svjetski rat === Izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], njegova pukovnija je od augusta do decembra 1914. bila na srpskom frontu na [[Drina|Drini]], {{Sfnm|Pirjevec|2013a|1p=29|Calic|2014|2p=72}} koju su dva puta prelazili i dva puta se povlačili.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=36}} Nekoliko dana je bio zatvoren u zatvoru u [[Petrovaradin]]u, zbog optužbe za antiratno huškanje. U januaru 1915. regimenta u kojoj je služio, prebačena je na [[Istočni front (Prvi svjetski rat)|ruski front]], gdje je imala velike gubitke. U borbama protiv Rusa u istočnoj [[Galicija|Galiciji]] februara 1915, kao komanant izvidnice, bio je predložen za odlikovanje, jer je izvršio prepad na poljsku stražu i zarobio jedanaest Rusa. Početkom aprila 1915. u ruskoj proljetnoj ofanzivi, trinaest njegovih vojnika je poginulo od granate ruske haubice, a on je bio lakše ranjen. Nekoliko dana kasnije divizija nazvana "Divlja divizija" sastavljena od [[Čerkezi|čerkeskih]] konjanika, masakrirala je njegovu jedinicu, a on je u borbi s jednim napadačem ranjem kopljem u grudni koš. Tako je dospio u rusko zarobljeništvo,{{sfn|Calic|2014|p=128}} a proglašen je mrtvim ili nestalim (zarobljenim)<ref>{{cite web| url = https://des.genealogy.net/search/show/16972293| title = Verlustlisten Österreich-Ungarn 1. WK, Seite 332_08: Broz Josip (Mannschaft)| last = | first = | date = | website = des.genealogy.net| publisher = Verein für Computergenealogie| access-date = 6. 6. 2021| language = de| ref = | archive-date = 6. 6. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210606164301/https://des.genealogy.net/search/show/16972293| url-status = live}}</ref> u gubitcima carsko-kraljevske vojske izmedu 10. i 12. aprila 1915.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=29-31}} ==== Zarobljeništvo ==== [[Datoteka:Sviyazhsk Uspensky Monastery 08-2016 img4.jpg|thumb|200px|desno|Zarobljenička bolnica Manastira uspenja svete Bogorodice u Svijažsku kod Kazana, gdje se oporavljao Josip Broz.]] Zbog [[Upala pluća|upale pluća]] i [[Tifus|pjegavog tifusa]], Broz se dugo oporavljao u zarobljeničkoj bolnici [[Manastir uspenja presvete Bogorodice|Manastira uspenja presvete Bogorodice]] u [[Svijažsk]]u kod [[Kazanj]]a, potom u logoru u blizini grada [[Alatir]]a u [[Čuvašija|Čuvašiji]]{{sfn|Pirjevec|2013a|p=32-33}} te je kasnije još nekoliko puta premještan u razne bolnice. Kao stariji podoficir, po međunarodnoj zarobljeničkoj konvenciji nije morao raditi, ali je ipak dobrovoljno prihvaćao poslove iz svoje struke. Najduže je radio u seoskom mlinu u Kalasovu kraj [[Ardatov]]a u [[Mordovija|Mordoviji]] i u radionici željezničke stanice u [[Kungur]]u na [[Ural]]u, gdje je premješten u jesen 1916. sa grupom zarobljenika. Tu je radio kao prevodilac i kao nadglednik. U maju 1917. premješten je na željezničku stanicu u [[Ergač]], kod [[Perm (grad)|Perm]]a. Tokom zarobljeništva naučio je [[ruski jezik]], a od gimnazijalki u Svijažsku i učiteljica u Ardatovu posuđivao je i čitao knjige [[Lav Tolstoj|Lava Tolstoja]], [[Ivan Turgenjev|Ivana Turgenjeva]] i [[Aleksandar Puškin|Aleksandra Puškina]], a istovremeno je naučio i svirati [[klavir]]. Zarobljenici su ga zbog obrazovanja izabirali za internog zapovjednika i zastupnika u pregovorima s upravom. Iz zatvora u Kunguru je oslobođen u proljeće 1917. kada su radnički odredi tokom [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] provalili u zatvor i oslobodili zatvorenike. U ljeto iste godine pobjegao je iz Kungura, prema [[Petrograd]]u, sa ciljem da se preko [[Finska|Finske]] vrati u Hrvatsku. Uhapšen je prije granice kod [[Ulenburg]]a, a kada je uvjerio policiju da je austrijski ratni zarobljenik pušten je, da bi se vratio u Petrovgrad, gdje je opet uhapšen i zatvoren u zatvor [[Petropavlovska tvrđava|Petropavlovske tvrđave]] tri sedmice, da bi nakon toga ponovo bio protjeran u [[Sibir]].{{sfnm|1a1=Goldstein|1a2=Goldstein|1y=2018|1p=37-38|2a=Pirjevec|2y=2013a|2p=32-33|3a=Intervjui|3y=1980|3p=87-98}} ==== Oktobarska revolucija ==== [[Oktobarska revolucija]] ga je zatekla u [[Omsk]]u, gdje je dobrovoljno pristupio Internacionalnim odredima [[Crvena garda (Rusija)|Crvene garde]]. Nekoliko mjeseci do proljeća 1918. stražari na obližnjim stanicama [[Transsibirska željeznica|Transsibirske željeznice]], radi kao strojar na parnoj vršilici u selu Mihajlovka. U Omsku je upoznao i svoju prvu suprugu [[Pelagija Bjelousova|Pelagiju Denisovnu Bjelousovu]]. Zbog te veze i slaboga zdravlja i nakon što su [[Bijela garda|bjelogardejci]] uz pomoć [[Češka legija|Češke legije]] zauzeli Omsk i razbili Crvenu gardu, zadržava se tri mjeseca u Mihajlovki, sve dok jedinice prevođene [[Aleksandar Kolčak|Aleksandrom Kolčakom]] počinju obilaziti sela u potrazi za suradnicima Crvene garde; Broz se tada povlači u stepu, gdje ga prima polunomadsko [[Kirgizi|kirgisko]] pleme sa lokalnim poglavarom Isaijom Džaksenbajevim. Za vrijeme boravka radio je kao strojar na motornom mlinu. Krajem 1919. kad je [[Crvena armija]] protjerala bjelogardejce iz Omska, Broz se vraća u Omsk i ponovo se prijavljuje u Internacionalni odred Crvene garde. Povezavši se sa grupom zarobljenika iz jugoslavenskih zemalja, početkom 1920. potpisuje pristupnicu jugoslavenskoj sekciji [[Ruska komunistička partija (boljševika)|Ruske komunističke partije (boljševika)]]. U Omsku se u ruskoj pravoslavnoj crkvi oženio četrnaestogodišnjom Pelagijom Bjelousovom, a pošto boljševici nisu priznavali crkveni brak, dvije godine kasnije se ponovo oženio kod matičara. Već je 1918. zatražio sovjetsko državljanstvo, ali zbog bjega u [[Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgisku]] ta se pismena molba nije razmatrala. Mada su mnogi zarobljenici iz jugoslavenskih zemalja dobili sovjetsko državljanstvo i ostali u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], Broz se odlučuje 1920, zajedno sa Pelagijom vratiti u Hrvatsku, ali mu je revolucionarni socijalizam sovjetskog tipa postao politički uzor.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=38-40}} === Povratak === Nakon što je obnovljen željeznički prevoz iz [[Omsk]]a prema [[Petrograd]]u, Broz sa ženom putuje i priprema se za povratak u Hrvatsku. U Petrogradu je ostao tri sedmice i saznao da je osnovana [[Kraljevina SHS]]. Sovjetske vlasti su ga imenovale za zapovjednika čete ratnih zarobljenika iz bivših austrijskih zemalja, koje su sada pripale Kraljevini SHS. U septembru 1920. vratio se preko [[Baltik]]a, Njemačke i Austrije, ali su ga u Beču jugoslavenski predstavnici pokušali spriječiti da pređe granicu, jer su ga dvojica drugova iz čete optužili da je komunista. Veliki broj bivših ratnih zarobljenika, koji su bili označeni kao "inficirani boljševici" završio je u prijemnim logorima, koje je Broz izbjegao.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=260}} Kad je stigao u [[Maribor]], sa suprugom je bio zatvoren sedmicu dana.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=32-33}} Početkom novembra 1920. zaposlio se u bravariji Filipa Bauma u Radićevoj ulici u Zagrebu. Tih se dana učlanjuje u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističku partiju Jugoslavije]] (KPJ), koja je tada imala 65.000 članova. Uključuju ga u agitaciju za [[Izbori za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS 1920.|skupštinske izbore]] koji se održavaju 28. novembra. KPJ postaje treća partija po broju glasova sa osvojenih 12,4%, a u Zagrebu postaje najjača. Donošenjem [[Obznana|Obznane]] 29. decembra 1920, zabranjuje se svaka komunistička djelatnost, a zajedno sa više hiljada zagrebačkih radnika Broz učestvuje u generalnom [[štrajk]]u 31. decembra 1920. Zbog internih slabosti KPJ se nije mogla oduprijeti represiji i hapšenjima, tako su mnoge partijske organizacije jednostavno nestale, a broj članova se 1924. smanjio na 688.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=37}} Zbog niske nadnice kod Bauma od 3,5 dinara po satu te neuspjeha u generalnom [[štrajk]]u i tadašnje političke atmosfere u Zagrebu, Broz odlučuje tražiti novi posao. Javlja se na novinski oglas početkom 1921. i zapošljava se u mlinu Samuela Polaka u [[Veliko Trojstvo|Velikom Trojstvu]] kod [[Bjelovar]]a.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=41-42}} === Veliko Trojstvo === U Velikom Trojstvu provodi četiri godine. Već nakon mjesec dana vlasnik mlina Polak mu je povećao plaću i dao mu da stanuje u sobi sa kuhinjom pored mlina. Popravljao je alat seljacima i dodatno zarađivao, a sa mjesečnom platom od 600 dinara (nakon dvije godine 900 dinara) i besplatnim stanovanjem, dodatkom od 30&nbsp;kg brašna mjesečno i dva hvata drva godišnje, Broz je mogao živjeti nadprosječnim standardom u odnosu na radništvo i činovništvo u to vrijeme, kada je npr. plaća mladog učitelja u to vrijeme bila 900 dinara. Broz je mogao kupiti namještaj za stan, nabaviti vlastiti alat za bravarski i strojarski posao, odjeću za suprugu i sebe i nabaviti pedesetak knjiga, socijalne literature poput [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]], [[Jack London|Jacka Londona]], [[August Bebel|Augusta Bebela]] i [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]], Tolstoja i [[Honoré de Balzac|Balzac]]a. Polakov mlin imao je pet radnika, a Broz je uglavnom zaposlen popravkama i održavanjem mašina, tako da ima dovoljno vremena za razgovore sa seljacima, gdje je pričao o Oktobarskoj revoluciji, [[Lenjin]]u, Crvenoj gardi, te se uglavnom usmeno bavi političkom propagandom. U martu 1923. sa Stevom Šabićem godine saznaje da bi [[Đuro Šegović]], bravarski majstor u [[Bjelovar]]u mogao imati veze sa Komunističkom partijom, jer je bio kandidiran na listi [[Nezavisna radnička partija Jugoslavije|Nezavisne radničke partije]] na [[Izbori za narodne poslanike Kraljevine SHS 1923.|Izborima za narodne poslanike 1923.]]. Nakon opreznog provjeravanja, Šegović daje Brozu pola vreće partijskih letaka da ih podijeli seljacima. Već početkom 1924. Broz je izabran u Okružni komitet KPJ za [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačku županiju]], često odlazi u Zagreb radi uspostavljanja kontakata sa Oblasnim komitetima Hrvatske i Slavonije. Iz Zagreba ga posjećuje [[Antun Mavrak]], rukovodilac i kasniji sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku, a Broz organizuje istupe komunističkih simpatizera na sastancina [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|Hrvatske republikanske seljačke stranke]] (HRSS) [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. U martu 1925. drži svoj prvi govor na pogrebu partijskog aktiviste i sudionika Oktobarske revolucije [[Josip Valenta|Josipa Valente]]. Nakon povratka iz Rusije, u zaseoku Kranjica kod [[Kupinec|Kupinca]] u kući Josipovog oca Franje, lugara - Josipu i Pelagiji, koju je zvao "Poljka", rodilo se prvo dijete, koje je umrlo nakon tri dana. Drugo dijete, kći Zlatica, rodilo se 24. decembra 1921. u Velikom Trojstvu i živjelo godinu i pol, a treće dijete, sin Hinko, rodilo se 24. novembra 1922. i umrlo od [[Difterija|difterije]]. Četvrto dijete, sina [[Žarko Broz|Žarka]] dobili su 2. februara 1924.. Nakon smrti vlasnika mlina Polaka, 1925, mlin preuzima Polakov zet Oskar Rosenberg, koji se ne slaže sa političkim bavljenjem Broza, tako se da Brozovi sele u [[Kraljevica|Kraljevicu]]. Antun Mavrak saznaje da [[Brodogradilište Kraljevica]] traži mašinbravara i Broz dobija posao u Kraljevici, a suprugu i sina Mavrak je kratko primio na stanovanje u Zagreb.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=42-45}} === Uspon u partijskoj hijerarhiji === ==== Sindikat ==== [[Datoteka:Organizovani radnik.jpg|180px|mini|desno|Organizovani radnik, novine sindikata Jugoslavije]] [[Datoteka:Mladi_Josip_Broz_Tito.jpg|180px|mini|desno|Broz za vrijeme [[Ogulinski proces|Ogulinskog procesa]]]] U početku je Broz bio sam u Kraljevici, kasnije mu se pridružila i Pelagija sa Žarkom. U brodogradilištu je dobro zarađivao, ali ga to nije odvratilo od političkog djelovanja. Osniva partijsku ćeliju u Kraljevici, te širi djelovanje na [[Bakar (Hrvatska)|Bakar]], [[Bakarac]], [[Hreljin (Bakar)|Hreljin]] i [[Šmrika|Šmriku]]. Također je suprugu učlanio u KPJ te je i ona učestvovala u radu. Osnovao je sindikat u brodogradilištu i postao njegov predsjednik. Organizovanjem sportskih i kulturnih aktivnosti, pridobijao je radnike u sindikat. Bio je jedan od organizatora proslave 1. maja, a radnici su obustavili rad i izašli na ulice. Njegov dopis u beogradskom [[Organizovani radnik|"''Organizovanom radniku''"]] pod nazivom ''"''Proslava 1. maja u Kraljevici''"'' je prvi Brozov objavljeni novinski članak. U ljeto 1926. je uprava brodogradilišta kasnila sa isplatama plaća, pa je Broz organizovao štrajk. U pregovorima, Broz je postigao dogovor sa upravom da se svih 150 radnika vrati na posao, ali je uprava kasnije izigrala dogovor i otpustila Broza i druge organizatore štrajka. Nakon 13 mjeseci provedenih u Kraljevici, u oktobru 1926. Broz odlazi u Zagreb i stanuje u Podgorskoj ulici na [[Trešnjevka|Trešnjevci]]. Kako nije mogao naći posao, preselio se na [[Palilula|Palilulu]] te je u [[Beograd]]u pronalazio neke kraće poslove. Zatim odlazi u [[Smederevska Palanka|Smederevsku Palanku]] i zapošljava se u tvornici za popravak vagona "Jasenica AD", gdje ponovo organizira sindikat i učvršćuje partijsku ćeliju. Nakon objavljivanja Brozovog teksta u "''Organizovanom radniku''" 17. marta 1927, mada pod pseudonimom, u kome uslove u Jasenici opisuje kao robijašnicu, uprava mu daje otkaz i on se vraća u Zagreb i zapošljava u bravariji Dragutina Hamela. U proljeće 1927. izabran je za sekretara Oblasnog odbora Saveza radnika metalne industrije i obrta Jugoslavije. Ta služba je bila dobro plaćena, oko 2000 dinara, čime je mogao poslati novac Pelagiji da plati zaostale stanarine u Kraljevici te unajmiti jednosobni stan na Trešnjevci u Petrovoj ulici 62. Obilazi preduzeća, zastupa radnike, piše proglase radnicima, proteste poslodavcima, ali se ne odvaja od propagiranja komunističkih političkih ciljeva. Dana 14. jula, zagrebačka policija hapsi Broza, ortopeda Miroslava Delića i još petoricu radnika iz Bakra, pod optužbom da su širili komunizam, te ih sprovode u Bakar na saslušanje. Bili su zatvoreni šest sedmica u [[Ogulin]]u, a sudija je bio Stjepan Bakarić, otac kasnijeg hrvatskog komuniste i političara [[Vladimir Bakarić|Vladimira Bakarića]]. Pušteni su nakon toga na uvjetnu slobodu. U oktobru je, sa još četvoricom u Ogulinu, osuđen [[Ogulinski proces|u procesu]] na sedam mjeseci zatvora zbog komunističke propagande, a Banski sud u Zagrebu mu je kaznu smanjio na pet mjeseci koju je trebao služiti do kraja 1928..{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=46-54}} Ponovo je uhapšen 1. maja 1928. i osuđen zbog drugog kaznenog djela na četrnaest dana zatvora - nereda koje su komunisti organizovali u kinu "Apolo" protiv skupštine gradske [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističke partije]].{{sfn|Pirjevec|2013a|p=40}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=61-67}} Zbog hapšenja [[Blagoje Parović|Blagoja Parovića]], Broz privremeno preuzima i poslove Sindikata kožarskih radnika Jugoslavije. Organizator je velikih radničkih demonstracija u Zagrebu 21. juna 1928, nakon [[Atentat u Narodnoj skupštini|atentata]] na [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u kojima demonstrira oko 30.000 građana Zagreba.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=61-67}} U proljeće 1927. postaje član Mjesnog komiteta KPJ za Zagreb, u ljeto postaje organizacioni sekretar tog komiteta, a u februaru 1928. postaje zamjenik organizacionog sekretara Biroa CK KPJ, ako taj bude uhapšen, a 2. augusta imenovan je za sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku. Na [[Osma zagrebačka mjesna konferencija KPJ|Osmoj konferenciji KPJ za grad Zagreb]], održanoj u noći 25–26. februara na [[Pantovčak]]u, Broz je održao referat te podržao lijevu frakciju KPJ koja je u to vrijeme bila podijeljena zbog [[Sukob lijeve i desne frakcije u KPJ|sukoba]] na desnu frakciju, predvođenu [[Sima Marković|Simom Markovićem]] i lijevu sa [[Đuro Cvijić|Đurom Cvijićem]]. Većina prisutnih je glasala s Brozov referat, pa se ta konfencija smatra Brozovom pobjedom u frakcijskim borbama sa "grupom centra", antifrakcijske koncepcije Broza. Odluke ove konferencije inicirale su [[Komiterna|Komiternu]] na [[Otvoreno pismo Kominterne članovima KPJ|Otvoreno pismo članovima KPJ]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=46-54}} ==== Bombaški proces ==== [[Datoteka:Josip Broz Tito in prison 1928.jpg|180px|mini|desno|Josip Broz u zatvoru 1928.]] U represijama koje je zavela žandarmerija i policija, nakon demonstracija 21. juna zabranjeni su Nezavisni sindikati, pod optužbom da su organiziralil razbijačke demonstracije. Zabranjeno je izlaženje ''"Organizovanog radnika"'' i [[Borba (novine)|''"Borbe"'']], uhapšeno je više od 100 sindikalnih aktivista. Broz je uspio izbjeći hapšenje, a Pelagija je uhapšena i nakon nekoliko dana puštena iz zatvora. Policija hapsi Broza 27. juna, ali prilikom pretresa u prostorijama Nezavisnih sindikata, provlači se kroz prozor i bježi preko krova. Stalno mijenja mjesto boravka, sve do 4. augusta kad se nakon sastanaka lokalne partijske ćelije vratio u stan u Vinogradskoj 46, gdje je pao u zasjedu i bio uhapšen. Policija je kod Broza našla nabijeni revolver, blok sa šifriranim bilješkama i nekoliko primjeraka radničkih novina. U pretresu stana pronađeno je još materijala, još jedan [[revolver]] sa municijom, četiri ručne bombe i municija za vojničke puške. Stan je vjerovatno prijavila kao sumnjiv, vlasnica kuće Dragica Vaclavek, a dan ranije uhapšeni su Andrija Božičković, Franjo Novoselić, Eva i Ignac Koprivnjak.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=61-67}} Suđenju Brozu, nazvano [[Bombaški proces]], pripremano je od augusta do novembra, a počelo je 6. novembra i trajalo je četiri dana. Broz je odbranom na procesu impresionirao publiku i novinare riječima kojima je počeo svoj iskaz: ''"Priznajem da sam član ilegalne KPJ, priznajem da sam radio na širenju komunističkih ideja i propagirao komunizam te prikazivao kakva se nepravda čini proleterijatu od buržoazije... ne smatram ovaj sud kompetentnim, već samo sud Partije..."''. Novina u njegovoj izjavi je bila da je otvoreno priznao da je komunista, što su u drugim procesima optuženici redovito poricali. Time je praktički preuzeo na sebe svu odgovornost. Svih šestoro optuženih branio je advokat [[Ivo Politeo]], kog su angažirali i platili aktivisti [[Crvena pomoći|Crvene pomoći]]. Nakon četverodnevne rasprave presude su izrečene 14. novembra 1928. Troje optuženih oslobođeno je krivice, dvojica su prošla s manjim kaznama, a Broz je dobio pet godina robije.{{sfn|Calic|2014|p=128}} Njegove izjave na sudu prenijele su mnoge novine, vijesti su primijetili i u Moskvi, mada je bilo i negativnih kritika poput izjave [[August Cesarec|Augusta Cesareca]], tada vodećeg ljevičarskog intelektualca, koji je napisao u ilegalnom listu, glasilu CK KPJ [[Proleter (novine)|''Proleter'']]: ''"...Dođe li taj mladi bolesno ambiciozni komunist na čelo KPJ, to će biti tragedija za Partiju..."''{{sfn|Pirjevec|2013a|p=43}} Odmah nakon hapšenja Broza uhapšena je i Pelagija, saslušana 7. augusta, ali policija od nje nije ništa saznala. Žarko je za to vrijeme bio kod strica Slavka na Trešnjevci. Nakon izlaska iz zatvora, Pelagija se priprema za odlazak tražeći vizu za [[Sovjetski Savez]] u čemu joj pomaže Brozova rodbina, drugovi iz partijske organizacije, kao i [[Miroslav Krleža]]. Nakon što je dobila rješenje o petogodišnjem izgonu iz Zagreba u [[Hrvatsko zagorje]], donosi konačnu odluku da se odseli u SSSR.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=61-67}} ==== Robija ==== [[Datoteka:Tito i Moša Pijade u zatvoru.jpg|thumb|180px|desno| Josip Broz Tito i Moša Pijade na robiji u Lepoglavi.]] Poslije presude, Broz je boravio neko vrijeme u zagrebačkom zatvoru, gdje je [[Đuro Đaković]] uz pomoć žandara Petra Brčića pokušao da organizuje bijeg. Do bijega nije došlo, jer je premješten u kaznionicu u [[Lepoglava|Lepoglavi]], gdje je prva tri mjeseca proveo u samici sa oskudnom prehranom. Nakon tri mjeseca uslovi su poboljšani, bio je u skupnim sobama, prvih pola godine sa kriminalcima, ali preostale četiri sa osuđenim komunistima. Po zatvorskim propisima bio je obavezan raditi osam sati, pa je radio u zatvorskoj električnoj centrali. Slobodno se kretao po zatvoru, a čak je povremeno mogao izaći u Lepoglavu, gdje je jednom sreo i [[Pavle Gregorić|Pavla Gregorića]], kog je upoznao još u Kraljevici. U februaru 1930. upoznao je zatvorenike premještene iz [[Sremska Mitrovica|Sremske Mitrovice]] između ostalih i [[Moša Pijade|Mošu Pijadu]]. Pijade ga je u zatvoru podučavao ruskoj i njemačkoj gramatici, a uz njegovu pomoć je počeo učiti engleski jezik. Do ljeta 1930. u Lepoglavi je bilo sedam komunističkih zatočenika, a tada je iz Sremske Mitrovice prebačeno 40 novih, pa su Pijade i Broz organizovali partijsku organizaciju, a u vođstvo su pored njih dvojice izabrani još i [[Milorad Petrović]], kog će kasnije zamijeniti [[Andrija Hebrang]]. Zatvorenici su imali pravo korištenja biblioteke, a i pravo na dobijanje knjiga od rodbine, tako da je većina slobodnog vremena korištena za učenje i predavanja, pa su takva predavanja u žargonu dobila ime "komunistički univerziteti". Kada je u martu 1931. uhapšen odbjegli zatvorenik iz Lepoglave, koji je na saslušanju pričao o Brozovim izlascima iz kaznione, 7. maja 1931. je prebačen u zatvor u [[Maribor]]u. U Mariboru je ponovo morao proći tri mjeseca samice, a [[Rodoljub Čolaković]] i [[Rade Vujović]], su preko jednog dugogodišnjeg robijaša uspostavili vezu s Brozom, tako da su uskoro novopridošli smješteni u osmokrevetnu ćeliju sa drugim komunistima. Ponovo su organizirali razmjene znanja u kojima je učestvovao i [[Salamon Levi]]. Uskoro su Broza u Mariboru izabrali za partijskog sekretara sve do kraja robije. U zatvoru legalno dobijaju engleski "[[Economist]]", a ilegalno uspijevaju prokrijumčariti i [[Friedrich Engels|Engelsov]] "[[Anti-Dühring]]", [[Karl Marx|Marxovu]] "Bijedu filozofije", [[Lenjin]]ovu "Državu i revoluciju" i tekstove [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]]. Hrana u Mariboru je bila prilično slaba, pa su zarobljenici smjeli dobijati pakete, ali samo od rodbine. Brozu su slali pakete Stevo Šabić, koji se predstavio kao rođak, brat Martin, šogorica Katica Broz i organizacija Crvena pomoć, kao i poznanica iz Zagreba Katica Kličko. Potkad bi sa istih adresa dobijao i novčanu pomoć od 40-200 dinara. Pisma je dobijao i od Pelagije i Žarka iz Sovjetskog Saveza.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=68-75}} Iz mariborske kaznione Broz je otpušten 14. novembra 1933, a odmah je stražarski sproveden u [[Ogulin]] na odsluženje kazne iz ''Ogulinskog procesa''. Nakon 3 mjeseca i 24 dana, pušten je na slobodu 12. marta 1934.. Na izlasku ga je dočekala Katica Kličko-Postl, koja ga je obavijestila da se treba sastati sa [[Srđan Prica|Srđanom Pricom]] (Bistri) i [[Alfred Bergman|Alfredom Bergmanom]] (Lenz) na sigurnom mjestu u Zagrebu, delegatima CK KPJ; koji su mu saopštili da je predviđen za odlazak u inostranstvo, najprije na rad u Centralnom komitetu u [[Beč]], a najvjerojatnije i na studij na [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada|Komunističkom univerzitetu nacionalnih manjina Zapada]] (KUNMZ) u [[Moskva|Moskvi]], a možda i za neki posao u [[Kominterna|Kominterni]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} ==== Centralni komitet ==== Nakon izlaska iz zatvora, određen mu je prisilni boravak u Kumrovcu, gdje stanuje kod porodice umrlog brata Dragutina-Karla. Nakon deset dana, kako boravak u Kumrovcu nije bio strogo kontrolisan, odlazi u Zagreb, Veliko Trojstvo i Bjelovar. Uspostavlja kontakte sa [[Fran Vinter|Franom Vinterom]] i [[Ivša Lebović|Ivšom Lebovićem]], istaknutim političarima [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS) lijeve orijentacije, s kojima razgovara o mogućnosti suradnje KPJ i lijevog krila HSS. Stanje u KPJ je nakon uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929, bilo prilično loše. Od 3000 članova iz 1928, početkom 1932. ostalo je živo ili na slobodi oko 300-500 članova. Broj se te godine polako povećavao, tako da već krajem 1935. Partija broji oko 3500 članova. U Zagrebu se sastaje sa književnikom [[Stevo Galogaža|Stevom Galogažom]], smješta se u [[Samobor]]u kod svoje mlađe sestre Tereze. Broz pušta brčiće, kosu boji crvenilom i nosi velike naočale, iza kojih ga je teško prepoznati, te se tako skriva od policije. Oko tri i pol mjeseca čeka na upute za putovanje u Beč.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} Broz je prešao u [[Austrija|Austriju]] ilegalno kod [[Tržić]]a, prerušen u planinara s legitimacijom [[Hrvatski planinarski savez|Hrvatskog planinarskog društva]]. U prvom selu nakon austrijske granice, Broza su presrela tri mladića sa puškama i [[Svastika|kukastim križevima]] oko ruke. Upravo 25. jula 1934. austrijski [[Nacizam|nacisti]] su pokušali izvesti [[Julski puč]] u komu je ubijen [[Spisak saveznih kancelara Republike Austrije|austrijski kancelar]] [[Engelbert Dollfuß]]. Broz je objasnio da je zalutali jugoslavenski planinar, te je uvjerljivo na njemačkom jeziku to i objasnio, a mladići su mu onda pokazali put za nazad. Umjesto u Jugoslaviju, otišao je prema Klagenfurtu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=84-91}} Iz [[Klagenfurt]]a je vozom došao do Beča, kod Nane Šilović studentice baleta iz Zagreba.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=84-91}} Partijski drugovi su ga 1. augusta 1934, primili pomalo neljubazno, zbog izjave da ni jedan komunista u Jugoslaviji nema povjerenje u CK KPJ, između ostalih dočekao i [[Josip Čižinski]], poznatiji pod pseudonimom ''Milan Gorkić'', generalni sekretar KPJ. Tu je 11. jula 1934.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} primljen u [[Politbiro]], da bi na [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ|Četvrtoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] održanoj 24–25. decembra 1934. bio primljen u Centralni komitet. Za članstvo ga je predločio zagrebački komunist [[Ivan Krajačić]] - ''Stevo''. Gorkić je još kao devetnaestogodišnjak 1922. otišao u Moskvu, gdje je radio u Kominterni, a postao je sekretar Partije 1932. kada je Partija brojala jedva 3000 članova, od kojih su većina bili zatvoreni ili u izgnanstvu. Sve je to Partiju pretvorilo u "zmijsko gnijezdo" gdje su svi sumnjičili sve i međusobno se optuživali kod Komiterne. Broz je 2. augusta 1934. napisao izvještaj za Centralni komitet u kome je naglasio da je nužno prebroditi apstraktno politiziranje i ojačati kontakte sa radničkim masama. Izvještaj je prvi put potpisao pseudonimom ''Tito''.{{sfn|Calic|2014|p=128}} Do odlaska na robiju, Broz je upotrebljavao [[pseudonim]]e ''Georgijević'' i ''Zagorac'', a u zapisnicima šest sjednica CK između 10–23. augusta 1934. u rubrici prisutni, upisano je ''Tito'', ime koje je izabrano zbog asocijacija na zagorsko porijeklo Broza.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} Tako je Broz, pored Gorkića, [[Vladimir Ćopić|Vladimira Ćopića]], [[Blagoje Parović|Blagoja Parovića]], [[Ivan Gržetić|Ivana Gržetića]], [[Karlo Hudomal|Karla Hudomala]] i [[Adolf Muk|Adolfa Muka]], postao sedmim članom Centralnog komiteta.{{sfn|Calic|2014|p=128}} Rad Partije u Austriji je po direktivi Kominterne pomagala [[Komunistička partija Austrije]], koje je osiguravala smještaj i održavanje veza. Plate su dobijali od Kominterne i iznosile su oko 460 [[Austrijski šiling|šilinga]], što je po tadašnjem kursu bilo oko 4.000 dinara, bilo približno plati starijeg srednjoškolskog profesora u Beču. Kominterna je posebno plaćala putne troškove, financirala izdavačku djelatnost, ali je viši položaj u hijerarhiji donosio i višu platu, pa je to postao poticaj za karijeristička rivalstva u Partiji.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} Gorkić ga je poslao u [[Dravska banovina|Dravsku banovinu]], kako bi zajedno sa slovenskim drugovima organizovao pokrajinsku konferenciju KPJ za Sloveniju u [[Goričane]] 16–17. septembra{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} u ljetnoj rezideniciji [[biskup]]a [[Gregorij Rožman|Gregorija Rožmana]], čiji je polubrat bio komunistički simpatizer. Tu je upoznao [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]], [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]], [[Franc Leskošek|Franca Leskoška]], [[Miha Marinko|Mihu Marinka]], [[Ivan Maček|Ivana Mačeka]], [[Tone Tomšič|Toneta Tomšiča]] i [[Boris Kraigher|Borisa Kraighera]]; poznanstva koja će mu biti oslonac u kriznim godinama 1937/38.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} U [[Ljubljana|Ljubljani]] je organizovao i Četvrtu zemaljsku konferenciju KPJ-u. Tada je prihvaćena i odluka da se formiraju [[Savez komunista Slovenije|KP Slovenije]] i [[Savez komunista Hrvatske|KP Hrvatske]] unutar KP Jugoslavije. Tito se u septembru vratio u Beč, ali ga je Gorkić ponovo poslao u Zagreb. Ta zaduženja su pomutila odnos izmedu Gorkića i Tita, jer je Tito posumnjao da ga namjerno izlaže opasnosti, šaljući ga na ilegalne zadatke. Krajem 1934. poslao je u ime Politbiroa, koji tada bio u [[Brno|Brnu]], svim pokrajinskim komitetima KPJ i [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Savezu komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ) uputstva za oružani ustanak u državi. Nakon [[Marseljski atentat|atentata na kralja]] [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandra I]] u [[Marseille|Marseillu]], Tito se nije ustručavao da u ime KPJ predloži, da se naoružane grupe povežu i sa najšovinističkijim organizacijama u uvjerenju da se tako može srušiti monarhistički režim. Sredinom februara 1935. ipak je dobio dopuštenje da ide u Moskvu, te je odustao od organiziranja revolucije u državi.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=45-48}} === Moskva === Tito je tri puta boravio u Moskvi: Prvi put od 21. februara 1935. do 16. oktobra 1936, drugi put od 24. augusta 1938. do 24. januara 1939 i treći put od 2. septembra do 26. novembra 1939.. Prvi boravak je bilo upoznavanje sa ''štabom svjetske revolucije'' i njegovim funkcionisanjem. Tito je isprva poslat za rad u Profinterni ([[Internacionalni savez sindikata]]), ali zbog [[Velika čistka|staljinovih čistki]], oslobodilo se mjesto političkog referenta za Jugoslaviju, jer je [[Radomir Vujović]], zbog hapšenja njegovog brata [[Vojislav Vujović|Vojislava]], premješten na manje važne poslove u Kominterni. Smješten je u [[Hotel Lux|hotelu Lux]], u kojem će stanovati uvijek za vrijeme boravka u Moskvi, pod imenom ''Friedrich Walter'', ime koje će mu ostati za čitavo vrijeme rada u Kominterni. Hotel Lux je bio predviđen za smještaj svih svjetskih komunističkih funkcionera i u njemu su stanovali i [[Georgi Dimitrov]], [[Palmiro Togialtti]], [[Klemen Gottwald]], [[Walter Ulbricht]], [[Bela Ku]]n, [[Ho Ši Min]] i [[Ču En-laj]]. Bio je prilično nepovjerljiv prema partijskim drugovima, te se sasvim posvetio svom radu, pohađao kurseve tehnike rukovođenja i konspiracije, kao i vojni kurs na [[Vojna akademija Frunze|Vojnoj akademiji Frunze]] u [[Rjazanj]]u.{{Sfnm|Pirjevec|2013a|1p=48-63|Calic|2014|2p=128}} U to vrijeme ubijen je bliski suradnik [[Staljin]]a [[Sergej Kirov]], za kog se smatralo da je njegov nasljednik, a nekoliko dana nakon ubistva započela je hajka na komuniste i ostale političare u Sovjetskom Savezu. Nakon dva mjeseca čekanja, Tito je 11. maja postavljen za političkog referenta Jugoslavije u Sekretarijatu Kominterne za balkanske zemlje (Jugoslavija, [[Grčka]], [[Bugarska]] i [[Albanija]]). Na čelu Sekretarijata bio je poljski komunista [[Henryk Walecki]]. Tito se tada bavio referiranjem Kominterni o partijskoj štampi u Jugoslaviji, o petomajskim [[Izbori za narodne poslanike Kraljevine Jugoslavije 1935.|parlamentarnim izborima 1935.]] o kadrovskoj problematici KPJ. Osim toga držao je i predavanja u Međunarodnoj lenjinskoj školi i na jugoslavenskom odjelu Komunističkog univerziteta nacionalnih manjina Zapada, o radu sindikata i historiji KPJ, te sa oko 20 rubalja, dodatno zarađivao. ==== Sedmi kongres Kominterene ==== Sudjeluje u pripremnim radovima za [[Sedmi kongres Kominterne|VII kongres Kominterne]], gdje je bio i delegat{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=97-104}} pod imenom ''Rudi'' i ''Tito''.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=48-63}} Osim Tita na Kongresu su učestvovali:[[Vladimir Ćopić]], [[Milan Gorkić]], [[Ivan Marić]], [[Drago Petrović]], [[Milan Radovanović]] i [[Blagoje Parović]] sa odlučujućim glasom, te [[Prežihov Voranc]] koji je kao i Tito imao savjetodavni glas. Na Kongresu je preispitana politika Kominterne, te je upozoreno da je glavna opasnost radničkom pokretu [[fašizam]], a ne [[Socijaldemokratija|socijaldemokracija]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=105-109}} Za jugoslavenske komuniste je takođe bio zadatak da preispitaju političko situaciju u zemlji, te se čak smatralo da će izborom [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] za [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|premijera]] u [[Prva vlada Milana Stojadinovića|Vladu Kraljevine Jugoslavije]], popustiti policijski teror protiv komunista, te da bi trebalo tražiti političke partnere u zemlji.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=48-63}} Istovremeno dolazi do lakših razmimoilaženja izmedu Gorkića i Tita, prvenstveno zbog podrške koju Titu daje Kominterna i većina jugoslavenskih komunista u Moskvi. Na sastanku rukovodećeg aktiva KPJ u Moskvi 21. augusta 1935. prihvaćeni su zahjevi Tita i Ćopića da se vrate u zemlju. Obojica bi trebala biti vraćena u Zagreb, gdje je osnovan Zemaljski biro CK KPJ ([[Zembilj]]) čiji je sekretar bio [[Đorđe Mitrović]], a članovi [[Srđan Prica]], [[Drago Marušić]], [[Boris Kidrič]] i sekretar [[SKOJ]]-a [[Franjo Kralj]]. Zbog hapšenja Mitrovića i Kralja na [[Šalata|Šalati]] u Zagrebu 14. novembra 1935, kada su otkriveni najpovjerljiviji partijski materijali, njihov povratak je odgođen. U tim hapšenjima uhapšeno je oko 950 članova KPJ.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=105-109}} U augustu 1935. došlo je rasprave o stanju u KPJ. Povod je bio [[Aprilski plenum CK KPJ]], koji je održan 9. aprila 1936. u Beču, bez uobičajenih konzultacija s Kominternom, ali i bez njezinih izaslanika, ni Tita. Ćopić i [[Stjepan Cvijić]] oštro su napali Gorkića, tako da u ljeto 1936. Izvršni komitet Kominterne saziva raspravu o stanju u KPJ. Prisustvovali su svi članovi i kandidati CK KPJ iz Moskve, a iz Beča je dosao i Milan Gorkić. Rezultat četiriju sastanaka, kojima su rukovodili [[Wilhelm Pieck]] i [[Palmiro Togliatti]] bio je da se raspušta CK KPJ i sve odluke donesene na Aprilskom plenumu su poništene.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=110-117}} ==== NKVD ==== Prvi zadatak, nakon dolaska u Moskvu, Brozu je bio da napiše svoju biografiju, koju je morao nekoliko puta pisati, zbog provjera u Kominterni, kao i dati svoje mišljenje, karakteristike o drugim članovima CK KPJ. Mišljenja je napisao prilično oprezno, posebno o Ćopiću, za kog je smatrao i kasnije izjavio, da je ''"baba koja mete"'', a Ćopić ga je za nagradu predložio na oporavak u sanatoriju.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=48-63}} Kadrovska služba Kominterne pomno je iščitavala ovakva mišljenja, koja je Tito napisao 4. marta 1935. Po tvrdnjama nekih autora, radilo se o podlom "cinkarenju" bliskih suradnika, kao i dokazima da je Tito od tada postao agent [[NKVD]]-a. Međutim, sadržina ovih karakteristika šestorice članova CK, je prilično pozitivna ili neutralna, iako po Kominterskim mjerilima svakom članu, osim Ćopiću, pripisano je nekoliko zamjerki riječima kao o Gorkiću: ''"...ali ima i jednu manu - sve drži u svojim rukama"'' ili o [[Kamilo Horvatin|Kamilu Horvatinu]] ''"...Kod njega ima još kojekakvih intelektualističkih ostataka...njegovo ophođenje sa radnicima nije bilo baš dobro"'', ali nakon čega slijedi zaključak ''"...da je napravio veliki korak naprijed u svom ophođenju sa ljudima, mada i dalje kod njega ima nekih ostataka ophođenja sa visine..."'' Kadrovska služba Komintsne imala je stalnu suradnju s NKVD-om, tako da bi u sumnjivim slučajevima procjenu podobnosti vršio ili NKVD, ili bi odluke ukoliko bi se radilo o visokim funkcionerima, donosila Kominterna.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=110-117}} ==== Pelagija i Johanna ==== Nakon sedam godina Tito je željno očekivao susret sa Pelagijom i sinom Žarkom, ali ubrzo je postao razočaran jer Pelagija nije znala gdje je Žarko. Pelagija je nakon nekoliko godina provedenih u [[Kazaška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Kazahstanu]], kao nastavnica, od 1934. bila smještena u [[Šilovo (Rjazanjska oblast)|Šilovu]] u [[Rjazanjska oblast|Rjazanjskoj oblasti]], oko 200&nbsp;km jugoistočno od Moskve. Sina Žarka je već 1929. smjestila u dom za djecu inozemnih Kominterninih funkcionera i za nezbrinutu djecu komunističkih aktivista, koji su robijali u svojim zemljama. Narednih šest godina Žarko je proveo u takvim domovima, a po dolasku u Moskvu, Tito je bez poteškoća pronašao Žarka u jednom popravnom domu u [[Lenjingrad]]u i doveo ga k sebi u Luxor. U ljeto 1935. Pelagija je službeno premještena u Moskvu, te su kratko živjeli zajedno, da bi se nakon dva mjeseca vratila u Šilovo, što je praktički bio njihov konačni razlaz. Rastavu braka sporazumno su registrirali 19. aprila 1936, a po tvrdnjama Tita, glavni uzrok razvoda je bila Pelagijina nebriga prema Žarku. U oktobru 1935. Tito se zbližio sa ''[[Lucija Bauer|Lucijom Bauer]]'', 23-godišnjom njemačkom komunistkinjom pravim imenom Johanna König. Godinu dana je živjela sa Titom u hotelskoj sobi 275 Luxora, a ona je za to vrijeme stvorila prilično dobar odnos sa Žarkom. Četiri dana prije odlaska iz Moskve na ilegalni rad u Jugoslaviju, 13. oktobra 1936. Tito je oženio Luciju. Titu je u Kominterni obećano da će Lucija, a po mogućnosti i sin, doći za njim, čim se Tito malo organizira u ilegali. Sačuvana su četiri njegova pisma Luciji, u martu i aprilu 1937.. Pisma su pisana na njemačkom jeziku, poprilično rječito, ali sa znatnim gramatičkim i ortografskim greškama. Lucija je 21. septembra 1937. uhapšena u Moskvi, a Tito je to vjerovatno saznao prije drugog dolaska u Moskvu. Nakon dolaska 25. augusta 1938. saslušavan je i morao je napisati ''Izvještaj'', napisan na ruskom jeziku, koji počinje rečenicom: ''"Po pitanju moje bivše žene Lusi, koja je, kako se pokazalo, neprijatelj i koji su organi NKVD uhapsili u jesen 1937, dužan sam da kažem slijedeće:..."'' U ''Izvještaju'' Tito ne tereti Luciju, ali koristi terminologiju NKVD-a, pa se može smatrati da je to bio sastavni dio cijene, koju je platio da bi sačuvao partijsku karijeru, a u tadašnjim uvjetima to je značilo i život. O tome da je Lucija kao zatočenica teretila Tita ne postoje vjerodostojni dokazi. Mada ju je Tito u ''Izvještaju'' nazvao bivšom ženom, nikada se službeno nisu razveli. Lucija je preživjela [[Gulag]] i živjela je u Moskvi do 1990..{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=118-122}} === Povratak u Jugoslaviju === Od 18. oktobra do sredine decembra 1936. Tito se zadržao u Beču. Preko [[Adolfa Muk]]a, saopštio je Vladimiru Ćopiću i Stjepanu Cvijiću o odluci Kominterne da više nisu članovi CK KPJ. Zbog rastućeg nacističkog pritiska u Beču, uslovi za rad su se pogoršali, većina partijskih kolega je bila u bečkim zatvorima, a Tito je po uputama Gorkića i Kominterne počeo pripreme za prebacivanje Centralnog komiteta u [[Pariz]] o čemu 23. oktobra i 5. novembra dostavlja opširne izvještaje [[Ivan Gržetić|Ivanu Gržetiću]], predstavniku KPJ pri Izvršnom komitetu Kominterne. Izbijanjem oružanog sukoba, koji će kasnije prerasti u [[Španski građanski rat]], izmedu legalne vlade i različitih lijevih grupacija, te desničarskih nacionalističkih pobunjenika Franca u Španiji na drugoj strani, Tito 23. oktobra pod naslovom ''"Svima"'' šalje proglas svim pokrajinskim komitetima KPJ o organiziranju pomoći napadnutoj [[Druga Španska Republika|Republici Španiji]], objavljuje članke u [[Proleter (novine)|"Proleteru"]], pod naslovima "Komunisti i katolici", gdje kritikuje jedan dio katoličke štampe naklonjen španskim fašistima [[Francisco Franco|Francisca Franca]]; članak "Španjolska i Hrvatska", gdje spominje zajedništvo u borbi protiv Francova fašizma, primjenjujući ih na situaciju izmedu KPJ i hrvatskog seljačkog pokreta. Iz tog vremena je najvažniji Titov tekst ''"Pismo za Srbiju"'' koje je iz Beča 2. novembra 1936. uputio [[Veselin Masleša|Veselinu Masleši]], glavnoj osobi za veze CK KPJ sa organizacijama KPJ u Beogradu i Srbiji, gdje ukazuje na opasnost od fašizma i mogućem ratu, kao i o međunacionalnim odnosima u Jugoslaviji i sažeto formulira političku orijentaciju KPJ, zasnovanu na samoopredjeljenju naroda na otcjepljenje, ali zbog opasnosti od italijanskog, [[Austrofašizam|austrijskog]] i mađarskog fašizma, jugoslavenski ljevičari su protiv rasparčavanja zemlje, koje bi dovelo do neizbježnog građanskog rata. Riječima ''"...Ljevičari su za slobodnu zajednicu svih naroda Jugoslavije u sadašnjim granicama, uređenu na federativnoj osnovi, a protiv svakog ugnjetavanja i hegemonije bilo kojeg naroda po drugome... Osnovni princip treba da bude: nema demokracije bez nacionalne slobode i nema nacionalne slobode bez demokracije..."'' Tito je problematiku samoopredjenje odredio: ''"...Pravo samoopredjeljenja tako dugo dok nije primjenjeno socijalistički, tj. lenjinistički uslovno, ostaje apstraktnom političkom frazom..."''{{sfn|Krleža|1982|p=196-197}}{{efn|name=Krleža|Pravo samoopredjeljenja tako dugo dok nije primjenjeno socijalistički, tj. lenjinistički uslovno, ostaje apstraktnom političkom frazom. Mi, budemo li u situaciji da praktički provedemu tu parolu o samoopredjeljenju (u okviru južnoslavenske problematike), mi ćemo je primjeniti socijalistički, lenjinistički, to jest uslovno. To znači: mi nećemo dopustiti da se ta parola pretvori u rukama reakcionarne građanske klase u propagandističko sredstvo, kako bi građanska klasa stvorila sebi novo suvereno tržište, jer bi nas takva primjena toga principa odvela ravno u kontrarevoluciju, u fašizam, u nove krize i u nove ratove. Nas kao lenjiniste u pitanju narodnog samoopredjeljenja, u prvome redu i prije svega zanima pitanje samoodređenja proleterijata unutar jednog naroda i upravo zato, što mi znamo i što smo toga svijesni, da je kod svih naših balkanskih naroda samoodređenje proleterijata u interesu svakog pojedinog naroda, i što se politički interesi proleterijata potpuno podudaraju s interesima pojedinih naroda, zato nama nije u interesu da na temelju tog principa stvaramo neke nove balkanske fašističke državne organizacije. ({{harvnb|Krleža|1982|p=196-197}})}} Početkom decembra Gorkić je iz Moskve stigao u Beč i na sastanku Centralnog komiteta 8. decembra izvještava o potvrđenoj odluci Komiterne o novom sastavu Politbiroa CK KPJ: Milan Gorkić je postao generalni sekretar, a članovi su Broz, [[Rodoljub Čolaković]], [[Sreten Žujović]] i [[Franc Leskošek]]; Sredinom decembra Tito kreće na osmomjesečni ilegalni rad u Jugoslaviju. U dva prekida je napuštao zemlju, jednom zbog sastanka sa Gorkićem u Prag, a dva puta zbog putovanja u Pariz. Iako su za njim u to vrijeme izdate dvije policijske potjernice, Tito je boravio u Zagrebu, Ljubljani, Splitu i Beogradu, nosio je legitimacije s raznim imenima i inžinjerskim titulama, a odijevao se poput dobrostojećeg građanina, te je taj stil kamuflaže bio uspješan. Sastanke je održavao i veze u stanovima intelektualne ljevice i simpatizera; kod Pavla Markovca i Terke Richtmann u Zagrebu, kod [[Ana Ziherl|Ane Ziherl]] u Ljubljani, kod [[Vladimir Dedijer|Vladimira Dedijera]] i Nikole Petrovića u Beogradu, a sastajao se i sa [[Ognjen Prica|Ognjenom Pricom]]. Glavni Titovi zadaci u zemlji bili su: konsolidiranje partijske organizacije, povezivanje glavnih partijskih centrara u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, suzbijanje pojave [[Trockizam|trockizma]] u javnom životu, organiziranje podrške Španskoj Republici, uključivo sa slanjem dobrovoljaca, upućivanje komunista da svoj rad šire ne samo u ilegalnim partijskim ćelijama, nego i na legalnu javnu djelatnost djelovanjem u [[Narodna fronta|Narodnoj fronti]] i [[Jedinstvena radnička partija|Jedinstvenoj radničkoj partiji]], osnivanje KP Slovenije i KP Hrvatske u okvirima KPJ, dosljedno koncepciji jugoslavenske države s federativnim uređenjem. Uz neposredno Kardeljevo rukovođenje 17. aprila 1938. u [[Čebine|Čebinama]] kod [[Trbovlje|Trbovlja]] održan je osnivački kongres KP Slovenije, gdje je istaknut [[Federalizam|federalistički]] koncept Jugoslavije, te je pronađen [[kompromis]] o [[Nacionalno pitanje|nacionalnom pitanju]], koje se nije shvaćalo samo kao kulturno ili jezikoslovno, ali se smatralo da će se moći riješiti tek kada Slovenci ostvare svoju državu s pravom na opredjeljenje, što se odnosi na njihovo sudjelovanje u državnoj zajednici Jugoslavije. Na čelo je izabran Franc Leskošek, a KP Slovenije je u to vrijeme brojala oko 200–300 članova. Ubrzo uz pomoć [[Josip Kraš|Josipa Kraša]], [[Pavle Gregorić|Pavla Gregorića]], [[Đuro Špoljarić|Đure Špoljarića]], [[Drago Petrović|Drage Petrović]] obnavlja partijsku organizaciju u Hrvatskoj, a u Srbiji sa [[Milovan Đilas|Milovanom Đilasom]], [[Vojo Srzentić|Vojom Srzentić]], radi na obnovi. Đilas mu preporučuje svog prijatelja sa robije [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] i [[Ivo Lola Ribar|Ivu Lolu Ribara]], sina poznatog advokata [[Ivan Ribar|Ivana Ribara]]. Sa Ivom Ribarom Tito je formirao u Beogradu Centralnu omladinsku komisiju, koja je brzo prerasla u Centralni komitet [[SKOJ]]-a gdje je Ivo postao sekretar,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=63-65}} tako da je SKOJ od 3.000 članova ljeta 1937, narastao do septembra 1940. na 17.800 članova.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=131-138}} Osnivanje KP Hrvatske bilo je 1-2. augusta iste godine u [[Park-šuma Anindol|Anindol]]u kod [[Samobor]]a, a prisustvovalo je šesnaest delegata,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=65-78}} koja dobija ime Komunistička stranka Hrvatske, ime koje će koristiti sve do 1940..{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=142-146}} Ideja osnivanja KP Makedonije, nije sprovedena, a zbog nacionalnih razmimoilaženja o osnivanju KP Srbije nije razmišljano.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=65-78}} ==== Pariz ==== Tito je stigao u Pariz 17. augusta 1937. U Parizu su već bili Rodoljub Čolaković i Sreten Žujović, koji su ga izvjestili o odlasku Milana Gorkića u Moskvi i o tome da nakon mjesec dana boravka, od njega nema nikakvih vijesti, kao ni od [[Ivan Gržetić|Ivana Gržetića]] - ''Flajšera,'' koji je bio predstavnik KPJ u Kominterni. Zbog toga je Tito i pozvan u Pariz da preuzme vođenje poslova CK KPJ do razrješenja novonastale situacije. Tito je preuzeo veze sa zemljom i Kominternom, financije, zastupanje KPJ i opće poslove Centralnog komiteta, Žujović - sve što je vezano sa dobrovoljcima i Španijom, a Čolaković - uredivanje i distribuciju "Proletera", a po potrebi obilazak partijskih organizacija u Jugoslaviji ili medu dobrovoljcima u Španiji. Od kraja augusta do polovine oktobra, Tito pokušava dobiti informacije o Gorkiću, kontaktira [[Wilhelm Pick|Wilhelma Picka]], ali tek u oktobru dobijaju informaciju da je Gorkić 19. augusta uhapšen i osuđen na smrt, te da će biti streljan 1. novembra 1937. Zbog obustavljanja financijske pomoći od Komiterne, razmišlja se o prebacivanju CK ponovo u Jugoslaviju. Dva bivša člana Centralnog komiteta, [[Ivan Marić]] i [[Labud Kosovac]], nastoje formirati paralelni centar KPJ, a kako su po osobnim vezama uživali sklonost nekih funkcionera u Kominterni, ali nisu imali podršku partijskih organizacija u zemlji, pokušavaju uspostaviti vezu s [[Petko Miletić|Petkom Miletić]], sekretarom Kažnjeničkog komiteta u Sremskoj Mitrovici. Time bi Miletić postao konkurent Titu, u borbi za položaj generalnog sekretara KPJ. Zbog premlaćivanja jednog robijaša, koji se suprostavljao koncepciji Miletića, podršku je izgubio kod Moše Pijade, Andrije Hebranga, Josipa Kraša i [[Đuro Pucar|Đure Pucara]]. Tito pismima pokušava da razriješi problem sa Miletićem, koji 1937. najavljuje da je on jedini pravi kandidat. Zbog izvještaja Ive Lole Ribara o "frakcionaškoj djelatnosti Miletića", Tito 9. decembra 1937. smjenjuje Petka Miletića i za sekretara u Sremskoj Mitrovici postavlja Mošu Pijadu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=147-152}} 23. marta 1938. piše pismo [[Georgi Dimitrov]]u, gdje mu ukazuje na situaciju i na vlastitu inicijativu o povratku u zemlju. Krajem marta 1938. vraća se u Zagreb.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=153-159}} ==== Španski građanski rat ==== [[Datoteka:Španski borci.jpg|thumb|250px|desno|Jugoslavenski dobrovoljci tokom borbi u Španskom građanskom ratu.]] Od početka [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] jeseni 1936. do jeseni 1938. u Španiju je stiglo oko 30.000 dobrovoljaca iz 54 zemlje, od kojih su 1800-2000 bili iz Jugoslavije. Iz Jugoslavije su dobrovoljci kretali raznim putevima, a kako se u Parizu 1937. održavala [[Svjetska izložba]], mnogi su došli u Pariz i pod izgovorom, mogli dobiti vize kao posjetioci. U Parizu su se javljali u knjižaru "Horizont", odakle ih je KPJ uz pomoć [[KP Francuske]] slala u Španiju. Za manje grupe i pojednice, koji nisu mogli doći ovom vezom, Tito je preko [[Pavle Gregorić|Pavla Gregorića]], organizirao ilegalni put preko [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Klagenfurt]]a i [[Basel]]a do Pariza. Ovaj put se pokazao uspješnijim jer nijedan dobrovoljac nije pao u ruke policiji. Na sastanku u [[Prag]]u 1936. Gorkić je Tita upoznao sa planom slanja 500 dobrovoljaca brodom preko jadranske obale, koji su trebali biti prevezeni u [[Barcelona|Barcelonu]] ili [[Valencia|Valenciju]]. Gorkić je za rukovođenje odredio Adolfa Muka i [[Antun Franović|Antuna Franovića]], člana Pokrajinskog komiteta za Dalmaciju. Titu se planirana operacija činila previše nekonspirativnom i riskantnom. Određena su tri mjesta na kojima je u noćima od 27. februara do 3. marta trebalo izvršiti ukrcavanja: u jednom zalivu kraj [[Šibenik]]a, na pučini izmedu [[Brač]]a i [[Hvar]]a i na pučini ispred [[Budva|Budve]]. Za 700.000-750.000 [[Francuski franak|franaka]] Gorkić je unajmio brod "La Corse", koji je na vrijeme stigao u Jadran. Zbog olujnog vremena u prvoj noći kod Šibenika nije se moglo vršiti ukrcavanje, a druge noći su Muk i Franović saznali da je većinu dobrovoljaca uhapsila policija. Isprva je uhapšeno oko stotinu dobrovoljaca, a kasnije još 300 oko [[Čanj]]a na prilazima Crnogorskom primorju. Muk i Franović su uhapšeni, te dobili pet i deset godina zatvora. Na sjednici CK 3. aprila osnovana je komisija, koja je trebala ispitati razloge propasti ekspedicije. U izvještaju krivica Gorkića nije spomenuta, a Tito ga je nerado potpisao, tako da je Titu u dosijeu u Kominterni zabilježeno kao njegova greška zbog supotpisa na neuvjerljivom izvještaju.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=142-146}} Prema vlastitom svjedočenju Tito je 1936, ili 1937. otišao u [[Madrid]], a prema pisanju švedske (austrijske) komunistkinje [[Gusti Stridsberg]] (Gusti Jirku), boravio je 1938. u [[Barcelona|Barceloni]]. Po [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]], radilo se o inspekcijskim kratkim putovanjima, koja su bila povezana s organiziranjem jugoslavenskih učesnika u građanskom ratu. Navodno je namjeravao da se priključi u međunarodne brigade, ali su ga drugovi iz Partije odgovorili od toga, jer su smatrali da je potrebniji u zemlji.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=65-78}} Po [[Vladimir Dedijer|Vladimiru Dedijeru]] u ''"Autobiografskim kazivanjima"'', iznosi se Titova izjava, da je bio samo jedan dan u Madridu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=147-152}} Engleski komunista [[Fred Copeman]], tvrdi da je Broz pod pseudonimom ''Šapajev'' neko vrijeme komandovao [[Internacionalni bataljon Georgi Dimitrov|Internacionalnim bataljonom Georgi Dimitrov]] u kojoj su bili dobrovoljci iz Srednje Evrope i Balkana. Jedan od komandanata ovog bataljona je bio [[Franc Rozman Stane]].{{sfn|M. M.|1975}} Provjerljivih izvora o djelatnosti Broza u Španiji nema.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=65-78}} ==== Privremeno rukovodstvo ==== Krajem marta 1938. Tito iz Pariza stiže u Zagreb. Piše dva pisma Dimitrovu, gdje opisuje stanje u zemlji, kritikuje Marića i Kusovca zbog "frakcijskih i grupaških sklonosti", zbog zasluga u Španskom građanskom ratu predlaže Vladimira Ćopića i [[Božidar Maslarić|Božidara Maslarića]] za članove CK, a Žujovića i Čolakovića predlaže da i dalje ostanu na funkcijama, pomalo brani Karla Hudomala, koji je kažnjen strogim ukorom, a najbolje mišljenje ima o [[Prežihov Voranc|Prežihovu Vorancu]]. Ova pisma potiču Dimitrova, te će nakon dva mjeseca Titu doći poziv za Moskvu. Početkom maja u planinarskom domu na brdu [[Lisca|Lisci]] kod [[Sevnica|Sevnice]], Tito formira novo tijelo, koje naziva ''Privremeno rukovodstvo KPJ'', kojeg Komiterna još nije priznala,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}} a u njemu su bili izabrani: [[Edvard Kardelj]], [[Frans Leskošek]] i [[Miha Marinko]] iz Komunističke partije Slovenije; [[Josip Kraš]], [[Andrija Žaja]] i [[Dragutin Petrović]] iz Komunističke stranke Hrvatske, iz Pokrajinskog komitete Srbije [[Milovan Đilas]] i [[Aleksandar Ranković]]. Kao sekretar CK SKOJ-a, [[Ivo Lola Ribar]] je stalni član, a [[Ivan Milutinović]] iz Crne Gore će im se kasnije pridružiti. Tu su donesene odluke o štampanju "Proletera" u zemlji, povezivanju mreže s Crnom Gorom, Dalmacijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Kosovom i Vojvodinom, kao i razvijanju polulegalnih djelatnosti, kao objavljivanja novina, knjiga i brošura, koje su se dobro prodavale sa ciljem koji je Broz zahtjevao da se Partija financira sama, da im se ne prebacuje da su "boljševički plaćenici".{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}} Titov proglas o kritici [[Treći rajh|njemačkog]] [[Anschluss|pripajanja Austrije]] 13. marta, i opasnosti pojave [[Adolf Hitler|Hitlera]] na granicama Jugoslavije podržali su novi članovi. Proglas počinje riječima ''"Narodi Jugoslavije, na okup protiv fašističkih osvajača!...Hitler i [[Mussolini]] ostvaruju svoju zavjeru protiv mira i slobode naroda,... fašistički razbojnici izazivaju rat radi podjele Evrope,..."'', te upućuje zahtjev narodima Jugoslavije da zajednički ''"...brane mir i svoju nezavisnost i slobodu"''.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=153-159}} U potpisu stoji "Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije". Zajedno sa Titom na Liscu je stigla i [[Herta Haas]], koja je pomagala u organizaciji skupa i bila Titova kurirka. S Titom se zbližila zadnjih dana u Parizu, te je zajedno s njim došla iz Pariza. Dok čeka na zvanični poziv, objavljuje članke u "Proleteru" pod nazivom "Trockisti, agenti međunarodnog fašizma, povodom plenuma CK SKP(b) u januaru 1938. "Još o izdajniku Muku", za [[Rundschau]], Kominternin časopis na njemačkom jeziku polemički članak povodom knjige [[Ante Ciliga]] "U zemlji velike laži", optužujući autora da je "fašistički agent". Priprema nastup na IV kongresu [[Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije|Ujedinjenog radničkog sindikata Jugoslavij]]e održanom u Zagrebu 17-18. aprila, gdje je osam komunista izabrano u Centralnu upravu, a nekoliko u redakciju [[Radničke novine|"Radničkih novina"]]. Pored podrške KP Sloveniji na prvoj konferenciji u [[Savinjskoj dolini]], potpomaže gradsku partijsku organizaciju u Beogradu, a sa studentima iz Bosne [[Uglješa Danilović|Uglješom Danilović]] i [[Cvijetin Mijatović|Cvijetinom Mijatović]], dogovara formiranje Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Krajem maja dobija poziv, odlazi u Pariz gdje ga je trebala čekati viza za odlazak u Moskvu. U Pariz je po nalogu Kominterne i [[NKVD]]-a stigao i [[Mustafa Golubić]], za kog se pretpostavljalo da ce pokušati riješiti frakcijske borbe u KPJ.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}} Zbog posjete britanskog kralja [[Đorđe VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Georgea VI]], Francuskoj, pariska policija preventivno je hapsila i protjerivala sumnjive strance, a pogotovo Jugoslavene, imajući u vidu atentat na kralja Aleksandra 1934.. Tito se morao negdje skloniti, pa je zamolio slovenskog komunistu [[Josip Kopinič|Josipa Kopiniča]], kog je upravo upoznao, da mu pomogne. Kopinič ga je smjestio u jedan dvorac kod Pariza, koji je bio vlasništvo španskog markiza, a Kopinič se ponudio da Titovo novo pismo odnese Dimitrovu.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}} Pismo je donio u Moskvu 21. jula 1938, ali ga nije lično predao Dimitrovu, pa je petnaestak dana obilazio funkcionere Komiterne s molbom da pošalju dokumente, za Titov dolazak u Moskvu. Tako je saznao od šefa Kadrovskog odjela Kominterne Aleksandra Belova (pravim imenom [[Georgi Damjanov]]){{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=160-168}} i zamjenika šefa [[Svesavezna komunistička partija (boljševika)|Svesavezne komunističke partije (boljševika)]] (SKP(b)) u Kominterni Andrejeva, da protiv Tita postoje optužbe i dok se one ne raščiste, ne može mu se izdati viza. Optužbe protiv Tita su bile: da jugoslavenska policija možda financira partijsku štampu, jer Tito piše da se povećava naklada, a otkud mu novac? Optužuju ga i zbog dodjele funkcije Ivi Loli Ribaru, sinu buržujskog političara, a kapitalističkog sina [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]], postavio je kao vezu u Parizu, a najsumnjivija je bila Titova veza sa Hertom Haas, "folksdojčericom" u službi [[Gestapo]]a, koja kao kurirka nosi poštu iz Zagreba za Pariz, a putuje preko [[München]]a, gdje Gestapo preslikava sva pisma. No Kopinič je otklonio sumnje o Titu i obrativši se Dimitrovu, kao španski borac i podmorničar, Tito je 20. augusta dobio vizu, 23. je krenuo na put i preko [[Stockholm]]a 25. augusta stigao u Moskvu. Kasnije je hvalio Kopiniča da mu je onda spasio život.{{sfnm|1a1=Goldstein|1a2=Goldstein|1y=2018|1p=153-159|2a=Pirjevec|2y=2013a|2p=82-97}} ==== Drugi boravak u Moskvi ==== Za vrijeme drugog boravka u Moskvi Komiternu je izvjestio o svom djelovanju na deset gusto tipkanih stranica, izvještaju koji je najpotpuniji dokument o Titovom djelovanju u zemlji 1937,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=131-138}} kao i 70 stranica u kojima se nalaze izvještaji i mišljenja o smijenjim jugoslavenskim komunistima u Stanjinovim čistkama, no nijednog od osmorice (Milan Gorkić, [[Đuro Cvijić]], [[Stjepan Cvijić]], [[Filip Filipović]], [[Kosta Novaković]] bili su već, a [[Sima Marković]], [[Kamilo Horvatin]] i [[Simo Miljuš]] su praktički bili osuđeni) nije nazvao "neprijateljem" ili "trockistom". Samo je Gorkića nazvao saboterom, a ostale "frakcionašem", "pijancem", "karijeristom" ili osobom s kojom je bio u hladnim odnosima. Ključna sjednica Sekretarijata Izvršnog komiteta Kominterne održana je 17. septembra 1938. i imala je samo jednu tačku dnevnog reda: ''"Predmet - KPJ, referent - drug Walter."'' Osim Tita na sjednici je prisustvao Vladimir Ćopić, a sjednicu su vodili zamjenici [[Georgi Dimitrov]]a: [[Dmitrij Manuiljski]] i [[Otto Wille Kuusinen]], a završni diskutant je bio [[Mihail Moskvin]] (Mihail Triliser), glavni Kominternin operativac u preispitivanju KPJ.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}} Nakon Titovog referata sastavljena je rezolucija, u kojoj se donosi, ili zbog na sjednici manje važnih članova, zapravo potvrđuje već donesena odluka da se KPJ ne raspusti. No ostaje otvoreno pitanje generalnog sekretara. Titu je zajedno sa Ćopićem i Horvatinom{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}} dodijeljen zadatak prevođenja "Historije Svesavezne komunističke partije (boljševika)". Bugarski član Kominterne Aleksandar Belov zalaže se da sekretar postane [[Petko Miletić]], koji bi nakon odsluženja kazne u ljeto 1939. preuzeo dužnost, a kao privremenu opciju Marek [[Stanke Dimitrov]], bugarski komunista i kapetan iz Španskog građanskog rata. Belov piše 9. marta 1938. opširnu biografiju o Titu, pod naslovom "Informacija" s brojnim tačnim podacima, ali i impliciranom sumnjom da Tito ne govori istinu. Stavlja u sumnju njegovu prošlost, napominjući i Luciju Bauer, koju je uhapsio NKVD, da bi sve to bilo dovoljno da Tito postane prije kandidat za hapšenje, nego za generalnog sekretara. Na Titovoj su strani bili NKVD-ovac [[Ivan Karaivanov]], koji je postao šef izdavačkog sektora Kominterne, [[Josip Kopinič]], kao prilično visokorangirani NKVD-ovac, ali i generalni sekretar Kominterne Georgi Dimitrov. Nakon hapšenja Moskvina, za poslove oko KPJ Dimitov postavlja bugarskog komunistu [[Vasil Kolarov|Vasila Kolarova]], koji sa Političkim sekretarijatom Kominterne 20. i 26. decembra sa Dimitrovom, Manuiljskim, Kuusinenenom, Gotwaldom i [[Wilhelm Florin|Wilhelmom Florinom]], razmatraju Titove nacrte za ''"Rezoluciju o radu među omladinom u Jugoslaviji"'' i ''"Rezoluciju CK KPJ"''. Time se donosi odluka da se sadašnji sastav CK u zemlji smatra kao Privremeno rukovodstvo, a uslijed protivljenja Belova i Stele Blagojeve, Dimitrov saopštava Titu da je samo "centar za vezu" i ne "mandatar za novog sekretara". Na sljedećoj sjednici 5. januara 1939. usvaja se prva rezolucija, a druga se uzima kao osnova za novu Rezoluciju CK KPJ. Dogovoreno je da se Tito ponovo vrati u zemlju, ali zbog nepovjerenja, mora ponovo čekati na odobrenje. Nakon pisma Dimitrovu 15. 1. 1939. Tito dobija papire za put i sa pasošem na ime inžinjera Johna Karlsona 24. januara je iz [[Lenjingrad]]a, preko Finske i Stockholma stiže u Pariz, nakon mjesec dana zadržavanja u Zagreb. Razlozi da je Tito preživio godine Staljinovih čistki, zbog nedostatka pisanih dokumenata ili nemogućnosti pristupa, mogu se indikativno i logički sažeti: nije sudjelovao u frakcijskim borbama, bio je pristaša jednoumlja, čvrst [[Staljinizam|staljinist]], vojnik revolucije, [[Boljševizam|boljševik]] i radnik, fetišist partijske vjernosti i organizacije. Najjači argument je bio, da je Broz imao podršku u Jugoslaviji, te da je Kominterna trebala nekoga ko ima i jaku podršku u zemlji.{{sfnm|1a1=Goldstein|1a2=Goldstein|1y=2018|1p=160-168|2a1=Pirjevec|2y=2013a|2p=82-97}} Za vrijeme boravka u Parizu, pripremio je sve za prebacivanje Centralnog komiteta iz Pariza u zagrebačku ilegalu. Obavjestio je organizacije KPJ u [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Belgija|Belgiji]] da se CK vraća u zemlju, odredio je nove ljude za organizaciju pomoći španskim borcima, koji su nakon poraza stizali u Francusku. U njemačkom "Rundschauu" u februaru objavljuje članke: ''"Fašistička opasnost za balkanske zemlje"'', ''"Poslije ostavke Stojadinovićeve vlade"'', a 16. marta 1939. ''"Borba Hrvata za samoopredjeljenje"''. Preko Švicarske i Italije, brodom od [[Venecija|Venecije]] do [[Sušak (Rijeka)|Sušak]]a, Tito je stigao 9. marta 1939, a Herta Haas je preko Njemačke i Austrije stigla 10. marta u Ljubljanu gdje su se susreli. Prvi četverodnevni sastanak Privremenog rukovodstva održan je od 18-22. marta (15. marta){{sfn|Pirjevec|2013a|p=97-103}} u [[Bohinjska Bistrica|Bohinjskoj Bistrici]]. Na sastanku su sudjelovali Tito, Milovan Đilas, Edvard Kardelj, Josip Kraš, Fran Leskovšek i Ivo Lola Ribar, a odsutni su bili Aleksandar Ranković i Miha Marinko. Prva tačka bila je ''"Izvještaj Waltera o unutarpartijskoj krizi"'', a u majskom broju "Proletera" objavljena su imena 19-ice isključenih. Isključeni su već bili ubijeni u [[Sovjetskom Savezu]], čime je Kominterna dobila ''[[post festum]]'' potvrdu moskovskih procesa od strane CK KPJ, a Broz [[de facto]] podržao likvidacije svojih partijskih suradnika. Osim toga iz KPJ je isključen i [[Petko Miletić]] i dvojica njegovih najbližih pristaša. Nakon Zemaljskog savjetovanja održanog 9-10. juna u [[Tacen|Tacenu pod Šmarnom gorom]], na kom je učestvovao 31 delegat iz svih pokrajinskih organizacija osim Makedonije i Dalmacije, Tito je podnio izvještaj Kominterni u kome je potvrdio da je ostvario zahtjeve Kominterne, a Privremeno rukovodstvo preraslo je u Centralni komitet.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=169-173}} ==== Treći boravak u Moskvi ==== [[Datoteka:Josip Broz Tito's fake Canadian ID, 1939.jpg|180px|mini|desno|Lažni kanadski pasoš Broza pod imenom Spiridom Mekas]] Sredinom jula 1939. Tito se iz Zagreba uputio u Moskvu, na podnošenje referata o ostvarenim zadacima Kominterne. Zbog sigurnosti zadržao se isprva tri sedmice na Sušaku, u [[Njivice (Omišalj)|Njivicama]] na [[Krk]]u i u [[Crikvenica|Crikvenici]]. Nakon što je dobio novac 10. augusta preko Italije stiže u Pariz, gdje kod Borisa Kidriča čeka na vizu deset dana. Iz luke [[Le Havre]], sovjetskim teretnim brodom "Sibir" 25. augusta kreće za Lenjingrad. U [[Baltičko more|Baltičkom moru]] na prilazima Lenjigradu, Tito 1. septembra sluša njemačke radio-vijesti, i prevodi posadi vijesti o [[Invazija na Poljsku|napadu]] [[Treći rajh|Trećeg rajha]] na [[Poljska|Poljsku]]. Sljedeći dan je ponovo u hotelu "Lux" u Moskvi, gdje piše opširni izvještaj Dimitrovu ''"Situacija u Jugoslaviji, Komunistička partija Jugoslavije i njeni predstojeći zadaci"''. Politički sekretarijat Kominterne prihvata Titov izvještaj, riječima da je Walter uspio steći povjerenje članstva, te nizom drugih priznanja potvrđuje njegovog rada. Ozbiljna prepreka Brozu bio je u Moskvi Petko Miletić, koji je zbog poznanstava u Kominterni koristio priliku da ogovara Tita i Centralni komitet. To je suzbijeno, tako što je Đilas preko pariske veze predao Kominterni istražne zapisnike iz procesa Miletiću, gdje je vidljivo da se Miletić loše držao pred istražiteljima. Po [[Vladimir Dedijer|Dedijer]]u je moguće da je građa bila krivotvorena.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=97-103}} To je bilo dovoljno da izgubi povjerenje, uhapšen je u Moskvi 5. januara 1940. i osuđen na 8 godina popravnog logora, a potom je nestao u [[Gulag]]u. Tita je podržavao i Wilhelm Florin, koji mu je zbog svog kovačkog poziva bio sklon. Pred Kontrolnom komisijom Kominterne morao je odgovarati na optužbe da je u njegovom prijevodu "Historije SKP(b)" nađeno nekoliko pasusa koji su imali "[[Trockizam|trockistički prizvuk]]". Uz podršku Florina, a i zbog zadovoljstva Kominterne povodom referata, Tito postaje generalni sekretar,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=97-103}} te se uskoro preko [[Istanbul]]a vraća u Jugoslaviju. U Istanbulu je ostao tri mjeseca, zbog problema sa grčkim i bugarskim tranzitnim vizama, a kako je isticala turska boravišna viza, Tito je iščekivao krivotvoreni pasoš iz Beograda. U isto vrijeme glavni falsifikator pasoša komunističkih funkcionera, slikar [[Đorđe Andrejević Kun]], uhapšen je u Beogradu, pa se moralo tražiti novog istovrijednog krivotvoritelja za novi Titov pasoš. Tita su posjećivali Herta Haas, [[Vladimir Velebit]], a kao kurirka je služila [[Mira Ružić Kraigher]]. Nakon dugog čekanja Tito se ipak odlučio da sa starim pasošem, pod imenom Kanađanina Spiridona Mekasa, krene u Grčku. U [[Solun]]u je dobio jugoslavensku tranzitnu vizu, a u italijanskom, tranzitnu vizu kroz Italiju i kupio je kartu za brod "Conte di Savoia", s polaskom iz [[Napulj]]a za SAD. Tako je jugoslavenska policija mislila da je u tranzitu i Tito je 15. marta 1940. izašao iz voza u Zagrebu bez prtljage u stanični restoran, a njegovu prtljagu je uzela Mira Ružić Kraigher, ostavila u garderobi, iz koje ju je uzela Herta Haas.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=177-182}} === Drugi svjetski rat === {{Glavni|Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} Sukob medu intelektualcima u Partiji sa [[Miroslav Krleža|Miroslavom Krležom]], nastao je kada je 1939. u decembarskom broju časopisa [[Pečat (časopis)|"Pečat"]] izašlo 150 stranica Krležinog teksta "[[Dijalektički antibarbarus]]". Krleža se prividno u tekstu ne bavi politikom, nego umjetnošću i estetikom, ali se između redaka iščitava politički bijes, napad na politiku SSSR-a i [[Staljin]]a. Ruglu se izvrgavaju i intelektualci KPJ - [[Ognjen Prica]], [[Radovan Zogović]] i [[Jovan Popović]].{{sfn|Pečat|1939}} Ta podjela na "krležijance" i "protukrležijance" (često nazvan i [[Sukob na književnoj ljevici]]), podijelila je Partiju, pa su Kardelj i Đilas odlučili odgovoriti na Krležin politički pamflet. Sastanak sa Krležom, preko [[Đuro Špoljarić|Đure Špoljarića]] organizirala je Herta Haas. Nije poznato što je Tito na sastanku rekao Krleži, ali je vidljivo da je od tada zašutio i tako je nastavio pet godina, sve do kraja završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=177-182}} Krleža je i ranije zastupao opozicijska stanovišta, zbog Staljinove strahovlade, [[Moskovska suđenja|moskovskih procesa]] i sibirskih [[Gulag]]a.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=108-109}} U sukobu sa [[August Cesarec|Augustom Cesarcom]] je jednom rekao, da bi zbog napada SSSR-a na Finsku, najrađe kao dobrovoljac pošao braniti malu Finsku od velikog agresora SSSR.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=177-182}} Osim toga, zalagao se da Partija ne smije na [[Izbori za narodne poslanike Kraljevine Jugoslavije 1938.|Izborima za narodne poslanike 1938.]] nastupati samostalno unutar [[Ujedinjena opozicija|Ujedinjene opozicije]] sa svojom [[Stranka radnog naroda|Strankom radnog naroda]], jer revolucije neće biti; nego samo kao lijevo krilo [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]].{{sfn|Pirjevec|2013a|p=108-109}} ==== 1941. ==== ===== Pripreme za ustanak ===== [[Datoteka:Izvještaj po organizacionim pitanjima što ga je na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ podnio Josip Broz Tito.jpg|180px|mini|desno|Izvještaj po organizacionim pitanjima što ga je na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ podnio Josip Broz Tito]] Za razliku od Titove reakcije na [[Treći rajh|njemačko]] [[Anschluss|pripojenje Austrije]] i aneksiju [[Sudeti|Sudeta]] u [[Sudetska kriza|Sudetskoj krizi]], Tito kao i većina svjetskih komunista, proživljava političku dvoličnost. Do augusta 1939. zagovaran je [[antifašizam]], a nakon što je [[Staljin]] u augustu 1939. sklopio [[Pakt Ribbentrop-Molotov|pakt o nenapadanju]] sa [[Hitler]]om, te zauzeo istočni dio Poljske, komunisti su morali prihvatiti suradnju Staljina sa [[Nacizam|nacistima]], pri čemu su koristili Staljinovu formulaciju da se radi ''"o pregrupiranju snaga, ne po liniji antifašizma i demokracije, već po liniji produbljivanja kapitalističke eksploatacije i ugnjetavanja, po liniji jačanja borbe radnih masa protiv buržoazije."'' U komunističkoj štampi naglo je prestala kritika fašizma, a zamijenili su je napadi na britanski i francuski [[imperijalizam]]. Tito je nakon potpisivanja sporazuma Ribbentrop-Molotov izjavio ''"...da Hitler paktom želi neutralizirati SSSR za vrijeme predstojećih osvajanja u Evropi, da se SSSR nada da će za duži period osigurati sebi mir".'' Kasnije je podržao i neke odredbe sporazuma, podržavajući ulazak sovjetskih trupa u zapadnu [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i zapadnu [[Ukrajina|Ukrajinu]], koji su do tada bili poljski teritorij, tvrdio da su ratni požar zapalili engleski i francuski imperijalisti, pa je u proglasu povodom 1. maja 1940. Britance, Francuze i Nijemce nazvao imperijalistima. No, s vremenom Titu dolaze upozorenja iz Kominterne, kako treba držati ekvidistancu prema zaraćenim stranama, na koja se iz ličnog ubjeđenja, sve manje držao. U novinskim člancima, slabi kritika britanskog i francuskog nastupanja u ratu, a jača kritika na račun njemačke i italijanske poltike, koje naziva totalitarnima, a sve više podržava francuski otpor njemačkom napadu, mada spominje samo francusku radničku klasu i komuniste. Istodobno, uviđa da i Jugoslaviji prijeti opasnost od agresije, te upozorava na [[Peta kolona|petu kolonu]] ([[Ante Pavelić|Pavelić]], [[Čista stranka prava|Frankovci]], [[Ljotićevci]]). Tito tih godina živi u Zagrebu, povremeno, radi sastanaka sa partijskim organizacijama, odlazi u Beograd, [[Podgorica|Podgoricu]], Split i Sloveniju. Naposljetku u oktobru 1940. organizuje [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petu zemaljsku konferenciju KPJ]] u Zagrebu, sa 110 delegata iz čitave Jugoslavije. U diskusiji oko pakta Staljina sa Hitlerom, došlo se do zaključka, da je odbrana zemlje najpreči zadatak komunista, te se primjećuje lagani odmak od pravca Kominterne, toliko da se ne dođe u sukob sa njom. Tu je Tito izabran za generalnog sekretara Partije, te je to bilo prvi put da generalnog sekretara bira partijsko članstvo, a ne Kominterna. Tito je Konferenciju završio riječima; ''"Drugovi, pred nama su odlučujući dani. Naprijed sada, u konačnu borbu. Iduću konferenciju moramo održati u oslobođenoj zemlji i od tuđina i od kapitalista."''{{sfn|Pirjevec|2013a|p=109-122}}{{efn|name=pzk|U "Sabranim djelima" tom 6 Josipa Broza, navodi se ovaj završni govor:"...U suprotnosti s perspektivom za koju se bori imperijalistička buržoazija, da, naime, završi rat novim imperijalističkim "mirom", izgrađenim na novoj razdiobi svijeta i još gorem ugnjetavanju zasužnjenih naroda, radničkoj se klasi, u savezu s radnim seljacima otvara perspektiva revolucionarnog sloma imperijalizma, perspektiva novih pobjeda socijalizma i iskorjenjivanja imperijalističkih ratova.({{harvnb|Pirjevec|2013a|p=109-122}})}} Nakon Konferencije, KPJ otvorenije podupire [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznike]], a Tito zbog pristupanja [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] i [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]] [[Trojni pakt|Trojnom paktu]], te ulaska [[Wehrmacht]]a u [[Kraljevina Rumunija|Rumuniju]], pokušava naći saveznike u borbi protiv fašističkog okruženja, pišući proglas u martu ''"Protiv kapitulacije - za pakt o uzajamnoj pomoći sa SSSR-om"''. Proglas pomoći upućen ne samo radnicima nego i svim "poštenim i rodoljubivim elementima" s pozivom da se "sjedine u borbi protiv ove protunarodne vlade i njene izdajničke politike." U februaru 1941. Tito piše studiju ''"Strategija i taktika oružanog ustanka"'', gdje navodi da je uspjeh ustanka moguć, samo ako se proleterijat osloni na prirodne saveznike - radno seljaštvo i nacionalnooslobodilačke pokrete.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=183-188}}{{sfn|Pirjevec|2013a|p=123-124}} ===== Okupacija ===== Vođa Komunističke partije Bugarske [[Georgi Dimitrov]] je 22. marta Titu poslao telegram u kojem traži da KPJ "zauzme odlučan stav protiv kapitulacije" i da "podrži pokret za svenarodni otpor politici ratne najezde", što je značilo da slabi dotadašnja ekvidistanca prema zaraćenim stranama. U vrijeme potpisivanje pristupanja Trojnom paktu od strane jugoslavenske vlade, bio je u Zagrebu. U Beograd je avionom odletio 28. marta 1941,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=124-136}} dan nakon velikih demonstracija i [[Martovski puč|vojnog puča]] pod vodstvom generala [[Dušan Simović|Dušana Simovića]], te prisustvuje savjetovanju Pokrajinskog komiteta za Srbiju, u jednom stanu na [[Čukarica|Čukarici]], s oko 35 učesnika. U svom izlaganju je zaključio da je "rat neizbježan" i da je potrebno "napadaču pružiti što jači otpor". Komunisti se moraju odazvati mobilizaciji i jačati borbeni duh - što se razlikovalo od ranijih zahtjeva o izbjegavanju mobilizacije. Naredio je [[Krsto Popivoda|Krsti Popivodi]], da otputuje u [[Sarajevo]] i tamo stvori uvjete za preseljenje CK KPJ, jer je smatrao da će Nijemci brzo zauzeti ravničarske krajeve, i da će se linija fronta stvoriti negdje u srednjoj Bosni. U sljedećem telegramu je Dimitrov predlagao da se odustane od uličnih demonstracija i da se izbjegava sukob sa vlastima. Na dan napada na Jugoslaviju 6. aprila 1941. Tito je bio u svom stanu u Donjem Stanjevcu u Zagrebu. Dva dana nakon toga, sazvao je sastanak svih članova CK KPJ i CK KPH. pročitao je proglas u kom je istakao da Jugoslavenska vojska nema šansi oduprijeti se neprijatelju,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=124-136}} pa su planirali naoružati radnike i ostale antifašističke raspoložene Zagrebčane da bi pružili otpor njemačkim trupama pri ulasku u grad. Zatraženo je da vojska "razoruža petokolonaše" da se pohapse saboteri i da se politički zatvorenici puste iz zatvora i [[koncentracioni logor|koncentracionih logora]]. Neki partijski aktivisti, sa tim zahjevima kontaktirali su generala [[Pantelija Jurišić|Panteliju Jurišića]],{{sfn|Pirjevec|2013a|p=124-136}} a neki [[podban]]a [[Svetozar Ivković|Svetozara Ivkovića]], što nije ostvarilo željene rezultate. Njemačke trupe ulaze u Zagreb 10. aprila bez otpora, a Tito se sklanja k prijatelju na [[Trešnjevka|Trešnjevku]] i ogorčen dočekom Zagrepčana piše letak, "Događaji u Zagrebu prilikom dolaska osvajača, bit će najtamnija ljaga u Tvojoj povijesti". Nakon uspostave [[NDH]], počelo je hapšenje i rekviriranje privatnih automobila, pa je Tito dao sazidati garažu, da bi sakrio svog Forda, ali dok je garaža bila sazidana, došla je policija da ga uhapsi. Spasio ga je nećak Branko, sin brata Slavka, koji mu je dojavio da ne ide kući, tako da je izbjegao hapšenje, a [[ustaše]] se zaplijenile automobil. Potkraj aprila i početkom maja Tito je organizovao više sastanaka s predstavnicima KP iz raznih dijelova Jugoslavije, i u tim sastancima, kasnije nazvanim ''Majskim savjetovanjima,'' govorio o nepriznavanju okupacije i komadanja Jugoslavije, osudio je stav KP Bugarske povodom bugarske okupacije Makedonije, kao zločinački stav, nije dopustio izdvajanje KPH iz KPJ zbog osnivanja NDH, što je detaljno odgovorio na separatističke i pacifističke težnje među hrvatskim komunistima, člankom u partijskom listu [[Srp i čekić (novine)|"Srp i čekić"]], pod naslovom, "Zašto smo još u sastavu KPJ?"{{sfn|Pirjevec|2013a|p=136-140}} Nije priznao ni italijansku i mađarsku okupaciju zemlje. KPJ je ostala jedinstvena i to je postalo rezolutni stav za kasniji razvoj događaja. Formiran je i Vojni komitet, a Tito je postavljen za predsjednika.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=197-200}} ===== Herta i Aleksandar ===== Broz je već ranije namjeravo preći u Beograd, najprije zbog toga, jer ga je zagrebačka policija poznavala, te mu je prijetilo hapšenje, dok ga u Beogradu niko nije poznavao. Dobivši informaciju da će vlasti NDH 23. maja pooštriti uvjete za prelazak granice prema Srbiji kod [[Zemun]]a, Tito se 22. maja s krivotvorenim dokumentima sa imenom inžinjera Slavka Babića, predstavnika Škode{{sfn|Pirjevec|2013a|p=136-140}} ukrcao u voz i napustio Zagreb. Brigu o Herti Haas, koja je bila u visokom stupnju trudnoće, povjerio je pouzdanom prijatelju [[Vladimir Velebit|Vladimiru Velebitu]], koji je Hertu odveo u porodilište, gdje je 24. maja rođen Aleksandar - Mišo. Herta je ostala sa sinom u Zagrebu, mada je Tito obećavao da će ih prebaciti u Beograd: do toga nije došlo. U časopisu [[Spremnost (Zagreb)|"Spremnost"]], izašlo je Hertino ime u ''"Popisu židova koji su partizani i [[Slobodno zidarstvo|slobodni zidari]] ili skupa s njima rade protiv hrvatskog naroda i države"'', gdje je navedeno da je Skojevka, partijska tehničarka i da je otac njenog djeteta opasan komunista te član CK, tako da je na osnovu tog spiska Herta 1943. uhapšena. Aleksandar je za to vrijeme bio smješten kod raznih porodica u Zagrebu, neko vrijeme u Zagorju, a jedno vrijeme je na njega pazio [[Ivan Stevo Krajačić]]; poslije ga je [[Boris Bakrač]] 1944. odveo u [[Šibenik]], a dalje avionom u Beograd, gdje je prvi put vidio oca. Herta je tek u maju 1945. stigla u Beograd. Tito je u Beograd stigao u pratnji kurirke [[Davorjanka Paunović Zdenka|Davorjanke Paunović]] "Zdenke", dvadesetogodišnje studentice francuskog jezika. U Beogradu je stanovao u Topolskoj ulici; Potajno se sastao sa vojnim atašeom SSSR-a, koji još nije napustio Jugoslaviju, poslao je više telegrama Kominterni i Staljinu, da će u slučaju napada Trećeg rajha na SSSR, on poduzeti sve da se u Jugoslaviji podigne ustanak. Sve do [[Operacija "Barbarossa"|napada na SSSR]] 22. juna 1941, jugoslavenski su se komunisti suzdržavali od otvorenih akcija protiv njemačkog okupatora, ali su se pripremali za rat.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=201-208}} ===== Ustanak ===== [[Datoteka:Zgrada muzeja 4 juli.JPG|180px|mini|desno|Zgrada Muzeja 4. juli u kojoj je donesena odluka o dizanju ustanka]] Istoga dana kad je počeo napad na SSSR, iz Moskve je otposlan telegram komunistima okupirane Evrope, ''"da ispune svoj internacionalistički dug odbranom glavne tvrđave svjetskog proleterijata - SSSR"''. Tito je sazvao sjednicu CK KPJ u Beogradu, gdje je dogovoren tekst za proglas - koji nije bio izričiti poziv za oružani ustanak; U međuvremenu je Kominterna poslala novu direktivu u kojoj traži od komunista da osnuju jedinstvenu narodnu frontu u borbi protiv okupatora sa primjedbom ''"...imajte na umu da se u sadašnjoj fazi morate baviti oslobađanjem od fašističke najezde, a ne socijalističkom revolucijom."'' U Beogradu je često mjenjao stanove, stanovao je u Zvečanskoj ulici u blizini [[Pijaca Kalenić|Kalinića pijace]], 30. maja je odselio na [[Dedinje]] gdje stanuje kod porodice Nenadić, a povremeno i kod [[Vladislav Ribnikar|Vladislava Ribnikara]] vlasnika dnevnih novina [[Politika (novine)|"Politika"]]. U njegovoj je kući 4. jula održan sastanak Politbiroa, gdje je dogovorena zajednička borba sotiv okupatora. Sastao se i s [[Dragoljub Jovanović (političar)|Dragoljubom Jovanovićem]], vođom [[Narodna seljačka stranka|Narodne seljačke stranke]], s kojim je dogovarao zajedničku borbu. Kad je [[Gestapo]] krajem jula uhapsio Aleksandra Rankovića, po Titovoj direktivi su ga ilegalci izvukli iz bolnice, te se to smatra prvom akcija, koju je Tito naredio. Na sastanku Politbiroa 27. juna, formiran je Glavni štab, a on je imenovan zapovjednikom [[Partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]] (NOPOJ). Nakon poslane poruke Kominterni, direktiva iz Kominterne je došla 1. jula sa sadržinom ''"...Ne čekajući ni časa, započnite partizanski rat iza neprijateljskih linija."'' Nakon sastanka 4. jula [[Svetozar Vukmanović]] otišao je u BiH, Đilas u Crnu Goru, [[Koča Popović]] u [[Mačva|Mačvu]], a u Hrvatskoj su raspoređeni [[Ivo Marinković]] i [[Većeslav Holjevac]] za [[Kordun]], Ivo Marinković i [[Veljko Kovačević]] za [[Gorski Kotar]], [[Marko Orešković]] za [[Lika|Liku]], [[Pavle Gregorić]] za [[Slavonija|Slavoniju]], [[Pavle Pap Šilja]], [[Rade Končar]] i [[Mirko Kovačević]] za Dalmaciju, za Hrvatsko primorje [[Josip Đerđa]], a za Hrvatsko zagorje i [[Međimurje]] [[Karlo Mrazović]] "Gašpar";{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=201-208}} Tito tog dana poziva na opći ustanak, na oslobođenje Jugoslavije, čime bi se takođe olakšalo i Crvenoj armiji na novom frontu, a u augustu najavljuje ''"oslobođenje naroda Jugoslavije od okupatora i borbu protiv domaćih agenata...koji podržavaju tlačenje i teroriziranje naših naroda."'' Istovremeno je osmišljena socijalistička revolucija, koja se isprva definiše kao narodnooslobodilački rat.{{sfn|Calic|2014|p=147-151}} Neslaganja u sprovođenju koncepta ustanka, doveli su do problema s Đilasom, koji je htio raspustiti masovnu vojsku u Crnoj Gori, koja se brzo formirala; Josip Kopinič je lošom organizacijom napada skojevaca na [[Logor Kerestinec|logor u Keresetincu]], u kojem su bili zarobljeni komunisti, gotovo prepolovio članstvo zagrebačkih komunista, ali ga Tito nije mogao smjeniti, jer je Kopinič bio delegat Kominterne i samim tim nije bio pod Titovom jurisdikcijom. Vladalo je uvjerenje da će sovjetska [[Crvena armija]] ubrzo pobijediti i pomoći u oslobađanju Jugoslavije, pa je [[Vladimir Popović]], odbio direktivu o uništavanju fabrika, mostova i prometnica, jer će Crvena armija uskoro stići, pa će to trebati narodu. Slično su razmišljali i Đilas, [[Veselin Masleša]], [[Gojko Nikoliš]], a katkad i sam Tito, smatrajući da u oktobru 1941. treba držati mostobran prem [[Užice|Užicu]], te je izložio slabo naoružane partizane, jakim njemačkim jedinicama osposobljenim za frontalnu borbu. Zbog boljševičke zablude, Tito je smatrao da revolucija treba da počne i da završi u gradovima, te su komunistički ilegalci izvršavali razne akcije po gradovima, što je uzrokovalo i mnoga hapšenja i smaknuća. Tako je u augustu hrvatskom rukovodstvu poslao direktivu, da šalju aktiviste u partizanske odrede, kritizirao je početkom septembra Marka Oreškovića, zbog osnivanja brigade u zapadnoj Bosni, jer to vodi u frontalnu borbu. Ustanak se razbuktao u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj po drugim osnovama. Zbog ustaškog terora prema Srbima, srpski su se seljaci samoorganizovali i počeli "braniti golu egzistenciju pred ustaškim genocidnim terorom". Među njima je bilo i četničkih raspoloženja i utjecaja, ali komunisti su bili kudikamo bolje organizovani i postavil se na čelo tog pokreta.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=201-208}} ===== Boljševizacija ustanka ===== [[Datoteka:Red star.svg|180px|mini|desno|[[Crvena zvijezda]] petokraka, simbol jugoslavenskih partizana]] Nakon četveromjesečnog boravka u Beogradu, Tito se odlučio 17. septembra na put za zapadnu Srbiju, u područja gdje se ustanak već rasplamsao. Sa Zdenkom, [[Veselinka Malinska|Veselinkom Malinskom]], pravoslavnim popom Milutinovićem i [[Jaša Rajter|Jašom Rajter]] krenuo je s lažnim pasošima u [[Požega (Srbija)|Užičku Požegu]]. Isprva vozom, pa kočijom do [[Kosijerić]]a, te konačno pješice do partizanskog štaba u selu [[Robaje]] kod [[Valjevo|Valjeva]]. Tito je imao kanadski pasoš na ime grčkog inžinjera i propusnicu jednog četničkog vojvode, pa su ga partizani privremeno zadržali, dok nisu došli komadanti, između ostalih i [[Miloš Minić]], koji su Tita lično poznavali i potvrdili njegov identitet. Odmah nakon dolaska 26–27. septembra sazvao je dvadesetak rukovodilaca u [[Brštica|Stolicama]], kod [[Krupanj|Krupnja]], gdje su na [[Savetovanje u Stolicama|zasjedanju]] donesene odluke o utemeljenju institucije političkog komesara, koji će se brinuti o disciplini, moralu i provedbi političke linije KPJ u partizanskim jedinicama. Glavni štab NOPOJ-a preimenovan je u Vrhovni štab, te u skladu federalističkog koncepta KPJ o preuređenju Jugoslavije, formirani glavni štabovi za Sloveniju, Srbiju, BiH i Crnu Goru, a kasnije i za Kosovo i Makedoniju. Najveća vojna jedinica proglašen je [[Partizanski odredi Jugoslavije|odred]], manje su bile čete, a najmanje partizanske grupe. Odlučeno je da se na svim oslobođenim teritorijama stvore [[narodnooslobodilački odbor]]i kao organi narodne vlasti. Za amblem partizanskih jedinica, određena je [[crvena zvijezda]] petokraka. Ove su se odluke kosile sa odlukama Kominterne, da se ne ističu komunistički simboli i da se ne srlja u narodnooslobodilački rat i komunističku revoluciju. Nakon što se smjestio u [[Užice|Užicu]] u središtu oslobođene teritorije, koja će se kasnije nazvati [[Užička republika]], Tito je mogao imati pregled nad dešavanjima i sukobima sa njemačkim trupama. Zbog napada na Sovjetski Savez, njemačke jedinice su bile nepripremljene za ovako jak otpor, pa su partizani zarobili oko 300 njemačkih vojnika. Nedugo je počela dolaziti pomoć, pa je u područje Užica poslato dvije divizije, jedna pukovnija, te su angažirane kvislinške snage pod zapovjedništvom [[Milan Nedić|Milana Nedića]], [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], a lijevu obalu [[Drina|Drine]] zaposjeli su ustaške i domobranske jedinice, kako bi spriječili uzmak partizana preko [[Zvornik]]a u Bosnu. Uprkos stalnim upozorenjima iz Moskve, Tito je nastavio s boljševizacijom ustanka, pa je 7. novembra na godišnjicu [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] organizovao vojni defile u Užicu. Time je Tito, sve manje vršio funkciju generalnog sekretara, a sve više postajao vojskovođa, mada po tvrdnji Đilasa, Tito je imao problema sa čitanjem vojnih karata, ali ga je podržavalo vojno iskustvo iz Prvog svjetskog rata. Razmišljanja o razgraničenju ingerencija izmedu političkog komesara i komandira, mjenjao je često, tako da je to pitanje ostalo neriješeno čitavo vrijeme trajanja rata.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=209-211}} ===== Sukob sa četnicima ===== Jedna od prvih akcije Tita, nakon dolaska na oslobođenu teritoriju, bila je da stupi u kontakt s vođom [[Četnici|četničkog pokreta]] ([[Jugoslavenska vojska u otadžbini]]){{efn|name=Četnici|Četnici pod zapovjedništvom Draže Mihailovića smatrani su pripadnicima [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|Jugoslavenske vojske u otadžbini]]}} [[Draža Mihailović|Dražom Mihailovićem]]. Zbog pasivnosti četničkih jedinica u dizanju ustanka, te političkih razmimoilaženja Tita i Mihailovića, organizovan je 19. septembra sastanak u selu [[Strugarnik]] kod Valjeva. Uz Mihailovića, sa četničke strane prisutni su bili književnik [[Dragiša Vasić]], major [[Aleksandar Mišić]] (sina vojvode [[Živojin Mišić|Živojina Mišića]]), u čijoj je kući sastanak i održan. Mihailović nije znao ko je Tito, pa je na osnovu površnog predstavljanja Tita,{{efn|name=Tito|Tito je na Mihailovićevo pitanje da li mu je to jedino ime, odgovorio kratko "Zasad je dovoljno". A na pitanje odakle dolazi, Tito je odgovorio "Tamo odozgo" - misleći na Hrvatsku, što je Draža shvatio da Tito dolazi iz Rusije.({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=213}})}} smatrao da je on Rus. Sastanak nije donijeo napredak u saradnji, jer je Mihailović smatrao da nije sazrijelo vrijeme za ustanak, zbog najavljenje njemačke odmazde o strijeljanju sto talaca za svakog ubijenog Nijemca, te pedeset za ranjenog.{{sfn|Sundhaussen|2007|p=325}} Početkom oktobra održan je sastanak s četnicima, koji su se odvojili od Mihailovića, predvođeni pravoslavnim sveštenikom [[Vlada Zečević|Vladom Zečević]], koji se kasnije sa 500 četnika pridružio partizanima. I bez dogovora s Dražom, postojala je četničko-partizanska suradnja u zauzimanju [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]], u napadu na Šabac učestvovalo je 17 partizanskih i 17 četničkih četa, kao i u blokadi Valjeva. Novi sastanak je ugovoren 27. oktobra u selu [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajići]], gdje je Tito otišao sa [[Sreten Žujović|Sretenom Žujovićem]], [[Mitar Bakić|Mitrom Bakićem]] u pratnji tridesetak partizana naoružanih automatskim puškama. Na sastanak je došao i vođa engleske misije pri četnicima, [[Duane Hudson]], ali je Tito odbio da on prisustvuje sastanku. Tito je odbio da četnicima preda oslobođeno Užice i [[Čačak]], ali je ponudio da se partizanske jednice stave pod komandu Mihailovića, što se kasnije potvrdilo kao taktički manevar. Dogovoreno je da partizani predaju pola municije, koja se proizvodila u tvornici u Užicu, a četnici daju pola opreme koju dobiju od engleske pomoći. Sporazum je više koristio četnicima, jer se engleska pomoć svela samo na jednu pošiljku. Nakon što je prenoćio u Brajićima, Tito je ujutro napustio Dražin štab, a pet dana kasnije izmedu 1–2. novembra četnici su napali Užice, nakon čega su partizani prešli u napad i zauzeli Požegu. Tito je ponudio pregovore o prekidu neprijateljstva, ali je dogovor već 5. novembra Draža prekršio i uputi ultimatum Vrhovnom štabu, tražeći da partizani napuste Požegu. Partizani su uskoro opkolili četnike na [[Ravnoj Gori]], a Draža je počeo otvoreno kolaborirati sa njemačkim trupama, dogovorivši se 11. novembra, da četnici neće ometati napade njemačkih jedinica, ukoliko ih oni ne napadnu. Četnici su uskoro počeli predavati zarobljene partizanske ranjenike, njih 350 koje su Nijemci ubrzo strijeljali. Tito je i dalje, bez saznanja o predanim ranjenicima, nekoliko puta pokušavao stupiti u kontakt s Dražom, ali bez uspjeha, te su se sukubi sa četnicima nastavili. Saradnja je ostala sa nekim odredima, koji su se borili protiv ustaša i Nijemaca, tako da je Tito krajem januara 1942. donijeo naređenje da partizanske jedinice ''"...trebaju nemilosrdno likvidirati pljačkaške bande, ...jer je narod uvidio izdajnički i razorni rad četničkih elemenata."''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=212-218}} ===== Užička republika ===== [[Datoteka:Uzicka republika-sr.png|180px|mini|desno|Podrucje Užičke republike 1941. na karti Srbije]] Za vrijeme postojanja [[Užička republika|Užičke republike]], partizani su uspjeli prvi put formirati vlast u političkom, ekonomskom, kulturnom i komunalnom smislu. Taj će se format ponavljati na svakom oslobođenom području, ali je stanje u Užicu, [[Milovan Đilas]] žestoko kritizirao, tvrdeći da je Vrhovni štab zaboravio na [[egalitarizam]] o komu su pričali svojim vojnicima. Vodeći ljudi, misleći prvenstveno na Tita, imali su ljubavnice, te je Đilas tvrdio da se radi o razuzdanom buržoaskom društvu upoređujući partizanske vođe sa korumpiranim buržoaskim ministrima. Tito u Užicu dobija informacije o razbuktavanju ustanka u Crnoj Gori, te komandira partizanskim odredima, koji se bore protiv napada [[342. pješadijska divizija (Nemačka)|342. njemačke divizije]] u operaciji "Užice", kasnije nazvanoj [[Prva neprijateljska ofanziva]]{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=212-218}} Vrhovni štab na čelu sa Titom donijeo je naredbu da se partizanske jedinice u odbrani Užičke republike brane frontalnim načinom, a ne [[Gerilsko ratovanje|gerilom]], što se radilo o Titovom neiskustvu i tvrdoglavom uvjerenju da protiv Nijemaca može voditi frontalnu borbu. Za pet dana su njemačke divizije slomile otpor partizana, pala je [[Ljubovija]], [[Čačak]], a na [[Kadinjača|Kadinjači]] 15&nbsp;km od Užica organizirana je frontalna odbrana protiv Nijemaca. Tu je poginulo 200 boraca, cijeli [[Radnički bataljon]], a na njemačkoj strani su poginula samo dva vojnika. Nijemci su ušli u nebranjeni grad 29. novembra, a Tito je među poslijednjima napustio grad i krenuo autom prema [[Zlatibor]]u. Nakon što su gotovo susreli njemačke tenkove, sa engleskim oficirom Hudsonom, pješice je preko brda i uvala krenuo u bijeg. Četvrti dan po napuštanju Užica 3. decembra Tito stiže u selo [[Drenova (Prijepolje)|Drenova]] kod [[Prijepolje|Prijepolja]], gdje se sa ranjenicima zadržao desetak dana. Gubici su bili veliki, a između ostalog i novac koji je ponesen iz trezora Nacionalne banke iz Užica; sa znatnom količinom zlatnog i srebrnog novca je izgubljen. Na Zlatiboru je bilo oko 700 ranjenika, kog su partizani smatrali neosvojivim, što se pokazalo promašajem, jer već nekoliko dana kasnije, na Zlatibor su došli njemački tenkovi, koji su gusjenicama gazili ranjenike, a zatekle ranjenike u bolnici su odmah strijeljali. Izgubljena je radio-stanica, tako da je Tito bio bez kontakta sa Kominternom. Kurirske veze su bile pokidane, a Tito je izvještaje iz Slovenije dobio tek krajem godine. Na jednom sastanku 7. decembra u selu Drenovi, Tito je - zbog neuspjeha i priznavanja odgovornosti za poraz - ponudio svoju ostavku, te Kardelju ponudio svoje mjesto. Svi prisutni, su međutim bili protiv ostavke, tako da je Tito ipak zadržao svoje funkcije. Zbog mogućnosti, da Vrhovni štab opet zapadne u ovakve nevolje, donesena je odluka da se organizuje Organizacioni sekretarijat CK KPJ za neoslobođene krajeve sa sjedištem u Zagrebu, te su u Zagreb upućeni [[Edvard Kardelj]] i [[Ivo Lola Ribar]]. Zbog teške situacije u Zagrebu Sekretarijat nije mogao obavljati zadane zadatke, pa su Ribar i Kardelj, ubrzo vratili na teritoriju pod kontrolom partizana.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=219-226}} ===== Prva proleterska brigada ===== [[Datoteka:Koča Popović.jpg|180px|mini|desno|General Koča Popović.]] [[Datoteka: Tito predaje zastavu Prvoj proleterskoj brigadi.jpg|thumb|300px|desno|Tito vrši smotru Prve proleterske brigade 7. novembra 1942. u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]].]] Nakon što je 16. decembra prešao u Bosnu, stigao je u [[Rudo]], iz kog su partizanske jedinice upravo protjerale četnike. Tu dolazi do odluke o reorganiziranju partizanskih jedinica, te je odlučeno, da se pored odreda, koji su se vezivali za određeno područje, počnu osnivati manevarske jedinice - [[Brigada|brigade]] s prosječnom snagom od 600 do 1000 boraca. U Rudu se 21. decembra osniva [[1. proleterska brigada NOVJ|Prva proleterska brigada]], sa ciljem da brigadni ustroj i pokretljivost brigade, koja nije vezana za područje, omogući brze napade i zauzimanje manjih garnizona, lakše priskrbljivanje oružja, opreme i hrane, a svojom će snagom i veličinom sticati simpatije lokalnog stanovništva i privlačiti nove borce. Za komadanta je postavljen [[Koča Popović]], koji je vojno iskustvo stekao u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]], a kao datum smišljeno je izabran Staljinov rođendan. Titova ideja je bila da u brigadi, koja se isprva sastojala od jedinica iz Srbije i Crne Gore, priključe bataljoni iz Hrvatske, BiH i Slovenije, čime bi se ugradili elementi budućeg federalizma. Od te ideje se odustalo, jer su se uskoro počele organizirati samostalne brigade u tim područjima. U isto vrijeme dolazi do razlika u razmišljanjima između Popovića, čovjeka iz buržujske porodice, intelektualca i pjesnika i Tita o ideološkoj obojenosti brigade. Tito zbog poštovanja prema iskustvu Popovića, ne insistira više na jakom uticaju političkih komesara na borbene odluke. Mada je donesena odluka, da je obavezno znamenje na kapama crvena petokraka sa srpom i čekićem, u januaru 1942. dozvoljava grupi izbjeglih četnika sa [[Jahorina|Jahorine]] da formiraju dobrovoljačku jedinicu pod komandom Vrhovnog štaba, a kao obilježje bi imali jugoslavensku trobojnicu na kapama. Tito 26. decembra s nekim jedinicama kreće prema srednjoj Bosni, a polovinom januara se priprema novi njemački napad u jugoslavenskoj historiografiji nazvana [[Druga neprijateljska ofanziva]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=227-239}} ==== 1942. ==== ===== Foča ===== [[Datoteka:Tito and Moša Pijade 1942.jpg|thumb|250px|desno|Tito i Moša Pijade u Foči 1942..]] Dok se Tito u januaru 1942. povlačio prema srednjoj Bosni, partizanske jedinice iz Crne Gore sigle su u [[Foča|Foču]] i oslobodile je 20. januara. Tito je preko [[Ustikolina|Ustikoline]] stigao u Foču u kojoj će boraviti naredna tri i po mjeseca. U prvo vrijeme opskrba sa hranom je bila dobra, ali su se uskoro pojavili problemi zbog nedostatka hrane.{{sfn|Calic|2014|p=167}} Od januara do maja 1942. došlo je velikih likvidacija "pete kolone", četničkih diverzija i pučeva u partizanskim odredima. No, uprkos problemima, u gradu se stvarala infrastruktura, funkcionirala je i bolnica, a vezisti su uspjeli uspostaviti vezu sa Izvršnim komitetom Kominterne, a time su i informacije iz drugih dijelova Jugoslavije brže dolazile u Vrhovni štab. Prvo je donesen "Statut proleterskih narodnooslobodilačkih udarnih brigada" u kojima su normirani položaji i prava rukovodećih organa u njima, odnosi komandira i političkog komesara, odnosi oficira i boraca, status vojnih sudova. Nakon toga doneseni su "[[Fočanski propisi]]", upute narodnooslobodilačkim odborima u kojima su davani principi njihove organizacije, ustrojstva i djelatnosti, koje je napisao [[Moša Pijade]], ali je i Titov doprinos bio značajan. Tito je putovao i posjetio [[Goražde]], [[Čajniče]], gdje je osnovana [[2. proleterska brigada NOVJ|Druga proleterska brigada]]. U pratnji šefa britanske vojnoobavještajne misije majora [[Terence Atherton|Terenca Athertona]],{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=238-243}} koji se iskrcao u februaru 1942. iz jedne podmornice na jadransku obalu, pa pješice došli do Tita u Foču,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=307-315}} otišao je do [[Rogatica|Rogatice]], gdje je očekivao da će partizani zauzeti Rogaticu, što im nije uspjelo. Posjetili su ga i komadanti iz drugih područja, kao [[Kosta Nađ]] iz [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] i [[Rifat Burdžević]] iz [[Sandžak]]a, a osnovan je i Antifašistički savez žena za BiH. Potkraj marta, kad je saznao za zločine u [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracijskom logoru Jasenovac]], tražio je od podređenih jedinica da ispitaju mogućnost napada. U prvim mjesecima 1942. Tita je zaokupljala ideja povratka u Srbiju, ali su ga Koča i drugi odgovorili od ideje, jer je četnički pokret bio jak i to bi bio poraz za partizanske jedinice, koje ne bi imale podršku od naroda u Srbiji. Krajem aprila, njemačke su trupe pripremale novu ofanzivu ([[Treća neprijateljska ofanziva]]), za koju je već krajem marta Ivo Lola Ribar poslao informacije iz Zagreba, ali Tito sve do 6. maja nije vjerovao u jakost napada, sve dok se 9. maja, neposredno pred ulazak Nijemaca u Foču nije povukao iz nje i krenuo prema Crnoj Gori, gdje je stigao 19. maja u selo Lijećevina. Nakon toga povlači se preko [[Durmitor]]a, na [[Žabljak]] odakle šalje dramatičan izvještaj Kominterni o nedostatku municije i iscrpljenosti partizanskih jedinica.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=238-243}} ===== Povlačenje prema Bihaću ===== Nakon napuštanja Žabljaka, koji je po Titovom naređenju spaljen, zajedno sa Vrhovnim štabom povlači se prema sjeveru. Isprva dolazi u selo Nedajno, odakle komanduje borbama u Crnoj Gori, gdje partizani gube bitke od četnika i Italijana. Nakon toka se zadržava u [[Plužine|Plužinama]] do 9. juna, gdje odlučuje na povlačenje prema Hercegovini, i dalje prema Bosanskoj krajini, gdje su partizani držali veću oslobođenu teritoriju. Od postojećih jedinica formirane su [[Treća sanđačka brigada|Treća sanđačka]], [[Četvrta crnogorska brigada|Četvrta]] i [[Peta crnogorska brigada]], koje su od tada sačinjavale osnovu partizanskih snaga. Dolinom [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]], prošli su kroz puste krajeve, gdje su ustaše popalile srpska sela, te muslimanska sela, koja su uništili četnici. Na [[Zelengora|Zelengori]] je 22. juna na sjednici CK donesena odluka da se krene u ofanzivu i da se napadne podučje široko oko 60&nbsp;km oko pruge Mostar-Sarajevo. Tom akcijom obezbjeđeno je dovoljno oružja i hrane, te su dalje zauzeli [[Konjic]] i prešli [[Neretva|Neretvu]]. Dalji napad je slijedio na širokom frontu od [[Prozor]]a, [[Konjic]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]], [[Šuica (Tomislavgrad)|Šuice]], [[Tomislavgrad]]a i [[Glamoč]]a. Kako je to područje bilo na demarkacionoj liniji između njemačkih i italijanskih snaga, Italijani su već bili demoralizirani i dezorganizirani, te su se počeli povlačiti prema jugu, prodor je bio relativno lak. Zbog ustaških izvještaja o velikom napadu partizana, koje su oni obično preuveličavali, njemačka komanda nije mnogo poduzela na pojačavanju snaga, partizani su iskoristili nekoordiniranost njemačkih, italijanskih i ustaških komandi i napredovali dalje prema [[Bihać]]u. Ustaške snage su uspjele samo sačuvati [[Kupres]], a u borbama za [[Livno]] zarobljena su dva bataljona ustaša i domobrana. Tito je 13. jula stigao u [[Prozor]], te dalje napredovao prema Gornjem Vakufu, odakle je nadgledao napadom na [[Bugojno]]. Konačno je stigao u Glamoč 17. augusta, koji je već tada bio oslobođena teritorija, koja se protezala sve do Bosanske krajine i središnjih dijelova Hrvatske. Tada je donijeo odluku da se borbena djelovanja prenesu na pruge prema [[Zagreb]]u, [[Split|Spit]]u, [[Rijeka (grad)|Rijeci]] i [[Beograd]]u, te podrčja oko rijeka Save i Une. Na [[Cincar]] planini susreo se sa partizanima iz Dalmacije i s [[Vicko Krstulović|Vickom Krstulovićem]] je donesena odluka da se oformi ratna mornarica, koja je osnovana 10. septembra.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=244-248}} ===== Bihaćka republika ===== U [[Glamoč]]u se Tito smjestio u kamenoj [[Vodenica|vodenici]] na kraju grada. Krajiškim brigadama je naredio da se napadne [[Mrkonjić Grad]] i [[Jajce]], koje su oni ubrzo i zauzeli. Nakon posjete oslobođenom Jajcu, krenuo je prema [[Drvar]]u, te produžio do [[Oštrelj]]a gdje se zadržao od 8. oktobra do 25. novembra. Vrhovni štab je boravio u napuštenoj željezničkoj kompoziciji sa teretnim vagonima. Na sastanku vojnog i političkog vodstva, 18. oktobra, Tito je iznio zamisao o sazivanju [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a|Prvog zasjedanja]] [[AVNOJ]]-a, ali da bi prije toga bilo važno osloboditi neki veći grad, a za cilj je izabran [[Bihać]], koji bi trebao biti oslobođen početkom novembra, da bi se mogla obilježiti godišnjica [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Partizani su ušli u Bihać 4. novembra, a ta je vojna operacija bila s najvećom koncentracijom partizanskih snaga do tada. Obavijest o oslobođenju Bihaća, te istovremeno i [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]], [[Cazin]]a, [[Ključ (općina)|Ključa]] i [[Slunj]]a poslao je radio-stanici [[Slobodna Jugoslavija]]. Tako oslobođeno područje je nazvano [[Bihaćka republika]], zauzimalo je polovinu teritorije [[NDH]]. Naredbom od 1. novembra formiraju se veće vojne jedinice - [[Divizija (vojna formacija)|divizije]], koje u svom sastavu imaju tri i više brigada, a njihovi su zapovjednici imali veću samostalnost u odlučivanju i bolje naoružanje, pa su izvodile mnogo složenije operacije nego brigade. Istovremeno je osnovana i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] (NOVJ).{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=244-248}} Dana 22. decembra na narodnom skupu u Cazinu prvi put je izjavio da je njegovo ime ''Josip Z.'', moskovska [[Pravda]] je objavila članak s podnaslovom ''"Vođa jugoslavenskih komunista je Josip Broz Tito"'', a ustaški dnevnik "[[Hrvatski narod]]" je 3. marta 1943. objavio članak s naslovom ''"Ko je Tito, voda partizana?"'' i s podnaslovom ''"Raskrinkan je vođa razbojničkih bandi u Bosni"'', a uz članak je bila njegova fotografija iz zagrebačke policije, s primjedbom Josip Broz zatvorenik br. 10434.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=193}} ===== AVNOJ ===== [[Datoteka:Josip Broz Tito Bihać 1942.jpg|thumb|150px|desno|Josip Broz Tito u Bihaću 1942..]] {{Glavni|Prvo zasjedanje AVNOJ-a}} U Bihaću je 26-27. novembra 1942. osnovan [[AVNOJ]], kao vrhovno predstavničko tijelo narodnooslobodilačke borbe jugoslavenskih naroda. Prva zamisao Tita je bila da se osnuje Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), ali je iz Kominterne došla direktiva, da takvo tijelo, ni u kom slučaju ne smije imati karakter vlade. No, uprkos direktivi, AVNOJ je počeo obavljati funkcije državnih organa. Za predsjednika je izabran [[Ivan Ribar]], a za potpredsjednika Izvršnog odbora [[Nurija Pozderac]]. Kako obojica nisu bili članovi KPJ, time se htjelo pokazati kako i nekomunisti u pokretu imaju značajno mjesto. U tom periodu, Tito je obilazio oslobođene krajeve, čime je pridobijao muslimansko stanovništvo u partizanske jedinice. Susreo se i s pjesnicima [[Vladimir Nazor|Vladimirom Nazorom]] i [[Ivan Goran Kovačić|Ivanom Goranom Kovačićem]], koji su krajem godine, prešli na oslobođenu teritoriju. Od tada Tita osigurava [[Prateći bataljon Vrhovnog štaba NOVJ|Prateći bataljon]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=249-251}} ==== 1943. ==== ===== Povlačenje prema Neretvi ===== Zbog velikih gubitaka područja i velike koncentracije partizanskih jednica, njemačka je komanda donijela odluku o novoj ofanzivi, koja je započela u januaru 1943. Operacija je nazvana [[Operacija "Weiss"|"Weiss"]], da bi se kasnije u historiografiji nazvala [[Četvrta neprijateljska ofanziva]]. Brojno stanje napadača bilo je oko 120.000 vojnika na području oko Ključa na jugoistoku, do [[Karlovac|Karlovca]] na sjeverozapadu, pa sve do južnih prilaza [[Dinara|Dinari]], a na njemu se nalazilo oko 40.000 partizana.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=262-270}} Vrhovni štab je dobijao informacije o gomilanju neprijateljskih snaga, ali nisu kao ni Tito mnogo poduzeli da organiziraju odbranu i obavjeste ugrožene jedinice.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=196-203}} Jakim napadima koji su otpočeli 20. januara{{sfn|Pirjevec|2013a|p=196-203}} u pet sedmica su partizanima oduzeli većinu oslobođenih krajeva, te se Tito izbjegavajući frontalnu borbu, povlači prema jugoistoku, prema dolini rijeka [[Rama (rijeka)|Rame]] i Neretve. Istovremeno je naredio drugim jedinicama, na područjima odakle su transportovane njemačke i italijanske trupe, da napadaju infrastrukturu i usporavaju snabdjevanje napadača. Ostaje otvoreno pitanje, da li je Titova odluka o povlačenju svih jedinca bila pravilna ili ne, ali neke su se jedinice, kao [[6. lička divizija NOVJ|Šesta lička]] i [[8. kordunaška divizija NOVJ|Osma kordunaška divizija]] pod zapovjednišvom [[Ivan Rukavina|Ivana Rukavine]], povukle samo do planine [[Plješevica|Plješevice]], te tu sačekali prolazak glavnine protivničkih strana i tako izbjegli frontalni sukob. Kasnije je Rukavina raspršio svoje jednice, po teritoriji koja je ostala napuštena, te time sačuvao glavninu snaga pod komandom Glavnog štaba Hrvatske. Zbog te je odluke u julu 1943. smjenjen je i postavljen na manje vrijednu funkciju. Sa velikim brojem izbjeglica (oko 100.000), oko 3.500 ranjenika, usiljenim maršom partizani zauzimaju [[Donji Vakuf|Donji]] i Gornji Vakuf, probijaju se prema jugoistoku u pravcu istočne Hercegovine i Crne Gore i izbijaju na lijevu obalu Neretve. [[Koča Popović]] je smatrao da bi ranjenike trebalo ostaviti na [[Vlašić]]u sa jednim zaštitnim bataljonom, te marš nastaviti bez njih, ali se Tito tomu usprotivio. U noći 15-16. januar, Tito je naredio napad na [[Prozor]] i osvajanje mjesta, čime bi transport ranjenika bio omogućen. Prvi napad su Italijani odbili, nakon ponovne naredbe - poznate kao ''"Prozor, noćas mora pasti!"'', zauzet je jedinicama pod zapovjedništvom [[Sava Kovačević|Save Kovačevića]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=262-270}}{{sfn|Pirjevec|2013a|p=196-203}} Osvajanje italijanskog garnizona, popunile su se rezerve hrane, naoružanja i municije, osvojeno je oko 100 topova i 13 tenkova. Slijedile su mnogobrojne borbe oko gradova u okolini, ali osnovni problem je bio, da su sa sjevera nadirale jake njemačke, italijanske, ustaške i domobranske trupe, dok su na drugoj strani napredovali četnici i Italijani. Na sastanku Politbiroa CK KPJ 28. februara u [[Gračanica (Prozor-Rama)|Gračanici]], donesena je odluka da se poruše mostovi na Neretvi, kako bi se spriječilo moguće prodiranje četnika na lijevu stranu Neretve. Mostovi su srušeni [[dinamit]]om, čime se stekao utisak na njemačkoj strani da partizanske trupe ostaju na lijevoj obali Neretve. Kasnije su inžinjerske jedinice, na porušenom mostu kod Jablanice improvizovano sagradile viseći most, preko kog su većina snaga prešle i potukle četnike na desnoj strani. Rušenje mostova se kasnije u jugoslavenskoj historiografiji, prikazivalo mitski kao "genijalna varka", što je kasnije doradio [[Veljko Bulatović]] u svom filmu "[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]". Koča Popović je 1988. demantovao te teze, jer Tito nije poznavao ni planove njemačke komande, kao ni položaje četnika na drugoj obali. Opkoljeni gotovo dva mjeseca, Tito dolazi na ideju, da 5. marta vrati Nijemcima zarobljenog oficira majora Streckera, s pismom u kojem predlaže sastanak, ne samo o razmjeni zarobljenika, nego i o drugim pitanjima. Njemačka komanda, suočena sa premorenim vojnicima i jakom zimom, odlučila je prihvatiti pregovore, koji su naknadno dobili naziv [[Martovski pregovori]]. Na sastanak su otišli [[Milovan Đilas]], [[Vladimir Velebit]] i [[Koča Popović]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=262-270}} Sastanak je održan 11. marta u Gornjem Vakufu{{sfn|Pirjevec|2013a|p=203-208}}, a kasnije su pregovori nastavljeni u Zagrebu, kada je dogovoreno primirje, zamjene zarobljenika - Brozova žena [[Herta Haas]] puštena na slobodu; Traženo je i međusobno priznavanje statusa zaraćene strane. Samim prihvaćanjem pregovora Nijemci su time polupriznali status partizanima, te je to bio veliki politički uspjeh. Trajanjem primirja, Tito je iskoristio da ranjenike prebaci na drugu stranu, čime je rasteretio borce od nošenja i njege ranjenika, kao i opći napad na četnike, koji su tada praktički razbijeni, te višu nisu bili relevantna snaga u sukobima. Svu tešku opremu, topove i tenkove, partizani su uništili jer ih je bilo nemoguće prebaciti preko Neretve. Njemački general [[Alexander Löhr]] izvjestio je komandu, da kada su njegove jedinice stigle na Naretvu, tamo nisu zatekle ni plijen, ni zarobljenike, ni mrtve, te je pohvalio Tita: ''"Visoko zapovjedništvo partizana bilo je dobro i elastično, a borbena vrijednost trupa dijelom vrlo dobra, a dijelom izvanredna."''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=262-270}} ===== Sutjeska ===== [[Datoteka:Tito and Ivan Ribar in 1943.jpg|180px|mini|desno|Tito i Ivan Ribar na Sutjesci 1943.]] Nakon povlačenja sa područja Neretve, partizanske jedinice su se okupile oko [[Boračko jezero|Boračkog jezera]], a Tito se sa Vrhovnim štabom uputio prema području između [[Kalinovik]]a i [[Foča|Foče]], te je u selima [[Drače (Foča, Republika Srpska)|Drače]] i [[Govza]] boravio dva mjeseca. Planirao je da neke jedinice krenu prema Kosovu, čime bi se pomoglo albanskim partizanima, a samim time i oslobađanjem područja u Srbiji. Tako je jedna divizija prešla u Srbiju uz manji otpor italijanskih i njemačkih jedinica, dok je druga divizija naišla na jak otpor srbijanskih i crnogorskih četnika. Napredovanje je usporavalo i prisustvo ranjenika, koji su čitavo vrijeme bili s vojnim jedinicama. Nakon saznanja u Kominterni o ''Martovskim pregovorima'', [[Staljin]] je bjesnio, izmjenjivane su oštre riječi, sve do uvreda, a to je bilo prvi put da je Tito izrazio neslaganje sa mišljenjima Kominterne. U pregovorima sa Nijemcima, Herta Haas je uz pomoć Vladimira Velebita stigla do Tita, ali kada je shvatila da on živi sa drugom ženom, otišla je od njega i priključila se slovenskim partizanima, s kojima je ostala do kraja rata. Nakon sukoba sa Nijemcima u maju, kada je [[9. dalmatinska divizija NOVJ|Deveta dalmatinska divizija]] koristila [[Haubica|haubice]], Tito je shvatio da njegovo naređenje o bacanju teškog naoružanja nije ispoštovano, te je odlučio diviziju raspustiti. Zbog nezadovoljstva Hitlera neuspjehom Operacije "Weiss", Hitler je 30. marta naredio novu ofanzivu sa ciljem uništavanja glavnine Narodnooslobodilačke vojske - [[Bitka na Sutjesci|Operaciju Schwarz]]. Pregrupiranjem njemačkih, italijanskih, četničkih, ustaško-domobranskih i po prvi put bugarskih jedinice sa 127.000 vojnika stvoren je obruč oko sredine maja na područjima izmedu rijeka [[Tara (rijeka)|Tare]] i [[Piva (rijeka)|Pive]] i na planini [[Durmitor]]. U obruču se našlo pet divizija NOV sa 20.000 boraca, a ta bitka, kasnije nazvana [[Peta neprijateljska ofanziva]], bila je po žestini najveća i najteža bitka tokom Narodnooslobodilačkog rata. Vrhovni štab je prekasno saznao za koncentraciju neprijateljskih snaga, te je došlo do pogrešnih naređenja 15. maja kada je ofanziva započela, naređeno je da se napadne [[Kolašin]] i druge lokacije u tom području. Tito je 17. maja dobio obavijest od Koče Popovića, ali je odugovlačio sa pripremama za odbranu, jer je očekivao dolazak britanske vojne misije. Kasnije je za kašnjenje optužio [[Velimir Terzić|Velimira Terzića]], načelnika Vrhovnog štaba. Britanska misija spustila se 22. maja kod Žabljaka, a u misiji su bili kapetan [[Billi Stuart]] i [[William Deakin]], gdje su se odmah susreli sa Titom u jednom šatoru. Titova odluka se pokazala pravilnom, jer su Britanci u međuvremenu poslali devet misija četnicima u kojima je na kraju došao i general Armstrong, a za Tita je ova misija bila priznanje partizanskog pokreta od strane Britanaca. Time se zapravo britanska Vlada dobila pravu sliku o borbama u Jugoslaviji, te samim tim se i vojna pomoć Britanaca pojačala. Kasnije se pojavila teza, da su se mnogi ranjenici mogli spasiti, ali Titovim oklijevanjem dobijena je politička podrška Saveznika. Naredba o pripremanju za odbranu došla je tek 22. maja. Titovim podcijenjivanjem jakosti napadača, mogućnost za proboj iz obruča se sveo na najmanju mogućnost. Početkom juna, za vrijeme boravka u [[Mravinje|Mravinju]], odlučeno je da se ide u proboj u dva smjera. Kasnije je naređenje promijenjeno, ali je uskoro zavladala glad, te su partizani ubijali konje i koristili ih za prehranu. U jednom napadu u šumi Milinklade, u dolini [[Hrčavka|Hrčavke]], Tito je ranjen u ruku. U njemačkom bombardovanju poginuli su britanski kapetan Bill Smith, Titov osobni pratilac [[Đuro Vujović Španac]], te još šest boraca Pratećeg bataljona. Stradao je i Titov pas Luks, koji se od straha sklonio kod Tita, te ga je pogodio šrapnel avionske bombe. Na sastanku 11. juna razgovarano je o načinu proboja iz obruča. Koča Popović je predlagao da dio jedinica krene u proboj, a da se ranjenici ostave sa zaštitnim jedinicama. Tito je to odbio, te rekao da ne može to narediti ni kao komandant, ni kao generalni sekretar Partije, a ni kao čovjek. Zapovjednik svih jedinica, njemački general [[Rudolf Lüters]], je potvrdio da su partizanske jedinice opkoljene i da je Tito medu njima, tako da je netko u njemačkoj vojnoj hijerarhiji shvatio da je Tito već uhapšen. Glavnina partizanskih snaga je probila njemačke linije, pa se preko [[Tjentište|Tjentišta]] i [[Zelengora|Zelengore]] izvukla iz obruča. Tito se povlačio uz pratnju Pratećeg bataljona, ali se pratnja osula, tako da je na kraju sa dvojicom pratilaca izašao iz obruča. Radio-veze su bile pokidane, a kuriri su poginuli ili zalutali. Kasnije je stigao u [[Miljevina|Miljevinu]], gdje su ih napali Nijemci, ali je Prateći bataljon odbio napade. U ovoj ofanzivi partizani su izgubili 7541 boraca, a samo [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada|Druga dalmatinska brigada]] imala je 1410 poginulih. U proboju obruča poginuo je i komadant [[3. udarna divizija NOVJ|Treće divizije]] [[Sava Kovačević]]. Tito nije izdao naređenje o proboju Prve proleterske, ali je Koča Popović, samoinicijativno donio odluku o proboju i uspio na liniji Foča-Kalinovik, te je poslao poruku [[Peko Dapčević|Peki Dapčeviću]], komandantu [[Druga proleterska udarna brigada|Druge proleterske brigade]], da i on krene tim putom, te da Dapčević to prenese Titu. Tito se povukao, ali je Centralna bolnica ostavljena sa slabim snagama: [[3. udarna divizija NOVJ|Trećom divizijom]] i [[Sedma banijska udarna brigada|Sedmom banijskom brigadom]], na prostoru opkoljenom od Nijemaca. U vojničkom smislu u kritičnoj sutuaciji, kad je između nekoliko loših odluka trebalo birati najmanju lošu, ostavljanje ranjenika je bila ispravna odluka. Zauzimanjem područja Nijemci su po zapovijedi generala Lütersa na licu mjesta poubijali oko 1200 ranjenika, a sanitetsko osoblje, liječnike i medicinske sestre deportirali su u logore, odakle se nitko nije vratio. Četnici i Italijani su sustavno palili sela, pljačkali i strijeljali civile. U Crnoj Gori pobijeno je oko 2-3000 civila. Ofanziva se završila partizanskim porazom, ali general Lüters je Tita osobno istaknuo riječima: ''"Tijek borbi pokazao je kako su komunističke snage pod Titovom komandom odlično organizirane, vješto vođene i da raspolažu borbenim moralom, koji izaziva čuđenje"'', a zapovjednik [[Grupa armija E|grupe armija E]], general [[Alexander Löhr]], zaključio je kao ''"Prvotni zadatak da se oslobode njemačke jedinice, koje su bile vezane u Jugoslaviji i pošalju na Istok, uopće nije postignut, nego, naprotiv, bilo je potrebno na kraju akcije dovesti nove snage i komande."''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=271-279}} ===== Kapitulacija Italije ===== [[Datoteka:Josip Broz Tito poternica.jpg|180px|mini|desno|Njemačka potjernica za Titom iz 1943.]] Nakon povlačenja sa područja Sutjeske, za dvije sedmice partizanske su jedinice oslobodile dio sjeveroistočne Bosne s gradovima [[Han Pijesak]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Vlasenica]], [[Srebrenik]], [[Kladanj]] i [[Bratunac]], a Tito je preko [[Jahorina|Jahorine]] 1. jula došao u Kladanj, ali se zbog opasnosti od bombardiranja prebacio u [[Plahovići (Kladanj)|Plahoviće]]. Dao je naređenje o osnivanju [[16. vojvođanska divizija NOVJ|Šesnaeste vojvođanske divizije]], te Glavnog štaba NOV i PO za Vojvodinu, kao i direktive o pregovorima o predaji domobranskih garnizona u istočnoj Bosni, čime je postavio platformu za amnestije, koje su tokom rata postajala sve češće. Istovremeno je pripremao snage za reakciju na [[Kapitulacija Italije|kapitulaciju Italije]], kao i pregovore sa [[HSS]], zbog sve većeg pristupanja njihovih članova u partizanske redove. Od 5-21. jula Nijemci su pokrenuli lokalnu ofanzivu iz pravca [[Tuzla|Tuzle]], [[Zvornik]]a, [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Vareš]]a, s ciljem opkoljavanje Vrhovnog štaba (VŠ). Ofenziva nije uspjela, mada njemački tenkovi ulaze u Kladanj, a Tito 5. jula napusta Plahoviće, te u narednih desetak dana stalno mijenja mijesto boravka, da bi 15. jula stigao u [[Ponijerka|Ponijerku]], gdje je održana sjednica VŠ, a u isto vrijeme je stigla vijest da su se Saveznici [[Saveznička invazija Sicilije|iskrcali na Siciliju]], te se počelo sa pripremama jedinica, koje bi trebali zauzeti dijelove italijanske okupacione zone i ujedno razoružati italijanske trupe. Tito se, zbog napada Nijemaca, zajedno sa nekoliko divizija prebacuje prema zapadu i Bosanskoj krajini. Preko Vareša, [[Vranduk (Zenica)|Vranduk]]a stiže u [[Petrovo Polje (Kneževo)|Petrovo Polje]] na [[Vlašić]]u, gdje boravi dvadesetak dana. S pratnjom 24. augusta stiže u [[Jajce]], zajedno sa VŠ i Politbiroom, gdje će boraviti narednih četiri i pol mjeseca. Stanje sa hranom bilo je dobro, a od Italijana je zarobljena velika količina oružja i opreme.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=280-282}}{{sfn|Sundhaussen|2007|p=331}} U prvim danima augusta, zbog slabosti njemačkih i NDH jedinica, partizani su oslobodili [[Bijeljina|Bijeljinu]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji]] i [[Donji Vakuf]], [[Mrkonjić Grad]], Jajce, [[Bugojno]], [[Kotor-Varoš]], [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]] i [[Slunj]], a Tito javlja Kominterni da je oslobođeno područje od rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] do [[Sušak (Rijeka)|Sušak]]a. Još sredinom jula Nijemci su raspisali nagradu od 100.000 [[Rajhsmarka|rajhsmaraka]] u zlatu za Tita. Vještim manevrima jedinica NOVJ i lokalnog stanovništa, onemogućeno je planirano povlačenje italijanskih jedinica brodovima sa naouružanjem i opremom. Tito je rukovodio procesom predaje, te 9. septembra telegramom Štabu Druge proleterske brigade naređuje da se pregovara sa italijanskim jedinicama ili o predaji oružja ili o zajedničkoj borbi protiv Nijemaca. Na vijest o kapitulaciji 8. septembra, partizanske su jedinice oslobodile veći dio Dalmacije sa [[Split]]om i svim otocima, te veći dio [[Istra|Istre]]. [[ZAVNOH]] 20. septembra proglašava sve ugovore sa Italijom nevažećim i obznanjuje odluku o pripojenju Istre i svih anektiranih područja Hrvatskoj. Ta je odluka formalno potvrđena nakon rata, ali se smatra jednim od većih uspjeha Tita tokom rata. Tito procjenjuje 9. oktobra da sa oduzetim naoružanjem, i s masovim mobilizacijama je moguće naoružati jos 80.000 boraca, što je i učinjeno. Partizanske jedinice preuzimaju inicijativu, dok jedinice NDH ostaju samo u gradskim garnizonima, ali samo uz pomoć njemačkih jedinica. Sredinom septembra u VŠ je stigla britanska vojna misija pod vodstvom generala [[Fitzroy Maclean|Fitzroya Maclean]], što je za Tita bio veliki politički uspjeh na međunarodnom priznanju NOVJ. Maclean je zaključio da je saradnja sa četnicima nemoguća, te izvjestio London, ''"da partizani vežu na sebe više neprijateljskih divizija negoli britanske i američke armije u Italiji."'' Suradnja Tita i Macleana, koja se pretvorila u prijateljstvo, omogućila je britansku vojnu pomoć, kao i osnivanje baze u [[Bari]]ju, koja je služila za snabdjevanje opremom, ali i za evakuaciju ranjenika, žena, djece i staraca u izbjeglički logor [[El Shatt]] u [[Egipat|Egiptu]] i drugdje. U daljem slijedu, omogućen je sastanak sa [[Winston Churchill|Churchillom]] 1944. godinu u [[Caserta|Caserti]], koji je stvorio temelje za vanjskopolitičku suradnju, pogotovo nakon sloma sa Staljinom 1948. U oktobru je Tito zatražio (dozvolio) da Saveznici bombarduju njemačke jedinice i komunikacije na jugoslavenskom prostoru. Tito ujedno u jednom pismu svim rukovodstvima KPJ upozorava da ''"treba strogo izbjegavati sektaški odnos prema Engleskoj i Americi"'', čime ponovo odmiče od direktiva Kominterne. Njemačke su snage krenule u ofanzivu velikih razmjera, kojoj je glavni cilj bio zauzimanje istočnojadranske obale i šireg zaleđa. Ova ofanziva ([[Šesta neprijateljska ofanziva]]) je donijela gubitke partizanima, te cilj Tita da se veće jedinice prebace u Srbiju i napadnu četnici, nije uspio. Uprkos tome oslobođeni su [[Tuzla]], koja je držana mjesec i pol, kao i važno prometno čvorište [[Koprivnica]], koju su držali tri mjeseca. Nakon održavanja [[Moskovska konferencija (1943)|Moskovske konferencije]], na kojoj je donesena odluka o pokušaju pomirenja NOP-a i Mihailovićevih četnika, s krajnjim ciljem povratka kralja i izbjegličke vlade u zemlju, Tito je shvatio da je potrebno politički djelovati i najhitnije sazvati novi plenum AVNOJ-a.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=293-297}} ===== AVNOJ ===== {{Glavni|Drugo zasjedanje AVNOJ-a}} [[Datoteka:Drugo zasedanje AVNOJ-A v Jajcu.jpg|180px|mini|desno|Tito na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu]] [[Datoteka:Boris Kidrič and Herta Haas in Jajce 1943.jpg|180px|mini|desno|[[Boris Kidrič]] i [[Herta Haas]] u Jajcu 1943.]] Prvi odabir za mjesto održavanja [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] bio je [[Otočac]], kasnije neke lokacije u Sloveniji, a naposljetku je odlučeno da se održi u Jajcu. Presudilo je to da se Tito i rukovodstvo AVNOJ-a već nekoliko mjeseci nalazi u Jajcu, te da će delegati iz Srbije lakše doći, što je njemu bilo vrlo bitno. U [[Banja Luka|Banjoj Luci]] su bili njemačke i ustaške jedinice, u [[Travnik]]u i Sarajevu njemačke, čime je Jajce bilo u okruženju, ali u slučaju napada, lako bi se bilo povući prema zapadu. Tito se zalagao da se i prije zasjedanja osnuje [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije]] (NKOJ), ali se od toga odustalo i NKOJ je osnovan tek na zasjedanju. Zasjedanje je održano 29-30. novembra, a prisutna su bila 142 od 268 odabranih delegata. Tito je podnijeo najvažniji referat "Razvitak oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije u vezi s međunarodnim događajima", a to je bio temelj za odluke donesene na Zasjedanju. AVNOJ je konstituiran kao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo naroda Jugoslavije. Donesen je niz važnih ustavnih i političkih odluka. Na prijedlog slovenske delegacije Titu je dodijeljen čin [[maršal]]a,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=298-302}} mada se on već 20. septembra na diplomi Škole za oficire Vrhovnog štaba potpisao kao maršal.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=233}} Potvrđena je odluka o njegovom imenovanju za predsjednika NKOJ-a i za povjerenika za narodnu odbranu u tom tijelu.{{sfn|Sundhaussen|2007|p=331}} Tim je odlukama formalizirao status, jer time postaje legalan i legitiman civilni rukovodilac. [[Milovan Đilas]] je 1944. Tita nazvao ''"neimarom slobode i bratstva naroda Jugoslavije"'', da bi desetak godina kasnije procijenio ''"da je nakon Jajca bilo sve više blještavih uniformi, uvježbavanja uloge monarha, pompe, neobuzdanih aplauza i urnebesnih klicanja."'' Na prvoj zajedničkoj sjednici Predsjedništva AVNOJ-a i NKOJ-a 3. decembra Tito je predsjedao, a nakon toga u Jajce su stigli i 70 članova KPJ [[Trinaesta proleterska udarna brigada|Trinaeste hrvatske proleterske brigade "Rade Končar"]]. U Jajcu je bilo sjedište i CK SKOJ-a, rukovodstvo [[USAOJ]]-a, [[AFŽ]]-a. Osnovan je [[Tanjug]] - Telegrafska agencija Nova Jugoslavija, u gradu su bili smješteni i oficirska i partijska škola, štabovi nekoliko vojnih jedinica, Pozorište narodnog oslobođenja, te mnogi glumci, muzičari i likovni umjetnici. Mada je AVNOJ bio nadstranačka organizacija, tih nekoliko nekomunista ([[Ivan Ribar]], [[Josip Smodlaka]], [[Vladimir Zečević]]) nisu imali jak uticaj na razvoj političkog djelovanja. Slično i sa članom HSS-a [[Božidar Mogovac|Božidarom Mogovcem]], koji je izabran za potpredsjednika NKOJ-a, ali se često sukobio s bazom, jer je smatrao da ima veliku Titovu podršku, ali njegov stvarni uticaj je bio minimalan.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=298-302}} Jedna od važnih odluka je bila i centralistička federalizacija Jugoslavije po sovjetskom uzoru.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=50}} Brozovi stavovi o jugoslavenskom federalizmu bili su logična pozicija hrvatskog komuniste koji iz Zagreba promatra događaje u monarhističkoj Jugoslaviji. Federaciju je razvijao na temeljima općeprihvatljivih premisa da su jugoslavenski narodi etnički bliski, da u širim slojevima postoji panslavenski osjećaj, kao i na proleterskom internacionalizmu. Dosljedno se i vrlo jasno distancirao od integralnog jugoslavenstva. Nakon jajačkog zasjedanja počele su vidljivo izbijati dileme o rješavanju brojnih pitanja unutar federacije. Tihog protivljenje šesteročlanoj federaciji bilo je i dalje, ponajprije u srbijanskom, potom i u hrvatskom, pa i slovenskom antifašističkom pokretu. Tito je svojim osobnim utjecajem smirivao nezadovoljnike, a tako će i činiti u sljedećim desetljećima. Još na [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petoj zemaljskoj konferenciji]] 1940, Tito je imao jasan odnos o najosjetljivijem pitanju - o postojanju i razgraničenju u Bosni i Hercegovini. Već na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, istaknuo je Bosnu i Hercegovinu, kao jednu od šest federalnih jedinica, a da bi se definitivno utvrdio njen status, Tito je u oktobru s vodstvom Pokrajinskog komitetea KPJ za BiH dogovorio sazivanje osnivačkog zasjedanja [[ZAVNOBiH]]-a, vrhovnog tijela partizanske civilne vlasti u BiH. Kako bi se stekao dojam da je zasjedanje organizovano spontano, odlučeno je da se održi 25. novembra u [[Mrkonjić Grad]]u, a ne u Jajcu. Na sličan način se Tito obhodio po pitanju Crne Gore i Makedonije. Za razliku od njegovog mišljenja iz 1941. gdje vidi pet republika, kasnije Makedoniju vidi kao republiku, te je isticao da Makedonci ''"nisu ni Srbi, ni Bugari, ni Grci, oni su Makedonci"''. Donošenjem tih odluka i definisanjem Bosne i Hercegovine uspostavljene su i granice između Hrvatske i Srbije, koje su kasnije uz manje korekture i postale granice federalnih republika. Ideju Moše Pijade o osnivanju autonomnog srpskog teritorija u Hrvatskoj, Tito je oštro presjekao.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=303-306}} ==== 1944. ==== ===== Drvar ===== [[Datoteka:Tito World War II.jpg|180px|mini|desno]] Održavanjem Zasjedanja AVNOJ-a u isto vrijeme kao i [[Teheranska konferencija|Teheranske konferencije]], Tito je razljutio Staljina, koji je istovremeno pregovarao s [[Winston Churchill|Churchill]]om i [[Franklin D. Roosevelt|Roosveltom]], o priznavanju Izbjegličke vlade i četnika, ali je zadobio povjerenje Amerikanaca i Britanaca.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=298-302}} Britanski interes za jugoslavenski prostor jačao je od jeseni 1942, a početkom 1943. Britanci su zatražili da se četnici prestanu boriti protiv partizana, mada je Churchill iskazivao sklonosti prema Mihailoviću, vremenom je Churchill promijenio mišljenje i priklonio se Titu. Izvještaji [[William Deakin|Williama Deakina]] "[[Bojovna planina]]" o borbi partizana na Sutjesci smatraju se presudnim za promjenu britanske politike prema NOVJ, a Churchill je u [[Teheran]]u rekao "da treba pomoći Titu", [[Narodni glasnik]], glasilo hrvatske zajednice u [[SAD]]-u u [[Pittsburgh]]u, je objavilo članak ''"da se Washington izjavio za Titu!"''. Ubrzo su u februaru ili martu, Saveznici prekinuli svaki kontakt sa četnicima, a Roosvelt je prepustio Churchillu da vodi poslove koji se tiču Jugoslavije. Tito u januaru 1944. partizanskim jedinicama [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog udarnog korpusa NOVJ]] upućuje naređenje da predstavnike [[KP Albanije]] informiraju o odlukama Zajedanja AVNOJ-a, te da se poveže oslobodilačka borba albanskog naroda s oslobodilačkom borbom naroda Jugoslavije. Time se Tito elementima boljševičkog internacionalizma, ali i kontinuiranih jugoslavenskih i srbijanskih imperijalnih pretenzija, direktno usmjerava prema albanskom teritoriju, ali za razliku od ranijih tendencija, socijalistička je Jugoslavija očekivala da će imati aktivni i dugotrajni upliv na društvene i privredne odnose u [[Albanija|Albaniji]]. Čak je zahtjevao od [[Svetozar Vukmanović|Svetozara Vukmanovića]], da osnuje ''Balkanski štab'', koji bi uključivao bugarske, grčke, makedonske, kosovske i albanske komuniste i partizane, ali je kasnije od te ideje odustao, jer je smatrao da bi se Saveznici usprotivili boljševizaciji Balkana. U isto vrijeme je uspostavio kontakte sa [[KP Austrije]], kako bi se dogovoralo o zajedničkom radu na razvoju narodnooslobodilačke borbe u dijelu [[Koruška|Koruške]], koja je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pripala [[Austrija|Austriji]]. Slični pregovori su zamišljeni i sa italijanskim komunistima, ali nisu zaživjeli, pa se u Jugoslaviji pjevalo ''"Drug je Tito zaslužio da je njegov Balkan cio, Balkan cio, i Evrope neki dio!"'' Tek u februaru 1944. stigla je u Vrhovni štab prva sovjetska delegacija predvođena general-lajtnantom [[Nikolaj Kornjejev|Nikolajem Kornjejevom]], koju je Tito primio u [[Drvar]]u. Ali je Tito i tada govorio ''"o tri naša saveznika, ali o bratskoj, herojskoj velikoj Crvenoj Armiji."''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=307-315}} Tito napušta Jajce 7. januara, teretnim vozom dolazi na [[Potoci (Drvar)|Potoke]], na istočne padine [[Klekovača|Klekovače]]. Potoci su ranije bili predviđeni za rezervno komandno mjesto, a dvadesetak dana nakon toga stiže u Drvar. Tito se već osjećao vladarom, te je slao poruke britanskom generalu [[Bernard Montgomery|Bernardu Montgomeryju]], povodom prve godišnjice pobjede u [[Prva bitka kod El Alameina|bici kod El Alameina]], Staljinu je čestitao godišnjicu Oktobarske revolucije, a Churchillu je poslao pozdrave prilikom ozdravljenja. Ugošćuje prvu sovjetsku misiju i u tu čast se prvi put pojavljuje u maršalskoj uniformi sa zlatom izvezenim vijencima na ramenima i ovratniku. U stalnom je kontaktu sa [[Fitzroy Maclean|Fitzroyem Macleanom]] i razmjenjuje pisma sa Churchillom. Prima i dvojicu stranih novinara, [[Walter Bernstein|Waltera Bernsteina]], koji je kasnije napisao da je Titovo lice ''"...jedno od najimpresivnijih koje je ikada vidio, slavensko sa snažnim jagodicama. Blago lice - što nisam očekivao od lidera oslobodilačkog pokreta u ovako krvavom ratu..." te zaključio "...da se ne radi o seoskom vođi, nego o kozmopolitu i čovjeku vrlo širokih nazora."'' Afirmacija vlade NOVJ raste, a Tito u Moskvu šalje vojnu misiju u Moskvu; koju formalno vodi general [[Velimir Terzić]], a stvarno ju je vodio Milovan Đilas. Nakon pada [[Korčula|Korčule]] i planiranog napada na [[Vis]], Tito planira evakuaciju otoka. Premještanjem jakih partizanskih snaga na otok i uz pomoć Saveznika, Nijemci ipak ne napadaju Vis.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=316-318}} Uprkos tome Tito i dalje odbija zahtjeve Saveznika o iskrcavanju u Dalmaciju.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=57}} U toku trajanja Šeste neprijateljeske ofanzive, Nijemci su zazeli dolinu [[Vrbas]]a i obalno područje, ali su pod partizanskom kontrolom ostali mnogi gradovi, a partizanske jednice nisu doživjele velike gubitke. Od Saveznika su primorske partizanske jedinice dobijale vojnu pomoć, a istovremeno su Saveznici preuzimali ranjenike u Italiju.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=316-318}} ===== Desant na Drvar ===== Nijemci su još 1943. planirali zarobljavanje Tita, ali su shvatili da konvencionalnim vođenjem ratnih operacija ne mogu to ostvariti, pa su 25. maja 1944. na Titov rođendan, isplanirali zračni [[desant na Drvar]], nazvan "Konjićev skok" ([[Sedma neprijateljska ofanziva]]). Sa oko 40.000 vojnika u zapadnoj Bosni i središnjoj Hrvatskoj, 900 padobranaca izvelo je [[desant]]. U napadu su učestvovale četničke i domobranske jedinice. Tito je tog dana ostao spavati u Drvaru, jedinice NOVJ su bile malo opuštenije, pa je desant bio potpuno iznenađenje. Njemački padobranci pripadnici [[500. SS lovački padobranski puk|500. SS lovačkog padobranskog puka]] su [[jedrilica]]ma izvršili desant. Prateći bataljon je pružio jak otpor, ali su gubici pogotovo među civilima bili veliki, [[Treća lička proleterska udarna brigada|Treća brigada]] [[6. lička proleterska divizija NOVJ|Šeste ličke divizije]] je 20&nbsp;km pješačila iz [[Trubar]]a da bi stigli u pomoć. Brigada je u petnaestosatnoj borbi gotovo uništila njemačke padobrance, te otada datira pjesma ''"Kad je bila bitka kod Drvara, Šesta lička spasila maršala."'' Početkom napada, Tito se sa Zdenkom, nekoliko najbližih saradnika i pripadnika osiguranja, kao i pripadnicima sovjetske i britanske vojne misije, sklonio u pećinu, a Nijemci su im se u jednom trenutku približili na 200&nbsp;m. Oko 11 sati dogovoreno je da se iz pećine izađe na sporedni izlaz, te dolinom sa više stotina metara brisanog prostora, dođe na [[visoravan]] koja dominira Drvarom. U pećini je ostao Titov nećak Vlado, koji je dobio naređenje da u slučaju zauzimanja, spali i uništi arhivu. Nijemci su nekoliko puta pucali i prema Titu, ali ne znajući gdje se pećina nalazi, nisu ga mogli ni naći ni prepoznati. Sutradan su njemačke motorizovane jedinice ušle u Drvar, te jedino što su uspjeli zarobiti, je bila Titova maršalska uniforma, koju su našli kod lokalnog krojača. Donekle u strahu i panici, Tito je pokušavao smiriti Zdenku i sovjetskog generala Kornjejeva, te su se povlačili prema istoku, ali je očito bilo da nisu imali razrađeni plan. Nakon prolaska kroz Potoke, 27. maja je stigao u [[Male Smrčine]] na planini [[Lunjevača|Lunjevači]]. Tu su boravili dva dana, a potom su krenuli prema [[Crni bat|Crnom batu]] na [[Šator (planina)|Šator planini]]. Lutali su osam dana do [[Kupreško polje|Kupreškog polja]]. Već je ranije zatražio od Saveznika da ga prebace na sigurno područje. Saveznički su avioni patrolirali izmedu Bihaća, Banje Luke, Bugojna i Knina, a saveznički brodovi su izveli demonstraciju pred [[Split]]om, na [[Brač]]u se s dijelovima [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada|Prve dalmatinske brigade]] iskrcao odred britanskih komandosa, što je u znatnoj mjeri doprinijelo da ofanziva propadne. Za Tita bi odlazak u Italiju bio bijeg, pa je razmišljao o nekom drugom mjestu. Prilikom povlačenja kod sela [[Lisine]] i [[Mliništa]], prateće jedinice su se sukobile sa [[13. SS pukovnija|13. SS pukovnijom]], te nakon dvosatne borbe nastavili povlačenje sve do 3. juna, kada su stigli na Kupreško polje, gdje je sletio sovjetski avion i Tita s 25 najbližih saradnika u 22 sata prebacio prema [[Bari]]ju. Sovjetski avion su pratili američki avioni. U Bariju je Tita dočekao [[Vladimir Velebit]] i nekoliko britanskih generala. Nakon smještaja u lijepu vilu, Tito je nakon dva dana insistirao na povratak u Jugoslaviju, te ga je britanski ratni brod poveo na [[Vis]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=319-321}} ===== Sporazum Tito—Šubašić ===== {{Glavni|Sporazumi Tito—Šubašić}} Tita su nakon šest sati u [[Komiža|Komiži]] dočekali članovi Štaba mornarice, Štaba [[26. dalmatinska divizija NOVJ|26. divizije]] i nekoliko članova Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju, odakle se automobilom uputio u [[Borovik (Komiža)|Borovik]], gdje je zajedno sa Vrhovnim štabom smješten u jednoj kući. Zbog straha od njemačkog bombardiranja kasnije se preselio u pećinu [[Orlovica|Orlovicu]], gdje je za njega i Zdenku uređena udobna nastamba. Osnovan je Kabinet Vrhovnog komandanta, tako da su se borci Pratećeg bataljona od tada obraćali samo šefu kabineta. Tito se iz gerilskog vođe, pretvarao u državnika, ali je umnogome ovisio od Britanaca. Nakon prestanka opasnosti od njemačkog napada preselio se u sam grad [[Vis (grad)|Vis]] u vilu Tramontana, gdje je boravio mjesec dana sve do odlaska u Moskvu. Vis je postao glavna pomorska i zračna baza, pa je Tito odatle izdavao sva naređenja za oslobađanje drugih ostrva i dalmatinske obale. Vis su, po prijedlogu Fitzroja Macleana trebale braniti dvije brigade, jedna partizanska i jedna britanska, ali se to nije ostvarilo, jer su britanske trupe bile opterećene borbama u Italiji. Na Vis je stigao i sin Žarko, priključivši se sovjetskoj vojnoj misiji. koji je tada znao samo ruski jezik. Za vrijeme Titova boravka na Visu počela su dogovaranja o poslijeratnom ustroju Jugoslavije. Istovremeno je, uslijed Churchillovog pritiska{{sfn|Calic|2014|p=174}} je za mandatara nove [[Prva vlada Ivana Šubašića|Kraljevske vlade]] izabran [[Ivan Šubašić]], pa je britanska vlada uskoro pokrenula inicijativu za Šubašićev susret s Titom. Za delegaciju za pregovore izabrani su osim Tita, Kardelj, Bakarić i Josip Smodlaka. Velikosrpski političari su zbog odabira delegacije, tvrdili da se radi o protusrpskoj koaliciji Hrvata i komunista, dok je ustaška propaganda tvrdila da Šubašić ne može obavezivati Hrvatsku i Hrvate, a Tito je htio pokazati odmak od centralizma ali i od monarhizma. U delegaciji je Tito imao glavnu riječ, a uz Šubašića je bio britanski ambasador pri Vladi [[Ralph Stevenson]]. Iako je Šubašić znao da Titu nema šta da ponudi, ipak mu je ponudio mjesto ministra vojske u Kraljevskoj vladi, jer su mu to sugerirali Britanci. Pregovori su završeni 16. juna i okončani su Prvim sporazumom Tito—Šubašić ([[Viški sporazum]]) kompromisom, koji se sveo na to, da Šubašić prihvata federalno uređenje Jugoslavije, odao priznanje NOVJ, te da će se raditi na formiranju zajedničke Vlade.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=58}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=329-334}} Dogovoreno je da se do oslobođenja Jugoslavije ne poteže pitanje "republika ili monarhija".{{sfn|Calic|2014|p=174}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=329-334}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=342-344}} Dogovor je u redovima NOP-a doveo do nerazumijevanja i tihih prigovaranja Titu. Tito je 18. juna uputio kraću poruku o osnovnim konceptom, a sedam dana kasnije uputio je pisma svim zemaljskim antifašističkim vijećima u kojima je iznio razloge za potpisivanje sporazuma. Takođe je poslat originalni sadržaj sporazuma, čime su se svi uvjerili da odstupanja od AVNOJ-skih principa nije bilo. Nakon proglašavanja Vlade početkom jula, Šubašić je u augustu objavio deklaraciju kojom je pozvao na borbu protiv okupatora pod vodstvom maršala Tita. Sljedeći Titov plan je bilo oslobađanje Srbije i uspostavljanje vlasti od strane KPJ.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=329-334}} ===== Sastanak sa Churchillom ===== [[Datoteka:Tito-Churchill.jpg|180px|mini|desno|Tito i Churchill]] Nakon pregovora na Visu, Britanci su ojačali pritisak na Tita. General [[Henry Maitland Wilson|Maitland Wilson]] je pozvao Tita u julu na dalje pregovore. Na sastanku Politbiroa 9—10. jula u pećini Orlovica, odlučeno je da se odbije poziv Britanaca, jer predstavnici NKOJ-a ne žele da u pregovorima kao ravnopravan partner sudjeluje Šubašić, kao i Titove pretpostavke da bi se na pregovorima mogao pojaviti i [[Petar II, kralj Jugoslavije|kralj Petar II]]. Takođe je zahtjevano da se pregovara sa civilnim predstavnicima, a ne s britanskom vojskom. Zbog odbijanja Tita, Britanci su blokirali pregovore o vraćanju jugoslavenske riječne flote, koje su Nijemci odvezli u Njemačku, kao i povratu jugoslavenskih zlatnih rezervi, koje je [[Pavle Karađorđević|knez Pavle]] prije rata dao prenijeti na Zapad. Krajem jula Tito je zbog toga, ipak prihvatio Wilsonov poziv, ali i zbog mogućnosti da bi se u Italiji mogao sastati sa Churchillom, koji je obilazio front u Italiji. U [[Caserta|Caserti]] se 6. augusta sastao sa Wilsonom, a sljedeći dan s generalom [[Harold Alexander|Haroldom Alexandrom]] u [[Viterbo|Viterbi]], 80&nbsp;km sjeverno od [[Rim]]a. Nakon obilaska fronta prema Nijemcima, posjete Rimu, te sastanka u Caserti s ministrom [[Harold Macmillan|Haroldom Macmillanom]], 12. augusta u [[Napulj]]u se susreo s Churchillom. Na sastanku Churchill je imao jednodjelni pamučni kombinezon s otkopčanim ovratnikom košulje, dok je Tito obukao maršalsku uniformu, šivanu u Moskvi s izvezenim zlatnim listovima i manžetama. Mada je Tito želio na taj način impresionirati Churchilla, to mu nije uspjelo, no kasnije se pokazalo da je on već bio impresioniran Titom, uprkos njegovom gafu s oblačenjem. Churchill je Tita nazvao ''"velikim vojskovođom, kao i državnikom od izvanrednog karaktera, koji je učinio golem doprinos za ujedinjenje jugoslavenskih naroda."'' U prvom dijelu sastanka razgovarano je o vojnim pitanjima, britanskoj pomoći partizanima, te o prihvatu ranjenika u savezničkim bolnicama u Italiji. Ključno pitanje sastanka bilo je poslijeratno uređenje zemlje. Tito je izjavio. ''"Nije nam namjera da nametnemo komunistički režim. Ja sam to u više navrata javno izjavio..."'' te da će dozvoliti osobne slobode, riječima ''"...To je naš osnovni princip. Demokracija i sloboda ličnosti.''" Istovremeno je odbio prijedlog o mogućnosti povratka kralja Petra. Churchill se složio sa jugoslavenskim zahtjevima za [[Istra|Istru]], ali ne i za [[Trst]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=335-341}}{{sfn|Pirjevec|2013a|p=258-265}} Sastanak je završen 13. augusta, ali je predstavnik [[Foreign Office]]a tražio da se Tito izjasni o slobodnim izborima poslije rata. Tito se izgovorio da traži pravu formu, ali je dva dana nakon povratka na Vis objavio deklaraciju u kojoj stoji ''"...da je oslobodilačka borba naroda Jugoslavije narodna i demokratska..."'' i da je njen cilj borba protiv okupatora i stvaranje demoratske Jugoslavije, ''"... a ne komunističke tvrđave, kako nam naši neprijatelji pripisuju"''. Reakcije članova KP su bile još nepovoljnije u odnosu na reakcije na Viški sporazum, mada su Britanci prepoznali Titovo taktiziranje,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=342-344}} koje je Churchillov sin [[Randolph Churchill|Randolph]] opisao: ''"Dva su razloga zašto je u britanskom interesu bitno da podupiremo maršala Tita i narodnooslobodilački pokret: jedini su Jugoslaveni koji se bore protiv Nijemaca; i, pomagali mi Tita ili ne, on će nakon rata vladati Jugoslavijom."''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=335-341}}{{sfn|Pirjevec|2013a|p=258-265}} Nakon toga Churchill je izvršio pritisak na kralja Petra II, koji je 12. septembra preko [[BBC]]-a pozvao četnike, kao i Hrvate i Slovence u raznim drugim kolaboracionstičkim jedinicama, da se pridruže snagama maršala Tita, ali i zbog glasina da se u oktobru sprema britansko isckrcavanje u Dalmaciji. Titova reakcija je bila naređenje pojedinim jedinicama da budno kontoliraju obalni pojas i ''"spriječe svako nasilje u pogledu naše nezavisnosti"''. Time je pokazao da cijeni suradnju sa Britancima, ali ne pomoć. U jesen, nakon [[Operacija Overlord|Savezničkog iskrcavanja]] u [[Normadija|Normandiji]], došlo je do žestoke prepiske sa Churchillom, koji je zahtijevao iskrcavanje u Jugoslaviji, što je Tito kategorički ponovo odbio.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=57}} Istovremeno je došlo do nekoliko incidenata izmedu britanske vojske i partizana, koji su dobili naređenje da ne dopuste preuzimanje vlasti od Britanaca na otocima ili u nekim gradovima. Na jesen su se odnosi sa Britancima pogoršali, ali je za Tita postalo važno pitanje granice prema Austriji i Italiji,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=335-341}} te je jasno naznačio da neće priznati zapadne granice Jugoslavije nastale 1918..{{sfn|Pirjevec|2013a|p=265-272}} U jednom govoru, povodom toga, na Visu u septembru, spominjući Rijeku, Istru, Slovensko primorje i Korušku je izjavio ''"Tuđe nećemo — svoje ne damo!",''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=335-341}} rečenicu koju je ranije skovao [[Prežihov Voranc]].{{sfn|Pirjevec|2013a|p=265-272}} ===== Povratak u Srbiju ===== Zbog slabosti partizanskog pokreta u Srbiji, u julu Tito je naredio pokret jedinicama iz Bosne i Sandžaka prema Srbiji. Zbog jakosti njemačkih trupa, tek u augustu je iz Crne Gore poslato 50.000 boraca pod zapovjedništvom [[Peko Dapčević|Peke Dapčevića]]: [[2. proleterska divizija NOVJ|Druga]], [[5. krajiška divizija NOVJ|Peta]] i [[17. istočnobosanska divizija NOVJ|Sedamnaesta]] divizija NOVJ, kasnije je u zapadnu Srbiju došla i [[1. proleterska divizija NOVJ|Prva proleterska]], a za njom i [[6. lička proleterska divizija NOVJ|Šesta lička divizija]], koje su oslobodile mnoge gradove i pripremale napad na Beograd. Ovi porazi četnika nisu išli na stranu kralju Petru II, pa su zapadni Saveznici sve do septembra održavali kontakte s četnicima, pa im čak i pomagali. Sve do septembra, Tito je precijenio snage partizana, ali je uskoro četničko-njemačka odbrana postajala sve slabija. Operacije u Srbiji je Tito cijelo vrijeme držao pod svojom kontrolom, pa je iz [[Craiova|Craiove]] u Rumuniji početkom oktobra, javio svom zamjeniku [[Aleksandar Ranković|Rankoviću]] i [[Arso Jovanović|Arsi Jovanoviću]]: ''"Za Srbiju dajem naređenja ja. Prestanite s vašim davanjem naređenja."'' U isto vrijeme je naredio, da se pod nadzorom [[Andrija Hebrang|Andrije Hebranga]] u Hrvatskoj uhapsi potpredsjednik [[HSS]]-a [[August Košutić]], koji je bez suđenja ostao u zatvoru sve do 1946..{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=342-344}} ===== Susret sa Staljinom ===== Nakon ponoći 19. septembra s viškog aerodroma, Tito je odletio prema Moskvi avionom bez upaljenih svjetala. Isprva u pravcu [[Bari]]ja na maloj visini, a zatim prema Rumuniji. Ujutro su sletjeli u [[Turnu Severin]], a potom automobilom prema Craiovi. Sutradan je odletio u Moskvu. Odlazak je pripreman u najvećoj tajnosti, a za njega nisu znali ni Saveznici. Na vijest da je Tito nestao, Churchill je "pobjesnio" te zatražio od Macleana da sazna šta se dogodilo. Sa [[Staljin]]om se susreo 21. septembra, a on ga je pozdravio starim imenom ''Valter'', čime je htio pokazati da ga smatra kominterovskim operativcem, te samim tim ima punu ovlast nad njim. Sastao se nekoliko puta s njim, ali o tome ne postoje sovjetski zapisnici, te su jedini izvori Titova kazivanja. Staljin ga je počeo nagovarati da dozvoli povratak kralja Petra II, ali je Tito pribrano odgovorio ''"da to nije moguće, jer bi se kod nas narod pobunio, jer je kod nas kralj oličenje izdaje"''. Drugi dio razgovora bio je posvećen prelasku [[Crvena armija|Crvene armije]] preko Jugoslavije, a kako partizanske snage nisu bile dovoljno jake da bi oslobodile Srbiju,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=345-349}} 28. septembra{{sfn|Pirjevec|2013a|p=272-280}} potpisan je pisani ugovor. Ključno je bilo da sovjetska vojska ne smatra Jugoslaviju okupiranom teritorijom, nego da Jugoslavija ima oslobodilački pokret, koji će na teritoriji koju oslobode sovjetske jedinice preuzeti civilnu vlast. Sovjeti su se obavezali da će isporučiti naoružanje za 12 pješadijskih, dvije zrakoplovne divizije i za jednu tenkovsku brigadu,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=272-280}} te da će školovati oficirski kadar u sovjetskim vojnim školama.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=345-349}} Ugovor je sklopljen na ođredeno vrijeme i za određenu teritoriju, a sovjetska se komanda obavezala da će povući trupe čim obave operativne zadatke. Na temelju tog dogovora, sovjetske su trupe učestvovale u oslobađanju Beograda, kasnije Vojvodine, [[Baranja|Baranje]] i [[Međimurje|Međimurja]], kao i u [[Virovitički mostobran|borbama oko Virovitice]]. Time je Tito de facto osigurao oslobađanje Srbije i pobjedu revolucije. Slijedećih mjeseci odnosi jugoslavenskih vlasti i Sovjeta nisu bili idealni, tako da se dogovor smatra klicom kasnijih sukoba sa Staljinom. Primjena sporazuma bila je problematična, jer su sovjetski vojnici smatrali da imaju pravo pljačkati, silovati i raditi što hoće. Prijavljeno je da su pripadnici Crvene Armije u to vrijeme izvršili 1219 silovanja, 359 pokušaja silovanja, 111 ubojstava, 248 pokušaja ubojstava i 1204 slučaja pljačke uz ozljeđivanje opljačkanih.{{efn|name=CA|Broj se može smatrati i većim jer su u izvještaju navedeni samo prijavljeni slučajevi.({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=350-357}})}} Čak je izvršen pokušaj silovanja na suprugu generala [[Kosta Nađ|Koste Nađa]], ali je ona kao [[major]] JA sovjetskom oficiru uperila pištolj u čelo. U isto su vrijeme britanski brodovi pomagali partizanima u Dalmaciji, čime je započela Titova diplomatska vještima u kojoj je koristio interese i Istoka i Zapada, da bi dobijao pomoć s obje strane.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=345-349}} Nekoliko dana kasnije vratio se u Rumuniju gdje je ostao od 28. septembra do 15. oktobra,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=342-344}} a već je tada naredio da se s Visa počnu prebacivati Vrhovni štab, AVNOJ i Nacionalni komitet. Iz Craiove je 15. oktobra prešao u [[Vršac]]. U Moskvi je od 9—18. oktobra održana [[Moskovska konferencija (1944)|konferencija]] na kojoj su se Staljin i Churchill dogovorili o podjeli interesnih sfera u jugoistočnoj Evropi, gdje bi u Jugoslaviji omjer ostao 50:50. No to Tita nije obavezivalo, on se potezao na rečenicu iz moskovskog dogovora da ''"...ostaje neprikosnoveno pravo jugoslavenskog naroda da sam riješi pitanje svog državnog uređenja."'' Time je Tito postao jedini evropski komunistički vođa, koji je o budućnosti svoje zemlje istovremeno pregovarao i s Churchillom i sa Staljinom.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=345-349}} ===== Oslobođenje Beograda ===== {{Glavni|Beogradska operacija}} Tito je iz Vršca došao u Beograd 25. oktobra, nastanio se u [[Beli dvor|Belom dvoru]], mada je formalno predratna rezidencija kneza Pavla, trebala pripasti kraljevskom namjesništvu kao šefu države. Đilas je kasnije procijenio da je ''"...s dolaskom u oslobođeni Beograd Tito prešao posljednju, konačnu stepenicu lične, autokratske vlasti... novi vladar je sjeo na stari prijesto i uz ovještale običaje počeo da uvodi i svoje "revolucionarne" novotarije!"'' U njemu je stanovao sve do 1948, što je za neke bilo iznenađenje s obzirom na ideale "novog" društva. Sticao je sve veći ugled međunarodnih predstavnika, a pogotovo britanskih i američkih koji su bili impresionirani njegovom ''"arogancijom, goropadnošću i neovisnim stavom"'' prema Moskvi, pogotovu u odnosu s ponašanjem izaslanstava drugih satelitskih zemalja. Komplimenti Titu su došli i od [[Joseph Goebbels|Josefa Goebbelsa]], koji je 7. marta 1945. opisao Tita da se ''"...on uistinu dokazao kao narodni vođa visoke vrijednosti".'' Ali takvim Titovim ponašanjem Jugoslavija ulazi u petogodišnje razdoblje [[Staljinizam|staljinizma]] u kome je komunistička vlast nastojala uvesti jednopartijski [[Totalitarizam|totalirani]] režim po uzoru na SSSR. Zbog apsolutističke komotnosti i Titovog [[Autokratizam|autokratizma]], savezna se Vlada nije sastajala, jer se o svim važnim ili nejasnim pitanjima Đilas konsultovao sa Kardeljem i Rankovićem, te su oni predlagali, ali je Tito naređivao. Od jeseni 1944. kontrolirao je i vlast u budućim republikama, što govori i sukob s [[Andrija Hebrang|Andrijom Hebrangom]], kada je nakon Hebrangovog osmišljavanja o uvođenju [[vjeronauk]]a u školama i organiziranja [[Telegrafska agencija Hrvatske|Telegrafske agencije Hrvatske]], Tito reagovao riječima da je to ''"klizanje u [[separatizam]]"'' i ''"unošenje elemenata nazadnjaštva"'', da bi se sukob završio smjenom Hebranga iz CK KPH, premještajem u Beograd{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=350-357}} i kasnijim hapšenjem u maju 1948..{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=471-474}} Iz Beograda je ponovo uputio poziv na prelazak svih pripadnika kvislinških jedinica u partizane, a tu je [[Amnestija|amnestiju]], kao i nekoliko prethodnih obrazložio kao poslijednju, riječima da je potrebno dati mogućnost svim zavedenima da isprave svoje greške.{{efn|name=Amnestija|Zašto smatramo da je potrebno dati takvu amnestiju? Zato da bi se dala mogućnost svim zavedenima da isprave svoje greške pred narodima i doprinesu svoj dio, iako vrlo kasno, u ovim poslijednjim borama za oslobađanje zemlje. ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=350-357}})}} Međutim istovremeno šalje niz naredbi [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske|Glavnom štabu NOV-a i POJ-a za Hrvatsku]], da jedinice pod njihovom komandom ulože napore da ni jedan fašistički zločinac na pobjegne iz zemlje i da ''"zemlju što prije očiste od ustaških i drugih izdajnika."'', što je dovelo i do povremenih likvidacija. Uspjesima u oslobađanju Beograda, partizanske su jedinice napredovale prema zapadu, ali uprkos neiskusnosti partizanskih jedinica u frontalnom ratovanju, naredio je napad u [[Srem]]u, čime je formiran [[Sremski front]], na kom je, po tvrdnji Dedijera, poginulo oko 30.000{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=350-357}} (37.000) pripadnika NOVJ.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=272-280}} ==== 1945. ==== ===== Trst i Koruška ===== {{Glavni|Tršćanska operacija}} [[Datoteka:Visit of Field-Marshal Alexander to Belgrade.jpg|180px|mini|desno|Britanski feldmaršal Harold Alexander u Beogradu]] Krajem februara u Beograd je stigao [[feldmaršal]] [[Harold Alexander]], kako bi se s Titom dogovorio o vojnim akcijama u zapadnom dijelu Julijske krajine. Odmah nakon odlaska Alexandera, Tito je 2. marta naredio formiranje Četvrte armije JA, kojoj će osnovni zadatak biti zauzimanje područja oko rijeke [[Soča|Soče]].{{sfn|Pirjevec|2013a|p=316-323}} Glavni cilj u završnici rata, za Tita je bilo zauzimanje Slovenskog primorja s [[Trst]]om, oslobađanje i pripajanje [[Istra|Istre]], za koje je smatrao da su nepravedno pripale Italiji i da po etničkom sastavu trebaju pripasti Jugoslaviji. Do 20. aprila jedinice [[Četvrta armija JA|Četvrte armije]] izbile su na staru jugoslavensko-italijansku granicu, dok je [[Rijeka (grad)|Rijeka]] zaobiđena i [[Riječka operacija|oslobođena]] tek 3. maja, a glavnina jedinica pod neposrednom Titovom komandom napredovala je prema Trstu, glavnim cilju vojnih operacija. U [[Tršćanska operacija|grad su ušle]] 1. maja, a zauzeti su [[Gorica (grad)|Gorica]] i [[Monfalcone|Tržič]] (danas Monfalcone). Britanskom [[feldmaršal]]u Haroldu Alexandru je poručio da je ovakvo prodiranje i zauzimanje Trsta, reakcija na primirje britanskih i njemačkih trupa, te sprječavanje povlačenja Nijemaca iz italijanskog sektora. Čak je sredinom aprila za vrijeme boravka u Moskvi dopisniku [[New York Times]]a izjavio kako je svima poznato da Jugoslavija polaže pravo na teritorije nastanjene Slovencima u Istri, Trstu, Gorici i dijelu [[Austrija|austrijske]] [[Koruška|Koruške]]. Samim tim je pitanje Trsta postalo spor sa zapadnim Saveznicima, ali Tita ni Staljin nije u tom pitanju podržao. Nakon povlačenja na naknadno dogovorenu granicu (današnju [[Granica između Italije i Slovenije|italijansko-slovensku]] i [[Granica između Italije i Hrvatske|italijansko-hrvatsku]] granicu) uslijed vojnog i političkog pritiska, Tito je 1950. izjavio da je zauzimanje Trsta bilo adut da se mogu zadržati Istra i Slovensko primorje. Od britanske, američke i sovjetske vlade je 2. aprila zahtijevao da i Jugoslavija dobije okupacionu zonu u Austriji, te je forsirao ulazak JA u Korušku i južne dijelove [[Štajerska (pokrajina)|Štajerske]]. Prvih dana maja jedan je motorizirani odred Četvrte armije iz Trsta dolinom Soče, preko [[Vršič]]a i [[Karavanke|Karavanki]] ušao u Korušku i u [[Klagenfurt]]. Ta je operacija imala i za cilj opkoliti njemačke i druge jedinice u povlačenju. Nakon prijetnje od Amerikanaca, JA se povukla na stare granice Kraljevine Jugoslavije i Austrije, a Tito je 28. maja u Ljubljani izjavio ''"...da naša braća u Koruškoj još nisu slobodna."'' Na konferenciji vanjskih ministara u Parizu u jesen, Jugoslavija je kao teritorijalni zahtjev postavila granicu kod [[Grado|Grada]], a Trst bi dobio status federalne jedinice u Jugoslaviji, luka bi bila internacionalizirana, mada je sam znao da je takav zahtjev nemoguć. Problem Trsta kao i Rijeke riješen je tek kasnije osnivanjem [[Slobodna teritorija Trsta|Slobodne teritorije Trsta]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=358-361}} ===== Obračun s narodnim neprijateljom ===== {{Glavni|Masakr u Bleiburgu}} Još od početka rata, Tito je nametnuo strogu disciplinu u partizanskim jedinicama, koja povlači i najstrože kazne. U junu 1942. izdao je naredbu da će ''"...pripadnik partizanskih jedinica koji počini bilo kakav zločin protiv civilnog stanovništva ili njihove imovine biti najstrože kažnjen.''" Strijeljanja komunista i partizana su u toku rata bili česta pojava, dok se s zarobljenim protivničkim vojnicima postupalo dvojako. Često bi bili razmijenjeni, ali često uslijed prethodnih događanja i Titovog bijesa bili bi i strijeljani. U ljeto 1944. izdavao je naređenja protiv četničkih i drugih formacija u kojima se spominjalo hapšenje i likvidacija. Prema domobranima je bio blaži, te im je u slučaju prelaska u partizane priznavao činove i funkcije. S druge strane naređuje da se bezobzirno uništavaju ustaše i četnici, te je jasno kako su tu njegovu naredbu izvršavali lokalni komadanti. [[OZNA]] je dobila naređenja o strijeljanjima samo u najvećoj konspiraciji, tako da ni sam Štab brigade o tome nije imao informacije.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=362-383}} Već nakon dolaska u Vršac, zahtijevao je protjerivanje njemačke i mađarske manjine.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=272-280}} Nakon ulaska u Beograd OZNA je dobila direktive o hapšenju suradnika okupatora kao i likvidacijama po kratkom postupku. Odmah po ulasku partizana u Beograd, streljan je [[Puniša Račić]], atentator na [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Tito do kraja 1944. nije bio zadovoljan radom OZNA-e, pa je iz [[Podgorica|Podgorice]] stigao [[Veljko Mićunović]] koji je efikasnije sprovodio njegove direktive. Po podacima iz 2012. Državne komisije Vlade Srbije, u Srbiji je stradalo 36.388 osoba optuženih kao "narodni neprijatelji". Mediji su, kao i iskusni generali i političari prisjećali na pokolje ranjenika i civila od strane okupatora, pa se osvetnički val smatrao opravdanim. Novi proglas o amnestiji izdao je 15. novembra u kojem je pozvao pripadnike domobranskih i četničkih jedinica da se predaju i da se s njima postupa po međunarodnom pravu kao ratnim zarobljenicima i da ratne zločince treba izvoditi pred vojne sudove.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=362-383}} Početkom novembra naredio je da se što prije "likvidiraju arnautske bande", pripadnici albanskog [[Balli Kombëtar]]a, na području gornjeg [[Vardar]]a i [[Kosovo|Kosova]]. Kasnije je pozvao na odgovornost komadante tih jedinica, koje su prekoračile norme vojničkog ponašanja, te jednim dijelom optužio četnike za počinjene zločine prema Albancima. U međuvremenu je spriječio i masovno protjerivanje Mađara kao i stvaranje logora za Mađare. Dana 11. februara uslijedila je nova zapovijed u kojoj se naređuje stvaranje vojnih sudova u sastavu od tri oficira u svakoj diviziji, a Višeg prizivnog suda u svakom korpusu. Time se insistiralo da se smrtna kazna može presuditi samo po sudskom postupku. Prema Uputstvima od 22. februara ''Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača'', definirano je koje su osobe smatraju ratnim zločincima i koje radnje zločinom i prijestupom. Te su odredbe bile široko definirane, tako da su kriteriji progona bili opsežni, te su mnogi ljudi stradali i mimo kakve zakonske procedure.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=362-383}} Ulaskom partizanskih jedinica početkom maja u [[Zagreb]], mnogi civili, iz straha od partizanskih odmazdi, nisu htjeli dočekati novu vlast, nego su preko Slovenije krenuli u Austriju, kako bi se predali Britancima. Vojnicima je pokret bio naređen, te su u općem rasulu krenuli na put, na kom su već bili 40.000 njemačkih vojnika, manji broj slovenskih kolaboracionista i civila (oko 10.000), te oko 5—10.000 srpskih i crnogorskih četnika. Istraživanja pokazuju da je u toj koloni bilo od 100.000—150.000 ljudi, a kolona je bila duga 45 i 65&nbsp;km. Nijemci su pokušali prijeći granicu prije kapitulacije, jer su očekivali žestoku odmazdu, tako da su se borbe protiv partizana odvijale do 15. maja. Jedan dio snaga iz kolone se probio prema [[Bleiburg]]u, dok su veći dijelovi ustaških i domobranskih snaga zarobljeni u Sloveniji. Partizanske snage su u borbama od 9—14. maja imale oko 1000 mrtvih i ranjenih, dok se za neprijateljske gubitke navodi brojka od 20.000 što može svjedočiti o tome da su zarobljenici odmah i ubijani. Kad je prvi dio izbjegličke kolone prešao u Austriju, zapovjednici su zatražili da se predaju Britancima, što su oni odbili, jer prema potpisanim međunarodnim sporazumima, vojska [[NDH]] treba da položi oružje onim snagama protiv kojih su ratovali. Negdje oko 20—25.000 je uspjelo u tom metežu pobjeći po šumamama i mnogi od njih su se spasili u emigraciji. Ostali su vraćeni na jugoslavensku stranu i sprovedeni prema [[Maribor]]u. Neki od njih su odmah osuđeni na smrt, velika većina civila je puštena nakon nekoliko dana, a sva djeca do 16 godina su puštena. U logorima u Mariboru i [[Celje|Celju]] OZNA je selektirala zarobljenike, tako da su ustaški i domobranski oficiri s višim činovima izdvojeni i upućeni pred vojne sudove, koji su ih većinom osudili na smrt. Ustaški vojnici i podoficiri s dužim stažom u [[Ustaška vojnica|Ustaškoj vojnici]] izdvajani su za grupne likvidacije bez suđenja, te su streljani u [[Tezno]]m kod Maribora. U sličnim okolnostima su streljani i [[Slovenačko domobranstvo|slovenski domobrani]] na [[Kočevski rog|Kočevskom rogu]] i [[Teharje|Teharju]]. Mladići godišta 1927—28. i ustaše s kratkim stažom otpremani su u dugim kolonama u Zagreb i [[Samobor]] za dalju selekciju ili su kroz [[Podravina|Podravinu]] i [[Posavina|Posavinu]] upućivani u logore na istoku zemlje. Zbog nepoštivanja Titove direktive, 13. maja je vlastoručno napisao depešu, koja je dostavljena štabovima četiriju armija i glavnim štabovima Hrvatske i Slovenije, da se spriječi ubijanje zarobljenika.{{efn|name=dep|"Poduzmite najenergičnije mjere da se po svaku cijenu spriječi ubijanje ratnih zarobljenika i uhapšenih od strane jedinica, pojedinih organa i pojedinaca... Lica koje treba da odgovaraju za djelo ratnih zločina predavati na revers vojnim sudovima radi daljnjeg postupka." ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=362-383}})}} Đilas je 1974. izjavio da Tito nije odobravao što se dogodilo, pa je tražio izvještaje i razjašnjenja, ali je pokazivao i razumjevanje za osvetnički gnjev protiv "bandi". Ovakva represija je izazvala nezadovoljsto u narodu, pa je i [[Vladimir Bakarić]] uputio pismo Titu kojim se žali na ponašanje prema desetinama hiljada ljudi u logorima i kolonama. Tito je 5. jula donijeo ''Zakon o davanju amnestije i pomilavanju'', a na osnovu tog zakona većina je zarobljenika puštena iz logora, a Predsjedništvo AVNOJ-a je 3. augusta donijelo ''Ukaz o pomilovanju i amnestiji'' čime je praktički završen progon. U dijelu Vojvodine naseljenom Nijemcima, progon i oduzimanje imovine trajao je nekoliko godina. Do sredine 1945. u Vojvodini je uhapšeno 14.069 osoba, većinom Nijemaca i Mađara, od kojih je strijeljano 10.360.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=362-383}} Postoji Titova odgovornost za počinjene ratne zločine nad zarobljenicima i civilima u poslijednjim mjesecima Drugog svjetskog rata i u prvim poratnim mjesecima, ali tu odgovornost valja ocijeniti sukladno ondašnjim prilikama i ondašnjim kriterijima, koji nisu istovjetni današnjim, te nema mjesta historijskom revizionizmu koji se temelji na moralnom i etičkom relativiziranju nacifašistiških zločina.{{sfn|Josipović|2007|p=38-41}} === Poslijeratni period === ==== Izgradnja socijalističke države ==== Nakon Viškog sporazuma sa Šubašićem, Tito se u oslobođenom Beogradu ponovo susreo s njim, mada ovaj [[Beogradski sporazum]] nije mnogo promijenio u ciljevima Tita. Kako je i dalje važio dogovor o namjesništvu, koje je zastupao Šubašić, ali bez kralja Petra II, koji je to shvatio kao tihu [[Abdikacija|abdikaciju]], 11. januara 1945. kralj je otkazao povjerenje Šubašiću, što je Titu omogućilo formiranje [[Privremena vlada DFJ|Privremene vlade Demokratske Federativne Jugoslavije]], koja je osnovana početkom marta, sastavljena od predstavnika NKOJ-a i predstavnika kraljevske vlade. Tito je postao predsjednik Ministarskog savjeta (premijer) i ministar odbrane, a komunisti su držali i druge važnije resore. Šubašić je imenovan ministrom vanjskih poslova, a u Vladu su ušli i predstavnici građanskih stranaka koje su "slijedile politici Narodnooslobodilačkog pokreta". Uskoro je objavljena Deklaracija, kojom je Tito objavio političke i privredne ciljeve, a samim tim ostvario svoju viziju izgradnje socijalizma unutar Jugoslavije na marksističkom internacionalizmu, te na izgradnji Jugoslavije, ali radikalno drugačije od one karađorđevske. Na [[Treće zasjedanje AVNOJ-a|Trećem zasjedanju AVNOJ-a]] 7—10. augusta u Beogradu, preimenovan je u ''Privremenu narodnu skupštinu DFJ''. gdje je Tito takođe vodio glavnu riječ, kada je prihvatio amandmane sa [[Konferencija u Jalti|konferencije na Jalti]], da se svi članovi [[Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije|Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije]] nakon [[Izbori za narodne poslanike Kraljevine Jugoslavije 1938.|izbora 1938]], koji se nisu kompromitirali priključe AVNOJ-u i da sve odluke AVNOJ-a ratificira Ustavotvorna skupština. Uskoro je donesen niz zakona kojima se pokreće [[Agrarna reforma u Jugoslaviji|agrarna reforma]], stvaranje zadruga i kolonizacija. Tito je još 1940. u svojoj raspravi "Propadanje radnog seljaštva u Jugoslaviji poslije prvog imperijalističkog rata" ukazao na teško stanje seljaka. Reformom je dijeljena zemlja seljacima bezemljašima, ali je od drugih institucija oduzimana zemlja, tako da se nadbiskup [[Alojzije Stepinac|Stepinac]] žalio da je agrarna reforma nepravedna prema Crkvi, pa je Tito promijenio odluku o dodjeli 5&nbsp;ha samostanima i vjerskim institucijama na 10&nbsp;ha. Usporedo s političkom izolacijom, Tito omogućava političarima i drugim nekomunistima da se uključe u politički, kulturni i privredni rad. Tako je pored [[Ivan Ribar|Ivana Ribara]], [[Josip Smodlaka|Josipa Smodlake]], [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]], [[Svetozar Rittig|Svetozara Rittiga]], [[Vlada Zečević|Vlade Zečevića]], podržao i postavio jugoslavenskog ambasadora u SAD-u [[Sava Kosanović|Savu Kosanovića]], nećaka [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] i predratnog političara [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. Iz Londona su se vratili i [[Dušan Simović]], ministar [[Mihailo Konstantinović]], kao i istaknuti član HSS-a [[Rudolf Bićanić]]. [[Stanoje Simić]] je bio od 1946—48. ministar vanjskih poslova u [[Vlada Josipa Broza Tita od 1. februara 1946.|Vladi]], a pokušao je vratiti u zemlju i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] i [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]]. Pijanistica [[Melita Lorković]], čiji je muž likvidiran u poslijeratnim čistkama, a šurjak [[Mladen Lorković]] bio ustaški ministar, je dobila posao i stan u Beogradu. Titove parole su bile u načelu demokratske, pa je propaganda sugerirala da Maček znači monarhiju, ali i progres, pogotovo davanjem prava glasa ženama. [[Ilja Erenburg]] je govorio o pravu žena u Bosni, te o skupu gdje su došle hiljade muslimanki s [[feredža]]ma, ali kada je Tito progovorio one su skinile feredže i otkrile svoja lica. Jedan govor u Zagrebu 1945. počinje riječima "braćo i sestre, građani i građanke", te ne spominje frazu "drugovi i drugarice". Čestitajući Novu 1949. godinu prvo je spomenuo "građane i građanke" pa tek onda "drugarice i drugove".{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=384-390}} ===== Prvi izbori ===== Od ljeta 1945. počele su pripreme za izbore Ustavotvorne skupštine, te su doneseni ''Zakoni o izboru narodnih poslanika'' i ''Zakon o biračkim spiskovima'', prema kom su žene prvi put dobile pravo glasa, kao i svi građani koji su napunili 18 godina. Pripadnici JA su mogli glasati tamo gdje bi se zatekli u vrijeme izbora, bez obzira da li bi bili upisani u biračke spiskove, a sudionici NOB-a su mogli glasati i ako bi bili maloljetni.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=384-390}} Pripadnici vojnih formacija koje su se borile protiv partizana nisu imali pravo glasa, pa su zbog te odredbe nekoliko dana kasnije iz vlade istupili Šubašić i [[Juraj Šutej]], koji je bio ministar bez portfelja, kao i svi drugi građanski političari uključujući i potpredsjednika vlade [[Milan Grol|Milana Grola]]. Taj je zakon po Šubašiću bio kršenje ranijih sporazuma sa Titom. Narodna je skupština na Titov zahtjev 31. augusta raspisala izbore za Ustavotvornu skupštinu za novembar 1945. Kampanja se vodila pod parolama "za Tita, za republiku, za narodnu vlast", "Nećemo kralja, hoćemo Tita, narod se pita". Tito je bio nositelj liste [[Narodni front Jugoslavije|Narodni front]] i u javnim je nastupima izjavljivao da će izbori biti slobodni i demokratski, a da u Fronti ima više partija, pa će se u parlamentu unutar Fronta iskristalizirati opozicija, misleći na Grola i Šubašića. Ali te su izjave bile maska, jer će se narednih mjeseci poduzimati sve da se dokine bilo kakav oblik političkog [[Pluralizam|pluralizma]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}} Održavanjem skupova u većim gradovima, na kojima je bilo, navodno 80—100.000 građana, Tito je govorio svakome ono što želi najviše ćuti. Mitinzi su bili svojevrsna manipulacija, jer se dekretima prisustvu obvezivali učenici, a zidovi i zgrade su bile okićene parolama iz Titovih govora. Glasovalo se spuštanjem kuglica u kutiju, tako da je izborna komisija mogla ćuti u kojoj je kutiji spuštena kuglica, a kasnije su kuglice mogle biti prebacivane po volji izborne komisije. Pobjedom Narodnog fronta, prvo zasjedanje Ustavotvorne skupštine, održano je 29. novembra 1945. u Beogradu i na njemu je prihvaćeno novo ime države, Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ). Tito je 31. januara 1946. na zajedničkoj sjednici obaju domova Skupštine podnio ostavku [[Privremena vlada DFJ|Privremene vlade]] i dobio mandat za sastav [[Vlada Josipa Broza Tita od 1. februara 1946.|nove]]. Donesen je novi [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustav FNRJ]], koji je praktički bio kopija [[Ustav SSSR iz 1936.|Ustava SSSR-a]] iz 1936, a Tito je obnašajući sve najviše funkcije, predsjednika države i Vlade, te prvog čovjeka KPJ postao apsolutni gospodar. Vremenom se stvarala hijerarhija vlasti, na koju se morao oslanjati o manje važnim pitanjima, dok se on bavio strateškim pitanjima, što svjedoči njegova izjava iz 1950-ih ''"Ja odgovaram za Jugoslaviju! Ja u njoj odlučujem!"''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}} ===== Totalitarizam ===== Vladavina do 1950. se može smatrati [[Totalitarizam|totalitarizmom]], ukoliko se totalitarnom vlašću i totalitarizmom naziva način vladavine, državni sustav ili doktrina u kojoj država pod vlašću jedne stranke ili osobne diktatorske vlasti kontrolira i nastoji usmjeravati kompletan javni i kulturni život, s drastičnim ograničenjima osobnih i građanskih sloboda i prava, često uz primjenu političkog terora. Sustav nije bio [[Staljinizam|staljinistički]] jer nije bilo staljinističkih procesa i čistki kao u Sovjetskom Savezu i drugim zemljama takozvane narodne demokracije, ako se izuzme politički proces protiv Stepinca i [[Dachauski procesi]] u Sloveniji. Od 1950. su počele reforme i postupna [[Liberalizam|liberalizacija]], ali se i dalje Titova vlast može nazvati [[Autokratija|autokratskom]] i autoritarnom, jer je i dalje imao neograničenu vlast. Punu vlast ima Politbiro, a Vlada je bila direktno podređena Politbirou, koji je sastavljen od desetak ljudi od kojih je svaki bio zadužen za posebnu oblast. Tito je po svom nahođenju sazivao ljude s kojima će komunicirati i zapravo je održavao potpunu vlast koju je ostvario u ratnim uslovima.{{efn|name=Đilas|Po Milovanu Đilasu: "...Najuže rukovodstvo, ukoliko je u značajnim odlukama i sudjelovalo, nije imalo veću stvarnu ulogu nego što bi imali savjetnici apsolutnog monarha; takav odnos je naslijeđen, sazdavan u ilegalnosti i ratu; budući da je Tito bio imenovan od Komiterne s pravom veta i taj svoj položaj sistematski, nenametljivo, ali i neodstupno učvršćivao." ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}})}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}} ===== Federacija ili centralistička država ===== Većinom donesenih odluka, ideja federativne republike, bila je izigrana. Osim u imenu države, bila je u praksi [[Centralizam|centralistička]] država ili "pseudofederacija". O svim bitnim pitanjima odlučivala je centralistički ustrojena KP s Titom na čelu male grupe koja je odlučivala o svim bitnim pitanjima. Vlast se kumulirala u Beogradu, a Tito je krajem rata odbio mogućnost da glavni grad države bude negdje u Bosni i Hercegovini. Traženo je da većina rukovodstva dođe u Beograd, planirana je izgradnja "veličanstvene opere u Beogradu", kao i izgradnja veleljepnog dvorca na Dedinju, pa se centralizacija odvijala čak i u sportu kada je beogradski [[SD Partizan|Partizan]] kao centralni sportski klub JA morao okupiti najbolje sportiste, ponajprije nogometaše poput [[Stjepan Bobek|Stjepana Bobeka]] i [[Zlatko Čajkovski|Zlatka Čajkovskog]] iz zagrebačkog [[NK Dinamo|Dinama]] potom i atletičare, kao [[Franjo Mihalić|Franju Mihalića]]. Njegovim dekretom 1947. osnovano je [[Jugoslavensko dramsko pozorište]] u Beogradu, a mnogi značajni glumci dovedeni su iz drugih centara. Umjesto [[Federalizam|federalizma]] zavladao je revolucionarni [[etatizam]]. No uprkos tomu, Titov režim je uživao relativnu veliku potporu u širokim narodnim slojevima, dijelom i zbog ratnih zasluga. a potom zbog izgradnje državnog socijalizma koji je donosio znatno podizanje općeg standarda - forsiranu industrijalizaciju, masovno školovanje te zdravstvenu i socijalnu zaštitu za većinu stanovništva. Odustalo se od [[Unitarizam|unitarističkog]] modela stapanja nacija i kultura u jednu višu, jugoslavensku, ali se dosljedno nametala teza da jugoslavenstvo jest i mora biti nadnacionalna kategorija. Titova inicijativa iz 1946. je i organiziranje [[Omladinske radne akcije|omladinskih radnih akcija]], koje su radile na izgradnji ili obnovi uništene infrastrukture. Mada je i Tito, kao i većina stručnjaka znala da su akcije nerentabilne, Tito je smatrao da je njihovo odgojno i političko značenje važnije od bilo čega drugoga. Uprkos propagiranju socijalne jednakosti Tito i uski krug oko njega živjeli su neusporedivo bolje od većine drugih.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}} ===== Odnos prema vjerskim zajednicama ===== [[Datoteka: Event in Zagreb in honour of Tito.jpg|thumb|250px|desno|Proslava u čast Josipa Broza Tita uz prisustvo pravoslavnog sveštenstva, te katoličkog kardinala [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] i sovjetskog vojnog atašea, Zagreb 1945..]] Usprkos političkom [[Antagonizam|antagonizmu]], Tito je želio s objema velikim vjerskim zajednicama [[Katoličanstvo|Katoličkom]] i [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnom crkvom]] imati što bolje odnose. Kako podrška [[nadbiskup]]a Stepinca NDH nije prestala sve do kapitulacije, a izjavama da je najveći neprijatelj boljševički komunizam, Stepinac je uskoro pao u nemilost Tita i KPJ, tako da je 17. maja 1945. bio uhapšen. Imao je i ideju o samostalnosti Katoličke crkve u Hrvatskoj, mada je znao da se Crkva neće lako odvojiti od [[Vatikan]]a. Početkom juna Tito se u Zagrebu sastaje s delegacijom Crkve, koju su predvodili biskupi [[Franjo Salis-Seewis]] i [[Josip Lach]], ali i žestoki kritičar ustaškog režima [[kanonik]] [[Pavao Lončar]]. Istaknuo je ''"...da kao Hrvat i katolik, nije bio zadovoljan držanjem jednog dijela katoličkog svećenstva u ovim teškim historijskim momentima, koji su stajali velikih žrtava..."'', ali je naglasio da svi članovi Crkve nisu krivi i obećao pregovore i dogovor. Dan nakon sastanka Stepinac je pušten na slobodu, a 4. juna su se sastali Stepinac i Tito. Stepinac je dvadesetak dana kasnije bio gost na [[Četvrto zasjedanje ZAVNOH-a|Četvrtom zasjedanju]] [[ZAVNOH]]-a, a nakon toga su razgovarali o agrarnoj reformi. Nakon pastirskog pisma Stepinca i nekoliko biskupa u septembru 1945. u komu reaguju na donošenje Zakona o agrarnoj reformi, podsjetili su i na ubijanje svećenika, zabranu katoličkih novina i zatvaranje škola. Tito je ovu utemeljenu kritiku ipak smatrao neprijateljskim stavom, mada je znao da se Stepinac nije slagao s Pavelićevim ekstremizmom, [[genocid]]om i zločinačkom politikom, ali je po njegovom mišljenju premalo činio da se zlo zaustavi. Ovim pismom je sukob prerastao u osobni sukob između njih dvojice. Da bi dobio podršku stanovnika Istre, početkom 1946. je finacijski pomogao obnovu [[Sjemenište|sjemeništa]] u [[Pazin]]u, dopustio izdavanja tada jedinog vjerskog lista, osnivanje svećeničkog udruženja i otvaranje hrvatskog sjemeništa s osam razreda gimnazije. Stepinac je ponovo uhapšen 18. septembra 1946. gotovo istovremeno kada se u Beogradu sudilo [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]], a u Ljubljani [[Leon Rupnik|Leonu Rupniku]]. Nadbiskup je izveden na sud zajedno sa ustaškim [[pukovnik]]om [[Erih Lisak|Erihom Lisakom]], pa se u novinama pisalo o "suđenju Lisaku, Stepincu i družini". Osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=69}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=391-401}} Odnos prema [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]] je bio u ponečem sličan. [[Eparhija žička|Žičkog]] [[episkop]]a [[Nikolaj Velimirović|Nikolaja Velimirovića]], koji je još 1935. veličao [[Hitler]]a, kao i patrijarha [[Gavrilo Dožić|Gavrila Dožića]], koji su bili uhapšeni 1941. i četiri godine proveli u [[Koncentracioni logor Dachau|koncentracionom logoru Dachau]], dopustio je povratak u zemlju. Za Dožićem se sastao dva puta, ali kako on nije podržavao profašiste, bio je tolerantniji prema njemu. Tako je 1950. posjetio [[manastir]] [[Manastir Gračanica|Gračanicu]] i razgledao [[Freska|freske]] srpskih srednjovjekovnih umjetnika. Nakon toga dolazi do smirivanja prilika, pa je u januaru 1950. u [[Sarajevo|Sarajevu]] osnovano udruženje katoličkih svećenika "[[Dobri pastir]]". Time je zadobio [[Franjevci|franjevački]] kler, a fra Bono Ostojić, [[župnik]] u [[Kiseljak]]u je na utemeljiteljskoj sjednici "Dobrog pastira", prisutne pozdravio katoličkim pozdravom "Hvaljen Isus" i potom borbenim partizanskim pozdravom "[[Smrt fašizmu – sloboda narodu|Smrt fašizmu – Sloboda narodu!]]" Zbog suradnje sa ustaškim pokretom, na smrt je osuđen zagrebački [[muftija]] [[Ismet Muftić]], zajedno s nekim dužnosnicima drugih vjerskih zajednica, ali se islamska zajednica do uspostave nove vlasti nastojala prilagoditi okolnostima. Progoni su se sveli na članove organizacije [[Mladi muslimani]], od kojih je većina pohapšena i osuđena, a pod egidom borbe protiv "stoljetne zaostalosti" uništavane su tradicionalne manifestacije islamske kulture, zabranjeno je nošenje [[feredža]], [[fes]]ova, ukinuti su [[Derviš|derviški redovi]], vjerske škole i sudovi.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=86}} Novi [[reis-ul-ulema]] [[Ibrahim Fejić]] je u nastupnom govoru u Sarajevu 1947. istaknuo kao najvažniju zadaću da ''"...prve misli uputimo našem voljenom Maršalu Titu, omiljenom Vođi i Učitelju, i da zamolimo Alaha za njegov dug i srećan život".''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=391-401}} ===== Međunarodni odnosi ===== Pored izgradnje dobrih odnosa sa SAD-om i SSSR, Tito je podržavao i [[Albanija|Albaniju]] i imao planove da Albanija bude sedma jugoslavenska republika, a o tome je u junu/julu razgovarao sa [[Enver Hoxha|Enverom Hoxhom]] u Beogradu. Hoxha je jednom na sjednici Politbiroa albanske KP izjavio ''"Nisam ja generalni sekretar KP Albanije, nego je to Tito"''. S njim je potpisan dogovor o prijateljstvu i suradnji dviju zemalja koji je imao dva tajna članka da Kosovo i Metohija pripadnu Albaniji u trenutku kad se Albanija pripoji Jugoslaviji ili [[Balkanska federacija|konfederaciji]]. Konfederaciju je planirao ujedinjenjem s [[Bugarska|Bugarskom]], ali zbog odbijanja Bugarske o konceptu 6:1, taj projekat nije zaživio. Titov [[imperijalizam]] nije bio sličan Staljinovom, jer je npr. Jugoslavija plaćala zemljišnu rentu za mješovita jugoslavensko-albanska društva, nije odnosila svoj dio profita, nego je ulagala u preduzeća, a jugoslavenski su stručnjaci pomagali razvoju Albanije. Prve nesuglasnosti s bivšim saveznicima, prouzrokovala je vojna pomoć komunističkoj [[Narodnooslobodilačka vojska Grčke|Narodnooslobodilačkoj vojsci Grčke]] (ELAS) tokom [[Grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]], a njima je otišao i general Peko Dapčević kao instruktor, a dopušteno im je povlačenje na jugoslavenski teritorij. Uvođenjem zabrane preleta zapadnim saveznicima, su saveznici polako smatrani suparnicima, a 1946. protuzračna obrana u Sloveniji spustila je jedan američki avion, a drugi oborila. Ubrzo je Tito smirio situaciju, morao se izviniti i pristao je da jugoslavenska vlada plati porodicama poginulih pilota 150.000 [[Američki dolar|američkih dolara]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}} Tito je 1945. potpisao dvadesetogodišnji ''Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći s Vladom SSSR-a'', u martu 1946. u [[Varšava|Varšavi]] potpisuje ''Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći izmedu FNRJ i Poljske'', a uslijedilo je i potpisivanje ugovora s Čehoslovačkom i Albanijom, te u decembru u [[Bukurešt]]u sličan ugovor sa Rumunijom.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=443-448}} ==== Marshallov plan ==== {{Glavni|Marshallov plan}} Na temelju Marshallovog plana. SAD je izmedu 1947—50. planirala u 16 evropskih zemalja usmjeriti pomoć u vrijednosti od 16 milijardi dolara, pod uslovom da bi sproveli političke reforme u zemlji. Tito je isprva prihvatio ponudu, ali ju je kasnije odbio. Reakcija je bila štetna jer je u tim godina žetva podbacila, a na pomoć iz Sovjetskog Saveza se nije mogao osloniti. Ipak se početkom 1948. obratio SAD-u za nabavku strojeva i elektroopreme, da bi 1979. priznao da je odbijanje pomoći bila njegova greška. Sukob sa zapadnim saveznicima, izbio je i nakon napadačkog govora [[Aleš Bebler|Aleša Beblera]] na zasjedanju Opće skupštine [[Ujedinjene nacije|UN]] u jesen 1947, kada je optužio Britance da u Grčkoj dovode na vlast monarhofašiste, a da je ambasada SAD u Grčkoj otvoreni gospodar Grčke. Jugoslavija je tih godina smatrana radikalnim krilom Istočnog bloka, mada je Tito i dalje održavao dobre odnose, pogotovo s bivšim atašeima u Jugoslaviji.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}} ==== Prvi petogodišnji plan ==== {{Glavni|Prvi petogodišnji plan u Jugoslaviji}} Savezna skupština je 1947. donijela Prvi petogodišnji plan koji je trajao od 1947—51.. Plan je po Titovoj zamisli, težište stavljao na industrijalizaciju, a manje u poljoprivredu, pa je Tito u skupštinskom govoru prilikom donošenja Zakona izjavio da je industrijalizacija u interesu seljaštva, jer da bez metalne industrije nema ni mehanizacije u poljoprivredi. Kasnije je postalo jasno da je takva razvojna strategija dovela do sustavnog zanemarivanja poljoprivrede, što je na duži rok dovelo do katastrofalnih učinaka.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}} ==== Rezolucija Informbiroa ==== {{Glavni|Rezolucija Informbiroa}} Sukob Tita i Staljina, koji je trajao još za vrijeme rata, osnažio se tokom 1948. u osobni sukob dviju karizmatskih ličnosti.{{efn|name=Staljin|Nemoguće je utvrditi vrijeme i nabrojati uzroke sukoba Jugoslavije sa SSSR–om. Razlikovanja su počela u ratu – značajnija, ali je i tada, a još poletnije i smišljenije poslije rata bilo i sljubljivanja i poistovjećivanja sa Sovjetima: razlike su se javljale, gomilale se 1948, izbio je vrlo složen i slojevit sukob – ideološki, politički, s jasnim ekonomskim uzrocima i posljedicama, ali i osobni, jer je to bio i sukob dviju karizmatskih ličnosti – Tita i Staljina.(Milovan Đilas:{{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=443-448}})}} Sklapanjem ekonomskih ugovora 1946. sa SSSR, Jugoslavija je sve više ovisila o Sovjetskom Savezu. Tito je smatrao osnivanje mješovitih preduzeća [[Eksploatacija|ekspoloatacijom]], pa je negodovao kod sovjetskih vlasti. Takođe nije dopustio da Sovjeti stvaraju svoju paralelnu obavještajnu službu, kao ni zahtjev iz 1947. da se Crvenoj armiji stave na raspolaganju pomorske baze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u i [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=443-448}} Osnivanjem [[Informbiro]]a, na Titovu inicijativu, u oktobru 1947, potvrđena je Staljinova koncepcija da Jugoslaviju veže za Moskvu. Sjedište je bilo u Beogradu, pa je Tito to shvatio kao čast i nije prepoznao opasnosti koje iz toga proizilaze. Prvi sukob je izbio protivljenjem Staljina o stvaranju jugoslavensko-bugarske federacije, te je pokušao suzbiti i jugoslavensku [[Hegemonija|hegemoniju]] u Albaniji, pa se to može smatrati klicom sukoba s Jugoslavijom. Ali i Titova popularnost u zemljama socijalističkog uređenja, smetala je Staljinu, jer je praktički bio izjednačen s njim, kao i neprestano pomaganje grčkim partizanim. Tito je s raznih strana, od Kopiniča, kao i od vođe KP Rumunije [[Gheorghe Gheorgiu-Dej|Gheorgiu-Deja]] dobijao obavijesti da ga Staljin želi likvidirati. Odbijanjem od strane CK KPJ prijedloga Moskve o stvaranju konfederacije s Albanijom i Bugarskom, po kom bi Albanija i Bugarska bile ravnopravne članice federacije, a pod nadzorom Moskve, sukob se pojačao, pa je general Barskov Tita 18. marta 1948. osobno izvjestio da Vlada SSSR-a opoziva vojne savjetnike iz Jugoslavije, a sutradan da se opozivaju i civilni savjetnici. Na sjednici proširenog Politbiroa 1. marta, Tito je otvoreno govorio o problemima ugovora o plovidbi Dunavom, o neravnopravnom ugovoru o zračnom prometu, te o sovjetskoj inicijativi, da Jugoslaviji nije potrebna jaka armija, jer imaju Sovjete. Ponudio je ostavku, ali su svi članovi, osim Sretena Žujovića bili protiv njegove ostavke. Odgovor iz Moskve je došao 27. marta od strane CK KPSS, pismom u kome se tvrdi da u zemlji "nedostaje demokracije", da se pokušava "detronizirati sovjetski sistem", kao i optužbe za "velikodržavni šovinizam", da u Ministarstvu vanjskih poslova Jugoslavije rade britanski špijuni, a Tito jer optužen za [[trockizam]]. Kopije tog pisma poslate su svim komunističkim zemljama, pa je spor time internacionaliziran. Reakcije drugih komunističkih funkcionera, nisu bile brze, ali su Titove slike uskoro nestajale iz izloga u tim zemljama. Tito je uskoro napisao odgovor, a nakon plenarne sjednice CK KPJ 12—13. aprila, nakon žestoke diskusije i napada na Tita od strane nekoliko članova, napisano je drugo pismo s 33 stranice formata A4 i poslano Staljinu i [[Vjačeslav Molotov|Molotov]]u. Nakon tih sukoba, Žujović je izbačen iz CK, kasnije zajedno s Andrijom Hebrangom i uhapšen, a ta informacija je objavljena tek dva mjeseca kasnije, kao i Rezolucija Informbiroa. Rezolucija je donesena 20—22. juna u Bukureštu na sastanku Informbiroa, na koji su bili pozvani i Tito i članovi CK, ali je odlazak od strane CK odbijen. Rezolucija je u jugoslavenskim novinama i radiju objavljena 30. juna, ali i jugoslavenski odgovor na Rezoluciju. Tito je time potvrdio svoje vjerovanje da ima podršku u narodu, mada je bilo podrške i Staljinu. Počele su optužbe Sovjeta, da je zapravo Crvena armija oslobodila Jugoslaviju, lični napad na Tita, a nekoliko visokih generala su pokušali pobjeći u Sovjetski Savez. Titova reakcija je bila održavanje [[Peti kongres KPJ|Petog kongresa KPJ]], koji je održan u Beogradu od 21—27. jula, prilikom čega su spjevani stihovi ''"Peti kongres, ništa ljepše nije / Ko ne voli Tita ni Partije / Nek se seli iz Jugoslavije"''. Tito je ponovo izabran za generalnog sekretara samo sa pet glasova protiv od 2344 prisutnih. Beogradska [[Borba (novine)|Borba]] je povodom kongresa objavila fotografiju [[Antun Augustinčić|Augustinčićeve]] [[Skulptura Maršal Tito (Augustinčić)|statue Tita]] u vojnom ogrtaču s izrazom nepokolobljive odlučnosti. Uskoro su na granicama s Mađarskom, Rumunijom, Albanijom i Bugarskom započeli incidenti, ukupno negdje oko 7800 u kojima je između 1948—52. poginulo oko stotinu ljudi. Vojne trupe su koncentrirane na granicama, ali se Staljin nije usudio napasti Jugoslaviju. Tito je sumnjao u lojalnost mnogih suradnika, pa je osnovao ''Glavnu inspekciju Oružanih snaga'', neovisnu o Generalštabu i Ministarstvu, podčinjenu izravno njemu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=449-470}} Za protivnike i za sumnjive osnovan je logor na [[Goli otok|Golom otoku]], na komu je bilo zarobljeno oko 15.000 osoba a od toga na [[Sveti Grgur (ostrvo)|Svetom Grguru]] oko 800 žena.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=474-478}} ==== Reforme i demokratizacija ==== Tito dugo nakon raskola sa Staljinom, nije odbacivao mogućnost o ponovnom uspostavljanju kontakta. Čestitao mu je 1948. godišnjicu Oktobarske revolucije, a za [[Dan Republike SFRJ|Dan Republike]] 29. novembra naredio je da se pored njegovih slika postave i Staljinove slike. Često u govorima i dalje spominje prijateljske socijalističke zemlje, a tek u martu 1949. počinje s razgradnjom kulta ličnosti Staljina, kada u jednom govoru u Rijeci navodi da je SSSR prodavala naftu Jugoslaviji za 25% skuplje nego kapitalističkoj [[Švicarska|Švicarskoj]], te se počelo javno tvrditi da je zapravo Staljin odstupio od Lenjinovog učenja. U jednom intervjuu u novembru 1949. [[Tanjug]]u, traži da ''"...naša štampa bude duboko moralna, istinita, stvarni odraz onoga što se kod nas događa".'' U medijima se u jesen 1949. po direktivi izbacuje sovjetska muzika, a pretendiraju su domaći šlageri i revolucionarne pjesme. Krajem 1949. u razgovoru s francuskim novinarom ukazuje da je kampanja SKP(b) opasno revizinističko skretanje od [[Marksizam|marksizma]]-[[Lenjinizam|lenjinizma]]. Time podstiče američke političare da vjeruju da se u Jugoslaviji mijenja ideološka osnova sistema. Na [[Šesti kongres KPJ|Šestom kongresu KPJ]] 1952. Tito govori o ''"...čudovišnom obliku državnokapitalističkog birokratskog sustava u kojem su radnici eksploatirani, a neruski narodi ugnjetavani od ruskog imperijalizma."''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=511-516}} Uvidjevši da je osnivanje seljačkih zadruga promašaj, kao i zbog nekoliko pobuna seljaka protiv kolektivizacije ([[Cazinska buna]], pobune na [[Kordun]]u, oko [[Glina (Hrvatska)|Gline]], kao i Makedoniji i Crnoj Gori), Tito ujesen 1951. inicira zatvaranje zadruga, te javno priznaje grešku riječima ''"...da su zadruge valjale, ne bi se raspadale."'' Međutim, poboljšanje za poljovrivredu nije učinjeno ni kada je 1953. donesen ''Zakon o agrarnom maksimumu'', određivanjem gornje granice posjeda na 10&nbsp;ha, 15&nbsp;ha u planinskim područjima, umjesto 30&nbsp;ha koliko je bilo predviđeno agrarnom reformom 1945.. Time je stihijska i masovna migracija sa sela u gradove ojačala, a poljoprivreda je svedena na marginu interesa, što je dugoročno vodilo u nestašice hrane.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=517-521}} U višim se partijskim krugovima jos 1949. razgovaralo o decentralizaciji i liberalizaciji, kako u privredi, tako i u prosvjeti i kulturi. Mada je Tito tvrdio da radnička klasa još nije zrela za decentralizaciju, Kardelj i Đilas su radili na tekstu budućeg ''Zakona o predaji tvornica na upravljanje radnicima'', pa je kasnije tu njihovu ideju oduševljeno prihvatio. Time je uvedena ideja [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]], koja će u Jugoslaviji vladati slijedećih 40 godina. Predajom fabrika radnicima na upravljanje, počeli su se otvarati i privatni obrti, tako da je do 1954. otvoreno oko 150.000 privatnih manjih firmi. Ali su reforme slijedile i drugim podučjima, koje su vodile ka liberalizmu, Tito je vremenom smanjivao uticaj partije u mnogim sferama. Ukinuo je 1953. institut političkog komesara u jedinicama JNA, te je time potencirao da su stručna vojna znanja važnija od političke podobnosti. Radi se na odvajanju partijskog i državnog aparata, smanjivanju birokratizacije, tako da je broj državnih službenika savezne uprave s 47.300 u 1948. godini smanjen na 10.328 osam godina kasnije. Tito se zalaže i za demokratizaciju medija, pa je 1951. održana konferencija za štampu na kojoj su prisustvovali 120 domaćih i inostranih novinara.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=522-527}} Donošenjem [[Ustavni zakon FNRJ 1953.|Ustavnog zakona o osnovama društvenog i političkog uređenja u saveznim organima vlasti]] 1953. Tito je postao predsjednik Jugoslavije, čime je preuzeo apsolutnu vlast u zemlji, ali su istovremeno odlukama Šestog kongresa SKJ započeti procesi demokratizacije. Na Drugom plenumu CK na [[Brijuni]]ma u junu 1953. Tito je težio zaustavljanju dinamike demokratizacije, pa se smatra da je jedan od razloga Titovog protivljenje bila Staljinova smrt. Istovremeno je težio vraćanju partije na rukovodeću ulogu, a svoju je ličnu vlast postovjećivao s ideološkom monolitnošću i bespogovornim jedinstvom partije, čime istovremeno koči razvoj radničkog samoupravljanja gdje je SKJ provodio direktive s vrha i blokirao inicijative baze.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=534-536}} Po uzoru na SSSR, po završetku rata, vodstvo KPJ je pokušalo umjetnicima nametnuti koncept [[Socrealizam|socrealizma]]. Tito je taj stil u književnosti nazivao "progresivna književnost", a većina književnika je već bila u partiji, pa je time taj proces bio i osnažen. Na Kongresu književnika u Ljubljani 1952. govorom Krleže, postignut je odmak u književnosti, a mnogi slikari i vajari započinjali su umjetničke stilove naslanjajući se na zapadnoevropske trendove. Tito je bio zainteresiran za kulturna zbivanja pa je 1954. postao sponzor [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]], te su na njima prezentirani mnogi umjetnički stilovi, koji su odudarali od socrealizma. Započinje gradnja monumentalnih spomenika posvećenih antifašističkoj borbi, a prvi takav spomenik gradi [[Vojin Bakić]] u [[Kamenska|Kamenskoj]] kod [[Požega (Hrvatska)|Požege]] pod nazivom "[[Spomenik pobjedi naroda Slavonije|Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije]]". Slijedi gradnja "[[Kameni cvijet (spomenik)|Kamenog cvijeta]]" u [[Jasenovac|Jasenovcu]] kipara [[Bogdan Bogdanović|Bogdana Bogdanovića]], koju je Tito osobno odobrio. Protivnik je [[Apstraktna umjetnost|apstraktne umjetnosti]] koju smatra [[Dekadencija|dekadentnom]] ili govori o "degeneriranim strujanjima". Sredinom 60-ih godina odustaje od cenzuriranja djela, pa čak podržava i apstraktnu umjetnost. Ponekad reaguje i na novine i časopise zabavnih sadržaja, ocjenjujući da se bave "šundom", te zahtijeva da se protiv dekadentnih pojava treba boriti političkim radom, ali ne zabranama i progonima. Ivana Meštrovića, inače antikomunistu, primio je 1953. na Brijunima i pokušao da ga nagovori da se vrati u zemlju, Najviše se zanimao za film, pogotovo američke [[western]]e, a [[Aleksandar Konstatinović]], Titov osobni kinooerater tvrdi da je Titu od 1957-80. prikazao 8801 film. Titov odnos prema kulturi je bio da je shvatao važnost kulture, te da političko arbitriranje ne donosi pozitivne posljedice, te je uglavnom pristajao na moderne trendove.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=537-543}} ==== Pozicioniranje u međunarodnoj zajednici ==== Isprva su zapadni Saveznici sukob sa Staljinom smatrali "fintom", a kada su shvatili da se stvarno radi o svađi, planirana je invazija na oslabljenu Jugoslaviju, a [[CIA]] je 1949. poslala grupu četnika, koji bi trebali vratiti kralja Petra II na prijestolje. [[UDBA]] je grupu razbila, pa su Amerikanci shvatili da moraju tražiti drugi put za suradnju s Jugoslavijom. Propagandna ofanziva protiv Staljina u inostranstvu je započela govorom Kardelja pred Općom skupštinom UN 1949, kada je najavio neovisnu jugoslavensku poziciju u međunarodnim odnosima. Istovremeno je Jugoslavija 1950, uprkos sovjetskom protivljenju postala nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]]. Tomu je pomogla i podrška islamskih zemalja, jer je jedna reprezentativna delegacija jugoslavenskih muslimana otišla na [[hadž]] i posjetila više [[Bliski istok|bliskoistočnih]] zemalja. Ekonomski se odnosi pojačavaju prema Zapadu, pa je sklopljen trgovinski ugovor s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]], američkim je tvornicama ponuđen [[bakar]] i [[olovo]] u zamjenu za strojeve, a u martu 1950. Tito traži zajam od SAD-a od 500 miliona dolara. U augustu je [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|američki Kongres]] odobrio pomoć Jugoslaviji, a istovremeno inicijativom [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] [[Harry Truman|Harryja Trumana]], poslata je pomoć u hrani. Tito potpisuje ugovor sa SAD o vojnoj pomoći, a uskoro uspostavlja diplomatske odnose i sa [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkom]]. [[Datoteka:Konferencija Pokreta nesvrstanih 1961..jpg|thumb|250px|desno|Osnivačka konferencija [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] održana septembra 1961. u Beogradu.]] Razvoj suradnje sa SAD-om, podstaknut je isporukom sovjetskog jurišnog aviona [[MiG-15]], čiji je pilot prebjegao u Jugoslaviju. Avion je rasklopljen i predat CIA-i. Istovremeno Tito napada sovjetsku politiku nazvavši je "sovjetski imperijalizam". Zbog inteniziviranja [[Hladni rat|Hladnog rata]], Tito često govori o "borbi za mir", protiv blokovske podijeljenosti svijeta, ali podržava revolucionarne pokrete [[Hồ Chí Minh|Ho Ši Min]]a u [[Vijetnam]]u, kao i [[Mohamed Mosadik|Mohameda Mosadika]] u [[Iran]]u, a kasnije podržava i [[alžir]]ske ustanike u [[Alžirski rat za nezavisnost|borbi protiv francuske]] vlasti. U ljeto 1950. započinjanjem [[Korejski rat|Korejskog rata]], jasno je stao na američku stranu, što bi značilo da bi u slučaju međunarodnog sukoba Jugoslavija teoretski zaratila sa SSSR-om. Politički sukob prema Zapadu izbio je u oktobru 1953. kada je postalo jasno da će se [[Slobodna teritorija Trsta|Zona A]] s Trstom pripojiti Italiji, mada je Tito bio svjestan nemogućnosti da Trst ostane u Jugoslaviji, ipak je na narodnim mitinzima isticao pravo na Trst, te čak i pripremao planove ulaska JNA u Trst. U [[Slobodna teritorija Trsta|Zoni B]] su održani vojni manevri, a u Beogradu su u demonstracijama demolirane američke i britanske institucije. U oktobru 1954. potpisivanjem [[Londonski sporazum (1954)|Londonskog sporazuma]], Zona B i manji dio Zone A je pripao Jugoslaviji, a do oružanog sukoba nije došlo. Tito u martu 1953, na poziv [[Anthony Eden|Anthonyja Edna]] kao prvi komunistički lider posjećuje London, a doplovio je kroz [[Temza|Temzu]] brodom [[Galeb (brod)|Galeb]], te se ponovo susreo s Churchillom. Jugoslavija je već ranije od Velike Britanije dobila vojnu pomoć u vidu 130 lovačkih mlaznih aviona [[North American F-86 Sabre]]. 1953. sklapa [[Ankarski sporazum]] sa Turskom i Grčkom, da bi slijedeće godine sklopio [[Balkanski pakt (1953)|Balkanski pakt]] s istim državama, koji je imao defenzivni karakter, ali kako su Grčka i Turska od 1952. bile članice [[NATO]]-a, Jugoslavije je time postala ''de facto'' pridružena članica. U desetodnevnoj posjeti 1955. Tito je primio grčki kraljevski par [[Pavle Grčki|kralja Pavla]] i [[Frederika od Hannovera|kraljicu Frederiku]], a u maju 1956. je posjetio Francusku i susreo se s predsjednikom [[René Coty|Renéom Cotyjem]] i premijerom [[Guy Mollet|Guyem Molletom]]. Početak poboljšavanja odnosa sa SSSR-om bilo je potisivanje [[Austrijski državni ugovor|Austrijskog državnog ugovora]] 1955.. nakon čega je [[Nikita Hruščov]] 26. maja posjetio Beograd. Hruščov se već na aerodromu ispričao za događaje oko Rezolucije Informbiroa, a na kraju posjete potpisana je [[Beogradska deklaracija]] o poštivanju suverenosti, neovisnosti integriteta i ravnopravnosti u uzajamnim odnosima s drugim državama. U februaru 1956. poslao je pismo na Dvadeseti kongres KPSS-a, čime ponovo povezuje KPJ sa sovjetskim komunistima. Istovremeno je radio na približavanju zemljama [[Treći svijet|Trećega svijeta]] a u početku [[Egipat|Egiptu]] i [[Indija|Indiji]], gdje je poslao najsposobnije diplomate [[Josip Đerđa|Josipa Đerđu]], [[Jože Vilfan|Jožeta Vilfana]] i [[Gojko Nikoliš|Gojka Nikoliša]]. {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=544-561}} ==== Sukob s Đilasom ==== Početkom 1950-ih dolazi do radikalnog kritiziranja postojećeg stanja od strane [[Milovan Đilas|Đilas]]a. Objavljuje članke u publikaciji [[Savremene teme (časopis)|Savremene teme]], a nakon [[Šesti kongres KPJ|Šestog kongresa KPJ]] 1952, osnovao je mjesečnik [[Nova misao (časopis)|Nova misao]], u kojem su surađivali brojni književnici, kao i [[Miroslav Krleža]]. U beogradskoj [[Borba (novine)|Borbi]], Đilas objavljuje 18 članaka o potrebi za radikalnom demokratizacijom i promjenama u svijesti, a revolucionare naziva "okamenjeni mozgovi", te Partiju naziva glavnom kočnicom društvenog razvoja. Konačno u članku ''"Ima li cilja?"'',<ref>{{cite web| url = https://dokumen.tips/documents/milovan-djilas-ima-li-cilja.html| title = Ima li cilja?| authorlink = Milovan Đilas| last = Đilas| first = Milovan| date = 8. 12. 1953| website = dokumen.tips| publisher = | access-date = 26. 12. 2021| language = sr| archive-date = 26. 12. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20211226101637/https://dokumen.tips/documents/milovan-djilas-ima-li-cilja.html| url-status = dead}}</ref> zagovarao je prelazak na višestranački sistem, a njegove su ideje zastupali i zagrebački tjednik [[Napred (novine)|Napred]], glasilo SKH, [[Vijesnik u srijedu]], beogradski list [[Omladina (novine)|Omladina]], ali su svi mislili da Đilas zastupa stavove Partije. Na prijedlog Vladimira Bakarića, 25. novembra 1953, Đilas se bira za predsjednika Narodne skupštine. Tito je iz zdravstvenih razloga proveo cijeli mjesec u Sloveniji, te nije bio upoznat sa svim člancima, ali je već 27. decembra jedan njegov članak ocijenio kao "napad na SK", a vrhunac napada bila je njegova [[noveleta]], satiričnog sadržaja o braku Peke Dapčevića i mlade glumice [[Milena Vrsjakov|Milene Vrsjakov]], mada njihov identitet nije jasno prikazan, članak je bio kritika nove klase što se stvarala od pripadnike partizanske elite, a članak je objavio i američki magazin [[Life]] 12. aprila 1954.. Nakon povratka Tita iz Slovenije, odmah je smjenio Đilasa i sazvao [[Treći plenum CK]] 16—17. januara, koji je prenošen preko radija, a Tito ga je optužio ''"...za nanošenje ogromne štete ne samo jedinstvu naše partije, nego i jedinstvu naše zemlje."'' Tito je ideološki obračun s Đilasovim tezama povjerio Kardelju, te su se napadi pojačali, da bi ga na kraju poređivali s [[Lav Trocki|Trockijem]]. Predloženo je Đilasovo isključenje iz CK, a 19. aprila je svojom voljom istupio iz SKJ. Zbog intervjua [[New York Times]]u, Đilas je osuđen početkom 1955. na 18 mjeseci zatvora, a kasnije na još tri godine strogog zatvora u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]. Osuđivan je jos nekoliko puta, da bi kasnije emigrirao i postao prvi jugoslavenski disident.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=562-570}} === Reforme === Prvi znakovi reformi društva su se pojavili u aprilu 1958. na [[Sedmi kongres SKJ|Sedmom kongresi SKJ]] u Ljubljani. Donošenjem novog trećeg [[Program SKJ|Programa SKJ]] je bio korak u procesu liberalizacije, gdje su naznačeni konkretni zadaci koje bi trebao predvoditi SKJ; Demokratizacija u svim oblastima života - gospodarstvu, socijalnoj i kulturnoj politici. Znaajna je Kardeljeva rečenica, iza koje je stajao Broz, da ''"Ništa što je stvoreno ne smije za nas biti toliko sveto da ne bi moglo biti prevaziđeno i da ne bi ustupilo mjesto onome to je još naprednije, još slobodnije, još ljudskije."'' Ta je rečenica bila dominantna u reformskoj politici do 1970-ih godina. Kao osnova razvoja uveden je treći put" samoupravljanje. Istovremeno Tito postaje i promotor modernizacije, kada podržava razvoj turizma. Tim i drugim reformama Jugoslavija je dosegla prvi vrhunac razvoja, ali je dosegla svoje limite, te je bilo jasno da je dalji razvoj moguć samo uvođenjem tržišnih principa i dopuštanjem konkrencije. Početkom 1960-ih su se u državnim i partijskim strukturama sukobile dvije struje: konzervativno-birokratska struja i struja samoupravnog kursa, te se taj trenutak mogao oznaćiti kao ''"početak borbe za Tita"''.{{efn|name=Latinka|Po [[Latinki Perović]], ''početak borbe za Tita'' je bio sukob tih dviju struja, gdje ni jedna strana nije računala na osvajanje premoći bez Tita.({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=603}})}} U martu 1962. na sjednici CK, Tito ukazuje na nedisciplinu, nejedinstvo misli i akcije komunista, te postavlja pitanje ''"...pa dobro, je li naša zemlja kadra da se još održi, da se ne rapadnemo..."'', te ukazuje na separatističke pojave, sitnoburžoasku stihiju, pod ujecajem nacionalističkih i šovinističkih krugova. U diskusijama i sukobima učestvuju [[Aleksandar Ranković]], [[Miha Marinko]], [[Boris Kraigher]], [[Jakov Blažević]], [[Svetislav Stefanović]], kao i Kardelj. Osnova sukoba bila je preraspodjela novca, koji je po nekim političarima završavao u Beogradu, odakle se samovoljno investira, bez obzira na potrebe privrede. Na kraju te sjednice Tito definira stanje u zemlji kao ''"...kriza je ovdje, kriza nas samih"'', te se Tito, uglavnom zbog nepoznavanja ekonomije, ali i zbog spremnosti na kompromis, nije opredijelio ni za jednu struju, te je [[radničko samoupravljanje]] narednih dvadeset godina sadržavalo elemente [[Tržišna ekonomija|tržišne]] i [[Planska ekonomija|planske privrede]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=601-607}} ==== Ustavne reforme ==== Donošenjem novog [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustava]] 1963, donosi se niz promjena, kako u pravcu federalizacije, jačanja samoupravljanja, reformom [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]], funkcije potpredsjednika Jugoslavije i decentralizaciju, koja je istovremneno slabila konzervativnu struju Aleksandra Rankovića. Titovi kritičari su samoupravljanje opisali kao nijansu efikasnijom od klasičnog sovjetskog sistema, domašaji samoupravljanja su definisani kao humanistički ideal i partijski strateški društveni cilj, ali su s vremenom nedosljednšoću, koju je nametao svemoćni politički faktor [Tito], stvarale sve skuplje zablude u organizaciji društva i privrede, te da se demokratizacija upražnjavala samo onoliko koliko je to odgovaralo potrebama upravljačkog sloja. Neki kadrovi iz SR Hrvatske i SR Slovenije, zalagali su se za deetatizaciju i decentralizaciju, koja je započela na [[Osmi kongres SKJ|Osmom kongresu SKJ]] 1964. u Beogradu, gdje je Tito prvi put spomenuo rješavanje "[[Nacionalno pitanje|nacionalnog pitanja]]", kog su komunisti do tada smatrali riješenim u Jugoslaviji. Tito je ističući [[jugoslavenstvo]], poticao jačanje nacionalnih identiteta, nauštrb nametanog jugoslavenskog koncepta. Titu je zvanično promjenjena titula, te je umjesto generalnog sekretara postao predsjednik SKJ.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=608-614}} ==== Privredna reforma ==== Godine 1965. započela je privredna reforma, kojom se nastojala povećati tržišna orijentiranost preduzeća, te uključivanje u međunarodni privredni sistem. Tito je već početkom 1960-ih isticao da životni standard mora biti relevantan faktor u oblikovanju ekonomskih planova, a razlog su bili [[štrajk]]ovi i niske plate, pa je Tito zagovarao tržišnu privredu, dok je krug ljudi oko njega to značajnije naglašava, te je tražio da se kapital državnih investicijskih fondova mora prenijeti na preduzeća, tvrdeći da je to apsolutan preduslov ostvarivanja radničkog samoupravljanja. Došlo je do [[Devalvacija|devalvacije]] [[Jugoslavenski dinar|dinara]] za 66% u osnosu na [[američki dolar]], smanjena su opterećenja preduzeća i ograničen je carinski [[protekcionizam]]. Titov cilj je bio "tržišni socijalizam", a reformske zahvate kapitalističkog načina poslovanja bez privatnog vlasništva, argumentirao je riječima da je ''"...osnova ovog poduhvata da se olakša opšta privreda Jugoslavije, da bude kompleksnija, jugoslavenska".'' U saradnji s Kardeljom, koji je teorijski razvio reformu, podijeljene su uloge u principu ''"Tito je praktičar, a Kardelj je više sklon teoriji i mudrovanju."'' Reforma je dovela i do neželjenih rezultata, nezaposlenosti i otpuštanja, ali je rasla i industrijska proizvodnja. U aprilu 1968, na Dvanaestoj plenarnoj sjednici CK SKH je došao prijedlog dezideologiranja formula za rješavanje problema, te uklanjanje zabluda i predrasuda SKJ, što Tito nije mogao prihvatiti.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=608-614}} ==== Sukob s Rankovićem ==== Nakon što je [[Aleksandar Ranković|Ranković]] preuzeo, za njega osnovanu funkciju potpredsjednika Jugoslavije, zaživilo je mišljenje da će on uskoro zamijeniti Tita.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=615-620}} Mada je Ranković bio Brozov vjenčani kum 1952. na vjenčanju s [[Jovanka Broz|Jovankom Budisavljević]],{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=430-442}} Titov odnos s Rankovićem je godinama slabio. [[Služba društvene bezbjednosti]] (SDB) je potajno poduzimala korake da mu osigura tu funkciju, te se pojavila teza o postavljanju prislušnih uređaja u Titovoj rezidenciji. Tito se s Rankovićem već 1960-ih počeo ideološki razilaziti, jer se on nije zalagao za procese liberalizacije i demokratizacije, ali mu je smetalo i Rankovićev ugled, koji je ugrožavao njegovo prvenstvo, a 1966. [[Veljko Bulajić|Veljku Bulajiću]], prilikom pripremanja snimanja filma "[[Bitka na Neretvi]]", rekao je ''"...da treba maknuti tog Rankovića, kako bi se Jugoslavija otvorila prema inostranstvu."'' Nakon osnivanja komisije koja je trebala ispitati rad SDB, na [[Brijuni]]ma je 1966. sazvan [[Brionski plenum|Četvrti plenum CK SKJ]], došlo je do direktnog napada na Rankovića, gdje mu je pripisan srpski [[šovinizam]], postavljanje iznad društva i Partije, te je on uslijed pritiska podnijeo ostavku na članstvo u SKJ i na funkciju potpredsjednika Jugoslavije. Obavještajnu pripremu obavili su [[Ivan Krajačić Stevo]], ministar unutrašnjih poslova [[Milan Mišković]], načelnik [[KOS]]-a [[Ivan Mišković]] i [[Ivan Gošnjak]]. U Hrvatskoj je pad Rankovića okarakterisan kao pobjeda nad srpskim hegemonizmom, dok je u Srbiji taj potez doživljen kao udarac državnom jedinstvu i slabljenje Srbije.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=615-620}} ==== Vanjska politika ==== ===== Mađarska ===== [[Datoteka:Kossuth Lajos utca a Ferenciek tere felől nézve. 1956. október 25-e délután, - Fortepan 24652.jpg|thumb|200px|desno|Ulica Lajoša Košuta u Budimpešti kojom su demonstranti marširali 25. oktobra 1956. protiveći se sovjetskoj kontroli Madžarske.]] Nakon poboljšanja sovjetsko-jugoslavenskih odnosa 1955/56, Broz je posjetio Moskvu u junu 1956. i bio je iznimno svečano dočekan, a u septembru se ponovo sastao s [[Nikita Hruščov|Hruščovim]] u Crnogorskom primorju, gdje je Hruščov bio na odmoru s porodicom. Zbog [[Mađarska revolucija 1956.|nemira u Mađarskoj]], odnosi su lagano oslabili u oktobru i novembru, zbog Titove dileme o podršci novim vlastima u Mađarskoj na čelu s [[Imre Nagy|Imrom Nagyjem]] i [[János Kádár|Jánosom Kádárom]], za koje je Broz imao razumjevanja, ali i razmišljanja, da bi takav pokret ''"mogao otklizati u kapitalizam."'' Zajedno sa CK KPJ, poslao je poruku vođstvu [[Mađarska radnička narodna partija|Mađarske radničke partije]], u kojoj je izrazio podršku jugoslavenske javnosti novom rukovodstvu, ukazao na bojazan zbog sovjetske intervencije, ali i nekontroliranog razvoja "kontrarevolucije". Zbog razgovora s Titom, Hruščov je 2. novembra stigao na [[Brijuni|Brijune]]. Sastanak je bio tajan i tek je obznanjen 1977. u memoarima [[Veljko Mićunović|Veljka Mićunovića]]. Tito je saznao da će sovjetska vojska intervenisati, ali ga je zabrinjavalo hoće li u novu vlast uči [[Mátyás Rákosi|Rákosi]] i njegovi suradnici. Slijedećeg dana je izvršena intervencija, a nakon poraza, Imre Nagy i oko 40 suradnika sklonili su se u jugoslavenskoj ambasadi u [[Budimpešta|Budimpešti]] i zatražili i dobili azil. U javnom govoru u [[Pula|Puli]] 11. novembra osudio je sovjetsku intervenciju, što je razbijesnilo Hruščova, a snažno odjeknulo na Zapadu. Tito je u istoj izjavi isticao da su se u Mađarskoj umiješali kontrarevolucionari, pa je time donekle opravdao drugu sovjetsku intervenciju. Sovjeti nisu dopuštali da se Nagy sa svojom grupom prebaci u Jugoslaviju, a nakon izlaska iz ambasade, unatoč jamstvima su uhapšeni i prebačeni u u [[Bukurešt]], gdje su osuđeni, a Nagy je obješen 1958..{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=621-624}} ===== Sovjetski Savez ===== Zbog ponovnog slabljenja odnosa Hruščov je kao i Tito pokušavao popraviti odnose, pozivajući jugoslavenske delegacije u posjete, da bi se njih dvojica sastali početkom augusta u Snagovu blizu Bukurešta. Sastanak je različito tumačen od sviju strana, a na Zapadu je sastanak protumačen da će Moskva priznati jugoslavenski put u socijalizam, a da će Tito zauzvrat poduprijeti Moskvu u međunarodnim odnosima. Poziv Hručova za proslavu 40-godišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Tito je odbio iz zdravstvenih razloga, te je poslao delegaciju s Rankovićem i Kardeljom, ali je pravi razlog bio Titovo izbjegavanje sastanka "12 partija" na kojem su Deklaracijom stavovi SKJ proglašeni "revizionističkim". Tito je ipak u komunikaciji s Hručovim dosegao ravnopravnu osnovu, koja mu je u odnosu na Staljina nedostajala. Nacrt novog programa SKJ, prije negoli je donesen na [[Sedmi kongres SKJ|Sedmom kongresu SKJ]], poslan je svim komunističkim partijama, s molbom za mišljenje i prijedloge izmjena. Reakcije su bile različite, stizali su prijedlozi za promjene programa, koje je Tito djelomično i formalno unio u Program, ali ni jedna od komunističkih partija nije se odazvala pozivu da prisustvuje Kongresu. Nakon završetka Kongresa, Hručov je optužio jugoslavenski partijski vrh da organiziraju neprijateljske demonstracije protiv [[KPSS]] i drugih partija, te je otkazao sve sporazume o investicijama i naučno-tehničkoj saradnji, potpisane dvije godine prije. Istovremeno su slijedili napadi na Tita i suradnike u novinskim člancima i na sastancima komunističkih partija. Vrhunac napada bio je na konferenciji komunističkih i radničkih partija u novembru 1960. u Moskvi na kojoj je sudjelovala 81 partija, gdje je SKJ optužen za promociju ''"antilenjinističkog revizionističkog programa i suprostavljanju SKJ cijelom međunarodnom komunističkom pokretu."''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=624-627}} Odnosi su poboljšani potkraj 1962. kada je došlo do novog susreta s Hruščovim, a slijedeće godine do još jednog. Na sastancima su izostali Kardelj i [[Koča Popović]], koji je bio protivnik bilo kakvog koketiranja sa Sovjetima. Na drugom susretu Tito se obratio [[Vrhovni sovjet Sovjetskog Saveza|Vrhovnom sovjetu]], a sastanci su bili prijateljski i djelomce se odvijali nasamo. Smjenom Hručova i dolaskom na vlast [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] i [[Aleksej Kosigin|Alekseja Kosigina]], odnosi su se poboljšali, jer oni nisu dovodili u pitanje Titov put u socijalizam, ali su mu, svečanim dočecima i dugim špalirima, lukavo davali do znanja koliko ga cijene, što je godilo njegovoj taštini.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=628-635}} ===== Kina i Albanija ===== Političkim udaljavanjem [[Kina|Kine]] od sovjetske politike, [[Mao Zedong]] je i dalje se zalagao za disciplinu unutar komunističkog lagera, ali je za Maoa, Titova politika balansiranja između blokova bila apsurdna, smatrao je da je njegov uticaj na Hruščova opasan, a njegovi odnosi sa Zapadom sumnjivi. Ta se averzija Maoa dugo godina nije promijenila. Pod uticajem Kine, režim [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]] u [[Albanija|Albaniji]] je bio najžešći kritičar Tita i Jugoslavije.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=627}} ===== Zapadna Evropa ===== Saradnja s Italijom bila je u uzlaznoj putanji, mada je zbog neriješenih graničnih pitanja, te nesporazumima oko nacionalnih manjina, te različitih gledanja oko dogadaja u Drugom svjetskom ratu, dolazilo do povremenih zastoja u pregovorima. S [[Austrija|Austrijom]] se razvila plodna saradnja, koje je bila remećena sporovima oko [[Koruški Slovenci|slovenske manjine]] u [[Koruška|Koruškoj]] i [[Gradišćanski Hrvati|hrvatske]] u [[Gradišće|Gradišću]]. [[Austrijski kancelar]] [[Josef Klaus]] posjetio je Jugoslaviju 1965, a Tito je dvije godine kasnije posjetio Austriju, kada je zaobišao pitanja nacionalnih manjina, zahvalio se na prihvaćanju radnika iz Jugoslavije i zatražio potporu austrijskih vlasti na suzbijanju antijugoslavenske aktivnosti u Austriji. Mada je SR Njemačka već 1950-ih godina zauzela jedno od vodećih mjesta u inozemnoj trgovini, Tito je 1957, zbog obećanja [[Hruščov]]u i [[Władysław Gomułka|Władysławu Gomułki]], priznao [[Istočna Njemačka|Istočnu Njemačku]], a prije priznanja je predlagao konfederaciju podijeljene Njemačke, sa administrativnom autonomijom obaju dijelova. Priznanju su se protivili Koča Popović i neki drugi visoki političari. SR Njemačka je prvi i jedini put primjenila smjernice [[Halštajnova doktrina|Halštajnove doktrine]] i prekinula diplomatske odnose s Jugoslavijom. Odnosi su ponovo uspostavljeni 1968, kada je [[Njemački kancelar|kancelar]] postao [[Will Brandt]] mada je već početkom 1960-ih trgovinska razmjena sa Zapadnom Njemačkom ponovo počela rasti, a jugoslavenski radnici su počeli odlaziti na rad u Njemačku. Odnosi s [[Francuska|Francuskom]] su se pogoršali nakon što je Jugoslavija podržavala [[Alžirski rat za nezavisnost|borbu za nezavisnost]] u [[Alžir]]u {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=630-631}} ===== SAD ===== Nakon zasjedanja [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Opće skupštine UN]] 1960. u [[New York]]u, sastao se s tadašnjim [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom SAD-a]] [[Dwight Eisenhower|Dwightom Eisenhowerom]], gdje je naglasio neutralnost jugoslavenske politike riječima ''"da se ne implicira pasivnost, nego da se ne zauzima strana."'' Posjetio je udovicu [[Eleonor Roosvelt]], koju je već ugostio 1953. na Brijunima. Doček u New Yorku je obilježen petodnevnim demonstracijama jugoslavenskih emigranata, o kojima mediji u Jugoslaviji nisu pisali, kao ni o zaustavljanju dvije osobe na 35-om spratu hotela, koje su pokušale izvršiti atentat na Broza. Nedugo nakon nakon susreta s Hruščovim u septembru 1963. posjetio je novog predsjednika SAD-a [[John F. Kennedy|Johna Kennedyja]]. Uprkos tome, je u proljeće 1961. u vrijeme [[Kubanska raketna kriza|Kubanske krize]] nakon iskrcavanja kubanskih izbjeglica u [[Invazija u Zalivu svinja|Zalivu svinja]], optužio SAD za agresiju na [[Kuba|Kubu]]. Reakcija SAD je bila bojkot jugoslavenskih brodova i robe, te ograničenje mogućnosti dobijanja američkih kredita. Još jedna kriza u američko-jugoslavenskim odnosima je bila izazvana krizom u [[Berlin]]u u augustu 1961, kada se Tito nije oglasio. Najbolju suradnju Tito je imao s Kennedyjem, a nakon [[Atentat na Johna F. Kennedyja|atentata]] je dao izjavu o njegovoj svjesnosti očuvanja mira u svijetu i miroljubivog rješavanja međunarodnih problema. Titovo podržavanje [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] nije ugrozilo odnose sa SAD-om.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=628-633}} ===== Vatikan ===== Odnosi s [[Vatikan]]om su se od 1960-ih počeli poboljšavati, djelomično utjecajem liberalizacije u Jugoslaviji, a djelomično pod utjecajem [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog koncila]]. Nakon smrti [[kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Stepinca]] 1960. u javnosti je njegov nasljednik [[Franjo Šeper]], prikazan koo osoba radikalno drugačijih stavova, a kada je 1963. [[papa]] postao [[Papa Pavao VI|Pavao VI]], Tito mu je osobno čestitao, a papa mu se zahvalio na čestitci. Pregovori s Vatikanom su počeli 1964, a dvije godine kasnije potpisan je protokol. Jugoslavenske vlasti su se obavezale da ce jamčiti položaj vjerskih zajednica sukladno Ustavu, a Vatikan da će katolički kler djelovati u vjerskim okvirima i da Crkva osuđuje svaki akt nasilja. Od 1962. izlazi "[[Glas Koncila]]", a obnovljen je rad niza vjerskih časopisa i zbornika, 1968. objavljen je cjeloviti prijevod [[Biblija|Biblije]] na hrvatski jezik, povodom 300-e godišnjice [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]], Tito se srdačno rukovao sa zagrebačkim [[nadbiskup]]om [[Franjo Kuharić|Franjom Kuharićem]], a [[Božo Milanović|Božu Milanovića]] je odlikovao [[Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom|Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=633-634}} ===== Izrael ===== Tito je 1948. podržao osnivanje [[Izrael]]a, a promjene u vanjskoj politici nastale su 1950-ih, zbog veće bliskosti s [[Egipat|Egiptom]] i usklađivanjem stavova u [[Pokret nesvrstanih|nesvrstanom pokretu]], te je jednom pred hrvatskim političkim vodstvom Izrael nazvao "vještačkom tvorevinom", a znao je dati i izjave koje su imale okus [[Antisemitizam|antisemitizma]]{{efn|name=Perović|U jednom razgovoru s [[Latinka Perović|Latinkom Perović]] 1969. ustvrdio je kako su ''"...[[Cionizam|cionisti]] imali isuviše veliki utjecaj na zbivanja u Čehoslovačkoj..."'' {{harvnb||Goldstein|Goldstein|2018|p=635}})}} Izbijanjem [[Šestodnevni rat|Trećeg arapsko-izraelskog rata]] 1967. Tito je odlučno stao na stranu arapskih zamalja, ponajprije Egipta. Osudio je "izraelsku agresiju" i otputovao u Moskvu na sastanak rukovodilaca komunističkih i radničkih partija socijalističkih zemalja. Tu je naglasio ''"...da borba arapskih zemalja nije samo njihova, da je to prvi front svih socijalističkih i progresivnih snaga protiv imperijalizma..."'' Za razliku od drugih situacija u kojima je pokušavao balansirati između sukobljenih snaga, u ovom je slučaju istakao da nema ambicija tu biti posrednik. Po osobnom Titovom nalogu, prekinuti su diplomatski odnosi s Izraelom. Titov antiizrealizam dijelom je njegovog straha od Zapada. U isto vrijeme desio se [[Državni udar u Grčkoj 1967.|desničarski puč]] u [[Grčka|Grčkoj]], pa je u strahu da bi SAD mogle preuzeti kontrolu nad širom regijim, pokušao time pridobiti podršku Sovjetskog Saveza. Uprkos priklonjenost arapskim državama, Tito je često naglašavao [[Gamal Abdel Nasser|Naser]]u i drugim arapskim političarima ''"...da je nemoguće Izrael gurnuti u more..."'' {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=634-636}} ==== Nesvrstanost ==== U prvo vrijeme, Tito nije govorio o pojmu nesvrstanosti, nego o "miru". Tokom [[Korejski rat|Korejskog rata]], kada se Jugoslavija i Indija u UN nisu formalno svrstali ni uz jedan blok, te se nisu složile s tim da samo velike sile određuju sudbinu svijeta. Jedno je vrijeme otklanjao teze novinara da će Jugoslavija zajedno s Indijom ići prema stvaranju treće sile. Kako se nije mogao nametnuti za vođu međunarodnog socijalističkog pokreta, preko pokreta nesvrstavanja, stvarao je imidž međunarodnog borca za mir, a kako je Jugoslavija bila neka vrsta paralelnog socijalističkog ideološkog imperija, Tito je preko pokreta nesvrstanih imao ambiciju ovladati dijelom svijeta, ali ne onako kako su to činili SAD i SSSR, nego na području ideja - ''jer ideje pokreću svijet'' - što je kao uvjereni komunista uvijek i zastupao. Nakon posjete indijske delegacije Jugoslavije s [[Vijaya Lakshmi Pandit|Vijayom Lakshmi Pandit]] u augustu 1954, na njen poziv otputovao je krajem novembra u Egipat, Indiju i [[Burma|Burmu]]. U indijskom parlamentu je 21. decembra održao govor u kojem je izložio četiri najveće opasnosti za mir u svijetu: nejednakost medu narodima i državama, mješanje velikih sila u unutarnje poslove manjih država, rascjepkanost svijeta na interesne sfere i [[kolonijalizam]]. Tim je pozvao države koje ne pripadaju nijednom bloku da zbiju redove, te lokalno i globalno jačaju trgovinsku razmjenu i privrednu suradnju, a na kraju govora je spomenuo "aktivnu koegzistenciju", čime je počeo oblikovati bit i ciljeve nevrstavsnja. Kako je Jugoslavije već tih godina, po Titovim riječima ''"...imala golem ugled u azijskim, afričkim i juznoameričkim zemljama..."'', čelnicima tih zemalja se činilo da bi preko Jugoslavije mogli dobiti svojevrsnu ulaznicu za Evropu. Na [[Brijuni]]ma je 1956. uz prisustvo [[Džavaharlal Nehru|Nehru]]a, [[Gamal Abdel Nasser|Nassera]] i Tita potpisana [[Brijunska deklaracija (1956)|Brijunska deklaracija]], kojom su osudili podjelu svijeta na blokove i politiku dominacije. Nakon Titovog govora na zasjedanju [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Opće skupštine]] [[Ujedinjene nacije|UN]]-a 1960, te izbijanjem [[Berlinska kriza|Berlinske]] i [[Kubanska kriza|Kubanske krize]], ideja o prvoj konferenciji je dobijala na značaju. Nakon Titovog 72-dnevnog putovanja kroz Afriku, [[Pokret nesvrstanih|prva konferencija]] je održana u [[Beograd]]u sptembra 1961, čime su Jugoslavija i Tito postigli veliki uspjeh. Iako je saradnja trojice lidera izgledala idilična, postojala su razna neslaganja i protivljenja: Nehru je bio protiv okupljanja nesvrstanih zemalja u neku čvršću formaliziranu strukturu, Naser se protivio organiziranom i institucionaliziranom nastupu nesvrstanih zemalja, a Tito se protivio radikalnom pristupu Nasera po pitanju izraelskog problema. Titovo održavanje intenzivnih veza u nedemokratskim zemljama, jačalo je nedemokratske trendove u tim zemljama, a istovremeno slabilo Pokret. Opterećen tim i drugim problema pokret je godinama slabio, Tito je održavo prijateljske odnose s represivnim režimima kao u [[Kina|Kini]], [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]], [[Kambodža|Kambodži]], [[Libija|Libiji]], [[Iran]]u i [[Irak]]u, a 1976. tokom pokolja [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] u Kambodži u [[Phnom Penh]]u je otvorena ambasada Jugoslavije. Svečano je ugošćavao [[Uganda|ugandskog]] diktatora [[Idi Amin]]a, samoproglašenog [[Srednjoafrička Republika|centralnoafričkog]] cara [[Jean-Bédel Bokassa|Jean-Bédel Bokassu]], [[Libija|libijskog]] diktatora [[Muammar el-Gaddafi|Gaddafija]], kao i [[Sadam Husein|Sadama Huseina]]. Mada se time Tito ponašao kao i većina zapadnih zemalja, koje su pozivale te diktatore ili im kasnije davale politički azil. U jugoslavenskim kasarnama obučavani su [[Palestina (država)|palestinski]] [[teror]]isti, terorist [[Abu Nidal]] je u Beogradu imao svog predstavnika, kao i neke vođe [[Fatah]]a, a terorista [[Ilich Ramírez Sánchez|Carlos]], punim imenom Ilich Ramírez Sánchez je stigao jednom na beogradski aerodrom.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=636-647}} ==== Praško proljeće ==== {{Glavni|Praško proljeće}} Dolazak na vlast [[Alexander Dubček|Alexandra Dubčeka]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] početkom 1968. nije izazvao veći interes u Jugoslaviji. Uglavnom zbog vlastitih političkih i privrednih problema. Isprva su Tito i suradnici s velikim simpatijama slušali kako novo čehoslovačko rukovodstvo ističe da ima različitih načina izgradnje socijalizma, ali nisu bili zadovoljni razvojem događaja u [[Praško proljeće|Praškom proljeću]]. Tito nije odobravao medijske slobode, niti zahtjeve za obnovom višestranačja, prijedlog za obnavljanje [[Mala Antanta|Male Antante]], te je sve to smatrao opasno za poziciju Partije u društvu. Istvoremeno je prepoznavao bazu za kritiku sličnih anomalija u Jugoslaviji, te je [[Miko Tripalo|Miki Tripalu]] objašnjavao kako ''"...on neće biti Dubček i dopustiti da kontrarevolicija uzme maha..."'' Nakon posjete [[Japan]]u i [[Mongolija|Mongoliji]] u aprilu je Tito posjetio Moskvu i sastao se s [[Leonid Brežnjev|Brežnjev]]om, [[Aleksej Kosigin|Kosiginom]] i [[Nikolaj Podgorni|Nikolajem Podgornijem]]. Prijem je bio drugačiji u odnosu na ranije Titove posjete, jer je on bio stariji 15 godina od njih, a oni su ga smatrali iskusnijim i uglednijim drugom. Tema je bila i stanje u Čehoslovačkoj, koje su sovjetski političari nazvali kontrarevolucijom, a Tito je priznao da u zbivanjima ima neprijateljskih elemenata, ali je naglasio da su čehoslovački komunisti odani komunizmu i da nisu protiv njega. Braneći čehoslovačku politiku, zapravo je branio jugoslavensku neovisnu poziciju, a o tome je javno govorio u augustu, dva dana nakon [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazije]] snaga [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] na Čehoslovačku. Razgovor je završen molbom da Tito razgovara s čehoslovačkim komunistima. Prvi termin krajem jula je odgođen, pa je Tito boravio u [[Prag]]u od 9–11. augusta. Tito nije podržao sve Dubčekove zahtjeve, ali ih je vjerovao da će uspješno reformirati čehoslovački socijalizam. Taj Titov pristup u Moskvi je protumačen kao podrška Jugoslavije. Nakon ulaska tenkova u Čehoslovačku, Tito je bio na [[Brijuni]]ma, te je odmah sazvao državni i partijski vrh, stavio vojsku u stanje pripravnosti, a pozvani su i [[Oto Šik]], potpredsjednik Čehoslovačke i ministar vanjskih poslova [[Jiří Hájek]], koji su bili na godišnjem odmoru u Jugoslaviji - te ponovo naglasio da ''"...se ne radi samo o Čehoslovačkoj, nego zapravo o nama..."'' Konačno je na [[Deveti kongres KPJ|Devetom kongresu KPJ]], 1969. optužio intervenciju "''...kao težak udarac interesima progresa, mira i slobode..."'' Naložio je da se organiziraju javne demonstracije, te se u Beogradu okupilo 250.000 građana. U sovjetskom je vrhu bilo prijedloga da se napadne Jugoslavija kao posljednji "bastion revizionizma", a za što su postojali konkretni planovi kao "[[Plan Polarka]]", kojim se trebalo vojnim sredstvima inkorporirati Austriju i Jugoslaviju. [[JNA]] nije u tom trenutku bila spremna za rat, većina važnijih jedinica bila je orijentirana prema odbrani sjeverne i sjeverozapadne granice, a zbog straha u zemlji je zavladala euforija ponovo pronađenog ''[[Bratstvo i jedinstvo|bratstva i jedinstva]]''. Tek tri godine kasnije održani su vojni manevri [[Vojna vježba "Sloboda 71"|"Sloboda 71"]] na prostorima [[Bela Krajina|Bele Krajine]], [[Lika|Like]], [[Kordun]]a, [[Banovina (regija)|Banije]] i zapadne Bosne, kao odgovor na intervenciju u Čehoslovačkoj. Kasnije kritike [[Koča Popović|Koče Popovića]], o neadekvatnoj zaštiti istočnih granica, te optuživanju generala [[Ivana Gošnjaka]], Tito se prvi put osobno sukobio s Popovićem, te Gošnjaka nije smijenio, mada je i on smatrao da je to bila njegova greška.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=647-655}} ==== Demokratizacija ==== Zbog privredne reforme, odlaska velikog broja Jugoslavena na rad u inostranstvo, sve većeg broja stranih turista, kao i dolaska novih ideja sa zapada, Tito se sve teže odnosio prema novim zahtjevima demokratizacije u državi. Tito nije uspijevao kontrolisati [[SKJ]], koji je bio podijeljen po teritorijalnom principu i republičkim granicama, a problemi nacionalnog pitanja pojavljivali su se na više mjesta. [[Muslimani (narod)|Muslimani]] su dobili status naroda 1968, nakon što je Tito javno izricao da će se muslimani asimilirati ili u srpsku ili u hrvatsku naciju. Tito je još na [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petoj zemaljskoj konferenciji]] 1940. tvrdio da ''"...Muslimani nisu formirana nacija, ali jesu etnička grupa."'' Nakon rata je Muslimane sustavno spominjao ravnopravno sa Srbima i Hrvatima, a tu je temu aktualizirao ponovo 1959. na [[Drugi plenum CK KPJ|Drugom plenumu CK KPJ]]. Daljom federalizacijom države, taj je proces završen 1968.. Albansko pitanje je ostalo neriješeno, nakon što je Tito shvatio, da na način kako je zamišljao - vezivanjem Albanije za Jugoslaviju - nije moguće riješiti. Primio je u martu 1951. kosovsku delegaciju gdje je istakao da se ''"...raduje da čuje da su nestali tragovi prošlosti i mržnje izmedu Albanaca i Srba, te da jača jedinstvo..."'' Daljim akcijama opismenjavanja, jačanja školskog sistema, otvaranjem biblioteka i listova na albanskom jeziku, Tito je forsirao integraciju Albanaca u Jugoslaviju, kao i ukidanjem [[pejorativ]]nog imena Šiptari za Albance. [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.|Studentske demonstracije]] u [[Beograd]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Zagreb]]u i [[Ljubljana|Ljubljani]], praktički je suzbio televizijskim govorom 9. juna 1968. potvrdujući zahtjeve studenata riječima: ''"...revolt do koga je došlo je djelomično i rezultat toga što su studenti vidjeli da sam i ja često ponavljao ta pitanja pa se ona ipak nisu rješavala."'' Taj se govor smatra jednim od blistavih trenutaka u njegovoj karijeri, a vjerovatno i njegov posljednji veliki nastup u domaćoj javnosti. Uvođenjem Ustavnih amandmana 1971, na njegovu inicijativu ustanovljeno je [[Predsjedništvo SFRJ]] u sastavu od 24 člana, što je bio početak uvodenja ''kolektivnog rukovođenja'' u državne institucije, a te su odluke kasnije uvedene u [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustav iz 1974.]], čime su teze o Titovom zamjeniku postale neostvarive.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=656-664}}{{sfn|Pirjevec|2013b|p=295-296}} ==== Hrvatsko proljeće ==== {{Glavni|Hrvatsko proljeće}} Krajem 1960-ih vlast u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] preuzima reformistički i nacionalno orijentirano vodstvo sa [[Savka Dabčević-Kučar|Savkom Dabčević-Kučar]] i [[Miko Tripalo|Mikom Tripalom]] na čelu. Njih do kraja 1971. podržava sve veći broj Hrvata, ali i drugih hrvatskih građana, pa to gibanje prerasta u narodni pokret s mnogim javnim iskazima podrške. Zbog ograničene demokratizacije društva u pokretu su dominirale dvije ideje - nacionalna i liberalnodemokratska. Jedna od vodećih organizacija bila je [[Matica hrvatska]], među čijim članovima je vladalo mišljenje da je ''svaka Jugoslavija tamnica Hrvata'', a da su hrvatski komunisti počinili nacionalnu izdaju. Prvi otvoreni spor se može smatrati, kada je potpredsjednik [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Savezne skupštine]] [[Miloš Žanko]] u nizu članaka u [[Borba (novine)|Borbi]] zaključio da hrvatski nacionalizam raste i nacionalisti slobodno djeluju jer ih novo rukovodstvo [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] (SKH) podržava. Tito je primio Žanka, razgovorao s njim šest sati i prihvatio njegovu borbu protiv nacionalizma, ali nakon prijema delegacije CK SKH na čelu s [[Vladimir Bakarić|Vladimirom Bakarićem]], inicirano je smjenjivanje Žanka, koje je sprovedeno na [[Deseta sjednica CK KPH|Desetoj sjednici CK KPH]],{{sfn|Pirjevec|2013b|p=274}} ali su i na toj sjednici suhoparnim birokratskim jezikom, hrvatski komunisti iznijeli samostalnu viziju razvoja Hrvatske u Jugoslaviji, a Tito se ispočetka izjašnjavao da je ''politika CK SKH politika CK SKJ.'' U septembru 1970. na sastanku sa zagrebačkim komunistima, Tito je najavio "bitnu reorganizaciju federacije", mada se time sam sebi proturječio - s jedne strane se zalagao za decentraliazaciju, a istovremeno se protivio "policentričnom etatizmu". [[Mika Tripalo]] - za kog je Tito sam kasnije izjavio, da je trebao postati njegov zamjenik,{{sfn|Pirjevec|2013b|p=272-273}} je kasnije tvrdio da ih je Tito podržavao, jer je smatrao da glavna opasnost dolazi iz Srbije, a [[Marko Vrhunec]] je razlog podrške našao u "progresivnosti i liberalizmu". Krajem aprila je na [[Brijuni]]ma sazvao Sedamnaestu sjednicu Predsjedništva CK SKJ u proširenom sastavu te je izjavio, uprkos podršci, "...da on neće biti [[Aleksandar Dubček|Dubček]] i da će uvesti red, ako bude potrebno i uz pomoć vojske." Pritom nije mislio samo na Hrvatsku, nego i na Srbiju. Tripalo je 20-ak godina kasnije izjavio da je ta sjednica bila početak kraja Hrvatskog proljeća. Na proslavi povodoom 26. godišnjice oslobađanja Zagreba, [[Savka Dabčević-Kučar|Savku Dabčević-Kučar]] je na [[Trg Republike u Zagrebu|Trgu Republike]] u Zagrebu pozdravilo oko 200.000 građana, a ona je isticala punu podršku Tita njenoj politici, ali su suvremenici registrirali podršku građana kao potiskivanje Tita na niži rang. U toku ljeta 1971, a na osnovu izjava Vladimira Bakarića, pojavljivale su se u javnosti teze o ''"nacionalističkim i separatističkim tendencijama u javnom životu"'', a uskoro su iz javnog života isključeni ekonomisti [[Šime Đodan]] i [[Marko Veselica]]. U sastanku s hrvatskim rukovodstvom 4. jula Tito je upozorio na pojam kontrarevolucije, te da ''"...proustaški i pročetnički elementi sad mašu raznim prijetnjama, Hoćemo li opet imati 1941. godinu?"'', čime se Tito ogradio od podrške te praktički ujednačio nacionalistička stremljenja iz Srbije s Hrvatskim proljećem. Kao posljednje upozorenje, trebali su biti manevri JNA [[Vojna vježba "Sloboda 71"|"Sloboda 71"]] u oktobru 1971. Tito je na kraju manevra došao u maršalskoj uniformi s nogavicama uvučenih u vojničke čizme, kao i da je sam učestvovao u manevrima. Održao je govor nakon defilea jedinica, gdje je istaknuo da se jugoslavensko društvo decentralizira i da ''"...sada republike imaju mnoge kompetencije, koje prije nisu imale.'' Nakon četiri godine podrške Hrvatskom proljeću, Tito je prekinuo podršku i na neki način inicirao čistke, koje će slijediti i u drugim republikama. U jednoj diskusiji s [[Koča Popović|Kočom Popovićem]], na Titov zahtjeva da vojska zavede red u zemlji, Popović mu je odgovorio: ''"Pa to može svaki latinoamerički general. Ja od Tebe očekujem državničko rešenje."'' Nakon boravka u [[Rumunija|Rumuniji]], te povratka 23-24. novembra, Tito je donio konačnu odluku o slamanju hrvatskog pokreta. Prema iskazima [[Vladimir Dedijer|Dedijera]], ključnu ulogu u tome je imao general [[Nikola Ljubičić]], a Tito je dometnuo: ''"Kad biste znali kako ja vidim budućnost Jugoslavije, vi biste se zgrozili!"'' S ciljem rješavanja problema, na sastanak u [[Karađorđevo (Bačka Palanka)|Karađorđevu]] pozvano je ukupno devetnaest osoba iz hrvatskog vodstva.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=668-679}} ==== Sjednica u Karađorđevu ==== {{Glavni|Sjednica u Karađorđevu 1971.}} Sjednicu je 30. novembra otvorio Broz uobičajenom strategijom riječima: ''"Evo drugarice i drugovi, ja sam vas pozvao da se malo pretrese politička situacija koja postoji kod vas u Hrvatskoj... ne bih želio da prvi govorim, ja hoću da čujem vas."'' Kasnije se uspostavilo da je jedanaest prisutnih bilo na strani hrvatskog vodstva, a osam na strani Tita. Sastanak je trajao 20 sati, a završen je bez zaključka. Dan kasnije na sjednici Predsjedništva SKJ, već je spominjao [[šovinizam]] i [[nacionalizam]], te slična stremljenja u drugim republikama. Jedini koji su branili hrvatsko vodstvo bili su [[Latinka Perović]] i [[Marko Nikezić]], dijelom zbog svojih slobodarskih uvjerenja, a dijelom jer su znali da su oni sljedeći na redu. Nakon što su [[Savka Dabčević-Kučar]] i Tripalo odbili prihvatiti zaključke Predsjedništva, Tito im je priprijetio konzekvencama, koje su uslijedile 12. i 13. decembra kada su Dabčević-Kučar i [[Pero Pirker]] dali ostavke. Tu sjednicu CK SKH, dva dana je prenosila televizija, čime se htjelo signalizirati, da se Hrvatska i cijela Jugoslavija našla na rubu provalije i da ih je spasila Titova intervencija. Zbog smjene rukovodstva, studenti su u Zagrebu održali demonstracije u znak podrške Dabčević-Kučar i Tripalu, te izvikali parole "Tito je svemu kriv". JNA je bila spremna za intervenciju, ali je bila dovoljna i policija, te je pohapšeno 866 studenata, od kojih je 475 kažnjeno prekršajnim zatvorom ili novčano, a protiv 35 osoba su podnesene kaznene prijave. Tito je 10. decembra za diplomatski zbor u Karađorđevu organizirao prijem, čime je signalizirao da situaciju ima pod kontrolom. Nakon toga su slijedili pretresi stanova, otpuštanja, prisilna umirovljenja i hapšenja, a poseban je pritisak izveden an [[Matica hrvatska|Maticu hrvatsku]] i na [[Srpsko kulturno društvo Prosvjeta]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=691-695}} ==== Liberalizam u Srbiji ==== {{Glavni|Liberalizam u SR Srbiji}} Nakon sjednice u Karađorđevu, Brozu je na prijelazu iz 1971. u 1972. bilo važno da kao Hrvat pokaze žestinu prema Hrvatskoj, čime bi se opravdao za naredne obračune u drugim republikama. Često je prijeteći pominjao JNA, te pravo nadzora partijske centrale u Beogradu nad republičkim partijama, čime je ojačao svoju neposrednu vlast. Reorganizacijom Izvršnog biroa Predsjedništva SKJ iz kojeg su ispali veliki lideri: [[Vladimir Bakarić]], [[Edvard Kardelj]], [[Veljko Vlahović]], Todorović, [[Krste Crvenkovski]], a u njega su ušle ličnosti manjeg značaja, kao [[Krsta Avramović]], [[Jure Bilić]], [[Stane Dolanc]], [[Stevan Doronjski]], [[Fadil Hoxha]], [[Todo Kurtović]] i [[Budislav Šoškić]]; čime se potvrdio njegov strah od "stare garde", koja bi ga mogla potisnuti u drugi plan. Tu su počele njegove proturječne teze o decentralizaciji, koja je rastakala glavni oslonac njegove vlasti - centralizam. Njegovo apsolutno povjerenje u JNA, kao drugi stup njegove vlasti, je bilo proturječje snaženju [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] čime je 1960-ih potakao jaku decentralizaciju republika. Čak je postao pristalica teorija zavjere, jer nakon epidemije [[velike boginje|velikih boginja]] 1972. koje je donio neki Prizrenac s hadžiluka, izjavio je da ''"...ne vjeruje da je bolest na Kosovu sama nikla, da je to došlo autobusom, nego da je zo biološki rat."'' {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=702-704}} U oktobru 1972. je zajedno s Izvršnim biroom CK SKJ napisao Pismo svim organizacijama i članovina SKJ. Dokument je nazvan "Pismo druga Tita", a Predsjedništvo SKJ nije ni sazvano niti konsultovano tokom pisanja, čime se Broz postavio iznad sistema. Bilo je kao povratak u mladost u frakcijske borbe, gdje se u pismu tražilo da sve sistemske, ekonomske i administrativne mjere pridonose "reafirmaciji principa privredne i društvene reforme i tržišnog privređivanja", da SK mora postati okosnica vlasti, čime se kriza u SKJ pretakala na jugoslavensko društvo u cjelinu i vukla ga u provaliju. U jednom je intervjuu novinarki [[Dara Janeković|Dari Janeković]], sam potvrdio da je Pismo bilo korak unatrag, te najavljuje nove čistke riječima: ''"...Nikakav liberalizam, i nikakva bolećivost apsolutno tu nemaju mjesta. To je jako štetno i mi ćemo morati boriti nemilosrdni."'' Nekoliko dana nakon objavljivanja Pisma, sazvana je sjednica SKJ s dijelom vodstva SK Srbije. Obrazac je bio isti kao i godina dana ranije u Karađorđevu. Istakao je termine: grupašenje, frakcionaško djelovanje, sitnoburžoaska stihija, malograđanština, sve termine iz razvoja KPJ. Sjednica je trajala pet dana, a [[Latinka Perović]] i [[Marko Nikezić]] su imali više dana podršku prisutnih, a u zaključcima sjednice optužio je njihovu politiku da ima "antisamoupravne ciljeve", te da podržava liberalizam i tehnokratizam, što se radi protiv "...našeg jedinstva, protiv interesa socijalističke Jugoslavije." Perović i Nikezić su morali podnijeti ostavke, kao i neki drugi partijski funkcioneri u Srbiji. Ostavku je na članstvo u Predsjedništvu SFRJ podnio i jedan od njegovih najbližih suradnika [[Koča Popović]]. Ostavku je dao i [[Mirko Tepavac]], savezni sekretar za vanjske poslove. U relativno kratkom vremenu smijenjen je i niz direktora u privredi, te u medijima, a njihov se broj procjenjuje na oko 5000-12.000 ljudi. U Bosni i Hercegovini su smijenjeni [[Avdo Humo]] i [[Osman Karabegović]], a u Sloveniji [[Stane Kavčič]]. Tek 1974. je u Makedoniji smijenjen [[Krste Crvenkovski]], a [[Slavko Milosavlevsk]]i je podnijeo ostavku. Poslijedica čistki je bila da su na površinu izbili birokratski poslušnici, osobe slabijih kompetencija i kreativnosti, čime je karizmatski autoritet ostarjelog Broza postao jedina koheziona tačka sistema.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=705-712}} ==== Filozofski pokreti ==== {{Glavni|Praxis}} Grupa filozofa sa zagrebačkog [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]], predvođena [[Rudi Supek|Rudijem Supekom]] i [[Milan Kangrga|Milanom Kangrgom]], osnovali su 1964. časopis "[[Praxis]]", s ambicijom da kritikom prakse u socijalizmu vrate kreativni potencijal [[Marskizam|marksizmu]]. Kasnije su održavani međunarodni seminari na [[Korčula|Korčuli]], kojima su prisustvovali i zapadnoevropski i američki filozofi. Tito je, umjesto da prihvati demokratsku debatu o novim izazovima socijalističkog društva, praxisovce nazivao neprijateljima. Zbog objavljenog članka jedan je broj "Praxisa" bio zabranjen, a asistent na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[Božidar Jakšić]] je osuđen na dvije godine zatvora. Osim Jakšića, napadao je i osmoricu profesora [[Filozofski fakultet u Beogradu|beogradskog Filozofskog fakulteta]], koji su godinama otvoreno kritizirali stanje u zemlji, a podržali su i studentski štrajk 1968. Time je antiintelektualizam u njegovom diskursu uzeo toliko maha da je postao ključni dio novog [[Populizam|populističkog]] vala. Profesori na fakultetima su otpuštani, ali su dobijali posao u institutima. Uslijedile su zabrane filmova "[[Misterije organizma]]" [[Dušan Makavejev|Dušana Makavejeva]], "[[Maestro i Margarita (film)|Maestro i Margarita]]", [[Aleksandar Petrović (režiser)|Aleksandra Petrovića]]. Zbog filma "[[Plastični Isus]]", režiser [[Lazar Stojanović]] je proveo tri godine u zatvoru. Tito se represijama u 70-im približio istočnoevropskim komunističkim konzervativcima, te je on sudbinu Jugoslavije, povezao sa sudbinom partije. [[Vicko Krstulović]] je tvrdio da je Tito morao otići 1968. a da njegovo mjesto zauzme Koča Popović. Uslijedila su hapšenja politički nepodobnih, a "Praxis" je 1975. prestao izlaziti, kad je sisačkoj štampariji naređeno da prestane štampati časopis, seminari [[Korčulanska ljetna škola|Korčulanske ljetne škole]] su zabranjeni. {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=712-719}} === Vanjska politika === [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Elizabeth II i Josip Broz Tito,1972, u Beogradu.jpg|180px|desno|mini|Tito i kraljica Elizabeta II u Beogradu 1972.]] [[Datoteka:Jimmy Carter, Josip Tito and Rosalynn Carter pose for a formal portrait during a state dinner. - NARA - 178273.tif|180px|mini|desno|Tito i Carter 1978.]] Nakon smjenjivanja Tepavca 1972, Tito je za ministra vanjskih poslova postavio [[Miloš Minić|Miloša Minića]], bivšeg šefa [[OZNA|OZN]]-e, dolazi do zaokreta vanjske politike Jugoslavije. Smanjivanjem hladnoratovske napetosti, krize [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanosti]], udaljavanja Kine, Albanije i Rumunije od Sovjetskog Saveza, Tito se okreċe Zapadnoj Evropi, ali intenzivira kontakte s rumunskom predsjednikom [[Nicolae Ceaușescu|Ceaușescuom]]. [[Papa]] [[Papa Pavao VI|Pavao VI]] je 1971. primio Tita u [[Vatikan]]u, kao prvog lidera jedne socijalističke države. Čini se da je Tito tada dobio jamstvo da Crkva neće podržati Hrvatsko proljeće, što je i učinjeno, jer se Crkva u Hrvatskoj držala suždrano u tom periodu. Nakon konflikata s [[Leonid Brežnjev|Brežnjevom]] zbog intervencije u Čehoslovačkoj, Tito se tokom sedamdesetih s njim sastao pet puta. Uglavnom je razgovarao s njim na ruskom jeziku, a čak je neke dokumetne razrađivao u ruskoj verziji. Godine 1973. je u [[Vjesnik]]u izjavio da su pitanja o Čehoslovačkoj riješena i da se ne može izjednačavati SSSR i SAD. Odnosi sa SAD su se poboljšali, 1970. [[Richard Nixon]] je posjetio Jugoslaviju, a sljedeće godine je Tito otišao u uzvratnu posjetu. Već 1975, je u Jugoslaviju došao [[Gerald Ford]], a naredne godine Tita je u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] primio [[Jimmy Carter]]. Tim posjetama Jugoslavija je dobila ugovor vrijedan 600 miliona dolara za izgradnju [[NE Krško|nuklearne elektrane u Krškom]]. Za vrijeme [[Jomkipurski rat|arapsko-izraelskog rata]] u oktobru 1973. na Tita je izvršen pritisak, da se avijaciji [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] dozvoli prelet iznad Jugoslavije, kako bi se dostavila pomoć [[Egipat|Egiptu]] i [[Sirija|Siriji]]. Tito je dopustio prelet, ali potom sugerirao i Amerikancima da prelijeću jugoslavenski zračni prostor duz istočnojadranske obale, mada im to nije trebalo. U augustu 1977. je posjetio [[Kina|Kinu]], a kineski vođa [[Hua Gupfeng]] je sljedeće godine posjetio Jugoslaviju. Kako je Tito često prenosio poruke francuskog predsjednika [[Valéry Giscard d'Estaing|Valéryja Giscarda d'Estainga]] [[alžir]]skom predsjedniku [[Houari Boumédienne|Houariju Boumédiennu]], što je vjerovatno utjecalo na oslobađanje osam francuskih talaca koje je držao pokret [[Polisario]], a d'Estaing se prilikom posjete u oktobru 1977. u Parizu zahvalio Jugoslaviji i Titu. Odnose s Italijom je poboljšao isprva govorom u Sarajevu 1974, a potpisivanjem [[Osimski sporazum|Osimskih sporazuma]] 1975. riješena su pogranična pitanja s Italijom. Podržao je i stvaranje [[Radna zajednica Alpe-Jadran|Radne zajednice Alpe-Jadran]], čime je Sloveniji otvorio put prema Zapadu. Posjetio je [[iran]]skog šaha [[Reza-šah Pahlavi|Rezu Pahlavija]], na proslavi 2500 godina [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], gdje je prisustvovalo dvadesetak evropskih kraljeva ili prinčeva, predsjednika ili premijera, ali je on ipak bio najznačajnija ličnost. Posjetio je 1978. i britansku kraljicu [[Elizabeta II|Elizabetu II]], koja je sišla niz stepenice [[Bakingemska palača|Buckinghamske palače]], da ga dočeka, što je prije njega samo doživio [[Charles de Gaulle]]. Tito se protivio mirovnom sporazumu egipatskog predsjednika [[Anwar el-Sadat|Sadat]]a s [[Izrael]]om u novembru 1977. Osudio je [[Kambodžansko-vijetnamski rat|vijetnamsku intervenciju]] u [[Kambodža|Kambodži]] 1978. i svrgavanje [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] i zločinačkog [[Pol Pot]]ovog režima. Otvoreno se suprostavio kubanskom nastojanju, da Pokret nesvrstanih približi Sovjetskom Savezu. Posjetio je i [[Kenija|Keniju]], [[Panama|Panamu]], [[Indija|Indiju]], [[Etiopija|Etiopiju]], ali su njegove posjete sve manje korespodirale s neposrednim interesima Jugoslavije. Kako je bio stariji, Tito je postajao [[Hedonizam|hedonist]] i elitist, oblačio je elegantna odijela i uniforme, pušio je kubanske cigare i pio viski, volio se voziti u skupim automobilima, te ljetovao na Brijunima ii šesto išao u lov u Karađorđevo ili u [[Bugojno]]. Paradoksalno, to mu je pridonijelo popularnosti u svijetu i zemlji.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=720-731}} ==== Sukob s emigracijom ==== Titov odnos prema politički ekstremnoj emigraciji, pripadnicima ustaškog, i četničkog pokreta, bio je jedan od najekstremnijih, a njegova borba je trajala praktički do njegove smrti. Za njega je to bio nastavak Narodnooslobodilačke borbe samo u drugim okolnostima i drugim sredstvima. Razne emigrantske hrvatske, srpske i albanske organizacije su pravile diverzije u Jugoslaviji, napadale diplomate Jugoslavije u inostranstvu, a jugoslovenske tajne službe su eliminirale pripadnike tih grupa u akcijama, o kojima i danas ne postoji veliki broj dokumenata. Visokopozicionirani djelatnik [[Služba državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]] [[Božidar Spasić (obaveštajac)|Božidar Spasić]] je 2000. objavio knjigu "Lasica koja govori" u kojoj tvrdi da su te akcije 70-ih i 80-ih bile po ustaljenoj shemi, koje je na određeni način odobravala Partija ili rukovodstvo države. Po nalogu Savjeta za zaštitu ustavnog poretka i Tita osobno, osnovane su liste emigranata: A, B i C. Lista A je sadržavala emigrante koje treba eliminirati, Lista B je bila predviđena za paljevine, falsifikate, obijanje stanova, premlaćivanja i sl; dok su na listi C bili emigranti, koji bi vremenom trebali doći na listu A ili B. Teško je vjerovati da je Broz poznavao liste, ali se u javnosti o njegovom inicijalnom sudjelovanju u likvidacijama vrlo malo znalo. Izvršioci atentata su postali poznati tek raspadom Jugoslavije kao [[Vinko Sindičić]], [[Bogoja Panajotović]], [[Đorđe Božović Giška]], [[Željko Ražnatović|Arkan]], [[Andrija Laković]], [[Ilija Stanić]], ali oni većinom nisu procesuirani. Jedan je američki obavještajni ekspert konstatirao da je ''"...Tito imao na Zapadu privilegije pa su se zločini koje bi počinila [[Uprava državne bezbjednosti|UDBA]] uglavnom ignorirali..."''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=732-742}} === Deseti Kongres SKJ === {{Glavni|Deseti kongres SKJ}} [[Deseti kongres SKJ]] je održan u maju 1974. u [[Beograd]]u. U usporedbi s dva prethodna, ''"kao da se radilo o istoj Partiji. Prethodna dva su održana na valovima demokratizacije i velike nade... a ovaj nakon smjene reformskih snaga, ostavlja tužan dojam smušenosti i besperspektivnosti."'' Titov referat odisao je ispraznošću, jer je njegov partijski metajezik postao samom sebi svrha. Kongres je bio protokolaran, jer je [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustav SFRJ]] donesen tri mjeseca ranije, već odredio strategiju reformi. Decentralizacija države je bila posebno istaknuta, tako da su kritičari taj Ustav nazvali "Savkino dijete", jer je Tito pristao na kompromise s republičkim elitama. Naizgled je Ustav davao osjećaj promocije samoupravljanja, ali je Tito i dalje smatrao da će SK i JNA biti dovoljno snažni kao integrativni faktori. Ali Ustav je Titu produžio predsjednički mandat, tako da je postao doživotni predsjednik. Kasnije je Ustavu dodata nadgradnja [[Zakon o udruženom radu]] (ZUR), osnivale su se "osnovne organizacije udruženog rada", kao firme s društvenim vlasništvom, te se dalje razvijala [[Utopija|utopistička]] ideja [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]] o [[Društveno vlasništvo|društvenom vlasništvu]]. Na Kongresu su prvi put jasno došle do izražaja Titove slabosti i kompromisi, kojima je praktički potvrdio težnje Hrvatskog proljeća i liberalnog pokreta iz Srbije, ali na blaži način, sačuvavši sebi mjesto predsjednika države.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=743-749}} === Gubljenje autoriteta === Zadnjih deset godina života Broz je često oštro reagovao na pitanja o budućnosti Jugoslavije nakon njegove smrti. Pokušavao je stranim novinarima objasniti da postoji sistem koji će ga naslijediti, kao Predsjedništvo SFRJ, a najčešće je ta pitanja i komentare novinara o mogućem raspadu sistema, objašnjavao suštinskim nepoznavanjem jugoslavenskog društva. Apatija koja je zavladala u redovima SKJ, sve manji broj članova, sistem se razgrađivao unutar sebe, a da se to na prvi pogled nije primjećivalo. SKJ je postala kadrovska partija, u kojoj je većina članova, članstvo smatralo kao podlogu za dobru karijeru. Pokušao je dodjelom priznanja, odlikovanja, da popravi negativan naboj u Hrvatskoj, pa je odlikovao [[Miroslav Krleža|Krležu]], njegov [[Leksikografski zavod "Miroslav Krleža"|Leksikografski zavod]], [[Vladimir Bakarić|Vladimira Bakarića]], [[FK Velež]]u je dodijelio [[Orden bratstva i jedinstva]] povodom 50-godišnjice kluba, svjestan da su simpatizeri kluba bili pobornici Hrvatskog proljeća. Mnogi njegovi bliski suradnici su kasnije izjavljivali da Broz nije više ulazio u velike diskusije, da je izgubio energiju, a Tito je sve rjeđe prisustvovao sastancima, a ključne ljude pojedinih resora je pozivao k sebi na razgovor. Vlast su lagano preuzimale vojne i policijske strukture: general [[Nikola Ljubičić]], a [[Stane Dolanc]], kao predstavnik policijskih snaga. Nagadalo se da će Dolanc preuzeti Brozovo mjesto, ali ga je Tito oko 1978. jako potisnuo, te čak izjavio da Dolanc ne može da vodi Političku školu u Kumrovcu, nego da će takvi kao Dolanc trebati je pohađati. Dolanc je kratko izgubio na utjecaju, ali ga je sam Tito u ljeto 1979. vratio u [[Savjet za zaštitu ustavnog poretka]], tako da je Dolanc kontrolirao sve tajne službe. U počasnoj straži partijskog vrha pored Titovog odra Dolanc je bio prvi, a to je bio i znak da ga ostali članovi gremija smatraju kao prvog čovjeka režima ili u najmanju ruku prvog s Ljubičićem. Krajem 1978. razvio je koncept kolektivnog rukovođenja, čime je ograničio mogućnost preuzimanja vlasti ili nadjačavanje uticaja pojedinca nad nekih organom. Za promjene u privatnoj ekonomiji, da bi se dozvolilo da se granica od tri radnika u privatnim poduzecima poveća na pet, Tito nije imao sluha, kao i s ograničavanjem plata, mada su firme mogle podjeliti i veće plate radnicima. Zbog velikih nedostataka u ekonomiji Jugoslavije, novac se trošio kupovinama u [[Trst]]u, [[Graz]]u ili izgradnjom vikendica, jer praktički nije postojala mogućnost investicija privatnih lica u ekonomiju, privredu ili poljoprivredu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=750-758}} === Kult ličnosti === Nakon pobjede u Narodnooslobodilačkoj borbi, Tito je izašao kao slavni komadant, strateg i dobar političar. Ali od kraja 1960-ih počelo je kulminiranje kulta ličnosti. Godine 1969. su [[Univerzitet u Ljubljani|ljubljanski]] i [[Univerzitet u Zagrebu|zagrebački univerzitet]] Brozu dodijelili počasni doktorat, [[Niški univerzitet]] 1972, a sljedeće godine [[Beogradski univerzitet]]. Postao je članom skoro svih nacionalnih akademija nauka i umjetnosti jugoslavenskih republika. Objavljena su mu Sabrana djela, u prvom izdanju s 20 tomova, [[slet]] je na beogradskom stadionu održavan svakog 25. maja, povodom [[Dan mladosti|Dana mladosti]], kao i slične priredbe skoro u svakoj općini u Jugoslaviji. Nakon dodjele [[Orden narodnog heroja|Ordena narodnog heroja]], pokrenuta je 1972. inicijativa o dodjeli drugog, a kasnije i trećeg. Ulice s njegovim imenom su po pravilu bile glavne ulice u jugoslavenskim općinama, ali mu je ta čast dodjeljivana i u drugim državama: U [[Adis Abeba|Adis Abebi]] jedna je od glavnih ulica, u [[Kairo|Kairu]], u [[Sousse|Soussi]] u Maroku, [[São Paulo|São Paulu]], na Kipru u [[Limassol]]u i [[Dali (Kipar)|Daliju]], u Indiji u [[New Delhi]]ju i [[Jodhpur]]u, u [[Accra|Accri]], [[Phnom Penh]]u. U Italiji je dobio ulice u najmanje osam gradova: [[Campegine]], [[Cornaredo]], [[Napulj]], [[Nuoro]], [[Palma di Montechiaro]], [[Parma]], [[Quatro Castella]], [[Reggio Emilia]]. U Moskvi postoji Titov trg, a asteroid [[1550 Tito]] je dobio ime po njemu. {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=759-761}} === Smrt === <!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=790-796}} --> [[Datoteka:Sahrana Josipa Broza Tita (2).jpg|thumb|250px|desno|Sahrana Josipa Broza Tita 8. maja 1980. u Beogradu, kojoj su prisustvovali mnogi tadašnji najpoznatiji svjetski državnici.]] {{Sekcija}} Nakon teškog operativnog zahvata i amputacije noge ostaje pod stalnim ljekarskim nadzorom. Umro je u [[Klinički centar Ljubljana|Kliničkom centru u Ljubljani]], 4. maja 1980..<!-- broken reference <ref name="dhm"/> --> Njegova sahrana je okupila mnoštvo političkih ličnosti, šefova država i vlada iz svih država svijeta. Sahranjen je u [[Beograd]]u u mauzoleju nazvanom [[Kuća cvijeća]]. Njegova sahrana je bila jedna od najvećih u historiji čovječanstva. Lista priznatih državnika i ličnosti koji su se okupili da odaju posljednju počast Titu je bila impozantna: 4 kralja, 31 državni predsjednik, 22 premijera, 47 ministara vanjskih poslova,{{sfn|Vukotić|2015}} uz to poznate ličnosti kao [[Indira Gandhi]], [[Margaret Thatcher]], [[Willy Brandt]] i mnogi drugi. Tito je bio jedina poznata osoba koja je pored [[Papa|pape]] [[Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]] imala pogreb sa preko 100 svjetskih državnika, što predsjednika, premijera, monarha i ambasadora. == JNA == {{Sekcija}} <!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=571-575}} --> == Privatni život == {{Sekcija}} {{Potomci Josipa Broza}} <!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=430-442}} --> <!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=762-778}} --> === Nacionalno opredjeljenje === <!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=665-667}} --> == Kult ličnosti == {{Sekcija}} <!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=479-497}} --> == U popularnoj kulturi == === Filmovi === *''[[U planinama Jugoslavije]]'' (Abram Rom, 1946){{sfn|Avaz|2015}} === Muzika === *"[[Druže Tito, mi ti se kunemo]]" ([[Zdravko Čolić]], 1980){{sfn|Discogs}} *"[[Pesma o Titu (Teška industrija)|Pesma o Titu]]" ([[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]], 1980) *"[[Tri put sam video Tita]]" ([[Đorđe Balašević]] / [[Rani Mraz]], 1981.) == Također pogledajte == * [[Narodnooslobodilačka borba]] == Napomene== {{napspisak}} == Reference == <div style="height:100px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;"> {{Div col|3}} {{refspisak}} {{Div col end}} </div> == Literatura == * {{cite book |ref=harv |last1= Goldstein |first1= Slavko |author-link1=Slavko Goldstein |last2= Goldstein |first2=Ivo |author-link2=Ivo Goldstein |date= 2018 |title= Tito |url= |location= Novi Sad |publisher= Akademska knjiga |isbn=978-86-6263-218-0 |access-date= }} * {{cite book |ref=harv |last= Pirjevec |first= Jože |author-link=Jože Pirjevec |date= 2013 |title= Tito i drugovi - I deo |url= |location= Beograd |publisher= Laguna |isbn=978-86-521-1409-2 |access-date= |ref={{harvid|Pirjevec|2013a}} }} * {{cite book |ref=harv|last= Pirjevec|first= Jože|author-link=Jože Pirjevec |date= 2013|title= Tito i drugovi - II deo|url=https://archive.org/details/isbn_9788652114108|location= Beograd|publisher= Laguna|isbn=978-86-521-1410-8 |access-date= |ref={{harvid|Pirjevec|2013b}}}} * {{cite book|ref=harv|last= Calic|first= Marie-Janine|authorlink =Marie-Janine Calic|date= |title= Geschichte Jugoslawiens im 20. Jahrhundert|year=2014 |location= München|publisher= C. H. Beck|isbn=978-3-406-60646-5 |language=de}} * {{Cite book|ref=harv|last1=Brunnbauer|first1 = Ulf|authorlink1 =Ulf Brunnbauer|last2=Buchenau|first2 = Klaus|authorlink2 =Klaus Buchenau| title = Geschichte Südosteuropas|year=2018|publisher = Philipp Reclam jun. GmbH|location = Ditzingen|isbn=978-3-15-011154-3 |language=de}} * {{Cite book|ref=harv|last=Hösch|first = Edgar|authorlink =Edgar Hösch|title = Geschichte der Balkanländer; Von der Frühzeit bis zur Gegenwart|year=2018|publisher = C. H. Beck|location = München|isbn=978-3-406-57299-9 |language=de}} * {{Cite book |ref=harv |last=Sundhaussen |first = Holm |author-link =Holm Sundhaussen |title = Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewöhnliche Geschichte des Gewönhlichen |date=2018 |publisher = Böhlau Verlag |location = Wien, Köln, Weimar |isbn=978-3-205-79609-1 |language=de |ref={{harvid|Sundhaussen|2018}} }} * {{Cite book|ref=harv|last=Sundhaussen|first = Holm|authorlink =Holm Sundhaussen|title = Geschichte Serbiens 19.-21. Jahrhundert|date=2007|publisher = Böhlau Verlag|location = Wien, Köln, Weimar|isbn=978-3-205-77660-4 |language=de|ref={{harvid|Sundhaussen|2007}}}} * {{Cite book|ref=harv|last=Intervjui|first = |authorlink =|title = Josip Broz Tito - intervjui|year=1980|publisher = August Cesarec|location = Zagreb}} * {{Cite book|ref=harv|last=Krleža|first = Miroslav|authorlink =Miroslav Krleža|title = [[Panorama pogleda, pojava i pojmova]] 5. st-ž|year=1982|publisher = NIŠRO "Oslobođenje", Mladost|location = Sarajevo, Zagreb}} * {{cite web|url = https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/casopisi_pretrazivi_po_datumu/P_0469/1939/b008-9#page/0/mode/1up|title = Dijalektički antibarbarus|last = Krleža | first =Miroslav | date = 1939| website = digitalna.nb.rs| publisher = Digitalna narodna biblioteka Srbije| access-date = 13. 3. 2021| language = hr|ref={{harvid|Pečat|1939}}}} * {{cite web|url = http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-UJ1AMY7U/e7bac695-7981-4c67-a4ef-367c96e3b813/PDF|title = Junaki našeg mesta - Franc Rozman Stane|last = M. M. | first = | date = 3. 7. 1975| website = dlib.si| publisher = Digitalna knjižnica Slovenije| access-date = 28. 2. 2021| language = sl|ref={{harvid|M. M.|1975}}}} * {{cite book |ref=harv |last1= Josipović |first1= Ivo |author-link1=Ivo Josipović |date= 2007 |title= Odgovornost za ratne zločine nakon II. svjetskog rata |url= |location= Zagreb |publisher= Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-95-3985-947-1 |access-date= }} <!-- ispod: provjeriti i doraditi linkove--> * {{wikicite|ref={{harvid|Vukotić|2015}}|reference=D.Vukotić,[http://www.politika.rs/rubrike/region/Tito-predvideo-raspad-Jugoslavije.lt.html "Tito predvideo raspad Jugoslavije"] sa ''[[Politika (novine)|politika.rs]]''; objavljeno 25.2.2015, pristupljeno 14.3.2015 {{sr simbol}}}} * {{wikicite|ref={{harvid|Avaz|2015}}|reference=[http://www.avaz.ba/clanak/168728/prvi-zabranjeni-film-juge-evo-kako-su-rusi-prikazali-tita-i-drazu-mihailovica-i-zasto-ga-je-marsal-ukinuo PRVI ZABRANJENI FILM JUGE Evo kako su Rusi prikazali Tita i Dražu Mihailovića i zašto ga je maršal ukinuo?!] iz''[[Dnevni avaz|avaz.ba]]'' objavljeno 15.3.2015, pristupljeno 16.3.2015}} *{{Citation|title=Zdravko Čolić – Druže Tito Mi Ti Se Kunemo (1980, Vinyl)|url=https://www.discogs.com/Zdravko-%C4%8Coli%C4%87-Dru%C5%BEe-Tito-Mi-Ti-Se-Kunemo/release/923861|language=en|access-date=11. 3. 2021|ref={{Harvid|Discogs}}}} == Vanjski linkovi == {{commonscat}} {{wikicitat}} *[https://web.archive.org/web/20150601224151/http://www.moljac.hr/biografije/tito.htm Biografija Josipa Broza Tita] *[https://web.archive.org/web/20100106025341/http://www.titoville.com/ Titovil] *[http://www.spiegel.de/thema/tito/index.html#spRedirectedFrom=www&referrrer= Spisak članaka o Titu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309154057/http://www.spiegel.de/thema/tito/index.html#spRedirectedFrom=www&referrrer= |date=9. 3. 2016}} na ''[[Der Spiegel|Spiegelu]]'' {{de simbol}} {{Hladni rat}} {{Članovi Vrhovnog štaba NOV i POJ}} {{Predsjednici SFRJ}} {{Premijeri SFRJ}} {{Predsjednici CK SK Jugoslavije}} {{Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih}} {{Ljudi na Jugoslavenskom frontu}} {{Članovi ANU BiH}} {{Istaknuti članak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Broz, Josip}} [[Kategorija:Rođeni 1892.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] [[Kategorija:Jugoslavenski državnici]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog heroja]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Kumrovec]] [[Kategorija:Članovi SAZU]] [[Kategorija:Josip Broz Tito]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih]] [[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Ordena slobode]] [[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]] [[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zastave]] [[Kategorija:Nosioci Ordena partizanske zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Ordena republike]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]] [[Kategorija:Nosioci Ordena partizanski križ]] [[Kategorija:Nosioci Zvijezde Republike Indonezije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Nila]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Karla Marxa]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zastave NR Mađarske]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Lenjina]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Oktobarske revolucije]] [[Kategorija:Predsjednici Saveznog izvršnog vijeća]] ebl6kfd48yd577ev80zycyby3dzm1go 0 3173 3901051 3849541 2026-06-28T09:40:20Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901051 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''5. januar / siječanj (5. 1)''' jest 5. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 360 dana (361 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1066]] – [[Edvard Ispovjednik]] umro bez potomaka, što je izazvalo krizu u pogledu nasljeđivanja prijestolja, koja je na kraju dovela do [[Normansko osvajanje Engleske|normanskog osvajanja]] [[Engleska|Engleske]]. * [[1554]] – Izbio veliki požar u [[Eindhoven]]u. * [[1757]] – [[Luj XV, kralj Francuske|Luj XV]] preživio pokušaj [[atentat]]a od strane [[Robert-François Damiens|Robert-Françoisa Damiensa]], koji je postao posljednja osoba u [[Francuska|Francuskoj]] [[pogubljenje|pogubljena]] vučenjem konjem i raščetvoravanjem, tradicionalnom i okrutnom kaznom primjenjivanom za [[regicid]]. * [[1769]] – [[Škotska|Škotski]] [[izumitelj]] [[James Watt]] [[patent]]irao je svoj parni stroj. * [[1895]] – [[Afera Dreyfus]]: francuskom [[oficir]]u [[Alfred Dreyfus|Alfredu Dreyfusu]] oduzet čin i izrečena kazna doživotne robije na [[Đavolje ostrvo|Đavoljem ostrvu]]. * [[1896]] – [[Austrija|Austrijske]] novine izvijestile da je [[Wilhelm Conrad Röntgen]] otkrio novi tip [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]], kasnije nazvan [[X-zrake]]. * [[1908]] – Potpisan [[Dardanelski mir]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velike Britanije]] kojim je okončan [[Anglo-turski rat (1807-1809)|Anglo-turski rat]]. * [[1909]] – [[Kolumbija]] priznala [[suverena država|nezavisnost]] [[Panama|Paname]]. * [[1913]] – [[Prvi balkanski rat]]: tokom [[Bitka kod Lemnosa (1913)|bitke]] kod [[Lemnos]]a [[Grčka|grčki]] [[admiral]] [[Pavlos Kountouriotis]] prisilio [[Osmansko Carstvo|osmansku]] [[flota|flotu]] na povlačenje u njenu bazu u [[Dardaneli]]ma, odakle više nije izašla do kraja rata. * [[1919]] – Osnovana [[Njemačka radnička partija]], koja je kasnije prerasla u [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističku njemačku radničku partiju]] (NSDAP). * [[1925]] – [[Nellie Tayloe Ross]] iz [[Wyoming]]a postala prva žena guverner neke [[SAD|američke]] [[Političke podjele SAD-a|savezne države]]. * [[1933]] – Počela izgradnja [[most]]a [[Most "Golden Gate"|"Golden Gate"]] u [[San Francisco|San Francisku]]. * [[1957]] – U govoru u [[Kongres SAD-a|Kongresu]] američki [[predsjednik SAD-a|predsjednik]] [[Dwight Eisenhower]] objavio ustanovljavanje onoga što će postati poznato kao [[Eisenhowerova doktrina]]. * [[1968]] – [[Alexander Dubček]] dolazi na [[vlast]]; početak [[Praško proljeće|Praškog proljeća]]. * [[1969]] – [[Sovjetski Savez|SSSR]] lansirao [[Svemirska letjelica|svemirski brod]] ''Venera 5'' u pravcu [[Venera|Venere]], a pet dana potom i ''Veneru 6'', koji su do te planete stigli 16, odnosno 17. maja. * [[1972]] – Američki predsjednik [[Richard Nixon]] naredio razvoj programa [[Space Shuttle|svemirskih šatlova]]. * [[1974]] – Izmjerena najviša [[temperatura]] na [[Antarktik]]u ikad: +15 [[Celzij|°C]]. * [[1976]] – [[Crveni Kmeri]] proglasili [[ustav]] [[Demokratska Kampućija|Demokratske Kampućije]]. * [[2005]] – [[Michael E. Brown]], [[Chad Trujillo]] i [[David L. Rabinowitz]] otkrili [[Erida (patuljasta planeta)|Eridu]], najveću poznatu [[patuljasta planeta|patuljastu planetu]] u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]], koristeći snimke prvobitno snimljene 21. oktobra 2003. u [[opservatorija|opservatoriji]] [[Opservatorija Mount Palomar|Mount Palomar]]. * [[2016]] – [[Kuvajt]] povlači ambasadora iz [[Iran]]a zbog napada na diplomatsko predstavništvo Saudijske Arabije. * [[2020]] – Održana [[77. dodjela "Zlatnog globusa"]]. == Rođeni == === 13. vijek === * [[1209]] – [[Rikard Kornvolski]], [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog Rimskog Carstva|car]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] === 16. vijek === * [[1548]] – [[Francisco Suárez]], [[Španija|španski]] [[teologija|teolog]] i [[filozof]] * [[1592]] – [[Šah (titula)|Šah]] [[Šah Džahan|Džahan]], [[Mogulsko carstvo|mogulski]] [[Spisak mogulskih careva|car]] === 17. vijek === * [[1614]] – Nadvojvoda [[Leopold Wilhelm Austrijski|Leopold Wilhelm od Austrije]], bio je više puta biskup, guverner od španske Holandije i zapovjednik. * [[1640]] – [[Paolo Lorenzani]], [[italija]]nski [[kompozitor]] === 18. vijek === * [[1762]] – [[Constanze Mozart]] (r. Weber), supruga [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]] === 19. vijek === * [[1835]] – [[Richard Faltin]], [[Finska|finski]] kompozitor, muzički pedagog i sakupljač finskih narodnih pjesama * [[1846]] – [[Rudolf Christoph Eucken]], [[Njemačka|njemački]] filozof * [[1855]] – [[King C. Gillette]], američki biznismen, osnivač [[kompanija|kompanije]] ''[[Gillette (marka)|Gillette]]'' * [[1874]] – [[Joseph Erlanger]], američki [[fiziologija|fiziolog]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|za medicinu]] [[1944.]] * [[1876]] – [[Konrad Adenauer]], njemački političar i državnik * [[1900]] – [[Yves Tanguy]], francuski [[slikarstvo|slikar]], predstavnik [[nadrealizam|nadrealizma]] === 20. vijek === * [[1908]] – [[Anton Lavrin]], [[Slovenija|slovenski]] [[kompozitor]] * [[1909]] – [[Stephen Cole Kleene]], američki [[matematičar]] * [[1917]] – [[Jane Wyman]], američka [[glumica]] * [[1920]] – [[Arturo Benedetti Michelangeli]], italijanski [[klavir|pijanist]] * [[1921.]] ** [[Friedrich Dürrenmatt]], [[Švicarska|švicarski]] [[pisac]] ** [[Jean, veliki vojvoda Luksemburga|Jean]], [[veliki vojvoda Luksemburga|veliki vojvoda]] [[Luksemburg]]a * [[1927]] – [[Paavo Repo]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1928.]] ** [[Zulfikar Ali Bhutto]], [[pakistan]]ski [[političar]] i državnik ** [[Walter Mondale]], američki političar, [[Spisak potpredsjednika SAD-a|42.]] [[potpredsjednik SAD-a]] * [[1931.]] ** [[Alfred Brendel]], austrijski pijanist i književnik ** [[Robert Duvall]], američki glumac * [[1932]] – [[Umberto Eco]], italijanski književnik i [[semiotika|semiotičar]] * [[1935.]] ** [[Bizjagin Dašgaj]], mongolski skijaš-trkač i biatlonac ** [[Forough Farrokhzad]], [[iran]]ska književnica i [[režiser]]ka * [[1938]] – [[Juan Carlos, kralj Španije|Juan Carlos]], [[Spisak španskih kraljeva|španski kralj]] * [[1942]] – [[Maurizio Pollini]], italijanski pijanist i [[dirigent]] * [[1946]] – [[Diane Keaton]], američka glumica, režiserka, [[filmski producent|filmska producentica]] i [[scenarist]]ica * [[1952.]] ** [[Uli Hoeneß]], njemački nogometaš i nogometni funkcioner ** [[Nermin Tulić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] glumac * [[1954]] – [[Pamela Sue Martin]], američka glumica * [[1963]] – [[Song Wenbin]], [[Kina|kineski]] [[biatlon]]ac * [[1964]] – [[Salko Obhođaš]], bh. političar * [[1968]] – [[DJ BoBo]], švicarski [[DJ]] i muzičar * [[1969.]] ** [[Petra Behle]], bivša [[njemačka]] [[biatlon]]ka ** [[Marilyn Manson]], američki muzičar i [[pjevanje|pjevač]] * [[1972.]] ** [[Sakis Rouvas]], grčki pjevač, [[tekstopisac]], producent i glumac ** [[Sascha Schmitz|Sasha]], njemački [[pop muzika|pop]]-pjevač * [[1974]] – [[Daisy Bates (glumica)|Daisy Bates]], [[UK|britanska]] glumica * [[1977]] – [[Nihad Krečo]], bosanskohercegovački pijanista i muzički pedagog * [[1982.]] ** [[Janica Kostelić]], [[hrvatska]] [[alpsko skijanje|alpska skijašica]], jedna od najtrofejnijih skijašica u historiji ** [[Vadims Vasiļevskis]], [[Latvija|latvijski]] [[bacanje koplja|bacač koplja]] * [[1985]] – [[Fabienne Suter]], švicarska alpska skijašica * [[1994]] – [[Jonquel Jones]], [[Bahami|bahamsko]]-bosanskohercegovačka [[košarka]]šica * [[1996]] – [[Dinara Alimbekava]], bjeloruska biatlonka * [[1999]] – [[Marthe Kråkstad Johansen]], norveška [[biatlon]]ka === 21. vijek === * [[2001]] – [[Anna Gandler]], austrijska [[biatlon]]ka == Umrli == * [[842]] – [[El-Mu'tesim]], osmi [[Abasidski halifat|abasidski]] [[halifa]] * [[1524]] – [[Marko Marulić]], hrvatski književnik * [[1589]] – [[Katarina Medici]], supruga francuskog kralja [[Henrik II, kralj Francuske|Henrika II]] * [[1713]] – [[Jean Chardin]], francuski istraživač * [[1740]] – [[Antonio Lotti]], italijanski kompozitor * [[1762]] – [[Elizabeta, carica Rusije|Elizabeta]], [[Spisak ruskih careva|carica]] [[Rusko carstvo|Rusije]] * [[1796]] – [[Samuel Huntington (političar)|Samuel Huntington]], američki [[pravo|pravnik]] i političar * [[1858]] – [[Josef Radetzky]], [[Češka|češki]] plemić i austrijski [[feldmaršal]] * [[1887]] – [[Jakov Baltić]], bosanski franjevac i ljetopisac * [[1910]] – [[Léon Walras]], francuski [[ekonomija|ekonomist]] * [[1913]] – [[Lewis A. Swift]], američki astronom * [[1933]] – [[Calvin Coolidge]], američki političar, [[Spisak predsjednika SAD-a|30. predsjednik]] SAD-a * [[1941]] – [[Amy Johnson]], engleska [[avijacija|avijatičarka]] * [[1943]] – [[George Washington Carver]], američki botaničar i [[izumitelj]] * [[1970]] – [[Max Born]], njemački [[fizičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1954.]] * [[1976]] – [[John A. Costello]], [[Irska|irski]] političar, 3. [[premijer Irske]] * [[1981]] – [[Harold Urey]], američki [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1934.]] * [[1988]] – [[Pete Maravich|"Pistol Pete" Maravich]], američki [[košarka]]š * [[1990]] – [[Arthur Kennedy (glumac)|Arthur Kennedy]], američki glumac * [[1991]] – [[Vasko Popa]], [[Jugoslavija|jugoslavenski]] i srpski [[pjesnik]] * [[1998]] – [[Sony Bono]], američki pjevač, tekstopisac, producent, glumac i političar * [[2014]] – [[Eusébio]], [[Mozambik|mozambičko]]-[[portugal]]ski [[nogomet]]aš * [[2024]] – [[Mário Zagallo]], brazilski nogometaš i trener == Praznici == * Na ovaj datum nema međunarodnih praznika<ref>[https://www.journee-mondiale.com/date/05-01.htm 5. januar] na ''journee-mondiale.com'' {{fr simbol}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|5 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/5/ Na današnji dan (5. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-5/ Na današnji dan (5. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-05]] 74d7gkcnnifzu0ww3gd5ykrrq6raip8 0 3175 3901035 3818783 2026-06-28T09:29:18Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901035 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''7. januar / siječanj (7. 1)''' jest 7. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 358 dana (359 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1325]] – [[Alfons IV, kralj Portugala|Alfons IV]] postao [[Spisak portugalskih kraljeva|kralj]] [[Portugal]]a * [[1558]] – [[Francuska]] osvojila [[Calais]], posljednji posjed [[Engleska|Engleske]] u [[kontinetalna Evropa|kontinentalnoj Evropi]] * [[1610]] – [[Galileo Galilei]] prvi put uočio 4 [[galilejanski sateliti|galilejanska satelita]]: [[Ganimed (satelit)|Ganimed]], [[Kalisto (satelit)|Kalisto]], [[Ija (satelit)|Iju]] i [[Evropa (satelit)|Evropu]] iako nije uspio razlikovati posljednja dva do narednog dana. * [[1785]] – [[Francuzi|Francuz]] [[Jean-Pierre Blanchard]] i [[SAD|Amerikanac]] [[John Jeffries]] u balonu na [[plin]] preletjeli La Manche (od [[Dover]]a do Calaisa) * [[1797]] – Prvi put korištena moderna [[Zastava Italije|italijanska zastava]] * [[1835]] – [[HMS Beagle|HMS ''Beagle'']] usidrio se na [[arhipelag]]u [[Chonos (arhipelag)|Chonos]] * [[1904]] – Uspostavljen [[signal za pomoć]] "[[CQD]]", koji je 2 godine kasnije zamijenjen signalom "[[SOS]]" * [[1910]] – Počelo deveto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - I.]] između [[Carl Schlechter|Schlechtera]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]] * [[1919]] – [[Božićna pobuna]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] protiv planirane aneksije Crne Gore od strane [[Srbija|Srbije]] * [[1927]] – Uspostavljen prvi međunarodni [[telefon]]ski poziv na liniji [[New York]]-[[London]] * [[1934]] – Prvo izdanje stripa o [[Flash Gordon|Flashu Gordonu]] * [[1935]] – [[Benito Mussolini]] i francuski ministar vanjskih poslova [[Pierre Laval]] potpisali [[Rimski sporazumi|Rimski sporazum]] * [[1940]] – [[Zimski rat]]: finska 9. divizija [[Bitka na cesti Raate|zaustavila i potpuno uništila]] nadmoćnije [[SSSR|sovjetske]] snage na cesti Raate-Suomussalmi. * [[1942]] – [[Drugi svjetski rat]]: počela [[Bitka za Bataan|bitka]] za [[poluostrvo]] [[Bataan]] na [[Filipini]]ma * [[1945]] – [[UK|Britanski]] [[general]] [[Bernard Montgomery]] održao konferenciju za novinare na kojoj je sebi pripisao zasluge za pobjedu u [[Ardenska bitka|Ardenskoj bici]] * [[1946]] – Zapadne sile priznale [[Austrija|Austriju]] u granicama iz [[1937.]] * [[1953]] – [[Predsjednik]] [[Harry S. Truman]] obznanio kako su [[SAD]] proizvele prvu [[hidrogenska bomba|hidrogensku bombu]] * [[1959]] – SAD priznale novu [[kuba]]nsku vladu [[Fidel Castro|Fidela Castra]] * [[1979]] – [[Treći indokineski rat]] – [[Kambodžansko-vijetnamski rat]]: [[vijetnam]]ske trupe osvojile [[Phnom Penh]], istjerujući iz njega [[Pol Pot|Pola Pota]] i [[Crveni Kmeri|Crvene Kmere]] * [[1985]] – [[Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija]] (JAXA) lansirala ''[[Sakigake]]'', prvu [[japan]]sku [[robotska letjelica|međuplanetarnu letjelicu]] i prvu [[svemirska sonda|svemirsku sondu]] za [[duboki svemir]] koju je lansirala neka druga zemlja osim SAD-a i SSSR-a * [[1989]] – Princ [[Akihito]] položio zakletvu za [[car Japana|cara]], naslijedivši na japanskom prijestolju svog oca [[Hirohito|Hirohita]] nakon njegove smrti * [[1990]] – [[Kosi toranj u Pisi]] prvi put u 800 godina postojanja zatvoren za turiste zbog restauracije * [[1993]] – [[Rat u BiH]]: trupe [[Armija RBiH|Armije RBiH]] izvršile iznenadni napad na selo [[Kravica (Bratunac)|Kravica]] u [[općina|općini]] [[Bratunac]] * [[1999]] – Pred [[Senat SAD-a|Senatom SAD-a]] počelo saslušanje u procesu [[opoziv Billa Clintona|opoziva]] [[Bill Clinton|Billa Clintona]] s funkcije [[predsjednik SAD-a|predsjednika SAD-a]] * [[2015]] – U napadu na sjedište [[Francuska|francuskog]] [[satira|satiričnog]] sedmičnika ''[[Charlie Hebdo]]'' u [[Pariz]]u stradalo je smrtno 12 osoba, a 10 ih je teško povrijeđeno. Vlada Francuske objavila je da je nivo nacionalne sigurnosti u Parizu povišen na najviši stepen. * [[2016]] – Predsjednički izbori u [[Liban]]u. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1502]] – [[Papa]] [[Papa Grgur XIII|Grgur XIII]] === 17. vijek === * [[1685]] – [[Jonas Alströmer]], [[Švedska|švedski]] biznismen ===18. vijek === * [[1746]] – [[George Elphinstone]], [[Škotska|škotski]] [[admiral]] * [[1768]] – [[Josip Bonaparte]], stariji [[Napoleon I, car Francuske|Napoleonov]] brat * [[1796]] – Princeza [[Charlotte od Velsa]] * [[1800]] – [[Millard Fillmore]], američki [[političar]], [[Spisak predsjednika SAD-a|13. predsjednik]] SAD-a === 19. vijek === * [[1827]] – [[Sandford Fleming]], škotsko-[[Kanada|kanadski]] [[inženjer]], tvorac [[univerzalno svjetsko vrijeme|univerzalnog svjetskog vremena]] (''Universal Time'' - UT) * [[1834]] – [[Johann Philipp Reis]], [[Njemačka|njemački]] [[fizičar]] i [[izumitelj]] * [[1837]] – [[Thomas Henry Ismay]], engleski biznismen, osnivač kompanije ''[[White Star Line]]'' * [[1845]] – [[Ludovik III]], posljednji bavarski kralj * [[1871]] – [[Émile Borel]], francuski [[matematičar]] i političar * [[1873]] – [[Adolph Zukor]], [[Mađarska|mađarski]] [[režiser]] i [[filmski producent]], jedan od osnivača [[film]]skog studija ''[[Paramount Pictures]]'' * [[1879]] – [[Osman Đikić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[pjesnik]] * [[1899]] – [[Francis Poulenc]], francuski [[kompozitor]] i [[klavir|pijanist]] === 20. vijek === * [[1912]] – [[Günter Wand]], njemački [[dirigent]] i kompozitor * [[1916.]] ** [[Paul Keres]], [[Estonija|estonski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] ** [[Elena Ceauşescu]], [[Rumunija|rumunska]] političarka i [[brak|supruga]] [[Nicolae Ceauşescu|Nicolaea Ceauşescua]] * [[1919]] – [[Hamid Beširević]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[1926]] – [[Eero Laine (biatlonac)|Eero Laine]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1934]] – [[Tassos Papadopoulos]], kiparski političar, 5. [[predsjednik Kipra]] * [[1935]] – [[Valerij Kubasov]], [[Rusija|ruski]] inženjer i [[astronaut]] * [[1941]] – [[John E. Walker]], engleski [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1997.]] * [[1942]] – [[Vasilij Ivanovič Aleksejev|Vasilij Aleksejev]], ruski [[dizanje tegova|dizač tegova]] * [[1943]] – [[Sadako Sasaki]], žrtva [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki|atomskog napada]] na [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]] * [[1944]] – [[Françoise Hardy]], francuska kantautorica, glumica i spisateljica * [[1945]] – [[Raila Odinga]], [[Kenija|kenijski]] političar, 2. [[premijer Kenije]] * [[1948]] – [[Ichirou Mizuki]], japanski anison pjevač, kompozitor, seiyuu, glumac * [[1951]] – [[Talgat Musabajev]], [[kazahstan]]ski astronaut * [[1956]] – [[David Caruso]], američki [[glumac]] i producent * [[1964]] – [[Nicolas Cage]], američki glumac, producent i režiser * [[1981.]] ** [[Admir Čehić]], bosanskohercegovački [[nogomet]]aš ** [[Szymon Marciniak]], [[Poljska|poljski]] [[nogometni sudija]] * [[1982]] – [[Hannah Stockbauer]], njemačka [[plivanje|plivačica]] * [[1985]] – [[Lewis Hamilton]], britanski vozač [[Formula 1|Formule 1]] * [[1987]] – [[Davide Astori]], italijanski nogometaš * [[1990]] – [[Gregor Schlierenzauer]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]] * [[1991]] – [[Eden Hazard]], [[Belgija|belgijski]] nogometaš === 21. vijek === * [[2001]] – [[Živa Klemenčič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 7. vijek === * [[672]] – [[Tenji]], japanski car === 13. vijek === * [[1285]] – [[Karlo I, kralj Napulja|Karlo I]], [[Spisak sicilijanskih kraljeva|kralj]] [[Sicilija|Sicilije]] i [[Napulj]]a === 16. vijek === * [[1536]] – [[Katarina Aragonska]], engleska [[Spisak engleskih kraljeva|kraljica]] === 17. vijek === * [[1619]] – [[Nicholas Hilliard]], engleski [[slikarstvo|slikar]] * [[1625]] – [[Ruggiero Giovannelli]], [[italija]]nski kompozitor * [[1655]] – [[Papa Inocent X]] === 18. vijek === * [[1715]] – [[François Fénelon]], francuski [[nadbiskup]], [[teologija|teolog]] i pjesnik * [[1786]] – [[Jean-Étienne Guettard]], francuski fizičar i [[mineralogija|mineralog]] === 19. vijek === * [[1830]] – [[Thomas Lawrence]], engleski slikar * [[1878]] – [[François-Vincent Raspail]], francuski hemičar * [[1892]] – [[Tevfik Paša]], [[egipat]]ski političar * [[1893]] – [[Jožef Stefan]], [[Slovenija|slovenski]] fizičar i matematičar === 20. vijek === * [[1932]] – [[André Maginot]], francuski [[vojnik]] i političar * [[1943]] – [[Nikola Tesla]], američki fizičar i izumitelj [[Srbi|srpskog]] porijekla * [[1951]] – [[René Guénon]], francuski autor i intelektualac; * [[1984]] ** [[Ismet Mujezinović]], bosanskohercegovačkih [[slikar]] ** [[Alfred Kastler]], francuski fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1966. * [[1989]] – [[Hirohito]], japanski car * [[1998]] – [[Vladimir Prelog]], [[Hrvatska|hrvatsko]]-[[Švicarska|švicarski]] [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] 1975. * [[1999]] – [[Kalevi Huuskonen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === 21. vijek === * [[2012]] – [[Viktorija Baginska]], sovjetska i ruska pjesnikinja, pisac, prevoditeljka i etnolog [[Krimčaci|krimčačkog]] porijekla * [[2015]] ** [[John Burritt]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] ** [[Rod Taylor]], australski glumac * [[2021]] – [[Tommy Lasorda]], američki bejzbolaš i trener * [[2024]] – [[Franz Beckenbauer]], njemački nogometaš i trener == Praznici == * [[Božić]] po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]; slavi ga nekoliko pravoslavnih crkava, uključujući [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorsku]], [[Srpska pravoslavna crkva|Srpsku]], [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonsku]], [[Ruska pravoslavna crkva|Rusku]], kao i [[Jerusalemska patrijaršija]] i pojedini samostani na [[Sveta gora|Svetoj gori]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|7 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/7/ Na današnji dan (7. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-7/ Na današnji dan (7. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-07]] rd9ofwnehktl0fsoso61nkb1d96od6y 0 3946 3901036 3898032 2026-06-28T09:29:44Z AnToni 2325 /* Januar */ 3901036 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1999. (MCMXCIX)''' bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1999. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 999. godina 2. milenija, 99. godina 20. stoljeća i posljednja godina 1990-ih. Proglašena je [[Međunarodna godina starijih osoba|Međunarodnom godinom starijih osoba]]. == Događaji == * [[1. januar]] – Predstavljena nova valuta [[euro]]. * [[25. januar]] – Potres magnitude 6.0 po [[Richterova skala|Richterovoj skali]] pogodio zapadnu [[Kolumbija|Kolumbiju]]. Poginulo najmanje 1000 ljudi. * [[11. februar]] – [[Pluton (planet)|Pluton]], planet s nepravilnom orbitom, ponovno postao deveti planet [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] nakon što je 20 godina bio bliži [[Sunce|Suncu]] od [[Neptun (planet)|Neptuna]]. * [[12. mart]] – [[Češka]], [[Mađarska]] i [[Poljska]] se pridružile [[NATO|NATO-u]]. * [[24. mart]] – NATO započeo zračne napade na [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] koja je odbila potpisati mirovni sporazum. To je prvi put da je NATO napao nezavisnu državu. * [[24. mart]] – Poginulo 39 ljudi u požaru u tunelu [[Mont-Blanc (tunel)|Mont-Blanc]], nakon čega je taj tunel zatvoren na gotovo tri godine. * [[1. april]] – [[Nunavut]], domovina [[Inuit]]a, postala treća [[Kanada|kanadska]] savezna teritorija odvojivši se od [[Sjeverozapadni teritoriji|Sjeverozapadnih teritorija]]. * [[2. april]] ** Avioni [[NATO|NATO-a]] bombardirali centar [[Beograd]]a, prvi put od početka zračnih napada na ciljeve u SR Jugoslaviji [[24. mart]]a. ** Vlasti u [[Beograd]]u preuzele nezavisni radio [[TV B92|B92]]. * [[3. maj]] – Tornado kategorije [[Fujitina skala|F5]] pogodio [[Oklahoma City]] ubivši 38 ljudi. Najjači zabilježeni tornado. * [[7. maj]] – NATO-ov avion zabunom bombardirao [[Kina|kinesku]] ambasadu u [[Beograd]]u. Poginula 3, a ranjeno 20 službenika. * [[26. maj]] – [[Manchester United FC|Manchester United]] osvojio [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] pobjedivši u finalu [[FC Bayern München|Bayern München]]. Finale je odigrano u [[Barcelona|Barceloni]], a Manchesteru je to bio treći trofej sezone, nakon [[Engleska|engleske]] lige i kupa. * [[27. maj]] – [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haaški tribunal]] optužio [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i četvoricu ostalih za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva počinjene na [[Kosovo|Kosovu]]. * [[9. juni]] – SR Jugoslavija i NATO potpisuju mirovni sporazum. Dan kasnije NATO prekida zračne napade nakon što je Slobodan Milošević pristao povući [[Srbija|srpske]] snage iz Kosova. * [[19. juni]] – [[Torino]] dobio domaćinstvo [[XX. Zimske olimpijske igre - Torino 2006|Zimskih olimpijskih igara 2006.]] * [[23. juli]] – Lansiran [[Chandra]], [[NASA|NASA-in]] satelit za promatranje [[svemir]]a u röntgenskom dijelu [[elektromakgnetski spektar|spektra]]. * [[11. august]] – Potpuno [[Pomračenje Sunca]] u [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]]. * [[17. august]] – Više od 17000 poginulih i 44000 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.4 koji je pogodio [[Istanbul]] i sjeverozapadnu [[Turska|Tursku]]. * [[21. septembar]] – Potres magnitude 7.6 pogodio središnji [[Tajvan]] ubivši oko 2400 ljudi. * [[12. oktobar]] – Prema [[UN]]-u, u [[Sarajevo|Sarajevu]] je rođen Adnan Mević, 6-milijarditi stanovnik [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]<ref>{{Cite web |url=http://www.dw.de/jedan-sasvim-poseban-dje%C4%8Dak/a-15498289-1 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 5. 2013 |archive-date=6. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150406201941/http://www.dw.de/jedan-sasvim-poseban-dje%C4%8Dak/a-15498289-1 |url-status=dead }}</ref> * [[31. oktobar]] – U nesreći [[egipat]]skog aviona koji je letio iz [[New York]]a u [[Kairo]] poginulo 217 ljudi. Nesreća se dogodila u blizini otoka Nantucket u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Massachusetts]]. * [[6. novembar]] – [[Rania al-Jasin|Rania, kraljica Jordana]], posjetila sarajevsko naselje [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], gdje je položila kamen temeljac za izgradnju Jordanskog islamskog centra. * [[12. novembar]] – 845 poginulih i 4948 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.2 koji je pogodio grad [[Düzce]] i sjeverozapadnu Tursku. * [[20. novembar]] – Kina lansirala prvu svemirsku letjelicu [[Shenzhou]]. * [[26. novembar]] – Potres i [[cunami]] u [[Vanuatu]]u. * [[30. novembar]] – U moru pored istočne obale [[kina|Kine]] potonuo je putnički brod, što je preživjelo samo 22 od 302 putnika i člana posade. * [[3. decembar]] – Nakon 81 dana i prijeđenih 5486 kilometara [[Tori Murden]] postala prva žena koja je sama preplovila [[Atlantski okean]] u čamcu na vesla. * [[15. decembar]] – Velika kišna nevremena pogodila su priobalne regije [[Venecuela|Venecuele]] uzrokovavši katastrofalne poplave i odrone tla. Poginulo je otprilike 25000 ljudi, a bez doma ih je ostalo 100000. * [[20. decembar]] – [[Portugal]] predao [[Makao]] Kini. * [[24. decembar]] – Djelo [[Mali princ]], autora [[Antoine de Saint-Exupéry]], proglašeno za knjigu vijeka u Francuskoj. == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Marthe Kråkstad Johansen]], norveška [[biatlon]]ka * [[6. januar]] – [[Karoline Offigstad Knotten]], norveška [[biatlon]]ka * [[14. januar]] – [[Declan Rice]], engleski nogometaš === Februar === * [[10. februar]] – [[Eliška Václavíková]], [[češka]] [[biatlon]]ka * [[18. februar]] – [[Miloš Čolić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[biatlon]]ac i nordijski [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[25. februar]] – [[Gianluigi Donnarumma]], [[italija]]nski [[nogomet]]ni [[golman]] * [[26. februar]] – [[Elvira Öberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[28. februar]] – [[Luka Dončić]], [[Slovenija|slovenski]] [[košarka]]š === Mart === * [[1. mart]] – [[Juni Arnekleiv]], norveška [[biatlon]]ka * [[3. mart]] – [[Sani Čampara]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[25. mart]] – [[Mikey Madison]], američka glumica * [[26. mart]] – [[Anel Ahmedhodžić]], bosanskohercegovački nogometaš === April === * [[9. april]] – [[Lidija Žurauskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[3. maj]] – [[Ljubov Kipjačenkova]],[[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[8. maj]] – [[Džanan Musa]], bosanskohercegovački košarkaš * [[14. maj]] – [[Sára Pónya]], mađarska [[biatlon]]ka * [[30. maj]] – [[Eddie Nketiah]], engleski nogometaš * [[31. maj]] – [[Hristina Dmitrenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Juni === * [[4. juni]] – [[Domen Prevc]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[9. juni]] – [[Mihajlo Čeprkalo]], bosanskohercegovački plivač === Juli === * [[22. juli]] – [[Hanna-Brita Kaasik]], estonska [[biatlon]]ka === August === * [[18. august]] – [[Eve Bouvard]], francuska i od 2023. belgijska [[biatlon]]ka * [[20. august]] – [[Elvedina Muzaferija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Anna Juppe]], austrijska [[biatlon]]ka * [[18. septembar]] – [[Henrieta Horvátová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka * [[20. septembar]] – [[Ana Jesipionok]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === * [[21. novembar]] – [[Chu Yuanmeng]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[14. decembar]] – [[Zhu Zhenyu]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[24. decembar]] – [[Darcie Morton]], [[Australija|australijska]] [[biatlon]]ka * [[31. decembar]] – [[Nika Vindišar]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * Datum nepoznat – [[Vladimir Srebrov]], bosanskohercegovački i srbijanski pjesnik, književnik i političar === Januar=== * [[7. januar]] – [[Kalevi Huuskonen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[12. januar]] - [[Milan Jeličanin]], bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[14. januar]] – [[Aldo van Eyck]], nizozemski arhitekt * [[28. januar]] – [[Josip Antolović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Februar === * [[7. februar]] – [[Hussein I]], [[jordan]]ski kralj (1951–99.) * [[13. februar]] – [[Kåre Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[20. februar]] – [[Sarah Kane]], britanska dramatičarka i režiserka * [[25. februar]] – [[Glenn Seaborg]], američki hemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade]] [[1951.]] === Mart === * [[2. mart]] – [[Dusty Springfield]], britanska pjevačica * [[7. mart]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski režiser * [[16. mart]] – [[Lazo Materić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 21. gradonačelnik Sarajeva * [[19. mart]] – [[Vicko Antić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[21. mart]] – [[Mary Ainsworth]], američko-kanadska [[Razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] === April === === Maj === === Juni === === Juli === * [[2. juli]] – [[Mario Puzo]], američki pisac * [[6. juli]] – [[Joaquín Rodrigo]], španski kompozitor * [[11. juli]] – [[Lidija Žurauskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[16. juli]] – [[André Martinet]], francuski lingvist * [[26. juli]] – [[Trygve Haavelmo]], norveški ekonomist, dobitnik [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade]] [[1989.]] * [[29. juli]] – [[Anatolij Solovjanjenko]], sovjetski i ukrajinski tenor === August === * [[1. august]] – [[Paris Pişmiş]], armensko-meksička astronomkinja * [[13. august]] – [[Jaime Garzón]], kolumbijski novinar === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Charles Crichton]], britanski filmski režiser === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Amália Rodrigues]], portugalska pjevačica tradicionalne muzike [[fado]] i glumica * [[11. oktobar]] – [[Strahinja Mojić]], srbijanski glumac * [[12. oktobar]] – [[Wilt Chamberlain]], američki košarkaš * [[14. oktobar]] – [[Julius Nyerere]], predsjednik [[Tanzanija|Tanzanije]] === Novembar === === Decembar === * [[10. decembar]] – [[Franjo Tuđman]], hrvatski političar i predsjednik * [[11. decembar]] – [[Boris Nilević]] (1947–1999), bosanskohercegovački historičar * [[12. decembar]] – [[Joseph Heller]], američki pisac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Gerardus 't Hooft]], [[Nizozemska]] ** [[Martinus Veltman]], [[Nizozemska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Ahmed Zewail]], [[Egipat]] / [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Günter Blobel]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Günter Grass]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ljekari bez granica]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Robert Mundell]], [[Kanada]] == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|1999}} {{Normativna kontrola}} g2j5f4pgtsoy833eo95l0smpxbv9ikh 0 3948 3901054 3846513 2026-06-28T09:41:23Z AnToni 2325 /* April */ 3901054 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1997. ([[Rimski brojevi|MCMXCVII]])''' bila je uobičajena godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1997. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 997. godina 2. milenija, 97. godina 20. stoljeća i osma godina 1990-ih. == Događaji == === Januar === * [[19. januar]] – [[Yasser Arafat]] nakon 30 godina vratio se u [[Hebron]] * [[20. januar]] – [[Bill Clinton]] počeo službu u drugom mandatu predsjednika [[SAD]]-a * [[22. januar]] – Nakon potvrde od Senata SAD-a, [[Madeleine Albright]] postala prva žena državni sekretar SAD-a === Februar === * [[1. februar]] – Počelo 32. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 14. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Slovačka|slovačkom]] gradu [[Brezno (Slovačka)|Brezno]] * [[5. februar]] – Tri velike [[Švicarska|švicarske]] banke poznate kao "Velike tri", objavile da osnivaju fond za pružanje pomoći žrtvama [[Holokaust]]a, u vrijednosti od 71 miliona [[Američki dolar|$]] * [[5. februar]] – Banke Morgan Stanley i Dean Witter objavile spajanje u vrijednosti od 10 milijardi $ * [[13. februar]] – Počeli radovi na popravci Svemirskog [[teleskop]]a Hubble * [[19. februar]] – Deng Xiaoping, posljednji od vođa [[Kina|kineske]] revolucije, umro u 92. godini * [[22. februar]] – U Roslinu, [[Škotska]], naučnici objavili da su uspješno [[Kloniranje|klonirali]] ovcu Dolly, rođenu u julu [[1996.]] * [[23. februar]] – Primijećen veliki požar na Svemirskoj stanici Mir * Snimljen ''[[Titanic (1997)|Titanic]]''. === Mart === * 31. mart – [[Lyman Spitzer]] Jr., američki [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]], astronom i planinar === Juli === * [[1. juli]] – [[Hong Kong]] nakon više od 150 godina [[Velika Britanija|britanske]] kolonijalne vladavine vraćen u sastav [[Kina|Kine]] * [[31. juli]] – [[Nevena Nerandžić]], srbijanska glumica === Septembar === * [[23. septembar]] – [[Irska]] [[rock muzika|rock]]-grupa ''[[U2]]'' održala [[Koncert U2-a u Sarajevu|historijski koncert]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] === Oktobar === * [[1. oktobar]] – U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u optjecaj uvedena jedinstvena [[valuta]] – [[konvertibilna marka]] === Novembar === * [[16. novembar]] – Nakon gotovo 18 godina zatočeništva [[Narodna Republika Kina]] iz zatvora pustila Wei Jingshenga, prodemokratskog disidenta, i to iz medicinskih razloga * [[17. novembar]] – U [[Luxoru]] ([[Egipat]]) šest militanata ubilo 62 osobe ispred hrama [[Hatšepsut]] * [[19. novembar]] – U [[Des Moines]]u ([[Iowa]]) Bobbi McCaughey rodila sedmorke == Rođeni == === Januar=== * [[14. januar]] – [[Roman Jeremin]], [[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac * [[19. januar]] – [[Edin Atić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š === Februar === === Mart === * [[11. mart]] ** [[Ajdin Penava]], bosanskohercegovački košarkaš ** [[Maria Tsakiri (biatlonka)|Maria Tsakiri]], [[grčka]] [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]] * [[24. mart]] – [[Ljudmila Ahatova]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka === April === * [[5. april]] – [[Ida Lien]], norveška [[biatlon]]ka * [[16. april]] – [[Polona Klemenčič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[10. maj]] ** [[Michela Carrara]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka ** [[Urška Poje]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[23. maj]] – [[Emily Dickson]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[25. maj]] – [[Tamara Steiner]], austrijska [[biatlon]]ka === Juni === * [[5. juni]] – [[Anika Kožica]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka * [[11. juni]] – [[Eva Kurnik]], slovenska književnica === Juli === * [[6. juli]] – [[Emilie Kalkenberg]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[16. juli]] – [[Nadia Moser]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[29. juli]] – [[Kamila Cichoń]], [[poljska]] [[biatlon]]ka === August === * [[22. august]] – [[Megan Bankes]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[24. august]] – [[Stefan Anić]], bosanskohercegovački [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]] === Septembar === * [[11. septembar]] – [[Jung Ju-mi]], [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka * [[14. septembar]] – [[Veronika Machyniaková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka * [[25. septembar]] – [[Ana Krivonos]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === * [[22. oktobar]] – [[Ana Cotrus]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka * [[29. oktobar]] – [[Irina Kazakevič]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka === Novembar === * [[10. novembar]] ** [[Miki Kobayashi]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka ** [[Margie Freed]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[13. novembar]] – [[Leona Popović]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[18. novembar]] – [[Kamila Żuk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[6. decembar]] – [[Jelena Čirkova]], ruska i od 2020. [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka * [[23. decembar]] – [[Emir Lokmić]], bosanskohercegovački alpski skijaš == Umrli == === Januar=== * [[17. januar]] – [[Nikola Koljević]], bosanskohercegovački političar * [[18. januar]] – [[Henry Hermansen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]]-[[Skijaško trčanje|trkač]] === Februar === * [[9. februar]] - [[Vojin Komadina]], jugoslavenski i bosanskohercegovački kompozitor * [[18. februar]] – [[Bozorg Alavi]], iranski pisac i politički intelektualac === Mart === * [[14. mart]] ** [[Jurek Becker]], njemački pisac ** [[Fred Zinnemann]], američki filmski režiser austrijskog porijekla ** [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac === April === * [[16. april]] – [[Paavo Repo]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[28. april]] – [[Kamil Silajdžić]], hafiz, otac [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]] === Maj === === Juni === * [[25. juni]] – [[Jacques-Yves Cousteau]], francuski istraživač mora === Juli === * [[2. juli]] – [[James Stewart]], američki glumac i oficir * [[7. juli]] – [[Mate Boban]], hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine === August === * [[19. august]] – [[Maja Dimitrijević]], jugoslavenska glumica * [[24. august]] – [[Zofia Ridet]], [[poljska]] fotografkinja === Septembar === * [[2. septembar]] – [[Viktor Frankl]], austrijski neurolog, psiholog i filozof * [[6. septembar]] – [[Uglješa Uzelac]], bosanskohercegovački političar i 27. gradonačelnik Sarajeva * [[29. septembar]] – [[Roy Lichtenstein]], američki pop umjetnik === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Jevgenij Haldej]], sovjetski fotograf * [[24. oktobar]] – [[Milan Antončić (narodni heroj)|Milan Antončić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Novembar === * [[7. novembar]] – [[Mohammad Ali Jamalzadeh]], iranski književnik * [[9. novembar]] ** [[Muriel Mussells Seyfert]], američka astronomkinja ** [[Helenio Herrera]], argentinsko-francuski nogometaš i trener * [[10. novembar]] – [[Miki Kobayashi]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Steven Chu]], [[SAD]] ** [[Claude Cohen-Tannoudji]], [[Francuska]] ** [[William D. Phillips]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Paul D. Boyer]], [[SAD]] ** [[John E. Walker]], [[UK]] ** [[Jens Skou]], [[Danska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Stanley Prusiner]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Dario Fo]], [[Italija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** Međunarodna kampanja za zabranu korištenja mina ** [[Jody Williams]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Robert Merton]], [[SAD]] ** [[Myron Scholes]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1997}} {{Normativna kontrola}} sqkpp76okd33op298lhh9r6wgwwnfml 0 4676 3901026 3849552 2026-06-28T09:10:26Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901026 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''8. februar / veljača (8. 2)''' jest 39. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 326 dana (327 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1914.|1914]] – Potpisane [[Armenske reforme 1914.|Armenske reforme]], sporazum [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] koji je predviđao stvaranje dvije provincije u osmanskoj [[Armenija|Armeniji]]. * [[1984]] – Otvorene [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu]]. * [[2017]] – Otvorenje [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|Svjetskog prvenstva u biatlonu]] u [[Austrija|Austriji]]. * [[2021]] – U [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]] u [[Italija|Italiji]] otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021.|Svjetsko prvenstvo]] u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]]. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1700]] – [[Daniel Bernoulli]], švicarski naučnik === 19. vijek === * [[1830]] – [[Abdul Aziz]], osmanski sultan * [[1834]] – [[Dmitrij Mendeljejev]], ruski hemičar * [[1872]] – [[Theodor Lessing]], njemački filozof === 20. vijek === * [[1920]] – [[Lana Turner]], američka glumica * [[1925]] – [[Jack Lemmon]], američki glumac * [[1926]] – [[Radmila Savićević]], srbijanska glumica * [[1928]] – [[Viktor Butakov]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1931]] – [[James Dean]], američki glumac * [[1932]] – [[John Williams]], američki kompozitor filmske muzike * [[1937]] – [[Manfred Krug]], njemački glumac i džez-muzičar * [[1939]] – [[Bisera Alikadić]], bosanskohercegovačka književnica * [[1941]] – [[Nick Nolte]], američki glumac * [[1949]] – [[Lyle Nelson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[1954]] – [[Rudolf Horn (biatlonac)|Rudolf Horn]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1963]] – [[Jóhann Hjartarson]], islandski [[šah]]ovski velemajstor i [[Pravo|pravnik]] * [[1972]] – [[Gabriela Lehká]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka * [[1984]] – [[Krunoslav Čičak]], bosanskohercegovački nogometaš * [[1990]] – [[Klay Thompson]], američki košarkaš == Umrli == * [[1587]] – [[Marija I Škotska|Marija I, kraljica Škota]] * [[1725]] – [[Petar I Romanov]], prvi car Rusije * [[1849]] – [[France Prešeren]], slovenski pjesnik i pravnik * [[1926]] – [[William Bateson]], [[engleska|engleski]] biolog * [[1957]] – [[John von Neumann]], mađarski matematičar, fizičar i izumitelj * [[2016]] – [[Zdravko Tolimir]], bivši general, pomoćnik zapovjednika za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] * [[2023]] – [[Miroslav Blažević]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]], bosanskohercegovački i hrvatski nogometni trener == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|8 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/8/ Na današnji dan (8. februar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070108120521/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/8/ |date=8. 1. 2007}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-8/ Na današnji dan (8. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-08]] i0an4vtu52u4xb4o54r45gmn8b9k9qj 0 4704 3900984 3847292 2026-06-27T16:07:12Z AnToni 2325 /* Umrli */ 3900984 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''7. mart / ožujak (7. 3)''' jest 66. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (67. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 299 dana. == Događaji == * [[1876]] – [[Alexander Graham Bell]] patentirao [[telefon]]. * [[2024]] – [[Švedska]] se pridružila [[NATO]]-u, postavši njegova 32. članica. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1785]] – [[Alessandro Manzoni]], italijanski književnik === 19. vijek === * [[1850]] – [[Tomáš Masaryk]], čehoslovački književnik, političar i osnivač Čehoslovačke * [[1866]] – [[Paul Ernst]], njemački književnik * [[1868]] – [[Giovanni Giacometti]], švicarski slikar * [[1872]] – [[Piet Mondrian]], nizozemski slikar * [[1875]] – [[Maurice Ravel]], [[Francuska|francuski]] [[kompozitor]], pijanista i [[dirigent]]; === 20. vijek === * [[1900]] – [[Fritz Wolfgang London]], njemački [[fizičar]] * [[1904]] – [[Reinhard Heydrich]], njemački političar, pripadnik [[SS]]-a * [[1908]] – [[Anna Magnani]], italijanska glumica * [[1921]] – [[Merle Gold]], američka astrofizičarka * [[1923]] – [[Milo Dor]], austrijski književnik * [[1926]] – [[Vera Horvat-Pintarić]], hrvatska historičarka umjetnosti * [[1943]] – [[Peter Carey]], australijski književnik * [[1952]] – [[Aleksandar Jelizarov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1959]] – [[Beat Meier]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[1960]] – [[Ivan Lendl]], čehoslovačko-američki teniser * [[1965]] – [[Anna-Lena Fritzon]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[1968]] – [[Krystyna Liberda]], [[poljska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 13. vijek === * [[1274]] – [[Toma Akvinski]], [[italija]]nski [[filozofija|filozof]], [[teologija|teolog]] i [[pravo|pravnik]] === 16. vijek === * [[1517]] – [[Marija Aragonska i Kastiljska]], portugalska kraljica === 19. vijek === * [[1824]] – [[Ludwig Wilhelm Gilbert]], njemački fizičar i hemičar * [[1872]] – [[Carl Jaenisch]], [[Rusija|rusko]]-[[Finska|finski]] [[šah]]ist * [[1895]] – [[Kostandin Kristoforidhi]], albanski prevodilac === 20. vijek === * [[1942]] – [[Zenel Hajdini]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1999]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski režiser i pisac === 21. vijek === * [[2003]] – [[Mehmed Alagić]], [[general]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] * [[2006]] – [[Estefania Aldaba-Lim]], [[Filipini|filipinska]] psihologinja, aktivistica, diplomatkinja * [[2011]] – [[Milka Ivić]], srbijanska lingvistica * [[2018]] – [[Jovan Radulović]], srpski i jugoslavenski pisac * [[2021]] – [[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[2026.]] ** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar sa ostrva [[Američka Samoa|Američke Samoe]] ** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|7 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/7/ Na današnji dan (7. mart), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-7/ Na današnji dan (7. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-07]] rfhhznnohemmwujfjikuhtxjblkxcyh 0 4712 3901067 3832621 2026-06-28T10:07:56Z AnToni 2325 /* 21. vijek */ 3901067 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''15. mart / ožujak (15. 3)''' jest 74. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (75. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 291 dan. == Događaji == * [[1493]] – [[Kristofor Kolumbo]] vratio se u [[Španija|Španiju]] nakon prvog putovanja u [[Amerika|Ameriku]]. * [[1536]] – Sultan [[Sulejman Veličanstveni|Sulejman I Veličanstveni]] naredio ubistvo svog velikog vezira i najboljeg prijatelja Ibrahim-pašu. * [[1894]] – Počelo peto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1894.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]]. * [[1933]] – Pokušaj [[atentat]]a na [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Roosevelta]], predsjednika [[SAD]]-a, ali je hitac iz [[pištolj]]a koji je ispalio [[Giuseppe Zangara]] ubio [[Anton Cermak|Antona Cermaka]], gradonačelnika [[Chicago|Chicaga]]. * [[1985]] – Registrovan prvi [[sajt]] sa domenom [[.com]]. Registraciju obavila kompanija iz [[Massachusetts]]a koja se bavi prodajom računara. Ime kompanije je [[Symbolics]], pa je tako prvi zvanični registrovani domen bio ''[[Symbolics.com]]''. * [[1991]] – [[Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.|Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ]]; vojni vrh [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] na čelu sa Saveznim ministrom odbrane [[Veljko Kadijević|Veljkom Kadijevićem]] predlaže zavođenje vanrednog stanja na teritoriji [[SFRJ]]. Većina članova Predsjedništva ([[SR BiH]], [[SR Hrvatska]], [[SR Makedonija]], [[SR Slovenija]], [[SAP Kosovo]]) glasala protiv, čime je prijedlog armije odbijen. * [[1994]] – Počelo 29. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 11. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Kanada|kanadskom]] gradu [[Canmore]]u. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1684]] – [[Francesco Durante]], [[italija]]nski [[kompozitor]] === 18. vijek === * [[1767]] – [[Andrew Jackson]], američki vojskovođa, [[političar]] i državnik === 19. vijek === * [[1830]] – [[Paul von Heyse]], [[Njemačka|njemački]] [[književnik]] * [[1835]] – [[Eduard Strauss]], [[Austrija|austrijski]] kompozitor i [[dirigent]] * [[1875]] – [[Rosina Dafter]], australijska astronomkinja === 20. vijek === * [[1907]] – [[Zarah Leander]], [[švedska]] [[glumica]] * [[1914]] - [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[1916]] – [[Fadil Hoxha]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1921]] – [[Jelena Krmpotić-Nemanić]], hrvatska doktorica, anatomkinja i članica HAZU * [[1925]] – [[Riza Sapunxhiu]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Kosovo|kosovski]] političar * [[1931]] – [[Josip Šentija]], hrvatski novinar, publicist i leksikograf * [[1932]] – [[Alan Bean]], američki mornarički oficir i pilot, aeronautički inženjer, testni pilot i [[NASA]]-in [[astronaut]] * [[1934]] ** [[Ismet Dizdarević]], bosanskohercegovački [[Psihologija|psiholog]] ** [[Đorđe Kisić]], bosanskohercegovački [[muzičar]] * [[1944]] – [[Muhidin Šarić]], bosanskohercegovački pjesnik i dramski pisac * [[1947]] – [[Ry Cooder]], američki gitarist * [[1948]] – [[David Albahari]], jugoslavenski i srpski književnik * [[1959]] – [[Han Jinsuo]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[1962]] ** [[Long Yunzhou]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac ** [[Ljiljana Bogojević]], hrvatska glumica * [[1968]] – [[Sabrina Salerno]], italijanska pjevačica * [[1970]] – [[Aivo Udras]], estonski [[biatlon]]ac * [[1972]] – [[Nina Violić]], hrvatska glumica * [[1975]] ** [[Eva Longoria]], američka glumica ** [[Veselin Topalov]], bugarski šahist * [[1989]] – [[Synnøve Solemdal]], [[norveška]] [[biatlon]]ka, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|šestostruka svjetska prvak]]inja u biatlonu === 21. vijek === * [[2005]] – [[Nika Prevc]], [[Slovenija|slovenska]] [[Skijaški skokovi|ski-skakačica]] == Umrli == === 1. vijek p. n. e.=== * [[44. p. n. e.|44. p. n. e]] – Ubijen [[Gaj Julije Cezar]] === 15. vijek === * [[1435]] – [[Sandalj Hranić Kosača]], bosanski velmoža === 19. vijek === * [[1842]] – [[Luigi Cherubini]], italijanski kompozitor * [[1849]] – [[Giuseppe Caspar Mezzofanti]], italijanski [[kardinal]], lingvist i hiperpoliglot === 20. vijek === * [[1921]] – [[Jelena Krmpotić-Nemanić]], hrvatska doktorica, anatomkinja i članica HAZU-a * [[1941]] – [[Alexej von Jawlensky]], njemački slikar ruskog porijekla * [[1957]] – [[Moše Pijade]], revolucionar * [[1959]] – [[Lester Willis Young]], američki džez-saksofonist i klarinetist * [[1972]] – [[Ahmed Muradbegović]], bosanskohercegovački književnik, pjesnik i pisac pozorišnih djela * [[1975]] – [[Aristotel Onassis]], grčki brodovlasnik === 21. vijek === * [[2024]] – [[Larry Damon]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[2025]] ** [[Peter Bichsel]], švicarski književnik i novinar ** [[Esten Gjelten]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac == Praznici == * Svjetski dan prava potrošača == Vanjski linkovi == {{Commonscat|15 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/15/ Na današnji dan (15. mart), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220814132745/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/15/ |date=14. 8. 2022}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-15/ Na današnji dan (15. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-15]] q20x340pqq314o4vx89chf4pzxegvg4 0 4749 3901053 3899156 2026-06-28T09:41:01Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901053 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''16. april / travanj (16. 4)''' jest 106. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (107. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 259 dana. == Događaji == === 20. vijek === * [[1925]] – Teroristički napad na crkvu Sv. Nedjelja u Sofiji, kojeg su izveli [[komunisti]], ubijeno je 150, a ranjeno više od 500 osoba. * [[1945]] – Dan oslobođenja grada [[Maglaj]]a u Drugom svjetskom ratu. * [[1993]] **U selu Ahmići dogodio se napad jedinica Hrvatskog vijeća odbrane "Jokeri", "Vitezovi" i brigada "Nikola Šubić Zrinjski" u kojem je ubijeno 116 Bošnjaka. Selo Ahmići je uništeno. Porušeno je oko 180 kuća, minirane su obje džamije, zapaljena i srušena je i Osnovna škola u Ahmićima. ** Sa Rezolucijom 819 vijeća sigurnosti ujedinjenih nacija proglašena je Srebrenica u Bosanskom ratu za sigurnu zonu UN-a. Ova sigurna zona je predata Vojsci Republike Srpske skoro bez ikakvog otpora holandskih vojnika u julu 1995. * [[2008]] ** Osnovana [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]]. ** Osnovana [[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]], upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]]. ** Osnovana [[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja]], upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]]. ** Osnovana [[Agencija za policijsku podršku]], upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]]. == Rođeni == === 10. vijek === * [[936]] – [[As-Sulami]], islamski mističar i sufist === 19. vijek === * [[1844]] – [[Anatole France]], francuski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. godine * [[1867]] – [[Wilbur Wright]], američki pionir aviacije i graditelj aviona * [[1889]] – [[Charlie Chaplin]], britanski komičar i režiser === 20. vijek === * [[1921]] – [[Peter Ustinov]], kosmopolit, književnik, glumac i režiser * [[1922]] – [[Leo Tindemans]], belgijski političar, 43. premijer Belgije * [[1924]] – [[Henry Mancini]], američki kompozitor filmske muzike * [[1927]] – [[Benedikt XVI]], rimski papa (građansko ime ''Joseph Alois Ratzinger'') * [[1934]] – [[Theo Merkel]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac, [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] i [[Streljaštvo|sportski strijelac]] * [[1939.]] ** [[Boris Dvornik]], jugoslavensko-hrvatski glumac ** [[Dusty Springfield]], britanska soul pjevačica * [[1940.]] ** [[Margrethe II]], danska kraljica ** [[Walter Müller (biatlonac)|Walter Müller]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[1947]] – [[Kareem Abdul-Jabbar]], američki košarkaš * [[1952]] – [[Jernej Zaplotnik]], jugoslavenski i slovenski alpinista * [[1953]] – [[Amir Talić]], bosanskohercegovački pisac * [[1961]] – [[Doris Dragović]], hrvatska pjevačica * [[1963]] – [[Paget Stewart]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[1965]] – [[Manuel Enrique Mejuto González]], španski nogometni sudija * [[1971]] – [[Sven Fischer]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac * [[1978]] – [[Adnan Čustović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[1993]] – [[Maksim Braun]], [[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac * [[1997]] – [[Polona Klemenčič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 18. vijek === * [[1731]] – [[Daniel Defoe]], engleski pisac i novinar === 19. vijek === * [[1828]] – [[Francisco Goya]], španski slikar === 20. vijek === * [[1990]] – [[Greta Garbo]], švedska glumica * [[1997]] – [[Paavo Repo]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === 21. vijek === * [[2010]] – [[Rasim Delić]], general [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] * [[2026]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|16 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/16 Na današnji dan (16. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-16/ Na današnji dan (16. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr016]] 8su2ifh8hxkj6p8uumboq7apn8vsnqq 0 4754 3901033 3742415 2026-06-28T09:28:31Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901033 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''21. april / travanj (21. 4)''' jest 111. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (112. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 254 dana. == Događaji == * [[753. p. n. e.|753. p. n. e]] – Prema legendi, [[Romul i Rem|Romul]] na sedam brežuljaka osnovao [[Rim]]. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1555]] – [[Lodovico Carracci]], italijanski slikar === 19. vijek === * [[1816]] – [[Charlotte Brontë]], britanska književnica * [[1837]] – [[Fredrik Bajer]], danski političar i pisac * [[1864]] – [[Max Weber]], njemački naučnik i jedan od osnivača sociologije === 20. vijek === * [[1915]] – [[Anthony Quinn]], američki glumac * [[1922]] – [[Nazim Adil el-Haqqani]], glavni poglavar nakšibendijskog tarikata * [[1926]] – [[Elizabeta II]], britanska kraljica * [[1930]] – [[Silvana Mangano]], italijanska glumica * [[1932]] – [[Kalevi Huuskonen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1945]] – [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor * [[1947]] – [[Iggy Pop]], američki rocker * [[1953]] – [[Raúl Abella]], argentinski [[biatlon]]ac * [[1958]] – [[Andie MacDowell]], kanadsko-američka glumica * [[1959]] – [[Robert Smith]], britanski muzičar * [[1970]] – [[Nicole Sullivan]], američka glumica i komičar * [[1972]] – [[Severina Vučković]], hrvatska pjevačica zabavne muzike * [[1977]] – [[Marcela Pavkovčeková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka * [[1981]] – [[Maja Milinković]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica * [[1984]] – [[Josip Valčić]], hrvatski rukometaš == Umrli == === 16. vijek === * [[1509]] – [[Henrik VII]], engleski kralj === 18. vijek === * [[1736]] – [[Eugen Savojski]] francuski plemić === 20. vijek === * [[1910]] – [[Mark Twain]], pravo ime ''Samuel Langhorne Clemens'', američki književnik * [[1943]] - [[Rihard Jakopič]], slovenski slikar * [[1946]] – [[John Maynard Keynes]], engleski matematičar i ekonomist * [[1968]] – [[Stacey Wooley]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka === 21. vijek === * [[2010]] – [[Juan Antonio Samaranch]], sedmi predsjednik [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]] * [[2016.]] ** [[Hans Koschnick]], njemački političar ** [[Prince (muzičar)|Prince Rogers Nelson]], poznatiji kao Prince, američki muzičar * [[2017]] – [[Ugo Ehiogu]], engleski nogometaš * [[2018]] – [[Verne Troyer]], američki glumac * [[2024]] – [[Dževad Jahić]], bosanskohercegovački lingvist * [[2025]] – [[Papa Franjo]], poglavar [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|21 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/21/ Na današnji dan (21. april), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230326032909/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/21 |date=26. 3. 2023}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-21/ Na današnji dan (21. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr021]] 5901j03tlooj0o3yt2gh6iytdpmac0k 0 4852 3901028 3892780 2026-06-28T09:11:11Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901028 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''19. juni / lipanj (19. 6)''' jest 170. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (171. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 195 dana. == Događaji == * [[1547]] – Potpisan [[Jedrenski mir (1547)|Jedrenski mir]] između [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. * [[1793]] – U Francuskoj usvojen prvi republikanski ustav. * [[1846]] – Odigrana prva bejzbol utakmica sa uspostavljenim pravilima u [[New Jersey]]ju. * [[1862]] – Kongres SAD-a zabranio ropstvo na teritoriji SAD-a. * [[1885]] – U [[New York]] stigla Statua slobode, poklon Francuske. * [[1961]] – [[Kuvajt]] proglasio nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. * [[1978]] – Objavljen prvi broj ''[[Garfield]]a''. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1566]] – [[Jakov I, kralj Engleske|Jakov I]], škotski, engleski i irski kralj === 17. vijek === * [[1623]] – [[Blaise Pascal]], francuski matematičar === 18. vijek === * [[1792]] – [[Gustav Schwab]], njemački književnik i izdavač === 19. vijek === * [[1834]] – [[Edgar Degas]], francuski slikar, grafičar, kipar i fotograf * [[1854]] – [[Alfredo Catalani]], italijanski kompozitor * [[1856]] – [[Elbert Hubbard]], američki filozof i pisac * [[1865]] – [[Alfred Hugenberg]], njemački biznismen i političar * [[1885]] – [[Stevan Hristić]], srbijanski kompozitor === 20. vijek === * [[1921]] – [[Bruna Špiler]], bosanskohercegovačka altistica i pedagoginja pjevanja * [[1938]] – [[Karl Moik]], austrijski zabavljač * [[1945]] – [[Radovan Karadžić]], ratni zločinac * [[1947]] – [[Salman Rushdie]], indijski književnik * [[1954]] – [[Kathleen Turner]], američka glumica * [[1962]] – [[Paula Abdul]], američka pjevačica * [[1965]] – [[Mirsad Tuka]], bosanskohercegovački glumac * [[1967.]] ** [[Bjørn Dæhlie]], norveški skijaš-trkač ** [[Sadie Frost]], engleska glumica * [[1979]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator * [[1983.]] ** [[Sebastián Beltrame]], argentinski [[biatlon]]ac ** [[Mark Selby]], engleski [[snuker]]aš * [[1994]] – [[Lejla Njemčević]], bosanskohercegovačka brdska biciklistica == Umrli == === 19. vijek === * [[1897]] – [[Charles Boycott]], engleski kapetan po kome je nazvan ''bojkot'' === 20. vijek === * [[1908]] – [[Josip Račić]], hrvatski slikar * [[1937]] – [[J. M. Barrie]], škotski pisac i autor priča o Petru Panu * [[1949]] – [[Vladimir Nazor]], hrvatski pjesnik * [[1964]] – [[Jovan Bijelić]], srpski slikar * [[1966]] – [[Marjan Kozina]], slovenski kompozitor * [[1977]] – [[Viktor Butakov]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1989]] - [[Betti Alver]], estonska pjesnikinja * [[1993]] – [[William Golding]], engleski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost * [[1994]] – [[Pavle Bogatinčević]], srbijanski glumac * [[2000]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac === 21. vijek === * [[2007]] – [[Klausjürgen Wussow]], njemački glumac == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|19 June}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/19/ Na današnji dan (19. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312075922/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/19/ |date=12. 3. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-19/ Na današnji dan (19. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juni019]] 7croxrp1b9a5f8vamjn40wziksehdwt 3901030 3901028 2026-06-28T09:11:55Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901030 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''19. juni / lipanj (19. 6)''' jest 170. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (171. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 195 dana. == Događaji == * [[1547]] – Potpisan [[Jedrenski mir (1547)|Jedrenski mir]] između [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. * [[1793]] – U Francuskoj usvojen prvi republikanski ustav. * [[1846]] – Odigrana prva bejzbol utakmica sa uspostavljenim pravilima u [[New Jersey]]ju. * [[1862]] – Kongres SAD-a zabranio ropstvo na teritoriji SAD-a. * [[1885]] – U [[New York]] stigla Statua slobode, poklon Francuske. * [[1961]] – [[Kuvajt]] proglasio nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. * [[1978]] – Objavljen prvi broj ''[[Garfield]]a''. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1566]] – [[Jakov I, kralj Engleske|Jakov I]], škotski, engleski i irski kralj === 17. vijek === * [[1623]] – [[Blaise Pascal]], francuski matematičar === 18. vijek === * [[1792]] – [[Gustav Schwab]], njemački književnik i izdavač === 19. vijek === * [[1834]] – [[Edgar Degas]], francuski slikar, grafičar, kipar i fotograf * [[1854]] – [[Alfredo Catalani]], italijanski kompozitor * [[1856]] – [[Elbert Hubbard]], američki filozof i pisac * [[1865]] – [[Alfred Hugenberg]], njemački biznismen i političar * [[1885]] – [[Stevan Hristić]], srbijanski kompozitor === 20. vijek === * [[1921]] – [[Bruna Špiler]], bosanskohercegovačka altistica i pedagoginja pjevanja * [[1938]] – [[Karl Moik]], austrijski zabavljač * [[1945]] – [[Radovan Karadžić]], ratni zločinac * [[1947]] – [[Salman Rushdie]], indijski književnik * [[1954]] – [[Kathleen Turner]], američka glumica * [[1962]] – [[Paula Abdul]], američka pjevačica * [[1965]] – [[Mirsad Tuka]], bosanskohercegovački glumac * [[1967.]] ** [[Bjørn Dæhlie]], norveški skijaš-trkač ** [[Sadie Frost]], engleska glumica * [[1979]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator * [[1983.]] ** [[Sebastián Beltrame]], argentinski [[biatlon]]ac ** [[Mark Selby]], engleski [[snuker]]aš * [[1994]] – [[Lejla Njemčević]], bosanskohercegovačka brdska biciklistica == Umrli == === 19. vijek === * [[1897]] – [[Charles Boycott]], engleski kapetan po kome je nazvan ''bojkot'' === 20. vijek === * [[1908]] – [[Josip Račić]], hrvatski slikar * [[1937]] – [[J. M. Barrie]], škotski pisac i autor priča o Petru Panu * [[1949]] – [[Vladimir Nazor]], hrvatski pjesnik * [[1964]] – [[Jovan Bijelić]], srpski slikar * [[1966]] – [[Marjan Kozina]], slovenski kompozitor * [[1977]] – [[Viktor Butakov]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1989]] – [[Betti Alver]], estonska pjesnikinja * [[1993]] – [[William Golding]], engleski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost * [[1994]] – [[Pavle Bogatinčević]], srbijanski glumac * [[2000]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac === 21. vijek === * [[2007]] – [[Klausjürgen Wussow]], njemački glumac == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|19 June}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/19/ Na današnji dan (19. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312075922/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/19/ |date=12. 3. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-19/ Na današnji dan (19. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juni019]] 3qi6126g1px25gm76a9ri609b4wb27j 0 4908 3901029 3842772 2026-06-28T09:11:40Z AnToni 2325 /* Juni */ 3901029 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1977. ([[Rimski brojevi|MCMLXXVII]])''' je bila uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1977. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 977. godina 2. milenija, 77. godina 20. stoljeća i osma godina 1970-ih. == Događaji == * [[Italija]] legalizirala [[abortus]]. * Rekonstruirana [[Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji]] * Nastao [[programski jezik]] [[awk]]. * [[Disko]] era, dostigla vrhunac popularnosti, prikazan film ''[[Groznica subotnje večeri]]''. * Lansirane svemirske sonde [[Voyager 1]] i [[Voyager 2|2]]. * Početak proizvodnje računara [[Apple II]]. * Reforma usmjerenog obrazovanja u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Idejni tvorac je dr. [[Stipe Šuvar]]. * Puštena u pogon [[hidroelektrana]] [[Đerdap]]. * U [[Beograd]]u održana Konferencija o evropskoj bezbjednosti i saradnji. * [[Koncert]] grupe "[[Bijelo dugme]]" kod Hajdučke česme. Prvi pravi [[open air koncert]] kod nas — “jugoslavenski [[Woodstock]]”. * Početak [[punk]]a u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]: "[[Pankrti]]" i članovi budućih grupa "[[Azra]]" i "Film" sviraju na otvaranju izložbe Mirka Ilića u zagrebačkoj Galeriji SC. * [[Darko Glavan]] u VUS–u započinje prvu polemiku oko [[mainstream]]a i alternative u [[strip]]u. * U središtu pažnje je [[Milovan Danojlić]] sa svojom metažanrovskom historijom “Kako je Dobrislav protrčao kroz Jugoslaviju”. * "Tren I" Antonija Isakovića, prvi roman koji tematizuje [[Goli otok]]. * Objavljena knjiga [[Danilo Kiš|Danila Kiša]] “Grobnica za Borisa Davidoviča”. * [[11. februar]] – Osnovan [[Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar]]. * [[4. mart]] - Snažan [[zemljotres]] od 7,2 stepena Richterove skale pogodio [[Rumunija|rumunsku]] oblast Vrancea. Poginulo je oko 1.500 osoba, a preko 10.000 je povrijeđeno. * [[10. mart]] – Održano 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Norveška|norveškom]] gradu [[Vingrom]]u; * [[25. maj]] – Premijerno prikazan [[Naučna fantastika|naučnofantastični]] [[film]] ''[[Ratovi zvijezda]]''. * [[15. august]] – [[SETI]] projektom iz svemira detektovan [[Wow! signal]]. * [[19. novembar]] – [[Egipat]]ski predsjednik [[Anwar el-Sadat|Anwar Sadat]] postao prvi vođa arapskog svijeta koji je službeno posjetio [[Izrael]] gdje se susreo s tamošnjim premijerom [[Menachem Begin|Menachemom Beginom]] te održao govor o trajnom miru u regiji. * [[19. novembar]] – [[Portugal]]ski [[Boeing 727]] se srušio na [[Madeira|Madeiri]] gdje je poginulo 130 osoba. == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Neno Murić]], crnogorski pjevač === Januar=== * [[1. januar]] – [[Hasan Salihamidžić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[5. januar]] – [[Nihad Krečo]], bosanskohercegovački pijanista i muzički pedagog * [[13. januar]] – [[Orlando Bloom]], britanski glumac * [[15. januar]] – [[Ikuyo Tsukidate]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka * [[21. januar]] – [[Tatsumi Kasahara]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac === Februar === * [[2. februar]] – [[Shakira]], kolumbijska pop-pjevačica [[Datoteka:Shakira 2011.jpg|mini|Shakira]] === Mart === * [[12. mart]] – [[Ljudmila Gurjeva]], [[Kazahstan|kazaška]] [[biatlon]]ka. * [[24. mart]] – [[Jessica Chastain]], američka glumica i producentica * [[30. mart]] – [[Aleksandar Stavrev]], makedonski nogometni sudija === April === * [[3. april]] – [[Alen Avdić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[7. april]] – [[Anita Memović]], bosanskohercegovačka glumica * [[10. april]] – [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš * [[15. april]] – [[Lilija Vajhina-Jefremova]], ruska, [[Bjelorusija|bjeloruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[21. april]] – [[Marcela Pavkovčeková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka. * [[24. april]] – [[Valentina Pejčinova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka * [[26. april]] – [[Tom Welling]], američki glumac === Maj === * [[3. maj]] – [[Milena Vasić Ražnjatović]], srbijanska glumica i TV voditeljica * [[17. maj]] – [[Roland Zwahlen]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[19. maj]] – [[Muharem Bazdulj]], bosanskohercegovački novinar i književnik === Juni === * [[1. juni]] ** [[Claudia Barrenechea]], čileanska [[biatlon]]ka ** [[Sarah Wayne Callies]], američka glumica * [[4. juni]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš * [[18. juni]] – [[Kaja Kallas]], estonska političarka * [[19. juni]] – [[Viktor Butakov]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[27. juni]] – [[Raúl González]], [[Španija|španski]] [[nogomet]]aš === Juli === * [[8. juli]] – [[Liu Xianying]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka * [[30. juli]] – [[Natalija Levčenkova]], ruska i moldavska biatlonka === August === * [[6. august]] – [[Maja Jurić]], hrvatska glumica * [[8. august]] – [[Tommy Ingebrigtsen]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]] * [[23. august]] – [[Jelena Rozga]], hrvatska pjevačica * [[27. august]] – [[Olga Nazarova (biatlonka)|Olga Nazarova]], ruska i [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[2. septembar]] - [[Frédéric Kanouté]], malijski nogometaš * [[3. septembar]] - [[Jekaterina Vinogradova]], bjeloruska, američka i armenska biatlonka. * [[14. septembar]] – [[Malik Bendjelloul]], švedski režiser alžirskog porijekla, [[85. dodjela "Oscara"|dobitnik Oscara]] za [[Oscar za najbolji dokumentarni film|najbolji dokumentarni film]] === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Iva Štrljić]], srbijanska glumica * [[13. oktobar]] ** [[Antonio Di Natale]], italijanski nogometaš ** [[Paul Pierce]], američki košarkaš * [[15. oktobar]] – [[David Trezeguet]], francuski nogometaš * [[20. oktobar]] – [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]. === Novembar === * [[17. novembar]] – [[Andreja Mali]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[27. novembar]] – [[Oksana Hvostenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[5. decembar]] ** [[Tetjana Rud]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka. ** [[Saskia Santer]], italijanska [[biatlon]]ka i * [[10. decembar]] ** [[Denis Ćorić]], bosanskohercegovački nogometaš ** [[Andrea Henkel]], njemačka [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar === * [[18. januar]] – [[Džemal Bijedić]], bosanskohercegovački političar * [[18. januar]] – [[Carl Zuckmayer]], njemački književnik === Februar === * [[9. februar]] – [[Sergej Vladimirovič Iljušin]], ruski general i konstruktor aviona === Mart === * [[20. mart]] – [[Sulejman Bajraktarević]], bosanskohercegovački putopisac, pjesnik i prepisivač [[Kur'an]]a === April === * [[11. april]] – [[Jacques Prévert]], francuski pjesnik === Maj === * [[10. maj]] ** [[James Jones]], američki književnik ** [[Joan Crawford]], američka glumica === Juni === * [[16. juni]] – [[Wernher von Braun]], američki izumitelj njemačkog porijekla === Juli === * [[2. juli]] – [[Vladimir Nabokov]], rusko-američki književnik i književni kritičar === August === * [[4. august]] – [[Ernst Bloch]], njemački filozof * [[8. august]] – [[Edgar Douglas Adrian]], britanski naučnik i liječnik * [[16. august]] – [[Elvis Presley]], američki pjevač * [[17. august]] – [[Delmer Daves]], američki režiser i scenarist === Septembar === * [[16. septembar]] – [[Maria Callas]], američka operna pjevačica grčkog porijekla === Oktobar === * [[14. oktobar]] – [[Bing Crosby]], američki pjevač i glumac === Novembar === * [[18. novembar]] – [[Kurt von Schuschnigg]], austrijski političar i državni kancelar u periodu 1934-1938. === Decembar === * [[25. decembar]] – [[Charlie Chaplin]], američki glumac, režiser i scenarist * [[26. decembar]] – [[Howard Hawks]], američki filmski režiser == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Philip W. Anderson]], [[SAD]] ** [[Nevill Mott]], [[Velika Britanija]] ** [[John van Vleck]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Ilja Prigožin]], [[Belgija]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Roger Guillemin]], [[SAD]] ** [[Andrew V. Shalley]], [[SAD]] ** [[Rosalyn Yalow]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Vicente Aleixandre]], [[Španija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Amnesty International]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Bertil Ohlin]], [[Švedska]] ** [[James E. Meade]], [[Velika Britanija]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1977|1977.}} 2dlnqzwfc0l9xxk05pjx0qk426e6wo2 0 4985 3901065 3793549 2026-06-28T10:07:09Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901065 wikitext text/x-wiki {{SeptembarKalendar}} '''27. septembar / rujan (27. 9)''' jest 270. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (271. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 95 dana. == Događaji == * [[2003]] – Lansiran je satelit [[Smart 1]]. * [[2006]] – [[Momčilo Krajišnik]] osuđen pred [[ICTY]]-em za [[rat]]ne zločine i zločine protiv čovječnosti na 27 godina [[zatvor]]a. == Rođeni == === 14. vijek === * [[1389]] – [[Cosimo de Medici]], firentinski bankar === 19. vijek === * [[1871]] – [[Ivan Evanđelist Šarić]], bosanskohercegovački svećenik, teolog, prevodilac i [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]] [[nadbiskup]] === 20. vijek === * [[1940]] – [[Rudolph Moshammer]], njemački modni kreator * [[1942]] – [[Esten Gjelten]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[1951]] – [[Meat Loaf]], američki pjevač * [[1964]] – [[André Sehmisch]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] * [[1967]] – [[Isidora Žebeljan]], srbijanska kompozitorica i članica SANU-a * [[1969.]] ** [[Vesa Hietalahti]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac ** [[Tanja Kinkel]], njemačka književnica ** [[Jelena Miholjević]], hrvatska glumica * [[1971]] – [[Agata Suszka]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[1972.]] ** [[Marko Dolenc]], slovenski [[biatlon]]ac ** [[Tatiana Kutlíková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[1975]] – [[Jaqueline Mourão]], [[brazil]]ska [[biatlon]]ka, [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] i [[Biciklizam|biciklistica]] * [[1982]] – [[Lil Wayne]], američki reper * [[1984]] – [[Avril Lavigne]], kanadska pjevačica * [[1990]] – [[Mirka Vasiljević]], srbijanska glumica == Umrli == * [[1783]] – [[Étienne Bézout]], francuski [[matematičar]] * [[1876]] – [[Braxton Bragg]], američki vojskovođa i general * [[1965]] – [[Clara Bow]], američka glumica * [[1986]] – [[Cliff Burton|Clifford Lee Burton]], basist grupe [[Metallica]] * [[2017]] – [[Hugh Hefner]], američki preduzetnik i izdavač * [[2024.]] ** [[Hassan Nasrallah]], dugogodišnji vođa [[Hezbollah]]a ** [[Maggie Smith]], engleska glumica == Praznici == * [[Svjetski dan turizma]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|27 September}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/27 Na današnji dan (27. septembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-27/ Na današnji dan (27. septembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Septembar|*-27]] r31plei6vis07pu95nowivzrmgiqcyf 0 5046 3900980 3798199 2026-06-27T16:03:21Z AnToni 2325 /* Umrli */ 3900980 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''26. novembar / studeni (26. 11)''' jest 330. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (331. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 35 dana. == Događaji == === 19. vijek === * [[1832]] – U [[New York]]u pušten u promet prvi tramvaj, na relaciji Prince Street – 14. ulica. * [[1862]] – Objavljena knjiga [[Lewis Carroll|Lewisa Carrolla]] ''[[Alisa u zemlji čuda]]''. === 20. vijek === * [[1914]] – Eksploziju na britanskom ratnom brodu "Bulwark" u [[prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u trenutku kad je u njega ukrcavana municija, preživjelo samo 12 od 750 članova posade. * [[1922]] – U Dolini kraljeva u [[egipat|Egiptu]], britanski arheolozi [[Howard Carter]] i [[Lord Carnarvon]] prvi put otvorili grobnicu faraona [[Tutankhamon]]a. * [[1924]] – U [[Ulan Bator]]u proglašena [[Mongolija|Narodna Republika Mongolija]]. * [[1941]] – Američki predsjednik [[Franklin Roosevelt]] potpisao zakon kojim se i zvanično uspostavlja Dan zahvalnosti, koji se slavi u SAD-u četvrtog četvrtka u novembru. * [[1942.]] ** U [[Bihać]]u osnovano [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije]] i održano njegovo [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a|prvo zasjedanje]], na kojem su 54 delegata izabrala Izvršni odbor na čelu s [[Ivan Ribar|Ivanom Ribarom]]. ** Premijera filma ''[[Casablanca (film)|Casablanca]]'' [[Michael Curtiz|Michaela Curtiza]] u ''[[Hollywood Theater]]u'' u [[New York]]u. ** 572 norveška Jevreja deportirana u logor [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Sveukupno u Drugom svjetskom ratu je iz Norveške deportovano 767 Jevreja, od kojih je samo 25 preživjelo. * [[1949]] – [[Indija]] usvojila ustav kao federalna republika u okviru britanskog Komonvelta. * [[1950]] – [[Kina|Kineske]] trupe invadirale [[Koreja|Koreju]]. * [[1965]] – [[Francuska]] iz [[Sahara|Sahare]] uspješno lansirala satelit "Asterix-1", čime je postala treća kosmička sila nakon [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i [[Rusija|Rusije]]. * [[1979]] – U padu [[Boeing 707|Boeinga 707]] aviokompanije [[Pakistan International Airlines]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] poginulo 156 putnika i članova posade. * [[1987]] – Tajfun usmrtio 270 [[filipini|Filipinaca]] i razorio približno 14.000 kuća. * [[1990]] – [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] odobrilo mirovni plan za [[Kambodža|Kambodžu]]. === 21. vijek === * [[2003]] – ''[[Concorde]]ov'' posljednji let iznad [[Bristol]]a ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]). * [[2018]] – Slijetanje letjelice [[InSight]] na Mars. * [[2021]] – U [[Dubai]]ju počeo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2021.|meč za titulu svjetskog prvaka]] u [[šah]]u. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1857]] – [[Ferdinand de Saussure]], švicarski [[Lingvistika|lingvist]] === 20. vijek === * [[1909]] – [[Eugène Ionesco]], francusko-rumunski dramatičar * [[1917]] – [[Nikola Babić (narodni heroj)|Nikola Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1920]] – [[Lazo Materić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 21. gradonačelnik Sarajeva * [[1929]] – [[Slavko Avsenik]], slovenski kopozitor i harmonikaš * [[1939]] – [[Tina Turner]], američka pjevačica * [[1940]] – [[Giovanni Astegiano]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac * [[1946]] – [[Jakša Fiamengo]], hrvatski pjesnik, pisac, novinar i akademik * [[1948]] – [[Krešimir Ćosić]], hrvatski košarkaš i trener * [[1951]] – [[Sulejman Tihić]], bošnjački političar * [[1966]] – [[Jan Wojtas]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[1972]] – [[Kathi Schwaab]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[1984]] – [[Gerda Krūmiņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka * [[1985]] – [[Nikola Pokrivač]], hrvatski nogometaš * [[1990]] – [[Danny Welbeck]], engleski nogometaš == Umrli == === 16. vijek === * [[1504]] – [[Izabela I Kastiljska]], [[kraljica]] [[Spisak kastiljskih kraljeva|Kastilje]] i [[Spisak aragonskih kraljeva|Aragona]] === 20. vijek === * [[1981]] – [[Max Euwe]], [[Holandija|holandski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] i predsjednik [[FIDE]] * [[1982]] – [[Olle Gunneriusson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac === 21. vijek === * [[2018]] – [[Bernardo Bertolucci]], [[italija]]nski [[film]]ski [[režiser]] i [[scenarist]] * [[2020]] – [[Josip Magdić]], hrvatski i bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|26 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/26 Na današnji dan (26. novembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-26 Na današnji dan (26. novembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-26]] 792jkjh6btq11xikvcisz4j8zhofm5g 0 5070 3900978 3805320 2026-06-27T16:01:41Z AnToni 2325 /* Rođeni */ 3900978 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''19. decembar / prosinac (19. 12)''' jest 353. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (354. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 12 dana. == Događaji == * [[1187]] – Paolo Scolari postao papa pod imenom [[Klement III]]. * [[1863]] – Engleski pronalazač [[Frederick Walton]] u [[London]]u patentirao podni prekrivač – [[linoleum]]. * [[1907]] – 239 rudara poginulo u eksploziji u rudniku Jacobs Creek u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. * [[1941]] – [[Adolf Hitler]] otpustio generala [[Walther von Brauchitsch|Walthera von Brauchitscha]] i preuzima komandu nad armijom. * [[1972]] – [[Apollo 17]] ponovo na Zemlji. * [[1984]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Kina]] potpisale sporazum o vraćanju [[Hong Kong]]a Kini [[1997.]] * [[1991]] – [[Republika Srpska Krajina]] proglasila [[Knin]] glavnim gradom, a [[Milan Babić]], dotadašnji predsjednik vlade, preuzeo funkciju predsjednika Republike. * [[1996]] – [[Švedska]] postala članica [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1814]] – [[Jean Högqvist]], švedski glumac * [[1845]] – [[Nikola Pašić]], srpski i jugoslavenski [[političar]] * [[1852]] – [[Albert Abraham Michelson]], američki fizičar poljskog porijekla * [[1875]] – [[Mileva Marić]], srbijanska matematičarka i supruga [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] * [[1893]] – [[Harry Blomberg]], švedski pisac === 20. vijek === * [[1901]] – [[Rudolf Hell]], njemački izumitelj (faks i skener u boji) * [[1902]] – [[Ralph Richardson]], britanski glumac * [[1904]] – [[B.T. Ranadive]], indijski političar * [[1906]] – [[Miroslav Špiler]], hrvatski kompozitor i dirigent * [[1915]] – [[Edith Piaf]], francuska pjevačica * [[1921]] – [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac i prvi [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. * [[1924.]] ** [[Olle Gunneriusson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac ** [[Cicely Tyson]], američki glumac * [[1925]] – [[Tankred Dorst]], njemački dramatičar * [[1926]] – [[Krista Kostial-Šimonović]], hrvatska doktorica i akademkinja * [[1935]] – [[Gösta Bredefeldt]], švedski glumac i dramatičar * [[1940]] – [[Phil Ochs]], američki pjevač i kompozitor * [[1942]] – [[Milan Milutinović]], [[srbija]]nski političar * [[1944.]] ** [[Richard E. Leakey]], britanski antropolog ** [[Anastasia Vertinskaja]], ruska glumica ** [[Zaln Yanovsky]], američki muzičar, član [[The Lovin' Spoonful]]a * [[1946]] – [[Robert Urich]], američki glumac * [[1956]] – [[Jens Fink-Jensen]], danski pisac i kompozitor * [[1957]] – [[Kevin McHale]], američki košarkaš * [[1968]] – [[Inger-Kristin Berg]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. * [[1972]] – [[Alyssa Milano]], američka glumica * [[1974]] – [[Jasmila Žbanić]], bosanskohercegovačka režiserka * [[1978]] – [[Shin Byung-kook]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[1980]] – [[Jake Gyllenhaal]], američki glumac * [[1987.]] ** [[Karim Benzema]], francuski nogometaš ** [[Aaron Renfree]], britanski muzičar, član [[S Club 8]] * [[1988]] – [[Alexis Sánchez]], čileanski nogometaš == Umrli == * [[401]] – papa [[Anastasije I]] ([[399]]–[[401]]) * [[1075]] – [[Edith od Wessexa]], engleska kraljica * [[1370]] – papa [[Urban V]], ([[1362]]–[[1370]]) * [[1848]] – [[Emily Brontë]], engleska književnica * [[1851]] – [[William Turner]], britanski umjetnik * [[1898]] – [[Francis Napier]], britanski političar * [[1940]] – [[Kyösti Kallio]], predsjednik [[Finska|Finske]] ([[1937]]–[[1940]]) * [[1953]] – [[Robert Millikan]], američki fizičar * [[1954]] – [[Frans G. Bengtsson]], švedski pisac * [[1964]] – [[Arne Lindblad]], švedski glumac * [[1996]] – [[Marcello Mastroianni]], italijanski glumac * [[1997]] – [[Saga Sjöberg]], švedska glumica * [[2003]] – [[Hope Lange]], američka glumica * [[2004]] ** [[Herbert C. Brown]], američki hemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[1979.]] ** [[Renata Tebaldi]], italijanska operna pjevačica ** [[Abdul Tebazalwa]], ugandski bokser * [[2020]] – [[Hermina Pipinić]], hrvatska glumica == Praznici == * [[Nikoljdan]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|19 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/19 Na današnji dan (19. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-19 Na današnji dan (19. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-19]] i5wa7fbfpoyo098kjruq65bde4giece 0 5312 3900981 3798265 2026-06-27T16:03:41Z AnToni 2325 /* Novembar */ 3900981 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} [[File:1982 Events Collage.jpg|300x300px|mini| U smjeru kazaljke na satu od vrha lijevo: [[Sirijska arapska armija|Sirijska arapska vojska]] i [[odbrambene kompanije]] [[Masakr u Hami 1982|opsjedaju]] [[Hama|Hamu]], ubivši 350–400 civila; uveden je [[Compact disc|kompakt disk]] (CD); tokom snimanja filma ''[[Zona sumraka: Film]]'', helikopter [[UH-1 Iroquois|Bell UH-1 Iroquois]] [[Nesreća u zoni sumraka|se srušio]] na [[Indian Dunes]], ubivši glumca [[Vic Morrow]]a i djecu glumce Myca Dinh Le i Renee Shin-Yi Chen; [[Steven Spielberg]] objavljuje ''[[ET vanzemaljski|ET the Extra-Terrestrial]]'' koji postaje film s najvećom zaradom decenije; [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.]] održava se u [[Španija|Španiji]] i osvaja ga [[Italija]]; [[Michael Jackson]] izdaje svoj šesti studijski album, ''[[Triler (album)|Thriller]]'', koji postaje [[Lista najprodavanijih albuma|najprodavaniji album svih vremena]] ; Izrael ponovo [[Libanski rat 1982|napada]] Liban; [[Argentina]] napada [[Folklandska ostrva|Foklandska ostrva]], čime počinje [[Folklendski rat]]]] '''1982. ([[Rimski brojevi|MCMLXXXII]])''' bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1982. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 982. godina 2. milenija, 82. godina 20. vijeka i treća godina 1980-ih. == Događaji == * Predsjednica SIV-a, [[Jugoslavija|jugoslavenske]] vlade, [[Milka Planinc]] donijela paket mjera za [[stabilizacija|stabilizaciju]] [[privreda|privrede]] u krizi. * Počinje pohod [[Lepa Brena|Lepe Brene]] na jugoslavensku estradnu scenu. Uspon velike mega-zvijezde. * U [[Zagreb]]u pokrenut politički nedjeljnik "Danas". * Premijerno izvedene drame “Hrvatski Faust” [[Slobodan Šnajder|Slobodana Šnajdera]] i “Let u mestu” [[Goran Stefanovski|Gorana Stefanovskog]]. KPGT gostuje u SAD-u sa “Oslobođenjem Skoplja”. * Objavljen album VIS Idola “Odbrana i poslednji dani”. * [[Antun Vrdoljak]] snima film “Kiklop” po romanu [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]]. * Film [[Mićo Milošević|Miće Miloševića]] ''Tesna koža'' je najkomercijalniji jugoslavenski film svih vremena. Rekordne posjete u glavnim gradovima – samo u [[Beograd]]u vidjelo ga je više od 500.000 gledalaca.<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/tajne-her-zikine-obitelji/|title=Tajne „her Žikine obitelji“ - Društvo - Dnevni list Danas|date=19. 3. 2012|language=sr-RS|access-date=24. 1. 2024}}</ref> * [[10. februar]] – Počelo 19. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[SSSR|sovjetskom]] gradu [[Minsk]]u; * [[19. februar]] - Prvi let Boeingovog modela aviona [[Boeing 757|757-200]] * [[1. april]] - [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] formalno [[Panama|Panami]] vratile [[Panamski kanal]]. * [[2. april]] - [[Argentina|Argentinske]] vojne snage iskrcale se na [[Falklandska ostrva]] (Maldivi), britansku koloniju u Južnom [[Pacifik]]u, koji su čuvala 84 britanska marinca. * [[16. august]] - Zvanično priznata [[zastava Kanarskih ostrva]] * [[14. novembar]] - [[Lech Wałęsa]], vođa poljskog pokreta [[Solidarnost]], oslobođen nakon 11 mjeseci zatočeništva blizu ruske granice. * [[18. novembar]] - [[Duk Koo Kim]] neočekivano umire od ozlijeda koje je pretrpio u boksačkom meču, nakon 14 rundi sa [[Rayjom Mancinijem]]. Posljedica toga bio je niz reformi u boksu. * [[2. decembar]] - Kirurg [[William de Vries]] ugradio je na klinici Univerziteta Juta (Juta University) u [[Amerika|američkom]] gradu [[Salt Lake City]] prvo vještačko srce od [[poliuretan]]a. Pacijent, penzionisani zubar Barney Clark, živio je s tim srcem 112 dana. == 1982. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Janica Kostelić]], [[hrvatska]] [[alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[6. januar]] ** [[Eddie Redmayne]], [[Engleska|engleski]] glumac, pjevač i model ** [[Gilbert Arenas]], američki košarkaš *[[15. januar]] – [[Emina Jahović]], srbijanska pop pjevačica * [[21. januar]] – [[Vladislav Veselinov]], [[BiH|bosanskohercegovački]] rukometaš * [[22. januar]] – [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]] * [[27. januar]] – [[Barbara Ertl]], italijanska [[biatlon]]ka * [[31. januar]] – [[Helena Paparizou]], [[grčka]] pjevačica === Februar === * [[9. februar]] – [[Delphyne Peretto]], francuska [[biatlon]]ka * [[11. februar]] – [[Ľubomíra Kalinová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka * [[12. februar]] – [[Dijana Vidušin]], hrvatska glumica * [[20. februar]] – [[Ibro Šarić]], bosanskohercegovački [[šah]]ovski [[velemajstor]] === Mart === * [[11. mart]] – [[Thora Birch]], američka glumica * [[19. mart]] – [[Carolyn Treacy]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[26. mart]] – [[Mikel Arteta]], španski nogometaš i trener * [[30. mart]] – [[Philippe Mexès]], francuski nogometaš === April === * [[14. april]] – [[Fuad Backović Deen]], bosanskohercegovački pjevač * [[19. april]] – [[Ljudmila Ananka]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[24. april]] – [[Kelly Clarkson]], američka pjevačica i televizijska voditeljica * [[26. april]] **[[Tracy Barnes (biatlonka)|Tracy Barnes]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka ** [[Lanny Barnes]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[29. april]] – [[Marija Karan]], srbijanska glumica * [[30. april]] – [[Kirsten Dunst]], američka glumica === Maj === * [[15. maj]] – [[Marie-Pierre Parent]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[20. maj]] – [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac === Juni === * [[1. juni]] – [[Justine Henin]], belgijska teniserka * [[3. juni]] – [[Jelena Isinbajeva]], [[Rusija|ruska]] [[skok s motkom|skakačica s motkom]] * [[9. juni]] – [[Christina Stürmer]], austrijska pop-rock pjevačica * [[29. juni]] – [[Admir Vladavić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[30. juni]] – [[Amer Delić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er === Juli === * [[5. juli]] – [[Ivana Bodrožić]], hrvatska spisateljica i pjesnikinja. * [[10. juli]] – [[Goran Tošić]], [[Crna Gora|crnogorsko]]-[[srbija]]nski [[tenis]]er * [[12. juli]] – [[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]], češki biatlonac * [[23. juli]] – [[Ljudmila Kalinčik]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[29. juli]] – [[Allison Mack]], njemačko-američka filmska glumica * [[31. juli]] – [[Solveig Rogstad]], [[norveška]] [[biatlon]]ka === August === * [[9. august]] – [[Magda Rezlerová]], [[češka]] [[biatlon]]ka * [[10. august]] – [[Madara Liduma]], latvijska biatlonka * [[20. august]] – [[Fani Stipković]], hrvatska glumica, novinarka i TV voditeljica === Septembar === * [[27. septembar]] – [[Lil Wayne]], američki reper === Oktobar === * [[9. oktobar]] – [[Kong Yingchao]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka === Novembar === * [[4. novembar]] – [[Kamila Skolimowska]], [[poljska]] [[Bacanje kladiva|bacačica kladiva]] * [[6. novembar]] – [[Ann Kristin Flatland]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[12. novembar]] – [[Maksim Čudov]], [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Muškarci|svjetski prvak]]. * [[14. novembar]] – [[Gradimir Crnogorac]], bosanskohercegovački nogometaš === Decembar === * [[5. decembar]] – [[Zina Kocher]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[17. decembar]] – [[Mihaela Purdea]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka * [[22. decembar]] – [[Ivett Szöllősi]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka * [[30. decembar]] – [[Kristin Kreuk]], američka glumica === Datum nepoznat === * [[Samedin Kadić]], bosanskohercegovački filozof, književnik i publicist == Umrli == === Januar === * [[2. januar]] – [[Nikola Šop]], bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik === Februar === * [[7. februar]] – [[Luka Radetić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Mart === * [[11. mart]] – [[Salih Alić]], bosanskohercegovački pjesnik * [[14. mart]] – [[Hansjörg Farbmacher]],[[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško–trčanje|skijaš–trkač]] === April === * [[8. april]] – [[Branko Grković]], bosanskohercegovački kompozitor i korepetitor === Maj === * [[29. maj]] – [[Romy Schneider]], austrijska glumica === Juni === === Juli === * [[11. juli]] – [[Meša Selimović]], bosanskohercegovački književnik * [[18. juli]] – [[Roman Jakobson]], ruski lingvist i teoretičar književnosti === August === * [[12. august]] – [[Henry Fonda]], američki glumac * [[29. august]] – [[Ingrid Bergman]], švedska filmska i pozorišna glumica === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Grace Kelly]], američka glumica i monegaška kneginja === Oktobar === * [[16. oktobar]] – [[Jakov Gotovac]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[Opera|operni]] dirigent i kompozitor [[Klasična muzika|klasične muzike]] === Novembar === * [[26. novembar]] – [[Olle Gunneriusson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Miroslav Špiler]], hrvatski kompozitor i dirigent * [[24. decembar]] – [[Louis Aragon]], francuski književnik == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Kenneth G. Wilson]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Aaron Klug]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Sune Bergström]], [[Švedska]] ** [[Bengt Samuelsson]], [[Švedska]] ** [[John R. Vane]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Gabriel García Márquez]], [[Kolumbija]] * [[Nobelova nagrada za fiziku|Mir]] ** [[Alva Myrdal]], [[Švedska]] ** [[Alfonso García Robles]], [[Meksiko]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[George Stigler]], [[SAD]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|1982}} {{Normativna kontrola}} mwidxape5w417dn0ppkkp0wyx4ont6h 0 7634 3901066 3798827 2026-06-28T10:07:29Z AnToni 2325 /* Septembar */ 3901066 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1942.''' (MCMXLII) bila je uobičajena godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1942. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 942. godina 2. milenija, 42. godina 20. stoljeća i treća godina 1940-ih. Projekt [[Korelati rata|Correlates of War]] procjenjuje da je ovo najsmrtonosnija godina u ljudskoj historiji u smislu smrtnih slučajeva u sukobima, a broj poginulih iznosi 3,49 miliona. Međutim, [[Uppsala Conflict Data Program|Upsala Conflict Data Program]] procjenjuje da je sljedeća godina, '''1942.''', bila najsmrtonosnija takva godina. Procjene broja smrtnih slučajeva za 1941. i 1942. kreću se od 2,28 do 7,71 miliona.<ref>{{Cite web|url=https://ourworldindata.org/grapher/deaths-in-conflicts-by-source|title=Deaths in conflicts by source - Our World in Data|date=7. 6. 2023|website=web.archive.org|access-date=23. 8. 2024|archive-date=7. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607131919/https://ourworldindata.org/grapher/deaths-in-conflicts-by-source|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:World_War_II_in_Europe,_1942.svg|desno|mini|Karta Evrope na vrhuncu njemačke kontrole 1942; Britanija ostaje jedina zemlja u zapadnoj Evropi koju drže savezničke snage]] == Događaji == * [[19. novembar]] – [[Bitka za Staljingrad]]: general [[Georgij Žukov]] i [[Crvena armija|sovjetske snage]] pokreću Operaciju "Uran", protivnapade na Staljingrad, čime je tok borbi okrenut u korist [[SSSR]]-a. * [[26. novembar]] – U [[Bihać]]u u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] osnovano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije i održano prvo zasjedanje [[AVNOJ|AVNOJ-a]] na kojem su 54 delegata izabrala Izvršni odbor AVNOJ-a s [[Ivan Ribar|Ivanom Ribarom]] na čelu. * [[26. novembar]] – Premijera filma ''[[Casablanca (film)|Casablanca]]'' [[Michael Curtiz|Michaela Curtiza]] u [[Hollywood Theater]]u u [[New York]]u. * [[26. novembar]] – 572 norveških Jevreja deportovano za logor [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Sveukupno je u Drugom svjetskom ratu iz Norveške deportovano 767 Jevreja, od kojih je samo 25 preživjelo. * [[28. novembar]] – U požaru koji je uništio noćni klub "Cocoanut Grove" u američkom gradu [[Boston]]u poginula 491 osoba. * [[2. decembar]] – Na Univerzitetu u [[Chicago|Chicagu]], gdje su [[nuklearna fizika|nuklearni fizičari]] predvođeni [[Enrico Fermi|Enricom Fermijem]] radili na tajnom projektu izrade [[Nuklearno oružje|atomske bombe]], prvi put demonstrirana nuklearna lančana fisija. [[Datoteka:Japanese_aircraft_carrier_Hiryu_maneuvers_to_avoid_bombs_on_4_June_1942_(USAF-3725).jpg|mini|300x300piksel|4. jun: [[Japanski nosač aviona Hiryū|Japanski nosač aviona ''Hiryū'']] napadnut američkim avionima u [[Bitka kod Midwaya|bici kod Midwaya]]]] == Rođeni == === Januar === * [[1. januar]] – [[Kornelije Kovač]], jugoslavenski i srbijanski [[kompozitor]], pijanist i aranžer ([[Korni grupa]]) * [[2. januar]] – [[Józef Stopka]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[4. januar]] – [[John McLaughlin]], britanski gitarist ([[Mahavishnu Orchestra]]) i kompozitor === Februar === * [[4. februar]] – [[Anto Stanić]], bosanskohercegovački [[Književnost|književnik]] * [[10. februar]] – [[John Clarke (fizičar)|John Clarke]], britanski fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade]] [[2025.]] * [[21. februar]] – [[Knowles McGill]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[24. februar]] – [[Dieter Speer]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[28. februar]] – [[Brian Jones]], britanski [[Rok-muzika|rok-muzičar]] i član grupe [[The Rolling Stones]] === Mart === * [[9. mart]] – [[John Cale]], britanski muzičar, kompozitor i muzički producent * [[25. mart]] – [[Aretha Franklin]], američka pjevačica * [[26. mart]] – [[Erica Jong]], američka književnica === April === * [[6. april]] – [[Claus Gehrke]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[17. april]] ** [[Ismar Mujezinović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar ** [[Holm Sundhaussen]], njemački historičar * [[24. april]] ** [[Isao Ono]], japanski biatlonac ** [[Barbra Streisand]], američka pjevačica i glumica === Maj === * [[17. maj]] – [[Osman-Faruk Sijarić]], bosanskohercegovački violinist i profesor na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] === Juni === * [[6. juni]] – [[Vedad Hamšić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pop-šlager pjevač, arhitekt i slikar * [[13. juni]] – [[Jelisaveta Sablić]], [[srbija]]nska i [[SFRJ|jugoslavenska]] glumica * [[18. juni]] – [[Paul McCartney]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] pjevač, tekstopisac i [[muzičar]] ([[The Beatles]]) * [[20. juni]] – [[Brian Wilson]], američki muzičar, tekstopisac, pjevač i producent ([[The Beach Boys]]) * [[25. juni]] – [[Willis Reed]], [[SAD|američki]] [[košarka]]š === Juli === * [[2. juli]] – [[Yoshio Ninomine]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac. * [[14. juli]] – [[Javier Solana]], španski političar i državnik * [[26. juli]] – [[Edward Williams (biatlonac)|Edward Williams]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac === August === * [[2. august]] – [[Leo Beenhakker]], nizozemski nogometni trener * [[4. august]] – [[Don S. Davis|Don Sinclair Davis]], američki glumac * [[19. august]] – [[Milan Vukić]], bosanskohercegovački [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[27. august]] – [[Jorge Salas (biatlonac)|Jorge Salas]] [[Argentina|argentinski]] [[biatlon]]ac * [[29. august]] – [[Sterling Morrison]], američki gitarist === Septembar === * [[8. septembar]] – [[Želimir Žilnik]], srpski i jugoslovenski filmski režiser * [[14. septembar]] – [[Rada Nuić]], [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] i [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavenska]] kompozitorica * [[15. septembar]] – [[Bisera Veletanlić]], jugoslavenska pjevačica * [[27. septembar]] – [[Esten Gjelten]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac === Oktobar === * [[26. oktobar]] – [[Zdenko Runjić]], hrvatski kompozitor === Novembar === * [[7. novembar]] – [[Josef Niedermeier (biatlonac)|Josef Niedermeier]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[20. novembar]] – [[Joe Biden]] * [[27. novembar]] – [[Jimi Hendrix]], američki muzičar * [[30. novembar]] – [[Sead Bejtović]], bosanskohercegovački pozorišni glumac === Decembar === * [[6. decembar]] – [[Peter Handke]], [[Austrija|austrijski]] književnik i prevodilac * [[17. decembar]] ** [[Jay Bowerman (biatlonac)|Jay Bowerman]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac ** [[Muhammadu Buhari]], [[Nigerija|nigerijski]] [[general]] i državnik, sedmi i 15. [[predsjednik Nigerije]] * [[19. decembar]] – [[Milan Milutinović]], [[srbija]]nski [[političar]] * [[25. decembar]] – [[Ismet Arnautalić]], bosanskohercegovački muzičar i kompozitor === U ovoj godini === * [[John Clarke (fizičar)]] == Umrli == === Datum nepoznat === * [[Mustafa Dovadžija]], [[narodni heroj]] Jugoslavije === Januar=== * [[22. januar]] – [[Radivoj Rodić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[26. januar]] – [[Tadija Anušić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Februar === * [[2. februar]] – [[Daniil Harms]], ruski pisac * [[13. februar]] – [[Fehim Spaho]], bosanskohercegovački [[reisul-ulema]] === Mart === * [[7. mart]] – [[Zenel Hajdini]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[8. mart]] – [[José Raúl Capablanca]], kubanski šahist * [[12. mart]] – [[William Henry Bragg]], engleski fizičar * [[27. mart]] – [[Vlada Aksentijević]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === April === * [[17. april]] – [[Jean Baptiste Perrin]], francuski fizičar i hemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1926.]] * [[28. april]] – [[Hermann Henking]], njemački biolog === Maj === * [[3. maj]] – [[Elpida Karamandi]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[6. maj]] – [[Hasan Kikić]], bosanskohercegovački književnik === Juni === * [[4. juni]] – [[Reinhard Heydrich]], njemački političar, pripadnik SS-a === Juli === * [[11. juli]] – [[Olga Jovičić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === August === * [[14. august]] – [[Josip Jovanović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[15. august]] – [[Mithat Haćam]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Septembar === === Oktobar === * [[5. oktobar]] – [[Dorothea Klumpke]], američka astronomkinja === Novembar === * [[19. novembar]] – [[Bruno Schulz]], poljski pisac === Decembar === * [[22. decembar]] – [[Franz Boas]], američki antropolog * [[28. decembar]] – [[Asim Zupčević]], [[narodni heroj Jugoslavije]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * Nisu dodijeljene. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1942}} * https://books.google.com/books?id=YwBoAAAAMAAJ {{Normativna kontrola}} 77dfvhob1ccrb8l5yq6z8gtaysgy619 0 7639 3900983 3847652 2026-06-27T16:06:04Z AnToni 2325 /* Januar */ 3900983 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1935.''' (MCMXXXV) bila je uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 1935. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 935. godina 2. milenija, 35. godina 20. stoljeća i šesta godina 1930-ih. == Događaji == * [[16. august]] – U [[Varšava|Varšavi]] započela [[Šahovska olimpijada 1935.|šesta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo dvadeset država. * [[31. august]] – U [[Varšava|Varšavi]] završena [[Šahovska olimpijada 1935.|Šesta šahovska olimpijada]], na kojoj je treći put, nakon [[Šahovska olimpijada 1931.|1931.]] i [[Šahovska olimpijada 1933.|1933.]] pobijedila ekipa SAD-a. * [[14. decembar]] - Prvi predsjednik [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[Tomáš Masaryk]] (od 1919) podnio je ostavku, a na položaj šefa države četiri dana kasnije izabran je dotadašnji šef diplomatije [[Eduard Beneš]]. [[Datoteka:Dust_storm_in_Spearman,Texas,_1935-04-14.jpg|mini|Pješčana oluja približava se Spearmanu u Teksasu]] == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[5. januar]] ** [[Bizjagin Dašgaj]], mongolski skijaš-trkač i biatlonac ** [[Forough Farrokhzad]], iranska književnica i režiserka * [[6. januar]] – [[Sekula Dugandžić]], bosanskohercegovački slikar * [[8. januar]] – [[Elvis Presley]], američki pjevač i glumac * [[19. januar]] – [[Sten Eriksson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[26. januar]] – [[Friðrik Ólafsson]], islandski šahist i šahovski funkcioner === Februar === * [[2. februar]] – [[Anica Nazor]], hrvatska filologinja * [[9. februar]] – [[Miroslav Blažević]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i hrvatski nogometni trener * [[16. februar]] – [[Edda Dell'Orso]], italijanska pjevačica * [[17. februar]] ** [[Milan Jeličanin]], bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]] ** [[Hrvoje Šarinić]], hrvatski političar * [[22. februar]] – [[Danilo Kiš]], jugoslavenski pisac === Mart === * [[16. mart]] – [[John James Richard Macleod]], škotski [[Biohemija|biohemičar]] i [[Fiziologija|fiziolog]], dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1923. * [[24. mart]] – [[Peter Bichsel]], švicarski književnik i novinar * [[26. mart]] – [[Mahmoud Abbas]], palestinski političar === April === * [[9. april]] – [[Tvrtko Kulenović]], bosanskohercegovački pisac, esejist i književni kritičar * [[26. april]] – [[Florijan Mićković]], bosanskohercegovački kipar === Maj === * [[3. maj]] – [[Sture Ohlin]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[6. maj]] – [[Vuk Krnjević]], bosanskohercegovački, srpski i jugoslavenski pjesnik, književni kritičar, esejist i filmski scenarist * [[20. maj]] – [[José Mujica]], [[urugvaj]]ski političar i [[Spisak predsjednika Urugvaja|62.]] [[predsjednik Urugvaja]] === Juni === * [[13. juni]] – [[Ljudmila Černih]], sovjetska astronomkinja === Juli === * [[1. juli]] – [[Rashied Ali]], američki bubnjar * [[17. juli]] – [[Donald Sutherland]], kanadski glumac === August === * [[20. august]] – [[Midhat Riđanović]], jugoslavenski i bosanskohercegovački lingvist i anglist * [[29. august]] – [[William Friedkin]], američki režiser === Septembar === * [[11. septembar]] – [[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac === Oktobar === === Novembar === * [[8. novembar]] ** [[Alain Delon]], francuski glumac ** [[Hrvoje Ištuk]], jugoslavenski, bosanskohercegovački i hrvatski političar ** [[Yoav Gallant]], izraelski političar * [[9. novembar]] – [[Bajandžavin Damdindžav]], [[Mongolija|mongolski]] [[skijaško trčanje|skijaš-trkač]] i [[biatlon]]ac * [[15. novembar]] – [[Tamara Mihajlovna Smirnova]], ruska astronomkinja * [[21. novembar]] – [[Fairuz]], libanska pjevačica * [[30. novembar]] ** [[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]], bosanskohercegovačka književna kritičarka i teoretičarka, esejistica, prevoditeljica ** [[Woody Allen]], američki režiser, scenarist i glumac === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Ivica Šerfezi]], hrvatski kantautor i pjevač zabavne muzike * [[10. decembar]] – [[Jaromil Jireš]], češki režiser i scenarist * [[17. decembar]] – [[Dick Mize]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[22. decembar]] – [[Semka Sokolović-Bertok]], bosanskohercegovačka glumica * [[23. decembar]] – [[Sead Fetahagić]], bosanskohercegovački pisac i novinar * [[29. decembar]] – [[Peter Lahdenpera]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] == Umrli == === Januar=== === Februar === * [[9. februar]] – [[Ksaver Šandor Gjalski]], hrvatski književnik === Mart === * [[12. mart]] – [[Mihajlo Pupin]], američko-srbijanski naučnik === April === === Maj === * [[15. maj]] – [[Kazimir Maljevič]], ruski slikar ([[suprematizam]]) * [[21. maj]] – [[Hugo de Vries]], nizozemski botaničar === Juni === === Juli === * [[3. juli]] – [[André Citroën]], francuski inženjer nizozemskog porijekla === August === === Septembar === === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[13. decembar]] – [[Victor Grignard]], francuski hemičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == *[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] **[[James Chadwick]], [[Velika Britanija]] *[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] **[[Frédéric Joliot]], [[Francuska]] **[[Irène Joliot-Curie]], [[Francuska]] *[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] **[[Hans Spemann]], [[Njemačka]] *[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] **nije dodijeljena *[[Nobelova nagrada za mir|Mir]] **[[Carl von Ossietzky]], [[Njemačka]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1935}} * Mott, Frank Luther, ed. ''Headlining America'' (1937) preštampa najbolje američke novinske priče 1935–1936. [[iarchive:in.ernet.dli.2015.179961|online free]] * [http://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1935/1935fr.html The 1930s Timeline: 1935] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611005052/http://xroads.virginia.edu/~1930s2/time/1935/1935fr.html|date=11. 6. 2008}} – iz programa Američkih studija na [[Univerzitet Virginia|Univerzitetu Virginije]] * [https://web.archive.org/web/20110924172534/http://www.wehrmacht-history.com/timeline/1935-wwii-timeline.htm 1935 WWII Timeline] {{Normativna kontrola}} 78e9nr7gmm5jx08vxi9f493h0r79o93 0 7641 3901034 3884079 2026-06-28T09:28:52Z AnToni 2325 /* April */ 3901034 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1932.''' (MCMXXXII) je bila prijestupna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru, 1932. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 932. godina 2. milenija, 32. godina 20. stoljeća i treća godina 1930-ih. == Događaji == * [[25. decembar]] – [[Velika Britanija|Britanski]] [[kralj]] [[Đorđe V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đorđe V]] uputio prvi put [[božić]]nu poruku [[nacija|naciji]] posredstvom [[radio|radija]]. [[Datoteka:Enigma-plugboard.jpg|mini|Biro za šifriranje razbija njemačku šifru Enigme i prevazilazi sve veće strukturalne i operativne složenosti Enigme koja se razvija sa priključnom pločom, glavnim njemačkim šifarskim uređajem tokom Drugog svjetskog rata.]] == Rođeni == * datum nepoznat – [[Šefika Korkut-Šunje]], bosanskohercegovačka glumica === Januar=== * [[15. januar]] – [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radiodramski, televizijski i dramski pisac * [[29. januar]] – [[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]], bosanskohercegovački ekonomista i društveno-politički radnik === Februar === * [[5. februar]] – [[Cesare Maldini]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener * [[6. februar]] – [[François Truffaut]], francuski režiser i glumac * [[8. februar]] – [[John Williams]], američki kompozitor filmske muzike * [[10. februar]] – [[Rade Petrović]], hrvatski i bosanskohercegovački historičar * [[18. februar]] – [[Miloš Forman]], čehoslovačko-američki režiser * [[26. februar]] – [[Johnny Cash]], američki pjevač i gitarist * [[27. februar]] – [[Elizabeth Taylor]], američka glumica === Mart === * [[14. mart]] – [[Miroslav Antić]], srpski pjesnik, novinar, pisac filmskih scenarija i radiodrama * [[15. mart]] – [[Alan Bean]], američki mornarički oficir i mornarički pilot, aeronautički inženjer, testni pilot, i NASA-in astronaut === April === * [[1. april]] ** [[Aleksije Radan]], jugoslavenski i bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog ** [[Debbie Reynolds]], američka glumica i pjevačica * [[2. april]] – [[Margarita Xhepa]], albanska glumica * [[10. april]] – [[Omar Sharif]], egipatski glumac * [[21. april]] – [[Kalevi Huuskonen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[27. april]] – [[Anouk Aimée]], francuska glumica === Maj === * [[12. maj]] – [[Stanley Plotkin]], američki ljekar * [[29. maj]] – [[Dušan Poček]], srbijanski glumac === Juni === * [[10. juni]] – [[Branko Lustig]], hrvatski filmski producent, dvostruki dobitnik ''[[Oscar]]a'' (''[[Schindlerova lista]]'', ''[[Gladijator (film)|Gladijator]]'') * [[15. juni]] – [[Mario Cuomo]], američki političar, 52. guverner savezne države [[New York (savezna država)|New York]] * [[18. juni]] – [[Paul Chassagne]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[21. juni]] – [[Lalo Schifrin]], argentinsko-američki pijanist, kompozitor, aranžer i dirigent * [[25. juni]] – [[Tomislav Ladan]], [[Hrvatska|hrvatski]] književnik === Juli === * [[9. juli]] – [[Donald Rumsfeld]], američki političar * [[18. juli]] – [[Sanda Langerholz|Sanda Langerholz-Miladinov]], hrvatska glumica, pjevačica i plesačica === August === * [[17. august]] – [[V. S. Naipaul]], britanski književnik indijskog porijekla === Septembar === * [[2. septembar]] – [[Blagoje Adžić]], general-pukovnik JNA * [[25. septembar]] ** [[Adolfo Suárez]], španski političar i premijer ** [[Anatolij Solovjanjenko]], sovjetski i ukrajinski tenor * [[26. septembar]] – [[Manmohan Singh]], indijski političar * [[28. septembar]] – [[Muhamed Kondžić]], bosanskohercegovački književnik * [[29. septembar]] ** [[Vojka Smiljanić-Đikić]], bosanskohercegovačka [[Poezija|pjesnikinja]], prevoditeljica i urednica ** [[Rainer Weiss]], američki fizičar === Oktobar === * [[13. oktobar]] – [[Dušan Makavejev]], srbijanski režiser === Novembar === * [[6. novembar]] – [[François Englert]], belgijski [[fizičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade]] [[2013.]] * [[29. novembar]] – [[Jacques Chirac]], francuski političar i državnik === Decembar === * [[2. decembar]] – [[Sergio Bonelli]], italijanski izdavač i autor stripova * [[6. decembar]] – [[Nasiha Kapidžić-Hadžić]], bosanskohercegovačka pjesnikinja, spisateljica i urednica == Umrli == * [[10. februar]] – [[Edgar Wallace]], britanski književnik * [[28. februar]] – [[Guillaume Bigourdan]], francuski [[astronom]] * [[4. april]] – [[Wilhelm Ostwald]], njemački hemičar * [[26. juni]] – [[Adelaide Ames]], američka astronomkinja * [[27. juli]] – [[Eleanor Annie Lamson]], američka astronomkinja * [[16. septembar]] – [[Ronald Ross]], engleski ljekar * [[15. decembar]] – [[Josip Vancaš]], bosanskohercegovački arhitekt == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Werner Heisenberg]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Irving Langmuir]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Charles Sherrington]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Edgar Adrian]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[John Galsworthy]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** ''nije dodijeljena'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1932|1932.}} * https://web.archive.org/web/20231015163455/https://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1932/1932fr.html {{Normativna kontrola}} jfvekngc52zqbkeenji3eqt6gaf0noo 0 7681 3901027 3829523 2026-06-28T09:10:46Z AnToni 2325 /* Februar */ 3901027 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1928.''' (MCMXXVIII) bila je prestupna godina koja je počela u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 1928. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 928. godina 2. milenija, 28. godina 20. stoljeća i deveta godina 1920-ih. == Događaji == * Osnovan Fudbalski klub [[FK Rudar]] iz [[Kakanj|Kaknja]]. === Januar=== === Februar === === Mart === === April === === Maj === === Juni === === Juli === * [[21. juli]] – U [[Den Haag]]u počela [[Šahovska olimpijada 1928.|druga šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo sedamnaest država. === August === * [[6. august]] – U [[Den Haag]]u završena [[Šahovska olimpijada 1928.|druga šahovska olimpijada]], na kojoj je po drugi put pobijedila ekipa Mađarske. === Septembar === === Oktobar === * [[8. oktobar]] – U Americi formiran Nogometni ([[Soccer]]) savez. === Novembar === * [[3. novembar]] – U [[Dresden]]u započeo [[Četvrti kongres KPJ|Četvrti kongres]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]; * [[6. novembar]] – [[Herbert Hoover]] postao predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. * [[10. novembar]] – [[Michinomiya Hirohito]], dvije godine nakon smrti svog oca, stupa na prijesto kao 124. [[japan]]ski monarh. * [[15. novembar]] – U [[Dresden]]u završen [[Četvrti kongres KPJ|Četvrti kongres]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]; * [[18. novembar]] – Prikazan "Parobrod Willie", prvi posve sinhronizirani [[animirani film]]. Režirali su ga [[Walt Disney]] i Ub Iwerks, a glavni junaci su, po drugi put, bili [[Mickey]] i [[Minnie Mouse]]. === Decembar === == Rođeni == === Januar=== * [[12. januar]] – [[Ruth Brown]], američka rhytm&blues-pjevačica * [[23. januar]] – [[Jeanne Moreau]], francuska glumica * [[25. januar]] – [[Eduard Ševardnadze]], gruzijski političar * [[31. januar]] – [[Dušan Džamonja]], jugoslavenski i hrvatski kipar. === Februar === * [[1. februar]] – [[Miodrag Živković]], jugoslavenski i srpski kipar * [[8. februar]] – [[Viktor Butakov]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[27. februar]] – [[Ariel Sharon]], izraelski političar i državnik === Mart === * [[22. mart]] – [[Veljko Bulajić]], jugoslavenski, crnogorski i hrvatski filmski režiser * [[25. mart]] – [[Jim Lovell]], američki astronaut === April === * [[6. april]] – [[James Watson]], američki naučnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za medicinu]] [[1962.]] * [[7. april]] – [[James Garner]], američki glumac * [[23. april]] – [[Shirley Temple]], američka glumica i ambasadorica === Maj === * [[1. maj]] – [[Hermina Pipinić]], hrvatska glumica * [[20. maj]] – [[Andromaqi Gjergji]], albanska etnologinja * [[21. maj]] – [[Miha Baloh]], jugoslavenski i slovenski glumac === Juni === * [[6. juni]] – [[Ksenija Jovanović]], jugoslavenska i bosanskohercegovačka glumica * [[11. juni]] – [[Fabiola de Mora y Aragón]], belgijska kraljica * [[13. juni]] – [[John Forbes Nash Jr.]], američki ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju * [[14. juni]] – [[Che Guevara]], kubanski revolucionar * [[17. juni]] – [[Juan María Bordaberry]], urugvajski političar i diktator === Juli === * [[4. juli]] – [[Giampiero Boniperti]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš * [[26. juli]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski režiser i pisac === August === * [[6. august]] – [[Andy Warhol]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] slikar, novinar, filmski režiser i producent * [[14. august]] – [[Lina Wertmüller]], italijanska režiserka i scenaristica * [[16. august]] – [[Atif Purivatra]], teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta === Septembar === * [[19. septembar]] – [[Adam West]], američki glumac * [[30. septembar]] – [[Elie Wiesel]], mirovni aktivista i dobitnik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Milorad Ekmečić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Srbija|srpski]] [[historičar]] * [[10. novembar]] – [[Ennio Morricone]], italijanski kompozitor * [[14. oktobar]] – [[Bariša Krekić]], hrvatski historičar i bizantolog * [[18. oktobar]] – [[Milanko Renovica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski političar === Novembar === * [[9. novembar]] – [[Vilko Ovsenik]], [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Slovenija|slovenski]] [[kompozitor]] * [[10. novembar]] – [[Ennio Morricone]], italijanski kompozitor * [[30. novembar]] – [[Raisa Ahmatova]], sovjetska i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Jure Pelivan]], bosanskohercegovački političar * [[7. decembar]] – [[Noam Chomsky]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Filozofija|filozof]], lingvista, [[Psihologija|psiholog]], pisac i politički aktivist == Umrli == * [[11. januar]] – [[Thomas Hardy]], engleski književnik * [[19. maj]] – [[Max Scheler]], njemački filozof * [[30. august]] – [[Wilhelm Wien]], njemački fizičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Owen Willans Richardson]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Adolf Windaus]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Charles Nicolle]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Sigrid Undset]], [[Norveška]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** nije dodijeljena == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1928}} {{Normativna kontrola}} fqyfek7pmqtqht1xb8j33uw5t6p9v4u 0 7682 3901052 3847280 2026-06-28T09:40:38Z AnToni 2325 /* Januar */ 3901052 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}'''1927.''' (MCMXXVII) je uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1927. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 927. godina 2. milenija, 27. godina 20. stoljeća i osma godina 1920-ih. == Događaji == [[Datoteka:Spirit of St. Louis.jpg|mini|20. maj: Samostalni let iz New Yorka za Pariz, Spirit of St. Louis]] * Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv na relaciji [[New York]] – [[London]] * [[Elmore Ross]] otkriva zvijezdu [[V577 Monocerotis|V577 Mon]] (Ross 614) * [[14. februar]] – [[Zemljotres u Ljubinju 1927.|Zemjotres u Ljubinju]] * [[1. april]] – Pojavio se prvi [[magnetofon]]. * [[7. april]] – Prvi televizijski prijenos na daljinu između [[Washington, D.C.|Washingtona]] i New York Cityja; prikazan govor [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]]. * [[1. maj]] – Izašao prvi broj časopisa ''[[Novi behar]]''. * [[4. juli]] – Izašao prvi broj ''[[Der Angriff]]a'', glasila njemačke [[NSDAP|Nacionalsocijalističke partije]] (NSDAP); * [[18. juli]] – U [[London]]u započela [[Šahovska olimpijada 1927.|prva šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 16 država i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|Prvo svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], na kojem je nastupilo 12 šahistica; * [[30. juli]] – U [[London]]u završena [[Šahovska olimpijada 1927.|Prva šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa Mađarske i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|Prvo svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], na kojem je pobijedila [[Vera Menčik]]; * [[12. novembar]] – [[Lav Trocki]] isključen iz boljševičke partije, a [[Staljin]] postao neprikosnoveni lider [[SSSR]]-a. Trocki interniran u [[Alma Ata|Alma Atu]], potom [[1929.]] prognan iz zemlje, a [[1940]], po nalogu Staljina, ubijen u [[Meksiko|Meksiku]]. * [[14. decembar]] – [[Velika Britanija]] priznala nezavisnost [[Irak]]a i podržala prijem te zemlje u [[Društvo naroda|Ligu naroda]]. == Rođeni == === Januar=== * [[2. januar]] – [[Rejhan Demirdžić]], bosanskohercegovački glumac * [[5. januar]] – [[Paavo Repo]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[25. januar]] – [[Antônio Carlos Jobim]], brazilski kompozitor, tekstopisac, muzičar i pjevač === Februar === * [[2. februar]] – [[Stan Getz]], američki džez-saksofonist * [[20. februar]] – [[Hubert de Givenchy]], francuski modni dizajner === Mart === * [[2. mart]] – [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac * [[11. mart]] - [[Himzo Polovina]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac, kompozitor, poeta i doktor-specijalista neuropsihijatar === April === * [[4. april]] – [[Aušra Augustinavičiūtė ]], [[Litvanija|litvanska]] psihologinja i ekonomistica * [[18. april]] – [[Tadeusz Mazowiecki]], [[Poljska|poljski]] pisac, novinar, filantrop i kršćansko-demokratski političar === Maj === * [[1. maj]] – [[Éva Bednaj]], mađarska slikarica * [[24. maj]] – [[Asim Peco]], bosanskohercegovački lingvista === Juni === * [[5. juni]] – [[Hugo Pratt]], italijanski autor stripa === Juli === * [[4. juli]] – [[Gina Lollobrigida]], italijanska [[glumica]] * [[17. juli]] – [[Adi Mulabegović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] karikaturist === August === === Septembar === === Oktobar === * [[13. oktobar]] – [[Turgut Özal]], turski političar i državnik * [[14. oktobar]] – [[Roger Moore]], britanski glumac * [[16. oktobar]] – [[Günter Grass]], kašupsko-njemački književnik * [[19. oktobar]] – [[Pierre Alechinsky]], belgijski slikar * [[23. oktobar]] – [[Leszek Kołakowski]], poljski filozof === Novembar === * [[10. novembar]] – [[Martti Meinilä]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Vlastimir Peričić]], srpski i jugoslavenski kompozitor, dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]. * [[11. decembar]] – [[Stein Eriksen]], norveški skijaš, svjetski i olimpijski prvak u slalomu i veleslalomu * [[Arsen Šurlan]] – doktor == Umrli == * [[20. januar]] – [[Milena Mrazović]], bosanskohercegovačka izdavačica i novinarka * [[2. oktobar]] - [[Svante August Arrhenius]], švedski fizičar i hemičar * [[27. decembar]] - [[Sulejman Šarac|Hafiz Sulejman ef. Šarac]], bosanskohercegovački [[reisul-ulema]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Arthur Compton]], [[SAD]] ** [[Charles Thomson Rees Wilson]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Heinrich Wieland]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Julius Wagner-Jauregg]], [[Austrija]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Henri Bergson]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ferdinand Buisson]], [[Francuska]] ** [[Ludwig Quidde]], [[Njemačka]] {{Commonscat|1927|1927.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite book|last=Bryson|first=Bill|title=[[One Summer: America, 1927]]|publisher=Doubleday|year=2013|isbn=978-0-767-91940-1|location=New York|author-link=Bill Bryson}} * {{cite book|last=Churchill|first=Allen|title=The Year the World Went Mad|url=https://archive.org/details/yearworldwentmad00chur|publisher=Thomas Y. Crowell|year=1960|location=New York}} * {{cite book|last=Shindo|first=Charles J.|title=1927 and the Rise of Modern America|url=https://archive.org/details/1927riseofmodern0000shin|publisher=University Press of Kansas|year=2010|isbn=978-0-700-61715-9|location=Lawrence, KS|author-link=Charles J. Shindo}} {{Normativna kontrola}} hzy0bfmremskxhafi9ve445dqxtvhx4 0 7686 3900979 3824358 2026-06-27T16:02:34Z AnToni 2325 /* Decembar */ 3900979 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1924.''' (MCMXXIV) je bila prijestupna godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 1924. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 924. godina 2. milenija, 24. godina 20. stoljeća i peta godina 1920-ih == Događaji == * [[1. januar]] – U [[Beograd]]u započela [[Treća zemaljska konferencija KPJ|Treća zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]; * [[4. januar]] – U [[Beograd]]u završena [[Treća zemaljska konferencija KPJ|Treća zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]; * [[1. april]] – [[Njemačka|Njemački]] sud osudio [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na pet godina zatvora zbog pokušaja puča u novembru [[1923]]. ali je već [[20. decembar|20. decembra]] amnestiran. Hitler je u zatvoru napisao knjigu "[[Mein kampf]]" (Moja borba) * [[20. juli]] – Osnovan u [[Pariz]]u Svjetski šahovski zavez [[FIDE]]; * [[9. novembar]] – [[Masakr u Šahovićima]] kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]] ubijen veliki broj Bošnjaka. * [[26. novembar]] – U [[Ulaanbaatar]]u proglašena NR [[Mongolija]]. == 1924. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[9. januar]] – [[Sergej Paradžanov]], [[Armenija|armenski]] filmski [[režiser]] i [[scenarist]]. * [[15. januar]] – [[Hamdija Pozderac]], predsjednik Socijalističke republike Bosne i Hercegovine === Februar === * [[2. februar]] – [[Elfi von Dassanowsky]], austrijska pjevačica, pijanistica i filmska producentica * [[21. februar]] – [[Robert Mugabe]], zimbabveanski političar i državnik === Mart === * [[8. mart]] – [[Georges Charpak]], [[Francuzi|francuski]] [[fizičar]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1992.]] === April === * [[3. april]] – [[Marlon Brando]], američki glumac === Maj === * [[1. maj]] – [[Anđelka Martić]], hrvatska književnica i prevoditeljica * [[4. maj]] – [[Nenad Brixy]], [[Hrvatska|hrvatski]] novinar * [[20. maj]] – [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Muškarci|svjetski prvak]] u biatlonu * [[22. maj]] – [[Charles Aznavour]], francuski autor, kompozitor, šansonijer i glumac armenskog porijekla === Juni === * [[16. juni]] – [[Idries Shah]], pisac i sufija * [[18. juni]] – [[George Mikan]], američki košarkaš === Juli === * [[20. juli]] – [[Dušan Bilandžić]], hrvatski historičar i političar === August === * [[1. august]] – [[Abdullah bin Abdulaziz al-Saud]], saudijski kralj === Septembar === * [[13. septembar]] – [[Maurice Jarre]], francuski kompozitor i dirigent * [[16. septembar]] – [[Lauren Bacall]], američka [[pozorište|pozorišna]] i [[film]]ska glumica, supruga [[Humphrey Bogart|Humphreya Bogarta]] === Oktobar === * [[1. oktobar]] – [[Jimmy Carter]], američki političar, [[Spisak predsjednika SAD-a|39.]] [[predsjednik SAD-a]] === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Süleyman Demirel]], turski političar * [[20. novembar]] – [[Benoît Mandelbrot]], francuski matematičar poljskog porijekla * [[24. novembar]] – [[Vadžija Samedova]],e profesionalna slikarica u [[Azerbejdžan]]u * [[25. novembar]] – [[Ante Marković]], hrvatski i jugoslavenski političar === Decembar === * [[3. decembar]] – [[John Backus]], američki računarski naučnik * [[7. decembar]] – [[Jovanka Broz]], supruga jugoslovenskog predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] * [[19. decembar]] ** [[Olle Gunneriusson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac ** [[Cicely Tyson]], američki glumac == Umrli == * [[2. februar]] – [[Aleksa Šantić]], bosanskohercegovački pjesnik * [[21. januar]] – [[Vladimir Lenjin|Vladimir Iljič Lenjin]], ruski revolucionar, državnik, pisac; osnivač komunizma i Sovjetskoga Saveza * [[21. april]] – [[Eleonora Duse|Eleonora Giulia Amelie Duse]], italijanska glumica * [[3. juni]] – [[Franz Kafka]], njemački književnik * [[3. august]] – [[Joseph Conrad]], engleski prozaist poljskoga porijekla * [[12. oktobar]] – [[Anatole France]], francuski književnik i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1921]]. godine * [[29. novembar]] – [[Giacomo Puccini]], italijanski kompozitor * [[6. decembar]] – [[Klara Zamenhof]], poljska esperantistica == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[Manne Siegbahn]], [[Švedska]] * [[Hemija]] ** nije dodijeljena nagrada * [[Medicina]] ** [[Willem Einthoven]], [[Holandija]] * [[Literatura]] ** [[Wladyslaw Reymont]], [[Poljska]] * Fred ** nije dodijeljena nagrada {{Commonscat|1924|1924.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} oqojv1t7igq3ry62wlq2q2teuljg98u 0 11362 3900950 3900912 2026-06-27T12:36:21Z نوفاك اتشمان 16322 dopuna 3900950 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime = Srpskohrvatski jezik | ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = srpskohrvatski/hrvatskosrpski српскохрватски/хрватскосрпски | familycolor = | države = {{ZID|FNRJ}}/[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | regije = [[Balkan]] ([[Jugoistočna Evropa]]) | govornici = | rang = | jezička porodica = [[indoevropski jezici|indoevropski]]<br> :[[slavenski jezici|slavenski]] ::[[južnoslavenski jezici|južnoslavenski]] :::'''srpskohrvatski''' | država = {{ZID|Kraljevina Jugoslavija}} (1918–1945){{Napomena|Kao "srpsko-hrvatsko-slovenski".<ref name="ustavjugo1921">Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|"Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački."}}</ref><ref name="ustavjugo1931">Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|"Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački."}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref name="Ronelle2013">{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref>}}<br />{{ZID|SFRJ}} (1945–1992)<br />{{ZID|SRJ}} (1992–1997)<br />{{ZID|Bosna i Hercegovina|1992}} (1992–1995)<ref>Član 4. [[:s:Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|"U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna."}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fcjp.ba/templates/ja_avian_ii_d/images/green/Ustav%20RBiH.pdf |title=Ustav RBiH.pdf |last= |first= |date=14. 3. 1993 |website= |publisher=Fondacija Centar za javno pravo |access-date=29. 3. 2017 |quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.}}</ref><br />{{ZID|Srbija|2004}} (do 2006.)<ref>[https://web.archive.org/web/20060908044936/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp]</ref> | ustanova = --- | iso1 = sh | iso2 = scr, scc | iso3 = hbs | sil = }} '''Srpskohrvatski '''ili '''hrvatskosrpski''', u novije vrijeme '''bosansko-hrvatsko-srpski''' (BHS) ili '''bosansko-crnogorsko-hrvatsko-srpski''' (BCHS),<ref>{{cite web|url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml|title=Duke University - Duke University Slavic Centers : Webliography|work=seelrc.org|access-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml|archive-date=21. 5. 2013|url-status=dead}}</ref> [[pluricentrični jezik|pluricentrični]] je [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski jezik]] sa četiri<ref>{{cite book |last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=da |title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans-title=Serbo-Croatian Grammar: Noun Morphology |series=Arbejdspapirer |volume=1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=unpaginated (Preface) |oclc=471591123 }}</ref> međusobno razumljive standardne varijante, i to [[Srpski jezik|srpskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Crnogorski jezik|crnogorskom]].<ref>{{cite book|last=Šipka|first=Danko|title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages|publisher=Cambridge University Press|year=2019|isbn=978-953-313-086-6|location=New York, NY|pages=206, 166|doi=10.1017/9781108685795|lccn=2018048005|oclc=1061308790|quote=Serbo-Croatian, which features four ethnic variants: Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin|author-link=Danko Sipka|s2cid=150383965}}</ref><ref name="Econ">{{cite news|url=https://www.economist.com/the-economist-explains/2017/04/10/is-serbo-croatian-a-language|title=Is Serbo-Croatian a language?|date=10. 4. 2017|newspaper=The Economist}}</ref> kojime govori oko 19 miliona ljudi na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]]. [[Bosanski jezik|Bosanski]], [[Crnogorski jezik|crnogorski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] su [[Standardni jezik|normativne varijante]] srpskohrvatskoga jezika, zasnovane na [[Istočnohercegovački dijalekt|istočnohercegovačkom dijalektu]] [[Štokavsko narječje|štokavskoga narječja]]. [[Južnoslavenski jezici]] su historijski formirali [[dijalekatski kontinuum]]. Turbulentna historija regije, posebno zbog širenja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] [[Osmansko Carstvo|Carstva]], dovela je do složenog dijalekatskog i religijskog mozaika. Zbog migracija stanovništva, štokavsko narečje je postalo najraširenije [[narečje]] na zapadnom [[Balkan]]u, prodirući prema zapadu u područje kojim su ranije dominirali [[Čakavsko narječje|čakavski]] i [[Kajkavsko narečje|kajkavski]].<ref>{{harvnb|Greenberg|2004|p=33|loc=chpt. 2. 3. The power of competing dialects}}: {{quote inline|Over the past few hundred years, the Štokavian dialects have expanded at the expense of both Čakavian and Kajkavian [...]}}</ref> Bošnjaci, Hrvati i Srbi se razlikuju po religiji i historijski su često bili dio različitih kulturnih sfera, iako su veliki dijelovi ovih populacija živjeli jedni pored drugih pod stranom vlašću. Tokom tog perioda, jezik se nazivao raznim imenima, kao što su "slavenski" općenito, ili "srpski", "hrvatski" ili "bosanski" posebno. Na klasicistički način, nazivan je i "ilirskim". Standardizacija srpsko-hrvatskog jezika pokrenuta je [[Bečki književni sporazum|Bečkim književnim sporazumom]] iz 1850. od hrvatskih i srpskih pisaca i filologana decenijama prije nego što je osnovana jugoslavenska država.{{sfn|Blum|2002|pp=130–132}} Od samog početka, književni srpski i hrvatski jezik pokazivali su male razlike, iako su oba bila zasnovana na istom štokavskom dijalektu - istočnohercegovačkom narodnom govoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], karakterističnom po [[štokavsko narječje|štokavskom narječju]] i [[Ijekavski govor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> U 20. vijeku služio je kao ''[[lingua franca]]'' bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], bivajući jedinim zvaničnim jezikom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (pod tadašnjim nazivom "srpsko-hrvatsko-slovenski")<ref name="ustavjugo1921" /><ref name="ustavjugo1931" /><ref name="Busch2004" /><ref name="Ronelle2013" /> te zvaničnim jezikom četiri republike bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]: SR BiH, SR Crnoj Gori, SR Srbiji i SR Hrvatskoj. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] tokom 1990-ih srpskohrvatski jezik prestaje biti u zvaničnoj upotrebi, te se iz njega razvijaju savremeni bosanski, hrvatski i srpski književni jezici a napori da se kodificira zaseban crnogorski standard se nastavljaju. Savremena lingvistika i [[slavistika]] je podijeljena oko klasifikacije srpskohrvatskog jezika; pored teorije pluricentričnosti, pojavila se i teorija jezičkog [[dijasistem]]a ('srednjejužnoslavenski dijasistem'), dok ga svjetska lingvistička organizacija [[SIL International]] smatra živim [[makrojezik]]om sa [[ISO 639]]-3 identifikatorom <tt>hbs</tt>.<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=15. 1. 2023}}</ref> Srpskohrvatski jezik ima nekoliko specifičnosti: tri izgovora [[Ekavski govor|ekavski]], [[Ijekavski govor|ijekavski]] i [[Ikavski govor|ikavski]], dva pisma [[latinica|latinicu]] i [[ćirilica|ćirilicu]], bogatstvo leksičkih sinonima, kao i upotrebu izraza specifičnih za pojedine sociokulturne sredine. Standard se razvijao za potrebe četiri naroda [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]]. [[Jezička politika]] pred-jugoslavenskih lingvista je varirala između svojevoljnog nastojanja umanjivanja razlika (kroz zbližavanje standarda i literaturno napuštanje [[Kajkavsko narječje|kajkavštine]] i [[Slavenosrpski jezik|slavenosrpskoga jezika]] i usvajanjem štokavskoga narječja) i nastojanja da se stvori čisti štokavski književni jezik; razdoblje Jugoslavije obilježava priznavanje samo dvije varijante srpskohrvatskoga jezika, tzv. 'zapadna' (hrvatska) i 'istočna' (srpska), gdje je istočna varijanta osjetno uzimala prednost pred zapadnom. Raspadom zajedničke države na snagu stupaju tendencije [[Jezički separatizam|jezičkog separatizma]], koji se ponajviše očitavaju kroz [[jezičko čistunstvo]], te standardizacije zasebnih književnih jezika, među kojima i bosanski, a nakon raspada državne zajednice [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] i crnogorski. Pored štokavskoga narječja se ponekad u srpskohrvatski jezik svrstavaju i [[kajkavsko narječje|kajkavsko]], [[čakavsko narječje|čakavsko]], te [[torlačko narječje]]. Dio lingvistike ova narječja smatraju zasebnim (mikro-)jezicima ili regiolektima zbog manjka [[uzajamna razumljivost|uzajamne razumljivosti]] sa štokavskim narječjem. Poput drugih južnoslavenskih jezika, srpskohrvatski ima relativno jednostavnu fonologiju, sa zajedničkim sistemom od pet samoglasnika i dvadeset pet suglasnika. Njegova gramatika se razvila iz opšteslavenskog jezika, sa složenom infleksijom, čuvajući sedam gramatičkih padeža u [[Imenice|imenicama]], [[Zamjenice|zamjenicama]] i [[pridjevi]]ma. [[Glagoli]] pokazuju imperfektivni ili perfektivni aspekt, sa umjereno složenim vremenskim sistemom. Srpskohrvatski je jezik u kojem se koristi izostavljanje predznaka i ima fleksibilan red riječi, gdje je subjekat-glagol-objekat standardni. Može se pisati ili latinicom ili ćirilicom,{{efn|name=cnr-script|Zvanično kodificirano [[crnogorsko pismo]] za standardni [[crnogorski jezik]] proširuje Gajevu latinicu i srpsku ćirilicu s dva dodatna slova; ove jezičke reforme, međutim, nisu ušle u svakodnevnu upotrebu.}} a ortografija je izrazito fonemska u svim standardima. Uprkos mnogim jezičkim sličnostima među standardnim varijantama, svaka posjeduje prepoznatljive osobine,{{sfn|Alexander|2006|p=379}} iako te razlike ostaju minimalne.{{sfn|Ćalić|2021|loc=In contrast with the prevalence of language-external criteria that determine attitudes about the status of Serbo-Croatian as well as about its description, attitudes to language-internal criteria show there is almost unanimous agreement that differences between the standards are minimal. Overall, 96.3 % of respondents considered Serbo-Croatian varieties to be mutually intelligible [...]}} == Također pogledajte == * [[Ilirski pokret]] * [[Ilirski jezik (južnoslavenski)]] * [[Bečki književni dogovor]] * [[Novosadski dogovor]] * ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' * ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' * [[Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak|2}} === Izvori === {{refbegin|40em}} * {{cite book |last=Alexander |first=Ronelle |title=Bosnian, Croatian, Serbian, a Grammar: With Sociolinguistic Commentary |year=2006 |location=Madison |publisher=University of Wisconsin Press |url=https://books.google.com/books?id=6HTdZ5rxJ-cC |isbn=9780299211936 }} * {{cite book |last=Alexander |first=Ronelle |chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian |title=Entangled Histories of the Balkans |year=2013 |volume=1 |location=Leiden, South Holland; Boston, MA |publisher=Brill |pages=341–417 |url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC |isbn=9789004250765 }} * {{cite book |last=Ammon |first=Ulrich |year=1995 |language = de |title = Die deutsche Sprache in Deutschland, Österreich und der Schweiz: das Problem der nationalen Varietäten |trans-title=German Language in Germany, Austria and Switzerland: The Problem of National Varieties |location=Berlin & New York |publisher=[[De Gruyter|Walter de Gruyter]] |page=575 |oclc=33981055 }} * {{cite book |last=Blum |first=Daniel |year=2002 |language = de |title = Sprache und Politik : Sprachpolitik und Sprachnationalismus in der Republik Indien und dem sozialistischen Jugoslawien (1945–1991) |trans-title = Language and Policy: Language Policy and Linguistic Nationalism in the Republic of India and the Socialist Yugoslavia (1945–1991) |series = Beiträge zur Südasienforschung |volume =192 |location=Würzburg |publisher=Ergon |page=200 |isbn=978-3-89913-253-3 |oclc=51961066 }} * {{cite book |editor1-last=Brown |editor1-first=Edward Keith |editor2-last=Anderson |editor2-first=Anne |title = Encyclopedia of Language and Linguistics |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |year=2006 |isbn=978-0-08-044299-0 |oclc=3945869 }} * {{cite book |editor1-last=Bugarski |editor1-first=Ranko |editor1-link=Ranko Bugarski |editor2-last=Hawkesworth |editor2-first=Celia |title = Language in the Former Yugoslav Lands |publisher=Slavica Publishers |page=325 |location=Bloomington |year=2006 |isbn=978-0-89357-298-3 |oclc=52858529 }} * {{cite journal |first=Jelena |last=Ćalić |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |journal=Sociolinguistica: European Journal of Sociolinguistics |publisher=[[De Gruyter]] |issn=0933-1883 |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |pages=113–140 |year=2021 |s2cid=244134335 |doi-access=free}} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |year=2004 |edition=1st |location=New York, NY |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=_lNjHgr3QioC |isbn=9780191514555 }} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |year=2008 |edition=2nd updated |location=New York, NY |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=31ELAQAAMAAJ |isbn=9780199208753 }} * {{cite journal |last=Gröschel |first=Bernhard |author-link=Bernhard Gröschel |title=Postjugoslavische Amtssprachenregelungen – Soziolinguistische Argumente gegen die Einheitlichkeit des Serbokroatischen? |trans-title=Post-Yugoslav Official Languages Regulations – Sociolinguistic Arguments Against Consistency of Serbo-Croatian? |url=https://archive.org/details/Postjugoslavische_Amtssprachenregelungen_Bernhard_Groeschel_2003 |language=de |journal=Srpski Jezik |volume=8 |issue=1–2 |pages=135–196 |year=2003 |issn=0354-9259 |access-date=18. 5. 2015 }} <small>[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=121971724&fmt=11&lani=sr (COBISS-Sr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180928211826/http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=121971724&fmt=11&lani=sr |date=28. 9. 2018 }}</small>. * {{cite book |last=Gröschel |first=Bernhard |year=2009 |language = de |title = Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit |trans-title=Serbo-Croatian Between Linguistics and Politics: With a Bibliography of the Post-Yugoslav Language Dispute |series = Lincom Studies in Slavic Linguistics |volume = 34 |location=Munich |publisher=Lincom Europa |page=451 |isbn=978-3-929075-79-3 |oclc=428012015 |lccn=2009473660 |ol=15295665W |id ={{COBISS|43144034}}}} [http://d-nb.info/994941226/04 Contents]. * {{citation |last=Kordić |first=Snježana |author-link=Snježana Kordić |title=Serbo-Croatian |year=2006 |series = Languages of the World/Materials |volume = 148 |location=Munich & Newcastle |publisher=Lincom Europa |isbn=978-3-89586-161-1 |oclc=37959860 |ol=2863538W |id={{CROSBI|426503}}}} * {{cite book |last=Kordić |first=Snježana |year=2010 |language=sh |title=Jezik i nacionalizam |trans-title=Language and Nationalism |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |url-status=live |location=Zagreb |publisher=Durieux |page=430 |doi=10.2139/ssrn.3467646 |isbn=978-953-188-311-5 |lccn=2011520778 |oclc=729837512 |s2cid=220918333 |ol=15270636W |id={{CROSBI|475567}} |archive-date=1. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |access-date=21. 4. 2022 }} * {{cite journal |last=Lencek |first=Rado |title = A few remarks for the history of the term 'Serbocroatian' language |journal=Zbornik Za Filologiju I Lingvistiku |volume=19 |issue=1 |pages=45–53 |year=1976 |issn=0514-6143 }} * {{cite book |last=Mappes-Niediek |first=Norbert |year=2005 |language = de |title = Die Ethno-Falle: der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann |trans-title=The Ethnic Trap: the Balkan conflict and what Europe can learn from it |location=Berlin |publisher=Ch. Links Verlag |page=224 |isbn=978-3-86153-367-2 |oclc=61665869 }} * {{cite book |last=Pohl |first=Hans-Dieter |editor-last=Ohnheiser |editor-first=Ingeborg |title = Wechselbeziehungen zwischen slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen in Vergangenheit und Gegenwart : Akten der Tagung aus Anlaß des 25jährigen Bestehens des Instituts für Slawistik an der Universität Innsbruck, Innsbruck, 25. – 27. Mai 1995 |series = Innsbrucker Beiträge zur Kulturwissenschaft, Slavica aenipontan |volume = 4 |publisher = Non Lieu |pages=205–219 |language = de |chapter = Serbokroatisch – Rückblick und Ausblick |trans-chapter = Serbo-Croatian – Looking backward and forward |location=Innsbruck |year=1996 |oclc=243829127 }} * {{cite journal |last=Thomas |first=Paul-Louis |title=Le serbo-croate (bosniaque, croate, monténégrin, serbe): de l'étude d'une langue à l'identité des langues |trans-title = Serbo-Croatian (Bosnian, Croatian, Montenegrin, Serbian): from the study of a language to the identity of languages |language=fr |journal=Revue des études slaves |volume=74 |issue=2–3 |pages=311–325 |year=2003 |issn=0080-2557 |oclc=754204160 |id = {{ZDB|208723-6}} |doi=10.3406/slave.2002.6801 }} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|40em}} * Banac, Ivo: ''Main Trends in the Croatian Language Question''. Yale University Press, 1984. * Bunčić, D, 2016. Serbo-Croatian/Serbian: Cyrillic and Latin. Biscriptality: A Sociolinguistic Typology, pp.&nbsp;231–246. * Franolić, Branko: ''A Historical Survey of Literary Croatian''. Nouvelles éditions Latines, Paris, 1984. * Franolić, B, 1983. The development of literary Croatian and Serbian. Buske Verlag. * {{cite book |last=Franolić |first=Branko |year=1988 |title = Language Policy in Yugoslavia with special reference to Croatian |publisher=Nouvelles Editions Latines |location=Paris }} * {{cite book |last1=Franolić |first1=Branko |last2=Žagar |first2=Mateo |year=2008 |title = A Historical Outline of Literary Croatian & The Glagolitic Heritage of Croatian Culture |publisher=Erasmus & CSYPN |location=London & Zagreb |isbn=978-953-6132-80-5 }} * {{cite journal |last=Greenberg|first=Robert D. |title=In the Aftermath of Yugoslavia's Collapse: The Politics of Language Death and Language Birth |url=https://archive.org/details/sim_international-politics_1999-06_36_2/page/n14|journal=International Politics|year=1999|volume=36|issue=2|pages=141–158 }} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |chapter=Language, Religion, and Nationalism: The Case of the Former Serbo-Croatian |title=Typen slavischer Standardsprachen: Theoretische, methodische und empirische Zugaenge |year=2013 |location=Wiesbaden |publisher=Harrassowitz Verlag |pages=217–231 |url=https://books.google.com/books?id=XGUFngEACAAJ |isbn=9783447100281 }} * Ivić, Pavle: ''Die serbokroatischen Dialekte''. the Hague, 1958. * {{cite book |last=Jakobsen |first=Per |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title = Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=25–34 |language=sh |chapter=O strukturalno-lingvističkim konstantama srpskohrvatskog jezika (inventar fonema i fonotaktička struktura) |trans-chapter=Serbocroatian structural-linguistic constants (inventory of phonemes and phonotactic structure) |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4}} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=8&sid=9 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005181043/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=8&sid=9 |date=5. 10. 2018 }}</small>. * {{cite journal |last=Kristophson |first = Jürgen |title=Vom Widersinn der Dialektologie: Gedanken zum Štokavischen |trans-title=Dialectological Nonsense: Thoughts on Shtokavian |language=de |journal=Zeitschrift für Balkanologie |volume=36 |issue=2 |pages=178–186 |year=2000 |issn=0044-2356 }} {{ZDB|201058-6}}. * Magner, Thomas F.: ''Zagreb Kajkavian dialect''. Pennsylvania State University, 1966. * {{cite book |last=Magner |first=Thomas F. |year=1991 |title=Introduction to the Croatian and Serbian Language |url=https://archive.org/details/introductiontocr0000magn |edition = Revised |publisher=Pennsylvania State University }} * {{cite book |last=Merk |first=Hening |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title = Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=295–299 |language=sh |chapter=Neka pragmatična zapažanja o postojanju srpskohrvatskog jezika |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4 }} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005181049/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 |date=5. 10. 2018 }}</small>. * Murray Despalatović, Elinor: ''Ljudevit Gaj and the Illyrian Movement''. Columbia University Press, 1975. * Spalatin, C, 1966. Serbo-Croatian or Serbian and Croatian?: Considerations on the Croatian Declaration and Serbian Proposal of March 1967. Journal of Croatian Studies, 7, pp.&nbsp;3–13. * Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1. 2022. Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1 * Vergunova, Ludmila: ''The geographic distribution of Proto-Slavic dialectisms and the genesis of the South Slavic languages.'' 1996. (UNIVERSITY OF MICHIGAN LIBRARY) * Vukotić, Vuk: ''On the Discursive Construction of Dialectal Varieties: The Case of Central South Slavic ‘Supradialects’.'' Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1 * Zekovic, Sreten & Cimeša, Boro: ''Elementa montenegrina'', Chrestomatia 1/90. CIP, Zagreb 1991. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [http://sh.wikipedia.org Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku] {{Slavenski jezici}} [[Kategorija:Konstruirani jezici]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] 6h9cjrqjhab44u6k0h969cg0zgxalv1 3900952 3900950 2026-06-27T12:52:27Z نوفاك اتشمان 16322 dopuna 3900952 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime = Srpskohrvatski jezik | ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = srpskohrvatski/hrvatskosrpski српскохрватски/хрватскосрпски | familycolor = | države = {{ZID|FNRJ}}/[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | regije = [[Balkan]] ([[Jugoistočna Evropa]]) | govornici = | rang = | jezička porodica = [[indoevropski jezici|indoevropski]]<br> :[[slavenski jezici|slavenski]] ::[[južnoslavenski jezici|južnoslavenski]] :::'''srpskohrvatski''' | država = {{ZID|Kraljevina Jugoslavija}} (1918–1945){{Napomena|Kao "srpsko-hrvatsko-slovenski".<ref name="ustavjugo1921">Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|"Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački."}}</ref><ref name="ustavjugo1931">Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|"Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački."}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref name="Ronelle2013">{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref>}}<br />{{ZID|SFRJ}} (1945–1992)<br />{{ZID|SRJ}} (1992–1997)<br />{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina|1992}} (1992–1995)<ref name="ustavbih1993">Član 4. [[:s:Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|"U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna."}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fcjp.ba/templates/ja_avian_ii_d/images/green/Ustav%20RBiH.pdf |title=Ustav RBiH.pdf |last= |first= |date=14. 3. 1993 |website= |publisher=Fondacija Centar za javno pravo |access-date=29. 3. 2017 |quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.}}</ref><br />{{ZID|Srbija|2004}} (do 2006.)<ref>[https://web.archive.org/web/20060908044936/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp]</ref> | ustanova = --- | iso1 = sh | iso2 = scr, scc | iso3 = hbs | sil = }} '''Srpskohrvatski '''ili '''hrvatskosrpski''', u novije vrijeme '''bosansko-hrvatsko-srpski''' (BHS) ili '''bosansko-crnogorsko-hrvatsko-srpski''' (BCHS),<ref>{{cite web|url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml|title=Duke University - Duke University Slavic Centers : Webliography|work=seelrc.org|access-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml|archive-date=21. 5. 2013|url-status=dead}}</ref> [[pluricentrični jezik|pluricentrični]] je [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski jezik]] sa četiri<ref>{{cite book |last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=da |title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans-title=Serbo-Croatian Grammar: Noun Morphology |series=Arbejdspapirer |volume=1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=unpaginated (Preface) |oclc=471591123 }}</ref> međusobno razumljive standardne varijante, i to [[Srpski jezik|srpskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Crnogorski jezik|crnogorskom]].<ref>{{cite book|last=Šipka|first=Danko|title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages|publisher=Cambridge University Press|year=2019|isbn=978-953-313-086-6|location=New York, NY|pages=206, 166|doi=10.1017/9781108685795|lccn=2018048005|oclc=1061308790|quote=Serbo-Croatian, which features four ethnic variants: Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin|author-link=Danko Sipka|s2cid=150383965}}</ref><ref name="Econ">{{cite news|url=https://www.economist.com/the-economist-explains/2017/04/10/is-serbo-croatian-a-language|title=Is Serbo-Croatian a language?|date=10. 4. 2017|newspaper=The Economist}}</ref> kojime govori oko 19 miliona ljudi na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]]. [[Bosanski jezik|Bosanski]], [[Crnogorski jezik|crnogorski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] su [[Standardni jezik|normativne varijante]] srpskohrvatskoga jezika, zasnovane na [[Istočnohercegovački dijalekt|istočnohercegovačkom dijalektu]] [[Štokavsko narječje|štokavskoga narječja]]. [[Južnoslavenski jezici]] su historijski formirali [[dijalekatski kontinuum]]. Turbulentna historija regije, posebno zbog širenja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] [[Osmansko Carstvo|Carstva]], dovela je do složenog dijalekatskog i religijskog mozaika. Zbog migracija stanovništva, štokavsko narečje je postalo najraširenije [[narečje]] na zapadnom [[Balkan]]u, prodirući prema zapadu u područje kojim su ranije dominirali [[Čakavsko narječje|čakavski]] i [[Kajkavsko narečje|kajkavski]].<ref>{{harvnb|Greenberg|2004|p=33|loc=chpt. 2. 3. The power of competing dialects}}: {{quote inline|Over the past few hundred years, the Štokavian dialects have expanded at the expense of both Čakavian and Kajkavian [...]}}</ref> Bošnjaci, Hrvati i Srbi se razlikuju po religiji i historijski su često bili dio različitih kulturnih sfera, iako su veliki dijelovi ovih populacija živjeli jedni pored drugih pod stranom vlašću. Tokom tog perioda, jezik se nazivao raznim imenima, kao što su "slavenski" općenito, ili "srpski", "hrvatski" ili "bosanski" posebno. Na klasicistički način, nazivan je i "ilirskim". Standardizacija srpsko-hrvatskog jezika pokrenuta je [[Bečki književni sporazum|Bečkim književnim sporazumom]] iz 1850. od hrvatskih i srpskih pisaca i filologana decenijama prije nego što je osnovana jugoslavenska država.{{sfn|Blum|2002|pp=130–132}} Od samog početka, književni srpski i hrvatski jezik pokazivali su male razlike, iako su oba bila zasnovana na istom štokavskom dijalektu - istočnohercegovačkom narodnom govoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], karakterističnom po [[štokavsko narječje|štokavskom narječju]] i [[Ijekavski govor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> U 20. vijeku služio je kao ''[[lingua franca]]'' bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], bivajući jedinim zvaničnim jezikom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (pod tadašnjim nazivom "srpsko-hrvatsko-slovenski"),<ref name="ustavjugo1921" /><ref name="ustavjugo1931" /><ref name="Busch2004" /><ref name="Ronelle2013" /> te zvaničnim jezikom četiri republike bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] (SR BiH, SR Crnoj Gori, SR Srbiji i SR Hrvatskoj), kao i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="ustavbih1993" /> [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] tokom 1990-ih srpskohrvatski jezik prestaje biti u zvaničnoj upotrebi, te se iz njega razvijaju savremeni bosanski, hrvatski i srpski književni jezici a napori da se kodificira zaseban crnogorski standard se nastavljaju. Savremena lingvistika i [[slavistika]] je podijeljena oko klasifikacije srpskohrvatskog jezika; pored teorije pluricentričnosti, pojavila se i teorija jezičkog [[dijasistem]]a ('srednjejužnoslavenski dijasistem'), dok ga svjetska lingvistička organizacija [[SIL International]] smatra živim [[makrojezik]]om sa [[ISO 639]]-3 identifikatorom <tt>hbs</tt>.<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=15. 1. 2023}}</ref> Srpskohrvatski jezik ima nekoliko specifičnosti: tri izgovora [[Ekavski govor|ekavski]], [[Ijekavski govor|ijekavski]] i [[Ikavski govor|ikavski]], dva pisma [[latinica|latinicu]] i [[ćirilica|ćirilicu]], bogatstvo leksičkih sinonima, kao i upotrebu izraza specifičnih za pojedine sociokulturne sredine. Standard se razvijao za potrebe četiri naroda [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]]. [[Jezička politika]] pred-jugoslavenskih lingvista je varirala između svojevoljnog nastojanja umanjivanja razlika (kroz zbližavanje standarda i literaturno napuštanje [[Kajkavsko narječje|kajkavštine]] i [[Slavenosrpski jezik|slavenosrpskoga jezika]] i usvajanjem štokavskoga narječja) i nastojanja da se stvori čisti štokavski književni jezik; razdoblje Jugoslavije obilježava priznavanje samo dvije varijante srpskohrvatskoga jezika, tzv. 'zapadna' (hrvatska) i 'istočna' (srpska), gdje je istočna varijanta osjetno uzimala prednost pred zapadnom. Raspadom zajedničke države na snagu stupaju tendencije [[Jezički separatizam|jezičkog separatizma]], koji se ponajviše očitavaju kroz [[jezičko čistunstvo]], te standardizacije zasebnih književnih jezika, među kojima i bosanski, a nakon raspada državne zajednice [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] i crnogorski. Pored štokavskoga narječja se ponekad u srpskohrvatski jezik svrstavaju i [[kajkavsko narječje|kajkavsko]], [[čakavsko narječje|čakavsko]], te [[torlačko narječje]]. Dio lingvistike ova narječja smatraju zasebnim (mikro-)jezicima ili regiolektima zbog manjka [[uzajamna razumljivost|uzajamne razumljivosti]] sa štokavskim narječjem. Poput drugih južnoslavenskih jezika, srpskohrvatski ima relativno jednostavnu fonologiju, sa zajedničkim sistemom od pet samoglasnika i dvadeset pet suglasnika. Njegova gramatika se razvila iz opšteslavenskog jezika, sa složenom infleksijom, čuvajući sedam gramatičkih padeža u [[Imenice|imenicama]], [[Zamjenice|zamjenicama]] i [[pridjevi]]ma. [[Glagoli]] pokazuju imperfektivni ili perfektivni aspekt, sa umjereno složenim vremenskim sistemom. Srpskohrvatski je jezik u kojem se koristi izostavljanje predznaka i ima fleksibilan red riječi, gdje je subjekat-glagol-objekat standardni. Može se pisati ili latinicom ili ćirilicom,{{efn|name=cnr-script|Zvanično kodificirano [[crnogorsko pismo]] za standardni [[crnogorski jezik]] proširuje Gajevu latinicu i srpsku ćirilicu s dva dodatna slova; ove jezičke reforme, međutim, nisu ušle u svakodnevnu upotrebu.}} a ortografija je izrazito fonemska u svim standardima. Uprkos mnogim jezičkim sličnostima među standardnim varijantama, svaka posjeduje prepoznatljive osobine,{{sfn|Alexander|2006|p=379}} iako te razlike ostaju minimalne.{{sfn|Ćalić|2021|loc=In contrast with the prevalence of language-external criteria that determine attitudes about the status of Serbo-Croatian as well as about its description, attitudes to language-internal criteria show there is almost unanimous agreement that differences between the standards are minimal. Overall, 96.3 % of respondents considered Serbo-Croatian varieties to be mutually intelligible [...]}} == Također pogledajte == * [[Ilirski pokret]] * [[Ilirski jezik (južnoslavenski)]] * [[Bečki književni dogovor]] * [[Novosadski dogovor]] * ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' * ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' * [[Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak|2}} === Izvori === {{refbegin|40em}} * {{cite book |last=Alexander |first=Ronelle |title=Bosnian, Croatian, Serbian, a Grammar: With Sociolinguistic Commentary |year=2006 |location=Madison |publisher=University of Wisconsin Press |url=https://books.google.com/books?id=6HTdZ5rxJ-cC |isbn=9780299211936 }} * {{cite book |last=Alexander |first=Ronelle |chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian |title=Entangled Histories of the Balkans |year=2013 |volume=1 |location=Leiden, South Holland; Boston, MA |publisher=Brill |pages=341–417 |url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC |isbn=9789004250765 }} * {{cite book |last=Ammon |first=Ulrich |year=1995 |language = de |title = Die deutsche Sprache in Deutschland, Österreich und der Schweiz: das Problem der nationalen Varietäten |trans-title=German Language in Germany, Austria and Switzerland: The Problem of National Varieties |location=Berlin & New York |publisher=[[De Gruyter|Walter de Gruyter]] |page=575 |oclc=33981055 }} * {{cite book |last=Blum |first=Daniel |year=2002 |language = de |title = Sprache und Politik : Sprachpolitik und Sprachnationalismus in der Republik Indien und dem sozialistischen Jugoslawien (1945–1991) |trans-title = Language and Policy: Language Policy and Linguistic Nationalism in the Republic of India and the Socialist Yugoslavia (1945–1991) |series = Beiträge zur Südasienforschung |volume =192 |location=Würzburg |publisher=Ergon |page=200 |isbn=978-3-89913-253-3 |oclc=51961066 }} * {{cite book |editor1-last=Brown |editor1-first=Edward Keith |editor2-last=Anderson |editor2-first=Anne |title = Encyclopedia of Language and Linguistics |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |year=2006 |isbn=978-0-08-044299-0 |oclc=3945869 }} * {{cite book |editor1-last=Bugarski |editor1-first=Ranko |editor1-link=Ranko Bugarski |editor2-last=Hawkesworth |editor2-first=Celia |title = Language in the Former Yugoslav Lands |publisher=Slavica Publishers |page=325 |location=Bloomington |year=2006 |isbn=978-0-89357-298-3 |oclc=52858529 }} * {{cite journal |first=Jelena |last=Ćalić |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |journal=Sociolinguistica: European Journal of Sociolinguistics |publisher=[[De Gruyter]] |issn=0933-1883 |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |pages=113–140 |year=2021 |s2cid=244134335 |doi-access=free}} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |year=2004 |edition=1st |location=New York, NY |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=_lNjHgr3QioC |isbn=9780191514555 }} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |year=2008 |edition=2nd updated |location=New York, NY |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=31ELAQAAMAAJ |isbn=9780199208753 }} * {{cite journal |last=Gröschel |first=Bernhard |author-link=Bernhard Gröschel |title=Postjugoslavische Amtssprachenregelungen – Soziolinguistische Argumente gegen die Einheitlichkeit des Serbokroatischen? |trans-title=Post-Yugoslav Official Languages Regulations – Sociolinguistic Arguments Against Consistency of Serbo-Croatian? |url=https://archive.org/details/Postjugoslavische_Amtssprachenregelungen_Bernhard_Groeschel_2003 |language=de |journal=Srpski Jezik |volume=8 |issue=1–2 |pages=135–196 |year=2003 |issn=0354-9259 |access-date=18. 5. 2015 }} <small>[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=121971724&fmt=11&lani=sr (COBISS-Sr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180928211826/http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=121971724&fmt=11&lani=sr |date=28. 9. 2018 }}</small>. * {{cite book |last=Gröschel |first=Bernhard |year=2009 |language = de |title = Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit |trans-title=Serbo-Croatian Between Linguistics and Politics: With a Bibliography of the Post-Yugoslav Language Dispute |series = Lincom Studies in Slavic Linguistics |volume = 34 |location=Munich |publisher=Lincom Europa |page=451 |isbn=978-3-929075-79-3 |oclc=428012015 |lccn=2009473660 |ol=15295665W |id ={{COBISS|43144034}}}} [http://d-nb.info/994941226/04 Contents]. * {{citation |last=Kordić |first=Snježana |author-link=Snježana Kordić |title=Serbo-Croatian |year=2006 |series = Languages of the World/Materials |volume = 148 |location=Munich & Newcastle |publisher=Lincom Europa |isbn=978-3-89586-161-1 |oclc=37959860 |ol=2863538W |id={{CROSBI|426503}}}} * {{cite book |last=Kordić |first=Snježana |year=2010 |language=sh |title=Jezik i nacionalizam |trans-title=Language and Nationalism |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |url-status=live |location=Zagreb |publisher=Durieux |page=430 |doi=10.2139/ssrn.3467646 |isbn=978-953-188-311-5 |lccn=2011520778 |oclc=729837512 |s2cid=220918333 |ol=15270636W |id={{CROSBI|475567}} |archive-date=1. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |access-date=21. 4. 2022 }} * {{cite journal |last=Lencek |first=Rado |title = A few remarks for the history of the term 'Serbocroatian' language |journal=Zbornik Za Filologiju I Lingvistiku |volume=19 |issue=1 |pages=45–53 |year=1976 |issn=0514-6143 }} * {{cite book |last=Mappes-Niediek |first=Norbert |year=2005 |language = de |title = Die Ethno-Falle: der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann |trans-title=The Ethnic Trap: the Balkan conflict and what Europe can learn from it |location=Berlin |publisher=Ch. Links Verlag |page=224 |isbn=978-3-86153-367-2 |oclc=61665869 }} * {{cite book |last=Pohl |first=Hans-Dieter |editor-last=Ohnheiser |editor-first=Ingeborg |title = Wechselbeziehungen zwischen slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen in Vergangenheit und Gegenwart : Akten der Tagung aus Anlaß des 25jährigen Bestehens des Instituts für Slawistik an der Universität Innsbruck, Innsbruck, 25. – 27. Mai 1995 |series = Innsbrucker Beiträge zur Kulturwissenschaft, Slavica aenipontan |volume = 4 |publisher = Non Lieu |pages=205–219 |language = de |chapter = Serbokroatisch – Rückblick und Ausblick |trans-chapter = Serbo-Croatian – Looking backward and forward |location=Innsbruck |year=1996 |oclc=243829127 }} * {{cite journal |last=Thomas |first=Paul-Louis |title=Le serbo-croate (bosniaque, croate, monténégrin, serbe): de l'étude d'une langue à l'identité des langues |trans-title = Serbo-Croatian (Bosnian, Croatian, Montenegrin, Serbian): from the study of a language to the identity of languages |language=fr |journal=Revue des études slaves |volume=74 |issue=2–3 |pages=311–325 |year=2003 |issn=0080-2557 |oclc=754204160 |id = {{ZDB|208723-6}} |doi=10.3406/slave.2002.6801 }} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|40em}} * Banac, Ivo: ''Main Trends in the Croatian Language Question''. Yale University Press, 1984. * Bunčić, D, 2016. Serbo-Croatian/Serbian: Cyrillic and Latin. Biscriptality: A Sociolinguistic Typology, pp.&nbsp;231–246. * Franolić, Branko: ''A Historical Survey of Literary Croatian''. Nouvelles éditions Latines, Paris, 1984. * Franolić, B, 1983. The development of literary Croatian and Serbian. Buske Verlag. * {{cite book |last=Franolić |first=Branko |year=1988 |title = Language Policy in Yugoslavia with special reference to Croatian |publisher=Nouvelles Editions Latines |location=Paris }} * {{cite book |last1=Franolić |first1=Branko |last2=Žagar |first2=Mateo |year=2008 |title = A Historical Outline of Literary Croatian & The Glagolitic Heritage of Croatian Culture |publisher=Erasmus & CSYPN |location=London & Zagreb |isbn=978-953-6132-80-5 }} * {{cite journal |last=Greenberg|first=Robert D. |title=In the Aftermath of Yugoslavia's Collapse: The Politics of Language Death and Language Birth |url=https://archive.org/details/sim_international-politics_1999-06_36_2/page/n14|journal=International Politics|year=1999|volume=36|issue=2|pages=141–158 }} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |chapter=Language, Religion, and Nationalism: The Case of the Former Serbo-Croatian |title=Typen slavischer Standardsprachen: Theoretische, methodische und empirische Zugaenge |year=2013 |location=Wiesbaden |publisher=Harrassowitz Verlag |pages=217–231 |url=https://books.google.com/books?id=XGUFngEACAAJ |isbn=9783447100281 }} * Ivić, Pavle: ''Die serbokroatischen Dialekte''. the Hague, 1958. * {{cite book |last=Jakobsen |first=Per |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title = Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=25–34 |language=sh |chapter=O strukturalno-lingvističkim konstantama srpskohrvatskog jezika (inventar fonema i fonotaktička struktura) |trans-chapter=Serbocroatian structural-linguistic constants (inventory of phonemes and phonotactic structure) |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4}} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=8&sid=9 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005181043/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=8&sid=9 |date=5. 10. 2018 }}</small>. * {{cite journal |last=Kristophson |first = Jürgen |title=Vom Widersinn der Dialektologie: Gedanken zum Štokavischen |trans-title=Dialectological Nonsense: Thoughts on Shtokavian |language=de |journal=Zeitschrift für Balkanologie |volume=36 |issue=2 |pages=178–186 |year=2000 |issn=0044-2356 }} {{ZDB|201058-6}}. * Magner, Thomas F.: ''Zagreb Kajkavian dialect''. Pennsylvania State University, 1966. * {{cite book |last=Magner |first=Thomas F. |year=1991 |title=Introduction to the Croatian and Serbian Language |url=https://archive.org/details/introductiontocr0000magn |edition = Revised |publisher=Pennsylvania State University }} * {{cite book |last=Merk |first=Hening |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title = Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=295–299 |language=sh |chapter=Neka pragmatična zapažanja o postojanju srpskohrvatskog jezika |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4 }} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005181049/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 |date=5. 10. 2018 }}</small>. * Murray Despalatović, Elinor: ''Ljudevit Gaj and the Illyrian Movement''. Columbia University Press, 1975. * Spalatin, C, 1966. Serbo-Croatian or Serbian and Croatian?: Considerations on the Croatian Declaration and Serbian Proposal of March 1967. Journal of Croatian Studies, 7, pp.&nbsp;3–13. * Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1. 2022. Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1 * Vergunova, Ludmila: ''The geographic distribution of Proto-Slavic dialectisms and the genesis of the South Slavic languages.'' 1996. (UNIVERSITY OF MICHIGAN LIBRARY) * Vukotić, Vuk: ''On the Discursive Construction of Dialectal Varieties: The Case of Central South Slavic ‘Supradialects’.'' Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1 * Zekovic, Sreten & Cimeša, Boro: ''Elementa montenegrina'', Chrestomatia 1/90. CIP, Zagreb 1991. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [http://sh.wikipedia.org Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku] {{Slavenski jezici}} [[Kategorija:Konstruirani jezici]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] 6ixpf24wukumywd94suakloywmll1wc 3901022 3900952 2026-06-28T09:05:01Z نوفاك اتشمان 16322 dopuna 3901022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime = Srpskohrvatski jezik | ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = srpskohrvatski/hrvatskosrpski српскохрватски/хрватскосрпски | familycolor = | države = {{ZID|FNRJ}}/[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | regije = [[Balkan]] ([[Jugoistočna Evropa]]) | govornici = | rang = | jezička porodica = [[indoevropski jezici|indoevropski]]<br> :[[slavenski jezici|slavenski]] ::[[južnoslavenski jezici|južnoslavenski]] :::'''srpskohrvatski''' | država = {{ZID|Kraljevina Jugoslavija}} (1918–1945){{Napomena|Kao "srpsko-hrvatsko-slovenski".<ref name="ustavjugo1921">Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|"Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački."}}</ref><ref name="ustavjugo1931">Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|"Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački."}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref name="Ronelle2013">{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref>}}<br />{{ZID|SFRJ}} (1945–1992)<br />{{ZID|SRJ}} (1992–1997)<br />{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina|1992}} (1992–1995)<ref name="ustavbih1993">Član 4. [[:s:Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|"U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna."}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fcjp.ba/templates/ja_avian_ii_d/images/green/Ustav%20RBiH.pdf |title=Ustav RBiH.pdf |last= |first= |date=14. 3. 1993 |website= |publisher=Fondacija Centar za javno pravo |access-date=29. 3. 2017 |quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.}}</ref><br />{{ZID|Srbija|2004}} (1990-2006)<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|"U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom."}}</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20060908044936/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp]</ref> | ustanova = --- | iso1 = sh | iso2 = scr, scc | iso3 = hbs | sil = }} '''Srpskohrvatski '''ili '''hrvatskosrpski''', u novije vrijeme '''bosansko-hrvatsko-srpski''' (BHS) ili '''bosansko-crnogorsko-hrvatsko-srpski''' (BCHS),<ref>{{cite web|url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml|title=Duke University - Duke University Slavic Centers : Webliography|work=seelrc.org|access-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml|archive-date=21. 5. 2013|url-status=dead}}</ref> [[pluricentrični jezik|pluricentrični]] je [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski jezik]] sa četiri<ref>{{cite book |last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=da |title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans-title=Serbo-Croatian Grammar: Noun Morphology |series=Arbejdspapirer |volume=1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=unpaginated (Preface) |oclc=471591123 }}</ref> međusobno razumljive standardne varijante, i to [[Srpski jezik|srpskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Crnogorski jezik|crnogorskom]].<ref>{{cite book|last=Šipka|first=Danko|title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages|publisher=Cambridge University Press|year=2019|isbn=978-953-313-086-6|location=New York, NY|pages=206, 166|doi=10.1017/9781108685795|lccn=2018048005|oclc=1061308790|quote=Serbo-Croatian, which features four ethnic variants: Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin|author-link=Danko Sipka|s2cid=150383965}}</ref><ref name="Econ">{{cite news|url=https://www.economist.com/the-economist-explains/2017/04/10/is-serbo-croatian-a-language|title=Is Serbo-Croatian a language?|date=10. 4. 2017|newspaper=The Economist}}</ref> kojime govori oko 19 miliona ljudi na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]]. [[Bosanski jezik|Bosanski]], [[Crnogorski jezik|crnogorski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] su [[Standardni jezik|normativne varijante]] srpskohrvatskoga jezika, zasnovane na [[Istočnohercegovački dijalekt|istočnohercegovačkom dijalektu]] [[Štokavsko narječje|štokavskoga narječja]]. [[Južnoslavenski jezici]] su historijski formirali [[dijalekatski kontinuum]]. Turbulentna historija regije, posebno zbog širenja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] [[Osmansko Carstvo|Carstva]], dovela je do složenog dijalekatskog i religijskog mozaika. Zbog migracija stanovništva, štokavsko narečje je postalo najraširenije [[narečje]] na zapadnom [[Balkan]]u, prodirući prema zapadu u područje kojim su ranije dominirali [[Čakavsko narječje|čakavski]] i [[Kajkavsko narečje|kajkavski]].<ref>{{harvnb|Greenberg|2004|p=33|loc=chpt. 2. 3. The power of competing dialects}}: {{quote inline|Over the past few hundred years, the Štokavian dialects have expanded at the expense of both Čakavian and Kajkavian [...]}}</ref> Bošnjaci, Hrvati i Srbi se razlikuju po religiji i historijski su često bili dio različitih kulturnih sfera, iako su veliki dijelovi ovih populacija živjeli jedni pored drugih pod stranom vlašću. Tokom tog perioda, jezik se nazivao raznim imenima, kao što su "slavenski" općenito, ili "srpski", "hrvatski" ili "bosanski" posebno. Na klasicistički način, nazivan je i "ilirskim". Standardizacija srpsko-hrvatskog jezika pokrenuta je [[Bečki književni sporazum|Bečkim književnim sporazumom]] iz 1850. od hrvatskih i srpskih pisaca i filologana decenijama prije nego što je osnovana jugoslavenska država.{{sfn|Blum|2002|pp=130–132}} Od samog početka, književni srpski i hrvatski jezik pokazivali su male razlike, iako su oba bila zasnovana na istom štokavskom dijalektu - istočnohercegovačkom narodnom govoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], karakterističnom po [[štokavsko narječje|štokavskom narječju]] i [[Ijekavski govor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> U 20. vijeku služio je kao ''[[lingua franca]]'' bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], bivajući jedinim zvaničnim jezikom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (pod tadašnjim nazivom "srpsko-hrvatsko-slovenski"),<ref name="ustavjugo1921" /><ref name="ustavjugo1931" /><ref name="Busch2004" /><ref name="Ronelle2013" /> te zvaničnim jezikom četiri republike bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] (SR BiH, SR Crnoj Gori, SR Srbiji i SR Hrvatskoj), kao i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="ustavbih1993" /> [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] tokom 1990-ih srpskohrvatski jezik prestaje biti u zvaničnoj upotrebi, te se iz njega razvijaju savremeni bosanski, hrvatski i srpski književni jezici a napori da se kodificira zaseban crnogorski standard se nastavljaju. Savremena lingvistika i [[slavistika]] je podijeljena oko klasifikacije srpskohrvatskog jezika; pored teorije pluricentričnosti, pojavila se i teorija jezičkog [[dijasistem]]a ('srednjejužnoslavenski dijasistem'), dok ga svjetska lingvistička organizacija [[SIL International]] smatra živim [[makrojezik]]om sa [[ISO 639]]-3 identifikatorom <tt>hbs</tt>.<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=15. 1. 2023}}</ref> Srpskohrvatski jezik ima nekoliko specifičnosti: tri izgovora [[Ekavski govor|ekavski]], [[Ijekavski govor|ijekavski]] i [[Ikavski govor|ikavski]], dva pisma [[latinica|latinicu]] i [[ćirilica|ćirilicu]], bogatstvo leksičkih sinonima, kao i upotrebu izraza specifičnih za pojedine sociokulturne sredine. Standard se razvijao za potrebe četiri naroda [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]]. [[Jezička politika]] pred-jugoslavenskih lingvista je varirala između svojevoljnog nastojanja umanjivanja razlika (kroz zbližavanje standarda i literaturno napuštanje [[Kajkavsko narječje|kajkavštine]] i [[Slavenosrpski jezik|slavenosrpskoga jezika]] i usvajanjem štokavskoga narječja) i nastojanja da se stvori čisti štokavski književni jezik; razdoblje Jugoslavije obilježava priznavanje samo dvije varijante srpskohrvatskoga jezika, tzv. 'zapadna' (hrvatska) i 'istočna' (srpska), gdje je istočna varijanta osjetno uzimala prednost pred zapadnom. Raspadom zajedničke države na snagu stupaju tendencije [[Jezički separatizam|jezičkog separatizma]], koji se ponajviše očitavaju kroz [[jezičko čistunstvo]], te standardizacije zasebnih književnih jezika, među kojima i bosanski, a nakon raspada državne zajednice [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] i crnogorski. Pored štokavskoga narječja se ponekad u srpskohrvatski jezik svrstavaju i [[kajkavsko narječje|kajkavsko]], [[čakavsko narječje|čakavsko]], te [[torlačko narječje]]. Dio lingvistike ova narječja smatraju zasebnim (mikro-)jezicima ili regiolektima zbog manjka [[uzajamna razumljivost|uzajamne razumljivosti]] sa štokavskim narječjem. Poput drugih južnoslavenskih jezika, srpskohrvatski ima relativno jednostavnu fonologiju, sa zajedničkim sistemom od pet samoglasnika i dvadeset pet suglasnika. Njegova gramatika se razvila iz opšteslavenskog jezika, sa složenom infleksijom, čuvajući sedam gramatičkih padeža u [[Imenice|imenicama]], [[Zamjenice|zamjenicama]] i [[pridjevi]]ma. [[Glagoli]] pokazuju imperfektivni ili perfektivni aspekt, sa umjereno složenim vremenskim sistemom. Srpskohrvatski je jezik u kojem se koristi izostavljanje predznaka i ima fleksibilan red riječi, gdje je subjekat-glagol-objekat standardni. Može se pisati ili latinicom ili ćirilicom,{{efn|name=cnr-script|Zvanično kodificirano [[crnogorsko pismo]] za standardni [[crnogorski jezik]] proširuje Gajevu latinicu i srpsku ćirilicu s dva dodatna slova; ove jezičke reforme, međutim, nisu ušle u svakodnevnu upotrebu.}} a ortografija je izrazito fonemska u svim standardima. Uprkos mnogim jezičkim sličnostima među standardnim varijantama, svaka posjeduje prepoznatljive osobine,{{sfn|Alexander|2006|p=379}} iako te razlike ostaju minimalne.{{sfn|Ćalić|2021|loc=In contrast with the prevalence of language-external criteria that determine attitudes about the status of Serbo-Croatian as well as about its description, attitudes to language-internal criteria show there is almost unanimous agreement that differences between the standards are minimal. Overall, 96.3 % of respondents considered Serbo-Croatian varieties to be mutually intelligible [...]}} == Također pogledajte == * [[Ilirski pokret]] * [[Ilirski jezik (južnoslavenski)]] * [[Bečki književni dogovor]] * [[Novosadski dogovor]] * ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' * ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' * [[Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak|2}} === Izvori === {{refbegin|40em}} * {{cite book |last=Alexander |first=Ronelle |title=Bosnian, Croatian, Serbian, a Grammar: With Sociolinguistic Commentary |year=2006 |location=Madison |publisher=University of Wisconsin Press |url=https://books.google.com/books?id=6HTdZ5rxJ-cC |isbn=9780299211936 }} * {{cite book |last=Alexander |first=Ronelle |chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian |title=Entangled Histories of the Balkans |year=2013 |volume=1 |location=Leiden, South Holland; Boston, MA |publisher=Brill |pages=341–417 |url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC |isbn=9789004250765 }} * {{cite book |last=Ammon |first=Ulrich |year=1995 |language = de |title = Die deutsche Sprache in Deutschland, Österreich und der Schweiz: das Problem der nationalen Varietäten |trans-title=German Language in Germany, Austria and Switzerland: The Problem of National Varieties |location=Berlin & New York |publisher=[[De Gruyter|Walter de Gruyter]] |page=575 |oclc=33981055 }} * {{cite book |last=Blum |first=Daniel |year=2002 |language = de |title = Sprache und Politik : Sprachpolitik und Sprachnationalismus in der Republik Indien und dem sozialistischen Jugoslawien (1945–1991) |trans-title = Language and Policy: Language Policy and Linguistic Nationalism in the Republic of India and the Socialist Yugoslavia (1945–1991) |series = Beiträge zur Südasienforschung |volume =192 |location=Würzburg |publisher=Ergon |page=200 |isbn=978-3-89913-253-3 |oclc=51961066 }} * {{cite book |editor1-last=Brown |editor1-first=Edward Keith |editor2-last=Anderson |editor2-first=Anne |title = Encyclopedia of Language and Linguistics |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |year=2006 |isbn=978-0-08-044299-0 |oclc=3945869 }} * {{cite book |editor1-last=Bugarski |editor1-first=Ranko |editor1-link=Ranko Bugarski |editor2-last=Hawkesworth |editor2-first=Celia |title = Language in the Former Yugoslav Lands |publisher=Slavica Publishers |page=325 |location=Bloomington |year=2006 |isbn=978-0-89357-298-3 |oclc=52858529 }} * {{cite journal |first=Jelena |last=Ćalić |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |journal=Sociolinguistica: European Journal of Sociolinguistics |publisher=[[De Gruyter]] |issn=0933-1883 |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |pages=113–140 |year=2021 |s2cid=244134335 |doi-access=free}} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |year=2004 |edition=1st |location=New York, NY |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=_lNjHgr3QioC |isbn=9780191514555 }} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |year=2008 |edition=2nd updated |location=New York, NY |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=31ELAQAAMAAJ |isbn=9780199208753 }} * {{cite journal |last=Gröschel |first=Bernhard |author-link=Bernhard Gröschel |title=Postjugoslavische Amtssprachenregelungen – Soziolinguistische Argumente gegen die Einheitlichkeit des Serbokroatischen? |trans-title=Post-Yugoslav Official Languages Regulations – Sociolinguistic Arguments Against Consistency of Serbo-Croatian? |url=https://archive.org/details/Postjugoslavische_Amtssprachenregelungen_Bernhard_Groeschel_2003 |language=de |journal=Srpski Jezik |volume=8 |issue=1–2 |pages=135–196 |year=2003 |issn=0354-9259 |access-date=18. 5. 2015 }} <small>[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=121971724&fmt=11&lani=sr (COBISS-Sr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180928211826/http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=121971724&fmt=11&lani=sr |date=28. 9. 2018 }}</small>. * {{cite book |last=Gröschel |first=Bernhard |year=2009 |language = de |title = Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit |trans-title=Serbo-Croatian Between Linguistics and Politics: With a Bibliography of the Post-Yugoslav Language Dispute |series = Lincom Studies in Slavic Linguistics |volume = 34 |location=Munich |publisher=Lincom Europa |page=451 |isbn=978-3-929075-79-3 |oclc=428012015 |lccn=2009473660 |ol=15295665W |id ={{COBISS|43144034}}}} [http://d-nb.info/994941226/04 Contents]. * {{citation |last=Kordić |first=Snježana |author-link=Snježana Kordić |title=Serbo-Croatian |year=2006 |series = Languages of the World/Materials |volume = 148 |location=Munich & Newcastle |publisher=Lincom Europa |isbn=978-3-89586-161-1 |oclc=37959860 |ol=2863538W |id={{CROSBI|426503}}}} * {{cite book |last=Kordić |first=Snježana |year=2010 |language=sh |title=Jezik i nacionalizam |trans-title=Language and Nationalism |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |url-status=live |location=Zagreb |publisher=Durieux |page=430 |doi=10.2139/ssrn.3467646 |isbn=978-953-188-311-5 |lccn=2011520778 |oclc=729837512 |s2cid=220918333 |ol=15270636W |id={{CROSBI|475567}} |archive-date=1. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |access-date=21. 4. 2022 }} * {{cite journal |last=Lencek |first=Rado |title = A few remarks for the history of the term 'Serbocroatian' language |journal=Zbornik Za Filologiju I Lingvistiku |volume=19 |issue=1 |pages=45–53 |year=1976 |issn=0514-6143 }} * {{cite book |last=Mappes-Niediek |first=Norbert |year=2005 |language = de |title = Die Ethno-Falle: der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann |trans-title=The Ethnic Trap: the Balkan conflict and what Europe can learn from it |location=Berlin |publisher=Ch. Links Verlag |page=224 |isbn=978-3-86153-367-2 |oclc=61665869 }} * {{cite book |last=Pohl |first=Hans-Dieter |editor-last=Ohnheiser |editor-first=Ingeborg |title = Wechselbeziehungen zwischen slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen in Vergangenheit und Gegenwart : Akten der Tagung aus Anlaß des 25jährigen Bestehens des Instituts für Slawistik an der Universität Innsbruck, Innsbruck, 25. – 27. Mai 1995 |series = Innsbrucker Beiträge zur Kulturwissenschaft, Slavica aenipontan |volume = 4 |publisher = Non Lieu |pages=205–219 |language = de |chapter = Serbokroatisch – Rückblick und Ausblick |trans-chapter = Serbo-Croatian – Looking backward and forward |location=Innsbruck |year=1996 |oclc=243829127 }} * {{cite journal |last=Thomas |first=Paul-Louis |title=Le serbo-croate (bosniaque, croate, monténégrin, serbe): de l'étude d'une langue à l'identité des langues |trans-title = Serbo-Croatian (Bosnian, Croatian, Montenegrin, Serbian): from the study of a language to the identity of languages |language=fr |journal=Revue des études slaves |volume=74 |issue=2–3 |pages=311–325 |year=2003 |issn=0080-2557 |oclc=754204160 |id = {{ZDB|208723-6}} |doi=10.3406/slave.2002.6801 }} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|40em}} * Banac, Ivo: ''Main Trends in the Croatian Language Question''. Yale University Press, 1984. * Bunčić, D, 2016. Serbo-Croatian/Serbian: Cyrillic and Latin. Biscriptality: A Sociolinguistic Typology, pp.&nbsp;231–246. * Franolić, Branko: ''A Historical Survey of Literary Croatian''. Nouvelles éditions Latines, Paris, 1984. * Franolić, B, 1983. The development of literary Croatian and Serbian. Buske Verlag. * {{cite book |last=Franolić |first=Branko |year=1988 |title = Language Policy in Yugoslavia with special reference to Croatian |publisher=Nouvelles Editions Latines |location=Paris }} * {{cite book |last1=Franolić |first1=Branko |last2=Žagar |first2=Mateo |year=2008 |title = A Historical Outline of Literary Croatian & The Glagolitic Heritage of Croatian Culture |publisher=Erasmus & CSYPN |location=London & Zagreb |isbn=978-953-6132-80-5 }} * {{cite journal |last=Greenberg|first=Robert D. |title=In the Aftermath of Yugoslavia's Collapse: The Politics of Language Death and Language Birth |url=https://archive.org/details/sim_international-politics_1999-06_36_2/page/n14|journal=International Politics|year=1999|volume=36|issue=2|pages=141–158 }} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |chapter=Language, Religion, and Nationalism: The Case of the Former Serbo-Croatian |title=Typen slavischer Standardsprachen: Theoretische, methodische und empirische Zugaenge |year=2013 |location=Wiesbaden |publisher=Harrassowitz Verlag |pages=217–231 |url=https://books.google.com/books?id=XGUFngEACAAJ |isbn=9783447100281 }} * Ivić, Pavle: ''Die serbokroatischen Dialekte''. the Hague, 1958. * {{cite book |last=Jakobsen |first=Per |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title = Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=25–34 |language=sh |chapter=O strukturalno-lingvističkim konstantama srpskohrvatskog jezika (inventar fonema i fonotaktička struktura) |trans-chapter=Serbocroatian structural-linguistic constants (inventory of phonemes and phonotactic structure) |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4}} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=8&sid=9 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005181043/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=8&sid=9 |date=5. 10. 2018 }}</small>. * {{cite journal |last=Kristophson |first = Jürgen |title=Vom Widersinn der Dialektologie: Gedanken zum Štokavischen |trans-title=Dialectological Nonsense: Thoughts on Shtokavian |language=de |journal=Zeitschrift für Balkanologie |volume=36 |issue=2 |pages=178–186 |year=2000 |issn=0044-2356 }} {{ZDB|201058-6}}. * Magner, Thomas F.: ''Zagreb Kajkavian dialect''. Pennsylvania State University, 1966. * {{cite book |last=Magner |first=Thomas F. |year=1991 |title=Introduction to the Croatian and Serbian Language |url=https://archive.org/details/introductiontocr0000magn |edition = Revised |publisher=Pennsylvania State University }} * {{cite book |last=Merk |first=Hening |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title = Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=295–299 |language=sh |chapter=Neka pragmatična zapažanja o postojanju srpskohrvatskog jezika |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4 }} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005181049/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 |date=5. 10. 2018 }}</small>. * Murray Despalatović, Elinor: ''Ljudevit Gaj and the Illyrian Movement''. Columbia University Press, 1975. * Spalatin, C, 1966. Serbo-Croatian or Serbian and Croatian?: Considerations on the Croatian Declaration and Serbian Proposal of March 1967. Journal of Croatian Studies, 7, pp.&nbsp;3–13. * Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1. 2022. Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1 * Vergunova, Ludmila: ''The geographic distribution of Proto-Slavic dialectisms and the genesis of the South Slavic languages.'' 1996. (UNIVERSITY OF MICHIGAN LIBRARY) * Vukotić, Vuk: ''On the Discursive Construction of Dialectal Varieties: The Case of Central South Slavic ‘Supradialects’.'' Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1 * Zekovic, Sreten & Cimeša, Boro: ''Elementa montenegrina'', Chrestomatia 1/90. CIP, Zagreb 1991. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [http://sh.wikipedia.org Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku] {{Slavenski jezici}} [[Kategorija:Konstruirani jezici]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] 7euanw6gv3hz66zd2jry7s7vxsy25k5 3901031 3901022 2026-06-28T09:20:26Z نوفاك اتشمان 16322 dopuna 3901031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime = Srpskohrvatski jezik | ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = srpskohrvatski/hrvatskosrpski српскохрватски/хрватскосрпски | familycolor = | države = {{ZID|FNRJ}}/[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | regije = [[Balkan]] ([[Jugoistočna Evropa]]) | govornici = | rang = | jezička porodica = [[indoevropski jezici|indoevropski]]<br> :[[slavenski jezici|slavenski]] ::[[južnoslavenski jezici|južnoslavenski]] :::'''srpskohrvatski''' | država = {{ZID|Kraljevina Jugoslavija}} (1918–1945){{Napomena|Kao "srpsko-hrvatsko-slovenski".<ref name="ustavjugo1921">Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|"Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački."}}</ref><ref name="ustavjugo1931">Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|"Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački."}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref name="Ronelle2013">{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref>}}<br />{{ZID|SFRJ}} (1945–1992)<br />{{ZID|SRJ}} (1992–1997)<br />{{ZID|Srbija|2004}} (1990-2006)<ref name="ustavsrb1990">Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|"U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom."}}</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20060908044936/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp]</ref><br />{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina|1992}} (1992–1995)<ref name="ustavbih1993">Član 4. [[:s:Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|"U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna."}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fcjp.ba/templates/ja_avian_ii_d/images/green/Ustav%20RBiH.pdf |title=Ustav RBiH.pdf |last= |first= |date=14. 3. 1993 |website= |publisher=Fondacija Centar za javno pravo |access-date=29. 3. 2017 |quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.}}</ref> | ustanova = --- | iso1 = sh | iso2 = scr, scc | iso3 = hbs | sil = }} '''Srpskohrvatski '''ili '''hrvatskosrpski''', u novije vrijeme '''bosansko-hrvatsko-srpski''' (BHS) ili '''bosansko-crnogorsko-hrvatsko-srpski''' (BCHS),<ref>{{cite web|url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml|title=Duke University - Duke University Slavic Centers : Webliography|work=seelrc.org|access-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml|archive-date=21. 5. 2013|url-status=dead}}</ref> [[pluricentrični jezik|pluricentrični]] je [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski jezik]] sa četiri<ref>{{cite book |last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=da |title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans-title=Serbo-Croatian Grammar: Noun Morphology |series=Arbejdspapirer |volume=1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=unpaginated (Preface) |oclc=471591123 }}</ref> međusobno razumljive standardne varijante, i to [[Srpski jezik|srpskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Crnogorski jezik|crnogorskom]].<ref>{{cite book|last=Šipka|first=Danko|title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages|publisher=Cambridge University Press|year=2019|isbn=978-953-313-086-6|location=New York, NY|pages=206, 166|doi=10.1017/9781108685795|lccn=2018048005|oclc=1061308790|quote=Serbo-Croatian, which features four ethnic variants: Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin|author-link=Danko Sipka|s2cid=150383965}}</ref><ref name="Econ">{{cite news|url=https://www.economist.com/the-economist-explains/2017/04/10/is-serbo-croatian-a-language|title=Is Serbo-Croatian a language?|date=10. 4. 2017|newspaper=The Economist}}</ref> kojime govori oko 19 miliona ljudi na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]]. [[Bosanski jezik|Bosanski]], [[Crnogorski jezik|crnogorski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] su [[Standardni jezik|normativne varijante]] srpskohrvatskoga jezika, zasnovane na [[Istočnohercegovački dijalekt|istočnohercegovačkom dijalektu]] [[Štokavsko narječje|štokavskoga narječja]]. [[Južnoslavenski jezici]] su historijski formirali [[dijalekatski kontinuum]]. Turbulentna historija regije, posebno zbog širenja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] [[Osmansko Carstvo|Carstva]], dovela je do složenog dijalekatskog i religijskog mozaika. Zbog migracija stanovništva, štokavsko narečje je postalo najraširenije [[narečje]] na zapadnom [[Balkan]]u, prodirući prema zapadu u područje kojim su ranije dominirali [[Čakavsko narječje|čakavski]] i [[Kajkavsko narečje|kajkavski]].<ref>{{harvnb|Greenberg|2004|p=33|loc=chpt. 2. 3. The power of competing dialects}}: {{quote inline|Over the past few hundred years, the Štokavian dialects have expanded at the expense of both Čakavian and Kajkavian [...]}}</ref> Bošnjaci, Hrvati i Srbi se razlikuju po religiji i historijski su često bili dio različitih kulturnih sfera, iako su veliki dijelovi ovih populacija živjeli jedni pored drugih pod stranom vlašću. Tokom tog perioda, jezik se nazivao raznim imenima, kao što su "slavenski" općenito, ili "srpski", "hrvatski" ili "bosanski" posebno. Na klasicistički način, nazivan je i "ilirskim". Standardizacija srpsko-hrvatskog jezika pokrenuta je [[Bečki književni sporazum|Bečkim književnim sporazumom]] iz 1850. od hrvatskih i srpskih pisaca i filologana decenijama prije nego što je osnovana jugoslavenska država.{{sfn|Blum|2002|pp=130–132}} Od samog početka, književni srpski i hrvatski jezik pokazivali su male razlike, iako su oba bila zasnovana na istom štokavskom dijalektu - istočnohercegovačkom narodnom govoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], karakterističnom po [[štokavsko narječje|štokavskom narječju]] i [[Ijekavski govor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> U 20. vijeku služio je kao ''[[lingua franca]]'' bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], bivajući jedinim zvaničnim jezikom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (pod tadašnjim nazivom "srpsko-hrvatsko-slovenski"),<ref name="ustavjugo1921" /><ref name="ustavjugo1931" /><ref name="Busch2004" /><ref name="Ronelle2013" /> te zvaničnim jezikom četiri republike bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] (SR BiH, SR Crnoj Gori, SR Srbiji i SR Hrvatskoj), kao i [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]]<ref name="ustavsrb1990" /> i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="ustavbih1993" /> [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] tokom 1990-ih srpskohrvatski jezik prestaje biti u zvaničnoj upotrebi, te se iz njega razvijaju savremeni bosanski, hrvatski i srpski književni jezici a napori da se kodificira zaseban crnogorski standard se nastavljaju. Savremena lingvistika i [[slavistika]] je podijeljena oko klasifikacije srpskohrvatskog jezika; pored teorije pluricentričnosti, pojavila se i teorija jezičkog [[dijasistem]]a ('srednjejužnoslavenski dijasistem'), dok ga svjetska lingvistička organizacija [[SIL International]] smatra živim [[makrojezik]]om sa [[ISO 639]]-3 identifikatorom <tt>hbs</tt>.<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=15. 1. 2023}}</ref> Srpskohrvatski jezik ima nekoliko specifičnosti: tri izgovora [[Ekavski govor|ekavski]], [[Ijekavski govor|ijekavski]] i [[Ikavski govor|ikavski]], dva pisma [[latinica|latinicu]] i [[ćirilica|ćirilicu]], bogatstvo leksičkih sinonima, kao i upotrebu izraza specifičnih za pojedine sociokulturne sredine. Standard se razvijao za potrebe četiri naroda [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]]. [[Jezička politika]] pred-jugoslavenskih lingvista je varirala između svojevoljnog nastojanja umanjivanja razlika (kroz zbližavanje standarda i literaturno napuštanje [[Kajkavsko narječje|kajkavštine]] i [[Slavenosrpski jezik|slavenosrpskoga jezika]] i usvajanjem štokavskoga narječja) i nastojanja da se stvori čisti štokavski književni jezik; razdoblje Jugoslavije obilježava priznavanje samo dvije varijante srpskohrvatskoga jezika, tzv. 'zapadna' (hrvatska) i 'istočna' (srpska), gdje je istočna varijanta osjetno uzimala prednost pred zapadnom. Raspadom zajedničke države na snagu stupaju tendencije [[Jezički separatizam|jezičkog separatizma]], koji se ponajviše očitavaju kroz [[jezičko čistunstvo]], te standardizacije zasebnih književnih jezika, među kojima i bosanski, a nakon raspada državne zajednice [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] i crnogorski. Pored štokavskoga narječja se ponekad u srpskohrvatski jezik svrstavaju i [[kajkavsko narječje|kajkavsko]], [[čakavsko narječje|čakavsko]], te [[torlačko narječje]]. Dio lingvistike ova narječja smatraju zasebnim (mikro-)jezicima ili regiolektima zbog manjka [[uzajamna razumljivost|uzajamne razumljivosti]] sa štokavskim narječjem. Poput drugih južnoslavenskih jezika, srpskohrvatski ima relativno jednostavnu fonologiju, sa zajedničkim sistemom od pet samoglasnika i dvadeset pet suglasnika. Njegova gramatika se razvila iz opšteslavenskog jezika, sa složenom infleksijom, čuvajući sedam gramatičkih padeža u [[Imenice|imenicama]], [[Zamjenice|zamjenicama]] i [[pridjevi]]ma. [[Glagoli]] pokazuju imperfektivni ili perfektivni aspekt, sa umjereno složenim vremenskim sistemom. Srpskohrvatski je jezik u kojem se koristi izostavljanje predznaka i ima fleksibilan red riječi, gdje je subjekat-glagol-objekat standardni. Može se pisati ili latinicom ili ćirilicom,{{efn|name=cnr-script|Zvanično kodificirano [[crnogorsko pismo]] za standardni [[crnogorski jezik]] proširuje Gajevu latinicu i srpsku ćirilicu s dva dodatna slova; ove jezičke reforme, međutim, nisu ušle u svakodnevnu upotrebu.}} a ortografija je izrazito fonemska u svim standardima. Uprkos mnogim jezičkim sličnostima među standardnim varijantama, svaka posjeduje prepoznatljive osobine,{{sfn|Alexander|2006|p=379}} iako te razlike ostaju minimalne.{{sfn|Ćalić|2021|loc=In contrast with the prevalence of language-external criteria that determine attitudes about the status of Serbo-Croatian as well as about its description, attitudes to language-internal criteria show there is almost unanimous agreement that differences between the standards are minimal. Overall, 96.3 % of respondents considered Serbo-Croatian varieties to be mutually intelligible [...]}} == Također pogledajte == * [[Ilirski pokret]] * [[Ilirski jezik (južnoslavenski)]] * [[Bečki književni dogovor]] * [[Novosadski dogovor]] * ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' * ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' * [[Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak|2}} === Izvori === {{refbegin|40em}} * {{cite book |last=Alexander |first=Ronelle |title=Bosnian, Croatian, Serbian, a Grammar: With Sociolinguistic Commentary |year=2006 |location=Madison |publisher=University of Wisconsin Press |url=https://books.google.com/books?id=6HTdZ5rxJ-cC |isbn=9780299211936 }} * {{cite book |last=Alexander |first=Ronelle |chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian |title=Entangled Histories of the Balkans |year=2013 |volume=1 |location=Leiden, South Holland; Boston, MA |publisher=Brill |pages=341–417 |url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC |isbn=9789004250765 }} * {{cite book |last=Ammon |first=Ulrich |year=1995 |language = de |title = Die deutsche Sprache in Deutschland, Österreich und der Schweiz: das Problem der nationalen Varietäten |trans-title=German Language in Germany, Austria and Switzerland: The Problem of National Varieties |location=Berlin & New York |publisher=[[De Gruyter|Walter de Gruyter]] |page=575 |oclc=33981055 }} * {{cite book |last=Blum |first=Daniel |year=2002 |language = de |title = Sprache und Politik : Sprachpolitik und Sprachnationalismus in der Republik Indien und dem sozialistischen Jugoslawien (1945–1991) |trans-title = Language and Policy: Language Policy and Linguistic Nationalism in the Republic of India and the Socialist Yugoslavia (1945–1991) |series = Beiträge zur Südasienforschung |volume =192 |location=Würzburg |publisher=Ergon |page=200 |isbn=978-3-89913-253-3 |oclc=51961066 }} * {{cite book |editor1-last=Brown |editor1-first=Edward Keith |editor2-last=Anderson |editor2-first=Anne |title = Encyclopedia of Language and Linguistics |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |year=2006 |isbn=978-0-08-044299-0 |oclc=3945869 }} * {{cite book |editor1-last=Bugarski |editor1-first=Ranko |editor1-link=Ranko Bugarski |editor2-last=Hawkesworth |editor2-first=Celia |title = Language in the Former Yugoslav Lands |publisher=Slavica Publishers |page=325 |location=Bloomington |year=2006 |isbn=978-0-89357-298-3 |oclc=52858529 }} * {{cite journal |first=Jelena |last=Ćalić |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |journal=Sociolinguistica: European Journal of Sociolinguistics |publisher=[[De Gruyter]] |issn=0933-1883 |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |pages=113–140 |year=2021 |s2cid=244134335 |doi-access=free}} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |year=2004 |edition=1st |location=New York, NY |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=_lNjHgr3QioC |isbn=9780191514555 }} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |year=2008 |edition=2nd updated |location=New York, NY |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=31ELAQAAMAAJ |isbn=9780199208753 }} * {{cite journal |last=Gröschel |first=Bernhard |author-link=Bernhard Gröschel |title=Postjugoslavische Amtssprachenregelungen – Soziolinguistische Argumente gegen die Einheitlichkeit des Serbokroatischen? |trans-title=Post-Yugoslav Official Languages Regulations – Sociolinguistic Arguments Against Consistency of Serbo-Croatian? |url=https://archive.org/details/Postjugoslavische_Amtssprachenregelungen_Bernhard_Groeschel_2003 |language=de |journal=Srpski Jezik |volume=8 |issue=1–2 |pages=135–196 |year=2003 |issn=0354-9259 |access-date=18. 5. 2015 }} <small>[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=121971724&fmt=11&lani=sr (COBISS-Sr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180928211826/http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=121971724&fmt=11&lani=sr |date=28. 9. 2018 }}</small>. * {{cite book |last=Gröschel |first=Bernhard |year=2009 |language = de |title = Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit |trans-title=Serbo-Croatian Between Linguistics and Politics: With a Bibliography of the Post-Yugoslav Language Dispute |series = Lincom Studies in Slavic Linguistics |volume = 34 |location=Munich |publisher=Lincom Europa |page=451 |isbn=978-3-929075-79-3 |oclc=428012015 |lccn=2009473660 |ol=15295665W |id ={{COBISS|43144034}}}} [http://d-nb.info/994941226/04 Contents]. * {{citation |last=Kordić |first=Snježana |author-link=Snježana Kordić |title=Serbo-Croatian |year=2006 |series = Languages of the World/Materials |volume = 148 |location=Munich & Newcastle |publisher=Lincom Europa |isbn=978-3-89586-161-1 |oclc=37959860 |ol=2863538W |id={{CROSBI|426503}}}} * {{cite book |last=Kordić |first=Snježana |year=2010 |language=sh |title=Jezik i nacionalizam |trans-title=Language and Nationalism |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |url-status=live |location=Zagreb |publisher=Durieux |page=430 |doi=10.2139/ssrn.3467646 |isbn=978-953-188-311-5 |lccn=2011520778 |oclc=729837512 |s2cid=220918333 |ol=15270636W |id={{CROSBI|475567}} |archive-date=1. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |access-date=21. 4. 2022 }} * {{cite journal |last=Lencek |first=Rado |title = A few remarks for the history of the term 'Serbocroatian' language |journal=Zbornik Za Filologiju I Lingvistiku |volume=19 |issue=1 |pages=45–53 |year=1976 |issn=0514-6143 }} * {{cite book |last=Mappes-Niediek |first=Norbert |year=2005 |language = de |title = Die Ethno-Falle: der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann |trans-title=The Ethnic Trap: the Balkan conflict and what Europe can learn from it |location=Berlin |publisher=Ch. Links Verlag |page=224 |isbn=978-3-86153-367-2 |oclc=61665869 }} * {{cite book |last=Pohl |first=Hans-Dieter |editor-last=Ohnheiser |editor-first=Ingeborg |title = Wechselbeziehungen zwischen slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen in Vergangenheit und Gegenwart : Akten der Tagung aus Anlaß des 25jährigen Bestehens des Instituts für Slawistik an der Universität Innsbruck, Innsbruck, 25. – 27. Mai 1995 |series = Innsbrucker Beiträge zur Kulturwissenschaft, Slavica aenipontan |volume = 4 |publisher = Non Lieu |pages=205–219 |language = de |chapter = Serbokroatisch – Rückblick und Ausblick |trans-chapter = Serbo-Croatian – Looking backward and forward |location=Innsbruck |year=1996 |oclc=243829127 }} * {{cite journal |last=Thomas |first=Paul-Louis |title=Le serbo-croate (bosniaque, croate, monténégrin, serbe): de l'étude d'une langue à l'identité des langues |trans-title = Serbo-Croatian (Bosnian, Croatian, Montenegrin, Serbian): from the study of a language to the identity of languages |language=fr |journal=Revue des études slaves |volume=74 |issue=2–3 |pages=311–325 |year=2003 |issn=0080-2557 |oclc=754204160 |id = {{ZDB|208723-6}} |doi=10.3406/slave.2002.6801 }} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|40em}} * Banac, Ivo: ''Main Trends in the Croatian Language Question''. Yale University Press, 1984. * Bunčić, D, 2016. Serbo-Croatian/Serbian: Cyrillic and Latin. Biscriptality: A Sociolinguistic Typology, pp.&nbsp;231–246. * Franolić, Branko: ''A Historical Survey of Literary Croatian''. Nouvelles éditions Latines, Paris, 1984. * Franolić, B, 1983. The development of literary Croatian and Serbian. Buske Verlag. * {{cite book |last=Franolić |first=Branko |year=1988 |title = Language Policy in Yugoslavia with special reference to Croatian |publisher=Nouvelles Editions Latines |location=Paris }} * {{cite book |last1=Franolić |first1=Branko |last2=Žagar |first2=Mateo |year=2008 |title = A Historical Outline of Literary Croatian & The Glagolitic Heritage of Croatian Culture |publisher=Erasmus & CSYPN |location=London & Zagreb |isbn=978-953-6132-80-5 }} * {{cite journal |last=Greenberg|first=Robert D. |title=In the Aftermath of Yugoslavia's Collapse: The Politics of Language Death and Language Birth |url=https://archive.org/details/sim_international-politics_1999-06_36_2/page/n14|journal=International Politics|year=1999|volume=36|issue=2|pages=141–158 }} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |chapter=Language, Religion, and Nationalism: The Case of the Former Serbo-Croatian |title=Typen slavischer Standardsprachen: Theoretische, methodische und empirische Zugaenge |year=2013 |location=Wiesbaden |publisher=Harrassowitz Verlag |pages=217–231 |url=https://books.google.com/books?id=XGUFngEACAAJ |isbn=9783447100281 }} * Ivić, Pavle: ''Die serbokroatischen Dialekte''. the Hague, 1958. * {{cite book |last=Jakobsen |first=Per |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title = Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=25–34 |language=sh |chapter=O strukturalno-lingvističkim konstantama srpskohrvatskog jezika (inventar fonema i fonotaktička struktura) |trans-chapter=Serbocroatian structural-linguistic constants (inventory of phonemes and phonotactic structure) |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4}} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=8&sid=9 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005181043/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=8&sid=9 |date=5. 10. 2018 }}</small>. * {{cite journal |last=Kristophson |first = Jürgen |title=Vom Widersinn der Dialektologie: Gedanken zum Štokavischen |trans-title=Dialectological Nonsense: Thoughts on Shtokavian |language=de |journal=Zeitschrift für Balkanologie |volume=36 |issue=2 |pages=178–186 |year=2000 |issn=0044-2356 }} {{ZDB|201058-6}}. * Magner, Thomas F.: ''Zagreb Kajkavian dialect''. Pennsylvania State University, 1966. * {{cite book |last=Magner |first=Thomas F. |year=1991 |title=Introduction to the Croatian and Serbian Language |url=https://archive.org/details/introductiontocr0000magn |edition = Revised |publisher=Pennsylvania State University }} * {{cite book |last=Merk |first=Hening |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title = Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=295–299 |language=sh |chapter=Neka pragmatična zapažanja o postojanju srpskohrvatskog jezika |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4 }} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005181049/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 |date=5. 10. 2018 }}</small>. * Murray Despalatović, Elinor: ''Ljudevit Gaj and the Illyrian Movement''. Columbia University Press, 1975. * Spalatin, C, 1966. Serbo-Croatian or Serbian and Croatian?: Considerations on the Croatian Declaration and Serbian Proposal of March 1967. Journal of Croatian Studies, 7, pp.&nbsp;3–13. * Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1. 2022. Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1 * Vergunova, Ludmila: ''The geographic distribution of Proto-Slavic dialectisms and the genesis of the South Slavic languages.'' 1996. (UNIVERSITY OF MICHIGAN LIBRARY) * Vukotić, Vuk: ''On the Discursive Construction of Dialectal Varieties: The Case of Central South Slavic ‘Supradialects’.'' Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1 * Zekovic, Sreten & Cimeša, Boro: ''Elementa montenegrina'', Chrestomatia 1/90. CIP, Zagreb 1991. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [http://sh.wikipedia.org Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku] {{Slavenski jezici}} [[Kategorija:Konstruirani jezici]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] dxvehtlsyyhsd61amb9fsagh5t1le2k 3901043 3901031 2026-06-28T09:36:34Z نوفاك اتشمان 16322 {{fact}} 3901043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime = Srpskohrvatski jezik | ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = srpskohrvatski/hrvatskosrpski српскохрватски/хрватскосрпски | familycolor = | države = {{ZID|FNRJ}}/[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | regije = [[Balkan]] ([[Jugoistočna Evropa]]) | govornici = | rang = | jezička porodica = [[indoevropski jezici|indoevropski]]<br> :[[slavenski jezici|slavenski]] ::[[južnoslavenski jezici|južnoslavenski]] :::'''srpskohrvatski''' | država = {{ZID|Kraljevina Jugoslavija}} (1918–1945){{Napomena|Kao "srpsko-hrvatsko-slovenski".<ref name="ustavjugo1921">Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|"Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački."}}</ref><ref name="ustavjugo1931">Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|"Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački."}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref name="Ronelle2013">{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref>}}<br />{{ZID|SFRJ}} (1945–1992)<br />{{ZID|SRJ}} (1992–1997){{fact}}<br />{{ZID|Srbija|2004}} (1990-2006)<ref name="ustavsrb1990">Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|"U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom."}}</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20060908044936/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp]</ref><br />{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina|1992}} (1992–1995)<ref name="ustavbih1993">Član 4. [[:s:Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|"U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna."}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fcjp.ba/templates/ja_avian_ii_d/images/green/Ustav%20RBiH.pdf |title=Ustav RBiH.pdf |last= |first= |date=14. 3. 1993 |website= |publisher=Fondacija Centar za javno pravo |access-date=29. 3. 2017 |quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.}}</ref> | ustanova = --- | iso1 = sh | iso2 = scr, scc | iso3 = hbs | sil = }} '''Srpskohrvatski '''ili '''hrvatskosrpski''', u novije vrijeme '''bosansko-hrvatsko-srpski''' (BHS) ili '''bosansko-crnogorsko-hrvatsko-srpski''' (BCHS),<ref>{{cite web|url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml|title=Duke University - Duke University Slavic Centers : Webliography|work=seelrc.org|access-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml|archive-date=21. 5. 2013|url-status=dead}}</ref> [[pluricentrični jezik|pluricentrični]] je [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski jezik]] sa četiri<ref>{{cite book |last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=da |title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans-title=Serbo-Croatian Grammar: Noun Morphology |series=Arbejdspapirer |volume=1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=unpaginated (Preface) |oclc=471591123 }}</ref> međusobno razumljive standardne varijante, i to [[Srpski jezik|srpskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Crnogorski jezik|crnogorskom]].<ref>{{cite book|last=Šipka|first=Danko|title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages|publisher=Cambridge University Press|year=2019|isbn=978-953-313-086-6|location=New York, NY|pages=206, 166|doi=10.1017/9781108685795|lccn=2018048005|oclc=1061308790|quote=Serbo-Croatian, which features four ethnic variants: Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin|author-link=Danko Sipka|s2cid=150383965}}</ref><ref name="Econ">{{cite news|url=https://www.economist.com/the-economist-explains/2017/04/10/is-serbo-croatian-a-language|title=Is Serbo-Croatian a language?|date=10. 4. 2017|newspaper=The Economist}}</ref> kojime govori oko 19 miliona ljudi na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]]. [[Bosanski jezik|Bosanski]], [[Crnogorski jezik|crnogorski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] su [[Standardni jezik|normativne varijante]] srpskohrvatskoga jezika, zasnovane na [[Istočnohercegovački dijalekt|istočnohercegovačkom dijalektu]] [[Štokavsko narječje|štokavskoga narječja]]. [[Južnoslavenski jezici]] su historijski formirali [[dijalekatski kontinuum]]. Turbulentna historija regije, posebno zbog širenja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] [[Osmansko Carstvo|Carstva]], dovela je do složenog dijalekatskog i religijskog mozaika. Zbog migracija stanovništva, štokavsko narečje je postalo najraširenije [[narečje]] na zapadnom [[Balkan]]u, prodirući prema zapadu u područje kojim su ranije dominirali [[Čakavsko narječje|čakavski]] i [[Kajkavsko narečje|kajkavski]].<ref>{{harvnb|Greenberg|2004|p=33|loc=chpt. 2. 3. The power of competing dialects}}: {{quote inline|Over the past few hundred years, the Štokavian dialects have expanded at the expense of both Čakavian and Kajkavian [...]}}</ref> Bošnjaci, Hrvati i Srbi se razlikuju po religiji i historijski su često bili dio različitih kulturnih sfera, iako su veliki dijelovi ovih populacija živjeli jedni pored drugih pod stranom vlašću. Tokom tog perioda, jezik se nazivao raznim imenima, kao što su "slavenski" općenito, ili "srpski", "hrvatski" ili "bosanski" posebno. Na klasicistički način, nazivan je i "ilirskim". Standardizacija srpsko-hrvatskog jezika pokrenuta je [[Bečki književni sporazum|Bečkim književnim sporazumom]] iz 1850. od hrvatskih i srpskih pisaca i filologana decenijama prije nego što je osnovana jugoslavenska država.{{sfn|Blum|2002|pp=130–132}} Od samog početka, književni srpski i hrvatski jezik pokazivali su male razlike, iako su oba bila zasnovana na istom štokavskom dijalektu - istočnohercegovačkom narodnom govoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], karakterističnom po [[štokavsko narječje|štokavskom narječju]] i [[Ijekavski govor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> U 20. vijeku služio je kao ''[[lingua franca]]'' bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], bivajući jedinim zvaničnim jezikom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (pod tadašnjim nazivom "srpsko-hrvatsko-slovenski"),<ref name="ustavjugo1921" /><ref name="ustavjugo1931" /><ref name="Busch2004" /><ref name="Ronelle2013" /> te zvaničnim jezikom četiri republike bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] (SR BiH, SR Crnoj Gori, SR Srbiji i SR Hrvatskoj), kao i [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]]<ref name="ustavsrb1990" /> i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="ustavbih1993" /> [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] tokom 1990-ih srpskohrvatski jezik prestaje biti u zvaničnoj upotrebi, te se iz njega razvijaju savremeni bosanski, hrvatski i srpski književni jezici a napori da se kodificira zaseban crnogorski standard se nastavljaju. Savremena lingvistika i [[slavistika]] je podijeljena oko klasifikacije srpskohrvatskog jezika; pored teorije pluricentričnosti, pojavila se i teorija jezičkog [[dijasistem]]a ('srednjejužnoslavenski dijasistem'), dok ga svjetska lingvistička organizacija [[SIL International]] smatra živim [[makrojezik]]om sa [[ISO 639]]-3 identifikatorom <tt>hbs</tt>.<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=15. 1. 2023}}</ref> Srpskohrvatski jezik ima nekoliko specifičnosti: tri izgovora [[Ekavski govor|ekavski]], [[Ijekavski govor|ijekavski]] i [[Ikavski govor|ikavski]], dva pisma [[latinica|latinicu]] i [[ćirilica|ćirilicu]], bogatstvo leksičkih sinonima, kao i upotrebu izraza specifičnih za pojedine sociokulturne sredine. Standard se razvijao za potrebe četiri naroda [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]]. [[Jezička politika]] pred-jugoslavenskih lingvista je varirala između svojevoljnog nastojanja umanjivanja razlika (kroz zbližavanje standarda i literaturno napuštanje [[Kajkavsko narječje|kajkavštine]] i [[Slavenosrpski jezik|slavenosrpskoga jezika]] i usvajanjem štokavskoga narječja) i nastojanja da se stvori čisti štokavski književni jezik; razdoblje Jugoslavije obilježava priznavanje samo dvije varijante srpskohrvatskoga jezika, tzv. 'zapadna' (hrvatska) i 'istočna' (srpska), gdje je istočna varijanta osjetno uzimala prednost pred zapadnom. Raspadom zajedničke države na snagu stupaju tendencije [[Jezički separatizam|jezičkog separatizma]], koji se ponajviše očitavaju kroz [[jezičko čistunstvo]], te standardizacije zasebnih književnih jezika, među kojima i bosanski, a nakon raspada državne zajednice [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] i crnogorski. Pored štokavskoga narječja se ponekad u srpskohrvatski jezik svrstavaju i [[kajkavsko narječje|kajkavsko]], [[čakavsko narječje|čakavsko]], te [[torlačko narječje]]. Dio lingvistike ova narječja smatraju zasebnim (mikro-)jezicima ili regiolektima zbog manjka [[uzajamna razumljivost|uzajamne razumljivosti]] sa štokavskim narječjem. Poput drugih južnoslavenskih jezika, srpskohrvatski ima relativno jednostavnu fonologiju, sa zajedničkim sistemom od pet samoglasnika i dvadeset pet suglasnika. Njegova gramatika se razvila iz opšteslavenskog jezika, sa složenom infleksijom, čuvajući sedam gramatičkih padeža u [[Imenice|imenicama]], [[Zamjenice|zamjenicama]] i [[pridjevi]]ma. [[Glagoli]] pokazuju imperfektivni ili perfektivni aspekt, sa umjereno složenim vremenskim sistemom. Srpskohrvatski je jezik u kojem se koristi izostavljanje predznaka i ima fleksibilan red riječi, gdje je subjekat-glagol-objekat standardni. Može se pisati ili latinicom ili ćirilicom,{{efn|name=cnr-script|Zvanično kodificirano [[crnogorsko pismo]] za standardni [[crnogorski jezik]] proširuje Gajevu latinicu i srpsku ćirilicu s dva dodatna slova; ove jezičke reforme, međutim, nisu ušle u svakodnevnu upotrebu.}} a ortografija je izrazito fonemska u svim standardima. Uprkos mnogim jezičkim sličnostima među standardnim varijantama, svaka posjeduje prepoznatljive osobine,{{sfn|Alexander|2006|p=379}} iako te razlike ostaju minimalne.{{sfn|Ćalić|2021|loc=In contrast with the prevalence of language-external criteria that determine attitudes about the status of Serbo-Croatian as well as about its description, attitudes to language-internal criteria show there is almost unanimous agreement that differences between the standards are minimal. Overall, 96.3 % of respondents considered Serbo-Croatian varieties to be mutually intelligible [...]}} == Također pogledajte == * [[Ilirski pokret]] * [[Ilirski jezik (južnoslavenski)]] * [[Bečki književni dogovor]] * [[Novosadski dogovor]] * ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' * ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' * [[Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak|2}} === Izvori === {{refbegin|40em}} * {{cite book |last=Alexander |first=Ronelle |title=Bosnian, Croatian, Serbian, a Grammar: With Sociolinguistic Commentary |year=2006 |location=Madison |publisher=University of Wisconsin Press |url=https://books.google.com/books?id=6HTdZ5rxJ-cC |isbn=9780299211936 }} * {{cite book |last=Alexander |first=Ronelle |chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian |title=Entangled Histories of the Balkans |year=2013 |volume=1 |location=Leiden, South Holland; Boston, MA |publisher=Brill |pages=341–417 |url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC |isbn=9789004250765 }} * {{cite book |last=Ammon |first=Ulrich |year=1995 |language = de |title = Die deutsche Sprache in Deutschland, Österreich und der Schweiz: das Problem der nationalen Varietäten |trans-title=German Language in Germany, Austria and Switzerland: The Problem of National Varieties |location=Berlin & New York |publisher=[[De Gruyter|Walter de Gruyter]] |page=575 |oclc=33981055 }} * {{cite book |last=Blum |first=Daniel |year=2002 |language = de |title = Sprache und Politik : Sprachpolitik und Sprachnationalismus in der Republik Indien und dem sozialistischen Jugoslawien (1945–1991) |trans-title = Language and Policy: Language Policy and Linguistic Nationalism in the Republic of India and the Socialist Yugoslavia (1945–1991) |series = Beiträge zur Südasienforschung |volume =192 |location=Würzburg |publisher=Ergon |page=200 |isbn=978-3-89913-253-3 |oclc=51961066 }} * {{cite book |editor1-last=Brown |editor1-first=Edward Keith |editor2-last=Anderson |editor2-first=Anne |title = Encyclopedia of Language and Linguistics |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |year=2006 |isbn=978-0-08-044299-0 |oclc=3945869 }} * {{cite book |editor1-last=Bugarski |editor1-first=Ranko |editor1-link=Ranko Bugarski |editor2-last=Hawkesworth |editor2-first=Celia |title = Language in the Former Yugoslav Lands |publisher=Slavica Publishers |page=325 |location=Bloomington |year=2006 |isbn=978-0-89357-298-3 |oclc=52858529 }} * {{cite journal |first=Jelena |last=Ćalić |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |journal=Sociolinguistica: European Journal of Sociolinguistics |publisher=[[De Gruyter]] |issn=0933-1883 |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |pages=113–140 |year=2021 |s2cid=244134335 |doi-access=free}} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |year=2004 |edition=1st |location=New York, NY |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=_lNjHgr3QioC |isbn=9780191514555 }} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |year=2008 |edition=2nd updated |location=New York, NY |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=31ELAQAAMAAJ |isbn=9780199208753 }} * {{cite journal |last=Gröschel |first=Bernhard |author-link=Bernhard Gröschel |title=Postjugoslavische Amtssprachenregelungen – Soziolinguistische Argumente gegen die Einheitlichkeit des Serbokroatischen? |trans-title=Post-Yugoslav Official Languages Regulations – Sociolinguistic Arguments Against Consistency of Serbo-Croatian? |url=https://archive.org/details/Postjugoslavische_Amtssprachenregelungen_Bernhard_Groeschel_2003 |language=de |journal=Srpski Jezik |volume=8 |issue=1–2 |pages=135–196 |year=2003 |issn=0354-9259 |access-date=18. 5. 2015 }} <small>[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=121971724&fmt=11&lani=sr (COBISS-Sr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180928211826/http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=121971724&fmt=11&lani=sr |date=28. 9. 2018 }}</small>. * {{cite book |last=Gröschel |first=Bernhard |year=2009 |language = de |title = Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit |trans-title=Serbo-Croatian Between Linguistics and Politics: With a Bibliography of the Post-Yugoslav Language Dispute |series = Lincom Studies in Slavic Linguistics |volume = 34 |location=Munich |publisher=Lincom Europa |page=451 |isbn=978-3-929075-79-3 |oclc=428012015 |lccn=2009473660 |ol=15295665W |id ={{COBISS|43144034}}}} [http://d-nb.info/994941226/04 Contents]. * {{citation |last=Kordić |first=Snježana |author-link=Snježana Kordić |title=Serbo-Croatian |year=2006 |series = Languages of the World/Materials |volume = 148 |location=Munich & Newcastle |publisher=Lincom Europa |isbn=978-3-89586-161-1 |oclc=37959860 |ol=2863538W |id={{CROSBI|426503}}}} * {{cite book |last=Kordić |first=Snježana |year=2010 |language=sh |title=Jezik i nacionalizam |trans-title=Language and Nationalism |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |url-status=live |location=Zagreb |publisher=Durieux |page=430 |doi=10.2139/ssrn.3467646 |isbn=978-953-188-311-5 |lccn=2011520778 |oclc=729837512 |s2cid=220918333 |ol=15270636W |id={{CROSBI|475567}} |archive-date=1. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |access-date=21. 4. 2022 }} * {{cite journal |last=Lencek |first=Rado |title = A few remarks for the history of the term 'Serbocroatian' language |journal=Zbornik Za Filologiju I Lingvistiku |volume=19 |issue=1 |pages=45–53 |year=1976 |issn=0514-6143 }} * {{cite book |last=Mappes-Niediek |first=Norbert |year=2005 |language = de |title = Die Ethno-Falle: der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann |trans-title=The Ethnic Trap: the Balkan conflict and what Europe can learn from it |location=Berlin |publisher=Ch. Links Verlag |page=224 |isbn=978-3-86153-367-2 |oclc=61665869 }} * {{cite book |last=Pohl |first=Hans-Dieter |editor-last=Ohnheiser |editor-first=Ingeborg |title = Wechselbeziehungen zwischen slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen in Vergangenheit und Gegenwart : Akten der Tagung aus Anlaß des 25jährigen Bestehens des Instituts für Slawistik an der Universität Innsbruck, Innsbruck, 25. – 27. Mai 1995 |series = Innsbrucker Beiträge zur Kulturwissenschaft, Slavica aenipontan |volume = 4 |publisher = Non Lieu |pages=205–219 |language = de |chapter = Serbokroatisch – Rückblick und Ausblick |trans-chapter = Serbo-Croatian – Looking backward and forward |location=Innsbruck |year=1996 |oclc=243829127 }} * {{cite journal |last=Thomas |first=Paul-Louis |title=Le serbo-croate (bosniaque, croate, monténégrin, serbe): de l'étude d'une langue à l'identité des langues |trans-title = Serbo-Croatian (Bosnian, Croatian, Montenegrin, Serbian): from the study of a language to the identity of languages |language=fr |journal=Revue des études slaves |volume=74 |issue=2–3 |pages=311–325 |year=2003 |issn=0080-2557 |oclc=754204160 |id = {{ZDB|208723-6}} |doi=10.3406/slave.2002.6801 }} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|40em}} * Banac, Ivo: ''Main Trends in the Croatian Language Question''. Yale University Press, 1984. * Bunčić, D, 2016. Serbo-Croatian/Serbian: Cyrillic and Latin. Biscriptality: A Sociolinguistic Typology, pp.&nbsp;231–246. * Franolić, Branko: ''A Historical Survey of Literary Croatian''. Nouvelles éditions Latines, Paris, 1984. * Franolić, B, 1983. The development of literary Croatian and Serbian. Buske Verlag. * {{cite book |last=Franolić |first=Branko |year=1988 |title = Language Policy in Yugoslavia with special reference to Croatian |publisher=Nouvelles Editions Latines |location=Paris }} * {{cite book |last1=Franolić |first1=Branko |last2=Žagar |first2=Mateo |year=2008 |title = A Historical Outline of Literary Croatian & The Glagolitic Heritage of Croatian Culture |publisher=Erasmus & CSYPN |location=London & Zagreb |isbn=978-953-6132-80-5 }} * {{cite journal |last=Greenberg|first=Robert D. |title=In the Aftermath of Yugoslavia's Collapse: The Politics of Language Death and Language Birth |url=https://archive.org/details/sim_international-politics_1999-06_36_2/page/n14|journal=International Politics|year=1999|volume=36|issue=2|pages=141–158 }} * {{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |chapter=Language, Religion, and Nationalism: The Case of the Former Serbo-Croatian |title=Typen slavischer Standardsprachen: Theoretische, methodische und empirische Zugaenge |year=2013 |location=Wiesbaden |publisher=Harrassowitz Verlag |pages=217–231 |url=https://books.google.com/books?id=XGUFngEACAAJ |isbn=9783447100281 }} * Ivić, Pavle: ''Die serbokroatischen Dialekte''. the Hague, 1958. * {{cite book |last=Jakobsen |first=Per |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title = Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=25–34 |language=sh |chapter=O strukturalno-lingvističkim konstantama srpskohrvatskog jezika (inventar fonema i fonotaktička struktura) |trans-chapter=Serbocroatian structural-linguistic constants (inventory of phonemes and phonotactic structure) |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4}} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=8&sid=9 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005181043/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=8&sid=9 |date=5. 10. 2018 }}</small>. * {{cite journal |last=Kristophson |first = Jürgen |title=Vom Widersinn der Dialektologie: Gedanken zum Štokavischen |trans-title=Dialectological Nonsense: Thoughts on Shtokavian |language=de |journal=Zeitschrift für Balkanologie |volume=36 |issue=2 |pages=178–186 |year=2000 |issn=0044-2356 }} {{ZDB|201058-6}}. * Magner, Thomas F.: ''Zagreb Kajkavian dialect''. Pennsylvania State University, 1966. * {{cite book |last=Magner |first=Thomas F. |year=1991 |title=Introduction to the Croatian and Serbian Language |url=https://archive.org/details/introductiontocr0000magn |edition = Revised |publisher=Pennsylvania State University }} * {{cite book |last=Merk |first=Hening |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title = Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=295–299 |language=sh |chapter=Neka pragmatična zapažanja o postojanju srpskohrvatskog jezika |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4 }} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005181049/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 |date=5. 10. 2018 }}</small>. * Murray Despalatović, Elinor: ''Ljudevit Gaj and the Illyrian Movement''. Columbia University Press, 1975. * Spalatin, C, 1966. Serbo-Croatian or Serbian and Croatian?: Considerations on the Croatian Declaration and Serbian Proposal of March 1967. Journal of Croatian Studies, 7, pp.&nbsp;3–13. * Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1. 2022. Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1 * Vergunova, Ludmila: ''The geographic distribution of Proto-Slavic dialectisms and the genesis of the South Slavic languages.'' 1996. (UNIVERSITY OF MICHIGAN LIBRARY) * Vukotić, Vuk: ''On the Discursive Construction of Dialectal Varieties: The Case of Central South Slavic ‘Supradialects’.'' Scando-Slavica, Volume 68, 2022 - Issue 1 * Zekovic, Sreten & Cimeša, Boro: ''Elementa montenegrina'', Chrestomatia 1/90. CIP, Zagreb 1991. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [http://sh.wikipedia.org Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku] {{Slavenski jezici}} [[Kategorija:Konstruirani jezici]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] r59lvrmrnu25u5r1u7cnzws261n6e3i 0 12782 3901047 3772674 2026-06-28T09:38:41Z نوفاك اتشمان 16322 {{fact}} 3901047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Savezna Republika Jugoslavija | izvorno_ime = Савезна Република Југославија | zastava = Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg | grb = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg | genitiv = Srbije i Crne Gore | država_prije1 = SFRJ | država_prije_zastava1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg | država_poslije1 = Srbija i Crna Gora | država_poslije_zastava1 = Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg | razdoblje = 1992–2003. | službeni_jezik = [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] <small>(1992 – 1997){{fact}}</small><br />[[srpski jezik|srpski]] <small>(1997 – 2003)</small>{{fact}} | karta = Europe location SCG.png | glavni_grad = [[Beograd]] | državno_uređenje = Državna zajednica | površina = 102.350 | stanovnika = 10,656,929 | stanovnika_godina = 2002 | moto = | himna = ''[[Hej, Slaveni]]''<center>[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]</center> | vođa = | broj = | valuta = [[Jugoslavenski dinar]] i [[euro]] | pozivni_broj = +381 }} '''Savezna Republika Jugoslavija''' (skraćeno '''SRJ''') bila je država u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] smještena na [[Balkan]]u koja je postojala od 1992. do 2006, nakon raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Formirana je 27. aprila 1992. odlukom Saveznog vijeća [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], kao zajednička država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Dana 14. marta 2002. zvaničnici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz prisustvo visokog predstavnika [[Evropska unija|Evropske unije]], potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv [[Srbija i Crna Gora]]. Dana 4. februara 2003. formirana je državna zajednica [[Srbija i Crna Gora]], zasnovana na ravnopravnosti dviju država članica, tj. države [[Srbija|Srbije]] i države [[Crna Gora|Crne Gore]], sve dok se Crna Gora nije otcijepila od unije u junu 2006, što je dovelo do pune nezavisnosti i [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Njene težnje da bude jedina pravna nasljednica SFR Jugoslavije nisu priznale [[Ujedinjene nacije]], nakon donošenja [[Rezolucija 777 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucije 777 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]],<ref>{{cite book|last=Murphy|first=Sean D.|title=United States Practice in International Law: 1999–2001|publisher=Cambridge University Press|year=2002|isbn=978-0-521-75070-7|volume=1|page=130|author-link=Sean D. Murphy}}</ref> kojom je potvrđeno da je SFR Jugoslavija prestala postojati i da je Savezna Republika Jugoslavija nova država. Sve bivše republike imale su pravo na državnu sukcesiju, dok nijedna od njih nije nastavila međunarodnopravni subjektivitet SFR Jugoslavije. Međutim, vlada [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] protivila se takvim zahtjevima i kao takvoj, SR Jugoslaviji nije bilo dozvoljeno da se pridruži Ujedinjenim nacijama. Tokom svog postojanja, SR Jugoslavija je imala napete odnose s međunarodnom zajednicom, jer su ekonomske sankcije<ref name="auto2">{{Cite web |url=https://www.nytimes.com/1992/10/29/world/yugoslavs-face-hard-winter-as-the-blockade-bites.html |title=Yugoslavs Face Hard Winter as the Blockade Bites |first=Paul |last=Lewis |date=29. 10. 1992 |work=The New York Times |access-date=29. 7. 2020 |archive-date=5. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210205230653/https://www.nytimes.com/1992/10/29/world/yugoslavs-face-hard-winter-as-the-blockade-bites.html |url-status=live }}</ref> izrečene protiv države tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] i [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]]. To je također rezultiralo [[Hiperinflacija|hiperinflacijom]] između 1992. i 1994.<ref>{{Cite web |url=https://www.cato.org/publications/commentary/worlds-greatest-unreported-hyperinflation |title=The World's Greatest Unreported Hyperinflation |date=7. 5. 2007 |publisher=Cato Institute |access-date=29. 7. 2020 |archive-date=26. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200726181455/https://www.cato.org/publications/commentary/worlds-greatest-unreported-hyperinflation |url-status=live }}</ref> Učešće SR Jugoslavije u ratovima završilo je [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]], kojim je priznata nezavisnost Republika [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], kao i uspostavljanje diplomatskih odnosa između država i zagarantovana uloga srpske populacije u bosanskohercegovačkoj politici.<ref name="auto4">{{Cite web |url= http://hrlibrary.umn.edu/icty/dayton/daytonsum.html |title= Summary of the Dayton Peace Agreement on Bosnia-Herzegovina |website= HR library |place= UMN |access-date= 29. 7. 2020 |archive-date= 17. 8. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180817225957/http://hrlibrary.umn.edu/icty/dayton/daytonsum.html |url-status= live }}</ref> Kasnije, rastući separatizam unutar [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija]], regije Srbije gusto naseljene etničkim [[Albanci]]ma, rezultirao je pobunom [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]], albanske separatističke grupe.<ref name="auto5">{{Cite journal |url= https://pureportal.coventry.ac.uk/en/publications/from-a-terrorist-group-to-a-civil-defence-corps-the-transformatio |title= From a 'terrorist' group to a 'civil defence' corps: The 'transformation' of the Kosovo Liberation Army |first= Alpaslan |last= Ozerdem |date= 27. 7. 2003 |journal= International Peacekeeping |volume= 10 |issue= 3 |pages= 79–101 |via= Coventry |place= UK |doi= 10.1080/13533310308559337 |s2cid= 144017700 |access-date= 29. 7. 2020 |archive-date= 26. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200726082755/https://pureportal.coventry.ac.uk/en/publications/from-a-terrorist-group-to-a-civil-defence-corps-the-transformatio |url-status= live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.britannica.com/topic/Kosovo-Liberation-Army |title=Kosovo Liberation Army History & Facts |website=Encyclopedia Britannica |access-date=29. 7. 2020 |archive-date=24. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190924065434/https://www.britannica.com/topic/Kosovo-Liberation-Army |url-status=live }}</ref> Izbijanje rata na Kosovu ponovo je uvelo međunarodne sankcije, kao i eventualno uključivanje [[NATO]]-a u sukob. Sukob je okončan usvajanjem [[Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]], koja je garantovala ekonomsko i političko odvajanje [[Kosovo|Kosova]] od SR Jugoslavije, te njegovo stavljanje pod upravu UN-a.<ref>{{Cite web |url= https://undocs.org/S/RES/1244(1999) |title= S/RES/1244(1999) - E - S/RES/1244(1999) |website= UN docs |access-date= 29. 7. 2020 |archive-date= 8. 3. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210308040644/https://undocs.org/S/RES/1244(1999) |url-status= live }}</ref> Ekonomske teškoće i rat rezultirali su rastućim nezadovoljstvom vladom Miloševića i njegovih saveznika, koji su vodili i Srbiju i Crnu Goru kao efektivnu diktaturu.<ref>{{Cite web |url=https://balkaninsight.com/2010/10/05/slobodan-milosevic-twisted-firestarter/ |title=Slobodan Milosevic – The Dictator |work=Balkan Insight |date=5. 10. 2010 |access-date=22. 6. 2021 |archive-date=29. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429010220/https://balkaninsight.com/2010/10/05/slobodan-milosevic-twisted-firestarter/ |url-status=live}}</ref> To će se na kraju kumulirati u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Buldožer revoluciji]], u kojoj je njegova vlada svrgnuta i zamijenjena vladom koju su predvodili Demokratska opozicija Srbije i [[Vojislav Koštunica]], a koja se također pridružila UN-u.<ref>{{Cite web |url=https://www.nytimes.com/1992/09/24/world/un-expulsion-of-yugoslavia-breeds-defiance-and-finger-pointing.html |title=U.N. Expulsion of Yugoslavia Breeds Defiance and Finger-Pointing |first=Chuck |last=Sudetic |date=24. 9. 1992 |work=The New York Times |access-date=29. 7. 2020 |archive-date=8. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220408113225/https://www.nytimes.com/1992/09/24/world/un-expulsion-of-yugoslavia-breeds-defiance-and-finger-pointing.html |url-status=live }}</ref><ref name="auto1">{{Cite web |url= https://www.nytimes.com/2000/11/02/world/a-different-yugoslavia-8-years-later-takes-its-seat-at-the-un.html |title= A Different Yugoslavia, 8 Years Later, Takes Its Seat at the UN |agency= Associated Press |date= 2. 11. 2000 |work= The New York Times |access-date= 29. 7. 2020 |archive-date= 26. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200726083550/https://www.nytimes.com/2000/11/02/world/a-different-yugoslavia-8-years-later-takes-its-seat-at-the-un.html |url-status= live }}</ref> Savezna Republika Jugoslavija nestala je 2003. nakon što je Savezna skupština Jugoslavije glasala za donošenje Ustavne povelje [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], kojom je uspostavljena Državna zajednica Srbija i Crna Gora. Kao takvo, ime Jugoslavija je poslano u historiju.<ref>{{Cite web |url= http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2724047.stm |title= Yugoslavia consigned to history |date= 4. 2. 2003 |work= BBC News |access-date= 29. 7. 2020 |archive-date= 8. 11. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221108060047/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2724047.stm |url-status= live }}</ref> Rastući pokret za nezavisnost u Crnoj Gori, predvođen [[Milo Đukanović|Milom Đukanovićem]], uzrokovao je da novi ustav Srbije i Crne Gore uključi klauzulu koja omogućava referendum o pitanju crnogorske nezavisnosti nakon tri godine.<ref>{{cite web |url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1061276 |title=Priželjkivao sam da na čelu Srbije bude – Srbijanac |work=Vreme |language=bs |date=5. 7. 2012 |access-date=22. 6. 2021 |archive-date=17. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210917004219/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1061276 |url-status=live }}</ref> [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|Referendum]] je raspisan 2006, a usvojen je tijesnom većinom.<ref>{{Cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5043462.stm |title=Montenegro declares independence |date=4. 6. 2006 |work=BBC News |access-date=29. 7. 2020 |archive-date=11. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170911232150/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/5043462.stm |url-status=live}}</ref> To je dovelo do raspada Državne zajednice Srbije i Crne Gore i uspostavljanja nezavisnih republika Srbija i Crna Gora, pretvarajući Srbiju u zemlju bez izlaza na more. Neki smatraju da je ovo posljednji čin u [[Raspad Jugoslavije|raspadu Jugoslavije]].<ref>{{Cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5006380.stm |title=Recount call in Montenegro vote |date=22. 5. 2006 |work=BBC News |access-date=29. 7. 2020 |archive-date=28. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728085307/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5006380.stm |url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Srbija i Crna Gora]] * [[Spisak predsjednika Državne zajednice Srbije i Crne Gore]] <gallery> Scg01.png Scg02.png </gallery> == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === {{refbegin}} *{{cite book |last=Ćirković |first=Sima |author-link=Sima Ćirković |year=2004 |title=The Serbs |location=Malden |publisher=Blackwell Publishing |isbn=978-1-40514291-5 |url=https://books.google.com/books?id=2Wc-DWRzoeIC }} *{{cite book |last=Bataković |first=Dušan T. |author-link=Dušan T. Bataković |title=The Kosovo Chronicles |year=1992 |location=Belgrade |publisher=Plato |url=https://www.rastko.rs/kosovo/istorija/kosovo_chronicles/ |access-date=12. 9. 2020 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225163933/https://www.rastko.rs/kosovo/istorija/kosovo_chronicles/ |url-status=live }} *{{cite book |last=Bataković |first=Dušan T. |author-link=Dušan T. Bataković |title=Kosovo, la spirale de la haine: Les faits, les acteurs, l'histoire |language=fr |year=1993 |edition=1st |location=Lausanne |publisher=L'Age d'Homme |isbn=978-282510389-0 |url=https://books.google.com/books?id=CI5pAAAAMAAJ |access-date=12. 9. 2020 |archive-date=17. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417062020/https://books.google.com/books?id=CI5pAAAAMAAJ |url-status=live }} *{{cite book |editor-last=Bataković |editor-first=Dušan T. |editor-link=Dušan T. Bataković |title=Histoire du peuple serbe |trans-title=History of the Serbian People |language=fr |year=2005 |location=Lausanne |publisher=L’Age d’Homme |isbn=978-282511958-7 |url=https://books.google.com/books?id=a0jA_LdH6nsC |access-date=2. 3. 2018 |archive-date=23. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123132942/https://books.google.com/books?id=a0jA_LdH6nsC |url-status=live }} *{{cite book |editor-last=Bataković |editor-first=Dušan T. |editor-link=Dušan T. Bataković |title=Kosovo and Metohija: Living in the Enclave |year=2007 |location=Belgrade |publisher=Institute for Balkan Studies |url=http://www.balkaninstitut.com/pdf/izdanja/posebno/Enklave.pdf |access-date=12. 9. 2020 |archive-date=31. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210131202827/http://www.balkaninstitut.com/pdf/izdanja/posebno/Enklave.pdf |url-status=live }} *{{cite book |last=Bataković |first=Dušan T. |author-link=Dušan T. Bataković |title=A Turbulent Decade: The Serbs in Post-1999 Kosovo: Destruction of Cultural Heritage, Ethnic Cleansing, and Marginalization (1999—2009) |year=2014 |location=Paris |publisher=Dialogue |isbn=978-291152712-8 |url=https://books.google.com/books?id=wFTDrQEACAAJ |access-date=12. 9. 2020 |archive-date=17. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417062021/https://books.google.com/books?id=wFTDrQEACAAJ |url-status=live }} *{{Cite book |last=Bataković |first=Dušan T. |author-link=Dušan T. Bataković |chapter=Kosovo and Metohija: History, Memory and Identity |title=The Christian Heritage of Kosovo and Metohija: the Historical and Spiritual Heartland of the Serbian People |year=2015 |location=Los Angeles |publisher=Sebastian Press |url=https://books.google.com/books?id=8LK2DAEACAAJ |pages=569–608 |isbn=978-868268539-5 |access-date=12. 9. 2020 |archive-date=17. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417062020/https://books.google.com/books?id=8LK2DAEACAAJ |url-status=live }} *{{Cite book |last=Bataković |first=Dušan T. |author-link=Dušan T. Bataković |chapter=The Serbs of Kosovo and Metohija 1999-2007: Surviving in Ghetto-like Enclaves |title=The Christian Heritage of Kosovo and Metohija: the Historical and Spiritual Heartland of the Serbian People |year=2015 |location=Los Angeles |publisher=Sebastian Press |url=https://books.google.com/books?id=8LK2DAEACAAJ |pages=935–45 |isbn=978-868268539-5 |access-date=12. 9. 2020 |archive-date=17. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417062020/https://books.google.com/books?id=8LK2DAEACAAJ |url-status=live }} *{{Cite book |last1=Goati |first1=Vladimir |last2=Slavujević |first2=Zoran |last3=Pribićević |first3=Ognjen |title=Izborne borbe u Jugoslaviji (1990-1992) |year=1993 |location=Beograd |publisher=Institut društvenih nauka |isbn=978-867093051-3 |url=https://books.google.com/books?id=eiZEAQAAIAAJ |access-date=12. 9. 2020 |archive-date=17. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417062021/https://books.google.com/books?id=eiZEAQAAIAAJ |url-status=live }} *{{Cite book |last=Goati |first=Vladimir |title=Partije Srbije i Crne Gore u političkim borbama od 1990 do 2000 |year=2000 |location=Bar |publisher=Conteco |url=https://books.google.com/books?id=Qx2itAEACAAJ |access-date=12. 9. 2020 |archive-date=17. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417062023/https://books.google.com/books?id=Qx2itAEACAAJ |url-status=live }} *{{Cite book |last=Goati |first=Vladimir |title=Izbori u SRJ od 1990 do 1998: Volja građana ili izborna manipulacija. Dodatak: Izbori 2000 |year=2001 |edition=2 |location=Beograd |publisher=Centar za slobodne izbore i demokratiju |url=http://www.cesid.rs/images/IZBORI%20U%20SRJ%20OD%201990_%20DO%201998.pdf |access-date=12. 9. 2020 |archive-date=29. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429223546/http://www.cesid.rs/images/IZBORI%20U%20SRJ%20OD%201990_%20DO%201998.pdf |url-status=live }} *{{Cite book |last=Goati |first=Vladimir |title=Izbori u Srbiji i Crnoj Gori od 1990. do 2013. i u SRJ od 1992. do 2003. |year=2013 |location=Beograd |publisher=Centar za slobodne izbore i demokratiju |url=http://www.cesid.rs/images/1372054311_Vladimir%20Goati_knjiga.pdf |access-date=12. 9. 2020 |archive-date=4. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201004173815/http://www.cesid.rs/images/1372054311_Vladimir%20Goati_knjiga.pdf |url-status=live }} *{{Cite book |last= Kovačević |first= Miladin and other |title= Statistical Yearbook of Yugoslavia 1993 |url= https://publikacije.stat.gov.rs/G1993/Pdf/G19932004.pdf |location= Beograd |year= 1993 |access-date= 1. 4. 2020 |archive-date= 7. 8. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200807025405/https://publikacije.stat.gov.rs/G1993/Pdf/G19932004.pdf |url-status= live }} *{{Cite book |last=Miller |first=Nicholas |chapter=Serbia and Montenegro |title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture |year=2005 |volume=3 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara, [[California|CA]] |pages=529–81 |isbn=978-157607800-6 |url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C |access-date=7. 3. 2018 |archive-date=21. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230121122343/https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C |url-status=live }} *{{Cite book |last=Morrison |first=Kenneth |title=Montenegro: A Modern History |year=2009 |location=London-New York |publisher=I.B. Tauris |url=https://epdf.pub/download/montenegro-a-modern-history.html }} {{refend}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{DEFAULTSORT:Jugoslavija}} [[Kategorija:Jugoslavija]] [[Kategorija:Bivše republike u Evropi]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2003.]] 5jjokhtxjfvyc6g6hqr4exgdxqub92p 1 19960 3900946 3900931 2026-06-27T12:04:52Z نوفاك اتشمان 16322 sitno 3900946 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}:''Prebaceno sa clanka Srpskohrvatski jezik'' Srpskohrvatski jezik je izmišljeni zajednički jezik srpskih,hrvatskih,bosanskih i crnogorskih građana.Već u Kraljevini Jugoslaviji službeni/zvanični jezik je bio srpski,pa su se ostali protivili njegovom dominacijom.U počecima komunističke Jugoslavije službena/zvanična četiri jugoslavenska jezika bili su hrvatski,srpski,slovenski/slovenački i makedonski.Novosadskim dogovorom služben/zvaničan jezik SRH,SRS,SRCG,SBIH je hrvatski ili srpski,srpski ili hrvatski,tj,srpskohrvatski i hrvatskosrpski.Taj je jezik nestao devedesetih kad se raspao na hrvatski,srpski i bošnjački,2006.i na crnogorski jezik.Po lingvističkom pogledu,ovaj jezik nikad nije postojao i nitko ga tako osobno/privatno nije zvao.Politika je stvorila ovaj jezik,no on zapravo ne postoji.Hrvatski jezik je pretrpio/trpeo mnoge gubitke i nametao mu se srpski jezik:glazba u muzika,vojska u armija,gospodin u drug,Europa u Evropa itd.Sada su te riječi/reči pohrvašćene,isto brzo kao što su bile i rashrvašćene.Privatno se još čuju srbizmi u Hrvatskoj.Bosanski i crnogorski jezik su vrlo malo različiti,ali hrvatski i srpski imaju mnogo razlika. Ovo su sve gluposti sto si napisao. SrpskoHrvatski jezik je jedan jezik sa nekoliko dijalekata i srpski dijalekat se ne razlikuje od hrvatskog stokavskog dijalekta, dapace, to su potpuno isti dijalekti. Razlikuje se samo kajkavski dijalekat, koji se govori jedino sjeverno od Zagreba! Ako hoces najnoviju potvrdu za ovo, evo ti link i procitaj sto 'Slobodna Dlamacija' pise o jedinstvenosti Sprskog ili Hrvatskog jezika: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060207/kultura01.asp Cheers! == srpskohrvatski jezik = Srpskohrvatski jezik nije izmišljen. Ovim jezikom se govorilo i danas se govori na prostorima bivše [[SFRJ]], ali ga određene grupe ljudi ne priznaje. Ja znam da i danas govorim srpskohrvatskim jezikom jer razumijem i jedan i drugi, a razlike su minimalne. == bosansko-hrvatsko-srpski jezik == Naš zajednički jezik se u vreme SFRJ nazivao '''srpsko-hrvatski''' ili '''hrvatsko-srpski'''. Danas se u lingvistici koristi naziv '''bosansko-hrvatsko-srpski''', poznat po skraćenici '''BHS'''. Taj jezik je upotrebljavao i Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Ne vidim u čemu je problem i molim da mi se objasni vraćanje moje izmene. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] 19:12, 18 novembar 2009 (CET) :Clanak govori o srpsko-hrvatskom jeziku. Ta se dopuna moze na nekom drugom mjestu postaviti. Radi se o B/H/S skracenici koja ta tri jezika vezuje. Nije rijec o novom jeziku niti o novom nazivu. [[Korisnik:Toni|Toni]] 23:46, 18 novembar 2009 (CET) Naravno da članak govori o srpsko-hrvatskom jeziku, ali taj jezik danas mnogi lingvisti nazivaju bosansko-hrvatsko-srpskim. Dakle, nije izmišljen nikakav novi jezik, već je stari naziv jezika dopunjen još jednom nacionalnom odrednicom, u skladu sa novonastalom nacionalnom situacijom na našem zajedničkom jezičkom području. Jedini spor koji oko ovog jezika postoji u savremenoj lingvistici odnosi se na pitanje da li je ovo jezik ili dijasistem. U skladu sa tim, formulisao sam uvodnu rečenicu na sledeći način: {{citat|'''Srpskohrvatski''', '''hrvatskosrpski''' ili '''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''' je [[južnoslavenski jezik]] ili [[dijasistem]].}} U daljem tekstu članka se navodi njegova istorija, kao i podatak da je bio jedan od 3 službena jezika SFRJ. Dakle, ja ne tražim da se menja naziv članka, ili ne znam ti ja šta, već samo da i ova referencirana informacija uđe u članak.--[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] 20:01, 20 novembar 2009 (CET) == Crtica ili ne? == Kako je pravilno ime jezika, sa ili bez crtice? Ako je bez, onda treba prebaciti na Srpskohrvatski jezik. --[[Korisnik:Twonex|<font color="blue"><b>Two</b></font>]][[Razgovor sa korisnikom:Twonex|<font color="red">Nex</font>]] 14:16, 15 august 2012 (CEST) :jedna riječ, bez crtice (morao sam se konsultirati sa ''ljepšom polovinom'') --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 14:40, 15 august 2012 (CEST) ==Mapa== Palapa, u čemu je problem sa lingvističkom mapom? (ako se sme znati) [[Posebno:Doprinos/212.69.5.105|212.69.5.105]] 16:53, 18 oktobar 2012 (CEST) :Otvorite svoj nalog, pa da možemo razgovarati.--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 18 oktobar 2012 (CEST) ::Evo naloga, da čujemo sada odgovor? [[Korisnik:PANONIAN|PANONIAN]] ([[Razgovor sa korisnikom:PANONIAN|razgovor]]) 20:30, 18 oktobar 2012 (CEST) :::Evo da odgovorim umjesto Palape, ovo je smiješno. Ne postoji nikakva podjela BiH, niti CG, u pogledu jezika. U istom gradu i istoj ulici, Bošnjak i Srbin i Hrvat svak priča onako kako je naučio, ovo što je ovdje nakarado nacrtano pokazuje ugrubo gdje je većina Srba, dok u CG je komedija, pa zaboga Crnogorci pričaju svojim crnogorskim jezikom, pročitaj popis stanovništva u CG, dalje, zaobiđen je CG dio Sandžaka, gdje ljudi pričaju bosanski (bio sam u Bijelom Polju, Mojkovcu, cijeloj sjevernoj Crnoj Gori) tako da znam o čemu pričam. Ovo što vi ovdje ubacujete je perfidni vandalizam.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 11:53, 19 oktobar 2012 (CEST) :Hvala [[Korisnik:CERminator|CER@]]. Znao sam da si ti već ovo rješavao, i dobro je da si to ponovno uradio - jer znaš bolje.--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:27, 19 oktobar 2012 (CEST) == Službeni jezik == U infokutiji je navedeno da je Srpskohrvatski jezik bio službeni jezik u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995 što ja mislim da nije tačno. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 22:35, 28 mart 2017 (CEST) :Član 4. [[:s:Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|"U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna."}} --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:29, 27 juni 2026 (CEST) rqcq6bjv1x5tzanxa5k74rit2mt3yse 0 24758 3900953 3849534 2026-06-27T12:58:27Z نوفاك اتشمان 16322 dopuna 3900953 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bosna i Hercegovina|Federacija Bosne i Hercegovine}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Republika Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Република Босна и Херцеговина | genitiv = Republike Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1992–1995 {{Small|''([[de jure]])''}}<br>1992–1997 {{Small|''([[de facto]])''}}{{Efn|Republika Bosna i Hercegovina nastavila je svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]] potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995.<ref name="ustavnisud">{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=29. 2. 2024|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 2. 2024}}</ref> Međutim, njene institucije, kao što su [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlada]] i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]], nastavile su postojati u tehničkom mandatu, sve do konstituisanja prvih saziva [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] i [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].|naziv=razdoblje}} | država_prije1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg | država_prije2 = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina | država_prije_zastava2 = Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg | država_poslije1 = Bosna i Hercegovina | država_poslije_zastava1 = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | grb = Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | himna = [[Jedna si jedina]]<br>{{Center|[[Datoteka:'Jedna si Jedina' - Former national anthem of Bosnia and Herzegovina (1992–1999).ogg]]}} {{center| }} | karta = The ARBiH at its greatest extent.png | opis_karte = {{colorbox|#76DA85}} Teritorija koju je nekada potpuno kontrolisala [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]<br/>{{colorbox|#F2F280}} Teritorija međunarodno priznata kao dio Republike BiH, ali pod kontrolom drugih političkih entiteta tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[Ijekavski govor|ijekavskog izgovora]]<ref>Član 4. [[:s:Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|"U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna."}}</ref><ref name="Geršković">Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}</ref><ref name="ustav">{{cite web|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|access-date=20. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|location=Sarajevo|format=PDF|date=14. 3. 1993|quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.|url-status=live}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 43,47% [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}<br />31,21% [[Srbi]]<br />17,38% [[Hrvati]]<br />5,54% [[Jugoslaveni]]<br />2,38% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991">{{RP 1991}}</ref> | religija = {{unbulleted list |42,77% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 42,97% [[Kršćanstvo]] ** 29,40% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 13,57% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]] {{Tree list/end}} |14,26% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991"/>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}} | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Predsjedništva]] | godina_prve_vlasti = 1992-1996 | vladar_prva_vlast = [[Alija Izetbegović]] | vrsta_vlasti2 = [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik skupštine]] | godina_druge_vlasti = 1993-1997 | vladar_druga_vlast = [[Miro Lazović]] | vrsta_vlasti3 = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjednik vlade]] | godina_treće_vlasti = 1992 | vladar_treća_vlast = [[Jure Pelivan]] | godina_četvrti_vlasti = 1992-1993 | vladar_četvrti_vlast = [[Mile Akmadžić]] | godina_peti_vlasti = 1993-1996 | vladar_peti_vlast = [[Haris Silajdžić]] | godina_šesti_vlasti = 1996-1997 | vladar_šesti_vlast = [[Hasan Muratović]] | zakonodavstvo = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]] | događaj_datum1 = 18. novembar 1990. | događaj2 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum2 = 1. mart 1992. | događaj3 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum3 = 3. mart 1992. | događaj4 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum4 = 1. april 1992. | događaj5 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u Republiku BiH | događaj_datum5 = 8. april 1992. | događaj6 = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u | događaj_datum6 = 22. maj 1992. | događaj7 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum7 = 18. mart 1994. | događaj8 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum8 = 14. decembar 1995. | osnivanje = 3. mart 1992. | ukidanje = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | površina = 51.129 | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = 4.377.033 | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]] | gustoća = 85,61 | valuta = [[Bosanskohercegovački dinar|BH dinar]]<br />[[Njemačka marka]] | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | internetski_nastavak = | danas_dio = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | komentar = }} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' bio je službeni naziv [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]] 1992. do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. Proglašena je [[Raspad Jugoslavije|raspadom SFRJ]], kao nasljednica njene federalne republike [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=14. 7. 2014}}</ref> Prefiks "Socijalistička" uklonjen je iz naziva 8. aprila 1992. na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], gdje je donesena službena odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Nosila je taj naziv do potpisivanja Aneksa IV. Dejtonskog sporazuma 14. decembra 1995, koji je sadržavao današnji [[Ustav Bosne i Hercegovine]]. == Historija == {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Početak raspada Jugoslavije === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}} U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":02" /> Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|naziv=modalitet}}, [[Srbi]], [[Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":02" /> Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":02" /> === Predratni period === [[Datoteka:Glasački listić - Referendum o nezavisnosti BiH.png|mini|252x252px|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]]{{Glavni|Badinterova komisija|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}} Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":02" /> U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":02" /> Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":02" /> [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":02" /> === Međunarodno priznanje nezavisnosti === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}} Zemlje članice [[Evropska unija|Evropske zajednice]] (EZ) su 6. aprila 1992, a dan kasnije i [[Sjedinjene Američke Države]] (SAD) priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. postala članica Organizacije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN). U isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi rat, koji je prouzrokovao ljudske žrtve i materijalna razaranja.<ref name=":02" /><ref name="Malcolm">Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.</ref> ==== Prijem u Ujedinjene nacije ==== {{Glavni|Rezolucija 755 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija}} Nakon održanog referenduma i proglašenja nezavisnosti, Bosna i Hercegovina je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] dostavila aplikaciju za prijem u punopravno članstvo.<ref name="rezolucija">{{cite web|title=Vijeće sigurnosti UN-a:Rezolucije|url=http://unscr.com/en/resolutions/755|website=unscr.com|access-date=22. 5. 2018}}</ref> Na osnovu tog zahtjeva, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] ove organizacije je 20. maja 1992. na 3078. sjednici prihvatilo zahtjev,<ref name="rezolucija" /> a na sljedećoj sjednici održanoj istog dana usvojilo rezoluciju broj 755<ref name="rezolucija" /><ref>{{cite web|title=Aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u UN-u|url=http://www.ohr.int/other-doc/un-res-bih/pdf/s92r755e.pdf|website=ohr.int|access-date=22. 5. 2018}}</ref> u kojoj se predlaže [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN]] da u svoje punopravno članstvo primi Republiku Bosnu i Hercegovinu. Postupajući prema toj preporuci, Generalna skupština je na zasjedanju održanom 22. maja 1992. potvrdila preporuku Vijeća sigurnosti, a Republika Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica ove [[međunarodne organizacije|međunarodne]] organizacije. Generalnoj skupštini UN-a se obratio tadašnji ministar vanjskih poslova [[Haris Silajdžić]], a prijemu je prisustvovao i Predsjednik predsjedništva [[Alija Izetbegović]]. Prijemom u UN, Republika Bosna i Hercegovina je kao sukcesor nekadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], automatski postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ona ratificirala. === Ratni i poslijeratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Vašingtonski sporazum|Dejtonski sporazum}} [[Datoteka:Bosnian_war_header.no.png|mini|Slijeva nadesno, u smjeru kazaljke na satu: 1. [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog Vijeća]] gori u plamenu nakon što je pogođena sa srpskih položaja oko [[Sarajevo|Sarajeva]]; 2. Maj 1992; [[Ratko Mladić]] s [[Vojska Republike Srpske|vojnicima VRS-a]]; 3. [[Norveška|Norveški]] [[Ujedinjene nacije|UN]] vojnik u Sarajevu.]] Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u Sarajevu je počelo 6. aprila.<ref name="Malcolm" /> [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi]]ma.<ref name="Malcolm" /> Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name="Riedlmayer">Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm |date=18. 6. 2006 }}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref> [[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.]] Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] od 1992. do 1995. održano je više međunarodnih konferencija i diplomatskih pokušaja zaustavljanja rata. Međutim, prvi relevantan međunarodni sporazum je ''Prvi okvirni sporazum o Federaciji Bosne i Hercegovine'' potpisan 18. marta 1994, u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] pod pokroviteljstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], poznat kao [[Vašingtonski sporazum]]. Ovim sporazumom prestaje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], koji se odvijao za vrijeme rata u BiH, često nazvan ''"Rat u ratu"''. Predviđeno je da teritorija koju su kontrolirali [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike Bosne i Hercego­vine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) ima federalno uređenje sa deset kantona, koji su kasnije formirali svoje skupštine i donijeli svoje ustave. Na osnovu ovog sporazuma, donesen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]], na sjednici [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]], održanoj 30. marta 1994. Ovaj ustav sadrži i odredbu prema kojoj će odluke o ustavnom statusu teritorije s većinskim [[Srbi|srpskim]] stanovništvom biti donesene u toku pregovora o miru na [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji]]. Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prethodilo je donošenje Ustavnog zakona o dopunama [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustava Republike Bosne i Hercegovine]], kojim je osiguran ustavni osnov da se izvrši unutrašnje preoblikovanje dijela Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=":02" /> Međutim, tek okončanjem mirovnih pregovora u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) 21. novembra 1995. i potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Mirovnog sporazuma]] u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. zaustavljen je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Potpisali su ga predsjednici triju država [[Alija Izetbegović]] (Republika Bosna i Hercegovina), [[Slobodan Milošević]] ([[Savezna Republika Jugoslavija]], koju su tada činile samo [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]) i [[Franjo Tuđman]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Sporazum je potvrdio Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu, koja nastavlja svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]],<ref name="ustavnisud"/> u postojećim međunarodno priznatim granicama, s modificiranom unutrašnjom strukturom koju čine dvije federalne jedinice (entiteti): [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], te kasnije i treća federalna jedinica - [[Brčko distrikt]].<ref name=":04">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Četiri godine ratovanja i krvoprolića su uzrokovale između 95 i 100 hiljada poginulih, te više od 2 miliona raseljenih osoba.<ref name="DPA">November. 21, 2005. Bosnian war "claimed 100,000 lives". Deutsche Presse-Agentur.</ref> == Geografija == {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km².<ref name="Stat">{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|url-status=dead|access-date=7. 3. 2010}}</ref> Dužina granice sa susjednim republika iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Grači s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932 km]]), [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] na istoku i jugoistoku (605&nbsp;km; [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]], [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248 km]]).<ref name="Stat" /> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak km.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html#|title=Field Listing – Coastline|work=The World Factbook|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=22. 8. 2006}}</ref> Granice su uglavnom prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[Granica|granici]] sa SR Jugoslavijom. Najduža rijeka koja protječe jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km². === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg [[Bosna (regija)|bosanskog]] dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km²) i manjeg [[Hercegovina|hercegovačkog]] na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[Tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje [[Posavina|Posavine]], odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[Kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[Prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[Drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[Voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[Ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja su u [[Srednja Bosna|srednjem]], [[Podrinje|istočnom]] i [[Bosanska krajina|zapadnom]] dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[Kiša|kišovite]]. === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je [[Sava]], koja formira znatan dio granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]], jer formira veći dio granice sa [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbijom]]). Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka [[Neretva]], koja je i jedina rijeka koja se ulijeva u [[Jadransko more]]. S površinom 55,8&nbsp;km² najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina [[Livno]] i [[Tomislavgrad]]a, na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m³ i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini .[[Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina_division_1995.png|mini|Podjela SR BiH na općine, stanje prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].|214x214px]] == Administrativna podjela == [[Datoteka:Bih dayton sh.png|alt=|mini|170x170px|Podjela BiH nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].]]Republika Bosna i Hercegovina, prije [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], administrativno se dijelila na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradove]]. Broj općina je iznosio 109, a zadnji put je povećan uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]].<ref name="Pejanović">{{cite journal|last1=Mirko|first1=Pejanović|date=2014|title=Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U XX stoljeću|url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/353|journal=Pregled|publisher=|volume=|issue=3|pages=27-70|doi=|s2cid=}}</ref> Općine Republike BiH bile su: * [[Sarajevo|Grad Sarajevo]] (10 općina): [[Vogošća]], [[Ilijaš]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Trnovo]], [[Hadžići]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]. * Ostale općine: [[Banovići]], [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Bihać]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Bosanska Krupa]], [[Brod (općina)|Bosanski Brod]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Bosansko Grahovo]], [[Bratunac]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Cazin]], [[Čajniče]], [[Čapljina]], [[Čelinac]], [[Čitluk]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Donji Vakuf]], [[Drvar]], [[Fojnica]], [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Goražde]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Grude]], [[Han-Pijesak]], [[Jablanica]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kalesija]], [[Kalinovik]], [[Kiseljak]], [[Kladanj]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Konjic]], [[Kotor-Varoš]], [[Kreševo]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Laktaši]], [[Livno]], [[Lopare]], [[Lukavac]], [[Ljubinje]], [[Ljubuški]], [[Maglaj]], [[Modriča]], [[Mostar]], [[Mrkonjić Grad]], [[Nevesinje]], [[Neum]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Posušje]], [[Prijedor]], [[Prnjavor]], [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Novi Travnik|Pucarevo]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Sanski Most]], [[Kneževo|Skender Vakuf]], [[Sokolac]], [[Srbac]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Stolac]], [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Široki Brijeg]], [[Teslić]], [[Tešanj]], [[Tomislavgrad]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Ugljevik]], [[Vareš]], [[Velika Kladuša]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Zvornik]], [[Žepče]] i [[Živinice]]. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], administrativna podjela se dosta izmijenila. Prvi nivo podjele postali su [[Administrativna jedinica|entiteti]] ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]] (od 2000), drugi nivo podjele je podjela Federacije BiH na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih ima 10 i svi imaju uspostavljenu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku]] vlast, a tek na trećem je podjela na općine i gradove. Broj gradova se povećao na 34, dok broj općina na 142 (od čega je 79 općina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], a 64 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]), od kojih u [[Sarajevo]] ulaze četiri, a u [[Istočno Sarajevo]] šest. == Politika == [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|mini|[[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] === Skupština === {{Glavni|Skupština Republike Bosne i Hercegovine}}[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo ustanovljeno [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike BiH]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.<ref name="ustav" /> Skupština je u ratnom periodu, do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], održala 19 sjednica. U radu Skupštine učestvovalo je osam parlamentarnih stranaka i dva nezavisna poslanika. [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] u tom periodu bio je [[Miro Lazović]]. Posljednja sjednica Skupštine održana je 27. augusta 1996, prije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]] za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].<ref name=":02" /> Na područjima koja su se za vrijeme rata nalazila pod kontrolom [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], zakonodavnu vlast vršila je [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Također, nakon što je proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], 28. augusta 1993, njeno Predsjedništvo zajedno s poslanicima [[Hrvati|hrvatskog naroda]] u [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina Skupštine Republike BiH]] donijelo je odluku o formiranju [[Predstavnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Predstavničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Ovo predstavničko tijelo prestalo je postojati nakon formiranja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konstituiranja [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]]. Narodna skupština Republike Srpske je, pak, nastavila postojati i nakon završetka rata kao entitetsko predstavničko i zakonodavno tijelo. ==== Spisak predsjednika skupštine ==== {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] {{small|(1945–2020)}} |8. april 1992.{{Efn|Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 1}} |14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] 14. septembra 1992.<ref name=":1"/> Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}} | rowspan="4" |[[Prvi saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mariofil Ljubić]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] je službeno bio Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |januar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Abdulah Konjicija]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Miro_Lazović.jpg|120x120piksel]] |[[Miro Lazović]] {{small|(1954–)}} |januar 1993. |3. januar 1997. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |} === Predsjedništvo === [[Datoteka:Presidency of BiH in Sarajevo 2023.01.29 1.jpg|mini|[[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] {{Glavni|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] predstavljalo je najviši izvršni organ države. Činilo ga je 7 članova: 2 [[Muslimani (narod)|Muslimana]], 2 [[Hrvati|Hrvata]], 2 [[Srbi]]na i 1 [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Ostali]]. Birali su ih punoljetni građani Republike Bosne i Hercegovine, direktnim, tajnim glasanjem i to na mandat u trajanju od 4 godine, koji je bio obnovljiv samo jednom uzastopno.<ref name="ustav"/> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Predsjedništvo je za svoj rad odgovaralo građanima i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]]. Neki od ustavnih zadataka Predsjedništva su:<ref name="ustav"/> * predstavlja Republiku u svijetu, * razmatra pitanja iz oblasti odbrane, državne sigurnosti, društvene samozaštite i međunarodne saradnje, * utvrđuje plan odbrane Republike, * postavlja i opoziva ukazom ambasadore i šefove misija Republike i slično. U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, Predsjedništvo je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":02" /> Nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvih višestranačkih izbora]], [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik predsjedništva]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i kasnije Republike Bosne i Hercegovine bio je [[Alija Izetbegović]]. ==== Spisak članova Predsjedništva ==== {{Glavni|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Saziv Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka !Napomena |- ! colspan="7" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. | |[[Fikret Abdić]] | rowspan="2" |8. april 1992. |20. oktobar 1993. | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |smijenjen zbog [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|protivustavnih aktivnosti]] |- |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |13. oktobar 1996. |Predsjednik Predsjedništva |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nijaz_Duraković.jpg|115x115piksel|bez okvira]] |[[Nijaz Duraković]] |20. oktobar 1993. |13. oktobar 1996. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Fikreta Abdića |- ! colspan="7" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="2" |8. april 1992. |9. novembar 1992. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio Predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Franjo Boras]] | rowspan="2" |20. oktobar 1993. | rowspan="3" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio Predsjedništvo 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Miro Lasić]] |9. novembar 1992. |Zamijenio Stjepana Kljuića Smijenjen 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |(1.) | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] | rowspan="2" |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="3" |20. oktobar 1993. | rowspan="3" |13. oktobar 1996. | rowspan="2" |Vratio se u Predsjedništvo 1993. Napustio HDZ BiH 1994. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Ivo_Komsic_Sarajevo_1353_(cropped).jpg|113x113piksel|bez okvira]] |[[Ivo Komšić]] |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |Zamijenio Franju Borasa |- ! colspan="7" |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|104x104piksel|bez okvira]] |[[Biljana Plavšić]] | rowspan="2" |8. april 1992. | rowspan="2" |9. april 1992. | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | rowspan="2" |Napustio Predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:Nikola_Koljević_(Никола_Кољевић)_(cropped).jpg|106x106piksel|bez okvira]] |[[Nikola Koljević]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SRSBiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nenad_Kecmanovic-mc.rs.jpg|103x103piksel|bez okvira]] |[[Nenad Kecmanović]] | rowspan="2" |17. juni 1992. |mart 1993. |[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine|SRSBiH]] |Zamijenio Biljanu Plavšić. Smijenjen 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirko Pejanović]] | rowspan="2" |13. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Nikolu Koljevića |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Tatjana Ljujić-Mijatović]] |mart 1993. |Zamijenila Nenada Kecmanovića |- ! colspan="7" |[["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ejup Ganić]] |8. april 1992. |13. oktobar 1996. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |[[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |} === Vlada === {{Glavni|Vlada Republike Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:Sarajevo Tram-261 Line-3 2013-10-14.jpg|mini|[[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog vijeća]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]][[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] bila je drugi organ [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] Republike BiH u periodu od 1992. do 1997. Naslijedila je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vladu]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] 15. juni 1992, kada je konstituisan [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|prvi saziv Vlade RBiH]].<ref name=":12">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Vlada Republike je za svoj rad odgovarala [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].<ref name="ustav2">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> Nadležnosti Vlade bili su da:<ref name="ustav3">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> * prati stanje i ostvarivanje politike Skupštine Republike i predlaže Skupštini utvrđivanje politike; * predlaže zakone, druge propise i opšte akte i ima pravo da daje mišljenje o predlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koje Skupštini podnose drugi ovlašćeni predlagači; * utvrđuje prijedlog razvojne i ekonomske politike Repub­like, prostornog plana Republike, republičkog budžeta, republičkog završnog računa i propisa u oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema i kreditne politike; * donosi mjere za ostvarivanje utvrđene razvojne i ekonomske politike Republike; * se stara o sprovođenju politike i izvršavanju zakona, drugih propisa i opštih akata, akata razvojne i ekonomske poli­tike i republičkog budžeta; * donosi uredbe, odluke i druge propise za izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Republika; * se stara o izvršavanju politike odbrane i o sprovođenju priprema za odbranu u Republici; * usklađuje i usmjerava rad republičkih organa uprave i daje im smjernice za rad radi obezbjeđenja izvršavanja zakona, drugih propisa i opštih akata, vrši nadzor nad radom tih organa; * utvrđuje opšta načela unutrašnje organizacije republičkih organa uprave; osniva stručne i druge službe za svoje potrebe i zajedničke službe za potrebe republičkih organa; postavlja i razrješava funkcionere za koje je to određeno zakonom; * ratifikuje međunarodne ugovore čije ratifikovanje ne spada u nadležnost Skupštine Republike; * otvara diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike u inostranstvu i imenuje i opoziva diplomatske, kon­zularne i druge predstavnike Republike koje ne imenuje Predsjedništvo Republike, u skladu sa zakonom; * vrši i druge poslove utvrđene Ustavom i zakonom. ==== Spisak predsjednika vlada ==== {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Jure Pelivan]] {{small|(1928–2014)}} |15. juni 1992. |9. novembar 1992. | rowspan="2" |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|I saziv]] | rowspan="2" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Mile_Akmadžić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mile Akmadžić]] {{small|(1928–2014)}} |9. novembar 1992. |august 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić_1995.jpg|109x109piksel|bez okvira]] |[[Haris Silajdžić]] {{small|(r. 1945)}} |29. oktobar 1993. |30. januar 1996. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|II saziv]] [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|III saziv]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:HasanMuratovic.jpg|116x116piksel|bez okvira]] |[[Hasan Muratović]] {{small|(1940–2020)}} |30. januar 1996. |3. januar 1997. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)|IV saziv]] |} === Ustav === {{Glavni|Ustav Republike Bosne i Hercegovine}} [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]] je predstavljao najviši državno-pravni akt Republike. Predsjedništvo RBiH je 24. februara 1993. usvojilo tekst Ustava, a objavom u [[Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|Službenom listu]] isti je postao pravosnažan 14. marta iste godine.<ref name="ustavRBiH">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> Dok je bio na snazi, Ustav je mijenjan amandmanski, a zamijenjen je [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] koji je u stvari Aneks IV. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. Usvajanjem Ustava prestao je važiti dotadašnji [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] od 25. februara 1974. godine. Ustav se, iako je predviđeno da se koristi na cijelom području države, zbog ratne situacije koristio samo na teritoriji koja ja bila pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i području lojalnom [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladi Republike Bosne i Hercegovine]]. Ustav se sastojao od 5 dijelova koji su definisali neke od osnovnih oblasti u funkcionisanju države, kao što su odrednice Republike, njeno društveno uređenje i organizaciju kao i nosioce vlasti na državnom nivou. == Simboli == {{Glavni|Simboli Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] korištena od 1992. do 1998.]] === Zastava i grb === {{Glavni|Zastava Republike Bosne i Hercegovine|Grb Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|146x146piksel|[[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] korišten od 1992. do 1998.]] Prvi simboli nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, usvojeni 4. maja 1992, a potvrđeni [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom]] (čl. 8) 14. marta 1993,<ref name="ustav" /><ref>8. aprila 1992. SR BiH preimenovana Uredbom Predsjedništva u RBiH. Uredba o zastavi je objavljena u ─ Službeni list RBiH, br. 4., 20. maj 1992.</ref> bili su zastava i grb. Zastava je bila bijele boje sa grbom u sredini. Bila je [[Pravougaonik|pravogaonog]] oblika, sa omjerom dužine i visine u odnosu 2:1.<ref name="ustav" /> Grb je bio štitastog oblika plave boje podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-žute boje u svakom polju. Grb je bio istovjetan grbu bosanske dinastije [[Kotromanići|Kotromanić]], [[Tvrtko I, kralj Bosne|Kralja Tvrtka I Kotromanića]] i njegovih nasljednika. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. ispred zgrade [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u [[New York]]u. Republika BiH nastavila je s korištenjem ovih simbola i nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] sve do 4. februara 1998, kada je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]], radi neusvajanja nekog od prijedloga zastave u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]], proglasio [[Simboli Bosne i Hercegovine|sadašnje simbole]].<ref>{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/479-usvojena-aktuelna-zastava-bih/|title=Usvojena zastava Bosne i Hercegovine|website=www.historija.ba|access-date=29. 3. 2018}}</ref> === Himna === {{Glavni|Jedna si jedina}} Zvanična himna Republike Bosne i Hercegovine bila je himna [[Jedna si jedina]]. Tekst je napisao [[Dino Merlin]] na instrumentalu sevdalinke ''[[S one strane Plive]]''. Himna je usvojena 24. novembra 1995. na 300. sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] i to u formi teksta i muzike.<ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba">[http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131130181425/http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html|date=30 Novembar 2013}}; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref><ref name="himna">{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/696-usvojena-hima-jedna-si-jedina/|title=Usvojena himna Republike Bosne i Hercegovine:''Jedna si jedina''|website=www.historija.ba|access-date=27. 3. 2018}}</ref><ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba">[http://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450 ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba'']; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref> Državnom himnom zadržala se sve do 1998. kada je odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini]] zamijenjena [[Intermezzo (himna)|sadašnjom himnom Bosne i Hercegovine]].<ref name="himna" /> === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Bosne i Hercegovine}} == Dokumenti == === Pasoš === {{Dvostruka slika|left|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (cover).jpg|140px|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (front cover).jpg|140px|Verzije [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]].}} {{Glavni|Pasoš Republike Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1992, printan je ograničen broj [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]] i dostupan građanima.<ref>{{cite web|title= Hronologija opsade Sarajeva 1992 – 1996. |url=http://pescanik.net/hronologija-opsade-sarajeva-1992-1996/|publisher=pescanik.net}}</ref> Dokument je omogućavao vlasnicima da legalno uđu ili napuste državu kao i ulazak u druge države. [[Bono|Bono Vox]], frontmen svjetski poznate irske rock grupe [[U2 (grupa)|U2]], dobio je 1997. pasoš u znak zahvalnosti za podršku Republici Bosni i Hercegovini tokom i poslije rata.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2009/aug/19/bono-bosnian-passport|title=Bono may stripped of Bosnian passport|last=Michaels|first=Sean|date=19. 8. 2009|work=The Guardian|access-date=14. decembar 2021}}</ref> Kako sam kaže, pasoš predstavlja jednu od najznačajnijih dragocjenosti u njegovom posjedu.<ref name=":0"/> Slično njemu, [[Velemajstor (šah)|šahovski velemajstor]] i jedan od najvećih šahista svih vremena, [[Gari Kasparov]], dobio je iste godine počasno državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine za "podršku bosanskom narodu tokom rata".<ref>{{Cite web|url=https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|title=Garry Kasparov: World Chess Legend, Russian Pro-Democracy Leader and Chairman of Human Rights Foundation|website=Sandra Day O'Connor Institute for American Democracy|access-date=14. decembar 2021|archive-date=14. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210814071756/https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|url-status=dead}}</ref> Smatra se da je i [[Osama bin Laden]] imao pasoš Republike Bosne i Herceogvine, koji mu je bio izdat u [[Ambasada Bosne i Hercegovine u Beču|ambasadi]] u [[Beč]]u 1993.<ref>{{cite web|title= Kratka, ali smrtonosna selefijska tradicija u BiH |url=http://www.bilten.org/?p=10849/|publisher=bilten.org}}</ref><ref>{{cite web|title=I Osama bin Laden ima Bosanski pasos!|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|publisher=bhdani.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307011046/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|url-status=dead}}</ref> Njemački magazin ''Zeitenschrift,'' poznat po krajnje desničarskim i antisemitskim stavovima, te širenju teorija zavjera,<ref>{{Cite book|last=Gugenberger|first=Eduard|title=Weltverschwörungstheorien. Die neue Gefahr von Rechts|last2=Petri|first2=Franko|last3=Schweidlenka|first3=Roman|publisher=Deuticke|year=1998|location=Wien|pages=227}}</ref> navodi da je Osama bin Laden sa pasošem putovao u [[Sarajevo]] da bi se sreo sa tadašnjim [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjednikom Predsjedništva]] Republike Bosne i Hercegovine, [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] 1994.<ref>{{cite web|title=Bin Laden in Sarajevo |url=https://www.zeitenschrift.com/news/bin-laden-in-sarajevo#.VtlyxRhzr5c|publisher=zeitenschrift.com}}</ref> Službeni dokumenti i pasoši bili su važeći sve do kraja 1997. kada je implementacija [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stupila na snagu u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pasoši Republike Bosne i Hercegovine zamijenjeni su [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasošima]] i [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom Bosne i Hercegovine]]. == Oružane snage == [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|125px|desno|Logo [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].]] === Vojska === {{Glavni|Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) bila je oružana snaga Republike Bosna i Hercegovina za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Armija Republike Bosne i Hercegovine je osnovana 15. aprila 1992, a veći dio strukture u općinama s bošnjačkom većinom i političkom vlašću SDA je prenešen iz bivše [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TO BiH). Za prvog komadanta, odnosno za načelnika Glavnog štaba Armije RBiH je izabran general [[Sefer Halilović]], koji će tu funkciju obavljati do 1993. Za zamjenike imenovani su [[Jovan Divjak]] i [[Stjepan Šiber]]. Sjedište GŠ Armije RBiH bilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]] i predstavljao je najviši organ u komandnom lancu. Civilna komanda nad Armijom pripadala je Predsjedništvu RBiH. Na vrhuncu svoje moći brojala je sedam armijskih korpusa i preko 200.000 pripadnika. Tokom rata Armija se suočavala sa hroničnim nedostatkom MTS-a, dijelom zbog zatvorenosti granica, ali uglavnom zbog nametnutog [[Embargo na uvoz naoružanja Armiji RBiH|embarga na uvoz naoružanja od međunarodne zajednice]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], nakon kojeg prestaje [[bošnjačko-hrvatski sukob]], ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] ujedinjuju snage, te osnivaju [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine]]. Nakon završetka rata i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] ARBiH je definisana kao [[Bošnjaci|bošnjačka]] komponenta [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]]. Reformom odbrane i ukidanjem dotadašnjih entitetskih vojski, od 1. decembra 2005. unutar [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] (kao jedna od tri brigade) formiraju se [[Drugi Pješadijski (Rendžerski) Puk|Bosanske rendžere]], baštinici tradicije Armije RBiH. === Paravojske === [[Datoteka:Эмблема "Патриотской лиги" Боснии.png|mini|150x150piksel|Grb [[Patriotska liga|Patriotske lige]].]] ==== Patriotska liga ==== {{Glavni|Patriotska liga}}[[Patriotska liga]] bila je paravojna organizacija koju je osnovao [[general]] [[Sefer Halilović]]. Liga je učestvovala u pripremanju i pružanju otpora srpskim paravojnim jedinicama kao i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA). Bila je veoma skromno materijalno-tehnički opremljena, ali u velikoj mjeri u tom otporu i uspijeva. Kao znak raspoznavanja, pripadnici su koristili amblem na kojem se nalazi [[grb Republike Bosne i Hercegovine]], iznad kojeg piše ''Patriotska liga''. Veoma su značajni doprinosi koje je ova formacija dala u odbrani grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i sprječavanju zločina nad građanima Sarajeva. Patriotska liga formalno-pravno prestaje da djeluje osnivanjem [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]].<ref name="historija.ba">http://www.historija.ba/d/506-osnovana-patriotska-liga-bih/</ref> [[Datoteka:Эмблема_спецподразделения_"Зеленые_береты".png|desno|mini|154x154piksel|Grb [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]].]] ==== Zelene beretke ==== {{Glavni|Zelene beretke (Bosna i Hercegovina) }}[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] bile su samoorganizirana paravojna jedinica nastale iz potrebe da se odbrani stanovništvo u mjestima gdje ta odbrana nije bila organizovana od lokalnih vlasti, ili nije bila adekvatna zbog nedostatka državnih oružanih snaga. Sastav ovih jedinica su činili isključivo dobrovoljci. Organizacijom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], ljudstvo iz ovih jedinica je prešlo u njen sastav.<ref>{{cite book|author=Swanee Hunt|url=https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt|title=This was not our war: Bosnian women reclaiming the peace|publisher=Duke University Press|year=2004|isbn=9780822333555|page=[https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt/page/284 284]|quote=Zelene beretke.|access-date=1. 3. 2011}}</ref> Učestvovali su u napadu na kolonu u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Dobrovoljačkoj ulici]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 3. maja 1992. Jedinici se također pripisuje<ref>{{Cite web|url=https://ivanlovrenovic.com/clanci/sarajevski-dnevnik/milorad-ekmecic-buducnost-gledamo-kroz-tamu-|title=Ivan Lovrenović - Milorad Ekmečić: „Budućnost gledamo kroz tamu“|website=ivanlovrenovic.com|access-date=28. 10. 2023}}</ref> i otmica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog]] historičara i akademika, profesora [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Milorad Ekmečić|Milorada Ekmečića]] u maju 1992. Navodi se da je bio zarobljen i stavljen u kućni pritvor, ali je uspio posredstvom [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a i uticaja koji je imao kod tadašnjeg [[UNPROFOR]]-a biti prebačen na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref>{{Cite book|last=Pejanović|first=Mirko|url=https://books.google.ba/books?id=04zV4pqEhLkC&pg=PA78|title=Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb|date=2004|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-359-3|pages=77-78|language=en}}</ref> [[Datoteka:Patch_of_the_Croatian_Defence_Forces.svg|desno|mini|140x140piksel|Grb [[Hrvatske odbrambene snage|HOS]]-a]] ==== Hrvatske odbrambene snage ==== {{Glavni|Hrvatske odbrambene snage}}[[Hrvatske odbrambene snage]] (HOS) bile su hrvatska paravojna organizacija, koja je postojala od 1991. do 1993, za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]]. HOS je bio među prvim organizovanim vojnim jedinicama koje su bile dio otpora srpskim snagama u Bosni i Hercegovini te su uz [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu BiH]] (TO BiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO), činile glavninu tog otpora.<ref name="HOS Armija BiH">[http://www.hsp1861.hr/vijesti4/030513zp.htm Vjesnik:13 {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}]</ref><ref name="HOS Armija BiH (eng)">[http://occidentallibertas.wordpress.com/2011/12/18/croatian-defence-forces-in-b-h/ Croatian Defence Forces in B&H {{Simboli jezika|en|engleski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}}</ref> HOS u BiH je službeno činio dio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] ali se raspao nakon ubistva zapovjednika HOS-a [[general-major]]a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].<ref name="HOS Armija BiH" /> U [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] djelovali su kao paravojna jedinica sve do integrisanja u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatsku vojsku]] početkom 1992, prilikom rekonstruisanja vojnih snaga unutar [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Glavna ideja HOS-a bila je stvaranje [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]] sa granicama [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>''Mi smo apsolutno za jedinstvo hrvatskog naroda i za njegovu zajedničku odbranu, ali smo isto tako za jedinstvo sa muslimanskim narodom. Mi od naše politike cjelovite Bosne i Hercegovine, odn. Hrvatske do Drine ne odustajemo. Svaka druga politika značila bi komadanje Herceg-Bosne i stvaranje nove srpske države s ovu stranu Drine, što bi bila propast za hrvatski muslimanski narod.'' - [[Dobroslav Paraga]] 21. augusta 1992. u uputstvima bojniku [[Darko Kraljević|Darku Kraljeviću]]</ref> == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:1000 din BiH Serija I lice.jpg|desno|mini|Novčanica od 1.000 [[Bosanskohercegovački dinar|bosanskohercegovačkih dinara]] iz 1992.]]Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. U periodu postojanja [[Socijalizam|socijalizma]] u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[žitarice]], te razne vrste [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]]. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], [[automobilska industrija]], [[tekstilna industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, [[namještaj]]a i prerada [[Nafta|nafte]]. === Valuta === {{Glavni|Bosanskohercegovački dinar}} [[Datoteka:100000 din BiH lice.jpg|desno|mini|Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 din. U upotrebi u području [[Travnik]]a.]] Nakon uvođenja bosanskohercegovačkog dinara i zamjene za [[jugoslavenski dinar]], bosanskohercegovački dinar je bio u opticaju na većini teritorije pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Prva serija bosanskohercegovačkog dinara je bila u opticaju u šest različitih apoena, istog motiva na prednjoj strani a s naizmjeničnim motivom [[Stari most|Starog mosta]] u [[Mostar]]u i modificiranog grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] na naličju novčanica. Područja pod hrvatskom kontrolom koristila su [[hrvatski dinar]], a na teritoriji [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] je uveden [[dinar Republike Srpske]], kao platežno sredstvo. Zbog visoke [[Inflacija|inflacije]], štampane su nove novčanice, a zbog nemogućnosti distribucije novih novčanica, u nekim su se dijelovima Republike Bosne i Hercegovine koristili razni novčani [[bon]]ovi, obično novčanice sa nižim apoenima, kojima su bile dodatno pečatom promijenjene nominalne vrijednosti. Nedugo nakon uvođenja, kao platežno sredstvo uvedena je [[njemačka marka]], koja je skoro u potpunosti zamijenila dinar, koji se koristio tek nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački dinar#Druga serija|druge serije]] samo na području [[Sarajevo|Sarajeva]]. == Sport == {{Glavni|Sport u Republici Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 1992.}} Osamostaljenjem od bivše SFR Jugoslavije, osnovani su mnogi državni savezi i formirane reprezentacije u većini popularnijih sportova. Iako su djelovale u ratnom stanju, neke od tih selekcija su učestvovale ne samo u kvalifikacijama već i na nekim prestižnim evropskim i svjetskim takmičenjima. Tako je [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Košarkaška reprezentacija Republike Bosne i Hercegovine]] učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u košarci - Njemačka 1993.|Evropskom prvenstvu u košarci održanom 1993]]. u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prošavši dvije grupne faze reprezentacija je završila nastup u ''knockout'' fazi i na kraju zauzela 9. mjesto što je ujedno i najbolji rezultat ove državne reprezentacije u historiji. Najbolji strijelac prvenstva bio je upravo košarkaš bosanskohercegovačke reprezentacije [[Sabahudin Bilalović]] sa postignutih 24,6 koševa po utakmici. Najprestižnije takmičenje na kojem su učestvovali sportisti Republike i to neposredno nakon osamostaljenja države svakako su [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre održane u Barceloni ljeta 1992]]. Sportski dio delegacije činilo je 10 sportista koji su se takmičili u 6 različitih sportova i ukupno 13 različitih disciplina. Neračunajući posljednji nastup na [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 2016.|olimpijskim igrama]] to je bio najbrojniji olimpijski tim Bosne i Hercegovine. Prvi nastup bosanskohercegovačkih sportista zabilježen je 31. jula. Većina njih je svoj nastup završila već u kvalifikacijama a najznačajniji rezultat ostvarila je [[Mirjana Horvat]] koja je u takmičenju u [[Streljaštvo|streljaštvu]], u disciplini zračna puška 10 metara, sa osvojenih 419,6 bodova zauzela 8. mjesto u konkurenciji 45 takmičarki. Također bosanskohercegovački sportisti su bili učesnici i [[Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Zimskih olimpijskih igara 1994.]] održanih u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u. U zimskom sportovima, ne toliko popularnim za područje BiH, učestvovalo je ukupno 10 sportista u 8 različitih disciplina. Tokom premijernom učešća sportisti iz RBiH nisu ostvarili zapažene rezultate. Neki od značajnijih uspjeha sportista Republike je i zlatna medalja koju je [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]], predvođena [[Razija Mujanović|Razijom Mujanović]], osvojila 1993. na [[Mediteranske igre 1993.|Mediteranskim igrama 1993]],<ref>{{cite web|title=Raza Mujanovic se kao lav borila za nasu drzavu|url=http://sport.avaz.ba/kosarka/296100/raza-mujanovic-se-kao-lav-borila-za-nasu-drzavu|website=sport.avaz.ba|access-date=3. 4. 2018}}</ref> održanim u [[Francuska|francuskom]] [[Languedoc-Roussillon]]u. Na istom takmičenju na kojem je nastupilo 95 bosanskohercegovačkih sportista, [[boks]]er [[Almedin Fetahovic]] je osvojio zlatnu medalju u supervelter kategoriji dok je karatist [[Eldin Pekmez]] u kategoriji iznad 80&nbsp;kg osvojio bronzanu medalju.<ref>{{cite web |title=Mediteranske igre 1993. |url=http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |website=web.archive.org (arhivirano s www.cijm.org.gr) |access-date=9. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140624021331/http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet]], kao najpopularniji [[sport]] u Bosni i Hercegovini, organiziran je uspostavljanjem nogometnog saveza koji je primljen u punopravno članstvo [[UEFA|UEFA-e]] i [[FIFA|FIFA-e]] 1996. i 1998., respektivno. Prvu neslužbenu utakmicu nogometna reprezentacija novouspostavljene države odigrala je 6. juna 1993. u [[Teheran]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|izabrane selekcije Irana]] i ostvarila pobjedu rezultatom 3:1. Prvu službenu utakmicu odigrala je 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|nogometne reprezentacije Albanije]].<ref>{{cite web|title=Prva zvanicna utakmica nogometne reprezentacije BiH|url=http://www.historija.ba/d/144-prva-zvanicna-utakmica-reprezentacije-bih/|website=www.historija.ba|access-date=12. 4. 2018}}</ref> Prva sezona ligaškog takmičenja [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|Republike u najpopularnijem sportu]], zbog ratnog stanja, održano je u sezoni 1994/95. U takmičenju organizovanom kroz četiri regionalne grupe učestvovale su 22 nogometne ekipe a titulu prvog prvaka u nogometu osvojio je [[Zenica|zenički]] [[NK Čelik]]. Taj uspjeh će ponoviti i u naredne dvije sezone. Također, iste sezone održano je i takmičenju u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupu Bosne i Hercegovine u nogometu]] gdje je NK Čelik ponovo bio prvi osvajač trofeja. == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}Republika Bosna i Hercegovina postala je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini. == Obrazovanje == [[Datoteka:Report Card Elementary School (Republic of Bosnia and Herzegovina).jpg|thumbnail|130px|desno|Đačka knjižica učenika osnovne škole iz perioda rata u Bosni i Hercegovini.]] Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] proces obrazovanja, kao bitnog segmenta u razvoju svakog društva, nije izuzev u pojedinim slučajevima, u potpunosti obustavljan ali se izvodio u izrazito teškim uslovima. Suočeno sa nedostatkom kadrova, pomagala i udžbenika, bez adekvatnih i sigurnih prostora za smještaj učenika, sistem obrazovanja je doživio značajnu promjenu pogotovo u područjima koja su se nalazila u blizini direktnih ratnih dešavanja. Konkretno, u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]], škole su radile u raširenim podrumskim učionicama, u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata,<ref>{{cite web|title=The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995|url=http://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|publisher=readings.com.au|access-date=12. 3. 2016|archive-date=3. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210503075207/https://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|url-status=dead}}</ref> pri čemu se dešavalo da učenici stradaju na putu od kuće ili škole ili obratno. Zavisno od dijela države, uposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale i u vanškolskim prostorijama, kućama, domovima i drugim objektima društvene zajednice. U nekim mjestima školske zgrade su pretvorene u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte. Tokom 1992/93. školske godine, predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani sa onima iz perioda [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], ipak obrazovanje u ratu imalo je mnogo mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.<ref>{{cite web|title=Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini |url=http://www.6yka.com/novost/77585/devedesete-rat-i-nakon-rata-u-bosni-i-hercegovini|publisher=6yka.com}}</ref> Nazivi škola u Sarajevu su promijenjeni kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. [[Ideologija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] i ''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodno-oslobodilačka borba]]'' uništile su prijašnje nazive, pa su tako imena ne-[[Bošnjaci|bošnjačkih]] historijskih ličnosti promijenjena imenima bošnjačkim historijskim osoba, među kojima su i bivši pripadnici ustaškog pokreta. Samo tri škole od 60-ak u glavnom gradu nisu mijenjale imena.<ref>{{cite web|title=STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija|url=http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|publisher=faktor.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307132328/http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Kultura == {{Proširiti sekciju}} === Muzika === {{Glavni|Muzika tokom rata u Bosni i Hercegovini}} == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}Praznici u Republici Bosni i Hercegovini službeno su bili određeni ''Zakonom o praznicima'' (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94). Osim njega, na snazi su bili i ''Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine'' i ''Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine'' (“Službeni list R BiH”, broj 9/95).<ref name=":22">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], entitet [[Federacija Bosne i Hercegovine]] naslijedila je ove zakone, dok entitet [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]] imaju svoje posebne zakone, koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Državni praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":22" /> |} === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]] (2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Katoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} *[[Historija Bosne i Hercegovine]] *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] *[[Bosna i Hercegovina]] *[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina|*]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1995.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Jugoslavije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:1990-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Bivše republike u Evropi]] fl1w224ybmy4jptpodgafu0lkjenx5k 3900957 3900953 2026-06-27T13:51:36Z نوفاك اتشمان 16322 dopuna 3900957 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bosna i Hercegovina|Federacija Bosne i Hercegovine}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Republika Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Република Босна и Херцеговина | genitiv = Republike Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1992–1995 {{Small|''([[de jure]])''}}<br>1992–1997 {{Small|''([[de facto]])''}}{{Efn|Republika Bosna i Hercegovina nastavila je svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]] potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995.<ref name="ustavnisud">{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=29. 2. 2024|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 2. 2024}}</ref> Međutim, njene institucije, kao što su [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlada]] i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]], nastavile su postojati u tehničkom mandatu, sve do konstituisanja prvih saziva [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] i [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].|naziv=razdoblje}} | država_prije1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg | država_prije2 = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina | država_prije_zastava2 = Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg | država_poslije1 = Bosna i Hercegovina | država_poslije_zastava1 = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | grb = Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | himna = [[Jedna si jedina]]<br>{{Center|[[Datoteka:'Jedna si Jedina' - Former national anthem of Bosnia and Herzegovina (1992–1999).ogg]]}} {{center| }} | karta = The ARBiH at its greatest extent.png | opis_karte = {{colorbox|#76DA85}} Teritorija koju je nekada potpuno kontrolisala [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]<br/>{{colorbox|#F2F280}} Teritorija međunarodno priznata kao dio Republike BiH, ali pod kontrolom drugih političkih entiteta tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[Ijekavski govor|ijekavskog izgovora]]<ref name="ustavbih1993">Član 4. [[:s:Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|"U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna."}}</ref><ref name="Geršković">Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}</ref><ref name="ustav">{{cite web|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|access-date=20. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|location=Sarajevo|format=PDF|date=14. 3. 1993|quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.|url-status=live}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustavbih1993" /><ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 43,47% [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}<br />31,21% [[Srbi]]<br />17,38% [[Hrvati]]<br />5,54% [[Jugoslaveni]]<br />2,38% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991">{{RP 1991}}</ref> | religija = {{unbulleted list |42,77% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 42,97% [[Kršćanstvo]] ** 29,40% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 13,57% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]] {{Tree list/end}} |14,26% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991"/>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}} | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Predsjedništva]] | godina_prve_vlasti = 1992-1996 | vladar_prva_vlast = [[Alija Izetbegović]] | vrsta_vlasti2 = [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik skupštine]] | godina_druge_vlasti = 1993-1997 | vladar_druga_vlast = [[Miro Lazović]] | vrsta_vlasti3 = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjednik vlade]] | godina_treće_vlasti = 1992 | vladar_treća_vlast = [[Jure Pelivan]] | godina_četvrti_vlasti = 1992-1993 | vladar_četvrti_vlast = [[Mile Akmadžić]] | godina_peti_vlasti = 1993-1996 | vladar_peti_vlast = [[Haris Silajdžić]] | godina_šesti_vlasti = 1996-1997 | vladar_šesti_vlast = [[Hasan Muratović]] | zakonodavstvo = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]] | događaj_datum1 = 18. novembar 1990. | događaj2 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum2 = 1. mart 1992. | događaj3 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum3 = 3. mart 1992. | događaj4 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum4 = 1. april 1992. | događaj5 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u Republiku BiH | događaj_datum5 = 8. april 1992. | događaj6 = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u | događaj_datum6 = 22. maj 1992. | događaj7 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum7 = 18. mart 1994. | događaj8 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum8 = 14. decembar 1995. | osnivanje = 3. mart 1992. | ukidanje = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | površina = 51.129 | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = 4.377.033 | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]] | gustoća = 85,61 | valuta = [[Bosanskohercegovački dinar|BH dinar]]<br />[[Njemačka marka]] | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | internetski_nastavak = | danas_dio = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | komentar = }} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' bio je službeni naziv [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]] 1992. do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. Proglašena je [[Raspad Jugoslavije|raspadom SFRJ]], kao nasljednica njene federalne republike [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=14. 7. 2014}}</ref> Prefiks "Socijalistička" uklonjen je iz naziva 8. aprila 1992. na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], gdje je donesena službena odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Nosila je taj naziv do potpisivanja Aneksa IV. Dejtonskog sporazuma 14. decembra 1995, koji je sadržavao današnji [[Ustav Bosne i Hercegovine]]. == Historija == {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Početak raspada Jugoslavije === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}} U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":02" /> Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|naziv=modalitet}}, [[Srbi]], [[Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":02" /> Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":02" /> === Predratni period === [[Datoteka:Glasački listić - Referendum o nezavisnosti BiH.png|mini|252x252px|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]]{{Glavni|Badinterova komisija|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}} Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":02" /> U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":02" /> Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":02" /> [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":02" /> === Međunarodno priznanje nezavisnosti === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}} Zemlje članice [[Evropska unija|Evropske zajednice]] (EZ) su 6. aprila 1992, a dan kasnije i [[Sjedinjene Američke Države]] (SAD) priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. postala članica Organizacije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN). U isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi rat, koji je prouzrokovao ljudske žrtve i materijalna razaranja.<ref name=":02" /><ref name="Malcolm">Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.</ref> ==== Prijem u Ujedinjene nacije ==== {{Glavni|Rezolucija 755 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija}} Nakon održanog referenduma i proglašenja nezavisnosti, Bosna i Hercegovina je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] dostavila aplikaciju za prijem u punopravno članstvo.<ref name="rezolucija">{{cite web|title=Vijeće sigurnosti UN-a:Rezolucije|url=http://unscr.com/en/resolutions/755|website=unscr.com|access-date=22. 5. 2018}}</ref> Na osnovu tog zahtjeva, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] ove organizacije je 20. maja 1992. na 3078. sjednici prihvatilo zahtjev,<ref name="rezolucija" /> a na sljedećoj sjednici održanoj istog dana usvojilo rezoluciju broj 755<ref name="rezolucija" /><ref>{{cite web|title=Aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u UN-u|url=http://www.ohr.int/other-doc/un-res-bih/pdf/s92r755e.pdf|website=ohr.int|access-date=22. 5. 2018}}</ref> u kojoj se predlaže [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN]] da u svoje punopravno članstvo primi Republiku Bosnu i Hercegovinu. Postupajući prema toj preporuci, Generalna skupština je na zasjedanju održanom 22. maja 1992. potvrdila preporuku Vijeća sigurnosti, a Republika Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica ove [[međunarodne organizacije|međunarodne]] organizacije. Generalnoj skupštini UN-a se obratio tadašnji ministar vanjskih poslova [[Haris Silajdžić]], a prijemu je prisustvovao i Predsjednik predsjedništva [[Alija Izetbegović]]. Prijemom u UN, Republika Bosna i Hercegovina je kao sukcesor nekadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], automatski postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ona ratificirala. === Ratni i poslijeratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Vašingtonski sporazum|Dejtonski sporazum}} [[Datoteka:Bosnian_war_header.no.png|mini|Slijeva nadesno, u smjeru kazaljke na satu: 1. [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog Vijeća]] gori u plamenu nakon što je pogođena sa srpskih položaja oko [[Sarajevo|Sarajeva]]; 2. Maj 1992; [[Ratko Mladić]] s [[Vojska Republike Srpske|vojnicima VRS-a]]; 3. [[Norveška|Norveški]] [[Ujedinjene nacije|UN]] vojnik u Sarajevu.]] Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u Sarajevu je počelo 6. aprila.<ref name="Malcolm" /> [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi]]ma.<ref name="Malcolm" /> Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name="Riedlmayer">Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm |date=18. 6. 2006 }}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref> [[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.]] Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] od 1992. do 1995. održano je više međunarodnih konferencija i diplomatskih pokušaja zaustavljanja rata. Međutim, prvi relevantan međunarodni sporazum je ''Prvi okvirni sporazum o Federaciji Bosne i Hercegovine'' potpisan 18. marta 1994, u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] pod pokroviteljstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], poznat kao [[Vašingtonski sporazum]]. Ovim sporazumom prestaje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], koji se odvijao za vrijeme rata u BiH, često nazvan ''"Rat u ratu"''. Predviđeno je da teritorija koju su kontrolirali [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike Bosne i Hercego­vine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) ima federalno uređenje sa deset kantona, koji su kasnije formirali svoje skupštine i donijeli svoje ustave. Na osnovu ovog sporazuma, donesen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]], na sjednici [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]], održanoj 30. marta 1994. Ovaj ustav sadrži i odredbu prema kojoj će odluke o ustavnom statusu teritorije s većinskim [[Srbi|srpskim]] stanovništvom biti donesene u toku pregovora o miru na [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji]]. Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prethodilo je donošenje Ustavnog zakona o dopunama [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustava Republike Bosne i Hercegovine]], kojim je osiguran ustavni osnov da se izvrši unutrašnje preoblikovanje dijela Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=":02" /> Međutim, tek okončanjem mirovnih pregovora u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) 21. novembra 1995. i potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Mirovnog sporazuma]] u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. zaustavljen je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Potpisali su ga predsjednici triju država [[Alija Izetbegović]] (Republika Bosna i Hercegovina), [[Slobodan Milošević]] ([[Savezna Republika Jugoslavija]], koju su tada činile samo [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]) i [[Franjo Tuđman]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Sporazum je potvrdio Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu, koja nastavlja svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]],<ref name="ustavnisud"/> u postojećim međunarodno priznatim granicama, s modificiranom unutrašnjom strukturom koju čine dvije federalne jedinice (entiteti): [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], te kasnije i treća federalna jedinica - [[Brčko distrikt]].<ref name=":04">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Četiri godine ratovanja i krvoprolića su uzrokovale između 95 i 100 hiljada poginulih, te više od 2 miliona raseljenih osoba.<ref name="DPA">November. 21, 2005. Bosnian war "claimed 100,000 lives". Deutsche Presse-Agentur.</ref> == Geografija == {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km².<ref name="Stat">{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|url-status=dead|access-date=7. 3. 2010}}</ref> Dužina granice sa susjednim republika iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Grači s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932 km]]), [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] na istoku i jugoistoku (605&nbsp;km; [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]], [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248 km]]).<ref name="Stat" /> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak km.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html#|title=Field Listing – Coastline|work=The World Factbook|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=22. 8. 2006}}</ref> Granice su uglavnom prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[Granica|granici]] sa SR Jugoslavijom. Najduža rijeka koja protječe jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km². === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg [[Bosna (regija)|bosanskog]] dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km²) i manjeg [[Hercegovina|hercegovačkog]] na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[Tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje [[Posavina|Posavine]], odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[Kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[Prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[Drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[Voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[Ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja su u [[Srednja Bosna|srednjem]], [[Podrinje|istočnom]] i [[Bosanska krajina|zapadnom]] dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[Kiša|kišovite]]. === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je [[Sava]], koja formira znatan dio granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]], jer formira veći dio granice sa [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbijom]]). Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka [[Neretva]], koja je i jedina rijeka koja se ulijeva u [[Jadransko more]]. S površinom 55,8&nbsp;km² najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina [[Livno]] i [[Tomislavgrad]]a, na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m³ i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini .[[Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina_division_1995.png|mini|Podjela SR BiH na općine, stanje prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].|214x214px]] == Administrativna podjela == [[Datoteka:Bih dayton sh.png|alt=|mini|170x170px|Podjela BiH nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].]]Republika Bosna i Hercegovina, prije [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], administrativno se dijelila na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradove]]. Broj općina je iznosio 109, a zadnji put je povećan uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]].<ref name="Pejanović">{{cite journal|last1=Mirko|first1=Pejanović|date=2014|title=Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U XX stoljeću|url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/353|journal=Pregled|publisher=|volume=|issue=3|pages=27-70|doi=|s2cid=}}</ref> Općine Republike BiH bile su: * [[Sarajevo|Grad Sarajevo]] (10 općina): [[Vogošća]], [[Ilijaš]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Trnovo]], [[Hadžići]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]. * Ostale općine: [[Banovići]], [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Bihać]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Bosanska Krupa]], [[Brod (općina)|Bosanski Brod]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Bosansko Grahovo]], [[Bratunac]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Cazin]], [[Čajniče]], [[Čapljina]], [[Čelinac]], [[Čitluk]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Donji Vakuf]], [[Drvar]], [[Fojnica]], [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Goražde]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Grude]], [[Han-Pijesak]], [[Jablanica]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kalesija]], [[Kalinovik]], [[Kiseljak]], [[Kladanj]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Konjic]], [[Kotor-Varoš]], [[Kreševo]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Laktaši]], [[Livno]], [[Lopare]], [[Lukavac]], [[Ljubinje]], [[Ljubuški]], [[Maglaj]], [[Modriča]], [[Mostar]], [[Mrkonjić Grad]], [[Nevesinje]], [[Neum]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Posušje]], [[Prijedor]], [[Prnjavor]], [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Novi Travnik|Pucarevo]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Sanski Most]], [[Kneževo|Skender Vakuf]], [[Sokolac]], [[Srbac]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Stolac]], [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Široki Brijeg]], [[Teslić]], [[Tešanj]], [[Tomislavgrad]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Ugljevik]], [[Vareš]], [[Velika Kladuša]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Zvornik]], [[Žepče]] i [[Živinice]]. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], administrativna podjela se dosta izmijenila. Prvi nivo podjele postali su [[Administrativna jedinica|entiteti]] ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]] (od 2000), drugi nivo podjele je podjela Federacije BiH na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih ima 10 i svi imaju uspostavljenu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku]] vlast, a tek na trećem je podjela na općine i gradove. Broj gradova se povećao na 34, dok broj općina na 142 (od čega je 79 općina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], a 64 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]), od kojih u [[Sarajevo]] ulaze četiri, a u [[Istočno Sarajevo]] šest. == Politika == [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|mini|[[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] === Skupština === {{Glavni|Skupština Republike Bosne i Hercegovine}}[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo ustanovljeno [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike BiH]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.<ref name="ustav" /> Skupština je u ratnom periodu, do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], održala 19 sjednica. U radu Skupštine učestvovalo je osam parlamentarnih stranaka i dva nezavisna poslanika. [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] u tom periodu bio je [[Miro Lazović]]. Posljednja sjednica Skupštine održana je 27. augusta 1996, prije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]] za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].<ref name=":02" /> Na područjima koja su se za vrijeme rata nalazila pod kontrolom [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], zakonodavnu vlast vršila je [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Također, nakon što je proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], 28. augusta 1993, njeno Predsjedništvo zajedno s poslanicima [[Hrvati|hrvatskog naroda]] u [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina Skupštine Republike BiH]] donijelo je odluku o formiranju [[Predstavnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Predstavničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Ovo predstavničko tijelo prestalo je postojati nakon formiranja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konstituiranja [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]]. Narodna skupština Republike Srpske je, pak, nastavila postojati i nakon završetka rata kao entitetsko predstavničko i zakonodavno tijelo. ==== Spisak predsjednika skupštine ==== {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] {{small|(1945–2020)}} |8. april 1992.{{Efn|Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 1}} |14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] 14. septembra 1992.<ref name=":1"/> Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}} | rowspan="4" |[[Prvi saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mariofil Ljubić]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] je službeno bio Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |januar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Abdulah Konjicija]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Miro_Lazović.jpg|120x120piksel]] |[[Miro Lazović]] {{small|(1954–)}} |januar 1993. |3. januar 1997. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |} === Predsjedništvo === [[Datoteka:Presidency of BiH in Sarajevo 2023.01.29 1.jpg|mini|[[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] {{Glavni|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] predstavljalo je najviši izvršni organ države. Činilo ga je 7 članova: 2 [[Muslimani (narod)|Muslimana]], 2 [[Hrvati|Hrvata]], 2 [[Srbi]]na i 1 [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Ostali]]. Birali su ih punoljetni građani Republike Bosne i Hercegovine, direktnim, tajnim glasanjem i to na mandat u trajanju od 4 godine, koji je bio obnovljiv samo jednom uzastopno.<ref name="ustav"/> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Predsjedništvo je za svoj rad odgovaralo građanima i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]]. Neki od ustavnih zadataka Predsjedništva su:<ref name="ustav"/> * predstavlja Republiku u svijetu, * razmatra pitanja iz oblasti odbrane, državne sigurnosti, društvene samozaštite i međunarodne saradnje, * utvrđuje plan odbrane Republike, * postavlja i opoziva ukazom ambasadore i šefove misija Republike i slično. U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, Predsjedništvo je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":02" /> Nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvih višestranačkih izbora]], [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik predsjedništva]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i kasnije Republike Bosne i Hercegovine bio je [[Alija Izetbegović]]. ==== Spisak članova Predsjedništva ==== {{Glavni|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Saziv Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka !Napomena |- ! colspan="7" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. | |[[Fikret Abdić]] | rowspan="2" |8. april 1992. |20. oktobar 1993. | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |smijenjen zbog [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|protivustavnih aktivnosti]] |- |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |13. oktobar 1996. |Predsjednik Predsjedništva |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nijaz_Duraković.jpg|115x115piksel|bez okvira]] |[[Nijaz Duraković]] |20. oktobar 1993. |13. oktobar 1996. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Fikreta Abdića |- ! colspan="7" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="2" |8. april 1992. |9. novembar 1992. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio Predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Franjo Boras]] | rowspan="2" |20. oktobar 1993. | rowspan="3" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio Predsjedništvo 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Miro Lasić]] |9. novembar 1992. |Zamijenio Stjepana Kljuića Smijenjen 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |(1.) | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] | rowspan="2" |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="3" |20. oktobar 1993. | rowspan="3" |13. oktobar 1996. | rowspan="2" |Vratio se u Predsjedništvo 1993. Napustio HDZ BiH 1994. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Ivo_Komsic_Sarajevo_1353_(cropped).jpg|113x113piksel|bez okvira]] |[[Ivo Komšić]] |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |Zamijenio Franju Borasa |- ! colspan="7" |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|104x104piksel|bez okvira]] |[[Biljana Plavšić]] | rowspan="2" |8. april 1992. | rowspan="2" |9. april 1992. | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | rowspan="2" |Napustio Predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:Nikola_Koljević_(Никола_Кољевић)_(cropped).jpg|106x106piksel|bez okvira]] |[[Nikola Koljević]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SRSBiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nenad_Kecmanovic-mc.rs.jpg|103x103piksel|bez okvira]] |[[Nenad Kecmanović]] | rowspan="2" |17. juni 1992. |mart 1993. |[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine|SRSBiH]] |Zamijenio Biljanu Plavšić. Smijenjen 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirko Pejanović]] | rowspan="2" |13. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Nikolu Koljevića |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Tatjana Ljujić-Mijatović]] |mart 1993. |Zamijenila Nenada Kecmanovića |- ! colspan="7" |[["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ejup Ganić]] |8. april 1992. |13. oktobar 1996. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |[[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |} === Vlada === {{Glavni|Vlada Republike Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:Sarajevo Tram-261 Line-3 2013-10-14.jpg|mini|[[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog vijeća]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]][[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] bila je drugi organ [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] Republike BiH u periodu od 1992. do 1997. Naslijedila je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vladu]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] 15. juni 1992, kada je konstituisan [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|prvi saziv Vlade RBiH]].<ref name=":12">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Vlada Republike je za svoj rad odgovarala [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].<ref name="ustav2">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> Nadležnosti Vlade bili su da:<ref name="ustav3">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> * prati stanje i ostvarivanje politike Skupštine Republike i predlaže Skupštini utvrđivanje politike; * predlaže zakone, druge propise i opšte akte i ima pravo da daje mišljenje o predlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koje Skupštini podnose drugi ovlašćeni predlagači; * utvrđuje prijedlog razvojne i ekonomske politike Repub­like, prostornog plana Republike, republičkog budžeta, republičkog završnog računa i propisa u oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema i kreditne politike; * donosi mjere za ostvarivanje utvrđene razvojne i ekonomske politike Republike; * se stara o sprovođenju politike i izvršavanju zakona, drugih propisa i opštih akata, akata razvojne i ekonomske poli­tike i republičkog budžeta; * donosi uredbe, odluke i druge propise za izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Republika; * se stara o izvršavanju politike odbrane i o sprovođenju priprema za odbranu u Republici; * usklađuje i usmjerava rad republičkih organa uprave i daje im smjernice za rad radi obezbjeđenja izvršavanja zakona, drugih propisa i opštih akata, vrši nadzor nad radom tih organa; * utvrđuje opšta načela unutrašnje organizacije republičkih organa uprave; osniva stručne i druge službe za svoje potrebe i zajedničke službe za potrebe republičkih organa; postavlja i razrješava funkcionere za koje je to određeno zakonom; * ratifikuje međunarodne ugovore čije ratifikovanje ne spada u nadležnost Skupštine Republike; * otvara diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike u inostranstvu i imenuje i opoziva diplomatske, kon­zularne i druge predstavnike Republike koje ne imenuje Predsjedništvo Republike, u skladu sa zakonom; * vrši i druge poslove utvrđene Ustavom i zakonom. ==== Spisak predsjednika vlada ==== {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Jure Pelivan]] {{small|(1928–2014)}} |15. juni 1992. |9. novembar 1992. | rowspan="2" |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|I saziv]] | rowspan="2" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Mile_Akmadžić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mile Akmadžić]] {{small|(1928–2014)}} |9. novembar 1992. |august 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić_1995.jpg|109x109piksel|bez okvira]] |[[Haris Silajdžić]] {{small|(r. 1945)}} |29. oktobar 1993. |30. januar 1996. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|II saziv]] [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|III saziv]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:HasanMuratovic.jpg|116x116piksel|bez okvira]] |[[Hasan Muratović]] {{small|(1940–2020)}} |30. januar 1996. |3. januar 1997. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)|IV saziv]] |} === Ustav === {{Glavni|Ustav Republike Bosne i Hercegovine}} [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]] je predstavljao najviši državno-pravni akt Republike. Predsjedništvo RBiH je 24. februara 1993. usvojilo tekst Ustava, a objavom u [[Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|Službenom listu]] isti je postao pravosnažan 14. marta iste godine.<ref name="ustavRBiH">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> Dok je bio na snazi, Ustav je mijenjan amandmanski, a zamijenjen je [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] koji je u stvari Aneks IV. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. Usvajanjem Ustava prestao je važiti dotadašnji [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] od 25. februara 1974. godine. Ustav se, iako je predviđeno da se koristi na cijelom području države, zbog ratne situacije koristio samo na teritoriji koja ja bila pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i području lojalnom [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladi Republike Bosne i Hercegovine]]. Ustav se sastojao od 5 dijelova koji su definisali neke od osnovnih oblasti u funkcionisanju države, kao što su odrednice Republike, njeno društveno uređenje i organizaciju kao i nosioce vlasti na državnom nivou. == Simboli == {{Glavni|Simboli Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] korištena od 1992. do 1998.]] === Zastava i grb === {{Glavni|Zastava Republike Bosne i Hercegovine|Grb Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|146x146piksel|[[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] korišten od 1992. do 1998.]] Prvi simboli nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, usvojeni 4. maja 1992, a potvrđeni [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom]] (čl. 8) 14. marta 1993,<ref name="ustav" /><ref>8. aprila 1992. SR BiH preimenovana Uredbom Predsjedništva u RBiH. Uredba o zastavi je objavljena u ─ Službeni list RBiH, br. 4., 20. maj 1992.</ref> bili su zastava i grb. Zastava je bila bijele boje sa grbom u sredini. Bila je [[Pravougaonik|pravogaonog]] oblika, sa omjerom dužine i visine u odnosu 2:1.<ref name="ustav" /> Grb je bio štitastog oblika plave boje podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-žute boje u svakom polju. Grb je bio istovjetan grbu bosanske dinastije [[Kotromanići|Kotromanić]], [[Tvrtko I, kralj Bosne|Kralja Tvrtka I Kotromanića]] i njegovih nasljednika. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. ispred zgrade [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u [[New York]]u. Republika BiH nastavila je s korištenjem ovih simbola i nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] sve do 4. februara 1998, kada je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]], radi neusvajanja nekog od prijedloga zastave u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]], proglasio [[Simboli Bosne i Hercegovine|sadašnje simbole]].<ref>{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/479-usvojena-aktuelna-zastava-bih/|title=Usvojena zastava Bosne i Hercegovine|website=www.historija.ba|access-date=29. 3. 2018}}</ref> === Himna === {{Glavni|Jedna si jedina}} Zvanična himna Republike Bosne i Hercegovine bila je himna [[Jedna si jedina]]. Tekst je napisao [[Dino Merlin]] na instrumentalu sevdalinke ''[[S one strane Plive]]''. Himna je usvojena 24. novembra 1995. na 300. sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] i to u formi teksta i muzike.<ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba">[http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131130181425/http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html|date=30 Novembar 2013}}; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref><ref name="himna">{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/696-usvojena-hima-jedna-si-jedina/|title=Usvojena himna Republike Bosne i Hercegovine:''Jedna si jedina''|website=www.historija.ba|access-date=27. 3. 2018}}</ref><ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba">[http://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450 ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba'']; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref> Državnom himnom zadržala se sve do 1998. kada je odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini]] zamijenjena [[Intermezzo (himna)|sadašnjom himnom Bosne i Hercegovine]].<ref name="himna" /> === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Bosne i Hercegovine}} == Dokumenti == === Pasoš === {{Dvostruka slika|left|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (cover).jpg|140px|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (front cover).jpg|140px|Verzije [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]].}} {{Glavni|Pasoš Republike Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1992, printan je ograničen broj [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]] i dostupan građanima.<ref>{{cite web|title= Hronologija opsade Sarajeva 1992 – 1996. |url=http://pescanik.net/hronologija-opsade-sarajeva-1992-1996/|publisher=pescanik.net}}</ref> Dokument je omogućavao vlasnicima da legalno uđu ili napuste državu kao i ulazak u druge države. [[Bono|Bono Vox]], frontmen svjetski poznate irske rock grupe [[U2 (grupa)|U2]], dobio je 1997. pasoš u znak zahvalnosti za podršku Republici Bosni i Hercegovini tokom i poslije rata.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2009/aug/19/bono-bosnian-passport|title=Bono may stripped of Bosnian passport|last=Michaels|first=Sean|date=19. 8. 2009|work=The Guardian|access-date=14. decembar 2021}}</ref> Kako sam kaže, pasoš predstavlja jednu od najznačajnijih dragocjenosti u njegovom posjedu.<ref name=":0"/> Slično njemu, [[Velemajstor (šah)|šahovski velemajstor]] i jedan od najvećih šahista svih vremena, [[Gari Kasparov]], dobio je iste godine počasno državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine za "podršku bosanskom narodu tokom rata".<ref>{{Cite web|url=https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|title=Garry Kasparov: World Chess Legend, Russian Pro-Democracy Leader and Chairman of Human Rights Foundation|website=Sandra Day O'Connor Institute for American Democracy|access-date=14. decembar 2021|archive-date=14. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210814071756/https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|url-status=dead}}</ref> Smatra se da je i [[Osama bin Laden]] imao pasoš Republike Bosne i Herceogvine, koji mu je bio izdat u [[Ambasada Bosne i Hercegovine u Beču|ambasadi]] u [[Beč]]u 1993.<ref>{{cite web|title= Kratka, ali smrtonosna selefijska tradicija u BiH |url=http://www.bilten.org/?p=10849/|publisher=bilten.org}}</ref><ref>{{cite web|title=I Osama bin Laden ima Bosanski pasos!|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|publisher=bhdani.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307011046/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|url-status=dead}}</ref> Njemački magazin ''Zeitenschrift,'' poznat po krajnje desničarskim i antisemitskim stavovima, te širenju teorija zavjera,<ref>{{Cite book|last=Gugenberger|first=Eduard|title=Weltverschwörungstheorien. Die neue Gefahr von Rechts|last2=Petri|first2=Franko|last3=Schweidlenka|first3=Roman|publisher=Deuticke|year=1998|location=Wien|pages=227}}</ref> navodi da je Osama bin Laden sa pasošem putovao u [[Sarajevo]] da bi se sreo sa tadašnjim [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjednikom Predsjedništva]] Republike Bosne i Hercegovine, [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] 1994.<ref>{{cite web|title=Bin Laden in Sarajevo |url=https://www.zeitenschrift.com/news/bin-laden-in-sarajevo#.VtlyxRhzr5c|publisher=zeitenschrift.com}}</ref> Službeni dokumenti i pasoši bili su važeći sve do kraja 1997. kada je implementacija [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stupila na snagu u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pasoši Republike Bosne i Hercegovine zamijenjeni su [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasošima]] i [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom Bosne i Hercegovine]]. == Oružane snage == [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|125px|desno|Logo [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].]] === Vojska === {{Glavni|Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) bila je oružana snaga Republike Bosna i Hercegovina za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Armija Republike Bosne i Hercegovine je osnovana 15. aprila 1992, a veći dio strukture u općinama s bošnjačkom većinom i političkom vlašću SDA je prenešen iz bivše [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TO BiH). Za prvog komadanta, odnosno za načelnika Glavnog štaba Armije RBiH je izabran general [[Sefer Halilović]], koji će tu funkciju obavljati do 1993. Za zamjenike imenovani su [[Jovan Divjak]] i [[Stjepan Šiber]]. Sjedište GŠ Armije RBiH bilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]] i predstavljao je najviši organ u komandnom lancu. Civilna komanda nad Armijom pripadala je Predsjedništvu RBiH. Na vrhuncu svoje moći brojala je sedam armijskih korpusa i preko 200.000 pripadnika. Tokom rata Armija se suočavala sa hroničnim nedostatkom MTS-a, dijelom zbog zatvorenosti granica, ali uglavnom zbog nametnutog [[Embargo na uvoz naoružanja Armiji RBiH|embarga na uvoz naoružanja od međunarodne zajednice]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], nakon kojeg prestaje [[bošnjačko-hrvatski sukob]], ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] ujedinjuju snage, te osnivaju [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine]]. Nakon završetka rata i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] ARBiH je definisana kao [[Bošnjaci|bošnjačka]] komponenta [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]]. Reformom odbrane i ukidanjem dotadašnjih entitetskih vojski, od 1. decembra 2005. unutar [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] (kao jedna od tri brigade) formiraju se [[Drugi Pješadijski (Rendžerski) Puk|Bosanske rendžere]], baštinici tradicije Armije RBiH. === Paravojske === [[Datoteka:Эмблема "Патриотской лиги" Боснии.png|mini|150x150piksel|Grb [[Patriotska liga|Patriotske lige]].]] ==== Patriotska liga ==== {{Glavni|Patriotska liga}}[[Patriotska liga]] bila je paravojna organizacija koju je osnovao [[general]] [[Sefer Halilović]]. Liga je učestvovala u pripremanju i pružanju otpora srpskim paravojnim jedinicama kao i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA). Bila je veoma skromno materijalno-tehnički opremljena, ali u velikoj mjeri u tom otporu i uspijeva. Kao znak raspoznavanja, pripadnici su koristili amblem na kojem se nalazi [[grb Republike Bosne i Hercegovine]], iznad kojeg piše ''Patriotska liga''. Veoma su značajni doprinosi koje je ova formacija dala u odbrani grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i sprječavanju zločina nad građanima Sarajeva. Patriotska liga formalno-pravno prestaje da djeluje osnivanjem [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]].<ref name="historija.ba">http://www.historija.ba/d/506-osnovana-patriotska-liga-bih/</ref> [[Datoteka:Эмблема_спецподразделения_"Зеленые_береты".png|desno|mini|154x154piksel|Grb [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]].]] ==== Zelene beretke ==== {{Glavni|Zelene beretke (Bosna i Hercegovina) }}[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] bile su samoorganizirana paravojna jedinica nastale iz potrebe da se odbrani stanovništvo u mjestima gdje ta odbrana nije bila organizovana od lokalnih vlasti, ili nije bila adekvatna zbog nedostatka državnih oružanih snaga. Sastav ovih jedinica su činili isključivo dobrovoljci. Organizacijom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], ljudstvo iz ovih jedinica je prešlo u njen sastav.<ref>{{cite book|author=Swanee Hunt|url=https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt|title=This was not our war: Bosnian women reclaiming the peace|publisher=Duke University Press|year=2004|isbn=9780822333555|page=[https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt/page/284 284]|quote=Zelene beretke.|access-date=1. 3. 2011}}</ref> Učestvovali su u napadu na kolonu u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Dobrovoljačkoj ulici]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 3. maja 1992. Jedinici se također pripisuje<ref>{{Cite web|url=https://ivanlovrenovic.com/clanci/sarajevski-dnevnik/milorad-ekmecic-buducnost-gledamo-kroz-tamu-|title=Ivan Lovrenović - Milorad Ekmečić: „Budućnost gledamo kroz tamu“|website=ivanlovrenovic.com|access-date=28. 10. 2023}}</ref> i otmica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog]] historičara i akademika, profesora [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Milorad Ekmečić|Milorada Ekmečića]] u maju 1992. Navodi se da je bio zarobljen i stavljen u kućni pritvor, ali je uspio posredstvom [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a i uticaja koji je imao kod tadašnjeg [[UNPROFOR]]-a biti prebačen na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref>{{Cite book|last=Pejanović|first=Mirko|url=https://books.google.ba/books?id=04zV4pqEhLkC&pg=PA78|title=Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb|date=2004|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-359-3|pages=77-78|language=en}}</ref> [[Datoteka:Patch_of_the_Croatian_Defence_Forces.svg|desno|mini|140x140piksel|Grb [[Hrvatske odbrambene snage|HOS]]-a]] ==== Hrvatske odbrambene snage ==== {{Glavni|Hrvatske odbrambene snage}}[[Hrvatske odbrambene snage]] (HOS) bile su hrvatska paravojna organizacija, koja je postojala od 1991. do 1993, za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]]. HOS je bio među prvim organizovanim vojnim jedinicama koje su bile dio otpora srpskim snagama u Bosni i Hercegovini te su uz [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu BiH]] (TO BiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO), činile glavninu tog otpora.<ref name="HOS Armija BiH">[http://www.hsp1861.hr/vijesti4/030513zp.htm Vjesnik:13 {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}]</ref><ref name="HOS Armija BiH (eng)">[http://occidentallibertas.wordpress.com/2011/12/18/croatian-defence-forces-in-b-h/ Croatian Defence Forces in B&H {{Simboli jezika|en|engleski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}}</ref> HOS u BiH je službeno činio dio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] ali se raspao nakon ubistva zapovjednika HOS-a [[general-major]]a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].<ref name="HOS Armija BiH" /> U [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] djelovali su kao paravojna jedinica sve do integrisanja u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatsku vojsku]] početkom 1992, prilikom rekonstruisanja vojnih snaga unutar [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Glavna ideja HOS-a bila je stvaranje [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]] sa granicama [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>''Mi smo apsolutno za jedinstvo hrvatskog naroda i za njegovu zajedničku odbranu, ali smo isto tako za jedinstvo sa muslimanskim narodom. Mi od naše politike cjelovite Bosne i Hercegovine, odn. Hrvatske do Drine ne odustajemo. Svaka druga politika značila bi komadanje Herceg-Bosne i stvaranje nove srpske države s ovu stranu Drine, što bi bila propast za hrvatski muslimanski narod.'' - [[Dobroslav Paraga]] 21. augusta 1992. u uputstvima bojniku [[Darko Kraljević|Darku Kraljeviću]]</ref> == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:1000 din BiH Serija I lice.jpg|desno|mini|Novčanica od 1.000 [[Bosanskohercegovački dinar|bosanskohercegovačkih dinara]] iz 1992.]]Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. U periodu postojanja [[Socijalizam|socijalizma]] u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[žitarice]], te razne vrste [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]]. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], [[automobilska industrija]], [[tekstilna industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, [[namještaj]]a i prerada [[Nafta|nafte]]. === Valuta === {{Glavni|Bosanskohercegovački dinar}} [[Datoteka:100000 din BiH lice.jpg|desno|mini|Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 din. U upotrebi u području [[Travnik]]a.]] Nakon uvođenja bosanskohercegovačkog dinara i zamjene za [[jugoslavenski dinar]], bosanskohercegovački dinar je bio u opticaju na većini teritorije pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Prva serija bosanskohercegovačkog dinara je bila u opticaju u šest različitih apoena, istog motiva na prednjoj strani a s naizmjeničnim motivom [[Stari most|Starog mosta]] u [[Mostar]]u i modificiranog grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] na naličju novčanica. Područja pod hrvatskom kontrolom koristila su [[hrvatski dinar]], a na teritoriji [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] je uveden [[dinar Republike Srpske]], kao platežno sredstvo. Zbog visoke [[Inflacija|inflacije]], štampane su nove novčanice, a zbog nemogućnosti distribucije novih novčanica, u nekim su se dijelovima Republike Bosne i Hercegovine koristili razni novčani [[bon]]ovi, obično novčanice sa nižim apoenima, kojima su bile dodatno pečatom promijenjene nominalne vrijednosti. Nedugo nakon uvođenja, kao platežno sredstvo uvedena je [[njemačka marka]], koja je skoro u potpunosti zamijenila dinar, koji se koristio tek nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački dinar#Druga serija|druge serije]] samo na području [[Sarajevo|Sarajeva]]. == Sport == {{Glavni|Sport u Republici Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 1992.}} Osamostaljenjem od bivše SFR Jugoslavije, osnovani su mnogi državni savezi i formirane reprezentacije u većini popularnijih sportova. Iako su djelovale u ratnom stanju, neke od tih selekcija su učestvovale ne samo u kvalifikacijama već i na nekim prestižnim evropskim i svjetskim takmičenjima. Tako je [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Košarkaška reprezentacija Republike Bosne i Hercegovine]] učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u košarci - Njemačka 1993.|Evropskom prvenstvu u košarci održanom 1993]]. u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prošavši dvije grupne faze reprezentacija je završila nastup u ''knockout'' fazi i na kraju zauzela 9. mjesto što je ujedno i najbolji rezultat ove državne reprezentacije u historiji. Najbolji strijelac prvenstva bio je upravo košarkaš bosanskohercegovačke reprezentacije [[Sabahudin Bilalović]] sa postignutih 24,6 koševa po utakmici. Najprestižnije takmičenje na kojem su učestvovali sportisti Republike i to neposredno nakon osamostaljenja države svakako su [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre održane u Barceloni ljeta 1992]]. Sportski dio delegacije činilo je 10 sportista koji su se takmičili u 6 različitih sportova i ukupno 13 različitih disciplina. Neračunajući posljednji nastup na [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 2016.|olimpijskim igrama]] to je bio najbrojniji olimpijski tim Bosne i Hercegovine. Prvi nastup bosanskohercegovačkih sportista zabilježen je 31. jula. Većina njih je svoj nastup završila već u kvalifikacijama a najznačajniji rezultat ostvarila je [[Mirjana Horvat]] koja je u takmičenju u [[Streljaštvo|streljaštvu]], u disciplini zračna puška 10 metara, sa osvojenih 419,6 bodova zauzela 8. mjesto u konkurenciji 45 takmičarki. Također bosanskohercegovački sportisti su bili učesnici i [[Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Zimskih olimpijskih igara 1994.]] održanih u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u. U zimskom sportovima, ne toliko popularnim za područje BiH, učestvovalo je ukupno 10 sportista u 8 različitih disciplina. Tokom premijernom učešća sportisti iz RBiH nisu ostvarili zapažene rezultate. Neki od značajnijih uspjeha sportista Republike je i zlatna medalja koju je [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]], predvođena [[Razija Mujanović|Razijom Mujanović]], osvojila 1993. na [[Mediteranske igre 1993.|Mediteranskim igrama 1993]],<ref>{{cite web|title=Raza Mujanovic se kao lav borila za nasu drzavu|url=http://sport.avaz.ba/kosarka/296100/raza-mujanovic-se-kao-lav-borila-za-nasu-drzavu|website=sport.avaz.ba|access-date=3. 4. 2018}}</ref> održanim u [[Francuska|francuskom]] [[Languedoc-Roussillon]]u. Na istom takmičenju na kojem je nastupilo 95 bosanskohercegovačkih sportista, [[boks]]er [[Almedin Fetahovic]] je osvojio zlatnu medalju u supervelter kategoriji dok je karatist [[Eldin Pekmez]] u kategoriji iznad 80&nbsp;kg osvojio bronzanu medalju.<ref>{{cite web |title=Mediteranske igre 1993. |url=http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |website=web.archive.org (arhivirano s www.cijm.org.gr) |access-date=9. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140624021331/http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet]], kao najpopularniji [[sport]] u Bosni i Hercegovini, organiziran je uspostavljanjem nogometnog saveza koji je primljen u punopravno članstvo [[UEFA|UEFA-e]] i [[FIFA|FIFA-e]] 1996. i 1998., respektivno. Prvu neslužbenu utakmicu nogometna reprezentacija novouspostavljene države odigrala je 6. juna 1993. u [[Teheran]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|izabrane selekcije Irana]] i ostvarila pobjedu rezultatom 3:1. Prvu službenu utakmicu odigrala je 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|nogometne reprezentacije Albanije]].<ref>{{cite web|title=Prva zvanicna utakmica nogometne reprezentacije BiH|url=http://www.historija.ba/d/144-prva-zvanicna-utakmica-reprezentacije-bih/|website=www.historija.ba|access-date=12. 4. 2018}}</ref> Prva sezona ligaškog takmičenja [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|Republike u najpopularnijem sportu]], zbog ratnog stanja, održano je u sezoni 1994/95. U takmičenju organizovanom kroz četiri regionalne grupe učestvovale su 22 nogometne ekipe a titulu prvog prvaka u nogometu osvojio je [[Zenica|zenički]] [[NK Čelik]]. Taj uspjeh će ponoviti i u naredne dvije sezone. Također, iste sezone održano je i takmičenju u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupu Bosne i Hercegovine u nogometu]] gdje je NK Čelik ponovo bio prvi osvajač trofeja. == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}Republika Bosna i Hercegovina postala je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini. == Obrazovanje == [[Datoteka:Report Card Elementary School (Republic of Bosnia and Herzegovina).jpg|thumbnail|130px|desno|Đačka knjižica učenika osnovne škole iz perioda rata u Bosni i Hercegovini.]] Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] proces obrazovanja, kao bitnog segmenta u razvoju svakog društva, nije izuzev u pojedinim slučajevima, u potpunosti obustavljan ali se izvodio u izrazito teškim uslovima. Suočeno sa nedostatkom kadrova, pomagala i udžbenika, bez adekvatnih i sigurnih prostora za smještaj učenika, sistem obrazovanja je doživio značajnu promjenu pogotovo u područjima koja su se nalazila u blizini direktnih ratnih dešavanja. Konkretno, u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]], škole su radile u raširenim podrumskim učionicama, u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata,<ref>{{cite web|title=The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995|url=http://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|publisher=readings.com.au|access-date=12. 3. 2016|archive-date=3. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210503075207/https://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|url-status=dead}}</ref> pri čemu se dešavalo da učenici stradaju na putu od kuće ili škole ili obratno. Zavisno od dijela države, uposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale i u vanškolskim prostorijama, kućama, domovima i drugim objektima društvene zajednice. U nekim mjestima školske zgrade su pretvorene u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte. Tokom 1992/93. školske godine, predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani sa onima iz perioda [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], ipak obrazovanje u ratu imalo je mnogo mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.<ref>{{cite web|title=Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini |url=http://www.6yka.com/novost/77585/devedesete-rat-i-nakon-rata-u-bosni-i-hercegovini|publisher=6yka.com}}</ref> Nazivi škola u Sarajevu su promijenjeni kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. [[Ideologija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] i ''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodno-oslobodilačka borba]]'' uništile su prijašnje nazive, pa su tako imena ne-[[Bošnjaci|bošnjačkih]] historijskih ličnosti promijenjena imenima bošnjačkim historijskim osoba, među kojima su i bivši pripadnici ustaškog pokreta. Samo tri škole od 60-ak u glavnom gradu nisu mijenjale imena.<ref>{{cite web|title=STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija|url=http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|publisher=faktor.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307132328/http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Kultura == {{Proširiti sekciju}} === Muzika === {{Glavni|Muzika tokom rata u Bosni i Hercegovini}} == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}Praznici u Republici Bosni i Hercegovini službeno su bili određeni ''Zakonom o praznicima'' (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94). Osim njega, na snazi su bili i ''Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine'' i ''Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine'' (“Službeni list R BiH”, broj 9/95).<ref name=":22">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], entitet [[Federacija Bosne i Hercegovine]] naslijedila je ove zakone, dok entitet [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]] imaju svoje posebne zakone, koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Državni praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":22" /> |} === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]] (2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Katoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} *[[Historija Bosne i Hercegovine]] *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] *[[Bosna i Hercegovina]] *[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina|*]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1995.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Jugoslavije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:1990-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Bivše republike u Evropi]] gbzre3qx9dyacu5ga41rcq141xr4di6 0 29608 3900985 3895950 2026-06-27T16:07:33Z AnToni 2325 /* Mart */ 3900985 wikitext text/x-wiki {{Godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''2021. ([[Rimski brojevi|MMXXI]])''' je uobičajena godina koja počinje u petak po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], 2021. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 21. godina 3. milenija i 21. stoljeća i 2. decenije 2020-ih. Slično [[2020.]] godini, 2021. je također bila u velikoj mjeri definirana [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom COVID-19]], zbog pojave višestrukih [[Varijante SARS-CoV-2|varijanti COVID-19]] . Veliko globalno uvođenje [[Vakcina protiv COVID-a 19|vakcina protiv COVID-19]], koje je počelo krajem 2020, nastavljeno je 2021. Većina velikih događaja zakazanih za 2020. godinu koji su odgođeni zbog pandemije održani su 2021, uključujući [[Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2021.|26. Konferenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama]], [[Expo 2020]], te sportske događaje poput [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|UEFA Euro 2020]], [[Olimpijske igre 2020.|Ljetne olimpijske igre 2020.]] i [[Ljetne paraolimpijske igre 2020|Paraolimpijske igre]], kao i [[Kup Amerike 2021]].<ref>{{Cite news|url=https://www.businessinsider.com/major-events-cancelled-or-postponed-due-to-the-coronavirus-2020?r=AU&IR=T|title=Here are the latest major events that have been canceled or postponed because of the coronavirus outbreak, including the 2020 Tokyo Olympics, Burning Man, and the 74th Annual Tony Awards|work=[[Business Insider]]|last=Hadden|first=Joey|last2=Casado|first2=Laura|date=10. 4. 2020|access-date=29. 8. 2020|archive-date=26. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230926081208/https://www.businessinsider.com/major-events-cancelled-or-postponed-due-to-the-coronavirus-2020?r=AU&IR=T}}</ref> == Događaji == === Mart === === Novembar === * [[2021]] – U [[Dubai]]ju u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2021.]] === Decembar === * [[22. decembar]] – predviđeno Lansiranje [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]] == 2021. u temama == === Januar === * [[20. januar]] – [[Joe Biden]] naslijedio je [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] i postao [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|46. predsjednik SAD-a]] === Februar === * [[8. februar]] – U [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]] u [[Italija|Italiji]] otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021.|Svjetsko prvenstvo]] u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]]. * [[10. februar]] – Na [[Pokljuka|Pokljuki]] u [[Slovenija|Sloveniji]] otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|Svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u. === Oktobar === * U [[Dubai]]u u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.#1. partija|prvom partijom]] započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2021.]] == Rođeni == {{Proširiti sekciju}} == Umrli == === Januar === * [[12. januar]] – [[Bariša Krekić]], hrvatski historičar i bizantolog * [[19. januar]] – [[Osman-Faruk Sijarić]], bosanskohercegovački violinista i profesor na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] * [[20. januar]] – [[Mira Furlan]], jugoslavenska i hrvatska filmska, pozorišna i TV-glumica * [[29. januar]] – [[Flory Jagoda]], američka gitaristica, pjevačica i kantautorica bosanskohercegovačkog porijekla, poznata po pjesmama na judeošpanskom jeziku === Februar === [[Datoteka:Djordje Balasevic DSC8494.jpg|mini|desno|120px|[[Đorđe Balašević]]]] * [[5. februar]] – [[Christopher Plummer]], kanadski pozorišni, filmski i televizijski glumac * [[19. februar]] ** [[Đorđe Balašević]], jugoslavenski i srbijanski kantautor, pjesnik, pisac i glumac ** [[Florijan Mićković]], bosanskohercegovački kipar * [[21. februar]] – [[Zlatko Saračević (rukometaš)|Zlatko Saračević]], jugoslavenski i hrvatski rukometaš i trener === Mart === * [[1. mart]] – [[Zlatko Kranjčar]], hrvatski nogometaš i trener * [[7. mart]] – [[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[9. mart]] – [[Nađa Mehmedbašić]], bosanskohercegovačka novinarka i autorica [[Dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] * [[11. mart]] – [[Suzana Đozo]], bosanskohercegovačka novinarka * [[12. mart]] – [[Dara Čalenić]], srbijanska glumica * [[29. mart]] – [[Sekula Dugandžić]], bosanskohercegovački slikar === April === * [[9. april]] ** [[DMX]], američki reper i glumac ** [[Princ Filip, vojvoda od Edinburgha]], suprug [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabete II]] * [[12. april]] – [[Dara Sekulić]], hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja * [[13. april]] – [[Rocco Filippini]], švicarski klasični violončelist === Maj === * [[14. maj]] – [[Ivan Čavlović]], bosanskohercegovački muzikolog, kompozitor i publicista * [[19. maj]] – [[Aleksandar Privalov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[20. maj]] – [[Sándor Puhl]], mađarski [[nogometni sudija]] === Juni === * 17. juni – [[Giampiero Boniperti]], italijanski nogometaš * [[18. juni]] – [[Giampiero Boniperti]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš * [[26. juni]] – [[Josip Osti]], bosanskohercegovačko–slovenski književnik, esejist, književni kritičar i prevodilac === Juli === * [[17. juli]] – [[John Ehrensbeck]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[24. juli]] – [[Herbert Köfer]], njemački glumac i TV voditelj * [[26. juli]] – [[Albert Bandura]], kanadsko–američki psiholog * [[28. juli]] – [[Ruben Radica]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[kompozitor]] === August === * [[6. august]] – [[Christian Dumont]],[[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[10. august]] – [[Mirjana Stefanović]], srbijanska književnica === Septembar === * [[6. septembar]] – [[Jean-Paul Belmondo]], francuski glumac * [[17. septembar]] – [[Kemal Kurspahić]], jugoslavenski novinar === Oktobar === * [[18. oktobar]] – [[Colin Powell]], američki političar * [[22. oktobar]] – [[Vera Kuzmina]], rusko–čuvaška pozorišna glumica * [[27. oktobar]] – [[Peter Zelinka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[6. novembar]] – [[Muamer Zukorlić]], srbijanski islamski teolog i političar === Decembar === * [[9. decembar]] – [[Lina Wertmüller]], italijanska režiserka i scenaristica * [[26. decembar]] – [[Karolos Papoulias]], grčki političar i državnik * [[31. decembar]] – [[Betty White]], američka glumica i [[pjevanje|pjevačica]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] – [[Benjamin List]] i [[David MacMillan]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Chemistry 2021|access-date=6. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/2021/summary/|archive-date=6. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211006095448/https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/2021/summary/}}</ref> * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] – [[David Card]], [[Joshua Angrist]] i [[Guido Imbens]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2021|access-date=11. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2021/summary/|archive-date=11. 10. 2021|archive-url=https://archive.today/20211011095600/https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2021/summary/}}</ref> * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] – [[Abdulrazak Gurnah]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Literature 2021|access-date=7. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/literature/2021/summary/|archive-date=7. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211007151626/https://www.nobelprize.org/prizes/literature/2021/summary/}}</ref> * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] – [[Maria Ressa|Marija Resa]] i [[Dmitry Muratov|Dmitrij Muratov]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Peace Prize 2021|access-date=8. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/peace/2021/summary/|archive-date=8. 10. 2021|archive-url=https://archive.today/20211008090154/https://www.nobelprize.org/prizes/peace/2021/summary/}}</ref> * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] – [[Syukuro Manabe]], [[Klaus Hasselmann]] i [[Giorgio Parisi]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Physics 2021|access-date=5. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2021/summary/|archive-date=20. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220720010610/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2021/prize-announcement/}}</ref> * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] – [[David Julius]] i [[Ardem Patapoutian]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2021|access-date=4. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2021/summary/|archive-date=4. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211004114036/https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2021/press-release/?related=1&_pjax=%23pjax-well}}</ref> == Reference == {{Refspisak}}{{Commonscat|2021|2021.}} blfidy5skcipm1phwm0l3bwk5gr294p 3900986 3900985 2026-06-27T16:08:23Z AnToni 2325 3900986 wikitext text/x-wiki {{Godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''2021. ([[Rimski brojevi|MMXXI]])''' je uobičajena godina koja počinje u petak po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], 2021. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 21. godina 3. milenija i 21. stoljeća i 2. decenije 2020-ih. Slično [[2020.]] godini, 2021. je također bila u velikoj mjeri definirana [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom COVID-19]], zbog pojave višestrukih [[Varijante SARS-CoV-2|varijanti COVID-19]] . Veliko globalno uvođenje [[Vakcina protiv COVID-a 19|vakcina protiv COVID-19]], koje je počelo krajem 2020, nastavljeno je 2021. Većina velikih događaja zakazanih za 2020. godinu koji su odgođeni zbog pandemije održani su 2021, uključujući [[Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2021.|26. Konferenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama]], [[Expo 2020]], te sportske događaje poput [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|UEFA Euro 2020]], [[Olimpijske igre 2020.|Ljetne olimpijske igre 2020.]] i [[Ljetne paraolimpijske igre 2020|Paraolimpijske igre]], kao i [[Kup Amerike 2021]].<ref>{{Cite news|url=https://www.businessinsider.com/major-events-cancelled-or-postponed-due-to-the-coronavirus-2020?r=AU&IR=T|title=Here are the latest major events that have been canceled or postponed because of the coronavirus outbreak, including the 2020 Tokyo Olympics, Burning Man, and the 74th Annual Tony Awards|work=[[Business Insider]]|last=Hadden|first=Joey|last2=Casado|first2=Laura|date=10. 4. 2020|access-date=29. 8. 2020|archive-date=26. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230926081208/https://www.businessinsider.com/major-events-cancelled-or-postponed-due-to-the-coronavirus-2020?r=AU&IR=T}}</ref> == Događaji == === Januar === * [[20. januar]] – [[Joe Biden]] naslijedio je [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] i postao [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|46. predsjednik SAD-a]] === Februar === * [[8. februar]] – U [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]] u [[Italija|Italiji]] otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021.|Svjetsko prvenstvo]] u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]]. * [[10. februar]] – Na [[Pokljuka|Pokljuki]] u [[Slovenija|Sloveniji]] otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|Svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u. === Mart === === Oktobar === * U [[Dubai]]u u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.#1. partija|prvom partijom]] započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2021.]] === Novembar === * [[2021]] – U [[Dubai]]ju u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2021.]] === Decembar === * [[22. decembar]] – predviđeno Lansiranje [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]] == Rođeni == {{Proširiti sekciju}} == Umrli == === Januar === * [[12. januar]] – [[Bariša Krekić]], hrvatski historičar i bizantolog * [[19. januar]] – [[Osman-Faruk Sijarić]], bosanskohercegovački violinista i profesor na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] * [[20. januar]] – [[Mira Furlan]], jugoslavenska i hrvatska filmska, pozorišna i TV-glumica * [[29. januar]] – [[Flory Jagoda]], američka gitaristica, pjevačica i kantautorica bosanskohercegovačkog porijekla, poznata po pjesmama na judeošpanskom jeziku === Februar === [[Datoteka:Djordje Balasevic DSC8494.jpg|mini|desno|120px|[[Đorđe Balašević]]]] * [[5. februar]] – [[Christopher Plummer]], kanadski pozorišni, filmski i televizijski glumac * [[19. februar]] ** [[Đorđe Balašević]], jugoslavenski i srbijanski kantautor, pjesnik, pisac i glumac ** [[Florijan Mićković]], bosanskohercegovački kipar * [[21. februar]] – [[Zlatko Saračević (rukometaš)|Zlatko Saračević]], jugoslavenski i hrvatski rukometaš i trener === Mart === * [[1. mart]] – [[Zlatko Kranjčar]], hrvatski nogometaš i trener * [[7. mart]] – [[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[9. mart]] – [[Nađa Mehmedbašić]], bosanskohercegovačka novinarka i autorica [[Dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] * [[11. mart]] – [[Suzana Đozo]], bosanskohercegovačka novinarka * [[12. mart]] – [[Dara Čalenić]], srbijanska glumica * [[29. mart]] – [[Sekula Dugandžić]], bosanskohercegovački slikar === April === * [[9. april]] ** [[DMX]], američki reper i glumac ** [[Princ Filip, vojvoda od Edinburgha]], suprug [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabete II]] * [[12. april]] – [[Dara Sekulić]], hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja * [[13. april]] – [[Rocco Filippini]], švicarski klasični violončelist === Maj === * [[14. maj]] – [[Ivan Čavlović]], bosanskohercegovački muzikolog, kompozitor i publicista * [[19. maj]] – [[Aleksandar Privalov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[20. maj]] – [[Sándor Puhl]], mađarski [[nogometni sudija]] === Juni === * 17. juni – [[Giampiero Boniperti]], italijanski nogometaš * [[18. juni]] – [[Giampiero Boniperti]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš * [[26. juni]] – [[Josip Osti]], bosanskohercegovačko–slovenski književnik, esejist, književni kritičar i prevodilac === Juli === * [[17. juli]] – [[John Ehrensbeck]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[24. juli]] – [[Herbert Köfer]], njemački glumac i TV voditelj * [[26. juli]] – [[Albert Bandura]], kanadsko–američki psiholog * [[28. juli]] – [[Ruben Radica]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[kompozitor]] === August === * [[6. august]] – [[Christian Dumont]],[[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[10. august]] – [[Mirjana Stefanović]], srbijanska književnica === Septembar === * [[6. septembar]] – [[Jean-Paul Belmondo]], francuski glumac * [[17. septembar]] – [[Kemal Kurspahić]], jugoslavenski novinar === Oktobar === * [[18. oktobar]] – [[Colin Powell]], američki političar * [[22. oktobar]] – [[Vera Kuzmina]], rusko–čuvaška pozorišna glumica * [[27. oktobar]] – [[Peter Zelinka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[6. novembar]] – [[Muamer Zukorlić]], srbijanski islamski teolog i političar === Decembar === * [[9. decembar]] – [[Lina Wertmüller]], italijanska režiserka i scenaristica * [[26. decembar]] – [[Karolos Papoulias]], grčki političar i državnik * [[31. decembar]] – [[Betty White]], američka glumica i [[pjevanje|pjevačica]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] – [[Benjamin List]] i [[David MacMillan]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Chemistry 2021|access-date=6. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/2021/summary/|archive-date=6. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211006095448/https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/2021/summary/}}</ref> * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] – [[David Card]], [[Joshua Angrist]] i [[Guido Imbens]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2021|access-date=11. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2021/summary/|archive-date=11. 10. 2021|archive-url=https://archive.today/20211011095600/https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2021/summary/}}</ref> * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] – [[Abdulrazak Gurnah]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Literature 2021|access-date=7. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/literature/2021/summary/|archive-date=7. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211007151626/https://www.nobelprize.org/prizes/literature/2021/summary/}}</ref> * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] – [[Maria Ressa|Marija Resa]] i [[Dmitry Muratov|Dmitrij Muratov]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Peace Prize 2021|access-date=8. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/peace/2021/summary/|archive-date=8. 10. 2021|archive-url=https://archive.today/20211008090154/https://www.nobelprize.org/prizes/peace/2021/summary/}}</ref> * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] – [[Syukuro Manabe]], [[Klaus Hasselmann]] i [[Giorgio Parisi]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Physics 2021|access-date=5. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2021/summary/|archive-date=20. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220720010610/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2021/prize-announcement/}}</ref> * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] – [[David Julius]] i [[Ardem Patapoutian]] <ref>{{Citation|website=The Nobel Prize|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2021|access-date=4. 10. 2021|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2021/summary/|archive-date=4. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211004114036/https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2021/press-release/?related=1&_pjax=%23pjax-well}}</ref> == Reference == {{Refspisak}}{{Commonscat|2021|2021.}} msd11g2rm8qllv0w8cvnueovqgp1r1y 0 39911 3900948 3653752 2026-06-27T12:28:36Z Palapa 383 3900948 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|271}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''271. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Klauda i Klepsine'''<ref>{{citeweb|url=http://ancienthistory.about.com/od/romeconsuls/g/071407consul.htm|title=Who Were the Roman Consuls and How Did They Rule Rome?|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20170121170312/http://ancienthistory.about.com/od/romeconsuls/g/071407consul.htm|archive-date=21. 1. 2017|url-status=dead|access-date=17. 6. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, '''godina 483. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 271. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 271. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} t7tmqwmnxje8kfa6fahjgokgz11hkk2 0 52059 3900956 3509654 2026-06-27T13:11:38Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:Duplicate|Duplicate]]: [[File:INS Viraat ex-Hermes DN-SD-06-05771r.jpg]] → [[File:Port side view of the Indian Hermes Class Aircraft Carrier INS (Indian Navy Ship) VIRAAT (R 22) underway in the Indian Ocean as part of Exercise MALABAR 2005. The exercise designed - DPLA - ae9bc2b38c6199479816ccf82f1779cc.jpeg]] Exact or scaled-down duplicate: [[c::File:Port side view of the Indian Hermes Class Aircraft Carrier INS (Indian Navy Ship) VIRAAT (R 22) underway in the Indian Oc... 3900956 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Port side view of the Indian Hermes Class Aircraft Carrier INS (Indian Navy Ship) VIRAAT (R 22) underway in the Indian Ocean as part of Exercise MALABAR 2005. The exercise designed - DPLA - ae9bc2b38c6199479816ccf82f1779cc.jpeg|250px|desno|mini|Indijski nosač aviona ''Viraat'', bivši ''Hermes''.]] '''Nosač aviona''' je u najširem smislu svaki onaj [[brod]] s koga su u stanju uzlijetati, odnosno spuštati se [[avion]]i. U užem smislu to je naziv za [[ratni brod]] koji služi kao pokretna [[zračna baza]] na moru te omogućava [[ratna mornarica|ratnim mornaricama]] i drugim vidovima [[oružane snage|oružanih snaga]] neke države da projiciraju [[zračna moć|zračnu moć]] bez potrebe za kopnenim bazama i infrastrukturom. Prvi nosači aviona bio je ''[[HMS Ark Royal]]'' iz [[1914]]. godine, britanski nosač hidroaviona s čije palube su mogli uzlijetati obični avioni. Nakon razvoja nosača aviona između dva svjetska rata, nosač aviona se u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] pokazao daleko moćnijim i efikasnijim plovilom od bojnog broda, te postao novi [[kapitalni brod]] u najvećim svjetskim mornaricama. Najmoderniji nosači aviona danas su američki nosači aviona klase [[Nosači aviona klase Nimitz|Nimitz]]. Do sada proizvedeni su: * [[USS Nimitz]] * [[USS Dwight D. Eisenhower]] * [[USS Carl Vinson]] * [[USS Theodore Roosevelt]] * [[USS Abraham Lincoln]] * [[USS George Washington]] * [[USS John C. Stennis]] * [[USS Harry S. Truman]] * [[USS Ronald Reagan]] * [[USS George H. W. Bush]] == Također pogledajte == * [[Nosač helikoptera]] * [[Minsk World]] {{commons|Category:Aircraft carriers|Nosač aviona}} [[Kategorija:Vrste brodova|Nosač aviona]] 4x2unkai6my0ss6ctmjmbioilwjy2k0 0 78561 3901016 3899500 2026-06-28T03:09:01Z Артем Загребельный 115699 /* Žene */ 3901016 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Caeleb Dressel before winning 100 fly (42769914221).jpg|mini|desno|270px|[[Caeleb Dressel]] drži najviše svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji (četiri pojedinačna i pet u štafetama)]] [[Datoteka:Kazan 2015 - Sjöström WR award cropped.JPG|mini|308x308px|[[Sarah Sjöström]] drži najviše svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji – šest (svi pojedinačni)]] '''Svjetske rekorde u [[plivanje|plivanju]]''' ratificira [[FINA|Svjetska plivačka federacija]]. Rekordi se mogu odnositi na 50-metarske bazene (olimpijske ili duge) i 25-metarske (kratke). FINA priznaje svjetske rekorde u sljedećim disciplinama za muškarce i žene<ref name="FINA SW12">{{cite web |url=http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&task=view&id=45&Itemid=119 |title=FINA Technical Rules SW12.1 and 12.2 |publisher=FINA |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726002347/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&task=view&id=45&Itemid=119 |url-status=dead }}</ref>: * '''slobodni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m * '''leđni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''prsni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''delfinov (leptirov) stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''mješovito (pojedinačno):''' 100 m (samo u kratkim bazenima), 200 m, 400 m * '''štafete:''' 4 × 50 m slobodno (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno, 4 × 50 m mješovito (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito, 4 × 50 m slobodno – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno – mješovita štafeta, 4 × 50 m mješovito – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito – mješovita štafeta. Rekordi u dugim bazenima daleko su stariji od rekorda u kratkim i općenito se smatraju prestižnijima. Oni vuku porijeklo s početka [[20. vijek]]a (nešto kasnije u slučaju delfinovog stila, koji se razvio iz prsnog). Rekorde u kratkim bazenima FINA je počela priznavati u martu 1991. ustanovljavanjem standardnog vremena u svakoj disciplini (općenito poznato kao ''najbolji rezultat u svijetu'') koje je moralo biti poboljšano kako bi FINA priznala ''svjetski rekord''. Proces ratifikacije opisan je u FINA-inom pravilu SW12<ref name="FINA SW12"/>, a uključuje predaju dokumenata koji potvrđuju tačnost mjernog sistema i dužinu bazena, zadovoljavanje FINA-inih pravila koja se odnose na plivačke kostime i negativan [[doping]]-test dotičnih plivač(ic)a. Većinu rekorda navedenih ispod postigli su plivači koji su nosili plivačke (polu)kostime od [[poliuretan]]a ili drugih netekstilnih materijala, čija je upotreba bila dozvoljena od februara 2008. do decembra 2009. Uoči [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.|SP u vodenim sportovima 2009.]] u [[Rim]]u međunarodno upravno tijelo za pet [[Olimpijski sportovi|olimpijskih]] vodenih [[sport]]ova izglasalo je zabranu upotrebe ovih plivačkih kostima i svih kostima od netekstilnog materijala, počevši od 1. januara 2010.<ref>{{Cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sport/other/2010/01/18/high-tech-records-to-stand|title=High-tech records to stand|date=18. 1. 2010|access-date=27. 7. 2011|publisher=Times Live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/25/sports/sp-world-swimming25|title=FINA bans bodysuits that have led to spate of world records|last=Dillman|first=Lisa|date=25. 7. 2009|publisher=Los Angeles Times|access-date=27. 7. 2011}}</ref> Činilo se da ovi kostimi poboljšavaju performanse kod snažnijih plivača, te da to poboljšavanje nije jednako kod svih takmičara, tj. da zavisi od [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[fiziologija|fiziologije]].<ref>{{Cite news|url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=13900301|title=New Suits Mean No More Records in Swimming|date=22. 6. 2011|last=Dampf|first=Andrew|access-date=27. 7. 2011|publisher=ABC News}}</ref> == Olimpijski bazeni (50 m) == ''Napomena'': Podaci u svim tabelama važe zaključno s 11. 11. 2024. === Muškarci === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |20.88 |{{ZD|AUS}} [[Cameron McEvoy]] |20. 3. 2026. |{{ZD|CHN}} [[Shenzhen]] | [https://www.youtube.com/watch?v=81i-TH1Tyz4&t=3s &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |46.40 |{{ZD|CHN}} [[Pan Zhanle]] |31. 7. 2024. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |[https://vk.com/video/playlist/142497057_-4?z=video142497057_456239296%2Fpl_142497057_-4 &#8203;] |- |[[200 m slobodno]] |1:42.00 |{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]] |28. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m freestyle final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180605/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=30. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2011}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Blasts Phelps Away in 1:42.00|url=http://www.swimnews.com/news/view/7118|work=swimnews.com|date=28. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210223/http://www.swimnews.com/News/view/7118|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=2. 3. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=MeOw35fsltE |title=Men's 200 Freestyle Final (World Record) - Rome 2009 |publisher=swimbyme |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[400 m slobodno]] |3:40.07 |{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]] |26. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 400m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180532/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Takes Down Thorpe: 3:40.07|url=http://www.swimnews.com/news/view/7091|work=swimnews.com|date=26. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210201/http://www.swimnews.com/news/view/7091|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=17. 11. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |title=2009 Swimming World Championships Men's 400m Freestyle Final |publisher=MeazzaGiuseppe |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210725081955/https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |archive-date=25. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[800 m slobodno]] |7:32.12 |{{ZD|KIN}} [[Zhang Lin (plivač)|Zhang Lin]] |29. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 800m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180641/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Zhang Zips Up For 7:32.12 800 Free|url=http://www.swimnews.com/news/view/7134|work=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013653/http://www.swimnews.com/News/view/7134|url-status=dead}}</ref> |-1500m slobodno |[[1500 m slobodno]] |14:30.67 |{{ZD|SAD}} [[Bobby Finke]] |4. 8. 2024. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |<ref>{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMM1500MFR-----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Men's 1500m Freestyle Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=2-3g4Jrncq8|publisher= NBC Sports|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}</ref> |- |[[50 m leđno]] |23.80 |{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]] |27. 7. 2023. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/ruscup2023_kazan/ResultList_217S.pdf|publisher=microplustiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023}}</ref> [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/991529502048168/?notif_id=1690488602285388&notif_t=video_processed&ref=notif &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |51.60 |{{ZD|ITA}} [[Thomas Ceccon]] |20. lipnja 2022. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] | <ref>{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=VIDEO – Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=dG0oJHqX3UM|publisher=SwimCentral|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}</ref> |- |[[200 m leđno]] |1:51.92 |{{ZD|SAD}} [[Aaron Peirsol]] |31. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m backstroke final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181621/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Peirsol's Reply – 1:51.92 200 Back|url=http://www.swimnews.com/news/view/7161|work=swimnews.com|date=31. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092044/http://www.swimnews.com/News/view/7161|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=28. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m backstroke 1:51.92 Aaron Peirsol |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181446/https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m prsno]] |25.95 |{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]] |25. 7. 2017. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Semifinals|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0103EB02FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=29. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m breaststroke 25.95 sf Adam Peaty |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214716/https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |56.88 |{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]] |4. 8. 2018. |{{ZD|VB}} [[Glasgow]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EC02FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 7. 2019|access-date=21. 7. 2019}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 7. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |title=Adam peaty break one more time his record 56'88 |publisher= Zach Swim |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210523013436/https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:05.48 |{{ZD|CHN}} [[Qin Haiyang]] |28. 7. 2023. |{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=omegatiming.com|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=Video – Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=-3mYrnBZFKg&t=13s|work= World Aquatics|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |22.27 |{{ZD|UKR}} [[Andrij Govorov]] |1. 7. 2018. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web |title=Men's 50m Butterfly Results |url=http://fin2018.microplustiming.com/export/NU_293001_MagGiu_Roma/NU/pdf/CLS-ASM-50FA-FIN-ALL.pdf?x=19:23:58|publisher=Italijanski plivački savez|access-date=1. 7. 2018|date=1. 7. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=2. 7. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JHAFNMDYZPo |title=50 meters butterfly world record Andriy Govorov 22.27 |publisher=Best Swimming |via= [[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |49.45 |{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]] |31. 7. 2021. |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Mu7ZmJduQPI &#8203;] |- |[[200 m delfin]] |1:50.34 |{{ZD|MAĐ}} [[Kristóf Milák]] |21. 6. 2022. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000104EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 6. 2022|access-date=22. 6. 2022}}</ref>[https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&isFromTabLayout=false &#8203;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220622010724/https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&isFromTabLayout=false |date=22. 6. 2022 }} |- |[[200 m mješovito]] |1:52.69 |{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]] |30. 7. 2025. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m IM Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010105EE0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=30. 7. 2025|access-date=31. 7. 2025}}</ref> |- |[[400 m mješovito]] |4:02.50 |{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]] |23. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |[https://www.youtube.com/watch?v=7xz7VkulHYU&t &#8203;] |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:08.24 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Michael Phelps]] (47.51)<br/>[[Garrett Weber-Gale]] (47.02)<br/>[[Cullen Jones]] (47.65)<br/>[[Jason Lezak]] (46.06) |11. 8. 2008. |{{ZD|KIN}} [[Peking]] |<ref>{{cite journal|year=2008|title=Men's 4×100m freestyle relay final results|journal=The Official Report of the Beijing 2008 Olympic Games|volume=4|page=1303|publisher=BOCOG|url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|format=[[PDF]]|access-date=17. 11. 2011|archive-date=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120821032514/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|author=Karen Crouse|title=Lezak, Not Phelps, puts on a show|url=https://www.nytimes.com/2008/08/11/sports/olympics/11swim.html|newspaper= The New York Times|date=10. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008}}</ref><ref>{{cite AV media |date=12. 10. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |title=Phelps and Team USA break the 4x100m Freestyle World Record at Beijing 2008 {{!}} Throwback Thursday |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729202346/https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |6:58.55 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Michael Phelps]] (1:44.49)<br/>[[Ricky Berens]] (1:44.13)<br/>[[David Walters (plivač)|David Walters]] (1:45.47)<br/>[[Ryan Lochte]] (1:44.46) |31. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4×200m freestyle relay final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181800/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord |title=WR: USA Takes 4x200m In 6:58.55 |url=http://www.swimnews.com/news/view/7164 |work=swimnews.com |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092140/http://www.swimnews.com/News/view/7164 |archive-date=3. 8. 2009}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:26.78 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.31)<br/>[[Michael Andrew (plivač)|Michael Andrew]] (58.49)<br/>[[Caeleb Dressel]] (49.03)<br/>[[Zach Apple]] (46.95) |1. 8. 2021. |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801042748/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}</ref> |} === Žene === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |23.59 |{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]] |19. 6. 2026. |{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]] | <ref>{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://swimmeetresults.tech/USA-Swimming-TYR-Pro-Swim-Series-Indianapolis-2026/260617F021.htm|website=swimmeetresults.tech|date=19 June 2026|access-date=21 June 2026}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 50m Freestyle Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=vt7zW2CNFWs&t=39s|website= USA Swimming|date=19 June 2026|access-date=22 June 2026}}</ref> |- |[[100 m slobodno]] |51.68 |{{ZD|NED}} [[Marrit Steenbergen]] |27. 6. 2026. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Marrit Steenbergen obara svjetski rekord na 100m slobodno.|url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/marrit-steenbergen-world-record-100-meter-freestyle|publisher= nbcsports.com|date=227. 6. 2026|access-date=28. 6. 2026.}}</ref> |- |[[200 m slobodno]] |1:52.23 |{{ZD|AUS}} [[Ariarne Titmus]] |29. 7. 2009. |{{ZD|AUS}} [[Brisbane]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://liveresults.swimming.org.au/sal/2024Trials/240610F010.htm|publisher=swimming.org.au|date=10. 6. 2024|access-date=13. 1. 2025}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-27087137_456244189?ref_domain=yastatic.net ​] |- |[[400 m slobodno]] |3:54.18 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |7. 6. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Victoria]] |[https://www.youtube.com/watch?v=dptNMofhiNs &#8203;] |- |[[800 m slobodno]] |8:04.12 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |3. 5. 2025. |{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]] |<ref>{{cite web|title=Rezultati 800m slobodno za žene|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900030201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=3. 5. 2025|access-date=10. 5. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=UHRbHxeEexM&t=515s &#8203;] |- |[[1500 m slobodno]] |15:20.48 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |16. 5. 2018. |{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]] |<ref>{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010101001902FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=16. 5. 2018|access-date=17. 5. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=30. 5. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |title=Katie Ledecky - Arena Performance of the Month for May 2018 |publisher=swimoutletdotcom |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214803/https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m leđno]] |26.86 |{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]] |20. 10. 2023. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |[https://www.youtube.com/watch?v=uCUDOekEEiM &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |57.13 |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |18. 06. 2024. |{{ZD|USA}} [[Indianapolis]] |[https://www.youtube.com/watch?v=38Lk9nM3B_g &#8203;] |- |[[200 m leđno]] |2:03.14 |{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]] |10. 03. 2023. |{{ZD|AUS}} [[Sidnej]] |<ref>{{cite magazine|title=KAYLEE MCKEOWN CRUSHES 2:03.14 200 BACKSTROKE WORLD RECORD|url=https://swimswam.com/kaylee-mckeown-crushes-203-14-200backstroke-world-record/|magazine=SwimSwam|author=Retta Race|date=10. 3. 2023|access-date=15. 1. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=LPcVzdZ-_Fg &#8203;] |- |[[50 m prsno]] |29.16 |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |30.07.2023. |{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010203EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=|date=30. 7. 2023|access-date=16. 1. 2023}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Yl0eN1UsW7Q &#8203;] |- |[[100 m prsno]] |1:04.13 |{{ZD|SAD}} [[Lily King]] |25. 7. 2017. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=100m Breaststroke Women's Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0203EC04FFFFFFFFFFFF01 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=7. 10. 2019 |url= https://www.youtube.com/watch?v=bWDfTYfgUBc |title=Lilly King Women's 100m Breaststroke Final 2017 Fina Swimming World Championship Budapest |publisher=Mahender Singh |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:17.55 |{{ZD|RUS}} [[Jevgenija Čikunova]] |23. 4. 2023. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/4R_LC_2023/ResultList_137F.pdf|publisher=russwimming.ru|date=21. 4. 2023|access-date=21. 4. 2023}}</ref><ref>[https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ "Russian swimmer Yevgeniya Chikunova crushes world record in 200m breaststroke"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230428154622/https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ |date=28. 4. 2023 }}. ''[[NBC Sports]]''. 21. 4. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2023.</ref><ref>{{cite web|title=Video Women's 200m Breaststroke Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=hw5VVmptlDg|publisher=swimswam|date=21. 4. 2023|access-date=30. 4. 2023}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |24.43 |{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]] |5. 7. 2014. |{{ZD|ŠVE}} [[Borås]] |<ref>{{cite magazine|title=Sarah Sjostrom Smashes 25-Second Barrier With World Record in 50 Fly in Sweden |url= http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=5. 7. 2014|access-date=7. 7. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714235247/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|archive-date=14. 7. 2014}}</ref><ref>{{cite AV media |date=4. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m butterfly 24.43 Sarah Sjöström |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128074835/https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |54.33 |{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]] |3. 5. 2026. |{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.theguardian.com/sport/2026/may/03/gretchen-walsh-sets-100m-butterfly-world-record-for-third-time-in-12-months|publisher=theguardian.com|date=3 May 2026|accessdate=4 May 2026}}</ref><ref>{{cite web|title=Video -Gretchen Walsh BROKE the world record in the 100-meter butterfly! |url=https://www.youtube.com/watch?v=koUeGqq7mro&t=1s|publisher=Social Kick • Swim Culture & Stories|date=3 May 2026|accessdate=4 May 2026}}</ref> |- |[[200 m delfin]] |2:01.81 |{{ZD|KIN}} [[Liu Zige]] |21. 10. 2009. |{{ZD|KIN}} [[Jinan]] |<ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=Liu Zige Takes 200th Shiny Suits WR: 2:01 200 'Fly|url=http://www.swimnews.com/news/view/7273|work=swimnews.com|date=21. 10. 2009|access-date=21. 10. 2009|archive-date=9. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201109142437/http://www.swimnews.com/news/view/7273|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=28. 3. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=ORkOliy9mlE |title=wm 200 butterfly world record 2:01.81 |publisher=nan shen |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709181823/https://www.youtube.com/watch?v=ORkOliy9mlE |archive-date=9. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m mješovito]] |2:05.70 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |9. 6. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Victoria]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|publisher=swimming.ca|date=9. 6. 2025|access-date=18. 6. 2025|archive-date=10. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250610134218/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|url-status=dead}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=zOWS_GBJue0 &#8203;] |- |[[400 m mješovito]] |4:23.65 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |11. 6. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Victoria]] | <ref>{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|publisher=swimming.ca|date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025|archive-date=17. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617221404/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Summer McIntosh breaks own world record in 400m IM at Canadian swimming trials|url=https://www.youtube.com/watch?v=IMpq_B4d24M|publisher=BBC sport|date=11. 6. 2025|access-date=17. 6. 2025}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:29.69 |{{ZID|Australija}}<br/>(52.04)[[Mollie O'Callaghan]] <br/> (51.69)[[Shayna Jack]]<br/>(52.29)[[Meg Harris]]<br/>(51.90)[[Emma McKeon]] |23. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 4x100m Freestyle Relay Final |url=https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/1147680679734909 |website=World Aquatic|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |7:37.50 |{{ZID|Australija}}<br/>(1:53.66) [[Mollie O'Callaghan]]<br />(1:55.63)[[Shayna Jack]]<br />(1:55.80)[[Brianna Throssell]]<br />(1:52.41)[[Ariarne Titmus]] |27. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 4x200m Freestyle Relay Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=QI8_90Rv5Ac |website=World Aquatic|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:49.34 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (57.57)<br/>[[Kate Douglass]] (1:04.27)<br/>[[Gretchen Walsh]] (54.98)<br/>[[Torri Huske]] (52.52) |3. 8. 2025. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web |title=Women's 4x100m Medley Relay |url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010205F70104FFFFFFFFFF01.pdf |website=Omega Timing |access-date=7. 8. 2025 }}</ref>[https://vkvideo.ru/video142497057_456239364 &#8203;] |} === Mješovite štafete === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)]] |3:18.48 |{{ZID|SAD}}<br/>[[Jack Alexy]] (46,91)<br />[[Patrick Sammon]] (46,70)<br />[[Kate Douglass]] (52,43)<br />[[Torri Huske]] (52,44) |2. 8. 2025. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010301F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=2. 8. 2025|access-date=6. 8. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239363%2F67478b06282824ff4b &#8203;] |- |[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]] |3:37.43 |{{ZID|SAD}}<br/>[[Ryan Murphy]] (52.08)<br/> [[Nik Fink]] (58.29)<br/> [[Gretchen Walsh]] (55.18)<br/> [[Torri Huske]] (51.88) |3. 8. 2024. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |<ref>{{cite web|title=Swimming – Mixed 4×100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/ru/paris-2024/results/swimming/mixed-4-x-100m-medley-relay/fnl-000100--|website=Olympics.com|date=3. 8. 2024|access-date=4. 8. 2024 }}</ref>[https://vk.com/video/@artemzagrebelny?z=video142497057_456239297%2Fpl_142497057_-4 &#8203;] |} == Kratki bazeni (25 m) == === Muškarci === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |19.90 |{{ZD|Kajmanska ostrva}} [[Jordan Crooks]] |14. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Freestyle Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=20. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239337%2F835e28de64f6558bb1 &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |44.84 |{{ZD|AUS}} [[Kyle Chalmers]] |29. 10. 2021. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500120101EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf|last=FINA|author-link=FINA|publisher=[[Omega Timing]]|date=29. 10. 2021|access-date=21. 1. 2025}}</ref> |- |[[200 m slobodno]] |1:38.61 |{{ZD|SAD}} [[Luke Hobson]] |15. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/im/convo/839726003?entrypoint=list_all&tab=all&z=video142497057_456239341%2F42ba318c8c52791d9b &#8203;] |- |[[400 m slobodno]] |3:32.25 |{{ZD|FRA}} [[Yannick Agnel]] |15. 11. 2012. |{{ZD|FRA}} [[Angers]] |<ref>{{cite magazine|title=Flash! Yannick Agnel Downs World Record in 400 Free at French Nationals|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=15. 11. 2012|access-date=15. 11. 2012|url-status=dead|archive-url= https://archive.today/20130216202903/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|archive-date=16. 2. 2013}}</ref><ref>{{cite AV media |date=16. 11. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |title=New World Record Yannick Agnel 400 Freestyle 3:32.25 !! |publisher= Georgian Swimmers Club |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128130315/https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}</ref> |- |[[800 m slobodno]] |7:20.46 |{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]] |10. 12. 2023. |{{ZD|RUM}} [[Otopeni]] |<ref>{{cite news|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600090101F10104FFFFFFFFFF01.pdf |publisher=omegatiming.com|date=10. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023}}</ref> [https://www.youtube.com/watch?v=582caZZSaHs &#8203;] |-14:06.88 Njemačka 21. decembar 2021. Svjetsko prvenstvo , . |[[1500 m slobodno]] |14:06.88 |{{ZD|GER}} [[Florian Wellbrock]] |21. 12. 2021. |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] |<ref>{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=21. 12. 2021|access-date=22. 1. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=0hgLT3IulaA &#8203;] |- |[[50 m leđno]] |22.11 |{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]] |23. 11. 2022. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Results|url=https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|publisher=russwimming.ru|date=6. 11. 2014|access-date=25. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162409/https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|url-status=dead}}</ref> [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/465037289100724 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |48.16 |{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]] |25. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date=28. 10. 2025}}</ref> |- |[[200 m leđno]] |1:45.12 |{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]] |23. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025|access-date=31. 10. 2025}}</ref> |- | [[50 m prsno]] | 24.95 | {{ZD|TUR}} [[Emre Sakçı]] | 27. 12. 2021. | {{ZD|TUR}} [[Gaziantep]] | <ref>{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Final Results|url=http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|publisher=canli.tyf.gov.tr|date=27. 12. 2021|access-date=27. 12. 2021|archive-date=27. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211227150701/http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Video – Men's 50m Breaststroke Final| website=[[YouTube]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=eQ535qkvYXg |date=27. 12. 2021|access-date=24. 1. 2025}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |55.28 |{{ZD|BJE}} [[Ilja Šimanovič]] |26. 11. 2021. |{{ZD|NED}}[[Eindhoven]] |<ref>[[International Swimming League|ISL]] (26 November 2021). [https://www.omegatiming.com/File/00011500170103EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf "ISL Match 16 Eindhoven (NED): Men's 100m Breaststroke Results"]. ''[[Omega Timing]]''. Retrieved 24-01-2025.</ref> |- |[[200 m prsno]] |1:59.52 |{{ZD|NED}} [[Caspar Corbeau]] |25. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date= 25. 10. 2025 |access-date= 29. 10. 2025}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |21.32 |{{ZD|ŠVI}} [[Noè Ponti]] |11. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title= Men's 50m Butterfly Final. Results |url=https://www.worldaquatics.com/competitions/3433/world-aquatics-swimming-championships-25m-2024/results?event=3d9d1963-af7e-4e9e-9c96-eb6c15e6f643 |publisher=worldaquatics.com |date=11. 12. 2024|access-date=16. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239335%2Ff4223416b279b8f632%2Fpl_wall_142497057 &#8203;] |- |[[100 m delfin]] |47.68 |{{ZD|CAN}} [[Joshua Liendo]] |23. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080104EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025 |access-date= 31. 10. 2025}}</ref> |- |[[200 m delfin]] |1:46.85 |{{ZD|JPN}} [[Tomoru Honda]] |22. 10. 2022. |{{ZD|JPN}} [[Tokio]] |[https://www.facebook.com/100007561117363/videos/1151467825795134 &#8203;​] |- |[[100 m mješovito]] |49.28 |{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]] |22. 11. 2020. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m IM Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date= 22. 11. 2020|access-date=22. 11. 2020}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |title=Caeleb Dressel isl swimmin wr 100 IM 49.28 |publisher=swim4lifeTV |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630005624/https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |archive-date=30. 6. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m mješovito]] |1:48.88 |{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]] |1. 11. 2024. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070105EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Fc-i1YbvAHU &#8203;] |- |[[400 m mješovito]] |3:54.51 |{{ZD|JAP}} [[Daiya Seto]] |20. 12. 2019. |{{ZD|SAD}} [[Las Vegas]] |<ref>{{cite web|title=Men's 400m Individual Medley Results|page=6|url=https://cdn.swimswam.com/wp-content/uploads/2019/12/ISL-Vegas-Day-1-Complete-Result.pdf|date=20. 12. 2019|access-date=20. 12. 2019}}</ref><ref>{{cite AV media |date=20. 12. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |title=WORLD RECORD {{!}} Daiya Seto Men's 400m Individual Medley {{!}} ISL {{!}} FULL RACE {{!}} Las Vegas |publisher=[[International Swimming League]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813070649/https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |archive-date=13. 8. 2020 |url-status=live}}</ref> |- |[[4 × 50 m slobodno]] |1:21.80 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Caeleb Dressel]] (20.43)<br/>[[Ryan Held]] (20.25)<br/>[[Jack Conger]] (20.59)<br/>[[Michael Chadwick (plivač)|Michael Chadwick]] (20.53) |14. 12. 2018. |{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x50m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=15. 12. 2020}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:01.66 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Jack Alexy]] (45.05)<br/> [[Luke Hobson]] (45.18)<br/> [[Kieran Smith]] (46.01)<br/> [[Chris Guiliano]] (45.42) |10. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239037 &#8203;] |- |[[4 × 200 m slobodno]] |6:40.51 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Luke Hobson]] (1:38.91)<br/>[[Carson Foster]] (1:40.77)<br/>[[Shaine Casas]] (1:40.34)<br/>[[Kieran Smith]] (1:40.49) |13. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=2. 1. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239345%2F53a5485a3b1e5a4c21%2Fpl_post_142497057_1511 &#8203;] |- | [[4 × 50 m mješovito]] | 1:29.72 | {{ZID|Italija}}<br/>[[Lorenzo Mora]] (22.65)<br/>[[Nicolò Martinenghi]] (24.95)<br/>[[Matteo Rivolta]] (21.60)<br/>[[Leonardo Deplano]] (20.52) | 17. 12. 2022. | {{ZD|AUS}} [[Melbourne]] | <ref>{{cite web|title=Men's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030105F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=17. 12. 2022|access-date=24. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:18.68 |{{ZID|Rusija}}<br/>[[Miron Lifincev]] (49.31)<br/>[[Kiril Prigoda]] (55.15)<br/>[[Andrej Minakov]] (48.80)<br/>[[Jegor Kornjev]] (45.42) |15. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080105F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=19. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239344%2F8f5d17d54d3cf9e655 &#8203;] |} === Žene === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |22.83 |{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]] |15. 12. 2024. |{{ZD|HUN}}[[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=25. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239033 &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |50.19 |{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]] |19. 10. 2025. |{{ZD|USA}} Westmont |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070201EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=23. 10. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239370%2F8ffc89115b43c31be0%2Fpl_post_142497057_1587 &#8203;] |- |[[200 m slobodno]] |1:49.36 |{{ZD|AUS}} [[Mollie O'Callaghan]] |24. 10. 2025. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080201EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=24. 10. 2025|access-date=26. 10. 2025}}</ref> |- |[[400 m slobodno]] |3:50.25 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 400m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239021 &#8203;] |- |[[800 m slobodno]] |7:54.00 |{{ZD|AUS}} [[Lani Pallister]] |25. 10. 2025. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url= https://www.omegatiming.com/File/00011900080201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=25. 10. 2025 |access-date=31. 10. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=5BDTgaQiMv4&t=4s &#8203;] |- |[[1500 m slobodno]] |15:08.24 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |29. 10. 2022. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700080201F30104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=29. 10. 2022|access-date=30. 10. 2022}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=p20kZqUAd0k &#8203;] |- |[[50 m leđno]] |25.23 |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |13. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080202EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=18. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239026 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |54.02 r |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |15. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] | <ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=26. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239034 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |54.02 = |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |18. 10. 2025. |{{ZD|USA}} Westmont |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=24. 10. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239372%2F95216bcdf9baad493b%2Fpl_post_142497057_1589 &#8203;] |- |[[200 m leđno]] |1:57.33 |{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]] |25. 10. 2025. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date= 7. 11. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=irLveoaAuNA&t=3s &#8203;] |- |[[50 m prsno]] |28.37 sf |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |17. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] |<ref>{{cite web|title= Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030203EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022}}</ref>[https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/529222178935246/?notif_id=1671320917357622&notif_t=video_processed&ref=notif &#8203;] |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |12. 10. 2013. |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Result|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010D020701021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=12. 10. 2013|access-date=12. 10. 2013}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]] |6. 12. 2014. |{{ZD|KAT}} [[Doha]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=6. 12. 2014|access-date=6. 12. 2014}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 6. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |title=Alia Atkinson {{!}} World Record 100m Breaststroke {{!}} 2014 FINA World Swimming Championships Doha |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214739/https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]] |26. 8. 2016. |{{ZD|FRA}} [[Chartres]] |<ref>{{cite web|title=Alia Atkinson Ties World Record in 100 Breaststroke in Chartres|url=https://swimswam.com/alia-atkinson-ties-world-record-100-breaststroke-chartres/|author=Braden Keith|publisher=Swimswam|date=26. 8. 2016|access-date=26. 8. 2016}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:12.50 |{{ZD|SAD}} [[Kate Douglass]] |13. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080203EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=13. 12. 2024}}</ref> [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239027 &#8203;] |- |[[50 m delfin]] |23.72 |{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]] |11. 10. 2025. |{{ZD|USA}} Carmel | <ref>{{cite web|title=Women's 50m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900060204EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=11. 10. 2025|access-date=15. 10. 2025}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |52.71 |{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]] |14. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=22. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/club228643357?z=video-228643357_456239030%2Fvideos-228643357%2Fpl_-228643357_-2 &#8203;] |- |[[200 m delfin]] |1:59.32 |{{ZD|KAN}} [[Summer Macintosh]] |12. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=12. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239025 &#8203;] |- |[[100 m mješovito]] |55.98 |{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]] |18. 10. 2024. |{{ZD|SAD}} [[Charlottesville (Virginia)|Charlottesville]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m IM TT WR|url= https://storage.googleapis.com/virginiasports-com/2024/10/UVA-vs-Florida-Full-Results.pdf|publisher= virginiasports-com|date=18. 10. 2024|access-date=12. 11. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239326%2F4946df7d75239061b2%2Fpl_wall_142497057 &#8203;] |- |[[200 m mješovito]] |2:01.63 |{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]] |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 200m IM Final |url= https://vkvideo.ru/video-228643357_456239023|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=14. 12. 2024}}</ref> |- |[[400 m mješovito]] |4:15.48 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |14. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239031 &#8203;] |- |[[4 × 50 m slobodno]] |1:32.50 |{{ZID|Nizozemska}}<br/>[[Ranomi Kromowidjojo]] (23.05)<br/>[[Maaike de Waard]] (23.16)<br/>[[Kim Busch]] (23.47)<br/>[[Femke Heemskerk]] (22.82) |12. 12. 2020. |{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]] |<ref>{{cite news|title=Dutch Women Destroy SCM 200 Free Relay World Record In 1:32.50 (Video)|url=https://swimswam.com/dutch-women-destroy-scm-200-free-relay-world-record-in-132-50-video/|website=swimswam.com|author=James Sutherland|date=12. 12. 2020|access-date=15. 12. 2020}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:25.01 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Kate Douglass]] (50.95)<br/>[[Katharine Berkoff]] (51.38)<br/>[[Alex Shackell]] (52.01)<br/>[[Gretchen Walsh]] (50.67) |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title= Video – Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239039|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |7:30.13 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Alex Walsh]] (1:53.25)<br/>[[Paige Madden]] (1:53.18)<br/>[[Katie Grimes]] (1:53.39)<br/>[[Claire Weinstein]] (1:50.31) |12. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title= Video – Women's 4x200m Freestyle Relay Final|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239038|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 50 m mješovito]] |1:42.35 |{{ZID|Australija}}<br/>[[Mollie O'Callaghan]] (25.49)<br/>[[Chelsea Hodges]] (29.11)<br/>[[Emma McKeon]] (24.43)<br/>[[Madison Wilson]] (23.32) |17. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030205F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=30. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:40.41 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (54.02)<br/>[[Lilly King]] (1:03.02)<br/>[[Gretchen Walsh]] (52.84)<br/>[[Kate Douglass]] (50.53) |15. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=4. 1. 2025}}</ref> [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239040 &#8203;] |} === Mješovite štafete === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)]] |1:27.26 |{{ZID|Italija}}<br />[[Leonardo Deplano]] (20.97) <br />[[Lorenzo Zazzeri]] (20.51)<br />[[Silvia Di Pietro]] (23.07) <br />[[Sara Curtis ]](22.71) |4. 12. 2025. |{{ZD|POLJ}} [[Lublin]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4×50m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000119000A0301F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=4. 12. 2025|access-date=6. 12. 2025}}</ref> |- |[[4 × 50 m mješovito (mješovita štafeta)]] |1:35.15 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Ryan Murphy]] (22.37) <br/>[[Nic Fink]] (24.96) <br/> [[Kate Douglass]] (24.09) <br/> [[Torri Huske]] (23.73) |14. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] | <ref>{{cite web|title=Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030305F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2022|access-date=14. 12. 2022}}</ref><ref>{{cite web|title=Video – Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ul7oas7Zcy4|publisher=FINA.tv|date=14. 12. 2022|access-date=20. 12. 2022}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]] |3:30.47 |{{ZID|Rusija}}<br/>[[Miron Lifincev]] (48.90)<br/>[[Kiril Prigoda]] (54.86)<br/>[[Arina Surkova]] (55.63)<br/>[[Darja Klepikova]] (51.08) |14. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4 × 100 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2024|access-date=28. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239036 &#8203;] |} == Galerija == Neki od trenutnih svjetskih rekordera: <gallery widths="170" heights="200"> Datoteka:YANNICK AGNEL a.jpg|<center>[[Yannick Agnel]]</center> Datoteka:Therese Alshammar 2013-01-08 001.jpg|<center>[[Therese Alshammar]]</center> Datoteka:Mireia Belmonte Garcia.jpg|<center>[[Mireia Belmonte]]</center> Datoteka:Filhopodium50cropped.jpg|<center>[[César Cielo Filho]]</center> Datoteka:Matt Grevers.jpg|<center>[[Matt Grevers]]</center> Datoteka:Olympian Grant Hackett takes the Pledge (34690236782) (cropped).jpg|<center>[[Grant Hackett]]</center> Datoteka:Femke Heemskerk.jpg|<center>[[Femke Heemskerk]]</center> Datoteka:Kazan 2015 - Hosszú Katinka 200m backstroke.JPG|<center>[[Katinka Hosszú]]</center> Datoteka:Ranomi Kromowidjojo (2008-08-25).jpg|<center>[[Ranomi Kromowidjojo]]</center> Datoteka:Katie Ledecky-2012-14-09.jpg|<center>[[Katie Ledecky]]</center> Datoteka:Leveauxpodium50.jpg|<center>[[Amaury Leveaux]]</center> Datoteka:Jason Lezak 2.jpg|<center>[[Jason Lezak]]</center> Datoteka:Ryan Lochte cropped.jpg|<center>[[Ryan Lochte]]</center> Datoteka:Rūta Meilutytė02.jpg|<center>[[Rūta Meilutytė]]</center> Datoteka:Aaron peirsol-2.jpg|<center>[[Aaron Peirsol]]</center> Datoteka:Federica Pellegrini e Luca Marin (cropped).jpg|<center>[[Federica Pellegrini]]</center> Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|<center>[[Michael Phelps]]</center> Datoteka:Rebecca soni cropped.jpg|<center>[[Rebecca Soni]]</center> Datoteka:Cameron_van_der_Burgh.jpg|<center>[[Cameron van der Burgh]]</center> Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|<center>[[Sun Yang]]</center> </gallery> == Također pogledajte == * [[Olimpijski rekordi u plivanju]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Plivanje]] [[Kategorija:Svjetski rekordi]] fg5t4igllpr6mb4zct4ucpuc67mxtbc 0 104752 3901073 3852887 2026-06-28T11:25:03Z Semso98 54573 /* Utakmice */ 3901073 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|HRV|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|POR|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 10 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 2 |Broj pobjeda ekipe 2 = 6 |Broj datih golova ekipe 1 = 8 |Broj datih golova ekipe 2 = 19 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 19. juni 1996. | Lokacija = [[Nottingham]], [[Engleska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 0–3 | Gost = {{NOG|POR}} | Takmičenje = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Evropsko prvenstvo 1996.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=History: Croatia 0-3 Portugal {{!}} UEFA EURO 1996 |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/52516--croatia-vs-portugal/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 12. novembar 2005. | Lokacija = [[Coimbra]], [[Portugal]] | Domaćin = {{NOG-D|POR}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} European Qualifiers 2006 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/82070--portugal-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 10. juni 2013. | Lokacija = [[Ženeva]], [[Švicarska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|POR}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia-Portugal {{!}} European Qualifiers 2014 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2012188--croatia-vs-portugal/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 25. juni 2016. | Lokacija = [[Lens]], [[Francuska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|POR}} | Takmičenje = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=History: Croatia 0-1 Portugal {{!}} UEFA EURO 2016 |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2017998--croatia-vs-portugal/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 6. septembar 2018. | Lokacija = [[Faro]], Portugal | Domaćin = {{NOG-D|POR}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} European Qualifiers 2020 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2024390--portugal-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 6. | Datum = 5. septembar 2020. | Lokacija = [[Porto]], Portugal | Domaćin = {{NOG-D|POR}} | Rezultat = 4–1 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|Liga nacija 2020/21.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} UEFA Nations League 2021 |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2029991--portugal-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 7. | Datum = 17. novembar 2020. | Lokacija = [[Split]], [[Hrvatska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 2–3 | Gost = {{NOG|POR}} | Takmičenje = Liga nacija 2020/21. | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia-Portugal {{!}} UEFA Nations League 2021 |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030109--croatia-vs-portugal/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 8. | Datum = 8. juni 2024. | Lokacija = [[Oeiras]], Portugal | Domaćin = {{NOG-D|POR}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} European Qualifiers 2024 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2040004--portugal-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 9. | Datum = 5. septembar 2024. | Lokacija = [[Lisabon]], Portugal | Domaćin = {{NOG-D|POR}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = [[UEFA Liga nacija 2024/2025.|Liga nacija 2024/25.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} UEFA Nations League 2025 |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040045--portugal-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 10. | Datum = 18. novembar 2024. | Lokacija = Split, Hrvatska | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|POR}} | Takmičenje = Liga nacija 2024/25. | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia-Portugal {{!}} UEFA Nations League 2025 |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040180--croatia-vs-portugal/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 11. | Datum = 2. juli 2026. | Lokacija = [[Toronto]], [[Kanada]] | Domaćin = {{NOG-D|POR}} | Rezultat = | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} FIFA World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 |website=www.fifa.com |access-date=28. 6. 2026 |language=en |date=28. 6. 2026}}</ref> }} |} == Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&oppo=159 Hrvatska–Portugal] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/47/148/Croatia_vs_Portugal.html Hrvatska–Portugal] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske|Portugal]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Portugala|Hrvatska]] iwbkyja4emnf8rj4t9sp8275dqptmkw 10 361365 3900993 3707479 2026-06-27T18:04:23Z KWiki 9400 3900993 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Tour de France | naslov = [[Tour de France]] | naslovstil = background-color:#FFFF00 | osnovastil = background:#FFFF00 | podaciklasa = hlist | podaci1 = * [[Tour de France 1903.|1903]] * [[Tour de France 1904.|1904]] * [[Tour de France 1905.|1905]] * [[Tour de France 1906.|1906]] * [[Tour de France 1907.|1907]] * [[Tour de France 1908.|1908]] * [[Tour de France 1909.|1909]] * [[Tour de France 1910.|1910]] * [[Tour de France 1911.|1911]] * [[Tour de France 1912.|1912]] * [[Tour de France 1913.|1913]] * [[Tour de France 1914.|1914]] * ''[[Prvi svjetski rat]]'' * [[Tour de France 1919.|1919]] * [[Tour de France 1920.|1920]] * [[Tour de France 1921.|1921]] * [[Tour de France 1922.|1922]] * [[Tour de France 1923.|1923]] * [[Tour de France 1924.|1924]] * [[Tour de France 1925.|1925]] * [[Tour de France 1926.|1926]] * [[Tour de France 1927.|1927]] * [[Tour de France 1928.|1928]] * [[Tour de France 1929.|1929]] * [[Tour de France 1930.|1930]] * [[Tour de France 1931.|1931]] * [[Tour de France 1932.|1932]] * [[Tour de France 1933.|1933]] * [[Tour de France 1934.|1934]] * [[Tour de France 1935.|1935]] * [[Tour de France 1936.|1936]] * [[Tour de France 1937.|1937]] * [[Tour de France 1938.|1938]] * [[Tour de France 1939.|1939]] * ''[[Tour de France tokom Drugog svjetskog rata|Drugi svjetski rat]]'' * [[Tour de France 1947.|1947]] * [[Tour de France 1948.|1948]] * [[Tour de France 1949.|1949]] * [[Tour de France 1950.|1950]] * [[Tour de France 1951.|1951]] * [[Tour de France 1952.|1952]] * [[Tour de France 1953.|1953]] * [[Tour de France 1954.|1954]] * [[Tour de France 1955.|1955]] * [[Tour de France 1956.|1956]] * [[Tour de France 1957.|1957]] * [[Tour de France 1958.|1958]] * [[Tour de France 1959.|1959]] * [[Tour de France 1960.|1960]] * [[Tour de France 1961.|1961]] * [[Tour de France 1962.|1962]] * [[Tour de France 1963.|1963]] * [[Tour de France 1964.|1964]] * [[Tour de France 1965.|1965]] * [[Tour de France 1966.|1966]] * [[Tour de France 1967.|1967]] * [[Tour de France 1968.|1968]] * [[Tour de France 1969.|1969]] * [[Tour de France 1970.|1970]] * [[Tour de France 1971.|1971]] * [[Tour de France 1972.|1972]] * [[Tour de France 1973.|1973]] * [[Tour de France 1974.|1974]] * [[Tour de France 1975.|1975]] * [[Tour de France 1976.|1976]] * [[Tour de France 1977.|1977]] * [[Tour de France 1978.|1978]] * [[Tour de France 1979.|1979]] * [[Tour de France 1980.|1980]] * [[Tour de France 1981.|1981]] * [[Tour de France 1982.|1982]] * [[Tour de France 1983.|1983]] * [[Tour de France 1984.|1984]] * [[Tour de France 1985.|1985]] * [[Tour de France 1986.|1986]] * [[Tour de France 1987.|1987]] * [[Tour de France 1988.|1988]] * [[Tour de France 1989.|1989]] * [[Tour de France 1990.|1990]] * [[Tour de France 1991.|1991]] * [[Tour de France 1992.|1992]] * [[Tour de France 1993.|1993]] * [[Tour de France 1994.|1994]] * [[Tour de France 1995.|1995]] * [[Tour de France 1996.|1996]] * [[Tour de France 1997.|1997]] * [[Tour de France 1998.|1998]] * [[Tour de France 1999.|1999]] * [[Tour de France 2000.|2000]] * [[Tour de France 2001.|2001]] * [[Tour de France 2002.|2002]] * [[Tour de France 2003.|2003]] * [[Tour de France 2004.|2004]] * [[Tour de France 2005.|2005]] * [[Tour de France 2006.|2006]] * [[Tour de France 2007.|2007]] * [[Tour de France 2008.|2008]] * [[Tour de France 2009.|2009]] * [[Tour de France 2010.|2010]] * [[Tour de France 2011.|2011]] * [[Tour de France 2012.|2012]] * [[Tour de France 2013.|2013]] * [[Tour de France 2014.|2014]] * [[Tour de France 2015.|2015]] * [[Tour de France 2016.|2016]] * [[Tour de France 2017.|2017]] * [[Tour de France 2018.|2018]] * [[Tour de France 2019.|2019]] * [[Tour de France 2020.|2020]] * [[Tour de France 2021.|2021]] * [[Tour de France 2022.|2022]] * [[Tour de France 2023.|2023]] * [[Tour de France 2024.|2024]] * [[Tour de France 2025.|2025]] * [[Tour de France 2026.|2026.]] | podaci2 = {{col-begin}} {{col-6|align=center}} [[Datoteka:Jersey yellow.svg|link=Ukupni poredak na Tour de Franceu|25px|alt=Žuta majica]]<br/>[[Generalni poredak na Tour de Franceu|Generalni poredak]]<br/>{{small|(''žuta majica'')}} {{col-6|align=center}} [[Datoteka:Jersey green.svg|25px|link=Poredak sprintera na Tour de Franceu|alt=Zelena majica]]<br/>[[Poredak sprintera na Tour de Franceu|Poredak sprintera]]<br/>{{small|(''zelena majica'')}} {{col-6|align=center}} [[Datoteka:Jersey polkadot.svg|25px|link=Poredak penjača na Tour de Franceu|alt=Tačkasta majica]]<br/>[[Poredak penjača na Tour de Franceu|Poredak penjača]]<br/>{{small|(''tačkasta majica'')}} {{col-6|align=center}} [[Datoteka:Jersey white.svg|25px|link=Poredak mladih vozača na Tour de Franceu|alt=Bijela majica]]<br/>[[Poredak mladih vozača na Tour de Franceu|Poredak mladih vozača]]<br/>{{small|(''bijela majica'')}} {{col-6|align=center}} [[Datoteka:Jersey yellow number.svg|25px|link=Ekipni poredak na Tour de Franceu|alt=Majica sa žutim brojevima]]<br/>[[Ekipni poredak na Tour de Franceu|Ekipni poredak]] {{col-6|align=center}} [[Datoteka:Jersey red number.svg|25px|link=Nagrada za borbenost na Tour de Franceu|alt=Majica s crvenim brojevima]]<br/>[[Nagrada za borbenost na Tour de Franceu|Nagrada za borbenost]] {{col-end}} ''Bivši plasmani'': [[Datoteka:Jersey combined.svg|link=Kombinirani poredak na Tour de Franceu|25px|alt=Šarena majica]] [[Kombinovani poredak na Tour de Franceu|Kombinovani poredak]] {{small|(''šarena majica'')}} • [[Datoteka:Jersey red.svg|25px|link=Poredak u srednjim sprintovima na Tour de Franceu|alt=Crvena majica]] [[Poredak u srednjim sprintovima na Tour de Franceu|Poredak u srednjim sprintovima]] {{small|(''crvena majica'')}} |podaci3 = *[[Spisak pobjednika Tour de Francea – generalni poredak|Pobjednici (generalni poredak)]] *[[Spisak pobjednika Tour de Francea – sekundarne kategorije|Pobjednici (sekundarne kategorije)]] *[[Rekordi i statistike Tour de Francea|Rekordi i statistike]] *[[Statistike žute majice]] *[[Crvena lampa (Tour de France)|Crvena lampa]] *[[Doping na Tour de Franceu|Doping]] *[[Etapa na Elizejskim poljanama na Tour de Franceu|Etapa na Elizejskim poljanama]] *[[Spisak planinskih prolaza i uspona na Tour de Franceu|Planinski prolazi i usponi]] *[[Vankategorijski usponi (Tour de France)|Vankategorijski usponi]] *[[Nagrada "Jacques Goddet"]] *[[Tour de France (žene)]] }}<includeonly>[[Kategorija:Tour de France]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Tour de France|Tour de France]] [[Kategorija:Šabloni za muške biciklističke utrke|Tour de France]] </noinclude> dq6s1ofz6lgfycttzmwibjc9d5x8m7f 10 361407 3900994 3707477 2026-06-27T18:05:23Z KWiki 9400 3900994 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Vuelta | naslov = {{fontcolour|white|Vuelta a España|link=yes}} | osnovastil = background-color:#B60000;color:white; | podaciklasa = hlist | podaci1 = * [[Vuelta a España 1935.|1935]] * [[Vuelta a España 1936.|1936]] * ''[[Španski građanski rat]]'' * [[Vuelta a España 1941.|1941]] * [[Vuelta a España 1942.|1942]] * ''[[Drugi svjetski rat]]'' * [[Vuelta a España 1945.|1945]] * [[Vuelta a España 1946.|1946]] * [[Vuelta a España 1947.|1947]] * [[Vuelta a España 1948.|1948]] * [[Vuelta a España 1950.|1950]] * ''Izolacija [[Španija|Španije]] tokom [[Francisco Franco|Francovog]] režima'' * [[Vuelta a España 1955.|1955]] * [[Vuelta a España 1956.|1956]] * [[Vuelta a España 1957.|1957]] * [[Vuelta a España 1958.|1958]] * [[Vuelta a España 1959.|1959]] * [[Vuelta a España 1960.|1960]] * [[Vuelta a España 1961.|1961]] * [[Vuelta a España 1962.|1962]] * [[Vuelta a España 1963.|1963]] * [[Vuelta a España 1964.|1964]] * [[Vuelta a España 1965.|1965]] * [[Vuelta a España 1966.|1966]] * [[Vuelta a España 1967.|1967]] * [[Vuelta a España 1968.|1968]] * [[Vuelta a España 1969.|1969]] * [[Vuelta a España 1970.|1970]] * [[Vuelta a España 1971.|1971]] * [[Vuelta a España 1972.|1972]] * [[Vuelta a España 1973.|1973]] * [[Vuelta a España 1974.|1974]] * [[Vuelta a España 1975.|1975]] * [[Vuelta a España 1976.|1976]] * [[Vuelta a España 1977.|1977]] * [[Vuelta a España 1978.|1978]] * [[Vuelta a España 1979.|1979]] * [[Vuelta a España 1980.|1980]] * [[Vuelta a España 1981.|1981]] * [[Vuelta a España 1982.|1982]] * [[Vuelta a España 1983.|1983]] * [[Vuelta a España 1984.|1984]] * [[Vuelta a España 1985.|1985]] * [[Vuelta a España 1986.|1986]] * [[Vuelta a España 1987.|1987]] * [[Vuelta a España 1988.|1988]] * [[Vuelta a España 1989.|1989]] * [[Vuelta a España 1990.|1990]] * [[Vuelta a España 1991.|1991]] * [[Vuelta a España 1992.|1992]] * [[Vuelta a España 1993.|1993]] * [[Vuelta a España 1994.|1994]] * [[Vuelta a España 1995.|1995]] * [[Vuelta a España 1996.|1996]] * [[Vuelta a España 1997.|1997]] * [[Vuelta a España 1998.|1998]] * [[Vuelta a España 1999.|1999]] * [[Vuelta a España 2000.|2000]] * [[Vuelta a España 2001.|2001]] * [[Vuelta a España 2002.|2002]] * [[Vuelta a España 2003.|2003]] * [[Vuelta a España 2004.|2004]] * [[Vuelta a España 2005.|2005]] * [[Vuelta a España 2006.|2006]] * [[Vuelta a España 2007.|2007]] * [[Vuelta a España 2008.|2008]] * [[Vuelta a España 2009.|2009]] * [[Vuelta a España 2010.|2010]] * [[Vuelta a España 2011.|2011]] * [[Vuelta a España 2012.|2012]] * [[Vuelta a España 2013.|2013]] * [[Vuelta a España 2014.|2014]] * [[Vuelta a España 2015.|2015]] * [[Vuelta a España 2016.|2016]] * [[Vuelta a España 2017.|2017]] * [[Vuelta a España 2018.|2018]] * [[Vuelta a España 2019.|2019]] * [[Vuelta a España 2020.|2020]] * [[Vuelta a España 2021.|2021]] * [[Vuelta a España 2022.|2022]] * [[Vuelta a España 2023.|2023]] * [[Vuelta a España 2024.|2024]] * [[Vuelta a España 2025.|2025]] * [[Vuelta a España 2026.|2026.]] |podaci2 = {{col-begin}} {{col-4|align=center}} [[Datoteka:Jersey red.svg|25px]]<br/>[[Spisak pobjednika Vuelta a Españe – generalni poredak|Generalni poredak]]<br/>{{small|(''crvena majica'')}} {{col-4|align=center}} [[Datoteka:Jersey green.svg|25px]]<br/>[[Poredak sprintera na Vuelta a Españi|Poredak sprintera]]<br/>{{small|(''zelena majica'')}} {{col-4|align=center}} [[Datoteka:Jersey blue dotted.png|25px]]<br/>[[Poredak penjača na Vuelta a Españi|Poredak penjača]] <br/>{{small|(''plava tačkasta majica'')}} {{col-4|align=center}} [[Datoteka:Jersey white.svg|25px]]<br/>[[Kombinovani poredak na Vuelta a Españi|Kombinovani poredak]]<br/>{{small|(''bijela majica'')}} {{col-end}} |podaci3 = * [[Spisak pobjednika Vuelta a Españe - generalni poredak|Pobjednici (generalni poredak)]] * [[Spisak pobjednika Vuelta a Españe - sekundarne kategorije|Pobjednici (sekundarne kategorije)]] * [[Rekordi i statistike Vuelta a Españe|Rekordi i statistike]] * [[Statistike crvene majice]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Vuelta a Españu|Vuelta a España]] [[Kategorija:Šabloni za muške biciklističke utrke|Vuelta a España]] </noinclude> gpolz9te9k3et6uqifikwyz44iee55v 0 363232 3900990 3743412 2026-06-27T17:59:54Z KWiki 9400 3900990 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biciklistička utrka | ime = Tour de Suisse | slika = [[Datoteka:Tour de Suisse - logo.png|250px]] <!-- **** Detalji utrke **** --> | vrijeme_održavanja = Juni | regija = {{ZID|Švicarska}} | lokalni_naziv = | nadimak = | disciplina = [[Cestovni biciklizam|Cesta]] | takmičenje = [[UCI Svjetska turneja]] | vrsta_utrke = [[Etapna utrka|Etapna]] | organizator = | direktor_utrke = Olivier Senn <!-- **** Historija **** --> | prvo_izdanje = [[Tour de Suisse 1933.|1933.]] | dosad_održano = 89 (do [[Tour de Suisse 2026.|2026]]) | prvi_pobjednik = {{ZD|AUT}} [[Max Bulla]] | najviše_pobjeda = {{nowrap|{{ZD|ITA}} [[Pasquale Fornara]] (4)}} | posljednji_pobjednik = {{ZD|SLO}} [[Tadej Pogačar]] | web = {{URL|tourdesuisse.ch/en/}} }} '''Tour de Suisse''' (''Utrka oko [[Švicarska|Švicarske]]'') jednosedmična je etapna [[biciklizam|biciklistička]] utrka koja se održava svake godine u junu. Prvi put organizirana je 1933. i otad je evoluirala u trajanju i sponzorstvu. Uz [[Critérium du Dauphiné]] predstavlja teren za dokazivanje pred [[Tour de France]] i dio je [[UCI Svjetska turneja|UCI Svjetske turneje]]. Poput dviju spomenutih utrka, i Tour de Suisse ima brdske etape uz najmanje jedan [[pojedinačni hronometar]]. Nekoliko pobjednika ove utrke također je pobijedilo na Tour de Franceu (npr., [[Eddy Merckx]] i [[Jan Ullrich]]). Pobjednik prvog izdanja bio je [[Austrijanac]] [[Max Bulla]]. Najviše pobjeda (četiri) ima [[Italijani|Italijan]] [[Pasquale Fornara]] ([[Tour de Suisse 1952.|1952]], [[Tour de Suisse 1954.|1954]], [[Tour de Suisse 1957.|1957]], [[Tour de Suisse 1958.|1958]]). Prvi biciklist u historiji koji je triput zaredom pobijedio u ovoj utrci jest [[Portugalci|Portugalac]] [[Rui Costa (biciklist)|Rui Costa]]. Vodeći u generalnom poretku nosi zlatnu majicu. Od 2021. prethodi mu [[Tour de Suisse (žene)|izdanje za žene]]. == Pobjednici == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%" |- style="background:#ccccff;" ! scope="col" style="text-align:center; background-color:#ccc" | Godina ! scope="col" style="text-align:center; background-color:#ccc" | Pobjednik ! scope="col" style="text-align:center; background-color:#ccc" | Drugi ! scope="col" style="text-align:center; background-color:#ccc" | Treći |- | [[Tour de Suisse 1933.|1933.]] | {{ZD|AUT}} [[Max Bulla]] | {{ZD|ŠVI}} [[Albert Büchi]] | {{ZD|FRA}} [[Gaspard Rinaldi]] |- | [[Tour de Suisse 1934.|1934.]] | {{ZD|NNJE}} [[Ludwig Geyer (biciklist)|Ludwig Geyer]] | {{ZD|FRA}} [[Léon Level]] | {{ZD|ITA|1861}} [[Francesco Camusso]] |- | [[Tour de Suisse 1935.|1935.]] | {{ZD|FRA}} [[Gaspard Rinaldi]] | {{ZD|ŠVI}} [[Leo Amberg]] | {{ZD|BEL}} [[Henri Garnier (biciklist)|Henri Garnier]] |- | [[Tour de Suisse 1936.|1936.]] | {{ZD|BEL}} [[Henri Garnier (biciklist)|Henri Garnier]] | {{ZD|BEL}} [[Gustaaf Deloor]] | {{ZD|ŠVI}} [[Leo Amberg]] |- | [[Tour de Suisse 1937.|1937.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Karl Litschi]] | {{ZD|ŠVI}} [[Leo Amberg]] | {{ZD|ŠVI}} [[Walter Blattmann]] |- | [[Tour de Suisse 1938.|1938.]] | {{ZD|ITA|1861}} [[Giovanni Valetti]] | {{ZD|LUX}} [[Arsène Mersch]] | {{ZD|ITA|1861}} [[Severino Canavesi]] |- | [[Tour de Suisse 1939.|1939.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Robert Zimmermann (biciklist)|Robert Zimmermann]] | {{ZD|ŠVI}} [[Max Bolliger]] | {{ZD|LUX}} [[Christophe Didier]] |- | 1940. | colspan=3 align=center|''Nije održana'' |- | [[Tour de Suisse 1941.|1941.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Josef Wagner (biciklist)|Josef Wagner]] | {{ZD|ŠVI}} [[Werner Buchwalder]] | {{ZD|ŠVI}} [[Ferdi Kübler]] |- | [[Tour de Suisse 1942.|1942.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Ferdi Kübler]] | {{ZD|ŠVI}} [[Willy Kern]] | {{ZD|ŠVI}} [[Fritz Stocker]] |- | 1943–1945. | colspan=3 align=center|''Nije održana'' |- | [[Tour de Suisse 1946.|1946.]] | {{ZD|ITA|1861}} [[Gino Bartali]] | {{ZD|ŠVI}} [[Josef Wagner (biciklist)|Josef Wagner]] | {{ZD|ITA|1861}} [[Aldo Ronconi]] |- | [[Tour de Suisse 1947.|1947.]] | {{ZD|ITA}} [[Gino Bartali]] | {{ZD|ITA}} [[Giulio Bresci]] | {{ZD|BEL}} [[Stan Ockers]] |- | [[Tour de Suisse 1948.|1948.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Ferdi Kübler]] | {{ZD|ITA}} [[Giulio Bresci]] | {{ZD|ŠVI}} [[Hans Sommer]] |- | [[Tour de Suisse 1949.|1949.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Gottfried Weilenmann]] | {{ZD|ŠVI}} [[Georges Aeschlimann]] | {{ZD|ŠVI}} [[Ernst Stettler]] |- | [[Tour de Suisse 1950.|1950.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Hugo Koblet]] | {{ZD|LUX}} [[Jean Goldschmit]] | {{ZD|ITA}} [[Aldo Ronconi]] |- | [[Tour de Suisse 1951.|1951.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Ferdi Kübler]] | {{ZD|ŠVI}} [[Hugo Koblet]] | {{ZD|ITA}} [[Alfredo Martini]] |- | [[Tour de Suisse 1952.|1952.]] | {{ZD|ITA}} [[Pasquale Fornara]] | {{ZD|ŠVI}} [[Ferdi Kübler]] | {{ZD|ITA}} [[Carlo Clerici]] |- | [[Tour de Suisse 1953.|1953.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Hugo Koblet]] | {{ZD|ŠVI}} [[Fritz Schaer]] | {{ZD|ITA}} [[Danilo Barozzi]] |- | [[Tour de Suisse 1954.|1954.]] | {{ZD|ITA}} [[Pasquale Fornara]] | {{ZD|ITA}} [[Agostino Coletto]] | {{ZD|ITA}} [[Giancarlo Astrua]] |- | [[Tour de Suisse 1955.|1955.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Hugo Koblet]] | {{ZD|BEL}} [[Stan Ockers]] | {{ZD|ŠVI}} [[Carlo Clerici]] |- | [[Tour de Suisse 1956.|1956.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Rolf Graf]] | {{ZD|ŠVI}} [[Fritz Schaer]] | {{ZD|BEL}} [[Jozef Planckaert]] |- | [[Tour de Suisse 1957.|1957.]] | {{ZD|ITA}} [[Pasquale Fornara]] | {{ZD|BEL}} [[Edgard Sorgeloos]] | {{ZD|ŠVI}} [[Attilio Moresi]] |- | [[Tour de Suisse 1958.|1958.]] | {{ZD|ITA}} [[Pasquale Fornara]] | {{ZD|SRNJ}} [[Hans Junkermann]] | {{ZD|ITA}} [[Antonino Catalano]] |- | [[Tour de Suisse 1959.|1959.]] | {{ZD|SRNJ}} [[Hans Junkermann]] | {{ZD|FRA}} [[Henry Anglade]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Federico Bahamontes]] |- | [[Tour de Suisse 1960.|1960.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Alfred Rüegg]] | {{ZD|ŠVI}} [[Kurt Gimmi]] | {{ZD|ŠVI}} [[René Strehler]] |- | [[Tour de Suisse 1961.|1961.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Attilio Moresi]] | {{ZD|BEL}} [[Hilaire Couvreur]] | {{ZD|ŠVI}} [[Alfred Rüegg]] |- | [[Tour de Suisse 1962.|1962.]] | {{ZD|SRNJ}} [[Hans Junkermann]] | {{ZD|ITA}} [[Franco Balmamion]] | {{ZD|ITA}} [[Aldo Moser]] |- | [[Tour de Suisse 1963.|1963.]] | {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Fezzardi]] | {{ZD|ŠVI}} [[Rolf Maurer]] | {{ZD|ŠVI}} [[Attilio Moresi]] |- | [[Tour de Suisse 1964.|1964.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Rolf Maurer]] | {{ZD|ITA}} [[Franco Balmamion]] | {{ZD|ITA}} [[Italo Zilioli]] |- | [[Tour de Suisse 1965.|1965.]] | {{ZD|ITA}} [[Franco Bitossi]] | {{ZD|BEL}} [[Joseph Huysmans]] | {{ZD|ITA}} [[Marcello Mugnaini]] |- | [[Tour de Suisse 1966.|1966.]] | {{ZD|ITA}} [[Ambrogio Portalupi]] | {{ZD|ITA}} [[Carlo Chiappano]] | {{ZD|ŠVI}} [[Rudi Zollinger]] |- | [[Tour de Suisse 1967.|1967.]] | {{ZD|ITA}} [[Gianni Motta]] | {{ZD|ŠVI}} [[Rolf Maurer]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Luis Pedro Santamarina]] |- | [[Tour de Suisse 1968.|1968.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Louis Pfenninger]] | {{ZD|ŠVI}} [[Robert Hagmann]] | {{ZD|BEL}} [[Herman Van Springel]] |- | [[Tour de Suisse 1969.|1969.]] | {{ZD|ITA}} [[Vittorio Adorni]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Aurelio González Puente|Aurelio González]] | {{ZD|ŠVI}} [[Bernard Vifian]] |- | [[Tour de Suisse 1970.|1970.]] | {{ZD|ITA}} [[Roberto Poggiali]] | {{ZD|ŠVI}} [[Louis Pfenninger]] | {{ZD|ITA}} [[Primo Mori]] |- | [[Tour de Suisse 1971.|1971.]] | {{ZD|BEL}} [[Georges Pintens]] | {{ZD|ŠVI}} [[Louis Pfenninger]] | {{ZD|ITA}} [[Ugo Colombo]] |- | [[Tour de Suisse 1972.|1972.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Louis Pfenninger]] | {{ZD|FRA}} [[Roger Pingeon]] | {{ZD|ITA}} [[Michele Dancelli]] |- | [[Tour de Suisse 1973.|1973.]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[José Manuel Fuente]] | {{ZD|ITA}} [[Donato Giuliani]] | {{ZD|ITA}} [[Wladimiro Panizza]] |- | [[Tour de Suisse 1974.|1974.]] | {{ZD|BEL}} [[Eddy Merckx]] | {{ZD|ŠVE}} [[Gösta Pettersson]] | {{ZD|ŠVI}} [[Louis Pfenninger]] |- | [[Tour de Suisse 1975.|1975.]] | {{ZD|BEL}} [[Roger De Vlaeminck]] | {{ZD|BEL}} [[Eddy Merckx]] | {{ZD|ŠVI}} [[Louis Pfenninger]] |- | [[Tour de Suisse 1976.|1976.]] | {{ZD|NIZ}} [[Hennie Kuiper]] | {{ZD|BEL}} [[Michel Pollentier]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[José Pesarrodona]] |- | [[Tour de Suisse 1977.|1977.]] | {{ZD|BEL}} [[Michel Pollentier]] | {{ZD|BEL}} [[Lucien Van Impe]] | {{ZD|NIZ}} [[Bert Pronk]] |- | [[Tour de Suisse 1978.|1978.]] | {{ZD|BEL}} [[Paul Wellens (biciklist)|Paul Wellens]] | {{ZD|ŠVI}} [[Ueli Sutter]] | {{ZD|ŠVI}} [[Josef Fuchs]] |- | [[Tour de Suisse 1979.|1979.]] | {{ZD|BEL}} [[Wilfried Wesemael]] | {{ZD|BEL}} [[Rudy Pevenage]] | {{ZD|ITA}} [[Leonardo Mazzantini]] |- | [[Tour de Suisse 1980.|1980.]] | {{ZD|ITA}} [[Mario Beccia]] | {{ZD|ŠVI}} [[Josef Fuchs]] | {{ZD|NIZ}} [[Joop Zoetemelk]] |- | [[Tour de Suisse 1981.|1981.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Beat Breu]] | {{ZD|ŠVI}} [[Josef Fuchs]] | {{ZD|ITA}} [[Leonardo Natale]] |- | [[Tour de Suisse 1982.|1982.]] | {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Saronni]] | {{ZD|NIZ}} [[Theo De Rooy]] | {{ZD|BEL}} [[Guido Van Calster]] |- | [[Tour de Suisse 1983.|1983.]] | {{ZD|IRS}} [[Sean Kelly (biciklist)|Sean Kelly]] | {{ZD|NIZ}} [[Peter Winnen]] | {{ZD|ŠVI}} [[Jean-Marie Grezet]] |- | [[Tour de Suisse 1984.|1984.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Urs Zimmermann]] | {{ZD|POR}} [[Acácio da Silva]] | {{ZD|AUT}} [[Gerhard Zadrobilek]] |- | [[Tour de Suisse 1985.|1985.]] | {{ZD|AUS}} [[Phil Anderson (biciklist)|Phil Anderson]] | {{ZD|ŠVI}} [[Niki Rüttimann]] | {{ZD|ŠVI}} [[Guido Winterberg]] |- | [[Tour de Suisse 1986.|1986.]] | {{ZD|SAD}} [[Andrew Hampsten]] | {{ZD|UK}} [[Robert Millar]] | {{ZD|SAD}} [[Greg LeMond]] |- | [[Tour de Suisse 1987.|1987.]] | {{ZD|SAD}} [[Andrew Hampsten]] | {{ZD|NIZ}} [[Peter Winnen]] | {{ZD|KOL}} [[Fabio Parra]] |- | [[Tour de Suisse 1988.|1988.]] | {{ZD|AUT}} [[Helmut Wechselberger]] | {{ZD|KAN}} [[Steve Bauer]] | {{ZD|POR}} [[Acácio da Silva]] |- | [[Tour de Suisse 1989.|1989.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Beat Breu]] | {{ZD|ŠVI}} [[Daniel Steiger]] | {{ZD|ŠVI}} [[Jörg Müller (biciklist)|Jörg Müller]] |- | [[Tour de Suisse 1990.|1990.]] | {{ZD|IRS}} [[Sean Kelly (biciklist)|Sean Kelly]] | {{ZD|UK}} [[Robert Millar]] | {{ZD|SAD}} [[Andrew Hampsten]] |- | [[Tour de Suisse 1991.|1991.]] | {{ZD|BEL}} [[Luc Roosen]] | {{ZD|ŠVI}} [[Pascal Richard]] | {{ZD|SAD}} [[Andrew Hampsten]] |- | [[Tour de Suisse 1992.|1992.]] | {{ZD|ITA}} [[Giorgio Furlan]] | {{ZD|ITA}} [[Gianni Bugno]] | {{ZD|ŠVI}} [[Fabian Jeker]] |- | [[Tour de Suisse 1993.|1993.]] | {{ZD|ITA}} [[Marco Saligari]] | {{ZD|ŠVI}} [[Rolf Jaermann]] | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Escartín]] |- | [[Tour de Suisse 1994.|1994.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Pascal Richard]] | {{ZD|UKR}} [[Vladimir Pulnjikov]] | {{ZD|ITA}} [[Gianluca Pierobon]] |- | [[Tour de Suisse 1995.|1995.]] | {{ZD|RUS}} [[Pavel Tonkov]] | {{ZD|ŠVI}} [[Alex Zülle]] | {{ZD|POLJ}} [[Zenon Jaskuła]] |- | [[Tour de Suisse 1996.|1996.]] | {{ZD|AUT}} [[Peter Luttenberger]] | {{ZD|ITA}} [[Gianni Faresin]] | {{ZD|ITA}} [[Gianni Bugno]] |- | [[Tour de Suisse 1997.|1997.]] | {{ZD|FRA}} [[Christophe Agnolutto]] | {{ZD|ŠVI}} [[Oscar Camenzind]] | {{ZD|NJE}} [[Jan Ullrich]] |- | [[Tour de Suisse 1998.|1998.]] | {{ZD|ITA}} [[Stefano Garzelli]] | {{ZD|ŠVI}} [[Beat Zberg]] | {{ZD|ITA}} [[Wladimir Belli]] |- | [[Tour de Suisse 1999.|1999.]] | {{ZD|ITA}} [[Francesco Casagrande]] | {{ZD|FRA}} [[Laurent Jalabert]] | {{ZD|ITA}} [[Gilberto Simoni]] |- | [[Tour de Suisse 2000.|2000.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Oscar Camenzind]] | {{ZD|ITA}} [[Dario Frigo]] | {{ZD|ITA}} [[Wladimir Belli]] |- | [[Tour de Suisse 2001.|2001.]] | align=center|''Nije dodijeljeno''<ref>{{cite web|url=http://www.lequipe.fr/Cyclisme-sur-route/Actualites/Sept-editions-sans-vainqueur/322403.|title=Sept éditions sans vainqueur|publisher=lequipe.fr|date=26. 10. 2012|access-date=26. 10. 2012|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213044539/https://www.lequipe.fr/Cyclisme-sur-route/Actualites/Sept-editions-sans-vainqueur/322403.|url-status=dead}} {{fr simbol}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.uci.ch/Modules/ENews/ENewsDetails2011.asp?id=ODg0NQ&MenuId=MTYzMDg&LangId=2&BackLink=%2FTemplates%2FUCI%2FUCI8%2Flayout.asp%3FMenuID%3DMTYzMDg%26LangId%3D2. |title=L’UCI prend des mesures décisives suite à l’affaire Lance Armstrong |publisher=uci.ch |date=26. 10. 2012 |access-date=27. 10. 2012 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213044544/https://www.uci.org/ |url-status=dead }}</ref> | {{ZD|ITA}} [[Gilberto Simoni]] | {{ZD|ITA}} [[Wladimir Belli]] |- | [[Tour de Suisse 2002.|2002.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Alex Zülle]] | {{ZD|POLJ}} [[Piotr Wadecki]] | {{ZD|FRA}} [[Nicolas Fritsch]] |- | [[Tour de Suisse 2003.|2003.]] | {{ZD|KAZ}} [[Aleksandar Vinokurov]] | {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Guerini]] | {{ZD|ŠPA}} [[Óscar Pereiro]] |- | [[Tour de Suisse 2004.|2004.]] | {{ZD|NJE}} [[Jan Ullrich]] | {{ZD|ŠVI}} [[Fabian Jeker]] | {{ZD|ITA}} [[Dario David Cioni]] |- | [[Tour de Suisse 2005.|2005.]] | {{ZD|ŠPA}} [[Aitor González]] | {{ZD|AUS}} [[Michael Rogers (biciklist)|Michael Rogers]] | align=center|''Nije dodijeljeno''<ref name="janou1">[[Arbitražni sud za sport]] poništio je Janu Ullrichu sve rezultate koje je ostvario od 1. maja 2005. do 26. februara 2007. Njegova pobjeda 2006. i 3. mjesto nisu ponovo dodijeljeni drugim biciklistima.</ref><ref name="janou2">{{cite web|url=http://www.tourdesuisse.ch/de/geschichte/hall_of_fame/|title=Geschichte - Hall of Fame|publisher=tourdesuisse.ch|access-date=27. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120806160601/http://www.tourdesuisse.ch/de/geschichte/hall_of_fame/|archive-date=6. 8. 2012|url-status=dead}}</ref> |- | [[Tour de Suisse 2006.|2006.]] | align=center|''Nije dodijeljeno''<ref name="janou1"/><ref name="janou2"/> | {{ZD|ŠPA}} [[Koldo Gil]] | {{ZD|NJE}} [[Jörg Jaksche]] |- | [[Tour de Suisse 2007.|2007.]] | {{ZD|RUS}} [[Vladimir Karpec]] | {{ZD|LUX}} [[Kim Kirchen]] | {{ZD|BEL}} [[Stijn Devolder]] |- | [[Tour de Suisse 2008.|2008.]] | {{ZD|ČEŠ}} [[Roman Kreuziger]] | {{ZD|NJE}} [[Andreas Klöden]] | {{ZD|ŠPA}} [[Igor Antón]] |- | [[Tour de Suisse 2009.|2009.]] | {{ZD|ŠVI}} [[Fabian Cancellara]] | {{ZD|NJE}} [[Tony Martin (biciklist)|Tony Martin]] | {{ZD|ČEŠ}} [[Roman Kreuziger]] |- | [[Tour de Suisse 2010.|2010.]] | {{ZD|LUX}} [[Fränk Schleck]] | {{ZD|SAD}} [[Lance Armstrong]] | {{ZD|DAN}} [[Jakob Fuglsang]] |- | [[Tour de Suisse 2011.|2011.]] | {{ZD|SAD}} [[Levi Leipheimer]] | {{ZD|ITA}} [[Damiano Cunego]] | {{ZD|NIZ}} [[Steven Kruijswijk]] |- | [[Tour de Suisse 2012.|2012.]] | {{ZD|POR}} [[Rui Costa (biciklist)|Rui Costa]] | {{ZD|LUX}} [[Fränk Schleck]] | {{ZD|SAD}} [[Levi Leipheimer]] |- | [[Tour de Suisse 2013.|2013.]] | {{ZD|POR}} [[Rui Costa (biciklist)|Rui Costa]] | {{ZD|NIZ}} [[Bauke Mollema]] | {{ZD|ČEŠ}} [[Roman Kreuziger]] |- | [[Tour de Suisse 2014.|2014.]] | {{ZD|POR}} [[Rui Costa (biciklist)|Rui Costa]] | {{ZD|ŠVI}} [[Mathias Frank]] | {{ZD|NIZ}} [[Bauke Mollema]] |- | [[Tour de Suisse 2015.|2015.]] | {{ZD|SLO}} [[Simon Špilak]] | {{ZD|VB}} [[Geraint Thomas]] | {{ZD|NIZ}} [[Tom Dumoulin]] |- | [[Tour de Suisse 2016.|2016.]] | {{ZD|KOL}} [[Miguel Ángel López (biciklist)|Miguel Ángel López]] | {{ZD|ŠPA}} [[Ion Izagirre]] | {{ZD|FRA}} [[Warren Barguil]] |- | [[Tour de Suisse 2017.|2017.]] | {{ZD|SLO}} [[Simon Špilak]] | {{ZD|ITA}} [[Damiano Caruso]] | {{ZD|NIZ}} [[Steven Kruijswijk]] |- | [[Tour de Suisse 2018.|2018.]] | {{ZD|AUS}} [[Richie Porte]] | {{ZD|DAN}} [[Jakob Fuglsang]] | {{ZD|KOL}} [[Nairo Quintana]] |- | [[Tour de Suisse 2019.|2019.]] | {{ZD|KOL}} [[Egan Bernal]] | {{ZD|AUS}} [[Rohan Dennis]] | {{ZD|AUT}} [[Patrick Konrad]] |- |2020. |colspan=3 align=center|''otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]''<ref>{{cite web |url= https://cyclingpro.net/spaziociclismo/continental/coronavirus-calendario-stravolto-lelenco-delle-corse-cancellate/ |title= Coronavirus, calendario stravolto: l’elenco delle corse cancellate}} {{it simbol}}</ref> |- | [[Tour de Suisse 2021.|2021.]] | {{ZD|EKV}} [[Richard Carapaz]] | {{ZD|KOL}} [[Rigoberto Urán]] | {{ZD|DAN}} [[Jakob Fuglsang]] |- | [[Tour de Suisse 2022.|2022.]] | {{ZD|VB}} [[Geraint Thomas]] | {{ZD|KOL}} [[Sergio Higuita]] | {{ZD|DAN}} [[Jakob Fuglsang]] |- | [[Tour de Suisse 2023.|2023.]] | {{ZD|DAN}} [[Mattias Skjelmose]] | {{ZD|ŠPA}} [[Juan Ayuso]] | {{ZD|BEL}} [[Remco Evenepoel]] |- | [[Tour de Suisse 2024.|2024.]] | {{ZD|VB}} [[Adam Yates]] | {{ZD|POR}} [[João Almeida (biciklist)|João Almeida]] | {{ZD|DAN}} [[Mattias Skjelmose]] |- | [[Tour de Suisse 2025.|2025.]] | {{ZD|POR}} [[João Almeida (biciklist)|João Almeida]] | {{ZD|FRA}} [[Kévin Vauquelin]] | {{ZD|VB}} [[Oscar Onley]] |- | [[Tour de Suisse 2026.|2026.]] | {{ZD|SLO}} [[Tadej Pogačar]] | {{ZD|EKV}} [[Richard Carapaz]] | {{ZD|ČEŠ}} [[Mathias Vacek]] |} == Po vozačima == {|class="wikitable sortable" |- bgcolor="#efefef" ! # !!Biciklist !! Pobjede !! 2. mjesta !! 3. mjesta !! Ukupno |- | 1. | {{ZD|ITA}} [[Pasquale Fornara]] | align="center"|4 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|4 |- | 2. | {{ZD|ŠVI}} [[Ferdi Kübler]] | align="center"|3 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|5 |- | 3. | {{ZD|ŠVI}} [[Hugo Koblet]] | align="center"|3 | align="center"|1 | align="center"|0 | align="center"|4 |- | 4. | {{ZD|POR}} [[Rui Costa (biciklist)|Rui Costa]] | align="center"|3 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|3 |- | 5. | {{ZD|ŠVI}} [[Louis Pfenninger]] | align="center"|2 | align="center"|2 | align="center"|2 | align="center"|6 |- | 6. | {{ZD|NJE}} [[Hans Junkermann]] | align="center"|2 | align="center"|1 | align="center"|0 | align="center"|3 |- | 7. | {{ZD|SAD}} [[Andrew Hampsten]] | align="center"|2 | align="center"|0 | align="center"|2 | align="center"|4 |- | rowspan=4|8. | {{ZD|ITA}} [[Gino Bartali]] | align="center"|2 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|2 |- | {{ZD|ŠVI}} [[Beat Breu]] | align="center"|2 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|2 |- | {{ZD|IRS}} [[Sean Kelly (biciklist)|Sean Kelly]] | align="center"|2 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|2 |- | {{ZD|SLO}} [[Simon Špilak]] | align="center"|2 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|2 |} {{col-begin}} {{col-break}} == Po državama == {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! align=left| Država ! Titule |- | {{ZID|Švicarska}} | align=center |23 |- | {{ZID|Italija}} | align=center |19 |- | {{ZID|Belgija}} | align=center |8 |- | {{ZID|Njemačka}} <br/> {{ZID|Portugal}} | align=center |4 |- | {{ZID|Austrija}} <br/> {{ZID|SAD}} <br/> {{ZID|Slovenija}} <br/> {{ZID|Španija}} | align=center |3 |- | {{ZID|Australija}} <br/> {{ZID|Francuska}} <br/> {{ZID|Irska}} <br/> {{ZID|Kolumbija}}<br/> {{ZID|Rusija}} <br/> {{ZID|Velika Britanija}} | align=center |2 |- | {{ZID|Češka}} <br/> {{ZID|Danska}} <br/> {{ZID|Ekvador}} <br/> {{ZID|Kazahstan}} <br/> {{ZID|Luksemburg}} <br/> {{ZID|Nizozemska}} | align=center |1 |} {{col-break}} == Etapne pobjede == {|class="wikitable sortable" |- bgcolor="#efefef" ! # !!Biciklist !! Pobjede |- | rowspan=1|1. | {{ZD|SLK}} [[Peter Sagan]] | align="center"|18 |- | rowspan=3|2. | {{ZD|ŠVI}} [[Fabian Cancellara]] | align="center"|11 |- | {{ZD|ŠVI}} [[Hugo Koblet]] | align="center"|11 |- | {{ZD|ŠVI}} [[Ferdi Kübler]] | align="center"|11 |- | rowspan=3|5. | {{ZD|BEL}} [[Roger De Vlaeminck]] | align="center"|9 |- | {{ZD|ŠVI}} [[Urs Freuler]] | align="center"|9 |- | {{ZD|BEL}} [[Michel Pollentier]] | align="center"|9 |- | rowspan=2|8. | {{ZD|ITA}} [[Franco Bitossi]] | align="center"|8 |- | {{ZD|NJE}} [[Erik Zabel]] | align="center"|8 |- | 10. | {{ZD|AUS}} [[Robbie McEwen]] | align="center"|7 |} {{col-end}} == Majice == ;Do [[Tour de Suisse 2009.|2009]]: {| border="3" align="center" cellpadding="3" cellspacing="0" style="margin: 0 1em 0 0; background: #FFFFFF; border: 3px #cba solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" ! [[Datoteka:Zluty tr.jpg|150px]] ! [[Datoteka:Cerveny s puntiky.jpg|150px]] ! [[Datoteka:Ruzovy.jpg|150px]] ! [[Datoteka:Sprint.jpg|150px]] |- ! bgcolor="#F6F597"| Generalni poredak ! bgcolor="#F6B797"| Bodovi ! bgcolor="#FAD5F4"| Penjači ! bgcolor="#F1CC4C"| Sprinteri |} ;Nakon [[Tour de Suisse 2010.|2010]]: {| border="3" align="center" cellpadding="3" cellspacing="0" style="margin: 0 1em 0 0; background: #FFFFFF; border: 3px #cba solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" ! [[Datoteka:Jersey yellow.svg|150px]] ! [[Datoteka:Jersey polkadot.svg|150px]] ! [[Datoteka:Jersey white.svg|150px]] ! [[Datoteka:Jersey blue.svg|150px]] |- ! bgcolor="#F6F597"| Generalni poredak ! style="background:pink;"| Bodovi ! style="background:white;"| Penjači ! style="background:#87CEEB;"| Sprinteri |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Tour-de-suisse-2012_peloton8.JPG|Tour de Suisse 2012. Datoteka:Tour-de-suisse-2012_material2.JPG|Tour de Suisse 2012. Datoteka:Tour-de-suisse-2012_peloton12.JPG|Tour de Suisse 2012. Datoteka:Tour-de-suisse-2012_peloton5.JPG|Tour de Suisse 2012. Datoteka:Tour-de-suisse-2012_sicherheit.JPG|Osiguranje Datoteka:Besenwagen.jpg|"Besenwagen" </gallery> [[Datoteka:Tour-de-suisse_peloton.jpg|900px]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Tour de Suisse}} * [http://www.tourdesuisse.ch/en/ Službeni sajt] * [http://www.cyclingarchives.com/wedstrijdfiche.php?wedstrijdid=439 Rezultati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130608071354/http://www.cyclingarchives.com/wedstrijdfiche.php?wedstrijdid=439 |date=8. 6. 2013}} na ''Cycling Archivesu'' {{Tour de Suisse}} {{UCI Svjetska turneja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tour de Suisse|*]] [[Kategorija:Biciklističke utrke u Švicarskoj]] acbhvnyngutiid734pibs82zw37ummt 10 363236 3900991 3707480 2026-06-27T18:00:41Z KWiki 9400 3900991 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Tour de Suisse | naslov = [[Tour de Suisse]] | podaciklasa = hlist | podaci1 = * [[Tour de Suisse 1933.|1933]] * [[Tour de Suisse 1934.|1934]] * [[Tour de Suisse 1935.|1935]] * [[Tour de Suisse 1936.|1936]] * [[Tour de Suisse 1937.|1937]] * [[Tour de Suisse 1938.|1938]] * [[Tour de Suisse 1939.|1939]] * {{color|grey|1940}} * [[Tour de Suisse 1941.|1941]] * [[Tour de Suisse 1942.|1942]] * {{color|grey|1943–1945}} * [[Tour de Suisse 1946.|1946]] * [[Tour de Suisse 1947.|1947]] * [[Tour de Suisse 1948.|1948]] * [[Tour de Suisse 1949.|1949]] * [[Tour de Suisse 1950.|1950]] * [[Tour de Suisse 1951.|1951]] * [[Tour de Suisse 1952.|1952]] * [[Tour de Suisse 1953.|1953]] * [[Tour de Suisse 1954.|1954]] * [[Tour de Suisse 1955.|1955]] * [[Tour de Suisse 1956.|1956]] * [[Tour de Suisse 1957.|1957]] * [[Tour de Suisse 1958.|1958]] * [[Tour de Suisse 1959.|1959]] * [[Tour de Suisse 1960.|1960]] * [[Tour de Suisse 1961.|1961]] * [[Tour de Suisse 1962.|1962]] * [[Tour de Suisse 1963.|1963]] * [[Tour de Suisse 1964.|1964]] * [[Tour de Suisse 1965.|1965]] * [[Tour de Suisse 1966.|1966]] * [[Tour de Suisse 1967.|1967]] * [[Tour de Suisse 1968.|1968]] * [[Tour de Suisse 1969.|1969]] * [[Tour de Suisse 1970.|1970]] * [[Tour de Suisse 1971.|1971]] * [[Tour de Suisse 1972.|1972]] * [[Tour de Suisse 1973.|1973]] * [[Tour de Suisse 1974.|1974]] * [[Tour de Suisse 1975.|1975]] * [[Tour de Suisse 1976.|1976]] * [[Tour de Suisse 1977.|1977]] * [[Tour de Suisse 1978.|1978]] * [[Tour de Suisse 1979.|1979]] * [[Tour de Suisse 1980.|1980]] * [[Tour de Suisse 1981.|1981]] * [[Tour de Suisse 1982.|1982]] * [[Tour de Suisse 1983.|1983]] * [[Tour de Suisse 1984.|1984]] * [[Tour de Suisse 1985.|1985]] * [[Tour de Suisse 1986.|1986]] * [[Tour de Suisse 1987.|1987]] * [[Tour de Suisse 1988.|1988]] * [[Tour de Suisse 1989.|1989]] * [[Tour de Suisse 1990.|1990]] * [[Tour de Suisse 1991.|1991]] * [[Tour de Suisse 1992.|1992]] * [[Tour de Suisse 1993.|1993]] * [[Tour de Suisse 1994.|1994]] * [[Tour de Suisse 1995.|1995]] * [[Tour de Suisse 1996.|1996]] * [[Tour de Suisse 1997.|1997]] * [[Tour de Suisse 1998.|1998]] * [[Tour de Suisse 1999.|1999]] * [[Tour de Suisse 2000.|2000]] * [[Tour de Suisse 2001.|2001]] * [[Tour de Suisse 2002.|2002]] * [[Tour de Suisse 2003.|2003]] * [[Tour de Suisse 2004.|2004]] * [[Tour de Suisse 2005.|2005]] * [[Tour de Suisse 2006.|2006]] * [[Tour de Suisse 2007.|2007]] * [[Tour de Suisse 2008.|2008]] * [[Tour de Suisse 2009.|2009]] * [[Tour de Suisse 2010.|2010]] * [[Tour de Suisse 2011.|2011]] * [[Tour de Suisse 2012.|2012]] * [[Tour de Suisse 2013.|2013]] * [[Tour de Suisse 2014.|2014]] * [[Tour de Suisse 2015.|2015]] * [[Tour de Suisse 2016.|2016]] * [[Tour de Suisse 2017.|2017]] * [[Tour de Suisse 2018.|2018]] * [[Tour de Suisse 2019.|2019]] * [[Pandemija COVID-a 19|{{color|grey|2020}}]] * [[Tour de Suisse 2021.|2021]] * [[Tour de Suisse 2022.|2022]] * [[Tour de Suisse 2023.|2023]] * [[Tour de Suisse 2024.|2024]] * [[Tour de Suisse 2025.|2025]] * [[Tour de Suisse 2026.|2026.]] }}<noinclude> [[Kategorija:Biciklističke navigacijske kutije]] </noinclude> 1jilj1q6stxlo6at9yxm8obllgh9nlg 10 363378 3900995 3707481 2026-06-27T18:05:57Z KWiki 9400 3900995 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Clasica de San Sebastian | naslov = [[Clásica de San Sebastián]] | podaciklasa = hlist | podaci1 = * [[Clásica de San Sebastián 1981.|1981]] * [[Clásica de San Sebastián 1982.|1982]] * [[Clásica de San Sebastián 1983.|1983]] * [[Clásica de San Sebastián 1984.|1984]] * [[Clásica de San Sebastián 1985.|1985]] * [[Clásica de San Sebastián 1986.|1986]] * [[Clásica de San Sebastián 1987.|1987]] * [[Clásica de San Sebastián 1988.|1988]] * [[Clásica de San Sebastián 1989.|1989]] * [[Clásica de San Sebastián 1990.|1990]] * [[Clásica de San Sebastián 1991.|1991]] * [[Clásica de San Sebastián 1992.|1992]] * [[Clásica de San Sebastián 1993.|1993]] * [[Clásica de San Sebastián 1994.|1994]] * [[Clásica de San Sebastián 1995.|1995]] * [[Clásica de San Sebastián 1996.|1996]] * [[Clásica de San Sebastián 1997.|1997]] * [[Clásica de San Sebastián 1998.|1998]] * [[Clásica de San Sebastián 1999.|1999]] * [[Clásica de San Sebastián 2000.|2000]] * [[Clásica de San Sebastián 2001.|2001]] * [[Clásica de San Sebastián 2002.|2002]] * [[Clásica de San Sebastián 2003.|2003]] * [[Clásica de San Sebastián 2004.|2004]] * [[Clásica de San Sebastián 2005.|2005]] * [[Clásica de San Sebastián 2006.|2006]] * [[Clásica de San Sebastián 2007.|2007]] * [[Clásica de San Sebastián 2008.|2008]] * [[Clásica de San Sebastián 2009.|2009]] * [[Clásica de San Sebastián 2010.|2010]] * [[Clásica de San Sebastián 2011.|2011]] * [[Clásica de San Sebastián 2012.|2012]] * [[Clásica de San Sebastián 2013.|2013]] * [[Clásica de San Sebastián 2014.|2014]] * [[Clásica de San Sebastián 2015.|2015]] * [[Clásica de San Sebastián 2016.|2016]] * [[Clásica de San Sebastián 2017.|2017]] * [[Clásica de San Sebastián 2018.|2018]] * [[Clásica de San Sebastián 2019.|2019]] * [[Pandemija COVID-a 19|{{color|grey|2020}}]] * [[Clásica de San Sebastián 2021.|2021]] * [[Clásica de San Sebastián 2022.|2022]] * [[Clásica de San Sebastián 2023.|2023]] * [[Clásica de San Sebastián 2024.|2024]] * [[Clásica de San Sebastián 2025.|2025]] * [[Clásica de San Sebastián 2026.|2026.]] }}<noinclude> [[Kategorija:Biciklističke navigacijske kutije]] [[Kategorija:Clásica de San Sebastián]] </noinclude> diz5qd0hpgm735lzm0hbg826kihw0j6 0 385689 3900972 3858872 2026-06-27T15:46:57Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3900972 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Utrka na 20 km | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1958. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Saalfelden]], {{ZID|Austrija}} | datum = 2. mart 1958. | takmičari = 28 | države = 6 | zlato = [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]] | zlatoNOK = ŠVE | srebro = [[Olle Gunneriusson]] | srebroNOK = ŠVE | bronza = [[Viktor Butakov]] | bronzaNOK = SSSR|1955 | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|1959.]] }} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji]] na 20&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1958.]] za muškarce održala se [[2. mart]]a 1958. u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Saalfelden]]u.<ref>{{cite web|url=http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT5758SWRLCH__SMIN |title=BIATHLON WORLD CHAMPIONSHIPS - Saalfelden (AUT) |publisher=[[Internationale Biathlon-Union|IBU]] |author= |access-date=3. 3. 2011 |date= |language=en}}</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 10:30. Nastupilo je ukupno 28 biatlonaca iz šest država. Gađalo se četiri puta, sa po pet metaka, a udaljenost mete se nakon prvog gađanja sa 250 metara, smanjivala na 200, 150 i 100 m. Samo se u zadnjoj rundi gađalo stojeći, a svaki promašaj donosio je dvije kaznene minute.<ref>{{cite web|url=https://skisport365.com/skiskyting/resultat.php?lop=725&k=F |title=Feistritz|publisher= |author= |access-date=2. 8. 2019 |date= 2. 8. 2019|language=en}}</ref> {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Država !! Vrijeme!! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} || ||align=left| [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}} || 1:33:44 || 3 || |- | {{silver02}} || ||align=left| [[Olle Gunneriusson]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}} || 1:34:13 || 3 || +29 |- | {{bronze03}} || ||align=left| [[Viktor Butakov]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|195}} || 1:34:46 || 6 || +1:02 |- | 4. || ||align=left| [[Sture Ohlin]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}}|| 1:35:47|| 3 || + 2:03 |- | 5. || ||align=left| [[Arvid Nyberg]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}|| 1:36:54|| 7 || + 3:10 |- | 6. || ||align=left| [[Pentti Napari]] || align=left| {{flagcountry|FIN}}|| 1:37:13|| 7 || + 3:29 |- | 7. || ||align=left| [[Valentin Pšenjicin]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|1955}}|| 1:37:14|| 7 || + 3:30 |- | 8. || ||align=left| [[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}}|| 1:40:14|| 6 || + 6:30 |- | 9. || ||align=left| [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|1955}} || 1:41:21|| 11|| + 7:37 |- | 10. || ||align=left| [[Aleksandar Gubin]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|1955}}|| 1:42:12|| 10 || + 8:28 |- | 11. || ||align=left| [[Stanisław Szczepaniak]] || align=left| {{flagcountry|POL}}|| ... || ... || ... |- | 12. || ||align=left| [[Asbjoern Bakken]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}|| 1:49:35 || 10 || +15:51 |- | 13. || ||align=left| [[Hermann Mayr]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}|| 1:50:52|| 11 || + 17:08 |- | 14. || ||align=left| [[Stanisław Styrczula]] || align=left| {{flagcountry|POL}}|| ... || ... || ... |- | 15. || ||align=left| [[Stanisław Zięba]] || align=left| {{flagcountry|POL}} || || ||+21:22 |- | 16. || ||align=left| [[Knur Vold]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}||1:55:23 || 12 || +21:39 |- | 17. || ||align=left| [[Ernst Paul]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}|| 1:57:06|| 7 || + 23:22 |- | 22. || ||align=left| [[Rolf Graterud]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}|| 2:02:06 || || + 28:22 |- | 23. || ||align=left| [[Stanisław Gąsienica-Sobczak]] || align=left| {{flagcountry|POL}} || || || +29:18 |- | 25. || ||align=left| [[Fritz Krischan]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}|| 2:04:23|| 17 || + 30:39 |- | 26. || ||align=left| ... || ... || ... || ... |- | 27. || ||align=left| [[Heinz Härting]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}|| 2:08:07|| 20 || + 34:23 |} ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.]] c8nhdiqf9bn9y9bv7fl93g93pbne83p 0 399616 3900961 3861422 2026-06-27T14:53:11Z AnToni 2325 /* Osvajači medalja */ 3900961 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datumi = 9–13. februar 1993. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[9. februar|9.]] do [[13. februar]]a [[1993.]] u [[Bugarska|bugarskom]] [[Borovec (Bugarska)|Borovec]]u.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=14. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 28. po redu, a u ženskoj 10. prvenstvo. Ukupno su održane četiri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije<ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref>, [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije, te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH01SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> Rezultati i plasman takmičara nisu bodovani za ukupni plasman u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|Svjetskom kupu 1992/93.]] == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || <small>27:30,5<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || <small>27:44,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|RUS|1991}} || <small>27:46,7<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} || <small> 53:05,4<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|RUS|1991}} || <small>53:49,9<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS|1991}} || <small>54:38,3<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Italija}}<br><small>[[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]]||<small>1:32,18,3<br>(0)</small> | {{ZID|Rusija|1991}} <br><small>[[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] ||<small> 1:32,55,0 <br>(0)</small> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]]||<small>1:32,57,9<br>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Steffen Hoos]]<br />[[Sven Fischer]] ||<small>1:32,57,9<br>(0)</small> | {{ZID|Rusija|1991}} <br><small>[[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Loškin]]<br />[[Sergej Čepikov]] ||<small> 1:32,55,0 <br>(0)</small> | {{ZID|Francuska}}<br><small>[[Gilles Marguet]]<br />[[Thierry Dusserre]]<br />[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />[[Lionel Laurent]] ||<small>1:00:59,8<br>(0)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|3|2|5|1991}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} || <small>21:01,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS|1991}} || <small>21:18,5<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|RUS|1991}} || <small>21:21,7<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || <small>50:32,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} || <small>50:47,6<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} || <small>52:16,6<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Češka}} <br><small>[[Jana Kulhavá]]<br />[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]<br />[[Iveta Knížková]]<br />[[Eva Háková]] ||<small> 1:52,08,6 <br>(1)</small> | {{ZID|Francuska}} <br><small>[[Corinne Niogret]]<br />[[Véronique Claudel]]<br />[[Delphyne Heymann|Delphyne Burlet]]<br />[[Anne Briand]] ||<small>1:52,56,2<br>(1)</small> | {{ZID|Rusija|1991}} <br><small>[[Svjetlana Panjutina]]<br />[[Nadežda Talanova]]<br />[[Olga Simušina]]<br />[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]] ||<small>1:52,58,9<br>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|Francuska}}<br><small>[[Nathalie Beausire]]<br/>[[Delphyne Heymann]]<br/>[[Anne Briand]]<br/>[[Corinne Niogret]] ||<small> 53:58,1 <br>(21)</small> | {{ZID|Bjelorusija|1991}} <br><small>[[Natalija Permjakova]]<br />[[Natalija Sučeva]]<br />[[Natalija Rižankova]]<br />[[Svjetlana Paramigina]] ||<small>5 54:00,5<br>(22)</small> | {{ZID|Poljska}} <br><small>[[Zofia Kiełpińska]]<br />[[Krystyna Liberda]]<br />[[Anna Stera-Kustucz|Anna Stera]]<br />[[Helena Mikołajczyk]] ||<small> 55:30,4<br>(4)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan=2| 1. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|0|2}} | rowspan=2| 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|2|3|1991}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | rowspan=3 | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || 1 || 0 || 1 || 2 |- | rowspan=14 | 6. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Steffen Hoos]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nathalie Beausire]]|FRA}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jana Kulhavá]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Iveta Knížková]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Eva Háková]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | rowspan=2 | 21. || align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|RUS|1991}} || 0 || 2 || 1 || 3 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS|1991}} || 0 || 2 || 1 || 3 |- | 23. || align=left| {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS|1991}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=2 | 24. || align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=9 | 26. || align=left| {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Delphyne Burlet]]|FRA}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Permjakova]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Rižankova]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Sučeva]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Kobelev]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Ložkin]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | 35. || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Belova]]|RUS|1991}} || 0 || 0 || 2 || 2 |- | rowspan=13 | 36. || align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Panjutina]]|RUS|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Simušina]]|RUS|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gilles Marguet]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Thierry Dussere]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Lionel Laurent]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Zofia Kiełpińska]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Krystyna Liberda]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anna Stera-Kustusz|Anna Stera]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Helena Mikołajczyk]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|0|1|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|4|4|8|1991}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|17|10|8|35{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od ovog Svjetskog prvenstva, osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}|1991}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|6|12|6|24}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|5|1|3|8{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|3|7}} | rowspan=2| 5. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|0|2}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehosovačke, od ovog svjetskog prvenstva, osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čeholovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|32|32|32|96}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 28 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|27|17|17|61{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|25|21|17|63{{efn|name=sssr|}}|1991}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|17|13|37}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|4|0|3|7}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|3|4}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|1|2{{efn|name=češ|}}}} | rowspan=2| 11. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|69|69|69|207}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 29 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|42|31|25|98{{efn|name=sssr|}}|1991}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|32|18|20|70{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|14|29|20|63}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|4|0|3|7}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|6|12}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|3|6}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|3|5{{efn|name=češ|}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|3|6}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 13. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 15. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} | 16. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|101|101|101|303}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1993]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|*]] [[Kategorija:1993. u Bugarskoj]] [[Kategorija:1993. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Bugarskoj]] [[Kategorija:Sport u Borovecu]] [[Kategorija:Biatlon u Bugarskoj]] khzet38ds6ja1np3p42rzwkcn3fkloc 0 408652 3900989 3863965 2026-06-27T16:38:42Z MisB016 183017 /* Spisak pobjednica */ ažuriranje, ispravka reference i referenca za 2026. g., Adrović je za 2025. godinu 3900989 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Miss Bosne i Hercegovine | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_osnivanja = 1996. | cilj = | glavno_sjedište = | jezik = | web_stranica = [http://www.missbih.ba missbih.ba] }} '''Miss Bosne i Hercegovine''' je godišnje nacionalno takmičenje ljepote u kojem konkurišu neudane žene u sa područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Takmičenje je osnovano 1996. Pobjednica "Miss Bosne i Hercegovine" ima priliku učestvovati na izboru "Miss svijeta". == Spisak pobjednica == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- style="text-align:left;" ! Godina ! Pobjednica<ref>{{Cite web |url=http://www.missbih.ba/index.php/o-izboru-miss-bih/bivse-miss-bih-foto |title=Bivše Miss BiH / Foto |format=1996&ndash;2014 |work=missbih.ba |access-date=27. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160309200626/http://missbih.ba/index.php/o-izboru-miss-bih/bivse-miss-bih-foto |archive-date=9. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://crna-hronika.info/tuzlanka-lana-jahic-je-nova-misica-bosne-i-hercegovine-za-2026-godinu/852984 |title=Tuzlanka Lana Jahić je nova misica Bosne i Hercegovine za 2026. godinu |format= |work=crna-hronika.info |access-date=27. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260627162959/https://crna-hronika.info/tuzlanka-lana-jahic-je-nova-misica-bosne-i-hercegovine-za-2026-godinu/852984 |archive-date=27. 6. 2026 |url-status=live }}</ref> |- | 1996. || style="text-align:left;"| Belma Zvrko |- | 1997. || style="text-align:left;"| Elma Terzić |- | 1998. || style="text-align:left;"| Samra Tojaga |- | 1999. || style="text-align:left;"| Samra Begović |- | 2000. || style="text-align:left;"| Jasmina Mahmutović |- | 2001. || style="text-align:left;"| Ana Mirjana Račanović |- | 2002. || style="text-align:left;"| Danijela Vinš |- | 2003. || style="text-align:left;"| Irna Smaka |- | 2004. || style="text-align:left;"| Njegica Balorda |- | 2005. || style="text-align:left;"| Sanja Tunjić |- | 2006. || style="text-align:left;"| Azra Gazdić |- | 2007. || style="text-align:left;"| Gordana Tomić |- | 2008. || style="text-align:left;"| Tanja Vujičić |- | 2009. || style="text-align:left;"| Andrea Šarac |- | 2010. || style="text-align:left;"| Snežana Prorok |- | 2011. || style="text-align:left;"| Snežana Kuzmanović |- | 2012. || style="text-align:left;"| Fikreta Husić |- | 2013. || style="text-align:left;"| Sanda Gutić |- | 2014. || style="text-align:left;"| Isidora Borovčanin |- | 2015. || style="text-align:left;"| Marijana Marković |- | 2016. || style="text-align:left;"| Halida Krajišnik |- | 2017. || style="text-align:left;"| Aida Karamehmedović |- | 2018. || style="text-align:left;"| Anđela Paleksić |- | 2019. || style="text-align:left;"| Ivana Ladan |- | 2021. || style="text-align:left;"| Adna Biber |- | 2023. || style="text-align:left;"| Anđela Gajić |- | 2025. || style="text-align:left;"| Ena Adrović |- | 2026. || style="text-align:left;"| Lana Jahić |} == Galerija == <gallery> Miss Bosnia 07 Gordana Tomic.jpg|Gordana Tomić, Miss Bosne i Hercegovine 2007. Miss Bosnia Herzegovina 08 Tanja Vujicic.jpg|Tanja Vujičić, Miss Bosne i Hercegovine 2008. </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Miss Bosne i Hercegovine}} * [http://www.missbih.ba/ Zvanični sajt] [[Kategorija:Izbori ljepote]] lbnz3rsz2qycgevwue6v4dbiwmj8uik 0 447130 3901072 3900161 2026-06-28T11:23:58Z Semso98 54573 /* Reference */ 3901072 wikitext text/x-wiki {{Tren sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = 2026 FIFA World Cup {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|sp|španski}}<br>Coupe du Monde de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika = 2026 FIFA World Cup logo.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = 11. juni – 19. juli | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 3. 4. 2026. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' jest 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje se odigrava od 11. juna do 19. jula u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir se zajednički ugošćava 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Američkim Državama. SAD je domaćin 60 utakmica, uključujući sve utakmice nakon osmine finala, dok susjedne Kanada i Meksiko ugošćavaju po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj je prvi turnir koji uključuje 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, FIFA je proširila svjetsko prvenstvo na 48 ekipa, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017|publisher=FIFA}}</ref> Ekipe su podijeljene u 12 grupa po četiri, pri čemu će dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih proći u šesnaestinu finala, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=14. 3. 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}</ref> Ovo je prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. == Format i proširenje == Ideja o proširenju turnira spominjala se još 2013, kada ju je iznio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=28. 10. 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=24. 1. 2015 |archive-date=15. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=29. 10. 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=24. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=21. 4. 2014}}</ref> a 2016. podržao ju je i predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]].<ref>{{Cite news |date=30. 3. 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=Južna Afrika |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=30. 12. 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je broj utakmica već dosegao neprihvatljiv nivo,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=15. 12. 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=24. 12. 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje oslabilo kvalitet utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=2. 10. 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=5. 10. 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=10. 1. 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=12. 1. 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> i da je odluka prije svega politička, a ne sportska. Infantina su optuživali da je obećanje o većem broju učesnika na Svjetskom prvenstvu koristio kao sredstvo za pobjedu na [[Vanredni kongres FIFA-e 2016.|izborima za predsjednika FIFA-e]].<ref>{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=11. 1. 2017}}</ref> Od ovog izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] prošireno je na 48 reprezentacija, što je 16 više nego na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams4">{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti raspoređene u 12 grupa s po četiri reprezentacije. U šesnaestinu finala prolaze po dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija, u skladu s odlukom koju je [[Vijeće FIFA-e]] odobrilo 14. marta 2023.<ref name="IMC"></ref> To je prvo proširenje i prva promjena formata Svjetskog prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]].<ref>{{Cite web |date=16. 3. 2024 |title=Success stories from the FIFA World Cup's last expansion |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/celebrating-history-of-32-team-world-cup-1998-2022 |access-date=20. 5. 2026 |website=FIFA}}</ref> Ukupan broj utakmica povećava se sa 64 na 104, a reprezentacije koje dođu do završne četiri utakmice odigrat će po osam susreta umjesto dosadašnjih sedam. Turnir će trajati 39 dana, sedam više nego izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]].<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> Svaka reprezentacija i dalje će u grupnoj fazi igrati tri utakmice.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> Posljednji dan klupskih obaveza za igrače koji budu uvršteni u konačne spiskove reprezentacija jeste 24. maj 2026; klubovi ih moraju pustiti najkasnije 25. maja, uz izuzetke za igrače koji učestvuju u finalima kontinentalnih klupskih takmičenja do 30. maja. Zbirni period odmora, obaveznog puštanja igrača i trajanja turnira iznosi 56 dana, isto kao na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], 2014. i 2018.<ref name="IMC"/> === Razmatrani formati proširenja === Proširenje na 48 reprezentacija odobreno je još 10. januara 2017, kada je prvobitno odlučeno da turnir ima 16 grupa s po tri ekipe i ukupno 80 utakmica. Prema tom tadašnjem formatu, po dvije najbolje reprezentacije iz svake grupe prolazile bi u šesnaestinu finala.<ref name="48teams4"/><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=10. 1. 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |website=The Guardian}}</ref> U kasnije napuštenom rješenju najveći mogući broj utakmica po reprezentaciji ostao bi sedam, ali bi svaka ekipa u grupi igrala jednu utakmicu manje nego ranije. Turnir bi se i dalje završavao u roku od 32 dana.<ref>{{Cite web |date=10. 1. 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=31. 3. 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Taj format izabran je ispred još tri prijedloga, koji su predviđali od 40 do 48 reprezentacija, od 76 do 88 utakmica i od jedne do četiri zagarantovane utakmice po učesniku.<ref name="heraldlive">{{Cite news |date=7. 10. 2016 |title=New Fifa chief backs 48-team World Cup |publisher=HeraldLIVE |url=http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161010112923/http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |archive-date=10. 10. 2016 |quote=It's an idea, just as the World Cup with 40 teams is already on the table with groups of four or five teams.}}</ref><ref name="yahoo">{{Cite news |last=Dunbar |first=Graham |date=23. 12. 2016 |title=FIFA's 5 options for a 2026 World Cup of 48, 40 or 32 teams |url=https://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110142721/http://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |archive-date=10. 1. 2017 |publisher=[[Yahoo! Sports]] |agency=[[Associated Press]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=19. 12. 2016 |title=FIFA World Cup format proposals |url=http://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915094005/https://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |archive-date=15. 9. 2018 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Kritičari su upozoravali da grupe s tri ekipe, u kojima dvije prolaze dalje, znatno povećavaju rizik od dogovaranja ishoda.<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=30. 4. 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |access-date=5. 6. 2026 |archive-date=3. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> FIFA je zato razmatrala mogućnost da se neriješene utakmice u grupnoj fazi odlučuju [[Izvođenje jedanaesteraca|izvođenjem jedanaesteraca]],<ref>{{cite news |date=18. 1. 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=12. 11. 2020 |archive-date=28. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> ali bi i u tom slučaju ostao dio rizika, uključujući mogućnost da ekipa namjerno izgubi izvođenje jedanaesteraca kako bi izbacila protivnika.<ref name="guyon"/> Zbog tih primjedbi FIFA je nastavila razmatrati druge modele takmičenja,<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=1. 4. 2022 |access-date=5. 11. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> a proces je završen objavom iz 2023, kada je potvrđeno da će turnir imati 12 grupa s po četiri reprezentacije. ==Stadioni== {{OSM Location map |float=right |nolabels=1 |width=450 |height=280 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px237px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York]] / [[New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} Tokom kandidacijskog postupka 41 grad s ukupno 42 postojeća i potpuno funkcionalna stadiona s redovnim korisnicima, uz izuzetak Montreala, te dva stadiona u izgradnji, u Las Vegasu i Los Angelesu, prijavili su se kao dio zajedničke kandidature. Među njima su bila tri stadiona u tri meksička grada, šest stadiona u šest kanadskih gradova i 35 stadiona u 32 grada u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=8. 9. 2017 |access-date=7. 9. 2017}}</ref> U prvom krugu otpalo je devet stadiona u devet gradova. Drugi krug suzio je izbor za još devet stadiona u šest gradova, dok su se tri grada, [[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]], povukla jer FIFA nije bila spremna razgovarati o finansijskim pojedinostima organizacije.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=25. 11. 2021 |publisher=ESPN |date=16. 3. 2018 |archive-date=25. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što se [[Montreal]] u julu 2021. povukao zbog nedostatka pokrajinskog finansiranja i podrške za obnovu [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijskog stadiona]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=6. 7. 2021 |work=Sportsnet |date=6. 7. 2021 |archive-date=16. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> Vancouver se u aprilu 2022. ponovo uključio u postupak kao kandidat za domaćina.<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=14. 4. 2022 |access-date=14. 4. 2022 |archive-date=12. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |url-status=live}}</ref> Time je konačni kandidacijski krug narastao na 24 stadiona, svaki u zasebnom gradu ili metropolitanskom području.<ref>{{Cite web |date=26. 1. 2021 |title=FIFA eyes late 2021 to pick 2026 World Cup host cities |url=https://www.cbc.ca/sports/soccer/fifa-sets-late-2021-target-to-pic-2026-world-cup-cities-1.5888162 |access-date=20. 5. 2026 |website=CBC}}</ref> FIFA je 16. juna 2022. objavila 16 gradova domaćina: dva u Kanadi, tri u Meksiku i 11 u Sjedinjenim Američkim Državama. Izabrani su [[Atlanta]], [[Boston]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Ciudad de México]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]] / [[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco Bay Area]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=16. 6. 2022 |archive-date=16. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |url-status=live}}</ref> Osam od 16 izabranih stadiona ima trajnu vještačku podlogu, koja se za potrebe turnira mijenja travom pod nadzorom FIFA-e i istraživačkog tima Univerziteta Tennesseeja i Univerziteta Michigan State. U zavisnosti od klime pojedinog stadiona, koristit će se ili mješavina od 84% livadne vlasulje i 16% višegodišnjeg ljulja za hladnije uslove, ili bermudska trava za toplije uslove.<ref name="utk-fifa">{{cite web |title=Bringing UT's Turfgrass Expertise to FIFA World Cup 26 |url=https://www.utk.edu/turfgrass/ |publisher=UT Knoxville |access-date=25. 4. 2026}}</ref><ref name="tsn-henry-26">{{cite web |last1=Henry |first1=Genevieve |title=MSU Turf Management Program provides grass for World Cup |url=https://statenews.com/article/2026/04/msu-turf-management-program-provides-grass-for-world-cup?ct=content_open&cv=cbox_featured |publisher=The State News |access-date=25. 4. 2026 |date=22. 4. 2026}}</ref><ref name="conv-tr-g-s-b-26">{{cite web |last1=Trey Rogers |first1=John N. |last2=Guevara |first2=Jackie Lyn A. |last3=Sorochan |first3=John |last4=Bearss |first4=Ryan |title=We designed the turf for soccer's biggest World Cup ever – here's how we created the same playing experience across 3 countries |url=https://theconversation.com/we-designed-the-turf-for-soccers-biggest-world-cup-ever-heres-how-we-created-the-same-playing-experience-across-3-countries-279536 |publisher=The Conversation |access-date=25. 4. 2026 |date=20. 4. 2026}}</ref> Četiri stadiona, u Atlanti, Dallasu, Houstonu i Vancouveru, zatvoreni su objekti s pomičnim krovom i klimatizacijom. Peti takav objekt po konstrukciji, stadion u Los Angelesu, otvoren je sa strana, ali ima prozirni krov i nema klimatizaciju.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=2. 11. 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> FIFA je 4. februara 2024. objavila da će se finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026]] igrati na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford]]u, u saveznoj državi [[New Jersey]].<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=4. 2. 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=4. 2. 2024 |archive-date=4. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Iako u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama postoje stadioni građeni isključivo ili prvenstveno za nogomet, najveći takav stadion u SAD-u, [[Geodis Park]] u [[Nashville, Tennessee|Nashvilleu]], prima 30.000 gledalaca, što je ispod FIFA-inog minimuma od 40.000. [[BMO Field]] u Torontu proširuje se s približno 30.000 na 45.500 mjesta za potrebe turnira.<ref>{{cite news |url=https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |title=Toronto FC to expand BMO Field to host 2026 World Cup matches |last=Cattry |first=Pardeep |publisher=Major League Soccer |date=22. 4. 2021 |access-date=24. 11. 2022 |archive-date=24. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221124015402/https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |url-status=live}}</ref> Stadionima kao što su [[Mercedes-Benz Stadium]] u Atlanti, [[Gillette Stadium]] u Foxboroughu i [[Lumen Field]] u Seattleu zajedničko je da ih koriste i klubovi iz [[National Football League|NFL]]-a i klubovi iz [[Major League Soccer|MLS]]-a.<ref>{{cite news |date=16. 6. 2022 |title=World Cup 2026 host cities confirmed: What you need to know about the 16 venues |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |publisher=ESPN |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072053/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |url-status=live}}</ref> Premda su kanadski i američki stadioni uglavnom namijenjeni američkom, odnosno kanadskom fudbalu, svi su više puta korišteni za nogomet i projektovani su tako da mogu primati utakmice tog sporta.<ref>{{cite news |last=Jones |first=J. Sam |date=16. 6. 2022 |title=Your guide to 2026 World Cup stadiums and locations in the US, Mexico and Canada |url=https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |work=MLSsoccer.com |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072054/https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] jedina je prijestonica među trima državama domaćinima koja je izabrana za domaćina utakmica. [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] tako su se pridružili [[Bonn]]u, prijestonici Zapadne Njemačke na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu 1974]], i [[Tokio|Tokiju]], prijestonici Japana na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]], kao rijetkim prijestonicama država domaćina bez utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio kandidat, ali je zbog lošeg stanja [[FedExField]]a spojio kandidaturu s obližnjim [[Baltimore]]om; ni ta zajednička prijava nije izabrana. Iz završnog izbora ispali su i [[Cincinnati]], [[Denver]], Nashville, [[Orlando, Florida|Orlando]] i [[Edmonton]]. Ottawin predloženi stadion, [[TD Place Stadium]], ranije je eliminiran zbog nedovoljnog kapaciteta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=7. 9. 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=21. 10. 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Osam metropolitanskih područja domaćina ranije je već primalo utakmice Svjetskog prvenstva: [[Dallas–Fort Worth metroplex|Dallas]], [[Greater Los Angeles|Los Angeles]], [[San Francisco Bay Area|San Francisco]], [[New York metropolitan area|New York / New Jersey]] i [[Greater Boston|Boston]] 1994, [[Guadalajara metropolitan area|Guadalajara]] i [[Greater Mexico City|Ciudad de México]] 1970. i 1986, te [[Monterrey metropolitan area|Monterrey]] 1986. Ipak, [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na ovom turniru koji je već bio domaćin utakmica Svjetskog prvenstva, i to 1970. i 1986; nijedan stadion korišten na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]] neće se koristiti 2026.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=17. 6. 2022 |access-date=27. 6. 2022 |archive-date=27. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> [[Soldier Field]] u Chicagu, [[Cotton Bowl (stadion)|Cotton Bowl]] u Dallasu i [[Rose Bowl (stadion)|Rose Bowl]] u [[Pasadena|Pasadeni]], u području Los Angelesa, bili su jedini stadioni u kandidacijskom postupku koji su primali utakmice 1994, ali nijedan nije izabran.<ref name="bids"/> Zbog FIFA-inih pravila o sponzorskim nazivima stadiona, objekti će tokom turnira koristiti zamjenska imena, navedena u zagradama u spisku stadiona.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=16. 2. 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=16. 2. 2024 |access-date=21. 7. 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=15. 7. 2025 |access-date=17. 11. 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Kapaciteti su navedeni prema podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> '''Legenda''' : † označava stadion koji je korišten na prethodnim svjetskim prvenstvima. : ‡ označava zatvoreni stadion s fiksnim ili pomičnim krovom i unutrašnjom kontrolom klime. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+ Spisak stadiona |- ! scope="col" | Grad ! scope="col" | Stadion ! scope="col" | Kapacitet ! scope="col" class="unsortable" | Slika |- ! style="text-align:left"| {{sort|Dallas|{{flagicon|USA}}}} [[Dallas]]<br /><small>([[Arlington (Teksas)|Arlington]], [[Teksas]])</small> | [[AT&T Stadium]]‡<br />'''{{small|(Dallas Stadium)}}''' | '''94.000''' | [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Mexico City|{{flagicon|MEX}}}} [[Ciudad de México]] | [[Stadion "Azteca"|Stadion "Banorte"]]†<br />'''{{small|(Mexico City Stadium)}}''' | '''83.000''' | [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|New York|{{flagicon|USA}}}} [[New York]] / [[New Jersey]]<br /><small>([[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]], [[New Jersey]])</small> | [[MetLife Stadium]]<br />'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}''' | '''82.500''' | [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Atlanta|{{flagicon|USA}}}} [[Atlanta]] | [[Mercedes-Benz Stadium]]‡<br />'''{{small|(Atlanta Stadium)}}''' | '''75.000''' | [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Kansas City|{{flagicon|USA}}}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] | [[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br />'''{{small|(Kansas City Stadium)}}''' | '''73.000''' | [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Houston|{{flagicon|USA}}}} [[Houston]] | [[NRG Stadium]]†<br />'''{{small|(Houston Stadium)}}''' | '''72.000''' | [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|San Francisco|{{flagicon|USA}}}} [[San Francisco]]<br /><small>([[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], [[Kalifornija]])</small> | [[Levi's Stadium]]<br />'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}''' | '''71.000''' | [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Los Angeles|{{flagicon|USA}}}} [[Los Angeles]]<br /><small>([[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], [[Kalifornija]])</small> | [[SoFi Stadium]]<br />'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}''' | '''70.000''' | [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Philadelphia|{{flagicon|USA}}}} [[Philadelphia]] | [[Lincoln Financial Field]]<br />'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Seattle|{{flagicon|USA}}}} [[Seattle]] | [[Lumen Field]]<br />'''{{small|(Seattle Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Boston|{{flagicon|USA}}}} [[Boston]]<br /><small>([[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]], [[Massachusetts]])</small> | [[Gillette Stadium]]<br />'''{{small|(Boston Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|frameless|Gillette Stadium]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Miami|{{flagicon|USA}}}} [[Miami]]<br /><small>([[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]], [[Florida]])</small> | [[Hard Rock Stadium]]<br />'''{{small|(Miami Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Vancouver|{{flagicon|CAN}}}} [[Vancouver]] | [[BC Place]]†<br />'''{{small|(BC Place Vancouver)}}''' | '''54.000''' | [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Monterrey|{{flagicon|MEX}}}} [[Monterrey]]<br /><small>([[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]])</small> | [[Stadion "BBVA"]]<br />'''{{small|(Estadio Monterrey)}}''' | '''53.500''' | [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Guadalajara|{{flagicon|MEX}}}} [[Guadalajara]]<br /><small>([[Zapopan]])</small> | [[Stadion "Akron"]]<br />'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}''' | '''48.000''' | [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Toronto|{{flagicon|CAN}}}} [[Toronto]] | [[BMO Field]]<br />'''{{small|(Toronto Stadium)}}''' | '''45.000''' | [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|frameless]] |} ==Grupna faza== {| class="wikitable collapsible collapsed" |- ! {{Anchor|Kriteriji rangiranja}} Kriteriji za razrješenje izjednačenja u grupnoj fazi |- |Poredak ekipa u svakoj grupi određuje se prema broju osvojenih bodova u svim utakmicama grupe. Ako su dvije ili više ekipa izjednačene po broju bodova, primjenjuju se sljedeći kriteriji za određivanje poretka:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha | Veći broj bodova osvojenih u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Bolja gol-razlika u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Veći broj postignutih golova u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; }} Ako su, nakon primjene kriterija a do c, ekipe i dalje izjednačene, kriteriji a do c se ponovo primjenjuju isključivo na utakmice između tih ekipa kako bi se odredio konačan poredak. Ako ni ovaj postupak ne dovede do rješenja, primjenjuju se kriteriji d do h. {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha |start=4 | Bolja gol-razlika u svim utakmicama grupe; | Veći broj postignutih golova u svim utakmicama grupe; | Više disciplinskih ("fair-play") bodova u svim utakmicama grupe (samo jedna kazna može biti primijenjena po igraču ili treneru/službenom licu u jednoj utakmici):{{unordered list | Žuti karton: −1 bod; | Indirektni crveni karton (drugi žuti karton): −3 boda; | Direktni crveni karton: −4 boda; | Žuti karton i direktni crveni karton: −5 bodova; }} | Bolja pozicija na posljednjoj [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]]; | Bolja pozicija na prethodnim FIFA-inim rang listama (redoslijedom unazad) dok se ekipe ne razdvoje. }} |} Prije završnog žrijeba, stadioni su dodijeljeni grupama. Nakon završnog žrijeba, parovima su dodijeljeni brojevi utakmica, a termini početka utakmica su potvrđeni. ''Sva vremena su lokalna.'' === Grupa A === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A6}} === Grupa B === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B6}} === Grupa C === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C6}} === Grupa D === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D6}} === Grupa E === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E6}} === Grupa F === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F6}} === Grupa G === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G6}} === Grupa H === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H6}} === Grupa I === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I6}} === Grupa J === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J6}} === Grupa K === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K6}} === Grupa L === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L6}} === Poredak trećeplasiranih === {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Trećeplasirani}} ==Nokaut-faza== {{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza}} ===Kostur=== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|Bracket}} ===Šesnaestina finala=== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-1}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-5}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-6}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-7}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-9}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-10}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-11}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-12}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-13}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-14}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-15}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R32-16}} ===Osmina finala=== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R16-1}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R16-2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R16-3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R16-4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R16-5}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R16-6}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R16-7}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|R16-8}} ===Četvrtfinale=== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|QF1}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|QF2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|QF3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|QF4}} ===Polufinale=== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|SF1}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|SF2}} ===Utakmica za treće mjesto=== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|3rd}} ===Finale=== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|Final}} == Reference == {{refspisak|2}} ===Izvještaji=== {{reflist|group=Izvještaj}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] 1sn74tdwbz89dk1rdsemsr6fxyw6bu2 0 479176 3901061 3327015 2026-06-28T09:56:45Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Sastavi reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] 3901061 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sastavi reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] f49e99fpf8idgs12celiuzxt4llbgsf 10 494581 3901058 3823845 2026-06-28T09:46:25Z Semso98 54573 3901058 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = FIFA SP 2026. | naslov = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = Faze | podaci1 = *Grupna faza ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|Grupa A]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|Grupa B]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|Grupa C]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|Grupa D]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|Grupa E]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|Grupa F]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|Grupa G]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|Grupa H]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|Grupa I]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|Grupa J]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|Grupa K]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|Grupa L]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|Nokaut-faza]] * [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Finale]] |grupa2 = Opće informacije |podaci2 = * [[Kandidature za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kandidature]] * [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije]] * [[Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Stadioni]] * [[Televizijska prava za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|TV-prava]] * [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Žrijeb]] |grupa3 = Službeni simboli |podaci3 = * [[Adidas Trionda|Trionda]] (lopta) * [[Maple, Zayu i Clutch]] (maskote) * [[Službeni album Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Službeni album]] ** "[[Lighter (pjesma Jelly Roll))|Lighter]]" ** "[[Illuminate (pjesma)|Illuminate]]" ** "[[Dai Dai]]" ** "[[Goals (pjesma)|Goals]]" ** "[[Game Time (pjesma Future i Tyla)|Game Time]]" ** "[[World Cup (Champions)]]" ** "[[DNA (More Than a Game)]]" }}<noinclude> {{Šabloni svjetskih prvenstava u nogometu}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|*]]</noinclude> 1t35fqxg9c5db72uao0m04r89kecv60 0 500628 3901019 3803987 2026-06-28T09:03:11Z نوفاك اتشمان 16322 dopuna 3901019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Republika Srbija | izvorno_ime = Република Србија | status = konstitutivna država u [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviji]], te kasnije u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]] | genitiv2 = | razdoblje = 1992–2006 | država_prije1 = SR Srbija | država_prije_zastava1 = Flag of Montenegro (1946–1993), Flag of Serbia (1947–1992).svg | država_poslije1 = Srbija | država_poslije_zastava1 = Flag of Serbia.svg | država_poslije2 = UNMIK | država_poslije_zastava2 = Flag of the United Nations.svg | zastava = Flag of Serbia (1992–2004).svg | grb = Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg | zastava2 = Flag of Serbia (2004–2010).svg | grb2 = Coat of arms of Serbia (2004-2010).svg | uzrečica = | himna = <br/>"[[Hej, Slaveni]]" (1992–2004)<br/>{{center|}}[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]<br/> "[[Bože pravde]]" (2005–2006)<br />{{center|[[Datoteka:National anthem of Serbia, performed by the United States Navy Band.wav]]}} | karta = Scg02.png | glavni_grad = [[Beograd]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|44| 49|04|N|20|27|25|E|region:RS|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Beograd]] | službeni_jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|"U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom."}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060908044936/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp |archive-date=8. 9. 2006 |access-date=22. 1. 2023 |title=Ustav Republike Srbije |trans-title=Constitution of the Republic of Serbia |year=1990 |quote=Član 8. U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. [...] |trans-quote=In the Republic of Serbia, the Serbo-Croatian language and the Cyrillic alphabet are in official use, while the Latin alphabet is in official use in the manner established by law.}}</ref> | sistem_pisanja = {{Hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}} | etničke_grupe = | religija = | demonim = | državno_uređenje = '''1992–2000:'''<br/>[[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[republika]]<br />'''2000–2006:'''<br/>[[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik]] | godina_prve_vlasti = 1990-1997. | vladar_prva_vlast = [[Slobodan Milošević]] | vrsta_vlasti2 = | godina_druge_vlasti = 1997-2000. | vladar_druga_vlast = [[Milan Milutinović]] | vrsta_vlasti3 = | godina_treće_vlasti = 2002-2006. | vladar_treća_vlast = [[Boris Tadić]] | vrsta_vlasti4 = [[Premijer Srbije|Premijer]] | godina_četvrti_vlasti = 1992–1993. | vladar_četvrti_vlast = [[Radoman Božović]] (prvi) | vrsta_vlasti5 = | godina_peti_vlasti = 2004-2006. | vladar_peti_vlast = [[Vojislav Koštunica]] (zadnji) | vrsta_vlasti6 = | godina_šesti_vlasti = | vladar_šesti_vlast = | zakonodavstvo = [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodna skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Srbije|Historija]] | nota_suvereniteta = [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Jugoslavenski ratovi]] | nastanak = | događaj1 = Izmjena [[Ustav Srbije|ustava Srbije]] | događaj_datum1 = 28. septembar 1990. | događaj2 = Proglašena [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] | događaj_datum2 = 27. april 1992. | događaj3 = [[Kosovski rat]] | događaj_datum3 = 1998–1999 | događaj4 = [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Svrgavanje]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] | događaj_datum4 = 5. oktobar 2000. | događaj5 = [[Ustavna povelja Srbije i Crne Gore|Državna zajednica]] | događaj_datum5 = 4. februar 2003. | događaj6 = Ukidanje državne zajednice | događaj_datum6 = 5. juni 2006. | osnivanje = 28. septembar 1990. | ukidanje = 5. juni 2006. | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 88.361 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 9.778.991 | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Srbiji 1991.|1991]] | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = 110,76 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | valuta = [[jugoslavenski dinar]] | vremenska_zona = [[UTC]] [[UTC+01:00|+1]] | ljetno_računanje_vremena = [[UTC]] [[UTC+02:00|+2]] | format_datuma = D.M.GGGG. | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = +38 | internetski_nastavak = [[.yu]] | danas_dio = {{ZID|Srbija}}<br>{{ZID|Kosovo}} | komentar = }} '''Republika Srbija''' bila je konstitutivna država [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] od 1990. do 1992, [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] od 1992. i 2003. i [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice Srbija i Crna Gora]] od 2003. do 2006. Proglašenjem nezavisnosti [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Republike Crne Gore]] iz zajednice sa Republikom Srbijom u junu 2006,<ref name=":0">[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/5043462.stm Montenegro declares independence] BBC News, 4 June 2006</ref> obje su postale [[Suverena država|samostalne suverene države]].<ref name="auto">{{Cite news|url=https://www.irishtimes.com/news/serbia-ends-union-with-montenegro-1.785687|title=Serbia ends union with Montenegro|work=[[The Irish Times]]}}</ref> Nakon raspada [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] 1990, [[Socijalistička Republika Srbija]] predvođena [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] (bivši [[Saveza komunista Srbije|Savez komunista Srbije]]) usvojila je novi ustav, proglašavajući se konstitutivnom republikom sa demokratskim institucijama unutar Jugoslavije, i "socijalističkom" pridjev je izbačen iz službenog naslova. Kako se [[Raspad Jugoslavije|Jugoslavija raspala]], Srbija i Crna Gora su 1992. formirale novu federativnu državu pod nazivom [[Savezna Republika Jugoslavija]], poznata nakon 2003. kao [[Srbija i Crna Gora]] . Srbija je tvrdila da nije bila umiješana u [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratove]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]]. Međutim, sve srpske paradržave unutar njih tražile su direktno ujedinjenje sa Srbijom. [[SAO Krajina]], a kasnije i [[Republika Srpska Krajina]], nastojala je da postane "konstitutivni dio jedinstvene državne teritorije Republike Srbije".<ref name="Prosecutor v">[http://www.icty.org/x/cases/martic/tjug/en/070612.pdf Prosecutor v. ]</ref><ref name="Prosecutor v"/> Politički lider [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] izjavio je da ne želi da ona bude u federaciji uz Srbiju u Jugoslaviji, već da RS treba da bude direktno inkorporirana Srbiji.<ref>''Daily Report: East Europe, Issues 191-210''.</ref> Dok je Srbija priznala želju obje paradržava da budu u zajedničkoj državi sa Srbijom, one su izabrale put individualne nezavisnosti, pa ih [[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] nije priznala kao dio Srbije, niti u okviru Savezne Republike Jugoslavije. Iako je Srbija uspjela – barem nominalno – da ostane podalje od [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]] sve do 1998. kada je izbio [[Kosovski rat|rat na Kosovu]], 1990-te su obilježile ekonomska kriza i hiperinflacija, jugoslavenski ratovi, izbeglička kriza i autoritarna vladavina [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Nakon [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|dolaska opozicije na vlast]] 2000, Srbija (u međunarodnoj zajednici posmatrana drugačije od Crne Gore) započela je tranziciju u pomirenju sa zapadnim narodima, deceniju kasnije od većine drugih istočnoevropskih zemalja. Kao rezultat ove promjene, [[Srbija i Crna Gora|Jugoslavija]] je počela polako da se reintegriše na međunarodnom planu nakon perioda izolacije izazvanog sankcijama koje su sada lagano ublažavale. == Pozadina == Raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (SFRJ) 1992, dvije preostale konstitutivne republike Srbija i Crna Gora dogovorile su se da formiraju novu jugoslovensku državu koja je zvanično napustila [[socijalizam]] u korist formiranja nove Jugoslavije zasnovane na demokratskim institucijama (iako je republika je zadržala svoj komunistički grb). Ova nova krnja Jugoslavija bila je poznata kao [[Savezna Republika Jugoslavija]] (SRJ). [[Socijalistička Republika Srbija]] postala je poznata kao '''Republika Srbija''' 1990. nakon raspada [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]], iako će bivši komunistički političari imati uticaj prvih deset godina, pošto je vladajuća [[Socijalistička partija Srbije]] direktno poticala iz Saveza komunista Jugoslavije. Činilo se da je Srbija dominantna republika u SRJ s obzirom na ogromne razlike u veličini i broju stanovnika među republikama; na unutrašnjem planu, međutim, dva entiteta su funkcionisala nezavisno, dok su u spoljnim poslovima saveznu vladu činili i Crnogorci i Srbi. === Federacija === [[Datoteka:Slobodan_Milosevic.jpg|lijevo|mini|220x220piksel| [[Slobodan Milošević]], [[predsjednik Srbije]] od 1989. do 1997. i [[Predsjednik SFRJ|predsjednik Jugoslavije]] od 1997. do 2000..]] [[Datoteka:Zoran_Đinđić,_Davos.jpg|lijevo|mini|233x233piksel| [[Zoran Đinđić]], [[premijer Srbije]] od 2001. do 2003..]] Politika Srbije u SRJ nastavila je da podržava srpske interese u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] čije je srpsko stanovništvo željelo da ostane u Jugoslaviji. Od 1989. Srbiju je vodio [[Slobodan Milošević]], bivši komunista koji je obećao da će braniti i promovisati srpske interese u Jugoslaviji. On i crnogorski predsjednik [[Momir Bulatović]] 1992. formiraju [[Srbija i Crna Gora|Saveznu Republiku Jugoslaviju]]. Mnogi kritičari na međunarodnoj sceni vidjeli su Srbiju kao dominantnu unutrašnju jedinicu SRJ, u kojoj je predsjednik Srbije Milošević, čini se, imao više uticaja na saveznu politiku od predsjednika Jugoslavije (prvi savezni predsjednik [[Dobrica Ćosić]] bio je primoran da podnese ostavku zbog suprotstavljanja Miloševiću). Miloševićeva vlada nije imala zvanične teritorijalne pretenzije na [[Sjeverna Makedonija|Republiku Makedoniju]]. Drugi su tvrdili da se Milošević samo zalagao za [[samoopredjeljenje]] samoproglašenih srpskih paradržava koje su željele da ostanu u Jugoslaviji. Tokom jugoslavenskih ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Milošević je podržavao srpske separatiste koji su željeli da se ocijepe od ovih novonastalih država. Ova podrška se proširila na kontroverzne ličnosti kao što je lider Srba u BiH [[Radovan Karadžić]], a optužbe nekih međunarodnih ličnosti su tvrdile da je Milošević bio nadležan za srpske frakcije tokom rata i da je dozvolio ratne zločine. Milošević je 1995. predstavljao [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe u BiH]] prilikom potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]].<ref>{{Cite news|last=Bonner|first=Raymond|date=24. 11. 1995|title=In Reversal, Serbs of Bosnia Accept Peace Agreement|page=1|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1995/11/24/world/in-reversal-serbs-of-bosnia-accept-peace-agreement.html}}</ref> Milošević je bio predsjednik Srbije do 1997. kada se povukao sa mjesta predsjednika Srbije i postao predsjednik Jugoslavije. Od Miloševića te dužnost predsjednika Srbije preuzeo je [[Milan Milutinović]]. Od 1996. do 1999. izbila je teška politička nestabilnost u [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija|autonomnoj pokrajini Kosovo]] naseljenoj [[Albanci u Srbiji|Albancima u Srbiji]]. Ovo je izazvalo [[Kosovski rat|rat na Kosovu]] od 1998.<ref>{{Cite book|last=Independent International Commission on Kosovo|url=http://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/6D26FF88119644CFC1256989005CD392-thekosovoreport.pdf|title=The Kosovo Report|publisher=Oxford University Press|year=2000|isbn=978-0199243099|location=Oxford|page=2}}</ref><ref>{{Cite book|last=Quackenbush|first=Stephen L.|url=https://books.google.com/books?id=l9c5DQAAQBAJ&pg=PA202|title=International Conflict: Logic and Evidence|publisher=Sage|year=2015|isbn=9781452240985|location=Los Angeles|page=202}}</ref> do 1999.<ref>{{Cite book|last=Boyle|first=Michael J.|url=https://books.google.com/books?id=PC4_AwAAQBAJ&pg=PA175|title=Violence After War: Explaining Instability in Post-Conflict States|publisher=Johns Hopkins University Press|year=2014|isbn=9781421412573|location=Baltimore|page=175}}</ref> Tokom Kosovskog rata, SRJ je [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|bombardovana od strane NATO-a]] koje su uključivale glavni grad Srbije i SRJ, [[Beograd]]. Nakon toga, vlast je pristala da prepusti kontrolu nad pokrajinom Kosovo pod autonomnim [[Mandat (međunarodno pravo)|mandatom]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Savezna skupština SR Jugoslavije je 12. aprila 1999. donijela „Odluku o pristupanju SRJ Saveznoj državi Rusije i Belorusije“.<ref>{{Cite news|work=Službeni list SRJ|url=https://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/slsrj/skupstina/odluka/1999/25/1/reg|title=Одлука о приступању Савезне Републике Југославије Савезу Русије и Белорусије: 25/1999-1|trans-title=Decision on the accession of the Federal Republic of Yugoslavia to the Alliance of Russia and Belarus: 25/1999-1|issue=25|date=12. 4. 1999|publisher=Pravno informacioni sistem RS|location=Belgrade|access-date=22. 1. 2023}}</ref> [[Datoteka:Flickr_-_europeanpeoplesparty_-_EPP_Congress_Rome_2006_(68)_(cropped_2).jpg|lijevo|mini|262x262piksel| [[Vojislav Koštunica]], predsjednik Jugoslavije od 2000. do 2003. i premijer Srbije od 2004. do 2006.]] [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Jugoslavenski ratovi]] su rezultirali propadanjem privrede u Srbiji zbog sankcija, {{Sfn|The Mandala Projects|2012}} hiperinflacije <ref name="Hanke 2007">{{Cite web|url=https://www.cato.org/publications/commentary/worlds-greatest-unreported-hyperinflation|title=The World's Greatest Unreported Hyperinflation|last=Hanke|first=Steve H.|date=7. 5. 2007|website=Cato Institute|access-date=7. 5. 2019}}</ref> i bijesa na savezno predsjedništvo Miloševića. Ratovi i njihove posljedice doveli su do uspona srpskih [[Ultranacionalizam|ultranacionalističkih]] partija, poput [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] na čelu sa [[Vojislav Šešelj|Vojislavom Šešeljem]], koji je u svojoj retorici promovisao ideju da [[Srbi]] nastave da žive u jednoj državi. Šešelj je učestvovao u kampanji etničkih [[Srbi|Srba]] protiv [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] tokom jugoslavenskih ratova. Šešelja je jugoslavenska vlada dva puta hapsila 1994. i 1995, ali je na kraju postao potpredsjednik Srbije od 1998. do 2000.. Građani Srbije su 2000. protestovali protiv izbora kada je Milošević odbio da se povuče iz Predsjedništva Jugoslavije nakon izbora jer su postojale optužbe o prevari birača.<ref name="Hronologija2">{{Cite web|url=http://www.b92.net/info/petioktobar/dogadjaji.php?nav_id=462732|title=Hronologija: Od kraja bombardovanja do 5. oktobra|last=Boško Nicović|date=4. 10. 2010|publisher=B92|language=sr|archive-url=https://web.archive.org/web/20120826034029/http://www.b92.net/info/petioktobar/dogadjaji.php?nav_id=462732|archive-date=26. 8. 2012|url-status=dead|access-date=29. 1. 2014}}</ref> [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević je smijenjen]] 5. oktobra 2000, a narednog dana je zvanično podnio ostavku. Kasnije su ga 2001. uhapsile savezne vlasti zbog navodne korupcije dok je bio na vlasti, ali je ubrzo prebačen u [[Den Haag|Hag]] kako bi se suočio s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|optužbama za ratne zločine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/content/arrest-and-transfer|title=Arrest and Transfer|website=[[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}</ref> Posle svrgavanja Miloševića, [[Vojislav Koštunica]] je postao predsjednik Jugoslavije. U 2002, Miloševićev saveznik, predsjednik Srbije Milutinović, podnio je ostavku, čime je okončano dvanaest godina nekog oblika političkog vođstva [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] nad republikom. Milutinovića je zamijenio [[Boris Tadić]] iz [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]]. === Državna zajednica === U 2003. Srbija i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]] proglasile su državnu zajednicu. Ona je nastala kako je crnogorski nacionalizam rastao. Crna Gora je nekoliko godina koristila spoljnu valutu kao zakonsko sredstvo plaćanja, počelo je sa [[Njemačka marka|njemačkom markom]], a od 2002. postalo je [[euro]]. Srbija je, međutim, nastavila da koristi [[jugoslavenski dinar]] i [[Narodna banka Jugoslavije|Narodnu banku Jugoslavije]]. Ulaskom Srbije u državnu zajednicu bila je njena konačna podređenost sve do proglašenja njene nezavisnosti 2006. nakon što je Crna Gora proglasila nezavisnost nakon referenduma koji je održan neposredno prije toga. Između 2003. i 2006. Srbija je bila suočena sa unutrašnjim političkim sukobima oko pravca republike. Srpski političari su bili podeljeni oko odluke o stvaranju labave državne zajednice. [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], koji je viđen kao glavni zagovornik državne zajednice, kritikovao je bivši jugoslavenski predsjednik [[Vojislav Koštunica]]. Gnjev nacionalista zbog Đinđićevog položaja rezultirao je iznenadnim [[Ubistvo Zorana Đinđića|atentatom u martu 2003]], zbog čega je proglašeno [[vanredno stanje]]. 2004. [[Evropska unija|proevropske]] političke snage ujedinile su se protiv nacionalističkih snaga koje su se protivile ulasku Srbije u EU sve dok EU nije priznala suverenitet Srbije na [[Kosovo|Kosovu]].<ref>{{Cite news|last=Lozancic|first=Dragan|date=2. 7. 2008|title=Kosovo: Adjusting to a “New Reality”|work=[[Marshallcenter]]|url=https://www.marshallcenter.org/en/publications/security-insights/kosovo-adjusting-new-reality}}</ref> Srbija se 21. maja 2006. suočila sa implikacijama [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|referenduma]] o nezavisnosti Crne Gore od državne zajednice. Većina Srba je željela da zadrži Crnu Goru u državnoj zajednici zbog ranijih bliskih veza koje su dva naroda imala i što su [[Crnogorci]] u Srbiji kulturno i etnički istovjetni Srbima. Uprkos teško vođenoj kampanji prounionista, snage za nezavisnost su za dlaku pobijedile na referendumu sa nešto više od 55% cenzusa koji je zahtijevala [[Evropska unija]] . [[Skupština Crne Gore]] je u subotu 3. juna zvanično proglasila nezavisnost.<ref name=":0"/> Nezavisnosti [[Crna Gora|Crne Gore]], Srbija se proglasila pravnim i političkim [[Sukcesija država|nasljednikom]] [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]],<ref>{{Cite web|url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/23938/serbia-inherits-state-and-legal-continuity-of-serbia-montenegro.php|title=Serbia inherits state and legal continuity of Serbia-Montenegro|last=srbija.gov.rs|date=31. 5. 2006|website=www.srbija.gov.rs|language=en|access-date=4. 3. 2022}}</ref> prvi put od 1918. i da će [[Vlada Republike Srbije|Vlada]] i [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupština Srbije]] uskoro usvojiti novi ustav.<ref>{{Cite web|url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/23922/new-constitution-to-be-adopted-with-consensus-of-all-parliamentary-parties.php|title=New constitution to be adopted with consensus of all parliamentary parties|last=srbija.gov.rs|date=31. 5. 2006|website=www.srbija.gov.rs|language=en|access-date=4. 3. 2022}}</ref> Time je također okončana skoro 88-godišnja zajednica Crne Gore i Srbije. == Ekonomija == === Sankcije === Tokom većeg dijela 1990-ih i ranih 2000-ih, protiv Srbije su držane [[Sankcije Jugoslaviji|sankcije]]. sankcije Jugoslaviji počele su da se povlače nakon [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanja Miloševića]] i većina je ukinuta do 19. januara 2001. {{Sfn|Jovanovic|Sukovic|2001}} == Vlada == === Predsjednici === * [[Slobodan Milošević]] (11. januar 1991 – 23. jul 1997.) * [[Dragan Tomić]] (23. jula 1997 – 29. decembra 1997.) (''v.d.'') * [[Milan Milutinović]] (29. decembar 1997 – 29. decembar 2002.) * [[Nataša Mićić]] (29. decembar 2002 – 27. januar 2004.) (''v.d.'') * [[Dragan Maršićanin]] (4. februar 2004 – 3. mart 2004.) (''v.d.'') * [[Vojislav Mihailović]] (3. mart 2004 – 4. mart 2004) (v''.d.'') * [[Predrag Marković]] (4. mart 2004 – 11. jul 2004.) ( ''v.d.'') * [[Boris Tadić]] (11. jula 2004 – 5. juna 2006.) === Premijeri === * [[Radoman Božović]] (27. april 1992 – 10. februar 1993.) * [[Nikola Šainović]] (10. februar 1993 – 18. mart 1994.) * [[Mirko Marjanović]] (18.3.1994 – 24.10.2000.) * [[Milomir Minić]] (25.10.2000 – 25.01.2001.) * [[Zoran Đinđić]] (25.01.2001 – 12.03.2003.) * [[Nebojša Čović]] (12. mart 2003 – 18. mart 2003.) (''v.d.'') * [[Žarko Korać]] (17. mart 2003 – 18. mart 2003.) (''v.d.)'' * [[Zoran Živković]] (18.3.2003 – 4.3.2004.) * [[Vojislav Koštunica]] (4. mart 2004 – 5. jun 2006.) == Također pogledajte == * [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Republika Crna Gora]] * [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] * [[Socijalistička Republika Srbija]] * [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina]] * [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] == Reference == {{Refspisak}} == Izvori == * {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=a0jA_LdH6nsC|title=Histoire du peuple serbe|date=2005|publisher=L’Age d’Homme|isbn=9782825119587|editor-last=Bataković|editor-first=Dušan T.|editor-link=Dušan T. Bataković|location=Lausanne|language=French|trans-title=History of the Serbian People|ref=none}} * {{Cite web|url=http://www.transparentnost.org.rs/stari/dokumenti/d012.html|title=A decade under sanctions|last=Jovanovic|first=Predrag|last2=Sukovic|first2=Danilo|year=2001|publisher=Transparentnost|archive-url=https://web.archive.org/web/20221227113131/https://www.transparentnost.org.rs/stari/dokumenti/d012.html|archive-date=27. 12. 2022|url-status=dead|access-date=4. 7. 2023}} * {{Cite book|last=Miller|first=Nicholas|url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|publisher=ABC-CLIO|year=2005|isbn=9781576078006|volume=3|location=Santa Barbara, California|pages=529–581|chapter=Serbia and Montenegro|ref=none}} * {{Cite web|url=http://www1.american.edu/ted/serbsanc.htm|title=Serbia Sanctions (SERBSANC)|last=The Mandala Projects|year=2012|publisher=The Mandala Projects|id=391|archive-url=https://web.archive.org/web/20150512131225/http://www1.american.edu/ted/serbsanc.htm#|archive-date=12. 5. 2015|url-status=dead|access-date=18. 6. 2016}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Bivše republike u Evropi]] [[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Srbija i Crna Gora|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2006.]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] 0kijho7lzv4sey2j30vp4v67o9j8dzt 3901037 3901019 2026-06-28T09:31:18Z نوفاك اتشمان 16322 dopuna 3901037 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Republika Srbija | izvorno_ime = Република Србија | status = konstitutivna država u [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviji]], te kasnije u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]] | genitiv2 = | razdoblje = 1992–2006 | država_prije1 = SR Srbija | država_prije_zastava1 = Flag of Montenegro (1946–1993), Flag of Serbia (1947–1992).svg | država_poslije1 = Srbija | država_poslije_zastava1 = Flag of Serbia.svg | država_poslije2 = UNMIK | država_poslije_zastava2 = Flag of the United Nations.svg | zastava = Flag of Serbia (1992–2004).svg | grb = Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg | zastava2 = Flag of Serbia (2004–2010).svg | grb2 = Coat of arms of Serbia (2004-2010).svg | uzrečica = | himna = <br/>"[[Hej, Slaveni]]" (1992–2004)<br/>{{center|}}[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]<br/> "[[Bože pravde]]" (2005–2006)<br />{{center|[[Datoteka:National anthem of Serbia, performed by the United States Navy Band.wav]]}} | karta = Scg02.png | glavni_grad = [[Beograd]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|44| 49|04|N|20|27|25|E|region:RS|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Beograd]] | službeni_jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]<ref name="ustavsrb1990">Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|"U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom."}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060908044936/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp |archive-date=8. 9. 2006 |access-date=22. 1. 2023 |title=Ustav Republike Srbije |trans-title=Constitution of the Republic of Serbia |year=1990 |quote=Član 8. U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. [...] |trans-quote=In the Republic of Serbia, the Serbo-Croatian language and the Cyrillic alphabet are in official use, while the Latin alphabet is in official use in the manner established by law.}}</ref> | sistem_pisanja = {{Hlist|[[Ćirilica]]|[[Latinica]]}}<ref name="ustavsrb1990" /> | etničke_grupe = | religija = | demonim = | državno_uređenje = '''1992–2000:'''<br/>[[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[republika]]<br />'''2000–2006:'''<br/>[[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik]] | godina_prve_vlasti = 1990-1997. | vladar_prva_vlast = [[Slobodan Milošević]] | vrsta_vlasti2 = | godina_druge_vlasti = 1997-2000. | vladar_druga_vlast = [[Milan Milutinović]] | vrsta_vlasti3 = | godina_treće_vlasti = 2002-2006. | vladar_treća_vlast = [[Boris Tadić]] | vrsta_vlasti4 = [[Premijer Srbije|Premijer]] | godina_četvrti_vlasti = 1992–1993. | vladar_četvrti_vlast = [[Radoman Božović]] (prvi) | vrsta_vlasti5 = | godina_peti_vlasti = 2004-2006. | vladar_peti_vlast = [[Vojislav Koštunica]] (zadnji) | vrsta_vlasti6 = | godina_šesti_vlasti = | vladar_šesti_vlast = | zakonodavstvo = [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodna skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Srbije|Historija]] | nota_suvereniteta = [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Jugoslavenski ratovi]] | nastanak = | događaj1 = Izmjena [[Ustav Srbije|ustava Srbije]] | događaj_datum1 = 28. septembar 1990. | događaj2 = Proglašena [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] | događaj_datum2 = 27. april 1992. | događaj3 = [[Kosovski rat]] | događaj_datum3 = 1998–1999 | događaj4 = [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Svrgavanje]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] | događaj_datum4 = 5. oktobar 2000. | događaj5 = [[Ustavna povelja Srbije i Crne Gore|Državna zajednica]] | događaj_datum5 = 4. februar 2003. | događaj6 = Ukidanje državne zajednice | događaj_datum6 = 5. juni 2006. | osnivanje = 28. septembar 1990. | ukidanje = 5. juni 2006. | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 88.361 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 9.778.991 | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Srbiji 1991.|1991]] | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = 110,76 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | valuta = [[jugoslavenski dinar]] | vremenska_zona = [[UTC]] [[UTC+01:00|+1]] | ljetno_računanje_vremena = [[UTC]] [[UTC+02:00|+2]] | format_datuma = D.M.GGGG. | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = +38 | internetski_nastavak = [[.yu]] | danas_dio = {{ZID|Srbija}}<br>{{ZID|Kosovo}} | komentar = }} '''Republika Srbija''' bila je konstitutivna država [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] od 1990. do 1992, [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] od 1992. i 2003. i [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice Srbija i Crna Gora]] od 2003. do 2006. Proglašenjem nezavisnosti [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Republike Crne Gore]] iz zajednice sa Republikom Srbijom u junu 2006,<ref name=":0">[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/5043462.stm Montenegro declares independence] BBC News, 4 June 2006</ref> obje su postale [[Suverena država|samostalne suverene države]].<ref name="auto">{{Cite news|url=https://www.irishtimes.com/news/serbia-ends-union-with-montenegro-1.785687|title=Serbia ends union with Montenegro|work=[[The Irish Times]]}}</ref> Nakon raspada [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] 1990, [[Socijalistička Republika Srbija]] predvođena [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] (bivši [[Saveza komunista Srbije|Savez komunista Srbije]]) usvojila je novi ustav, proglašavajući se konstitutivnom republikom sa demokratskim institucijama unutar Jugoslavije, i "socijalističkom" pridjev je izbačen iz službenog naslova. Kako se [[Raspad Jugoslavije|Jugoslavija raspala]], Srbija i Crna Gora su 1992. formirale novu federativnu državu pod nazivom [[Savezna Republika Jugoslavija]], poznata nakon 2003. kao [[Srbija i Crna Gora]] . Srbija je tvrdila da nije bila umiješana u [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratove]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]]. Međutim, sve srpske paradržave unutar njih tražile su direktno ujedinjenje sa Srbijom. [[SAO Krajina]], a kasnije i [[Republika Srpska Krajina]], nastojala je da postane "konstitutivni dio jedinstvene državne teritorije Republike Srbije".<ref name="Prosecutor v">[http://www.icty.org/x/cases/martic/tjug/en/070612.pdf Prosecutor v. ]</ref><ref name="Prosecutor v"/> Politički lider [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] izjavio je da ne želi da ona bude u federaciji uz Srbiju u Jugoslaviji, već da RS treba da bude direktno inkorporirana Srbiji.<ref>''Daily Report: East Europe, Issues 191-210''.</ref> Dok je Srbija priznala želju obje paradržava da budu u zajedničkoj državi sa Srbijom, one su izabrale put individualne nezavisnosti, pa ih [[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] nije priznala kao dio Srbije, niti u okviru Savezne Republike Jugoslavije. Iako je Srbija uspjela – barem nominalno – da ostane podalje od [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]] sve do 1998. kada je izbio [[Kosovski rat|rat na Kosovu]], 1990-te su obilježile ekonomska kriza i hiperinflacija, jugoslavenski ratovi, izbeglička kriza i autoritarna vladavina [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Nakon [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|dolaska opozicije na vlast]] 2000, Srbija (u međunarodnoj zajednici posmatrana drugačije od Crne Gore) započela je tranziciju u pomirenju sa zapadnim narodima, deceniju kasnije od većine drugih istočnoevropskih zemalja. Kao rezultat ove promjene, [[Srbija i Crna Gora|Jugoslavija]] je počela polako da se reintegriše na međunarodnom planu nakon perioda izolacije izazvanog sankcijama koje su sada lagano ublažavale. == Pozadina == Raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (SFRJ) 1992, dvije preostale konstitutivne republike Srbija i Crna Gora dogovorile su se da formiraju novu jugoslovensku državu koja je zvanično napustila [[socijalizam]] u korist formiranja nove Jugoslavije zasnovane na demokratskim institucijama (iako je republika je zadržala svoj komunistički grb). Ova nova krnja Jugoslavija bila je poznata kao [[Savezna Republika Jugoslavija]] (SRJ). [[Socijalistička Republika Srbija]] postala je poznata kao '''Republika Srbija''' 1990. nakon raspada [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]], iako će bivši komunistički političari imati uticaj prvih deset godina, pošto je vladajuća [[Socijalistička partija Srbije]] direktno poticala iz Saveza komunista Jugoslavije. Činilo se da je Srbija dominantna republika u SRJ s obzirom na ogromne razlike u veličini i broju stanovnika među republikama; na unutrašnjem planu, međutim, dva entiteta su funkcionisala nezavisno, dok su u spoljnim poslovima saveznu vladu činili i Crnogorci i Srbi. === Federacija === [[Datoteka:Slobodan_Milosevic.jpg|lijevo|mini|220x220piksel| [[Slobodan Milošević]], [[predsjednik Srbije]] od 1989. do 1997. i [[Predsjednik SFRJ|predsjednik Jugoslavije]] od 1997. do 2000..]] [[Datoteka:Zoran_Đinđić,_Davos.jpg|lijevo|mini|233x233piksel| [[Zoran Đinđić]], [[premijer Srbije]] od 2001. do 2003..]] Politika Srbije u SRJ nastavila je da podržava srpske interese u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] čije je srpsko stanovništvo željelo da ostane u Jugoslaviji. Od 1989. Srbiju je vodio [[Slobodan Milošević]], bivši komunista koji je obećao da će braniti i promovisati srpske interese u Jugoslaviji. On i crnogorski predsjednik [[Momir Bulatović]] 1992. formiraju [[Srbija i Crna Gora|Saveznu Republiku Jugoslaviju]]. Mnogi kritičari na međunarodnoj sceni vidjeli su Srbiju kao dominantnu unutrašnju jedinicu SRJ, u kojoj je predsjednik Srbije Milošević, čini se, imao više uticaja na saveznu politiku od predsjednika Jugoslavije (prvi savezni predsjednik [[Dobrica Ćosić]] bio je primoran da podnese ostavku zbog suprotstavljanja Miloševiću). Miloševićeva vlada nije imala zvanične teritorijalne pretenzije na [[Sjeverna Makedonija|Republiku Makedoniju]]. Drugi su tvrdili da se Milošević samo zalagao za [[samoopredjeljenje]] samoproglašenih srpskih paradržava koje su željele da ostanu u Jugoslaviji. Tokom jugoslavenskih ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Milošević je podržavao srpske separatiste koji su željeli da se ocijepe od ovih novonastalih država. Ova podrška se proširila na kontroverzne ličnosti kao što je lider Srba u BiH [[Radovan Karadžić]], a optužbe nekih međunarodnih ličnosti su tvrdile da je Milošević bio nadležan za srpske frakcije tokom rata i da je dozvolio ratne zločine. Milošević je 1995. predstavljao [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe u BiH]] prilikom potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]].<ref>{{Cite news|last=Bonner|first=Raymond|date=24. 11. 1995|title=In Reversal, Serbs of Bosnia Accept Peace Agreement|page=1|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1995/11/24/world/in-reversal-serbs-of-bosnia-accept-peace-agreement.html}}</ref> Milošević je bio predsjednik Srbije do 1997. kada se povukao sa mjesta predsjednika Srbije i postao predsjednik Jugoslavije. Od Miloševića te dužnost predsjednika Srbije preuzeo je [[Milan Milutinović]]. Od 1996. do 1999. izbila je teška politička nestabilnost u [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija|autonomnoj pokrajini Kosovo]] naseljenoj [[Albanci u Srbiji|Albancima u Srbiji]]. Ovo je izazvalo [[Kosovski rat|rat na Kosovu]] od 1998.<ref>{{Cite book|last=Independent International Commission on Kosovo|url=http://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/6D26FF88119644CFC1256989005CD392-thekosovoreport.pdf|title=The Kosovo Report|publisher=Oxford University Press|year=2000|isbn=978-0199243099|location=Oxford|page=2}}</ref><ref>{{Cite book|last=Quackenbush|first=Stephen L.|url=https://books.google.com/books?id=l9c5DQAAQBAJ&pg=PA202|title=International Conflict: Logic and Evidence|publisher=Sage|year=2015|isbn=9781452240985|location=Los Angeles|page=202}}</ref> do 1999.<ref>{{Cite book|last=Boyle|first=Michael J.|url=https://books.google.com/books?id=PC4_AwAAQBAJ&pg=PA175|title=Violence After War: Explaining Instability in Post-Conflict States|publisher=Johns Hopkins University Press|year=2014|isbn=9781421412573|location=Baltimore|page=175}}</ref> Tokom Kosovskog rata, SRJ je [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|bombardovana od strane NATO-a]] koje su uključivale glavni grad Srbije i SRJ, [[Beograd]]. Nakon toga, vlast je pristala da prepusti kontrolu nad pokrajinom Kosovo pod autonomnim [[Mandat (međunarodno pravo)|mandatom]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Savezna skupština SR Jugoslavije je 12. aprila 1999. donijela „Odluku o pristupanju SRJ Saveznoj državi Rusije i Belorusije“.<ref>{{Cite news|work=Službeni list SRJ|url=https://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/slsrj/skupstina/odluka/1999/25/1/reg|title=Одлука о приступању Савезне Републике Југославије Савезу Русије и Белорусије: 25/1999-1|trans-title=Decision on the accession of the Federal Republic of Yugoslavia to the Alliance of Russia and Belarus: 25/1999-1|issue=25|date=12. 4. 1999|publisher=Pravno informacioni sistem RS|location=Belgrade|access-date=22. 1. 2023}}</ref> [[Datoteka:Flickr_-_europeanpeoplesparty_-_EPP_Congress_Rome_2006_(68)_(cropped_2).jpg|lijevo|mini|262x262piksel| [[Vojislav Koštunica]], predsjednik Jugoslavije od 2000. do 2003. i premijer Srbije od 2004. do 2006.]] [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Jugoslavenski ratovi]] su rezultirali propadanjem privrede u Srbiji zbog sankcija, {{Sfn|The Mandala Projects|2012}} hiperinflacije <ref name="Hanke 2007">{{Cite web|url=https://www.cato.org/publications/commentary/worlds-greatest-unreported-hyperinflation|title=The World's Greatest Unreported Hyperinflation|last=Hanke|first=Steve H.|date=7. 5. 2007|website=Cato Institute|access-date=7. 5. 2019}}</ref> i bijesa na savezno predsjedništvo Miloševića. Ratovi i njihove posljedice doveli su do uspona srpskih [[Ultranacionalizam|ultranacionalističkih]] partija, poput [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] na čelu sa [[Vojislav Šešelj|Vojislavom Šešeljem]], koji je u svojoj retorici promovisao ideju da [[Srbi]] nastave da žive u jednoj državi. Šešelj je učestvovao u kampanji etničkih [[Srbi|Srba]] protiv [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] tokom jugoslavenskih ratova. Šešelja je jugoslavenska vlada dva puta hapsila 1994. i 1995, ali je na kraju postao potpredsjednik Srbije od 1998. do 2000.. Građani Srbije su 2000. protestovali protiv izbora kada je Milošević odbio da se povuče iz Predsjedništva Jugoslavije nakon izbora jer su postojale optužbe o prevari birača.<ref name="Hronologija2">{{Cite web|url=http://www.b92.net/info/petioktobar/dogadjaji.php?nav_id=462732|title=Hronologija: Od kraja bombardovanja do 5. oktobra|last=Boško Nicović|date=4. 10. 2010|publisher=B92|language=sr|archive-url=https://web.archive.org/web/20120826034029/http://www.b92.net/info/petioktobar/dogadjaji.php?nav_id=462732|archive-date=26. 8. 2012|url-status=dead|access-date=29. 1. 2014}}</ref> [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević je smijenjen]] 5. oktobra 2000, a narednog dana je zvanično podnio ostavku. Kasnije su ga 2001. uhapsile savezne vlasti zbog navodne korupcije dok je bio na vlasti, ali je ubrzo prebačen u [[Den Haag|Hag]] kako bi se suočio s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|optužbama za ratne zločine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/content/arrest-and-transfer|title=Arrest and Transfer|website=[[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}</ref> Posle svrgavanja Miloševića, [[Vojislav Koštunica]] je postao predsjednik Jugoslavije. U 2002, Miloševićev saveznik, predsjednik Srbije Milutinović, podnio je ostavku, čime je okončano dvanaest godina nekog oblika političkog vođstva [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] nad republikom. Milutinovića je zamijenio [[Boris Tadić]] iz [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]]. === Državna zajednica === U 2003. Srbija i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]] proglasile su državnu zajednicu. Ona je nastala kako je crnogorski nacionalizam rastao. Crna Gora je nekoliko godina koristila spoljnu valutu kao zakonsko sredstvo plaćanja, počelo je sa [[Njemačka marka|njemačkom markom]], a od 2002. postalo je [[euro]]. Srbija je, međutim, nastavila da koristi [[jugoslavenski dinar]] i [[Narodna banka Jugoslavije|Narodnu banku Jugoslavije]]. Ulaskom Srbije u državnu zajednicu bila je njena konačna podređenost sve do proglašenja njene nezavisnosti 2006. nakon što je Crna Gora proglasila nezavisnost nakon referenduma koji je održan neposredno prije toga. Između 2003. i 2006. Srbija je bila suočena sa unutrašnjim političkim sukobima oko pravca republike. Srpski političari su bili podeljeni oko odluke o stvaranju labave državne zajednice. [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], koji je viđen kao glavni zagovornik državne zajednice, kritikovao je bivši jugoslavenski predsjednik [[Vojislav Koštunica]]. Gnjev nacionalista zbog Đinđićevog položaja rezultirao je iznenadnim [[Ubistvo Zorana Đinđića|atentatom u martu 2003]], zbog čega je proglašeno [[vanredno stanje]]. 2004. [[Evropska unija|proevropske]] političke snage ujedinile su se protiv nacionalističkih snaga koje su se protivile ulasku Srbije u EU sve dok EU nije priznala suverenitet Srbije na [[Kosovo|Kosovu]].<ref>{{Cite news|last=Lozancic|first=Dragan|date=2. 7. 2008|title=Kosovo: Adjusting to a “New Reality”|work=[[Marshallcenter]]|url=https://www.marshallcenter.org/en/publications/security-insights/kosovo-adjusting-new-reality}}</ref> Srbija se 21. maja 2006. suočila sa implikacijama [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|referenduma]] o nezavisnosti Crne Gore od državne zajednice. Većina Srba je željela da zadrži Crnu Goru u državnoj zajednici zbog ranijih bliskih veza koje su dva naroda imala i što su [[Crnogorci]] u Srbiji kulturno i etnički istovjetni Srbima. Uprkos teško vođenoj kampanji prounionista, snage za nezavisnost su za dlaku pobijedile na referendumu sa nešto više od 55% cenzusa koji je zahtijevala [[Evropska unija]] . [[Skupština Crne Gore]] je u subotu 3. juna zvanično proglasila nezavisnost.<ref name=":0"/> Nezavisnosti [[Crna Gora|Crne Gore]], Srbija se proglasila pravnim i političkim [[Sukcesija država|nasljednikom]] [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]],<ref>{{Cite web|url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/23938/serbia-inherits-state-and-legal-continuity-of-serbia-montenegro.php|title=Serbia inherits state and legal continuity of Serbia-Montenegro|last=srbija.gov.rs|date=31. 5. 2006|website=www.srbija.gov.rs|language=en|access-date=4. 3. 2022}}</ref> prvi put od 1918. i da će [[Vlada Republike Srbije|Vlada]] i [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupština Srbije]] uskoro usvojiti novi ustav.<ref>{{Cite web|url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/23922/new-constitution-to-be-adopted-with-consensus-of-all-parliamentary-parties.php|title=New constitution to be adopted with consensus of all parliamentary parties|last=srbija.gov.rs|date=31. 5. 2006|website=www.srbija.gov.rs|language=en|access-date=4. 3. 2022}}</ref> Time je također okončana skoro 88-godišnja zajednica Crne Gore i Srbije. == Ekonomija == === Sankcije === Tokom većeg dijela 1990-ih i ranih 2000-ih, protiv Srbije su držane [[Sankcije Jugoslaviji|sankcije]]. sankcije Jugoslaviji počele su da se povlače nakon [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanja Miloševića]] i većina je ukinuta do 19. januara 2001. {{Sfn|Jovanovic|Sukovic|2001}} == Vlada == === Predsjednici === * [[Slobodan Milošević]] (11. januar 1991 – 23. jul 1997.) * [[Dragan Tomić]] (23. jula 1997 – 29. decembra 1997.) (''v.d.'') * [[Milan Milutinović]] (29. decembar 1997 – 29. decembar 2002.) * [[Nataša Mićić]] (29. decembar 2002 – 27. januar 2004.) (''v.d.'') * [[Dragan Maršićanin]] (4. februar 2004 – 3. mart 2004.) (''v.d.'') * [[Vojislav Mihailović]] (3. mart 2004 – 4. mart 2004) (v''.d.'') * [[Predrag Marković]] (4. mart 2004 – 11. jul 2004.) ( ''v.d.'') * [[Boris Tadić]] (11. jula 2004 – 5. juna 2006.) === Premijeri === * [[Radoman Božović]] (27. april 1992 – 10. februar 1993.) * [[Nikola Šainović]] (10. februar 1993 – 18. mart 1994.) * [[Mirko Marjanović]] (18.3.1994 – 24.10.2000.) * [[Milomir Minić]] (25.10.2000 – 25.01.2001.) * [[Zoran Đinđić]] (25.01.2001 – 12.03.2003.) * [[Nebojša Čović]] (12. mart 2003 – 18. mart 2003.) (''v.d.'') * [[Žarko Korać]] (17. mart 2003 – 18. mart 2003.) (''v.d.)'' * [[Zoran Živković]] (18.3.2003 – 4.3.2004.) * [[Vojislav Koštunica]] (4. mart 2004 – 5. jun 2006.) == Također pogledajte == * [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Republika Crna Gora]] * [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] * [[Socijalistička Republika Srbija]] * [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina]] * [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] == Reference == {{Refspisak}} == Izvori == * {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=a0jA_LdH6nsC|title=Histoire du peuple serbe|date=2005|publisher=L’Age d’Homme|isbn=9782825119587|editor-last=Bataković|editor-first=Dušan T.|editor-link=Dušan T. Bataković|location=Lausanne|language=French|trans-title=History of the Serbian People|ref=none}} * {{Cite web|url=http://www.transparentnost.org.rs/stari/dokumenti/d012.html|title=A decade under sanctions|last=Jovanovic|first=Predrag|last2=Sukovic|first2=Danilo|year=2001|publisher=Transparentnost|archive-url=https://web.archive.org/web/20221227113131/https://www.transparentnost.org.rs/stari/dokumenti/d012.html|archive-date=27. 12. 2022|url-status=dead|access-date=4. 7. 2023}} * {{Cite book|last=Miller|first=Nicholas|url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|publisher=ABC-CLIO|year=2005|isbn=9781576078006|volume=3|location=Santa Barbara, California|pages=529–581|chapter=Serbia and Montenegro|ref=none}} * {{Cite web|url=http://www1.american.edu/ted/serbsanc.htm|title=Serbia Sanctions (SERBSANC)|last=The Mandala Projects|year=2012|publisher=The Mandala Projects|id=391|archive-url=https://web.archive.org/web/20150512131225/http://www1.american.edu/ted/serbsanc.htm#|archive-date=12. 5. 2015|url-status=dead|access-date=18. 6. 2016}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Bivše republike u Evropi]] [[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Srbija i Crna Gora|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2006.]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] dekslyhti9l14xxsimkh5h8aulvwzeg 0 504181 3901068 3847654 2026-06-28T10:08:14Z AnToni 2325 /* Mart */ 3901068 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2025. ([[Rimski brojevi|MMXXV]])''' uobičajena je godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 2025. godina [[Nova era|nove ere]] i ''[[Anno Domini]]'' (AD), 25. godina 3. milenija i 21. vijek i šesta godina 2020-ih. == Predviđeni i zakazani događaji == * 1. januar – Očekuje se da će Bugarska usvojiti euro i postati 21. država članica eurozone. * 7. januar – Inauguracija pobjednika predsjedničkih izbora u Gani 2024. * 8. januar – 2. februar – Svjetsko prvenstvo u rukometu u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj. * 13. januar – Zimska univerzijada u Torinu. * 20. januar – Inauguracija pobjednika predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama 2024. * 28. januar – Ako se ne pokrenu ranije, sljedeći opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu održat će se najkasnije ovog datuma. * 9. februar – Opći izbori u Ekvadoru. * 8–17 mart – Svjetske zimske igre Specijalne olimpijade. * 13. april – 13. oktobar – Expo 2025 u Osaki. * 12. maj – Opći izbori na Filipinima. * 18. maj – predsjednički izbori u Poljskoj; sadašnji predsjednik Andrzej Duda nema pravo na ponovni izbor. * 24. maj – Ako se ne pokrenu ranije, sljedeći australski savezni izbori zakazani su za ovaj datum. * 31. maj – Finale UEFA Lige prvaka. * [[12. juni]] – [[Boeing 787]] [[Air India|Air Indije]] [[Let 171 Air Indije|srušio se]] u [[Ahmedabad]]u; poginulo 279 osoba. * [[13. juni]] – [[Izrael]] izveo [[Izraelski napadi na Iran (juni 2025)|napade]] ciljajući [[iran]]ska nuklearna postrojenja i vojne čelnike; Iran [[Iranski napad na Izrael (juni 2025)|uzvratio]] ispalivši više od 150 projektila na Izrael. * 15. juni – 13. juli – FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo u Sjedinjenim Državama. * 13–21. septembar – Svjetsko atletsko prvenstvo u Tokiju. * 14. oktobar – Microsoft odredio datum penzionisanja (kraja životnog vijeka) za operativni sistem [[Windows 10]] na ovaj datum; korisnici će morati ili instalirati [[Windows 11]] ili koristiti alternativni operativni sistem Microsofta. * 20. oktobar – Ako se ne pokrenu ranije, 45. savezni izbori u Kanadi održat će se najkasnije ovog datuma. * 26. oktobar – Ako se ne pokrenu ranije, sljedeći njemački savezni izbori održat će se najkasnije ovog datuma. * 23. novembar – Opći izbori u Čileu. == Umrli == === Januar === * [[4. januar]] – [[Franjo Džidić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[16. januar]] – [[David Lynch]], američki režiser * [[27. novembar]] – [[Dražen Dalipagić]], jugoslavenski košarkaš === Februar === * [[17. februar]] – [[Gene Hackman]], američki glumac * [[24. februar]] – [[Roberta Flack]], američka pjevačica i pijanistica * [[26. februar]] – [[Michelle Trachtenberg]], američka glumica * [[27. februar]] – [[Boris Spaski]], [[Sovjetski Savez|sovjetsko]]-[[Francuska|francuski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] === Mart === * [[1. mart]] – [[Saša Popović]], srbijanski muzičar, TV-voditelj i preduzetnik * [[5. mart]] – [[Fred Stolle]], [[Australija|australski]] [[tenis]]er * [[15. mart]] ** [[Peter Bichsel]], švicarski književnik i novinar ** [[Esten Gjelten]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[17. mart]] – [[Branislava Peruničić]], bosanskohercegovačka naučnica i članica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] * [[21. mart]] – [[George Foreman]], američki [[boks]]er * [[29. mart]] – [[Richard Chamberlain]], američki glumac i pjevač === April === * [[1. april]] – [[Val Kilmer]], američki glumac * [[3. april]] – [[Margarita Xhepa]], albanska glumica * [[4. april]] – [[Friðrik Ólafsson]], islandski šahist i šahovski funkcioner * [[10. april]] – [[Leo Beenhakker]], nizozemski nogometni trener * [[13. april]] – [[Mario Vargas Llosa]], [[peru]]anski pisac * [[14. april]] – [[Filip David]], [[srbija]]nski pisac i scenarist * [[18. april]] – [[Nikola Pokrivač]], hrvatski nogometaš * [[21. april]] – [[Papa Franjo]], poglavar [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] * [[24. april]] – [[Andrzej Fiedor]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[12. maj]] – [[Vlastimil Hort]], [[Čehoslovačka|čehoslovačko]]-[[Njemačka|njemački]] [[šah]]ovski [[Velemajstor (šah)|velemajstor]] * [[13. maj]] ** [[José Mujica]], [[urugvaj]]ski političar i [[Spisak predsjednika Urugvaja|62.]] [[predsjednik Urugvaja]] ** [[Muhamed Sinvar]], vođa [[Hamas]]a u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]] === Juni === * [[8. juni]] – [[Matija Dedić]], hrvatski [[džez]]-[[pijanist]] i [[kompozitor]] * [[11. juni]] – [[Brian Wilson]], američki muzičar, tekstopisac, pjevač i producent ([[The Beach Boys]]) * [[22. juni]] – [[Žiža Stojanović]], srbijanska glumica * [[26. juni]] – [[Lalo Schifrin]], argentinsko-američki pijanist, kompozitor, aranžer i dirigent === Juli === * [[2. juli]] – [[Julian McMahon]], [[Australija|australsko]]-američki [[glumac]] * [[3. juli]] ** [[Diogo Jota]], portugalski nogometaš ** [[Michael Madsen]], američki glumac * [[4. juli]] – [[Nihat Genç]], [[Turska|turski]] pisac * [[13. juli]] – [[Muhammadu Buhari]], [[Nigerija|nigerijski]] [[general]] i državnik, sedmi i 15. [[predsjednik Nigerije]] * [[16. juli]] – [[Connie Francis]], američka pjevačica i glumica * [[17. juli]] – [[Felix Baumgartner]], [[Austrija|austrijski]] padobranac i BASE-skakač * [[18. juli]] – [[Josip Pejaković]], bosanskohercegovački glumac i dramski pisac * [[22. juli]] – [[Ozzy Osbourne]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleski]] pjevač i tekstopisac * [[24. juli]] – [[Hulk Hogan]], američki profesionalni hrvač, glumac i rok-basist * [[26. juli]] – [[Ervin Rustemagić]], bosanskohercegovački izdavač stripova * [[28. juli]] – [[Laura Dahlmeier]], njemačka biatlonka === August === * [[5. august]] – [[Jorge Costa]], portugalski nogometaš i trener * [[7. august]] – [[Jim Lovell]], američki astronaut * [[9. august]] – [[Nina Erak]], hrvatska glumica * [[11. august]] – [[Gabi Novak]], jugoslavenska i hrvatska pjevačica * [[17. august]] – [[Terence Stamp]], britanski glumac * [[25. august]] – [[Rainer Weiss]], američki fizičar === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Graham Greene (glumac)|Graham Greene]], kanadski glumac * [[4. septembar]] ** [[Giorgio Armani]], italijanski modni dizajner ** [[Katharine, vojvotkinja od Kenta]], članica [[Britanska kraljevska porodica|britanske kraljevske porodice]] * [[5. septembar]] – [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonín Kříž]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[6. septembar]] – [[Rick Davies]], britanski muzičar * [[16. septembar]] ** [[Robert Redford]], američki glumac i režiser ** [[Milivoj Solar]], hrvatski teoretičar književnosti * [[18. septembar]] – [[George Smoot]], američki astrofizičar i kosmolog, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade]] [[2006.]] * [[22. septembar]] – [[Enver Petrovci]], jugoslavensko-kosovski glumac * [[23. septembar]] ** [[Nikola Pilić]], jugoslavensko-hrvatski teniser i trener ** [[Claudia Cardinale]], italijanska glumica === Oktobar === * [[1. oktobar]] – [[Jane Goodall]], britanska [[zoologija|zoologinja]], [[primatologija|primatologinja]] i [[antropologija|antropologinja]] * [[7. oktobar]] – [[Halid Bešlić]], bosanskohercegovački pjevač * [[8. oktobar]] – [[Zdravko Šotra]], jugoslavenski i srbijanski režiser i scenarist * [[9. oktobar]] ** [[Damir Ibrahimović]], bosanskohercegovački filmski producent i režiser ** [[Ola Wærhaug]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu * [[11. oktobar]] – [[Diane Keaton]], američka glumica, režiserka, [[filmski producent|producentica]] i [[scenarist]]ica === Novembar === * [[3. novembar]] ** [[Mladen Žižović]], bosanskohecegovački nogometaš i trener ** [[Dick Cheney]], američki političar i [[potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] * [[6. novembar]] – [[James Watson]], američki molekularni biolog, genetičar i zoolog * [[9. novembar]] – [[Lenny Wilkens]], američki košarkaš i trener * [[29. novembar]] – [[Tom Stoppard]], britanski dramatičar i scenarist === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Elden Campbell]], američki košarkaš * [[2. decembar]] ** [[Irfan Horozović]], bosanskohercegovački književnik ** [[Marko A. Kovačič]], slovenski kipar, video umjetnik, performer, muzičar i pozorišni umjetnik * [[5. decembar]] – [[Frank Gehry]], kanadsko-američki arhitekt * [[8. decembar]] – [[Masato Harada]], japanski glumac i režiser * [[14. decembar]] – [[Rob Reiner]], američki režiser, scenarist, producent, glumac i politički aktivist * [[28. decembar]] – [[Brigitte Bardot]], francuska glumica == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|2025}} {{Normativna kontrola}} ocvwebp1g77xm4sh13bl6d66vf8yvrf 10 532822 3901000 3900922 2026-06-27T23:24:18Z Semso98 54573 3901000 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, RSA, KOR, CZE <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_MEX=3 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=6 |ga_MEX=0 |status_MEX=DA |win_RSA=1 |draw_RSA=1 |loss_RSA=1 |gf_RSA=2 |ga_RSA=3 |status_RSA=A |win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=2 |gf_KOR=2 |ga_KOR=3 |status_KOR= |win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=2 |gf_CZE=2 |ga_CZE=6 |status_CZE=E <!--Team definitions--> |name_MEX={{NOG|MEX}} |name_RSA={{NOG|RSA}} |name_KOR={{NOG|KOR}} |name_CZE={{NOG|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=SUI, CAN, BIH, QAT <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_CAN=1 |draw_CAN=1 |loss_CAN=1 |gf_CAN=8 |ga_CAN=3 |status_CAN=DA |win_BIH=1 |draw_BIH=1 |loss_BIH=1 |gf_BIH=5 |ga_BIH=6 |status_BIH=A |win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=2 |gf_QAT=2 |ga_QAT=10|status_QAT=E |win_SUI=2 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=7 |ga_SUI=3 |status_SUI=A <!--Team definitions--> |name_CAN={{NOG|CAN}} |name_BIH={{NOG|BIH}} |name_QAT={{NOG|QAT}} |name_SUI={{NOG|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BRA, MAR, SCO, HAI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_BRA=2 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=7 |ga_BRA=1 |status_BRA=A |win_MAR=2 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=6 |ga_MAR=3 |status_MAR=A |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=3 |gf_HAI=2 |ga_HAI=8 |status_HAI=E |win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=2 |gf_SCO=1 |ga_SCO=4 |status_SCO= <!--Team definitions--> |name_BRA={{NOG|BRA}} |name_MAR={{NOG|MAR}} |name_HAI={{NOG|HAI}} |name_SCO={{NOG|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, AUS, PAR, TUR <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_USA=2 |draw_USA=0 |loss_USA=1 |gf_USA=8 |ga_USA=4 |status_USA=DA |win_PAR=1 |draw_PAR=1 |loss_PAR=1 |gf_PAR=2 |ga_PAR=4 |status_PAR=A |win_AUS=1 |draw_AUS=1 |loss_AUS=1 |gf_AUS=2 |ga_AUS=2 |status_AUS=A |win_TUR=1 |draw_TUR=0 |loss_TUR=2 |gf_TUR=3 |ga_TUR=5 |status_TUR=E <!--Team definitions--> |name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}} |name_PAR={{NOG|PAR}} |name_AUS={{NOG|AUS}} |name_TUR={{NOG|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CIV, ECU, CUW <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_GER=2 |draw_GER=0 |loss_GER=1 |gf_GER=10|ga_GER=4 |status_GER=A |win_CUW=0 |draw_CUW=1 |loss_CUW=2 |gf_CUW=1 |ga_CUW=9 |status_CUW=E |win_CIV=2 |draw_CIV=0 |loss_CIV=1 |gf_CIV=4 |ga_CIV=2 |status_CIV=A |win_ECU=1 |draw_ECU=1 |loss_ECU=1 |gf_ECU=2 |ga_ECU=2 |status_ECU=A <!--Team definitions--> |name_GER={{NOG|GER}} |name_CUW={{NOG|CUW}} |name_CIV={{NOG|CIV}} |name_ECU={{NOG|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NED, JPN, SWE, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_NED=2 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=10|ga_NED=4 |status_NED=A |win_JPN=1 |draw_JPN=2 |loss_JPN=0 |gf_JPN=7 |ga_JPN=3 |status_JPN=A |win_SWE=1 |draw_SWE=1 |loss_SWE=1 |gf_SWE=7 |ga_SWE=7 |status_SWE=A |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=3 |gf_TUN=2 |ga_TUN=12|status_TUN=E <!--Team definitions--> |name_NED={{NOG|NED}} |name_JPN={{NOG|JPN}} |name_SWE={{NOG|SWE}} |name_TUN={{NOG|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BEL, EGY, IRN, NZL <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_BEL=1 |draw_BEL=2 |loss_BEL=0 |gf_BEL=6 |ga_BEL=2 |status_BEL=A |win_EGY=1 |draw_EGY=2 |loss_EGY=0 |gf_EGY=5 |ga_EGY=3 |status_EGY=A |win_IRN=0 |draw_IRN=3 |loss_IRN=0 |gf_IRN=3 |ga_IRN=3 |status_IRN= |win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=2 |gf_NZL=4 |ga_NZL=10|status_NZL=E <!--Team definitions--> |name_BEL={{NOG|BEL}} |name_EGY={{NOG|EGY}} |name_IRN={{NOG|IRN}} |name_NZL={{NOG|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ESP, CPV, URU, KSA <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_ESP=2 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=5 |ga_ESP=0 |status_ESP=A |win_CPV=0 |draw_CPV=3 |loss_CPV=0 |gf_CPV=2 |ga_CPV=2 |status_CPV=A |win_KSA=0 |draw_KSA=2 |loss_KSA=1 |gf_KSA=1 |ga_KSA=5 |status_KSA=E |win_URU=0 |draw_URU=2 |loss_URU=1 |gf_URU=3 |ga_URU=4 |status_URU=E <!--Team definitions--> |name_ESP={{NOG|ESP}} |name_CPV={{NOG|CPV}} |name_KSA={{NOG|KSA}} |name_URU={{NOG|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FRA, NOR, SEN, IRQ <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_FRA=3 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=10|ga_FRA=2 |status_FRA=A |win_SEN=1 |draw_SEN=0 |loss_SEN=2 |gf_SEN=8 |ga_SEN=6 |status_SEN=A |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=3 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=12|status_IRQ=E |win_NOR=2 |draw_NOR=0 |loss_NOR=1 |gf_NOR=8 |ga_NOR=7 |status_NOR=A <!--Team definitions--> |name_FRA={{NOG|FRA}} |name_SEN={{NOG|SEN}} |name_IRQ={{NOG|IRQ}} |name_NOR={{NOG|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, AUT, ALG, JOR <!--Update team results below (including date)--> |update=22. juna 2026 |win_ARG=2 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=5 |ga_ARG=0 |status_ARG=A |win_ALG=1 |draw_ALG=0 |loss_ALG=1 |gf_ALG=2 |ga_ALG=4 |status_ALG= |win_AUT=1 |draw_AUT=0 |loss_AUT=1 |gf_AUT=3 |ga_AUT=3 |status_AUT= |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=2 |gf_JOR=2 |ga_JOR=5 |status_JOR=E <!--Team definitions--> |name_ARG={{NOG|ARG}} |name_ALG={{NOG|ALG}} |name_AUT={{NOG|AUT}} |name_JOR={{NOG|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=COL, POR, COD, UZB <!--Update team results below (including date)--> |update=23. juna 2026 |win_POR=1 |draw_POR=1 |loss_POR=0 |gf_POR=6 |ga_POR=1 |status_POR= |win_COD=0 |draw_COD=1 |loss_COD=1 |gf_COD=1 |ga_COD=2 |status_COD= |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=2 |gf_UZB=1 |ga_UZB=8 |status_UZB= |win_COL=2 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=4 |ga_COL=1 |status_COL=A <!--Team definitions--> |name_POR={{NOG|POR}} |name_COD={{NOG|COD}} |name_UZB={{NOG|UZB}} |name_COL={{NOG|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, CRO, GHA, PAN <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_ENG=2 |draw_ENG=1 |loss_ENG=0 |gf_ENG=6 |ga_ENG=2 |status_ENG=A |win_CRO=2 |draw_CRO=0 |loss_CRO=1 |gf_CRO=5 |ga_CRO=5 |status_CRO=A |win_GHA=1 |draw_GHA=1 |loss_GHA=1 |gf_GHA=2 |ga_GHA=2 |status_GHA=A |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=3 |gf_PAN=0 |ga_PAN=4 |status_PAN=E <!--Team definitions--> |name_ENG={{NOG|ENG}} |name_CRO={{NOG|CRO}} |name_GHA={{NOG|GHA}} |name_PAN={{NOG|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste. |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrF, GrL, GrE, GrB, GrD, GrI, GrG, GrA, GrJ, GrC, GrH, GrK <!--Update team results below (including date)--> |update=27. juna 2026 |win_GrA=1 |draw_GrA=0 |loss_GrA=2 |gf_GrA=2 |ga_GrA=3 |status_GrA= |win_GrB=1 |draw_GrB=1 |loss_GrB=1 |gf_GrB=5 |ga_GrB=6 |status_GrB=A |win_GrC=1 |draw_GrC=0 |loss_GrC=2 |gf_GrC=1 |ga_GrC=4 |status_GrC=E |win_GrD=1 |draw_GrD=1 |loss_GrD=1 |gf_GrD=2 |ga_GrD=4 |status_GrD=A |win_GrE=1 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=2 |ga_GrE=2 |status_GrE=A |win_GrF=1 |draw_GrF=1 |loss_GrF=1 |gf_GrF=7 |ga_GrF=7 |status_GrF=A |win_GrG=0 |draw_GrG=3 |loss_GrG=0 |gf_GrG=3 |ga_GrG=3 |status_GrG= |win_GrH=0 |draw_GrH=2 |loss_GrH=1 |gf_GrH=3 |ga_GrH=4 |status_GrH=E |win_GrI=1 |draw_GrI=0 |loss_GrI=2 |gf_GrI=8 |ga_GrI=6 |status_GrI=A |win_GrJ=1 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=2 |ga_GrJ=4 |status_GrJ= |win_GrK=0 |draw_GrK=1 |loss_GrK=1 |gf_GrK=1 |ga_GrK=2 |status_GrK= |win_GrL=1 |draw_GrL=1 |loss_GrL=1 |gf_GrL=2 |ga_GrL=2 |status_GrL=A <!--Team definitions--> |name_GrA={{NOG|KOR}} |name_GrB={{NOG|BIH}} |name_GrC={{NOG|SCO}} |name_GrD={{NOG|PAR}} |name_GrE={{NOG|ECU}} |name_GrF={{NOG|SWE}} |name_GrG={{NOG|IRN}} |name_GrH={{NOG|URU}} |name_GrI={{NOG|SEN}} |name_GrJ={{NOG|ALG}} |name_GrK={{NOG|COD}} |name_GrL={{NOG|GHA}} <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]] |group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]] |group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]] |group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]] |group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]] |group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]] |group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]] |group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]] |group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]] |group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]] |group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]] |group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]] </noinclude> 3trnwnaw0a8xcgh1an97iddoefze08x 3901001 3901000 2026-06-27T23:24:53Z Semso98 54573 3901001 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, RSA, KOR, CZE <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_MEX=3 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=6 |ga_MEX=0 |status_MEX=DA |win_RSA=1 |draw_RSA=1 |loss_RSA=1 |gf_RSA=2 |ga_RSA=3 |status_RSA=A |win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=2 |gf_KOR=2 |ga_KOR=3 |status_KOR= |win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=2 |gf_CZE=2 |ga_CZE=6 |status_CZE=E <!--Team definitions--> |name_MEX={{NOG|MEX}} |name_RSA={{NOG|RSA}} |name_KOR={{NOG|KOR}} |name_CZE={{NOG|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=SUI, CAN, BIH, QAT <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_CAN=1 |draw_CAN=1 |loss_CAN=1 |gf_CAN=8 |ga_CAN=3 |status_CAN=DA |win_BIH=1 |draw_BIH=1 |loss_BIH=1 |gf_BIH=5 |ga_BIH=6 |status_BIH=A |win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=2 |gf_QAT=2 |ga_QAT=10|status_QAT=E |win_SUI=2 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=7 |ga_SUI=3 |status_SUI=A <!--Team definitions--> |name_CAN={{NOG|CAN}} |name_BIH={{NOG|BIH}} |name_QAT={{NOG|QAT}} |name_SUI={{NOG|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BRA, MAR, SCO, HAI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_BRA=2 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=7 |ga_BRA=1 |status_BRA=A |win_MAR=2 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=6 |ga_MAR=3 |status_MAR=A |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=3 |gf_HAI=2 |ga_HAI=8 |status_HAI=E |win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=2 |gf_SCO=1 |ga_SCO=4 |status_SCO=E <!--Team definitions--> |name_BRA={{NOG|BRA}} |name_MAR={{NOG|MAR}} |name_HAI={{NOG|HAI}} |name_SCO={{NOG|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, AUS, PAR, TUR <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_USA=2 |draw_USA=0 |loss_USA=1 |gf_USA=8 |ga_USA=4 |status_USA=DA |win_PAR=1 |draw_PAR=1 |loss_PAR=1 |gf_PAR=2 |ga_PAR=4 |status_PAR=A |win_AUS=1 |draw_AUS=1 |loss_AUS=1 |gf_AUS=2 |ga_AUS=2 |status_AUS=A |win_TUR=1 |draw_TUR=0 |loss_TUR=2 |gf_TUR=3 |ga_TUR=5 |status_TUR=E <!--Team definitions--> |name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}} |name_PAR={{NOG|PAR}} |name_AUS={{NOG|AUS}} |name_TUR={{NOG|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CIV, ECU, CUW <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_GER=2 |draw_GER=0 |loss_GER=1 |gf_GER=10|ga_GER=4 |status_GER=A |win_CUW=0 |draw_CUW=1 |loss_CUW=2 |gf_CUW=1 |ga_CUW=9 |status_CUW=E |win_CIV=2 |draw_CIV=0 |loss_CIV=1 |gf_CIV=4 |ga_CIV=2 |status_CIV=A |win_ECU=1 |draw_ECU=1 |loss_ECU=1 |gf_ECU=2 |ga_ECU=2 |status_ECU=A <!--Team definitions--> |name_GER={{NOG|GER}} |name_CUW={{NOG|CUW}} |name_CIV={{NOG|CIV}} |name_ECU={{NOG|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NED, JPN, SWE, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_NED=2 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=10|ga_NED=4 |status_NED=A |win_JPN=1 |draw_JPN=2 |loss_JPN=0 |gf_JPN=7 |ga_JPN=3 |status_JPN=A |win_SWE=1 |draw_SWE=1 |loss_SWE=1 |gf_SWE=7 |ga_SWE=7 |status_SWE=A |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=3 |gf_TUN=2 |ga_TUN=12|status_TUN=E <!--Team definitions--> |name_NED={{NOG|NED}} |name_JPN={{NOG|JPN}} |name_SWE={{NOG|SWE}} |name_TUN={{NOG|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BEL, EGY, IRN, NZL <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_BEL=1 |draw_BEL=2 |loss_BEL=0 |gf_BEL=6 |ga_BEL=2 |status_BEL=A |win_EGY=1 |draw_EGY=2 |loss_EGY=0 |gf_EGY=5 |ga_EGY=3 |status_EGY=A |win_IRN=0 |draw_IRN=3 |loss_IRN=0 |gf_IRN=3 |ga_IRN=3 |status_IRN= |win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=2 |gf_NZL=4 |ga_NZL=10|status_NZL=E <!--Team definitions--> |name_BEL={{NOG|BEL}} |name_EGY={{NOG|EGY}} |name_IRN={{NOG|IRN}} |name_NZL={{NOG|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ESP, CPV, URU, KSA <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_ESP=2 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=5 |ga_ESP=0 |status_ESP=A |win_CPV=0 |draw_CPV=3 |loss_CPV=0 |gf_CPV=2 |ga_CPV=2 |status_CPV=A |win_KSA=0 |draw_KSA=2 |loss_KSA=1 |gf_KSA=1 |ga_KSA=5 |status_KSA=E |win_URU=0 |draw_URU=2 |loss_URU=1 |gf_URU=3 |ga_URU=4 |status_URU=E <!--Team definitions--> |name_ESP={{NOG|ESP}} |name_CPV={{NOG|CPV}} |name_KSA={{NOG|KSA}} |name_URU={{NOG|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FRA, NOR, SEN, IRQ <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_FRA=3 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=10|ga_FRA=2 |status_FRA=A |win_SEN=1 |draw_SEN=0 |loss_SEN=2 |gf_SEN=8 |ga_SEN=6 |status_SEN=A |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=3 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=12|status_IRQ=E |win_NOR=2 |draw_NOR=0 |loss_NOR=1 |gf_NOR=8 |ga_NOR=7 |status_NOR=A <!--Team definitions--> |name_FRA={{NOG|FRA}} |name_SEN={{NOG|SEN}} |name_IRQ={{NOG|IRQ}} |name_NOR={{NOG|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, AUT, ALG, JOR <!--Update team results below (including date)--> |update=22. juna 2026 |win_ARG=2 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=5 |ga_ARG=0 |status_ARG=A |win_ALG=1 |draw_ALG=0 |loss_ALG=1 |gf_ALG=2 |ga_ALG=4 |status_ALG= |win_AUT=1 |draw_AUT=0 |loss_AUT=1 |gf_AUT=3 |ga_AUT=3 |status_AUT= |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=2 |gf_JOR=2 |ga_JOR=5 |status_JOR=E <!--Team definitions--> |name_ARG={{NOG|ARG}} |name_ALG={{NOG|ALG}} |name_AUT={{NOG|AUT}} |name_JOR={{NOG|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=COL, POR, COD, UZB <!--Update team results below (including date)--> |update=23. juna 2026 |win_POR=1 |draw_POR=1 |loss_POR=0 |gf_POR=6 |ga_POR=1 |status_POR= |win_COD=0 |draw_COD=1 |loss_COD=1 |gf_COD=1 |ga_COD=2 |status_COD= |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=2 |gf_UZB=1 |ga_UZB=8 |status_UZB= |win_COL=2 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=4 |ga_COL=1 |status_COL=A <!--Team definitions--> |name_POR={{NOG|POR}} |name_COD={{NOG|COD}} |name_UZB={{NOG|UZB}} |name_COL={{NOG|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, CRO, GHA, PAN <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_ENG=2 |draw_ENG=1 |loss_ENG=0 |gf_ENG=6 |ga_ENG=2 |status_ENG=A |win_CRO=2 |draw_CRO=0 |loss_CRO=1 |gf_CRO=5 |ga_CRO=5 |status_CRO=A |win_GHA=1 |draw_GHA=1 |loss_GHA=1 |gf_GHA=2 |ga_GHA=2 |status_GHA=A |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=3 |gf_PAN=0 |ga_PAN=4 |status_PAN=E <!--Team definitions--> |name_ENG={{NOG|ENG}} |name_CRO={{NOG|CRO}} |name_GHA={{NOG|GHA}} |name_PAN={{NOG|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste. |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrF, GrL, GrE, GrB, GrD, GrI, GrG, GrA, GrJ, GrC, GrH, GrK <!--Update team results below (including date)--> |update=27. juna 2026 |win_GrA=1 |draw_GrA=0 |loss_GrA=2 |gf_GrA=2 |ga_GrA=3 |status_GrA= |win_GrB=1 |draw_GrB=1 |loss_GrB=1 |gf_GrB=5 |ga_GrB=6 |status_GrB=A |win_GrC=1 |draw_GrC=0 |loss_GrC=2 |gf_GrC=1 |ga_GrC=4 |status_GrC=E |win_GrD=1 |draw_GrD=1 |loss_GrD=1 |gf_GrD=2 |ga_GrD=4 |status_GrD=A |win_GrE=1 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=2 |ga_GrE=2 |status_GrE=A |win_GrF=1 |draw_GrF=1 |loss_GrF=1 |gf_GrF=7 |ga_GrF=7 |status_GrF=A |win_GrG=0 |draw_GrG=3 |loss_GrG=0 |gf_GrG=3 |ga_GrG=3 |status_GrG= |win_GrH=0 |draw_GrH=2 |loss_GrH=1 |gf_GrH=3 |ga_GrH=4 |status_GrH=E |win_GrI=1 |draw_GrI=0 |loss_GrI=2 |gf_GrI=8 |ga_GrI=6 |status_GrI=A |win_GrJ=1 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=2 |ga_GrJ=4 |status_GrJ= |win_GrK=0 |draw_GrK=1 |loss_GrK=1 |gf_GrK=1 |ga_GrK=2 |status_GrK= |win_GrL=1 |draw_GrL=1 |loss_GrL=1 |gf_GrL=2 |ga_GrL=2 |status_GrL=A <!--Team definitions--> |name_GrA={{NOG|KOR}} |name_GrB={{NOG|BIH}} |name_GrC={{NOG|SCO}} |name_GrD={{NOG|PAR}} |name_GrE={{NOG|ECU}} |name_GrF={{NOG|SWE}} |name_GrG={{NOG|IRN}} |name_GrH={{NOG|URU}} |name_GrI={{NOG|SEN}} |name_GrJ={{NOG|ALG}} |name_GrK={{NOG|COD}} |name_GrL={{NOG|GHA}} <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]] |group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]] |group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]] |group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]] |group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]] |group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]] |group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]] |group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]] |group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]] |group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]] |group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]] |group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]] </noinclude> ivzx2q8514qvjwejl1lxdh63t9u40ae 3901038 3901001 2026-06-28T09:32:22Z Semso98 54573 3901038 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, RSA, KOR, CZE <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_MEX=3 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=6 |ga_MEX=0 |status_MEX=D |win_RSA=1 |draw_RSA=1 |loss_RSA=1 |gf_RSA=2 |ga_RSA=3 |win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=2 |gf_KOR=2 |ga_KOR=3 |win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=2 |gf_CZE=2 |ga_CZE=6 <!--Team definitions--> |name_MEX={{NOG|MEX}} |name_RSA={{NOG|RSA}} |name_KOR={{NOG|KOR}} |name_CZE={{NOG|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=SUI, CAN, BIH, QAT |hth_CAN=Izjednačen međusobni rezultat (Kanada 1–1 Bosna i Hercegovina). Za odlučivanje konačnih pozicija korištena ukupna gol-razlika. |hth_BIH=CAN <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_CAN=1 |draw_CAN=1 |loss_CAN=1 |gf_CAN=8 |ga_CAN=3 |status_CAN=D |win_BIH=1 |draw_BIH=1 |loss_BIH=1 |gf_BIH=5 |ga_BIH=6 |win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=2 |gf_QAT=2 |ga_QAT=10 |win_SUI=2 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=7 |ga_SUI=3 <!--Team definitions--> |name_CAN={{NOG|CAN}} |name_BIH={{NOG|BIH}} |name_QAT={{NOG|QAT}} |name_SUI={{NOG|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BRA, MAR, SCO, HAI |hth_BRA=Izjednačen međusobni rezultat (Brazil 1–1 Maroko). Za odlučivanje konačnih pozicija korištena ukupna gol-razlika. |hth_MAR=BRA <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_BRA=2 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=7 |ga_BRA=1 |win_MAR=2 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=6 |ga_MAR=3 |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=3 |gf_HAI=2 |ga_HAI=8 |win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=2 |gf_SCO=1 |ga_SCO=4 <!--Team definitions--> |name_BRA={{NOG|BRA}} |name_MAR={{NOG|MAR}} |name_HAI={{NOG|HAI}} |name_SCO={{NOG|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, AUS, PAR, TUR |hth_AUS=Izjednačen međusobni rezultat (Paragvaj 0–0 Australija). Za odlučivanje konačnih pozicija korištena ukupna gol-razlika. |hth_PAR=AUS <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_USA=2 |draw_USA=0 |loss_USA=1 |gf_USA=8 |ga_USA=4 |status_USA=D |win_PAR=1 |draw_PAR=1 |loss_PAR=1 |gf_PAR=2 |ga_PAR=4 |win_AUS=1 |draw_AUS=1 |loss_AUS=1 |gf_AUS=2 |ga_AUS=2 |win_TUR=1 |draw_TUR=0 |loss_TUR=2 |gf_TUR=3 |ga_TUR=5 <!--Team definitions--> |name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}} |name_PAR={{NOG|PAR}} |name_AUS={{NOG|AUS}} |name_TUR={{NOG|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CIV, ECU, CUW |hth_GER=Međusobni rezultat: Njemačka 2–1 Obala Slonovače. |hth_CIV=GER <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_GER=2 |draw_GER=0 |loss_GER=1 |gf_GER=10|ga_GER=4 |win_CUW=0 |draw_CUW=1 |loss_CUW=2 |gf_CUW=1 |ga_CUW=9 |win_CIV=2 |draw_CIV=0 |loss_CIV=1 |gf_CIV=4 |ga_CIV=2 |win_ECU=1 |draw_ECU=1 |loss_ECU=1 |gf_ECU=2 |ga_ECU=2 <!--Team definitions--> |name_GER={{NOG|GER}} |name_CUW={{NOG|CUW}} |name_CIV={{NOG|CIV}} |name_ECU={{NOG|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NED, JPN, SWE, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_NED=2 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=10|ga_NED=4 |win_JPN=1 |draw_JPN=2 |loss_JPN=0 |gf_JPN=7 |ga_JPN=3 |win_SWE=1 |draw_SWE=1 |loss_SWE=1 |gf_SWE=7 |ga_SWE=7 |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=3 |gf_TUN=2 |ga_TUN=12 <!--Team definitions--> |name_NED={{NOG|NED}} |name_JPN={{NOG|JPN}} |name_SWE={{NOG|SWE}} |name_TUN={{NOG|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BEL, EGY, IRN, NZL |hth_BEL=Izjednačen međusobni rezultat (Belgija 1–1 Egipat). Za odlučivanje konačnih pozicija korištena ukupna gol-razlika. |hth_EGY=BEL <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_BEL=1 |draw_BEL=2 |loss_BEL=0 |gf_BEL=6 |ga_BEL=2 |win_EGY=1 |draw_EGY=2 |loss_EGY=0 |gf_EGY=5 |ga_EGY=3 |win_IRN=0 |draw_IRN=3 |loss_IRN=0 |gf_IRN=3 |ga_IRN=3 |win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=2 |gf_NZL=4 |ga_NZL=10 <!--Team definitions--> |name_BEL={{NOG|BEL}} |name_EGY={{NOG|EGY}} |name_IRN={{NOG|IRN}} |name_NZL={{NOG|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ESP, CPV, URU, KSA |hth_URU=Izjednačen međusobni rezultat (Saudijska Arabija 1–1 Urugvaj). Za odlučivanje konačnih pozicija korištena ukupna gol-razlika. |hth_KSA=URU <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_ESP=2 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=5 |ga_ESP=0 |win_CPV=0 |draw_CPV=3 |loss_CPV=0 |gf_CPV=2 |ga_CPV=2 |win_KSA=0 |draw_KSA=2 |loss_KSA=1 |gf_KSA=1 |ga_KSA=5 |win_URU=0 |draw_URU=2 |loss_URU=1 |gf_URU=3 |ga_URU=4 <!--Team definitions--> |name_ESP={{NOG|ESP}} |name_CPV={{NOG|CPV}} |name_KSA={{NOG|KSA}} |name_URU={{NOG|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FRA, NOR, SEN, IRQ <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_FRA=3 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=10|ga_FRA=2 |win_SEN=1 |draw_SEN=0 |loss_SEN=2 |gf_SEN=8 |ga_SEN=6 |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=3 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=12 |win_NOR=2 |draw_NOR=0 |loss_NOR=1 |gf_NOR=8 |ga_NOR=7 <!--Team definitions--> |name_FRA={{NOG|FRA}} |name_SEN={{NOG|SEN}} |name_IRQ={{NOG|IRQ}} |name_NOR={{NOG|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, AUT, ALG, JOR |hth_AUT=Izjednačen međusobni rezultat (Alžir 3–3 Austrija). Za odlučivanje konačnih pozicija korištena ukupna gol-razlika. |hth_ALG=AUT <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_ARG=3 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=8 |ga_ARG=1 |win_ALG=1 |draw_ALG=1 |loss_ALG=1 |gf_ALG=5 |ga_ALG=7 |win_AUT=1 |draw_AUT=1 |loss_AUT=1 |gf_AUT=6 |ga_AUT=6 |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=3 |gf_JOR=3 |ga_JOR=8 <!--Team definitions--> |name_ARG={{NOG|ARG}} |name_ALG={{NOG|ALG}} |name_AUT={{NOG|AUT}} |name_JOR={{NOG|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=COL, POR, COD, UZB <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_POR=1 |draw_POR=2 |loss_POR=0 |gf_POR=6 |ga_POR=1 |win_COD=1 |draw_COD=1 |loss_COD=1 |gf_COD=4 |ga_COD=3 |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=3 |gf_UZB=2 |ga_UZB=11 |win_COL=2 |draw_COL=1 |loss_COL=0 |gf_COL=4 |ga_COL=1 <!--Team definitions--> |name_POR={{NOG|POR}} |name_COD={{NOG|COD}} |name_UZB={{NOG|UZB}} |name_COL={{NOG|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, CRO, GHA, PAN <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_ENG=2 |draw_ENG=1 |loss_ENG=0 |gf_ENG=6 |ga_ENG=2 |win_CRO=2 |draw_CRO=0 |loss_CRO=1 |gf_CRO=5 |ga_CRO=5 |win_GHA=1 |draw_GHA=1 |loss_GHA=1 |gf_GHA=2 |ga_GHA=2 |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=3 |gf_PAN=0 |ga_PAN=4 <!--Team definitions--> |name_ENG={{NOG|ENG}} |name_CRO={{NOG|CRO}} |name_GHA={{NOG|GHA}} |name_PAN={{NOG|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} |Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste. |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrK, GrF, GrL, GrE, GrB, GrJ, GrD, GrI, GrG, GrA, GrC, GrH <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_GrA=1 |draw_GrA=0 |loss_GrA=2 |gf_GrA=2 |ga_GrA=3 |win_GrB=1 |draw_GrB=1 |loss_GrB=1 |gf_GrB=5 |ga_GrB=6 |win_GrC=1 |draw_GrC=0 |loss_GrC=2 |gf_GrC=1 |ga_GrC=4 |win_GrD=1 |draw_GrD=1 |loss_GrD=1 |gf_GrD=2 |ga_GrD=4 |win_GrE=1 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=2 |ga_GrE=2 |win_GrF=1 |draw_GrF=1 |loss_GrF=1 |gf_GrF=7 |ga_GrF=7 |win_GrG=0 |draw_GrG=3 |loss_GrG=0 |gf_GrG=3 |ga_GrG=3 |win_GrH=0 |draw_GrH=2 |loss_GrH=1 |gf_GrH=3 |ga_GrH=4 |win_GrI=1 |draw_GrI=0 |loss_GrI=2 |gf_GrI=8 |ga_GrI=6 |win_GrJ=1 |draw_GrJ=1 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=5 |ga_GrJ=7 |win_GrK=1 |draw_GrK=1 |loss_GrK=1 |gf_GrK=4 |ga_GrK=3 |win_GrL=1 |draw_GrL=1 |loss_GrL=1 |gf_GrL=2 |ga_GrL=2 <!--Team definitions--> |name_GrA={{NOG|KOR}} |name_GrB={{NOG|BIH}} |name_GrC={{NOG|SCO}} |name_GrD={{NOG|PAR}} |name_GrE={{NOG|ECU}} |name_GrF={{NOG|SWE}} |name_GrG={{NOG|IRN}} |name_GrH={{NOG|URU}} |name_GrI={{NOG|SEN}} |name_GrJ={{NOG|ALG}} |name_GrK={{NOG|COD}} |name_GrL={{NOG|GHA}} <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]] |group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]] |group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]] |group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]] |group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]] |group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]] |group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]] |group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]] |group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]] |group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]] |group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]] |group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]] </noinclude> kesjjhpcmqi9eph20zyv9l2iyu0h0s9 0 533145 3901039 3900066 2026-06-28T09:33:09Z Semso98 54573 /* Alžir – Austrija */ 3901039 wikitext text/x-wiki '''Grupa J''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 16. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]], [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] i [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordan]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe J će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Drugoplasirana ekipa grupe J će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Trećeplasirana ekipa grupe J ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Argentina – Alžir=== <section begin=J1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Alžir|3–0}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= *[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|17||60||76}} |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance=69.045 |referee=[[Szymon Marciniak]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 }}<section end=J1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _arg26h |pattern_b = _arg26hA_wc |pattern_ra = _arg26h |pattern_sh = _arg26h |pattern_so = _arg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Argentina }} |{{Football kit |pattern_la = _alg26a |pattern_b = _alg26aA |pattern_ra = _alg26a |pattern_sh = _bel26a |pattern_so = _adidasblackl |leftarm = 1b4531 |body = 1b4531 |rightarm = 1b4531 |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Alžir }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Austrija – Jordan=== <section begin=J2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=21:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|AUT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Austria – Jordan|3–1}} |team2={{NOG|JOR}} |goals1= *[[Romano Schmid|Schmid]] {{goal|20}} *[[Yazan Al-Arab|Al-Arab]] {{goal|76|a.g.}} *[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{goal|90+12|pen.}} |goals2= *[[Ali Olwan|Olwan]] {{goal|50}} |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance=68.527 |referee=[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 }}<section end=J2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _aut26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = FF0000 |title = Austrija }} |{{Football kit |pattern_la = _jor26h |pattern_b = _jor26h |pattern_ra = _jor26h |pattern_sh = _jor26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Jordan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Argentina – Austrija=== <section begin=J3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Austrija|2–0}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= *[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|38||90+5}} |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance=70.649 |referee=[[Amin Omar]] ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 }}<section end=J3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _arg26h |pattern_b = _arg26hA_wc |pattern_ra = _arg26h |pattern_sh = _arg26h |pattern_so = _arg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Argentina }} |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _gha26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = FFFFFF |socks = FF0000 |title = Austrija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Jordan – Alžir=== <section begin=J4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Alžir|1–2}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= *[[Nizar Al-Rashdan|Al-Rashdan]] {{goal|36}} |goals2= *[[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{goal|69}} *[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{goal|82}} |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance=68.371 |referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 }}<section end=J4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jor26a |pattern_b = _jor26a |pattern_ra = _jor26a |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Jordan }} |{{Football kit |pattern_la = _alg26h |pattern_b = _alg26hA |pattern_ra = _alg26h |pattern_sh = _alg26h |pattern_so = _alg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = F3F3F3 |title = Alžir }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Alžir – Austrija=== <section begin=J5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ALG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Alžir – Austrija|3–3}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= *[[Rafik Belghali|Belghali]] {{goal|45}} *[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{goal|60||90+3}} |goals2= *[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{goal|28}} *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{goal|55}} *[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{goal|90+6}} |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance=69.045 |referee=[[Ilgiz Tantashev]] ([[Nogometni savez Uzbekistana|Uzbekistan]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 }}<section end=J5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _alg26h |pattern_b = _alg26hA |pattern_ra = _alg26h |pattern_sh = _alg26h |pattern_so = _alg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = F3F3F3 |title = Alžir }} |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _aut26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = FF0000 |title = Austrija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Jordan – Argentina=== <section begin=J6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Argentina|Utakmica 70}} |team2={{NOG|ARG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 }}<section end=J6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jor26h |pattern_b = _jor26h |pattern_ra = _jor26h |pattern_sh = _jor26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Jordan }} |{{Football kit |pattern_la = _arg26A |pattern_b = _arg26aA_wc |pattern_ra = _arg26A |pattern_sh = _arg26A |pattern_so = _adidaswhitel |leftarm = 000000 |body = 000000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Argentina }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group J}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa J]] 8furd5jjurav7vdemgbitad0onfr9lj 3901040 3901039 2026-06-28T09:33:57Z Semso98 54573 /* Jordan – Argentina */ 3901040 wikitext text/x-wiki '''Grupa J''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 16. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]], [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] i [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordan]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe J će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Drugoplasirana ekipa grupe J će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Trećeplasirana ekipa grupe J ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Argentina – Alžir=== <section begin=J1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Alžir|3–0}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= *[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|17||60||76}} |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance=69.045 |referee=[[Szymon Marciniak]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 }}<section end=J1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _arg26h |pattern_b = _arg26hA_wc |pattern_ra = _arg26h |pattern_sh = _arg26h |pattern_so = _arg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Argentina }} |{{Football kit |pattern_la = _alg26a |pattern_b = _alg26aA |pattern_ra = _alg26a |pattern_sh = _bel26a |pattern_so = _adidasblackl |leftarm = 1b4531 |body = 1b4531 |rightarm = 1b4531 |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Alžir }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Austrija – Jordan=== <section begin=J2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=21:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|AUT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Austria – Jordan|3–1}} |team2={{NOG|JOR}} |goals1= *[[Romano Schmid|Schmid]] {{goal|20}} *[[Yazan Al-Arab|Al-Arab]] {{goal|76|a.g.}} *[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{goal|90+12|pen.}} |goals2= *[[Ali Olwan|Olwan]] {{goal|50}} |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance=68.527 |referee=[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 }}<section end=J2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _aut26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = FF0000 |title = Austrija }} |{{Football kit |pattern_la = _jor26h |pattern_b = _jor26h |pattern_ra = _jor26h |pattern_sh = _jor26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Jordan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Argentina – Austrija=== <section begin=J3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Austrija|2–0}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= *[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|38||90+5}} |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance=70.649 |referee=[[Amin Omar]] ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 }}<section end=J3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _arg26h |pattern_b = _arg26hA_wc |pattern_ra = _arg26h |pattern_sh = _arg26h |pattern_so = _arg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Argentina }} |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _gha26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = FFFFFF |socks = FF0000 |title = Austrija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Jordan – Alžir=== <section begin=J4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Alžir|1–2}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= *[[Nizar Al-Rashdan|Al-Rashdan]] {{goal|36}} |goals2= *[[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{goal|69}} *[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{goal|82}} |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance=68.371 |referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 }}<section end=J4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jor26a |pattern_b = _jor26a |pattern_ra = _jor26a |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Jordan }} |{{Football kit |pattern_la = _alg26h |pattern_b = _alg26hA |pattern_ra = _alg26h |pattern_sh = _alg26h |pattern_so = _alg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = F3F3F3 |title = Alžir }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Alžir – Austrija=== <section begin=J5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ALG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Alžir – Austrija|3–3}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= *[[Rafik Belghali|Belghali]] {{goal|45}} *[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{goal|60||90+3}} |goals2= *[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{goal|28}} *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{goal|55}} *[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{goal|90+6}} |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance=69.045 |referee=[[Ilgiz Tantashev]] ([[Nogometni savez Uzbekistana|Uzbekistan]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 }}<section end=J5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _alg26h |pattern_b = _alg26hA |pattern_ra = _alg26h |pattern_sh = _alg26h |pattern_so = _alg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = F3F3F3 |title = Alžir }} |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _aut26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = FF0000 |title = Austrija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Jordan – Argentina=== <section begin=J6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Argentina|1–3}} |team2={{NOG|ARG}} |goals1= *[[Musa Al-Taamari|Al-Taamari]] {{goal|55}} |goals2= *[[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{goal|19}} *[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{goal|31|pen.}} *[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|80}} |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance=70.649 |referee=[[István Kovács (nogometni sudija)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 }}<section end=J6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jor26h |pattern_b = _jor26h |pattern_ra = _jor26h |pattern_sh = _jor26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Jordan }} |{{Football kit |pattern_la = _arg26A |pattern_b = _arg26aA_wc |pattern_ra = _arg26A |pattern_sh = _arg26A |pattern_so = _adidaswhitel |leftarm = 000000 |body = 000000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Argentina }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group J}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa J]] 6vz9xwh63oxyzttj304ec3t45nuh40n 0 533147 3901041 3900238 2026-06-28T09:34:27Z Semso98 54573 /* Kolumbija – Portugal */ 3901041 wikitext text/x-wiki '''Grupa K''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 17. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]], [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]], [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe K će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]]. * Drugoplasirana ekipa grupe K će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]]. * Trećeplasirana ekipa grupe K ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Portugal – DR Kongo=== <section begin=K1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|POR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Portugal – DR Kongo|1–1}} |team2={{NOG|COD}} |goals1= *[[João Neves|J. Neves]] {{goal|6}} |goals2= *[[Yoane Wissa|Wissa]] {{goal|45+5}} |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance=68.777 |referee=[[Abdulrahman Al-Jassim]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 }}<section end=K1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _por26h |pattern_b = _por26h |pattern_ra = _por26h |pattern_sh = _por26h |pattern_so = _por26h2l |leftarm = a73737 |body = a73737 |rightarm = a73737 |shorts = a73737 |socks = a73737 |title = Portugal }} |{{Football kit |pattern_la = _cod2526h |pattern_b = _cod2526h |pattern_ra = _cod2526h |pattern_sh = _cod2526h |pattern_so = |leftarm = 00b7ef |body = 00b7ef |rightarm = 00b7ef |shorts = 00b7ef |socks = 00b7ef |title = {{nowrap|DR Kongo}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Uzbekistan – Kolumbija=== <section begin=K2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|UZB}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Uzbekistan – Kolumbija|1–3}} |team2={{NOG|COL}} |goals1= *[[Abbosbek Fayzullaev|Fayzullaev]] {{goal|60}} |goals2= *[[Daniel Muñoz (nogometaš)|Muñoz]] {{goal|40}} *[[Luis Díaz (nogometaš)|Díaz]] {{goal|65}} *[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |stadium=[[Stadion "Azteca"]], [[Ciudad de México]] |attendance=80,824 |referee=[[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 }}<section end=K2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = |pattern_b = _uzb26a |pattern_ra = |pattern_sh = _uzb26a |pattern_so = _uzb26al |leftarm = FFFFFF |body = |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Uzbekistan }} |{{Football kit |pattern_la = _col26a |pattern_b = _col26aA |pattern_ra = _col26a |pattern_sh = _col26a |pattern_so = _col26a2l |leftarm = 243561 |body = 243561 |rightarm = 243561 |shorts = 243561 |socks = FFFF00 |title = Kolumbija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Portugal – Uzbekistan=== <section begin=K3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|POR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Portugal – Uzbekistan|5–0}} |team2={{NOG|UZB}} |goals1= * [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{goal|6||39}} * [[Nuno Mendes (nogometaš)|Mendes]] {{goal|17}} * [[Abduvohid Nematov|Nematov]] {{goal|60|a.g.}} * [[Rafael Leão|Leão]] {{goal|87}} |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance=68.777 |referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 }}<section end=K3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _por26h |pattern_b = _por26h |pattern_ra = _por26h |pattern_sh = _por26h |pattern_so = _por26h2l |leftarm = a73737 |body = a73737 |rightarm = a73737 |shorts = a73737 |socks = a73737 |title = Portugal }} |{{Football kit |pattern_la = |pattern_b = _uzb26a |pattern_ra = |pattern_sh = _uzb26a |pattern_so = _uzb26al |leftarm = FFFFFF |body = |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Uzbekistan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Kolumbija – DR Kongo=== <section begin=K4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|COL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Kolumbija – DR Kongo|1–0}} |team2={{NOG|COD}} |goals1= * [[Daniel Muñoz (nogometaš)|Muñoz]] {{goal|76}} |goals2= |stadium=[[Stadion "Akron"]], [[Zapopan]] |attendance=45.358 |referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 }}<section end=K4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _col26h |pattern_b = _col26h |pattern_ra = _col26h |pattern_sh = _col26h2 |pattern_so = |leftarm = F4E201 |body = F4E201 |rightarm = F4E201 |shorts = FFFFFF |socks = FF0000 |title = Kolumbija }} |{{Football kit |pattern_la = _cod2526h |pattern_b = _cod2526h |pattern_ra = _cod2526h |pattern_sh = _cod2526h |pattern_so = |leftarm = 00b7ef |body = 00b7ef |rightarm = 00b7ef |shorts = 00b7ef |socks = 00b7ef |title = {{nowrap|DR Kongo}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Kolumbija – Portugal=== <section begin=K5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=19:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|COL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Kolumbija – Portugal|0–0}} |team2={{NOG|POR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance=64.478 |referee=[[Alireza Faghani]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 }}<section end=K5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _col26h |pattern_b = _col26h |pattern_ra = _col26h |pattern_sh = _col26h |pattern_so = _col26h2l |leftarm = F4E201 |body = F4E201 |rightarm = F4E201 |shorts = 005DA4 |socks = FFFFFF |title = Kolumbija }} |{{Football kit |pattern_la = _por26h |pattern_b = _por26h |pattern_ra = _por26h |pattern_sh = _por26h |pattern_so = _por26h2l |leftarm = a73737 |body = a73737 |rightarm = a73737 |shorts = a73737 |socks = a73737 |title = Portugal }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===DR Kongo – Uzbekistan=== <section begin=K6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=19:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|COD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#DR Kongo – Uzbekistan|Utakmica 72}} |team2={{NOG|UZB}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 }}<section end=K6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _cod2526t |pattern_b = _cod2526t |pattern_ra = _cod2526t |pattern_sh = _cod2526t |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = {{nowrap|DR Kongo}} }} |{{Football kit |pattern_la = |pattern_b = _uzb26a |pattern_ra = |pattern_sh = _uzb26a |pattern_so = _uzb26al |leftarm = FFFFFF |body = |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Uzbekistan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group K}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa K]] g0uikcebnbb99azmubdbjuweumitig5 3901042 3901041 2026-06-28T09:35:16Z Semso98 54573 /* DR Kongo – Uzbekistan */ 3901042 wikitext text/x-wiki '''Grupa K''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 17. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]], [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]], [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe K će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]]. * Drugoplasirana ekipa grupe K će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]]. * Trećeplasirana ekipa grupe K ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Portugal – DR Kongo=== <section begin=K1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|POR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Portugal – DR Kongo|1–1}} |team2={{NOG|COD}} |goals1= *[[João Neves|J. Neves]] {{goal|6}} |goals2= *[[Yoane Wissa|Wissa]] {{goal|45+5}} |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance=68.777 |referee=[[Abdulrahman Al-Jassim]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 }}<section end=K1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _por26h |pattern_b = _por26h |pattern_ra = _por26h |pattern_sh = _por26h |pattern_so = _por26h2l |leftarm = a73737 |body = a73737 |rightarm = a73737 |shorts = a73737 |socks = a73737 |title = Portugal }} |{{Football kit |pattern_la = _cod2526h |pattern_b = _cod2526h |pattern_ra = _cod2526h |pattern_sh = _cod2526h |pattern_so = |leftarm = 00b7ef |body = 00b7ef |rightarm = 00b7ef |shorts = 00b7ef |socks = 00b7ef |title = {{nowrap|DR Kongo}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Uzbekistan – Kolumbija=== <section begin=K2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|UZB}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Uzbekistan – Kolumbija|1–3}} |team2={{NOG|COL}} |goals1= *[[Abbosbek Fayzullaev|Fayzullaev]] {{goal|60}} |goals2= *[[Daniel Muñoz (nogometaš)|Muñoz]] {{goal|40}} *[[Luis Díaz (nogometaš)|Díaz]] {{goal|65}} *[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |stadium=[[Stadion "Azteca"]], [[Ciudad de México]] |attendance=80,824 |referee=[[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 }}<section end=K2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = |pattern_b = _uzb26a |pattern_ra = |pattern_sh = _uzb26a |pattern_so = _uzb26al |leftarm = FFFFFF |body = |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Uzbekistan }} |{{Football kit |pattern_la = _col26a |pattern_b = _col26aA |pattern_ra = _col26a |pattern_sh = _col26a |pattern_so = _col26a2l |leftarm = 243561 |body = 243561 |rightarm = 243561 |shorts = 243561 |socks = FFFF00 |title = Kolumbija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Portugal – Uzbekistan=== <section begin=K3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|POR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Portugal – Uzbekistan|5–0}} |team2={{NOG|UZB}} |goals1= * [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{goal|6||39}} * [[Nuno Mendes (nogometaš)|Mendes]] {{goal|17}} * [[Abduvohid Nematov|Nematov]] {{goal|60|a.g.}} * [[Rafael Leão|Leão]] {{goal|87}} |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance=68.777 |referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 }}<section end=K3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _por26h |pattern_b = _por26h |pattern_ra = _por26h |pattern_sh = _por26h |pattern_so = _por26h2l |leftarm = a73737 |body = a73737 |rightarm = a73737 |shorts = a73737 |socks = a73737 |title = Portugal }} |{{Football kit |pattern_la = |pattern_b = _uzb26a |pattern_ra = |pattern_sh = _uzb26a |pattern_so = _uzb26al |leftarm = FFFFFF |body = |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Uzbekistan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Kolumbija – DR Kongo=== <section begin=K4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|COL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Kolumbija – DR Kongo|1–0}} |team2={{NOG|COD}} |goals1= * [[Daniel Muñoz (nogometaš)|Muñoz]] {{goal|76}} |goals2= |stadium=[[Stadion "Akron"]], [[Zapopan]] |attendance=45.358 |referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 }}<section end=K4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _col26h |pattern_b = _col26h |pattern_ra = _col26h |pattern_sh = _col26h2 |pattern_so = |leftarm = F4E201 |body = F4E201 |rightarm = F4E201 |shorts = FFFFFF |socks = FF0000 |title = Kolumbija }} |{{Football kit |pattern_la = _cod2526h |pattern_b = _cod2526h |pattern_ra = _cod2526h |pattern_sh = _cod2526h |pattern_so = |leftarm = 00b7ef |body = 00b7ef |rightarm = 00b7ef |shorts = 00b7ef |socks = 00b7ef |title = {{nowrap|DR Kongo}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Kolumbija – Portugal=== <section begin=K5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=19:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|COL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#Kolumbija – Portugal|0–0}} |team2={{NOG|POR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance=64.478 |referee=[[Alireza Faghani]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 }}<section end=K5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _col26h |pattern_b = _col26h |pattern_ra = _col26h |pattern_sh = _col26h |pattern_so = _col26h2l |leftarm = F4E201 |body = F4E201 |rightarm = F4E201 |shorts = 005DA4 |socks = FFFFFF |title = Kolumbija }} |{{Football kit |pattern_la = _por26h |pattern_b = _por26h |pattern_ra = _por26h |pattern_sh = _por26h |pattern_so = _por26h2l |leftarm = a73737 |body = a73737 |rightarm = a73737 |shorts = a73737 |socks = a73737 |title = Portugal }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===DR Kongo – Uzbekistan=== <section begin=K6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=19:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|COD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K#DR Kongo – Uzbekistan|3–1}} |team2={{NOG|UZB}} |goals1= *[[Yoane Wissa|Wissa]] {{goal|68|pen.|90+1}} *[[Fiston Mayele|Mayele]] {{goal|78}} |goals2= *[[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{goal|10}} |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance=68.239 |referee=[[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 }}<section end=K6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _cod2526t |pattern_b = _cod2526t |pattern_ra = _cod2526t |pattern_sh = _cod2526t |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = {{nowrap|DR Kongo}} }} |{{Football kit |pattern_la = |pattern_b = _uzb26a |pattern_ra = |pattern_sh = _uzb26a |pattern_so = _uzb26al |leftarm = FFFFFF |body = |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Uzbekistan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group K}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa K]] 554vs0vxqo63ppw4p4sotj6ktgdd0c9 0 533148 3901002 3900240 2026-06-27T23:25:44Z Semso98 54573 /* Panama – Engleska */ 3901002 wikitext text/x-wiki '''Grupa L''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 17. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], [[Nogometna reprezentacija Gane|Gana]] i [[Nogometna reprezentacija Paname|Panama]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe L će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]]. * Drugoplasirana ekipa grupe L će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]]. * Trećeplasirana ekipa grupe L ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Engleska – Hrvatska=== <section begin=L1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=15:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Engleska – Hrvatska|4–2}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= *[[Harry Kane|Kane]] {{goal|12|pen.|42}} *[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{goal|47}} *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{goal|85}} |goals2= *[[Martin Baturina|Baturina]] {{goal|36}} *[[Petar Musa|Musa]] {{goal|45+5}} |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance=70.389 |referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 }}<section end=L1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _eng26H |pattern_b = _eng26H |pattern_ra = _eng26H |pattern_sh = _eng26H |pattern_so = _eng26Hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Engleska }} |{{Football kit |pattern_la = _cro26a |pattern_b = _cro26a |pattern_ra = _cro26a |pattern_sh = _cro26a |pattern_so = |leftarm = 000081 |body = 000081 |rightarm = 000081 |shorts = 000081 |socks = 0033F5 |title = Hrvatska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Gana – Panama=== <section begin=L2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GHA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Gana – Panama|1–0}} |team2={{NOG|PAN}} |goals1= *[[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{goal|90+5}} |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance=42.942 |referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 }}<section end=L2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _gha26a |pattern_b = _gha26a |pattern_ra = _gha26a |pattern_sh = _gha26a |pattern_so = _gha26al |leftarm = f8cd5c |body = f8cd5c |rightarm = f8cd5c |shorts = f8cd5c |socks = f8cd5c |title = Gana }} |{{Football kit |pattern_la = _pan26h |pattern_b = _pan26h |pattern_ra = _pan26h |pattern_sh = _pan26h |pattern_so = _pan26hl |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Panama }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Engleska – Gana=== <section begin=L3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Engleska – Gana|0–0}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance=63.983 |referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 }}<section end=L3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _eng26H |pattern_b = _eng26H |pattern_ra = _eng26H |pattern_sh = _eng26H |pattern_so = _eng26Hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Engleska }} |{{Football kit |pattern_la = _gha26a |pattern_b = _gha26a |pattern_ra = _gha26a |pattern_sh = _gha26h2 |pattern_so = |leftarm = f8cd5c |body = f8cd5c |rightarm = f8cd5c |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Gana }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Panama – Hrvatska=== <section begin=L4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|PAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Panama – Hrvatska|0–1}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= |goals2= *[[Ante Budimir|Budimir]] {{goal|54}} |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance=43.036 |referee=[[Pierre Atcho]] ([[Nogometni savez Gabona|Gabon]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 }}<section end=L4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _pan26t |pattern_b = _pan26t |pattern_ra = _pan26t |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = 000080 |body = 000080 |rightarm = 000080 |shorts = 000080 |socks = 000080 |title = Panama }} |{{Football kit |pattern_la = _cro26h |pattern_b = _cro26h |pattern_ra = _cro26h |pattern_sh = _cro26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Hrvatska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Panama – Engleska=== <section begin=L5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|PAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Panama – Engleska|0–2}} |team2={{NOG|ENG}} |goals1= |goals2= *[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{goal|62}} *[[Harry Kane|Kane]] {{goal|67}} |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance=80.663 |referee=[[Abdulrahman Al-Jassim]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 }}<section end=L5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _pan26a |pattern_b = _pan26a |pattern_ra = _pan26a |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Panama }} |{{Football kit |pattern_la = _eng26A |pattern_b = _eng26A |pattern_ra = _eng26A |pattern_sh = _eng26A |pattern_so = _eng26Al |leftarm = fe080a |body = fe080a |rightarm = fe080a |shorts = 000040 |socks = fe080a |title = Engleska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Hrvatska – Gana=== <section begin=L6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CRO}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Hrvatska – Gana|Utakmica 68}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 }}<section end=L6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _cro26h |pattern_b = _cro26h |pattern_ra = _cro26h |pattern_sh = _cro26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Hrvatska }} |{{Football kit |pattern_la = _gha26a |pattern_b = _gha26a |pattern_ra = _gha26a |pattern_sh = _gha26h2 |pattern_so = |leftarm = f8cd5c |body = f8cd5c |rightarm = f8cd5c |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Gana }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] b6f1mkmc8lvlo91dtei3aiugrgqzk94 3901003 3901002 2026-06-27T23:26:23Z Semso98 54573 /* Hrvatska – Gana */ 3901003 wikitext text/x-wiki '''Grupa L''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 17. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], [[Nogometna reprezentacija Gane|Gana]] i [[Nogometna reprezentacija Paname|Panama]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe L će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]]. * Drugoplasirana ekipa grupe L će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]]. * Trećeplasirana ekipa grupe L ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Engleska – Hrvatska=== <section begin=L1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=15:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Engleska – Hrvatska|4–2}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= *[[Harry Kane|Kane]] {{goal|12|pen.|42}} *[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{goal|47}} *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{goal|85}} |goals2= *[[Martin Baturina|Baturina]] {{goal|36}} *[[Petar Musa|Musa]] {{goal|45+5}} |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance=70.389 |referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 }}<section end=L1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _eng26H |pattern_b = _eng26H |pattern_ra = _eng26H |pattern_sh = _eng26H |pattern_so = _eng26Hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Engleska }} |{{Football kit |pattern_la = _cro26a |pattern_b = _cro26a |pattern_ra = _cro26a |pattern_sh = _cro26a |pattern_so = |leftarm = 000081 |body = 000081 |rightarm = 000081 |shorts = 000081 |socks = 0033F5 |title = Hrvatska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Gana – Panama=== <section begin=L2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|17}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GHA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Gana – Panama|1–0}} |team2={{NOG|PAN}} |goals1= *[[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{goal|90+5}} |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance=42.942 |referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 }}<section end=L2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _gha26a |pattern_b = _gha26a |pattern_ra = _gha26a |pattern_sh = _gha26a |pattern_so = _gha26al |leftarm = f8cd5c |body = f8cd5c |rightarm = f8cd5c |shorts = f8cd5c |socks = f8cd5c |title = Gana }} |{{Football kit |pattern_la = _pan26h |pattern_b = _pan26h |pattern_ra = _pan26h |pattern_sh = _pan26h |pattern_so = _pan26hl |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Panama }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Engleska – Gana=== <section begin=L3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Engleska – Gana|0–0}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance=63.983 |referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 }}<section end=L3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _eng26H |pattern_b = _eng26H |pattern_ra = _eng26H |pattern_sh = _eng26H |pattern_so = _eng26Hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Engleska }} |{{Football kit |pattern_la = _gha26a |pattern_b = _gha26a |pattern_ra = _gha26a |pattern_sh = _gha26h2 |pattern_so = |leftarm = f8cd5c |body = f8cd5c |rightarm = f8cd5c |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Gana }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Panama – Hrvatska=== <section begin=L4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|23}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|PAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Panama – Hrvatska|0–1}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= |goals2= *[[Ante Budimir|Budimir]] {{goal|54}} |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance=43.036 |referee=[[Pierre Atcho]] ([[Nogometni savez Gabona|Gabon]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 }}<section end=L4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _pan26t |pattern_b = _pan26t |pattern_ra = _pan26t |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = 000080 |body = 000080 |rightarm = 000080 |shorts = 000080 |socks = 000080 |title = Panama }} |{{Football kit |pattern_la = _cro26h |pattern_b = _cro26h |pattern_ra = _cro26h |pattern_sh = _cro26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Hrvatska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Panama – Engleska=== <section begin=L5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|PAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Panama – Engleska|0–2}} |team2={{NOG|ENG}} |goals1= |goals2= *[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{goal|62}} *[[Harry Kane|Kane]] {{goal|67}} |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance=80.663 |referee=[[Abdulrahman Al-Jassim]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 }}<section end=L5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _pan26a |pattern_b = _pan26a |pattern_ra = _pan26a |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Panama }} |{{Football kit |pattern_la = _eng26A |pattern_b = _eng26A |pattern_ra = _eng26A |pattern_sh = _eng26A |pattern_so = _eng26Al |leftarm = fe080a |body = fe080a |rightarm = fe080a |shorts = 000040 |socks = fe080a |title = Engleska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Hrvatska – Gana=== <section begin=L6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CRO}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L#Hrvatska – Gana|2–1}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= *[[Petar Sučić|P. Sučić]] {{goal|31}} *[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{goal|83}} |goals2= *[[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{goal|73}} |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance=68.324 |referee=[[Drew Fischer]] ([[Nogometni savez Kanade|Kanada]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 }}<section end=L6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _cro26h |pattern_b = _cro26h |pattern_ra = _cro26h |pattern_sh = _cro26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Hrvatska }} |{{Football kit |pattern_la = _gha26a |pattern_b = _gha26a |pattern_ra = _gha26a |pattern_sh = _gha26h2 |pattern_so = |leftarm = f8cd5c |body = f8cd5c |rightarm = f8cd5c |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Gana }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] o13ccsj1430yl6az95owvd8ayoox2f3 10 533749 3900987 3838543 2026-06-27T16:13:16Z KWiki 9400 3900987 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Zemljotresi u 2026. |naslov = [[Šablon:Zemljotresi u 2025.|←]] <span class="summary">[[Spisak zemljotresa u 2026.|Zemljotresi u <span class="dtstart">2026.</span>]]</span> |tijeloklasa = hlist vevent | grupa1 = Januar | podaci1 = * [[Zemljotres u Guerreru 2026.|Guerrero]] (6,5 – 2. januar) * [[Zemljotres u Gilgit-Baltistanu 2026.|Gilgit-Baltistan]] (5,6 – 19. januar) | grupa2 = Februar | podaci2 = * [[Zemljotres u Pacitanu 2026.|Istočna Java]] (5,8 – 6. februar) | grupa3 = April | podaci3 = * [[Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.|Sjeverni Maluku]] (7,4 – 2. april) * [[Zemljotres u Jormu 2026.|Jorm]] (5,8 – 3. april) '''‡''' * [[Zemljotres u Sanrikuu 2026.|Sanriku]] (7,4 – 20. april) | grupa4 = Maj | podaci4 = * [[Zemljotresi u Liuzhouu 2026.|Liuzhou]] (5,0 i 5,1 – 18. maj) | grupa5 = Juni | podaci5 = * [[Zemljotres na Mindanau 2026.|Mindanao]] (7,8 – 7. juni) '''†''' * [[Zemljotres u Venecueli 2026.|Yaracuy]] (7,2 i 7,5 – 24. juni) '''†''' '''‡''' | ispod = * '''†''' najmanje 30 poginulih * '''‡''' najsmrtonosniji zemljotres u godini }}<includeonly>[[Kategorija:Zemljotresi u 2026.]]</includeonly> <noinclude> {{Šabloni za zemljotrese po godinama}} [[Kategorija:Šabloni za zemljotrese po godinama|2026.]] [[Kategorija:Zemljotresi u 2026.|~]] </noinclude> a1xyi2qg71htj60uxys6zb3w4hhguo7 3900988 3900987 2026-06-27T16:14:49Z KWiki 9400 3900988 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Zemljotresi u 2026. |naslov = [[Šablon:Zemljotresi u 2025.|←]] <span class="summary">[[Spisak zemljotresa u 2026.|Zemljotresi u <span class="dtstart">2026.</span>]]</span> |tijeloklasa = hlist vevent | grupa1 = Januar | podaci1 = * [[Zemljotres u Guerreru 2026.|Guerrero]] (6,5 – 2. januar) * [[Zemljotres u Gilgit-Baltistanu 2026.|Gilgit-Baltistan]] (5,6 – 19. januar) | grupa2 = Februar | podaci2 = * [[Zemljotres u Pacitanu 2026.|Istočna Java]] (5,8 – 6. februar) | grupa3 = April | podaci3 = * [[Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.|Sjeverni Maluku]] (7,4 – 2. april) * [[Zemljotres u Jormu 2026.|Jorm]] (5,8 – 3. april) '''‡''' * [[Zemljotres u Sanrikuu 2026.|Sanriku]] (7,4 – 20. april) | grupa4 = Maj | podaci4 = * [[Zemljotresi u Liuzhouu 2026.|Liuzhou]] (5,0 i 5,1 – 18. maj) | grupa5 = Juni | podaci5 = * [[Zemljotres na Mindanau 2026.|Mindanao]] (7,8 – 7. juni) '''†''' * [[Zemljotresi u Venecueli 2026.|Yaracuy]] (7,2 i 7,5 – 24. juni) '''†''' '''‡''' | ispod = * '''†''' najmanje 30 poginulih * '''‡''' najsmrtonosniji zemljotres u godini }}<includeonly>[[Kategorija:Zemljotresi u 2026.]]</includeonly> <noinclude> {{Šabloni za zemljotrese po godinama}} [[Kategorija:Šabloni za zemljotrese po godinama|2026.]] [[Kategorija:Zemljotresi u 2026.|~]] </noinclude> gd0qp6t69ze5ri8gopneolq15fcvenx 0 534823 3900954 3900745 2026-06-27T13:05:00Z KWiki 9400 3900954 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|<center>Norveška i njene [[teritorijalne vode]]</center>]] Površina Norveške je 324.220&nbsp;km², od čega 16.360&nbsp;km² čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199&nbsp;km².{{izvor}} Njene granice duge su 2515&nbsp;km, od čega 1619&nbsp;km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729&nbsp;km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196&nbsp;km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148&nbsp;km; s otocima ta dužina iznosi 83.281&nbsp;km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178&nbsp;km². Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575&nbsp;km², EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349&nbsp;km², a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993&nbsp;km². Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5&nbsp;km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4&nbsp;km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2&nbsp;km) za teritorijalno more.{{izvor}} {{raščistiti}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|<center>Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.</center>]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|<center>Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]</center>]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|<center>[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u</center>]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. === Kopno === ==== Skandinavske planine ==== One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine "skreću" istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] ("kobilica"). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. [[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima. ==== Južna obala ==== U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a. [[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|<center>Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj</center>]] ==== Jugoistok ==== Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]]. {{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=<center>Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj</center> |image2=Preikestolen view left.png |caption2=<center>Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj</center>]] }} ==== Zapadni fjordovi ==== Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok. ==== Regija Trondheima ==== Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline. ==== Sjeverni fjordovi ==== Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]]. {{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|<center>[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)</center>}} ==== Krajnji sjeveroistok ==== U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka. === Arktička ostrva === ==== Svalbard ==== [[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|<center>[[Tundra]] na Svalbardu</center>]] Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]]. ==== Jan Mayen ==== Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]]. === Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku === Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u. == Klima == {{Glavni|Klima Norveške}} [[Datoteka:Koppen-Geiger Map v2 NOR 1991–2020.svg|mini|upright=0.9|<center>Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)</center>]] Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,<ref>{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima/Hovedsidemal&cid=1253970052900&p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima%2FHovedsidemal&cid=1253970052900&p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}</ref> prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]]. === Padavine === Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti. === Temperatura === [[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|<center>Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.</center>]] Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15&nbsp;°C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28&nbsp;°C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]]. Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0&nbsp;°C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti. Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto. [[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|<center>Temperatura u Norveškoj 1901–2020.</center>]] Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]]. === Opasnosti i prirodne katastrofe === [[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.<ref>A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', "Gyldendal", Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}</ref> == Fauna == Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.<ref>{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}</ref> Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}</ref> Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.<ref>{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}</ref> Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,<ref>{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}</ref> od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]]. Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja. == Flora == [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|<center>Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].</center>]] Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput [[Baltičko more|Baltičkog]] i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].<ref>{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}</ref> Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.<ref>{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}</ref> Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.<ref>{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}</ref> Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.<ref>{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}</ref> [[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|200px|<center>[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]</center>]] Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene. Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.<ref>{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}</ref> Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]). U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.<ref>Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.</ref> Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]]. === Nemoralna zona === [[Datoteka:Mandal. Strøkene Vestnes og litt av Støkkan.jpg|mini|desno|<center>[[Mandal (Norveška)|Mandal]], najjužniji grad u Norveškoj, smješten je u nemoralnoj zoni.</center>]] Malo područje duž južne obale – od općine [[Soknedal]] u južnom [[Rogaland]]u i istočno do [[Fevik]]a u okrugu [[Agder]] (uključujući [[Kristiansand]]) – pripada [[Nemoralna zona|nemoralnoj]] vegetacijskoj zoni, koja je ispod 150&nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i prodire najviše 30&nbsp;km u unutrašnjost duž dolina. To je dominantna vegetacijska zona u Evropi sjeverno od južne [[Francuska|Francuske]], [[Alpe|Alpa]], [[Karpati|Karpata]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]. Obilježja ove zone u Norveškoj jesu prevlast [[hrast]]a i gotovo potpuni nedostatak tipičnih [[Borealna zona|borealnih]] vrsta, poput smrče i [[Bijela joha|bijele johe]] iako se pojavljuje nizijska varijanta [[Bijeli bor|bora]]. Zona pokriva 0,5% kopnene površine (isključujući Svalbard i Jan Mayen). === Hemiborealna (boreonemoralna) zona === [[Datoteka:Bygdøy Oslo.jpg|mini|desno|<center>[[Bygdøy]] u oktobru 2007; hemiborealna nizija blizu [[Oslofjord]]a ima najveću raznolikost jer je najbliža migracijskoj ruti s juga.</center>]] Hemiborealna zona pokriva 7% kopnene površine Norveške, uključujući 80% [[Østfold]]a i [[Vestfold]]a. Ta vegetacija predstavlja mješavinu nemoralnih i borealnih vrsta i pripada [[Paleoarktik|paleoarktičkoj]], [[Ekoregija#Kopnena|kopnenoj ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]] (PA0436). Nemoralne vrste imaju tendenciju da prevladavaju na padinama okrenutim prema jugozapadu i s dobrim tlom, dok borealne prevladavaju na padinama okrenutim prema sjeveru i s natopljenim tlom. U nekim područjima drugi faktori nadjačavaju ovo, poput područja gdje osnovna stijena daje malo hranjivih tvari, gdje hrast i borealni bor često dijele prevlast. Boreonemoralna zona prati obalu od Oslofjorda sjeverno do Ålesunda, postajući isprekidana sjeverno od Sunnmørea. U Oslu ta zona doseže do visine 200&nbsp;m te do nekih nižih dolina i nizije oko Mjøse, ali ne toliko sjeverno koliko je smješten [[Lillehammer]]. U dolinama na jugu ta vegetacija može postojati i do 300–400&nbsp;m visine. Zona prati zapadnoobalnu niziju i zalazi u najveće fjordove, dostižući visinu 150&nbsp;m, čak i do 300&nbsp;m u nekim zaštićenim fjordovima i dolinama u [[Nordmøre]]u, s tlom bogatim hranjivim tvarima. Među najsjevernije lokacije na svijetu ubraja se nekoliko područja duž Trondheimsfjorda, kao što je općina [[Frosta (Norveška)|Frosta]], a najsjevernija je [[Byahalla]] u općini [[Steinkjer]]. Neke nemoralne vrste u toj zoni jesu hrast lužnjak, [[hrast kitnjak]], evropski jasen, [[brijest]], [[Mliječ (javor)|mliječ]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[crna joha]], [[malolisna lipa]], [[Tisa (biljka)|tisa]], božikovina (jugozapadna obala), [[trešnja]], [[medvjeđi luk]], bukva (kasni dolazak uobičajen samo u Vestfoldu) i jagorčevina. Tipične borealne vrste jesu obična smrča, bor, [[maljava breza]], siva joha, [[jasika]], [[planinska jarebika]], [[bijela šumarica]] i [[divlja ljubičica]]. === Borealna zona === [[Datoteka:Swamp landscape in Signaldalen with Otertinden 2, 2012 June.jpg|mini|desno|<center>Tresetišta i jezera česta su u borealnoj zoni: Signaldalen u općini [[Storfjord]] s planinom Otertind</center>]] Borealne vrste prilagođene su dugoj i hladnoj zimi, a većina njih može podnijeti niže zimske temperature nego u većem dijelu Norveške. Stoga se razlikuju po potrebi za dužinom [[Vegetacijski period|vegetacijskog perioda]] i ljetnom toplinom. [[Tresetište|Tresetišta]] su česta u ovoj zoni, s najvećim površinama u sjevernoj i srednjoj borealnoj, kao i u području neposredno iznad granice šume. Velika borealna zona obično se dijeli na tri podzone: južnu, srednju i sjevernu.{{izvor}} Borealne zone u Norveškoj pripadaju trima ekoregijama. Područje kojim dominiraju smrčine šume (nešto [[Breza|breze]], bora, vrbe, jasike) uglavnom pripada ekoregiji [[Skandinavska i ruska tajga|skandinavske i ruske tajge]] (PA0608). Ekoregija [[Skandinavske obalne crnogorične šume|skandinavskih obalnih crnogoričnih šuma]] (PA0520) u obalnim područjima s blagim zimama i čestim kišama prati obalu od juga Stavangera na sjeveru do južnog Tromsa i uključuje i hemiborealna i borealna područja. S potonjom regijom graniči ekoregija [[Skandinavske planinske brezove šuma i travnjaci|skandinavskih planinskih brezovih šuma i travnjaka]] (PA1110). Čini se da ta regija uključuje i planinska područja s alpskom tundrom i nizijske šume, u biti cijelo područje izvan prirodnog raspona šuma obične smrče.<ref>{{cite web |url= https://www.google.com/maps/search/http:%2F%2Fglobalspecies.org%2Fkmlserver%2Fgetkml%2Fpa1110/data=!4m2!2m1!4b1?source=s_q&hl=en |title= Google Maps |website= [[Google Maps]]}}</ref> Stoga pokazuje vrlo širok raspon klimatskih i okolišnih uvjeta, od umjerene šume uz fjordove zapadne Norveške do vrha Galdhøpiggen i sjeveroistočno do poluostrva Varangera. Područje iznad granice [[Crnogorična šuma|crnogorične šume]] sastoji se od planinske maljave breze. Bijeli bor doseže svoju visinsku granicu otprilike 200&nbsp;m niže od planinske breze. ==== Južna ==== [[Datoteka:Lågendeltaet.jpg|mini|desno|<center>[[Lågendeltaet]] u Lillehammeru (južna borealna zona)</center>]] Južna borealna zona pokriva 12% površine kopna i njom dominiraju borealne vrste, posebno obična smrča. To je jedina borealna zona s nekoliko raštrkanih, ali dobro razvijenih, listopadnih stabala širokog lista koja zahtijevaju toplinu, poput evropskog jasena i hrasta. Nekoliko vrsta u toj zoni zahtijeva prilično topla ljeta (južna borealna zona ima 3–4 mjeseca sa srednjom 24-satnom temperaturom od najmanje 10&nbsp;°C) te su stoga vrlo rijetke u srednjoj borealnoj zoni. Neke od vrsta kojih nema sjevernije jesu crna joha, [[hmelj]], [[origano]] i [[crvena kalina]]. Ova je zona iznad hemiborealne, do 450&nbsp;m visine u Østlandetu i 500&nbsp;m u najjužnijim dolinama. U istočnim dolinama doseže nekoliko stotina kilometara u Gudbrandsdalu i Østerdalu te do općina [[Lom (Norveška)|Lom]] i [[Skjåk]] u [[Ottadalen]]u. Duž jugozapadne obale zona doseže visinu 400&nbsp;m na vrhu velikih fjordova (kao što je Lærdal) te otprilike 300&nbsp;m bliže obali. Evropske smrče nema u Vestlandetu (izuzetak je općina [[Voss]]). Sjeverno od Ålesunda južnoborealna vegetacija prevladava u niziji do nivoa mora, uključujući ostrva poput [[Hitra (ostrvo)|Hitre]]. Većina nizije u [[Trøndelag]]u ispod 180&nbsp;m visine pripada ovoj zoni, do 300&nbsp;m visine u kopnenim dolinama poput [[Gauldalen]]a i [[Verdalen]]a te do 100&nbsp;m u [[Namdalen]]u. Obalna i neka područja fjordova dalje na sjeveru – poput općina [[Nærøysund]] i [[Brønnøy]] te najbolje lokacije duž obale [[Helgeland]]a – ulaze u granice ove zone sjeverno do ulaza u [[Ranfjord]], dok u unutrašnjosti sjeverno od općine [[Grong]] dominira vegetacija srednje borealne zone u niziji. Postoje mala izolovana područja s južnoborealnom vegetacijom dalje na sjeveru, kao u općinama [[Bodø]] i [[Fauske]], pri čemu je najsjevernija lokacija uski pojas uz sjevernu obalu [[Ofotfjord]]a, a endemska nordlandska [[mukinja]] raste samo u općini [[Bindal]].<ref>{{cite web |url= http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |title= Reppen nature reserve |website= miljostatus.no |access-date= 21. 12. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090319000018/http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |archive-date= 19. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> [[Poljoprivreda]] u Norveškoj, uključujući uzgoj [[Žitarice|žitarica]], odvija se uglavnom u hemiborealnoj i južnoj borealnoj zoni. ==== Srednja ==== [[Datoteka:Elsfjord F.JPG|mini|desno|<center>U većem dijelu Norveške srednjom borealnom zonom dominiraju smrčine šume, ali i uz nešto poljoprivrednog zemljišta. Septembar u [[Elsfjord]]u (općina [[Vefsn]]).</center>]] U tipičnim šumama zatvorenih krošnji u srednjoj borealnoj zoni prevladavaju borealne vrste. Srednjoborealna vegetacija pokriva 20% površine kopna. Norveška smrča dominantno je drvo na velikim područjima u unutrašnjosti Østlandeta, [[Sørlandet]]a, Trøndelaga i Helgelanda, a srednjoborealne i južnoborealne šume smrče komercijalno su najvažnije u Norveškoj. Smrča ne raste prirodno sjeverno od Saltfjella u srednjem Nordlandu (varijanta [[Sibirska smrča|sibirske smrče]] pojavljuje se u dolini Pasvik), zbog planinskih lanaca koji blokiraju njeno napredovanje, ali se često sadi u srednjoborealnim područjima dalje na sjeveru iz ekonomskih razloga, doprinoseći drugačijem pejzažu. [[Breza]] je obično dominantna u ovim sjevernim područjima, ali su česti i bor, jasika, jarebika, [[sremza]] i siva joha. Ta breza često je križanac [[Obična breza|obične]] i pahuljaste i viša je (6–12&nbsp;m) od breze koja raste blizu granice šume. Četinari izrastu više. Neke alpske biljke rastu u srednjoborealnoj zoni, dok su nemoralne vrste rijetke. [[Podrast]] je obično dobro razvijen ako šuma nije pregusta. Mnoge biljke ne rastu sjevernije: siva joha, obična breza, [[ivanjsko cvijeće]], [[Crvena malina|malina]], [[divlji pelin]] i [[močvarna mirta]] primjeri su vrsta u ovoj zoni koje ne rastu sjevernije ili više. Zona je na visini od 400 do 750&nbsp;m u Østlandetu, do 800&nbsp;m u južnim dolinama, 300–600&nbsp;m (800&nbsp;m na čelu dugih fjordova) na jugozapadnoj obali i 180–450&nbsp;m u Trøndelagu (700&nbsp;m u unutrašnjosti, kao u općinama Røros i [[Oppdal]]). Dalje na sjeveru uobičajena je u nizijama: do 100&nbsp;m visine na Lofotima i Vesterålenu, 200&nbsp;m u [[Narvik]]u, 100&nbsp;m ([[Tromsø]]), 130–200&nbsp;m u dolinama u unutrašnjosti Tromsa, a nizija na čelu [[Altafjord]]a najsjevernije je područje bilo koje veličine – mali džepovi postoje u općinama [[Porsanger]] i [[Sør-Varanger]]. To je obično najsjevernije područje s nekim poljoprivrednim aktivnostima, a [[ječam]] je tradicionalno uzgajan čak i na sjeveru, u općini [[Alta (Norveška)|Alta]]. ==== Sjeverna ==== [[Datoteka:Sand with pines.jpg|mini|desno|<center>Put kroz borovu šumu u općini Karasjok. Ovdje je klima najkontinentalnija, s najhladnijim zimama u Norveškoj; sjeverna borealna zona.</center>]] [[Datoteka:Övre dividal anjajohka.jpg|mini|desno|<center>Sjeverna borealna šuma u [[Nacionalni park Øvre Dividal|Nacionalnom parku Øvre Dividal]]; jesenja boja lišća planinske breze, koja nastavlja rasti uzbrdo, dok je bor dostigao svoju visinsku granicu.</center>]] Sjeverna borealna zona (poznata i kao otvorena ili rijetka tajga) jest zona najbliža [[Granica šume|granici šume]]. Graniči s alpskim ili polarnim područjem, a u njoj prevladava oštra subarktička klima. Postoji najmanje 30 ljetnih dana s prosječnom temperaturom 10&nbsp;°C ili više, do otprilike dva mjeseca. Drveće raste vrlo sporo i uglavnom ne postaje veliko. Šuma nije tako gusta kao dalje na jugu ili manjim nadmorskim visinama i poznata je kao planinska šuma (''Fjellskog''). Zona pokriva 28% površine Norveške, uključujući gotovo polovinu Finnmarka, gdje planinska breza raste do nivoa mora. Donji dio ove zone također ima četinare, ali granicu šume u Norveškoj uglavnom čini planinska breza, podvrsta maljave breze (podvrsta ''czerepanovii''),<ref>{{cite journal |last= Taulavuori |first= K. M. J. |display-authors= etal |title= Dehardening of mountain birch (Betula pubescens ssp. czerepanovii) ecotypes at elevated winter temperatures |url= http://www.skogoglandskap.no/publikasjon/SF_3230_2800 |date=2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110720024233/http://www.skogoglandskap.no/publikasjon/SF_3230_2800 |journal= [[New Phytologist]] |volume=162 |issue=2 |pages=427–436 |doi=10.1111/j.1469-8137.2004.01042.x |archive-date= 20. 7. 2011 |via= [[Norveški institut za šume i krajolik]] |access-date= 25. 12. 2019 |doi-access=free |language=en}}</ref> koju ne treba miješati s [[Patuljasta breza|patuljastom brezom]]. Smrča i bor čine granicu šume u nekim planinskim područjima s kontinentalnijom klimom. Alpske biljke uobičajene su u ovoj zoni. Brezova šuma na visini 1320&nbsp;m u Sikilsdalshornu najviša je granica šume u Norveškoj, dok je jedna breza na 1404&nbsp;m u Veodalu (Jotunheimen) pojedinačno drvo na najvećoj visini.<ref>{{Cite web |url= https://www.nrk.no/innlandet/norges-hoyestvoksende-tre-skaper-bekymring-blant-forskere-1.14653798 |title= Norges høyestvoksende tre skaper bekymring blant forskere |date= 18. 8. 2019 |language=no}}</ref> Granica šume niža je bliže obali i u područjima s nižim planinama, zbog hladnijih ljeta, više vjetra u blizini planinskih vrhova i više snijega zimi (priobalne planine), što dovodi do kasnijeg topljenja snijega. Sjeverna borealna zona pokriva velika područja na visini 750–950&nbsp;m u unutrašnjosti Østlandeta, u centralnim planinskim područjima proteže se na visini 800–1200&nbsp;m, ali se na zapadnoj obali granica šume spušta do približno 500&nbsp;m visine, znatno se povećavajući u dugim fjordovima (1100&nbsp;m na vrhu Sognefjorda). Dalje na sjever, velikim područjima u unutrašnjim visoravnima ili brdima Trøndelaga i sjeverne Norveške dominira sjeverna borealna zona, s granicom šume na otprilike 800&nbsp;m visine u unutrašnjosti Trøndelaga, 600&nbsp;m u općini [[Rana (Nordland)|Rana]], 500&nbsp;m u Narviku, 400&nbsp;m u Tromsøu, 200&nbsp;m u Kirkenesu i 100&nbsp;m u [[Hammerfest]]u (samo džepovi u zaštićenim područjima). Velika visoravan Finnmarksvidda smještena je na visini koja je postavlja gotovo tačno na granicu šume. Posljednji dio zone ustupa mjesto tundri na nivou mora približno 10&nbsp;km južno od visoravni [[Sjeverni rt|Sjevernog rta]] (blizu [[Skarsvåg]]a). Područja južno od ove linije nalikuju tundri s raštrkanim dijelovima planinskih brezovih šuma ([[šumotundra]]) i postaju alpska tundra čak i na manjim visinama. Stabla u blizini granice šume često se savijaju od [[snijeg]]a, [[Vjetar|vjetra]] i [[mraz]]a tokom vegetacijske sezone, a visina im je samo 2–4&nbsp;m. Izvan Norveške (i susjednih područja u Švedskoj), jedina druga područja na svijetu s granicom šume uglavnom sastavljenom od sitnolisnog listopadnog drveta poput breze – za razliku od četinara – jesu [[Island]] i poluostrvo [[Kamčatka]]. Granica četinarske šume ponekad se koristi (''Barskoggrense'') da bi se ova zona podijelila na dvije podzone, jer četinari obično ne rastu tako visoko kao planinska breza. Smrča i bor rastu na gotovo 1100&nbsp;m u nekim područjima Jotunheimena, pa sve do 400&nbsp;m u Bergenu (900&nbsp;m na vrhu Sognefjorda), 900&nbsp;m u Lillehammeru (planine u blizini Osla preniske su da bi imale granicu šume), 500&nbsp;m u Trondheimu (750&nbsp;m u Oppdalu), 350&nbsp;m u Narviku, 200&nbsp;m u Harstadu, 250&nbsp;m u Alti; a najsjevernija borova šuma na svijetu smještena je u [[Nacionalni park Stabbursdalen|Nacionalnom parku Stabbursdalen]], u općini [[Porsanger]]. U ovom dijelu zone postoje neke šume, a neki četinari mogu prilično narasti čak i ako je rast spor. === Tundra === [[Datoteka:Muskus.jpg|mini|desno|<center>[[Mošusno govedo]] u niskoalpskoj tundri u planinskom lancu [[Dovrefjell]]</center>]] Alpska tundra uobičajena je u Norveškoj, pokrivajući 32% kopna (isključujući Svalbard i Jan Mayen), i pripada skandinavskoj ekoregiji planinskih brezovih šuma i travnjaka (PA1110). Područje najbliže granici šume (niskoalpsko) ima kontinuirani biljni pokrivač, s [[vrba]]ma poput [[Siva vrba|sive]], [[Vunasta vrba|vunaste]] i [[Laponska vrba|laponske]] (visoke pola metra); [[borovnica]], obična kleka i [[sjeverna lineja]] također su česte. Niskoalpsko područje tradicionalno je korišteno kao ljetni pašnjak, a djelomično se i dalje koristi. Ova zona doseže visinu 1500&nbsp;m u Jotunheimenu, uključujući veći dio Hardangervidde, 1300&nbsp;m u istočnom [[Trollheimen]]u i približno 800&nbsp;m u Narviku i [[Lingenske Alpe|Lingenskim Alpama]]. Naviše (srednjealpska tundra) biljke postaju manje; mahovine i lišajevi su dominantniji; biljke i dalje prekrivaju veći dio tla, čak i ako su snježna polja koja traju do sredine ljeta i permafrost uobičajeni. Na najvišim nadmorskim visinama (visokoalpska tundra) tlo je pretežno prekriveno golim stijenama, snijegom i lednicima, s malo biljaka. [[Datoteka:Nordaustlandet (js) 2.jpg|mini|desno|<center>Arktička pustinja na [[Nordaustlandet]]u</center>]] [[Datoteka:Hurrungane, 1990.jpg|mini|desno|<center>Visokoalpska tundra u [[Hurrungane]]u</center>]] Najviša meteorološka stanica u Norveškoj – Fanaråken u općini [[Luster (Norveška)|Luster]], na 2062&nbsp;m – ima jedva tri mjeseca temperature iznad nule i prosjek u julu od 2,7 °C. Ipak, lednički ljutić nađen je samo 100&nbsp;m ispod vrha Galdhøpiggena, a mahovine i lišajevi nađeni su na vrhu. Na sjeveroistoku Finnmarka (sjeverna polovina poluostrva Varangera i poluostrvo [[Nordkinn]]) smješteno je malo nizijsko područje tundre koje se često smatra dijelom ekoregije [[Tundra poluostrva Kole|tundre poluostrva Kole]] (PA1106). Svalbard i Jan Mayen imaju vegetaciju tundre, osim područja prekrivenih lednicima; a neka područja, poput litica na južnom [[Medvjeđe ostrvo|Medvjeđem ostrvu]], gnoje kolonije [[Morske ptice|morskih ptica]]. Ta tundra često se smatra dijelom ekoregije [[Arktička pustinja|Arktičke pustinje]] (PA1101). Najbujnija područja na ovim arktičkim ostrvima jesu zaštićena područja fjordova na [[Spitsbergen]]u; imaju najviše ljetne temperature, a vrlo suha klima uzrokuje malo snijega i stoga relativno rano topljenje snijega. Kratka sezona vegetacije i [[permafrost]] ispod aktivnog sloja pružaju dovoljno vlage. Od biljaka ovdje rastu patuljasta breza, [[nordijska kupina]], [[svalbardski mak]] i [[okruglolisni zvončić]]. Toplija klima pomakla bi vegetacijske zone znatno prema sjeveru i na veće nadmorske visine.<ref>{{cite web |url=http://acia.cicero.uio.no/factsheets/3_vegetation_zones.pdf |title= Fact sheet |website= uio.no |access-date= 14. 9. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070927093648/http://acia.cicero.uio.no/factsheets/3_vegetation_zones.pdf |archive-date= 27. 9. 2007 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] 8aplhyfxtl3zvapwpw7mugfazfg0cba 3900997 3900954 2026-06-27T20:21:02Z KWiki 9400 3900997 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|<center>Norveška i njene [[teritorijalne vode]]</center>]] Površina Norveške je 324.220&nbsp;km², od čega 16.360&nbsp;km² čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199&nbsp;km².{{izvor}} Njene granice duge su 2515&nbsp;km, od čega 1619&nbsp;km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729&nbsp;km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196&nbsp;km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148&nbsp;km; s otocima ta dužina iznosi 83.281&nbsp;km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178&nbsp;km². Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575&nbsp;km², EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349&nbsp;km², a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993&nbsp;km². Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5&nbsp;km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4&nbsp;km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2&nbsp;km) za teritorijalno more.{{izvor}} {{raščistiti}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|<center>Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.</center>]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|<center>Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]</center>]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|<center>[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u</center>]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. === Kopno === ==== Skandinavske planine ==== One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine "skreću" istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] ("kobilica"). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. [[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima. ==== Južna obala ==== U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a. [[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|<center>Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj</center>]] ==== Jugoistok ==== Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]]. {{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=<center>Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj</center> |image2=Preikestolen view left.png |caption2=<center>Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj</center>]] }} ==== Zapadni fjordovi ==== Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok. ==== Regija Trondheima ==== Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline. ==== Sjeverni fjordovi ==== Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]]. {{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|<center>[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)</center>}} ==== Krajnji sjeveroistok ==== U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka. === Arktička ostrva === ==== Svalbard ==== [[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|<center>[[Tundra]] na Svalbardu</center>]] Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]]. ==== Jan Mayen ==== Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]]. === Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku === Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u. == Klima == {{Glavni|Klima Norveške}} [[Datoteka:Koppen-Geiger Map v2 NOR 1991–2020.svg|mini|upright=0.9|<center>Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)</center>]] Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,<ref>{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima/Hovedsidemal&cid=1253970052900&p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima%2FHovedsidemal&cid=1253970052900&p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}</ref> prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]]. === Padavine === Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti. === Temperatura === [[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|<center>Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.</center>]] Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15&nbsp;°C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28&nbsp;°C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]]. Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0&nbsp;°C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti. Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto. [[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|<center>Temperatura u Norveškoj 1901–2020.</center>]] Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]]. === Opasnosti i prirodne katastrofe === [[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.<ref>A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', "Gyldendal", Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}</ref> == Fauna == Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.<ref>{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}</ref> Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}</ref> Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.<ref>{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}</ref> Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,<ref>{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}</ref> od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]]. Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja. == Flora == [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|<center>Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].</center>]] Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput [[Baltičko more|Baltičkog]] i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].<ref>{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}</ref> Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.<ref>{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}</ref> Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.<ref>{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}</ref> Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.<ref>{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}</ref> [[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|200px|<center>[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]</center>]] Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene. Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.<ref>{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}</ref> Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]). U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.<ref>Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.</ref> Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]]. === Nemoralna zona === [[Datoteka:Mandal. Strøkene Vestnes og litt av Støkkan.jpg|mini|desno|<center>[[Mandal (Norveška)|Mandal]], najjužniji grad u Norveškoj, smješten je u nemoralnoj zoni.</center>]] Malo područje duž južne obale – od općine [[Soknedal]] u južnom [[Rogaland]]u i istočno do [[Fevik]]a u okrugu [[Agder]] (uključujući [[Kristiansand]]) – pripada [[Nemoralna zona|nemoralnoj]] vegetacijskoj zoni, koja je ispod 150&nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i prodire najviše 30&nbsp;km u unutrašnjost duž dolina. To je dominantna vegetacijska zona u Evropi sjeverno od južne [[Francuska|Francuske]], [[Alpe|Alpa]], [[Karpati|Karpata]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]. Obilježja ove zone u Norveškoj jesu prevlast [[hrast]]a i gotovo potpuni nedostatak tipičnih [[Borealna zona|borealnih]] vrsta, poput smrče i [[Bijela joha|bijele johe]] iako se pojavljuje nizijska varijanta [[Bijeli bor|bora]]. Zona pokriva 0,5% kopnene površine (isključujući Svalbard i Jan Mayen). === Hemiborealna (boreonemoralna) zona === [[Datoteka:Bygdøy Oslo.jpg|mini|desno|<center>[[Bygdøy]] u oktobru 2007; hemiborealna nizija blizu [[Oslofjord]]a ima najveću raznolikost jer je najbliža migracijskoj ruti s juga.</center>]] Hemiborealna zona pokriva 7% kopnene površine Norveške, uključujući 80% [[Østfold]]a i [[Vestfold]]a. Ta vegetacija predstavlja mješavinu nemoralnih i borealnih vrsta i pripada [[Paleoarktik|paleoarktičkoj]], [[Ekoregija#Kopnena|kopnenoj ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]] (PA0436). Nemoralne vrste imaju tendenciju da prevladavaju na padinama okrenutim prema jugozapadu i s dobrim tlom, dok borealne prevladavaju na padinama okrenutim prema sjeveru i s natopljenim tlom. U nekim područjima drugi faktori nadjačavaju ovo, poput područja gdje osnovna stijena daje malo hranjivih tvari, gdje hrast i borealni bor često dijele prevlast. Boreonemoralna zona prati obalu od Oslofjorda sjeverno do Ålesunda, postajući isprekidana sjeverno od Sunnmørea. U Oslu ta zona doseže do visine 200&nbsp;m te do nekih nižih dolina i nizije oko Mjøse, ali ne toliko sjeverno koliko je smješten [[Lillehammer]]. U dolinama na jugu ta vegetacija može postojati i do 300–400&nbsp;m visine. Zona prati zapadnoobalnu niziju i zalazi u najveće fjordove, dostižući visinu 150&nbsp;m, čak i do 300&nbsp;m u nekim zaštićenim fjordovima i dolinama u [[Nordmøre]]u, s tlom bogatim hranjivim tvarima. Među najsjevernije lokacije na svijetu ubraja se nekoliko područja duž Trondheimsfjorda, kao što je općina [[Frosta (Norveška)|Frosta]], a najsjevernija je [[Byahalla]] u općini [[Steinkjer]]. Neke nemoralne vrste u toj zoni jesu hrast lužnjak, [[hrast kitnjak]], evropski jasen, [[brijest]], [[Mliječ (javor)|mliječ]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[crna joha]], [[malolisna lipa]], [[Tisa (biljka)|tisa]], božikovina (jugozapadna obala), [[trešnja]], [[medvjeđi luk]], bukva (kasni dolazak uobičajen samo u Vestfoldu) i jagorčevina. Tipične borealne vrste jesu obična smrča, bor, [[maljava breza]], siva joha, [[jasika]], [[planinska jarebika]], [[bijela šumarica]] i [[divlja ljubičica]]. === Borealna zona === [[Datoteka:Swamp landscape in Signaldalen with Otertinden 2, 2012 June.jpg|mini|desno|<center>Tresetišta i jezera česta su u borealnoj zoni: Signaldalen u općini [[Storfjord]] s planinom Otertind</center>]] Borealne vrste prilagođene su dugoj i hladnoj zimi, a većina njih može podnijeti niže zimske temperature nego u većem dijelu Norveške. Stoga se razlikuju po potrebi za dužinom [[Vegetacijski period|vegetacijskog perioda]] i ljetnom toplinom. [[Tresetište|Tresetišta]] su česta u ovoj zoni, s najvećim površinama u sjevernoj i srednjoj borealnoj, kao i u području neposredno iznad granice šume. Velika borealna zona obično se dijeli na tri podzone: južnu, srednju i sjevernu.{{izvor}} Borealne zone u Norveškoj pripadaju trima ekoregijama. Područje kojim dominiraju smrčine šume (nešto [[Breza|breze]], bora, vrbe, jasike) uglavnom pripada ekoregiji [[Skandinavska i ruska tajga|skandinavske i ruske tajge]] (PA0608). Ekoregija [[Skandinavske obalne crnogorične šume|skandinavskih obalnih crnogoričnih šuma]] (PA0520) u obalnim područjima s blagim zimama i čestim kišama prati obalu od juga Stavangera na sjeveru do južnog Tromsa i uključuje i hemiborealna i borealna područja. S potonjom regijom graniči ekoregija [[Skandinavske planinske brezove šuma i travnjaci|skandinavskih planinskih brezovih šuma i travnjaka]] (PA1110). Čini se da ta regija uključuje i planinska područja s alpskom tundrom i nizijske šume, u biti cijelo područje izvan prirodnog raspona šuma obične smrče.<ref>{{cite web |url= https://www.google.com/maps/search/http:%2F%2Fglobalspecies.org%2Fkmlserver%2Fgetkml%2Fpa1110/data=!4m2!2m1!4b1?source=s_q&hl=en |title= Google Maps |website= [[Google Maps]]}}</ref> Stoga pokazuje vrlo širok raspon klimatskih i okolišnih uvjeta, od umjerene šume uz fjordove zapadne Norveške do vrha Galdhøpiggen i sjeveroistočno do poluostrva Varangera. Područje iznad granice [[Crnogorična šuma|crnogorične šume]] sastoji se od planinske maljave breze. Bijeli bor doseže svoju visinsku granicu otprilike 200&nbsp;m niže od planinske breze. ==== Južna ==== [[Datoteka:Lågendeltaet.jpg|mini|desno|<center>[[Lågendeltaet]] u Lillehammeru (južna borealna zona)</center>]] Južna borealna zona pokriva 12% površine kopna i njom dominiraju borealne vrste, posebno obična smrča. To je jedina borealna zona s nekoliko raštrkanih, ali dobro razvijenih, listopadnih stabala širokog lista koja zahtijevaju toplinu, poput evropskog jasena i hrasta. Nekoliko vrsta u toj zoni zahtijeva prilično topla ljeta (južna borealna zona ima 3–4 mjeseca sa srednjom 24-satnom temperaturom od najmanje 10&nbsp;°C) te su stoga vrlo rijetke u srednjoj borealnoj zoni. Neke od vrsta kojih nema sjevernije jesu crna joha, [[hmelj]], [[origano]] i [[crvena kalina]]. Ova je zona iznad hemiborealne, do 450&nbsp;m visine u Østlandetu i 500&nbsp;m u najjužnijim dolinama. U istočnim dolinama doseže nekoliko stotina kilometara u Gudbrandsdalu i Østerdalu te do općina [[Lom (Norveška)|Lom]] i [[Skjåk]] u [[Ottadalen]]u. Duž jugozapadne obale zona doseže visinu 400&nbsp;m na vrhu velikih fjordova (kao što je Lærdal) te otprilike 300&nbsp;m bliže obali. Evropske smrče nema u Vestlandetu (izuzetak je općina [[Voss]]). Sjeverno od Ålesunda južnoborealna vegetacija prevladava u niziji do nivoa mora, uključujući ostrva poput [[Hitra (ostrvo)|Hitre]]. Većina nizije u [[Trøndelag]]u ispod 180&nbsp;m visine pripada ovoj zoni, do 300&nbsp;m visine u kopnenim dolinama poput [[Gauldalen]]a i [[Verdalen]]a te do 100&nbsp;m u [[Namdalen]]u. Obalna i neka područja fjordova dalje na sjeveru – poput općina [[Nærøysund]] i [[Brønnøy]] te najbolje lokacije duž obale [[Helgeland]]a – ulaze u granice ove zone sjeverno do ulaza u [[Ranfjord]], dok u unutrašnjosti sjeverno od općine [[Grong]] dominira vegetacija srednje borealne zone u niziji. Postoje mala izolovana područja s južnoborealnom vegetacijom dalje na sjeveru, kao u općinama [[Bodø]] i [[Fauske]], pri čemu je najsjevernija lokacija uski pojas uz sjevernu obalu [[Ofotfjord]]a, a endemska nordlandska [[mukinja]] raste samo u općini [[Bindal]].<ref>{{cite web |url= http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |title= Reppen nature reserve |website= miljostatus.no |access-date= 21. 12. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090319000018/http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |archive-date= 19. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> [[Poljoprivreda]] u Norveškoj, uključujući uzgoj [[Žitarice|žitarica]], odvija se uglavnom u hemiborealnoj i južnoj borealnoj zoni. ==== Srednja ==== [[Datoteka:Elsfjord F.JPG|mini|desno|<center>U većem dijelu Norveške srednjom borealnom zonom dominiraju smrčine šume, ali i uz nešto poljoprivrednog zemljišta. Septembar u [[Elsfjord]]u (općina [[Vefsn]]).</center>]] U tipičnim šumama zatvorenih krošnji u srednjoj borealnoj zoni prevladavaju borealne vrste. Srednjoborealna vegetacija pokriva 20% površine kopna. Norveška smrča dominantno je drvo na velikim područjima u unutrašnjosti Østlandeta, [[Sørlandet]]a, Trøndelaga i Helgelanda, a srednjoborealne i južnoborealne šume smrče komercijalno su najvažnije u Norveškoj. Smrča ne raste prirodno sjeverno od Saltfjella u srednjem Nordlandu (varijanta [[Sibirska smrča|sibirske smrče]] pojavljuje se u dolini Pasvik), zbog planinskih lanaca koji blokiraju njeno napredovanje, ali se često sadi u srednjoborealnim područjima dalje na sjeveru iz ekonomskih razloga, doprinoseći drugačijem pejzažu. [[Breza]] je obično dominantna u ovim sjevernim područjima, ali su česti i bor, jasika, jarebika, [[sremza]] i siva joha. Ta breza često je križanac [[Obična breza|obične]] i pahuljaste i viša je (6–12&nbsp;m) od breze koja raste blizu granice šume. Četinari izrastu više. Neke alpske biljke rastu u srednjoborealnoj zoni, dok su nemoralne vrste rijetke. [[Podrast]] je obično dobro razvijen ako šuma nije pregusta. Mnoge biljke ne rastu sjevernije: siva joha, obična breza, [[ivanjsko cvijeće]], [[Crvena malina|malina]], [[divlji pelin]] i [[močvarna mirta]] primjeri su vrsta u ovoj zoni koje ne rastu sjevernije ili više. Zona je na visini od 400 do 750&nbsp;m u Østlandetu, do 800&nbsp;m u južnim dolinama, 300–600&nbsp;m (800&nbsp;m na čelu dugih fjordova) na jugozapadnoj obali i 180–450&nbsp;m u Trøndelagu (700&nbsp;m u unutrašnjosti, kao u općinama Røros i [[Oppdal]]). Dalje na sjeveru uobičajena je u nizijama: do 100&nbsp;m visine na Lofotima i Vesterålenu, 200&nbsp;m u [[Narvik]]u, 100&nbsp;m ([[Tromsø]]), 130–200&nbsp;m u dolinama u unutrašnjosti Tromsa, a nizija na čelu [[Altafjord]]a najsjevernije je područje bilo koje veličine – mali džepovi postoje u općinama [[Porsanger]] i [[Sør-Varanger]]. To je obično najsjevernije područje s nekim poljoprivrednim aktivnostima, a [[ječam]] je tradicionalno uzgajan čak i na sjeveru, u općini [[Alta (Norveška)|Alta]]. ==== Sjeverna ==== [[Datoteka:Sand with pines.jpg|mini|desno|<center>Put kroz borovu šumu u općini Karasjok. Ovdje je klima najkontinentalnija, s najhladnijim zimama u Norveškoj; sjeverna borealna zona.</center>]] [[Datoteka:Övre dividal anjajohka.jpg|mini|desno|<center>Sjeverna borealna šuma u [[Nacionalni park Øvre Dividal|Nacionalnom parku Øvre Dividal]]; jesenja boja lišća planinske breze, koja nastavlja rasti uzbrdo, dok je bor dostigao svoju visinsku granicu.</center>]] Sjeverna borealna zona (poznata i kao otvorena ili rijetka tajga) jest zona najbliža [[Granica šume|granici šume]]. Graniči s alpskim ili polarnim područjem, a u njoj prevladava oštra subarktička klima. Postoji najmanje 30 ljetnih dana s prosječnom temperaturom 10&nbsp;°C ili više, do otprilike dva mjeseca. Drveće raste vrlo sporo i uglavnom ne postaje veliko. Šuma nije tako gusta kao dalje na jugu ili manjim nadmorskim visinama i poznata je kao planinska šuma (''Fjellskog''). Zona pokriva 28% površine Norveške, uključujući gotovo polovinu Finnmarka, gdje planinska breza raste do nivoa mora. Donji dio ove zone također ima četinare, ali granicu šume u Norveškoj uglavnom čini planinska breza, podvrsta maljave breze (podvrsta ''czerepanovii''),<ref>{{cite journal |last= Taulavuori |first= K. M. J. |display-authors= etal |title= Dehardening of mountain birch (Betula pubescens ssp. czerepanovii) ecotypes at elevated winter temperatures |url= http://www.skogoglandskap.no/publikasjon/SF_3230_2800 |date=2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110720024233/http://www.skogoglandskap.no/publikasjon/SF_3230_2800 |journal= [[New Phytologist]] |volume=162 |issue=2 |pages=427–436 |doi=10.1111/j.1469-8137.2004.01042.x |archive-date= 20. 7. 2011 |via= [[Norveški institut za šume i krajolik]] |access-date= 25. 12. 2019 |doi-access=free |language=en}}</ref> koju ne treba miješati s [[Patuljasta breza|patuljastom brezom]]. Smrča i bor čine granicu šume u nekim planinskim područjima s kontinentalnijom klimom. Alpske biljke uobičajene su u ovoj zoni. Brezova šuma na visini 1320&nbsp;m u Sikilsdalshornu najviša je granica šume u Norveškoj, dok je jedna breza na 1404&nbsp;m u Veodalu (Jotunheimen) pojedinačno drvo na najvećoj visini.<ref>{{Cite web |url= https://www.nrk.no/innlandet/norges-hoyestvoksende-tre-skaper-bekymring-blant-forskere-1.14653798 |title= Norges høyestvoksende tre skaper bekymring blant forskere |date= 18. 8. 2019 |language=no}}</ref> Granica šume niža je bliže obali i u područjima s nižim planinama, zbog hladnijih ljeta, više vjetra u blizini planinskih vrhova i više snijega zimi (priobalne planine), što dovodi do kasnijeg topljenja snijega. Sjeverna borealna zona pokriva velika područja na visini 750–950&nbsp;m u unutrašnjosti Østlandeta, u centralnim planinskim područjima proteže se na visini 800–1200&nbsp;m, ali se na zapadnoj obali granica šume spušta do približno 500&nbsp;m visine, znatno se povećavajući u dugim fjordovima (1100&nbsp;m na vrhu Sognefjorda). Dalje na sjever, velikim područjima u unutrašnjim visoravnima ili brdima Trøndelaga i sjeverne Norveške dominira sjeverna borealna zona, s granicom šume na otprilike 800&nbsp;m visine u unutrašnjosti Trøndelaga, 600&nbsp;m u općini [[Rana (Nordland)|Rana]], 500&nbsp;m u Narviku, 400&nbsp;m u Tromsøu, 200&nbsp;m u Kirkenesu i 100&nbsp;m u [[Hammerfest]]u (samo džepovi u zaštićenim područjima). Velika visoravan Finnmarksvidda smještena je na visini koja je postavlja gotovo tačno na granicu šume. Posljednji dio zone ustupa mjesto tundri na nivou mora približno 10&nbsp;km južno od visoravni [[Sjeverni rt|Sjevernog rta]] (blizu [[Skarsvåg]]a). Područja južno od ove linije nalikuju tundri s raštrkanim dijelovima planinskih brezovih šuma ([[šumotundra]]) i postaju alpska tundra čak i na manjim visinama. Stabla u blizini granice šume često se savijaju od [[snijeg]]a, [[Vjetar|vjetra]] i [[mraz]]a tokom vegetacijske sezone, a visina im je samo 2–4&nbsp;m. Izvan Norveške (i susjednih područja u Švedskoj), jedina druga područja na svijetu s granicom šume uglavnom sastavljenom od sitnolisnog listopadnog drveta poput breze – za razliku od četinara – jesu [[Island]] i poluostrvo [[Kamčatka]]. Granica četinarske šume ponekad se koristi (''Barskoggrense'') da bi se ova zona podijelila na dvije podzone, jer četinari obično ne rastu tako visoko kao planinska breza. Smrča i bor rastu na gotovo 1100&nbsp;m u nekim područjima Jotunheimena, pa sve do 400&nbsp;m u Bergenu (900&nbsp;m na vrhu Sognefjorda), 900&nbsp;m u Lillehammeru (planine u blizini Osla preniske su da bi imale granicu šume), 500&nbsp;m u Trondheimu (750&nbsp;m u Oppdalu), 350&nbsp;m u Narviku, 200&nbsp;m u Harstadu, 250&nbsp;m u Alti; a najsjevernija borova šuma na svijetu smještena je u [[Nacionalni park Stabbursdalen|Nacionalnom parku Stabbursdalen]], u općini [[Porsanger]]. U ovom dijelu zone postoje neke šume, a neki četinari mogu prilično narasti čak i ako je rast spor. === Tundra === [[Datoteka:Muskus.jpg|mini|desno|<center>[[Mošusno govedo]] u niskoalpskoj tundri u planinskom lancu [[Dovrefjell]]</center>]] Alpska tundra uobičajena je u Norveškoj, pokrivajući 32% kopna (isključujući Svalbard i Jan Mayen), i pripada skandinavskoj ekoregiji planinskih brezovih šuma i travnjaka (PA1110). Područje najbliže granici šume (niskoalpsko) ima kontinuirani biljni pokrivač, s [[vrba]]ma poput [[Siva vrba|sive]], [[Vunasta vrba|vunaste]] i [[Laponska vrba|laponske]] (visoke pola metra); [[borovnica]], obična kleka i [[sjeverna lineja]] također su česte. Niskoalpsko područje tradicionalno je korišteno kao ljetni pašnjak, a djelomično se i dalje koristi. Ova zona doseže visinu 1500&nbsp;m u Jotunheimenu, uključujući veći dio Hardangervidde, 1300&nbsp;m u istočnom [[Trollheimen]]u i približno 800&nbsp;m u Narviku i [[Lingenske Alpe|Lingenskim Alpama]]. Naviše (srednjealpska tundra) biljke postaju manje; mahovine i lišajevi su dominantniji; biljke i dalje prekrivaju veći dio tla, čak i ako su snježna polja koja traju do sredine ljeta i permafrost uobičajeni. Na najvišim nadmorskim visinama (visokoalpska tundra) tlo je pretežno prekriveno golim stijenama, snijegom i lednicima, s malo biljaka. [[Datoteka:Nordaustlandet (js) 2.jpg|mini|desno|<center>Arktička pustinja na [[Nordaustlandet]]u</center>]] [[Datoteka:Hurrungane, 1990.jpg|mini|desno|<center>Visokoalpska tundra u [[Hurrungane]]u</center>]] Najviša meteorološka stanica u Norveškoj – Fanaråken u općini [[Luster (Norveška)|Luster]], na 2062&nbsp;m – ima jedva tri mjeseca temperature iznad nule i prosjek u julu od 2,7 °C. Ipak, lednički ljutić nađen je samo 100&nbsp;m ispod vrha Galdhøpiggena, a mahovine i lišajevi nađeni su na vrhu. Na sjeveroistoku Finnmarka (sjeverna polovina poluostrva Varangera i poluostrvo [[Nordkinn]]) smješteno je malo nizijsko područje tundre koje se često smatra dijelom ekoregije [[Tundra poluostrva Kole|tundre poluostrva Kole]] (PA1106). Svalbard i Jan Mayen imaju vegetaciju tundre, osim područja prekrivenih lednicima; a neka područja, poput litica na južnom [[Medvjeđe ostrvo|Medvjeđem ostrvu]], gnoje kolonije [[Morske ptice|morskih ptica]]. Ta tundra često se smatra dijelom ekoregije [[Arktička pustinja|Arktičke pustinje]] (PA1101). Najbujnija područja na ovim arktičkim ostrvima jesu zaštićena područja fjordova na [[Spitsbergen]]u; imaju najviše ljetne temperature, a vrlo suha klima uzrokuje malo snijega i stoga relativno rano topljenje snijega. Kratka sezona vegetacije i [[permafrost]] ispod aktivnog sloja pružaju dovoljno vlage. Od biljaka ovdje rastu patuljasta breza, [[nordijska kupina]], [[svalbardski mak]] i [[okruglolisni zvončić]]. Toplija klima pomakla bi vegetacijske zone znatno prema sjeveru i na veće nadmorske visine.<ref>{{cite web |url=http://acia.cicero.uio.no/factsheets/3_vegetation_zones.pdf |title= Fact sheet |website= uio.no |access-date= 14. 9. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070927093648/http://acia.cicero.uio.no/factsheets/3_vegetation_zones.pdf |archive-date= 27. 9. 2007 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Prirodni resursi == Norveška ima rezerve ruda željeznih i neželjeznih metala. Mnoge od njih eksploatirane su u prošlosti, ali su njihovi rudnici sada neaktivni zbog niske čistoće i visokih operativnih troškova. Najveća nalazišta [[titanij]]a u Evropi u blizini su jugozapadne obale. Ugalj se iskopava na Svalbardu. Norveški resursi uključuju [[Nafta|naftu]], [[bakar]], [[prirodni plin]], [[Pirit (mineral)|pirit]], [[nikl]], [[Ruda željeza|rudu željeza]], [[cink]], [[olovo]], [[Riba|ribu]], [[građevinsko drvo]] i [[Hidroenergija|hidroenergiju]]. == Iskorištenost zemljišta == [[Datoteka:Orland6.jpg|mini|desno|<center>Obalna nizija u blizini [[Trondheimsfjord]]a</center>]] [[Datoteka:Utsira utsyn5.jpg|mini|desno|<center>Obalna vriština na [[Utsira (ostrvo)|Utsiri]], djelomično pošumljena alohtonim četinarima</center>]] Samo 3,5% norveškog zemljišta smatra se [[Obradivo zemljište|obradivim]];<ref>{{Cite web |title= Land use and land cover |url= https://www.ssb.no/en/natur-og-miljo/areal/statistikk/arealbruk-og-arealressurser |access-date= 16. 7. 2025 |work= SSB |language=en}}</ref> ništa od toga ne koristi se za trajne [[usjev]]e i trajne [[pašnjak]]e.{{izvor}} Prema procjeni iz 1993, površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog zemljišta]] iznosila je 970 km².{{izvor}} Trideset osam posto kopnene površine prekriveno je šumama: 21% [[Četinari|četinarskim]], a 17% [[Listopadne biljke|listopadnim]].<ref>{{cite web |url= http://www.borealforest.org/world/world_norway.htm |title= Boreal Forests of the World – NORWAY – FORESTS AND FORESTRY |website= borealforest.org}}{{Mrtav link |date= maj 2026 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Preostalo zemljište čine planine i [[Vriština|vrištine]] (46%), tresetišta i [[Vlažno područje|vlažna područja]] (6,3%), jezera i rijeke (5,3%) i urbana područja (1,1%).<ref>{{cite book |title= Nasjonalatlas for Norge: Vegetasjon |publisher= Statens Kartverk |editor1-first= Asbjørn |editor1-last= Moen |editor2-first= Arvid |editor2-last= Lillethun |year=1999 |isbn=9788290408263 |language=no}}</ref> S vremenom su se područja divljine smanjivala zbog ljudske intervencije. Godine 2008. sajt ''Miljøstatus'', posvećen životnoj sredini Norveške, naveo je promjenu korištenja zemljišta kao jedan od najvažnijih faktora za ugroženost vrsta i smanjenje bioraznolikosti.<ref>{{cite web |url= http://www.miljostatus.no/Tema/Naturomrader/Arealbruk/ |title= Statistics |website= miljostatus.no |access-date= 17. 12. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090311170032/http://www.miljostatus.no/Tema/Naturomrader/Arealbruk/ |archive-date= 11. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] a140z7jv7xj29haxccvdv3x6knqe91c 3901069 3900997 2026-06-28T10:32:27Z KWiki 9400 Gotovo. 3901069 wikitext text/x-wiki {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|<center>Norveška i njene [[teritorijalne vode]]</center>]] Površina Norveške je 324.220&nbsp;km², od čega 16.360&nbsp;km² čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199&nbsp;km².{{izvor}} Njene granice duge su 2515&nbsp;km, od čega 1619&nbsp;km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729&nbsp;km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196&nbsp;km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148&nbsp;km; s otocima ta dužina iznosi 83.281&nbsp;km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178&nbsp;km². Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575&nbsp;km², EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349&nbsp;km², a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993&nbsp;km². Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5&nbsp;km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4&nbsp;km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2&nbsp;km) za teritorijalno more.{{izvor}} {{raščistiti}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|<center>Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.</center>]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|<center>Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]</center>]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|<center>[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u</center>]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. === Kopno === ==== Skandinavske planine ==== One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine "skreću" istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] ("kobilica"). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. [[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima. ==== Južna obala ==== U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a. [[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|<center>Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj</center>]] ==== Jugoistok ==== Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]]. {{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=<center>Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj</center> |image2=Preikestolen view left.png |caption2=<center>Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj</center>]] }} ==== Zapadni fjordovi ==== Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok. ==== Regija Trondheima ==== Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline. ==== Sjeverni fjordovi ==== Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]]. {{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|<center>[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)</center>}} ==== Krajnji sjeveroistok ==== U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka. === Arktička ostrva === ==== Svalbard ==== [[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|<center>[[Tundra]] na Svalbardu</center>]] Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]]. ==== Jan Mayen ==== Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]]. === Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku === Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u. == Klima == {{Glavni|Klima Norveške}} [[Datoteka:Koppen-Geiger Map v2 NOR 1991–2020.svg|mini|upright=0.9|<center>Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)</center>]] Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,<ref>{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima/Hovedsidemal&cid=1253970052900&p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima%2FHovedsidemal&cid=1253970052900&p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}</ref> prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]]. === Padavine === Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti. === Temperatura === [[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|<center>Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.</center>]] Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15&nbsp;°C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28&nbsp;°C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]]. Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0&nbsp;°C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti. Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto. [[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|<center>Temperatura u Norveškoj 1901–2020.</center>]] Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]]. === Opasnosti i prirodne katastrofe === [[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.<ref>A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', "Gyldendal", Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}</ref> == Fauna == Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.<ref>{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}</ref> Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}</ref> Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.<ref>{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}</ref> Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,<ref>{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}</ref> od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]]. Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja. == Flora == [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|<center>Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].</center>]] Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput [[Baltičko more|Baltičkog]] i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].<ref>{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}</ref> Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.<ref>{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}</ref> Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.<ref>{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}</ref> Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.<ref>{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}</ref> [[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|200px|<center>[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]</center>]] Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene. Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.<ref>{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}</ref> Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]). U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.<ref>Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.</ref> Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]]. === Nemoralna zona === [[Datoteka:Mandal. Strøkene Vestnes og litt av Støkkan.jpg|mini|desno|<center>[[Mandal (Norveška)|Mandal]], najjužniji grad u Norveškoj, smješten je u nemoralnoj zoni.</center>]] Malo područje duž južne obale – od općine [[Soknedal]] u južnom [[Rogaland]]u i istočno do [[Fevik]]a u okrugu [[Agder]] (uključujući [[Kristiansand]]) – pripada [[Nemoralna zona|nemoralnoj]] vegetacijskoj zoni, koja je ispod 150&nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i prodire najviše 30&nbsp;km u unutrašnjost duž dolina. To je dominantna vegetacijska zona u Evropi sjeverno od južne [[Francuska|Francuske]], [[Alpe|Alpa]], [[Karpati|Karpata]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]. Obilježja ove zone u Norveškoj jesu prevlast [[hrast]]a i gotovo potpuni nedostatak tipičnih [[Borealna zona|borealnih]] vrsta, poput smrče i [[Bijela joha|bijele johe]] iako se pojavljuje nizijska varijanta [[Bijeli bor|bora]]. Zona pokriva 0,5% kopnene površine (isključujući Svalbard i Jan Mayen). === Hemiborealna (boreonemoralna) zona === [[Datoteka:Bygdøy Oslo.jpg|mini|desno|<center>[[Bygdøy]] u oktobru 2007; hemiborealna nizija blizu [[Oslofjord]]a ima najveću raznolikost jer je najbliža migracijskoj ruti s juga.</center>]] Hemiborealna zona pokriva 7% kopnene površine Norveške, uključujući 80% [[Østfold]]a i [[Vestfold]]a. Ta vegetacija predstavlja mješavinu nemoralnih i borealnih vrsta i pripada [[Paleoarktik|paleoarktičkoj]], [[Ekoregija#Kopnena|kopnenoj ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]] (PA0436). Nemoralne vrste imaju tendenciju da prevladavaju na padinama okrenutim prema jugozapadu i s dobrim tlom, dok borealne prevladavaju na padinama okrenutim prema sjeveru i s natopljenim tlom. U nekim područjima drugi faktori nadjačavaju ovo, poput područja gdje osnovna stijena daje malo hranjivih tvari, gdje hrast i borealni bor često dijele prevlast. Boreonemoralna zona prati obalu od Oslofjorda sjeverno do Ålesunda, postajući isprekidana sjeverno od Sunnmørea. U Oslu ta zona doseže do visine 200&nbsp;m te do nekih nižih dolina i nizije oko Mjøse, ali ne toliko sjeverno koliko je smješten [[Lillehammer]]. U dolinama na jugu ta vegetacija može postojati i do 300–400&nbsp;m visine. Zona prati zapadnoobalnu niziju i zalazi u najveće fjordove, dostižući visinu 150&nbsp;m, čak i do 300&nbsp;m u nekim zaštićenim fjordovima i dolinama u [[Nordmøre]]u, s tlom bogatim hranjivim tvarima. Među najsjevernije lokacije na svijetu ubraja se nekoliko područja duž Trondheimsfjorda, kao što je općina [[Frosta (Norveška)|Frosta]], a najsjevernija je [[Byahalla]] u općini [[Steinkjer]]. Neke nemoralne vrste u toj zoni jesu hrast lužnjak, [[hrast kitnjak]], evropski jasen, [[brijest]], [[Mliječ (javor)|mliječ]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[crna joha]], [[malolisna lipa]], [[Tisa (biljka)|tisa]], božikovina (jugozapadna obala), [[trešnja]], [[medvjeđi luk]], bukva (kasni dolazak uobičajen samo u Vestfoldu) i jagorčevina. Tipične borealne vrste jesu obična smrča, bor, [[maljava breza]], siva joha, [[jasika]], [[planinska jarebika]], [[bijela šumarica]] i [[divlja ljubičica]]. === Borealna zona === [[Datoteka:Swamp landscape in Signaldalen with Otertinden 2, 2012 June.jpg|mini|desno|<center>Tresetišta i jezera česta su u borealnoj zoni: Signaldalen u općini [[Storfjord]] s planinom Otertind</center>]] Borealne vrste prilagođene su dugoj i hladnoj zimi, a većina njih može podnijeti niže zimske temperature nego u većem dijelu Norveške. Stoga se razlikuju po potrebi za dužinom [[Vegetacijski period|vegetacijskog perioda]] i ljetnom toplinom. [[Tresetište|Tresetišta]] su česta u ovoj zoni, s najvećim površinama u sjevernoj i srednjoj borealnoj, kao i u području neposredno iznad granice šume. Velika borealna zona obično se dijeli na tri podzone: južnu, srednju i sjevernu.{{izvor}} Borealne zone u Norveškoj pripadaju trima ekoregijama. Područje kojim dominiraju smrčine šume (nešto [[Breza|breze]], bora, vrbe, jasike) uglavnom pripada ekoregiji [[Skandinavska i ruska tajga|skandinavske i ruske tajge]] (PA0608). Ekoregija [[Skandinavske obalne crnogorične šume|skandinavskih obalnih crnogoričnih šuma]] (PA0520) u obalnim područjima s blagim zimama i čestim kišama prati obalu od juga Stavangera na sjeveru do južnog Tromsa i uključuje i hemiborealna i borealna područja. S potonjom regijom graniči ekoregija [[Skandinavske planinske brezove šuma i travnjaci|skandinavskih planinskih brezovih šuma i travnjaka]] (PA1110). Čini se da ta regija uključuje i planinska područja s alpskom tundrom i nizijske šume, u biti cijelo područje izvan prirodnog raspona šuma obične smrče.<ref>{{cite web |url= https://www.google.com/maps/search/http:%2F%2Fglobalspecies.org%2Fkmlserver%2Fgetkml%2Fpa1110/data=!4m2!2m1!4b1?source=s_q&hl=en |title= Google Maps |website= [[Google Maps]]}}</ref> Stoga pokazuje vrlo širok raspon klimatskih i okolišnih uvjeta, od umjerene šume uz fjordove zapadne Norveške do vrha Galdhøpiggen i sjeveroistočno do poluostrva Varangera. Područje iznad granice [[Crnogorična šuma|crnogorične šume]] sastoji se od planinske maljave breze. Bijeli bor doseže svoju visinsku granicu otprilike 200&nbsp;m niže od planinske breze. ==== Južna ==== [[Datoteka:Lågendeltaet.jpg|mini|desno|<center>[[Lågendeltaet]] u Lillehammeru (južna borealna zona)</center>]] Južna borealna zona pokriva 12% površine kopna i njom dominiraju borealne vrste, posebno obična smrča. To je jedina borealna zona s nekoliko raštrkanih, ali dobro razvijenih, listopadnih stabala širokog lista koja zahtijevaju toplinu, poput evropskog jasena i hrasta. Nekoliko vrsta u toj zoni zahtijeva prilično topla ljeta (južna borealna zona ima 3–4 mjeseca sa srednjom 24-satnom temperaturom od najmanje 10&nbsp;°C) te su stoga vrlo rijetke u srednjoj borealnoj zoni. Neke od vrsta kojih nema sjevernije jesu crna joha, [[hmelj]], [[origano]] i [[crvena kalina]]. Ova je zona iznad hemiborealne, do 450&nbsp;m visine u Østlandetu i 500&nbsp;m u najjužnijim dolinama. U istočnim dolinama doseže nekoliko stotina kilometara u Gudbrandsdalu i Østerdalu te do općina [[Lom (Norveška)|Lom]] i [[Skjåk]] u [[Ottadalen]]u. Duž jugozapadne obale zona doseže visinu 400&nbsp;m na vrhu velikih fjordova (kao što je Lærdal) te otprilike 300&nbsp;m bliže obali. Evropske smrče nema u Vestlandetu (izuzetak je općina [[Voss]]). Sjeverno od Ålesunda južnoborealna vegetacija prevladava u niziji do nivoa mora, uključujući ostrva poput [[Hitra (ostrvo)|Hitre]]. Većina nizije u [[Trøndelag]]u ispod 180&nbsp;m visine pripada ovoj zoni, do 300&nbsp;m visine u kopnenim dolinama poput [[Gauldalen]]a i [[Verdalen]]a te do 100&nbsp;m u [[Namdalen]]u. Obalna i neka područja fjordova dalje na sjeveru – poput općina [[Nærøysund]] i [[Brønnøy]] te najbolje lokacije duž obale [[Helgeland]]a – ulaze u granice ove zone sjeverno do ulaza u [[Ranfjord]], dok u unutrašnjosti sjeverno od općine [[Grong]] dominira vegetacija srednje borealne zone u niziji. Postoje mala izolovana područja s južnoborealnom vegetacijom dalje na sjeveru, kao u općinama [[Bodø]] i [[Fauske]], pri čemu je najsjevernija lokacija uski pojas uz sjevernu obalu [[Ofotfjord]]a, a endemska nordlandska [[mukinja]] raste samo u općini [[Bindal]].<ref>{{cite web |url= http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |title= Reppen nature reserve |website= miljostatus.no |access-date= 21. 12. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090319000018/http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |archive-date= 19. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> [[Poljoprivreda]] u Norveškoj, uključujući uzgoj [[Žitarice|žitarica]], odvija se uglavnom u hemiborealnoj i južnoj borealnoj zoni. ==== Srednja ==== [[Datoteka:Elsfjord F.JPG|mini|desno|<center>U većem dijelu Norveške srednjom borealnom zonom dominiraju smrčine šume, ali i uz nešto poljoprivrednog zemljišta. Septembar u [[Elsfjord]]u (općina [[Vefsn]]).</center>]] U tipičnim šumama zatvorenih krošnji u srednjoj borealnoj zoni prevladavaju borealne vrste. Srednjoborealna vegetacija pokriva 20% površine kopna. Norveška smrča dominantno je drvo na velikim područjima u unutrašnjosti Østlandeta, [[Sørlandet]]a, Trøndelaga i Helgelanda, a srednjoborealne i južnoborealne šume smrče komercijalno su najvažnije u Norveškoj. Smrča ne raste prirodno sjeverno od Saltfjella u srednjem Nordlandu (varijanta [[Sibirska smrča|sibirske smrče]] pojavljuje se u dolini Pasvik), zbog planinskih lanaca koji blokiraju njeno napredovanje, ali se često sadi u srednjoborealnim područjima dalje na sjeveru iz ekonomskih razloga, doprinoseći drugačijem pejzažu. [[Breza]] je obično dominantna u ovim sjevernim područjima, ali su česti i bor, jasika, jarebika, [[sremza]] i siva joha. Ta breza često je križanac [[Obična breza|obične]] i pahuljaste i viša je (6–12&nbsp;m) od breze koja raste blizu granice šume. Četinari izrastu više. Neke alpske biljke rastu u srednjoborealnoj zoni, dok su nemoralne vrste rijetke. [[Podrast]] je obično dobro razvijen ako šuma nije pregusta. Mnoge biljke ne rastu sjevernije: siva joha, obična breza, [[ivanjsko cvijeće]], [[Crvena malina|malina]], [[divlji pelin]] i [[močvarna mirta]] primjeri su vrsta u ovoj zoni koje ne rastu sjevernije ili više. Zona je na visini od 400 do 750&nbsp;m u Østlandetu, do 800&nbsp;m u južnim dolinama, 300–600&nbsp;m (800&nbsp;m na čelu dugih fjordova) na jugozapadnoj obali i 180–450&nbsp;m u Trøndelagu (700&nbsp;m u unutrašnjosti, kao u općinama Røros i [[Oppdal]]). Dalje na sjeveru uobičajena je u nizijama: do 100&nbsp;m visine na Lofotima i Vesterålenu, 200&nbsp;m u [[Narvik]]u, 100&nbsp;m ([[Tromsø]]), 130–200&nbsp;m u dolinama u unutrašnjosti Tromsa, a nizija na čelu [[Altafjord]]a najsjevernije je područje bilo koje veličine – mali džepovi postoje u općinama [[Porsanger]] i [[Sør-Varanger]]. To je obično najsjevernije područje s nekim poljoprivrednim aktivnostima, a [[ječam]] je tradicionalno uzgajan čak i na sjeveru, u općini [[Alta (Norveška)|Alta]]. ==== Sjeverna ==== [[Datoteka:Sand with pines.jpg|mini|desno|<center>Put kroz borovu šumu u općini Karasjok. Ovdje je klima najkontinentalnija, s najhladnijim zimama u Norveškoj; sjeverna borealna zona.</center>]] [[Datoteka:Övre dividal anjajohka.jpg|mini|desno|<center>Sjeverna borealna šuma u [[Nacionalni park Øvre Dividal|Nacionalnom parku Øvre Dividal]]; jesenja boja lišća planinske breze, koja nastavlja rasti uzbrdo, dok je bor dostigao svoju visinsku granicu.</center>]] Sjeverna borealna zona (poznata i kao otvorena ili rijetka tajga) jest zona najbliža [[Granica šume|granici šume]]. Graniči s alpskim ili polarnim područjem, a u njoj prevladava oštra subarktička klima. Postoji najmanje 30 ljetnih dana s prosječnom temperaturom 10&nbsp;°C ili više, do otprilike dva mjeseca. Drveće raste vrlo sporo i uglavnom ne postaje veliko. Šuma nije tako gusta kao dalje na jugu ili manjim nadmorskim visinama i poznata je kao planinska šuma (''Fjellskog''). Zona pokriva 28% površine Norveške, uključujući gotovo polovinu Finnmarka, gdje planinska breza raste do nivoa mora. Donji dio ove zone također ima četinare, ali granicu šume u Norveškoj uglavnom čini planinska breza, podvrsta maljave breze (podvrsta ''czerepanovii''),<ref>{{cite journal |last= Taulavuori |first= K. M. J. |display-authors= etal |title= Dehardening of mountain birch (Betula pubescens ssp. czerepanovii) ecotypes at elevated winter temperatures |url= http://www.skogoglandskap.no/publikasjon/SF_3230_2800 |date=2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110720024233/http://www.skogoglandskap.no/publikasjon/SF_3230_2800 |journal= [[New Phytologist]] |volume=162 |issue=2 |pages=427–436 |doi=10.1111/j.1469-8137.2004.01042.x |archive-date= 20. 7. 2011 |via= [[Norveški institut za šume i krajolik]] |access-date= 25. 12. 2019 |doi-access=free |language=en}}</ref> koju ne treba miješati s [[Patuljasta breza|patuljastom brezom]]. Smrča i bor čine granicu šume u nekim planinskim područjima s kontinentalnijom klimom. Alpske biljke uobičajene su u ovoj zoni. Brezova šuma na visini 1320&nbsp;m u Sikilsdalshornu najviša je granica šume u Norveškoj, dok je jedna breza na 1404&nbsp;m u Veodalu (Jotunheimen) pojedinačno drvo na najvećoj visini.<ref>{{Cite web |url= https://www.nrk.no/innlandet/norges-hoyestvoksende-tre-skaper-bekymring-blant-forskere-1.14653798 |title= Norges høyestvoksende tre skaper bekymring blant forskere |date= 18. 8. 2019 |language=no}}</ref> Granica šume niža je bliže obali i u područjima s nižim planinama, zbog hladnijih ljeta, više vjetra u blizini planinskih vrhova i više snijega zimi (priobalne planine), što dovodi do kasnijeg topljenja snijega. Sjeverna borealna zona pokriva velika područja na visini 750–950&nbsp;m u unutrašnjosti Østlandeta, u centralnim planinskim područjima proteže se na visini 800–1200&nbsp;m, ali se na zapadnoj obali granica šume spušta do približno 500&nbsp;m visine, znatno se povećavajući u dugim fjordovima (1100&nbsp;m na vrhu Sognefjorda). Dalje na sjever, velikim područjima u unutrašnjim visoravnima ili brdima Trøndelaga i sjeverne Norveške dominira sjeverna borealna zona, s granicom šume na otprilike 800&nbsp;m visine u unutrašnjosti Trøndelaga, 600&nbsp;m u općini [[Rana (Nordland)|Rana]], 500&nbsp;m u Narviku, 400&nbsp;m u Tromsøu, 200&nbsp;m u Kirkenesu i 100&nbsp;m u [[Hammerfest]]u (samo džepovi u zaštićenim područjima). Velika visoravan Finnmarksvidda smještena je na visini koja je postavlja gotovo tačno na granicu šume. Posljednji dio zone ustupa mjesto tundri na nivou mora približno 10&nbsp;km južno od visoravni [[Sjeverni rt|Sjevernog rta]] (blizu [[Skarsvåg]]a). Područja južno od ove linije nalikuju tundri s raštrkanim dijelovima planinskih brezovih šuma ([[šumotundra]]) i postaju alpska tundra čak i na manjim visinama. Stabla u blizini granice šume često se savijaju od [[snijeg]]a, [[Vjetar|vjetra]] i [[mraz]]a tokom vegetacijske sezone, a visina im je samo 2–4&nbsp;m. Izvan Norveške (i susjednih područja u Švedskoj), jedina druga područja na svijetu s granicom šume uglavnom sastavljenom od sitnolisnog listopadnog drveta poput breze – za razliku od četinara – jesu [[Island]] i poluostrvo [[Kamčatka]]. Granica četinarske šume ponekad se koristi (''Barskoggrense'') da bi se ova zona podijelila na dvije podzone, jer četinari obično ne rastu tako visoko kao planinska breza. Smrča i bor rastu na gotovo 1100&nbsp;m u nekim područjima Jotunheimena, pa sve do 400&nbsp;m u Bergenu (900&nbsp;m na vrhu Sognefjorda), 900&nbsp;m u Lillehammeru (planine u blizini Osla preniske su da bi imale granicu šume), 500&nbsp;m u Trondheimu (750&nbsp;m u Oppdalu), 350&nbsp;m u Narviku, 200&nbsp;m u Harstadu, 250&nbsp;m u Alti; a najsjevernija borova šuma na svijetu smještena je u [[Nacionalni park Stabbursdalen|Nacionalnom parku Stabbursdalen]], u općini [[Porsanger]]. U ovom dijelu zone postoje neke šume, a neki četinari mogu prilično narasti čak i ako je rast spor. === Tundra === [[Datoteka:Muskus.jpg|mini|desno|<center>[[Mošusno govedo]] u niskoalpskoj tundri u planinskom lancu [[Dovrefjell]]</center>]] Alpska tundra uobičajena je u Norveškoj, pokrivajući 32% kopna (isključujući Svalbard i Jan Mayen), i pripada skandinavskoj ekoregiji planinskih brezovih šuma i travnjaka (PA1110). Područje najbliže granici šume (niskoalpsko) ima kontinuirani biljni pokrivač, s [[vrba]]ma poput [[Siva vrba|sive]], [[Vunasta vrba|vunaste]] i [[Laponska vrba|laponske]] (visoke pola metra); [[borovnica]], obična kleka i [[sjeverna lineja]] također su česte. Niskoalpsko područje tradicionalno je korišteno kao ljetni pašnjak, a djelomično se i dalje koristi. Ova zona doseže visinu 1500&nbsp;m u Jotunheimenu, uključujući veći dio Hardangervidde, 1300&nbsp;m u istočnom [[Trollheimen]]u i približno 800&nbsp;m u Narviku i [[Lingenske Alpe|Lingenskim Alpama]]. Naviše (srednjealpska tundra) biljke postaju manje; mahovine i lišajevi su dominantniji; biljke i dalje prekrivaju veći dio tla, čak i ako su snježna polja koja traju do sredine ljeta i permafrost uobičajeni. Na najvišim nadmorskim visinama (visokoalpska tundra) tlo je pretežno prekriveno golim stijenama, snijegom i lednicima, s malo biljaka. [[Datoteka:Nordaustlandet (js) 2.jpg|mini|desno|<center>Arktička pustinja na [[Nordaustlandet]]u</center>]] [[Datoteka:Hurrungane, 1990.jpg|mini|desno|<center>Visokoalpska tundra u [[Hurrungane]]u</center>]] Najviša meteorološka stanica u Norveškoj – Fanaråken u općini [[Luster (Norveška)|Luster]], na 2062&nbsp;m – ima jedva tri mjeseca temperature iznad nule i prosjek u julu od 2,7 °C. Ipak, lednički ljutić nađen je samo 100&nbsp;m ispod vrha Galdhøpiggena, a mahovine i lišajevi nađeni su na vrhu. Na sjeveroistoku Finnmarka (sjeverna polovina poluostrva Varangera i poluostrvo [[Nordkinn]]) smješteno je malo nizijsko područje tundre koje se često smatra dijelom ekoregije [[Tundra poluostrva Kole|tundre poluostrva Kole]] (PA1106). Svalbard i Jan Mayen imaju vegetaciju tundre, osim područja prekrivenih lednicima; a neka područja, poput litica na južnom [[Medvjeđe ostrvo|Medvjeđem ostrvu]], gnoje kolonije [[Morske ptice|morskih ptica]]. Ta tundra često se smatra dijelom ekoregije [[Arktička pustinja|Arktičke pustinje]] (PA1101). Najbujnija područja na ovim arktičkim ostrvima jesu zaštićena područja fjordova na [[Spitsbergen]]u; imaju najviše ljetne temperature, a vrlo suha klima uzrokuje malo snijega i stoga relativno rano topljenje snijega. Kratka sezona vegetacije i [[permafrost]] ispod aktivnog sloja pružaju dovoljno vlage. Od biljaka ovdje rastu patuljasta breza, [[nordijska kupina]], [[svalbardski mak]] i [[okruglolisni zvončić]]. Toplija klima pomakla bi vegetacijske zone znatno prema sjeveru i na veće nadmorske visine.<ref>{{cite web |url=http://acia.cicero.uio.no/factsheets/3_vegetation_zones.pdf |title= Fact sheet |website= uio.no |access-date= 14. 9. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070927093648/http://acia.cicero.uio.no/factsheets/3_vegetation_zones.pdf |archive-date= 27. 9. 2007 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Prirodni resursi == Norveška ima rezerve ruda željeznih i neželjeznih metala. Mnoge od njih eksploatirane su u prošlosti, ali su njihovi rudnici sada neaktivni zbog niske čistoće i visokih operativnih troškova. Najveća nalazišta [[titanij]]a u Evropi u blizini su jugozapadne obale. Ugalj se iskopava na Svalbardu. Norveški resursi uključuju [[Nafta|naftu]], [[bakar]], [[prirodni plin]], [[Pirit (mineral)|pirit]], [[nikl]], [[Ruda željeza|rudu željeza]], [[cink]], [[olovo]], [[Riba|ribu]], [[građevinsko drvo]] i [[Hidroenergija|hidroenergiju]]. == Iskorištenost zemljišta == [[Datoteka:Orland6.jpg|mini|desno|<center>Obalna nizija u blizini [[Trondheimsfjord]]a</center>]] [[Datoteka:Utsira utsyn5.jpg|mini|desno|<center>Obalna vriština na [[Utsira (ostrvo)|Utsiri]], djelomično pošumljena alohtonim četinarima</center>]] Samo 3,5% norveškog zemljišta smatra se [[Obradivo zemljište|obradivim]];<ref>{{Cite web |title= Land use and land cover |url= https://www.ssb.no/en/natur-og-miljo/areal/statistikk/arealbruk-og-arealressurser |access-date= 16. 7. 2025 |work= SSB |language=en}}</ref> ništa od toga ne koristi se za trajne [[usjev]]e i trajne [[pašnjak]]e.{{izvor}} Prema procjeni iz 1993, površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog zemljišta]] iznosila je 970 km².{{izvor}} Trideset osam posto kopnene površine prekriveno je šumama: 21% [[Četinari|četinarskim]], a 17% [[Listopadne biljke|listopadnim]].<ref>{{cite web |url= http://www.borealforest.org/world/world_norway.htm |title= Boreal Forests of the World – NORWAY – FORESTS AND FORESTRY |website= borealforest.org}}{{Mrtav link |date= maj 2026 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Preostalo zemljište čine planine i [[Vriština|vrištine]] (46%), tresetišta i [[Vlažno područje|vlažna područja]] (6,3%), jezera i rijeke (5,3%) i urbana područja (1,1%).<ref>{{cite book |title= Nasjonalatlas for Norge: Vegetasjon |publisher= Statens Kartverk |editor1-first= Asbjørn |editor1-last= Moen |editor2-first= Arvid |editor2-last= Lillethun |year=1999 |isbn=9788290408263 |language=no}}</ref> S vremenom su se područja divljine smanjivala zbog ljudske intervencije. Godine 2008. sajt ''Miljøstatus'', posvećen životnoj sredini Norveške, naveo je promjenu korištenja zemljišta kao jedan od najvažnijih faktora za ugroženost vrsta i smanjenje bioraznolikosti.<ref>{{cite web |url= http://www.miljostatus.no/Tema/Naturomrader/Arealbruk/ |title= Statistics |website= miljostatus.no |access-date= 17. 12. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090311170032/http://www.miljostatus.no/Tema/Naturomrader/Arealbruk/ |archive-date= 11. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> == Ekološka pitanja == [[Datoteka:Canyon in Rohkunborri National Park.jpg|mini|desno|<center>Norveška je posljednjih godina osnovala nekoliko novih nacionalnih parkova; dolina (kanjon) Sørdalen u [[Nacionalni park Rohkunborri|Nacionalnom parku Rohkunborri]]</center>]] [[Datoteka:Norden pop density.gif|mini|upright|<center>Osim [[Danska|Danske]] i nekih [[Urbano područje|urbanih područja]], [[gustoća naseljenosti]] u [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]] niska je, posebno na sjeveru.</center>]] Među ekološka pitanja u Norveškoj spadaju smanjenje [[emisija stakleničkih plinova]], [[zagađenost]] zraka i vode, gubitak staništa, oštećenje hladnovodnih koralnih grebena od [[koćarica]] i uzgoj [[losos]]a koji prijeti divljem lososu mriješćenjem u rijekama, čime se razrjeđuje riblji [[DNK]]. [[Kisela kiša|Kisele kiše]] oštetile su jezera, rijeke i šume, posebno u najjužnijem dijelu zemlje, a većina populacija divljeg lososa u [[Sørlandet]]u uginula je. Zbog nižih emisija u Evropi, kisele kiše u Norveškoj smanjile su se za 40% od 1980. do 2003.<ref>{{Cite web |title= Sur Nedbør |trans-title= Kisela kiša |url= http://www.miljostatus.no/templates/themepage____2149.aspx |date= 27. 3. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070630085523/http://miljostatus.no/templates/themepage____2149.aspx |archive-date= 30. 6. 2007 |url-status=dead |website= Miljøstatus i Norge |language=no |access-date= 28. 12. 2019}}</ref> Još jedno pitanje jest moguća viša učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta. Klimatski modeli<ref>{{Cite web |title= Norges klima om 50–100 år |trans-title= Klima Norveške za 50–100 godina |url= http://www.miljostatus.no/templates/PageWithRightListing____2326.aspx |date= 27. 12. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070313113157/http://www.miljostatus.no/templates/PageWithRightListing____2326.aspx |archive-date= 13. 3. 2007 |url-status=dead |website= Miljøstatus i Norge |language=no |access-date= 28. 12. 2019}}</ref> predviđaju porast količine padavina, posebno u područjima s trenutno visokim količinama padavinama, a također predviđaju više epizoda s obilnim padavinama u kratkom periodu, što može uzrokovati klizišta i lokalne poplave. Zime će vjerovatno biti znatno blaže, a led u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]] mogao bi se potpuno otopiti ljeti, ugrožavajući opstanak [[Polarni medvjed|polarnog medvjeda]] na Svalbardu. Očekuje se da će se i kopnene i vodene vrste pomjeriti prema sjeveru, a to je već uočeno kod nekih vrsta; rastuća populacija [[Obični jelen|jelena]] širi se prema sjeveru i istoku, a 2008. godina bila je prva sezona lova u kojoj je odstrijeljeno više jelena (35.700) nego [[los]]ova.<ref>{{cite web |url= http://www.nrk.no/programmer/radio/norgesglasset/1.6532923 |title= Hjortebestand i vill vekst |author= Agnete Daae-Qvale Holmemo |language=no |date= 19. 3. 2009 |website= nrk.no}}</ref> [[Ptice selice]] dolaze ranije; drveće ranije prolistava; [[skuša]] postaje uobičajena ljeti uz obalu [[Troms]]a. Očekuje se da će ukupan broj vrsta u Norveškoj porasti zbog dolaska novih vrsta.<ref>{{Cite web |title= Impacts in Norway|url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing.aspx?id=2320 |date= 22. 2. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070928083031/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing.aspx?id=2320 |archive-date= 28. 9. 2007 |url-status=dead |website= Environment.no |access-date= 28. 12. 2019 |language=en}}</ref> Norvežani su statistički među najzabrinutijima kad je riječ o [[Globalno zagrijavanje|globalnom zagrijavanju]] i njegovim efektima,<ref>{{cite web |url= http://www.aftenposten.no/nyheter/miljo/article1822401.ece |title= Flere bekymret over oppvarming |work= Aftenposten |date= 6. 6. 2007 |access-date= 11. 6. 2007 |language=no}}</ref> čak i ako je Norveška među zemljama za koje se očekuje da će biti najmanje negativno pogođene njime, uz neke moguće dobitke.<ref>{{cite news |author= Barrett Sheridan |title= Learning to Live with Global Warming |url= http://www.msnbc.msn.com/id/17952360/site/newsweek/ |date= 16. 4. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070418004809/http://www.msnbc.msn.com/id/17952360/site/newsweek/ |archive-date= 18. 4. 2007 |magazine= Newsweek |via= MSNBC |access-date= 25. 12. 2019 |language=en}}</ref> === Međunarodni sporazumi === Norveška je potpisnica sljedećih sporazuma: {{div col}} * [[Protokol Antarktičkog ugovora o zaštiti životne sredine]] (Madridski protokol) * [[Antarktički ugovor]] * [[Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama]] * [[Konvencija o modifikaciji životne sredine]] * [[Pravo mora]] * [[Londonska konvencija (1972)]] * [[Sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova]] * [[Montrealski protokol]] (zaštita [[Ozonski omotač|ozonskog omotača]]) * [[MARPOL 73/78]] (zagađivanje s brodova) * [[Međunarodni sporazum o tropskoj drvnoj građi]] (1983, 1984) * [[Protokol iz Kyota]] (klimatske promjene) * [[Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija]] (ADR-sporazum) {{div col end}} == Također pogledajte == {{div col|colwidth=22em}} * [[Krajnje tačke Norveške]] * [[Historijske regije Norveške]] * [[Spisak urbanih područja u Norveškoj po broju stanovnika]] * [[Globalno zagrijavanje u Norveškoj]] * [[Spisak nacionalnih parkova u Norveškoj]] * [[Spisak rijeka u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Doline u Norveškoj|Doline u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Fjordovi u Norveškoj|Fjordovi u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Jezera u Norveškoj|Jezera u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Lednici u Norveškoj|Lednici u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Ostrva u Norveškoj|Ostrva u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Planine u Norveškoj|Planine u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Vodopadi u Norveškoj|Vodopadi u Norveškoj]] {{div col end}} {{raščistiti}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] t3mpvwv98umbl6ho9hjwjpfo3holxdh 3901070 3901069 2026-06-28T10:44:17Z KWiki 9400 3901070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|<center>Norveška i njene [[teritorijalne vode]]</center>]] Površina Norveške je 324.220&nbsp;km², od čega 16.360&nbsp;km² čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199&nbsp;km².{{izvor}} Njene granice duge su 2515&nbsp;km, od čega 1619&nbsp;km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729&nbsp;km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196&nbsp;km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148&nbsp;km; s otocima ta dužina iznosi 83.281&nbsp;km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178&nbsp;km². Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575&nbsp;km², EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349&nbsp;km², a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993&nbsp;km². Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5&nbsp;km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4&nbsp;km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2&nbsp;km) za teritorijalno more.{{izvor}} {{raščistiti}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|<center>Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.</center>]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|<center>Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]</center>]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|<center>[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u</center>]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. === Kopno === ==== Skandinavske planine ==== One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine "skreću" istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] ("kobilica"). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. [[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima. ==== Južna obala ==== U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a. [[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|<center>Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj</center>]] ==== Jugoistok ==== Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]]. {{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=<center>Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj</center> |image2=Preikestolen view left.png |caption2=<center>Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj</center>]] }} ==== Zapadni fjordovi ==== Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok. ==== Regija Trondheima ==== Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline. ==== Sjeverni fjordovi ==== Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]]. {{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|<center>[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)</center>}} ==== Krajnji sjeveroistok ==== U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka. === Arktička ostrva === ==== Svalbard ==== [[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|<center>[[Tundra]] na Svalbardu</center>]] Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]]. ==== Jan Mayen ==== Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]]. === Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku === Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u. == Klima == {{Glavni|Klima Norveške}} [[Datoteka:Koppen-Geiger Map v2 NOR 1991–2020.svg|mini|upright=0.9|<center>Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)</center>]] Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,<ref>{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima/Hovedsidemal&cid=1253970052900&p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima%2FHovedsidemal&cid=1253970052900&p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}</ref> prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]]. === Padavine === Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti. === Temperatura === [[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|<center>Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.</center>]] Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15&nbsp;°C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28&nbsp;°C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]]. Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0&nbsp;°C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti. Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto. [[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|<center>Temperatura u Norveškoj 1901–2020.</center>]] Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]]. === Opasnosti i prirodne katastrofe === [[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.<ref>A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', "Gyldendal", Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}</ref> == Fauna == Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.<ref>{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}</ref> Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}</ref> Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.<ref>{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}</ref> Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,<ref>{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}</ref> od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]]. Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja. == Flora == [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|<center>Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].</center>]] Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput [[Baltičko more|Baltičkog]] i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].<ref>{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}</ref> Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.<ref>{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}</ref> Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.<ref>{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}</ref> Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.<ref>{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}</ref> [[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|200px|<center>[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]</center>]] Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene. Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.<ref>{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}</ref> Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]). U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.<ref>Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.</ref> Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]]. === Nemoralna zona === [[Datoteka:Mandal. Strøkene Vestnes og litt av Støkkan.jpg|mini|desno|<center>[[Mandal (Norveška)|Mandal]], najjužniji grad u Norveškoj, smješten je u nemoralnoj zoni.</center>]] Malo područje duž južne obale – od općine [[Soknedal]] u južnom [[Rogaland]]u i istočno do [[Fevik]]a u okrugu [[Agder]] (uključujući [[Kristiansand]]) – pripada [[Nemoralna zona|nemoralnoj]] vegetacijskoj zoni, koja je ispod 150&nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i prodire najviše 30&nbsp;km u unutrašnjost duž dolina. To je dominantna vegetacijska zona u Evropi sjeverno od južne [[Francuska|Francuske]], [[Alpe|Alpa]], [[Karpati|Karpata]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]. Obilježja ove zone u Norveškoj jesu prevlast [[hrast]]a i gotovo potpuni nedostatak tipičnih [[Borealna zona|borealnih]] vrsta, poput smrče i [[Bijela joha|bijele johe]] iako se pojavljuje nizijska varijanta [[Bijeli bor|bora]]. Zona pokriva 0,5% kopnene površine (isključujući Svalbard i Jan Mayen). === Hemiborealna (boreonemoralna) zona === [[Datoteka:Bygdøy Oslo.jpg|mini|desno|<center>[[Bygdøy]] u oktobru 2007; hemiborealna nizija blizu [[Oslofjord]]a ima najveću raznolikost jer je najbliža migracijskoj ruti s juga.</center>]] Hemiborealna zona pokriva 7% kopnene površine Norveške, uključujući 80% [[Østfold]]a i [[Vestfold]]a. Ta vegetacija predstavlja mješavinu nemoralnih i borealnih vrsta i pripada [[Paleoarktik|paleoarktičkoj]], [[Ekoregija#Kopnena|kopnenoj ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]] (PA0436). Nemoralne vrste imaju tendenciju da prevladavaju na padinama okrenutim prema jugozapadu i s dobrim tlom, dok borealne prevladavaju na padinama okrenutim prema sjeveru i s natopljenim tlom. U nekim područjima drugi faktori nadjačavaju ovo, poput područja gdje osnovna stijena daje malo hranjivih tvari, gdje hrast i borealni bor često dijele prevlast. Boreonemoralna zona prati obalu od Oslofjorda sjeverno do Ålesunda, postajući isprekidana sjeverno od Sunnmørea. U Oslu ta zona doseže do visine 200&nbsp;m te do nekih nižih dolina i nizije oko Mjøse, ali ne toliko sjeverno koliko je smješten [[Lillehammer]]. U dolinama na jugu ta vegetacija može postojati i do 300–400&nbsp;m visine. Zona prati zapadnoobalnu niziju i zalazi u najveće fjordove, dostižući visinu 150&nbsp;m, čak i do 300&nbsp;m u nekim zaštićenim fjordovima i dolinama u [[Nordmøre]]u, s tlom bogatim hranjivim tvarima. Među najsjevernije lokacije na svijetu ubraja se nekoliko područja duž Trondheimsfjorda, kao što je općina [[Frosta (Norveška)|Frosta]], a najsjevernija je [[Byahalla]] u općini [[Steinkjer]]. Neke nemoralne vrste u toj zoni jesu hrast lužnjak, [[hrast kitnjak]], evropski jasen, [[brijest]], [[Mliječ (javor)|mliječ]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[crna joha]], [[malolisna lipa]], [[Tisa (biljka)|tisa]], božikovina (jugozapadna obala), [[trešnja]], [[medvjeđi luk]], bukva (kasni dolazak uobičajen samo u Vestfoldu) i jagorčevina. Tipične borealne vrste jesu obična smrča, bor, [[maljava breza]], siva joha, [[jasika]], [[planinska jarebika]], [[bijela šumarica]] i [[divlja ljubičica]]. === Borealna zona === [[Datoteka:Swamp landscape in Signaldalen with Otertinden 2, 2012 June.jpg|mini|desno|<center>Tresetišta i jezera česta su u borealnoj zoni: Signaldalen u općini [[Storfjord]] s planinom Otertind</center>]] Borealne vrste prilagođene su dugoj i hladnoj zimi, a većina njih može podnijeti niže zimske temperature nego u većem dijelu Norveške. Stoga se razlikuju po potrebi za dužinom [[Vegetacijski period|vegetacijskog perioda]] i ljetnom toplinom. [[Tresetište|Tresetišta]] su česta u ovoj zoni, s najvećim površinama u sjevernoj i srednjoj borealnoj, kao i u području neposredno iznad granice šume. Velika borealna zona obično se dijeli na tri podzone: južnu, srednju i sjevernu.{{izvor}} Borealne zone u Norveškoj pripadaju trima ekoregijama. Područje kojim dominiraju smrčine šume (nešto [[Breza|breze]], bora, vrbe, jasike) uglavnom pripada ekoregiji [[Skandinavska i ruska tajga|skandinavske i ruske tajge]] (PA0608). Ekoregija [[Skandinavske obalne crnogorične šume|skandinavskih obalnih crnogoričnih šuma]] (PA0520) u obalnim područjima s blagim zimama i čestim kišama prati obalu od juga Stavangera na sjeveru do južnog Tromsa i uključuje i hemiborealna i borealna područja. S potonjom regijom graniči ekoregija [[Skandinavske planinske brezove šuma i travnjaci|skandinavskih planinskih brezovih šuma i travnjaka]] (PA1110). Čini se da ta regija uključuje i planinska područja s alpskom tundrom i nizijske šume, u biti cijelo područje izvan prirodnog raspona šuma obične smrče.<ref>{{cite web |url= https://www.google.com/maps/search/http:%2F%2Fglobalspecies.org%2Fkmlserver%2Fgetkml%2Fpa1110/data=!4m2!2m1!4b1?source=s_q&hl=en |title= Google Maps |website= [[Google Maps]]}}</ref> Stoga pokazuje vrlo širok raspon klimatskih i okolišnih uvjeta, od umjerene šume uz fjordove zapadne Norveške do vrha Galdhøpiggen i sjeveroistočno do poluostrva Varangera. Područje iznad granice [[Crnogorična šuma|crnogorične šume]] sastoji se od planinske maljave breze. Bijeli bor doseže svoju visinsku granicu otprilike 200&nbsp;m niže od planinske breze. ==== Južna ==== [[Datoteka:Lågendeltaet.jpg|mini|desno|<center>[[Lågendeltaet]] u Lillehammeru (južna borealna zona)</center>]] Južna borealna zona pokriva 12% površine kopna i njom dominiraju borealne vrste, posebno obična smrča. To je jedina borealna zona s nekoliko raštrkanih, ali dobro razvijenih, listopadnih stabala širokog lista koja zahtijevaju toplinu, poput evropskog jasena i hrasta. Nekoliko vrsta u toj zoni zahtijeva prilično topla ljeta (južna borealna zona ima 3–4 mjeseca sa srednjom 24-satnom temperaturom od najmanje 10&nbsp;°C) te su stoga vrlo rijetke u srednjoj borealnoj zoni. Neke od vrsta kojih nema sjevernije jesu crna joha, [[hmelj]], [[origano]] i [[crvena kalina]]. Ova je zona iznad hemiborealne, do 450&nbsp;m visine u Østlandetu i 500&nbsp;m u najjužnijim dolinama. U istočnim dolinama doseže nekoliko stotina kilometara u Gudbrandsdalu i Østerdalu te do općina [[Lom (Norveška)|Lom]] i [[Skjåk]] u [[Ottadalen]]u. Duž jugozapadne obale zona doseže visinu 400&nbsp;m na vrhu velikih fjordova (kao što je Lærdal) te otprilike 300&nbsp;m bliže obali. Evropske smrče nema u Vestlandetu (izuzetak je općina [[Voss]]). Sjeverno od Ålesunda južnoborealna vegetacija prevladava u niziji do nivoa mora, uključujući ostrva poput [[Hitra (ostrvo)|Hitre]]. Većina nizije u [[Trøndelag]]u ispod 180&nbsp;m visine pripada ovoj zoni, do 300&nbsp;m visine u kopnenim dolinama poput [[Gauldalen]]a i [[Verdalen]]a te do 100&nbsp;m u [[Namdalen]]u. Obalna i neka područja fjordova dalje na sjeveru – poput općina [[Nærøysund]] i [[Brønnøy]] te najbolje lokacije duž obale [[Helgeland]]a – ulaze u granice ove zone sjeverno do ulaza u [[Ranfjord]], dok u unutrašnjosti sjeverno od općine [[Grong]] dominira vegetacija srednje borealne zone u niziji. Postoje mala izolovana područja s južnoborealnom vegetacijom dalje na sjeveru, kao u općinama [[Bodø]] i [[Fauske]], pri čemu je najsjevernija lokacija uski pojas uz sjevernu obalu [[Ofotfjord]]a, a endemska nordlandska [[mukinja]] raste samo u općini [[Bindal]].<ref>{{cite web |url= http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |title= Reppen nature reserve |website= miljostatus.no |access-date= 21. 12. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090319000018/http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |archive-date= 19. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> [[Poljoprivreda]] u Norveškoj, uključujući uzgoj [[Žitarice|žitarica]], odvija se uglavnom u hemiborealnoj i južnoj borealnoj zoni. ==== Srednja ==== [[Datoteka:Elsfjord F.JPG|mini|desno|<center>U većem dijelu Norveške srednjom borealnom zonom dominiraju smrčine šume, ali i uz nešto poljoprivrednog zemljišta. Septembar u [[Elsfjord]]u (općina [[Vefsn]]).</center>]] U tipičnim šumama zatvorenih krošnji u srednjoj borealnoj zoni prevladavaju borealne vrste. Srednjoborealna vegetacija pokriva 20% površine kopna. Norveška smrča dominantno je drvo na velikim područjima u unutrašnjosti Østlandeta, [[Sørlandet]]a, Trøndelaga i Helgelanda, a srednjoborealne i južnoborealne šume smrče komercijalno su najvažnije u Norveškoj. Smrča ne raste prirodno sjeverno od Saltfjella u srednjem Nordlandu (varijanta [[Sibirska smrča|sibirske smrče]] pojavljuje se u dolini Pasvik), zbog planinskih lanaca koji blokiraju njeno napredovanje, ali se često sadi u srednjoborealnim područjima dalje na sjeveru iz ekonomskih razloga, doprinoseći drugačijem pejzažu. [[Breza]] je obično dominantna u ovim sjevernim područjima, ali su česti i bor, jasika, jarebika, [[sremza]] i siva joha. Ta breza često je križanac [[Obična breza|obične]] i pahuljaste i viša je (6–12&nbsp;m) od breze koja raste blizu granice šume. Četinari izrastu više. Neke alpske biljke rastu u srednjoborealnoj zoni, dok su nemoralne vrste rijetke. [[Podrast]] je obično dobro razvijen ako šuma nije pregusta. Mnoge biljke ne rastu sjevernije: siva joha, obična breza, [[ivanjsko cvijeće]], [[Crvena malina|malina]], [[divlji pelin]] i [[močvarna mirta]] primjeri su vrsta u ovoj zoni koje ne rastu sjevernije ili više. Zona je na visini od 400 do 750&nbsp;m u Østlandetu, do 800&nbsp;m u južnim dolinama, 300–600&nbsp;m (800&nbsp;m na čelu dugih fjordova) na jugozapadnoj obali i 180–450&nbsp;m u Trøndelagu (700&nbsp;m u unutrašnjosti, kao u općinama Røros i [[Oppdal]]). Dalje na sjeveru uobičajena je u nizijama: do 100&nbsp;m visine na Lofotima i Vesterålenu, 200&nbsp;m u [[Narvik]]u, 100&nbsp;m ([[Tromsø]]), 130–200&nbsp;m u dolinama u unutrašnjosti Tromsa, a nizija na čelu [[Altafjord]]a najsjevernije je područje bilo koje veličine – mali džepovi postoje u općinama [[Porsanger]] i [[Sør-Varanger]]. To je obično najsjevernije područje s nekim poljoprivrednim aktivnostima, a [[ječam]] je tradicionalno uzgajan čak i na sjeveru, u općini [[Alta (Norveška)|Alta]]. ==== Sjeverna ==== [[Datoteka:Sand with pines.jpg|mini|desno|<center>Put kroz borovu šumu u općini Karasjok. Ovdje je klima najkontinentalnija, s najhladnijim zimama u Norveškoj; sjeverna borealna zona.</center>]] [[Datoteka:Övre dividal anjajohka.jpg|mini|desno|<center>Sjeverna borealna šuma u [[Nacionalni park Øvre Dividal|Nacionalnom parku Øvre Dividal]]; jesenja boja lišća planinske breze, koja nastavlja rasti uzbrdo, dok je bor dostigao svoju visinsku granicu.</center>]] Sjeverna borealna zona (poznata i kao otvorena ili rijetka tajga) jest zona najbliža [[Granica šume|granici šume]]. Graniči s alpskim ili polarnim područjem, a u njoj prevladava oštra subarktička klima. Postoji najmanje 30 ljetnih dana s prosječnom temperaturom 10&nbsp;°C ili više, do otprilike dva mjeseca. Drveće raste vrlo sporo i uglavnom ne postaje veliko. Šuma nije tako gusta kao dalje na jugu ili manjim nadmorskim visinama i poznata je kao planinska šuma (''Fjellskog''). Zona pokriva 28% površine Norveške, uključujući gotovo polovinu Finnmarka, gdje planinska breza raste do nivoa mora. Donji dio ove zone također ima četinare, ali granicu šume u Norveškoj uglavnom čini planinska breza, podvrsta maljave breze (podvrsta ''czerepanovii''),<ref>{{cite journal |last= Taulavuori |first= K. M. J. |display-authors= etal |title= Dehardening of mountain birch (Betula pubescens ssp. czerepanovii) ecotypes at elevated winter temperatures |url= http://www.skogoglandskap.no/publikasjon/SF_3230_2800 |date=2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110720024233/http://www.skogoglandskap.no/publikasjon/SF_3230_2800 |journal= [[New Phytologist]] |volume=162 |issue=2 |pages=427–436 |doi=10.1111/j.1469-8137.2004.01042.x |archive-date= 20. 7. 2011 |via= [[Norveški institut za šume i krajolik]] |access-date= 25. 12. 2019 |doi-access=free |language=en}}</ref> koju ne treba miješati s [[Patuljasta breza|patuljastom brezom]]. Smrča i bor čine granicu šume u nekim planinskim područjima s kontinentalnijom klimom. Alpske biljke uobičajene su u ovoj zoni. Brezova šuma na visini 1320&nbsp;m u Sikilsdalshornu najviša je granica šume u Norveškoj, dok je jedna breza na 1404&nbsp;m u Veodalu (Jotunheimen) pojedinačno drvo na najvećoj visini.<ref>{{Cite web |url= https://www.nrk.no/innlandet/norges-hoyestvoksende-tre-skaper-bekymring-blant-forskere-1.14653798 |title= Norges høyestvoksende tre skaper bekymring blant forskere |date= 18. 8. 2019 |language=no}}</ref> Granica šume niža je bliže obali i u područjima s nižim planinama, zbog hladnijih ljeta, više vjetra u blizini planinskih vrhova i više snijega zimi (priobalne planine), što dovodi do kasnijeg topljenja snijega. Sjeverna borealna zona pokriva velika područja na visini 750–950&nbsp;m u unutrašnjosti Østlandeta, u centralnim planinskim područjima proteže se na visini 800–1200&nbsp;m, ali se na zapadnoj obali granica šume spušta do približno 500&nbsp;m visine, znatno se povećavajući u dugim fjordovima (1100&nbsp;m na vrhu Sognefjorda). Dalje na sjever, velikim područjima u unutrašnjim visoravnima ili brdima Trøndelaga i sjeverne Norveške dominira sjeverna borealna zona, s granicom šume na otprilike 800&nbsp;m visine u unutrašnjosti Trøndelaga, 600&nbsp;m u općini [[Rana (Nordland)|Rana]], 500&nbsp;m u Narviku, 400&nbsp;m u Tromsøu, 200&nbsp;m u Kirkenesu i 100&nbsp;m u [[Hammerfest]]u (samo džepovi u zaštićenim područjima). Velika visoravan Finnmarksvidda smještena je na visini koja je postavlja gotovo tačno na granicu šume. Posljednji dio zone ustupa mjesto tundri na nivou mora približno 10&nbsp;km južno od visoravni [[Sjeverni rt|Sjevernog rta]] (blizu [[Skarsvåg]]a). Područja južno od ove linije nalikuju tundri s raštrkanim dijelovima planinskih brezovih šuma ([[šumotundra]]) i postaju alpska tundra čak i na manjim visinama. Stabla u blizini granice šume često se savijaju od [[snijeg]]a, [[Vjetar|vjetra]] i [[mraz]]a tokom vegetacijske sezone, a visina im je samo 2–4&nbsp;m. Izvan Norveške (i susjednih područja u Švedskoj), jedina druga područja na svijetu s granicom šume uglavnom sastavljenom od sitnolisnog listopadnog drveta poput breze – za razliku od četinara – jesu [[Island]] i poluostrvo [[Kamčatka]]. Granica četinarske šume ponekad se koristi (''Barskoggrense'') da bi se ova zona podijelila na dvije podzone, jer četinari obično ne rastu tako visoko kao planinska breza. Smrča i bor rastu na gotovo 1100&nbsp;m u nekim područjima Jotunheimena, pa sve do 400&nbsp;m u Bergenu (900&nbsp;m na vrhu Sognefjorda), 900&nbsp;m u Lillehammeru (planine u blizini Osla preniske su da bi imale granicu šume), 500&nbsp;m u Trondheimu (750&nbsp;m u Oppdalu), 350&nbsp;m u Narviku, 200&nbsp;m u Harstadu, 250&nbsp;m u Alti; a najsjevernija borova šuma na svijetu smještena je u [[Nacionalni park Stabbursdalen|Nacionalnom parku Stabbursdalen]], u općini [[Porsanger]]. U ovom dijelu zone postoje neke šume, a neki četinari mogu prilično narasti čak i ako je rast spor. === Tundra === [[Datoteka:Muskus.jpg|mini|desno|<center>[[Mošusno govedo]] u niskoalpskoj tundri u planinskom lancu [[Dovrefjell]]</center>]] Alpska tundra uobičajena je u Norveškoj, pokrivajući 32% kopna (isključujući Svalbard i Jan Mayen), i pripada skandinavskoj ekoregiji planinskih brezovih šuma i travnjaka (PA1110). Područje najbliže granici šume (niskoalpsko) ima kontinuirani biljni pokrivač, s [[vrba]]ma poput [[Siva vrba|sive]], [[Vunasta vrba|vunaste]] i [[Laponska vrba|laponske]] (visoke pola metra); [[borovnica]], obična kleka i [[sjeverna lineja]] također su česte. Niskoalpsko područje tradicionalno je korišteno kao ljetni pašnjak, a djelomično se i dalje koristi. Ova zona doseže visinu 1500&nbsp;m u Jotunheimenu, uključujući veći dio Hardangervidde, 1300&nbsp;m u istočnom [[Trollheimen]]u i približno 800&nbsp;m u Narviku i [[Lingenske Alpe|Lingenskim Alpama]]. Naviše (srednjealpska tundra) biljke postaju manje; mahovine i lišajevi su dominantniji; biljke i dalje prekrivaju veći dio tla, čak i ako su snježna polja koja traju do sredine ljeta i permafrost uobičajeni. Na najvišim nadmorskim visinama (visokoalpska tundra) tlo je pretežno prekriveno golim stijenama, snijegom i lednicima, s malo biljaka. [[Datoteka:Nordaustlandet (js) 2.jpg|mini|desno|<center>Arktička pustinja na [[Nordaustlandet]]u</center>]] [[Datoteka:Hurrungane, 1990.jpg|mini|desno|<center>Visokoalpska tundra u [[Hurrungane]]u</center>]] Najviša meteorološka stanica u Norveškoj – Fanaråken u općini [[Luster (Norveška)|Luster]], na 2062&nbsp;m – ima jedva tri mjeseca temperature iznad nule i prosjek u julu od 2,7 °C. Ipak, lednički ljutić nađen je samo 100&nbsp;m ispod vrha Galdhøpiggena, a mahovine i lišajevi nađeni su na vrhu. Na sjeveroistoku Finnmarka (sjeverna polovina poluostrva Varangera i poluostrvo [[Nordkinn]]) smješteno je malo nizijsko područje tundre koje se često smatra dijelom ekoregije [[Tundra poluostrva Kole|tundre poluostrva Kole]] (PA1106). Svalbard i Jan Mayen imaju vegetaciju tundre, osim područja prekrivenih lednicima; a neka područja, poput litica na južnom [[Medvjeđe ostrvo|Medvjeđem ostrvu]], gnoje kolonije [[Morske ptice|morskih ptica]]. Ta tundra često se smatra dijelom ekoregije [[Arktička pustinja|Arktičke pustinje]] (PA1101). Najbujnija područja na ovim arktičkim ostrvima jesu zaštićena područja fjordova na [[Spitsbergen]]u; imaju najviše ljetne temperature, a vrlo suha klima uzrokuje malo snijega i stoga relativno rano topljenje snijega. Kratka sezona vegetacije i [[permafrost]] ispod aktivnog sloja pružaju dovoljno vlage. Od biljaka ovdje rastu patuljasta breza, [[nordijska kupina]], [[svalbardski mak]] i [[okruglolisni zvončić]]. Toplija klima pomakla bi vegetacijske zone znatno prema sjeveru i na veće nadmorske visine.<ref>{{cite web |url=http://acia.cicero.uio.no/factsheets/3_vegetation_zones.pdf |title= Fact sheet |website= uio.no |access-date= 14. 9. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070927093648/http://acia.cicero.uio.no/factsheets/3_vegetation_zones.pdf |archive-date= 27. 9. 2007 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Prirodni resursi == Norveška ima rezerve ruda željeznih i neželjeznih metala. Mnoge od njih eksploatirane su u prošlosti, ali su njihovi rudnici sada neaktivni zbog niske čistoće i visokih operativnih troškova. Najveća nalazišta [[titanij]]a u Evropi u blizini su jugozapadne obale. Ugalj se iskopava na Svalbardu. Norveški resursi uključuju [[Nafta|naftu]], [[bakar]], [[prirodni plin]], [[Pirit (mineral)|pirit]], [[nikl]], [[Ruda željeza|rudu željeza]], [[cink]], [[olovo]], [[Riba|ribu]], [[građevinsko drvo]] i [[Hidroenergija|hidroenergiju]]. == Iskorištenost zemljišta == [[Datoteka:Orland6.jpg|mini|desno|<center>Obalna nizija u blizini [[Trondheimsfjord]]a</center>]] [[Datoteka:Utsira utsyn5.jpg|mini|desno|<center>Obalna vriština na [[Utsira (ostrvo)|Utsiri]], djelomično pošumljena alohtonim četinarima</center>]] Samo 3,5% norveškog zemljišta smatra se [[Obradivo zemljište|obradivim]];<ref>{{Cite web |title= Land use and land cover |url= https://www.ssb.no/en/natur-og-miljo/areal/statistikk/arealbruk-og-arealressurser |access-date= 16. 7. 2025 |work= SSB |language=en}}</ref> ništa od toga ne koristi se za trajne [[usjev]]e i trajne [[pašnjak]]e.{{izvor}} Prema procjeni iz 1993, površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog zemljišta]] iznosila je 970 km².{{izvor}} Trideset osam posto kopnene površine prekriveno je šumama: 21% [[Četinari|četinarskim]], a 17% [[Listopadne biljke|listopadnim]].<ref>{{cite web |url= http://www.borealforest.org/world/world_norway.htm |title= Boreal Forests of the World – NORWAY – FORESTS AND FORESTRY |website= borealforest.org}}{{Mrtav link |date= maj 2026 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Preostalo zemljište čine planine i [[Vriština|vrištine]] (46%), tresetišta i [[Vlažno područje|vlažna područja]] (6,3%), jezera i rijeke (5,3%) i urbana područja (1,1%).<ref>{{cite book |title= Nasjonalatlas for Norge: Vegetasjon |publisher= Statens Kartverk |editor1-first= Asbjørn |editor1-last= Moen |editor2-first= Arvid |editor2-last= Lillethun |year=1999 |isbn=9788290408263 |language=no}}</ref> S vremenom su se područja divljine smanjivala zbog ljudske intervencije. Godine 2008. sajt ''Miljøstatus'', posvećen životnoj sredini Norveške, naveo je promjenu korištenja zemljišta kao jedan od najvažnijih faktora za ugroženost vrsta i smanjenje bioraznolikosti.<ref>{{cite web |url= http://www.miljostatus.no/Tema/Naturomrader/Arealbruk/ |title= Statistics |website= miljostatus.no |access-date= 17. 12. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090311170032/http://www.miljostatus.no/Tema/Naturomrader/Arealbruk/ |archive-date= 11. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> == Ekološka pitanja == [[Datoteka:Canyon in Rohkunborri National Park.jpg|mini|desno|<center>Norveška je posljednjih godina osnovala nekoliko nacionalnih parkova; dolina (kanjon) Sørdalen u [[Nacionalni park Rohkunborri|Nacionalnom parku Rohkunborri]]</center>]] [[Datoteka:Norden pop density.gif|mini|upright|<center>Osim [[Danska|Danske]] i nekih [[Urbano područje|urbanih područja]], [[gustoća naseljenosti]] u [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]] niska je, posebno na sjeveru.</center>]] Među ekološka pitanja u Norveškoj spadaju smanjenje [[emisija stakleničkih plinova]], [[zagađenost]] zraka i vode, gubitak staništa, oštećenje hladnovodnih koralnih grebena od [[koćarica]] i uzgoj [[losos]]a koji prijeti divljem lososu mriješćenjem u rijekama, čime se razrjeđuje riblji [[DNK]]. [[Kisela kiša|Kisele kiše]] oštetile su jezera, rijeke i šume, posebno u najjužnijem dijelu zemlje, a većina populacija divljeg lososa u [[Sørlandet]]u uginula je. Zbog nižih emisija u Evropi, kisele kiše u Norveškoj smanjile su se za 40% od 1980. do 2003.<ref>{{Cite web |title= Sur Nedbør |trans-title= Kisela kiša |url= http://www.miljostatus.no/templates/themepage____2149.aspx |date= 27. 3. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070630085523/http://miljostatus.no/templates/themepage____2149.aspx |archive-date= 30. 6. 2007 |url-status=dead |website= Miljøstatus i Norge |language=no |access-date= 28. 12. 2019}}</ref> Još jedno pitanje jest moguća viša učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta. Klimatski modeli<ref>{{Cite web |title= Norges klima om 50–100 år |trans-title= Klima Norveške za 50–100 godina |url= http://www.miljostatus.no/templates/PageWithRightListing____2326.aspx |date= 27. 12. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070313113157/http://www.miljostatus.no/templates/PageWithRightListing____2326.aspx |archive-date= 13. 3. 2007 |url-status=dead |website= Miljøstatus i Norge |language=no |access-date= 28. 12. 2019}}</ref> predviđaju porast količine padavina, posebno u područjima s trenutno visokim količinama padavinama, a također predviđaju više epizoda s obilnim padavinama u kratkom periodu, što može uzrokovati klizišta i lokalne poplave. Zime će vjerovatno biti znatno blaže, a led u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]] mogao bi se potpuno otopiti ljeti, ugrožavajući opstanak [[Polarni medvjed|polarnog medvjeda]] na Svalbardu. Očekuje se da će se i kopnene i vodene vrste pomjeriti prema sjeveru, a to je već uočeno kod nekih vrsta; rastuća populacija [[Obični jelen|jelena]] širi se prema sjeveru i istoku, a 2008. godina bila je prva sezona lova u kojoj je odstrijeljeno više jelena (35.700) nego [[los]]ova.<ref>{{cite web |url= http://www.nrk.no/programmer/radio/norgesglasset/1.6532923 |title= Hjortebestand i vill vekst |author= Agnete Daae-Qvale Holmemo |language=no |date= 19. 3. 2009 |website= nrk.no}}</ref> [[Ptice selice]] dolaze ranije; drveće ranije prolistava; [[skuša]] postaje uobičajena ljeti uz obalu [[Troms]]a. Očekuje se da će ukupan broj vrsta u Norveškoj porasti zbog dolaska novih vrsta.<ref>{{Cite web |title= Impacts in Norway|url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing.aspx?id=2320 |date= 22. 2. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070928083031/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing.aspx?id=2320 |archive-date= 28. 9. 2007 |url-status=dead |website= Environment.no |access-date= 28. 12. 2019 |language=en}}</ref> Norvežani su statistički među najzabrinutijima kad je riječ o [[Globalno zagrijavanje|globalnom zagrijavanju]] i njegovim efektima,<ref>{{cite web |url= http://www.aftenposten.no/nyheter/miljo/article1822401.ece |title= Flere bekymret over oppvarming |work= Aftenposten |date= 6. 6. 2007 |access-date= 11. 6. 2007 |language=no}}</ref> čak i ako je Norveška među zemljama za koje se očekuje da će biti najmanje negativno pogođene njime, uz neke moguće dobitke.<ref>{{cite news |author= Barrett Sheridan |title= Learning to Live with Global Warming |url= http://www.msnbc.msn.com/id/17952360/site/newsweek/ |date= 16. 4. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070418004809/http://www.msnbc.msn.com/id/17952360/site/newsweek/ |archive-date= 18. 4. 2007 |magazine= Newsweek |via= MSNBC |access-date= 25. 12. 2019 |language=en}}</ref> === Međunarodni sporazumi === Norveška je potpisnica sljedećih sporazuma: {{div col}} * [[Protokol Antarktičkog ugovora o zaštiti životne sredine]] (Madridski protokol) * [[Antarktički ugovor]] * [[Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama]] * [[Konvencija o modifikaciji životne sredine]] * [[Pravo mora]] * [[Londonska konvencija (1972)]] * [[Sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova]] * [[Montrealski protokol]] (zaštita [[Ozonski omotač|ozonskog omotača]]) * [[MARPOL 73/78]] (zagađivanje s brodova) * [[Međunarodni sporazum o tropskoj drvnoj građi]] (1983, 1984) * [[Protokol iz Kyota]] (klimatske promjene) * [[Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija]] (ADR-sporazum) {{div col end}} == Također pogledajte == {{div col|colwidth=22em}} * [[Krajnje tačke Norveške]] * [[Historijske regije Norveške]] * [[Spisak urbanih područja u Norveškoj po broju stanovnika]] * [[Globalno zagrijavanje u Norveškoj]] * [[Spisak nacionalnih parkova u Norveškoj]] * [[Spisak rijeka u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Doline u Norveškoj|Doline u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Fjordovi u Norveškoj|Fjordovi u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Jezera u Norveškoj|Jezera u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Lednici u Norveškoj|Lednici u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Ostrva u Norveškoj|Ostrva u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Planine u Norveškoj|Planine u Norveškoj]] * [[:Kategorija:Vodopadi u Norveškoj|Vodopadi u Norveškoj]] {{div col end}} {{raščistiti}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] lxodrnyhpd8azfqhbk52v22jums19r8 0 535202 3901009 3894074 2026-06-27T23:42:53Z Semso98 54573 3901009 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Gane|Gana]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|GAN|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|HRV|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 1 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 27. juni 2026. | Lokacija = [[Philadelphia]], [[SAD]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|GAN}} | Takmičenje = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 |title=Croatia vs Ghana {{!}} FIFA World Cup 2026 |date=27. 6. 2026 |website=fifa.com |publisher=[[FIFA]] |access-date=4. 6. 2026}}</ref> }} |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&oppo=170 Gana–Hrvatska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/72/47/Faroa_Islands_vs_Croatia.html Gana–Hrvatska] na National-Football-Teams.com {{Nogometne utakmice reprezentacije Hrvatske}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Gane|Hrvatska]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske|Gana]] too3dok0ea5mtllk23fdij45y5x4ehs 0 535445 3901004 3900934 2026-06-27T23:27:17Z Semso98 54573 /* Kvalifikovane ekipe */ 3901004 wikitext text/x-wiki '''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Kvalifikovane ekipe== {| class="wikitable" |- ! Grupa ! style="width:150px" | Prvoplasirani ! style="width:150px" | Drugoplasirani ! style="width:150px" | Trećeplasirani<br />([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]]) ! style="width:150px" | Kvalifikovani<br />(konačna pozicija još nepoznata) |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]] | {{NOG|MEX}} | {{NOG|RSA}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]] | {{NOG|SUI}} | {{NOG|CAN}} | {{NOG|BIH}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]] | {{NOG|BRA}} | {{NOG|MAR}} | {{N/A}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]] | {{NOG|USA|ime=SAD}} | {{NOG|AUS}} | {{NOG|PAR}} | |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]] | {{NOG|GER}} | {{NOG|CIV}} | {{NOG|ECU}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]] | {{NOG|NED}} | {{NOG|JPN}} | {{NOG|SWE}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]] | {{NOG|BEL}} | {{NOG|EGY}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]] | {{NOG|ESP}} | {{NOG|CPV}} | {{N/A}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]] | {{NOG|FRA}} | {{NOG|NOR}} | {{NOG|SEN}} | |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]] | {{NOG|ARG}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]] | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | {{NOG|COL}}<br>{{NOG|POR}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]] | {{NOG|ENG}} | {{NOG|CRO}} | {{NOG|GHA}} | |} ==Kostur== <section begin="Bracket" />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||{{NOG|PAR}}| |30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}| |28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}| |29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe K||<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe L| |2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}| |1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J| |29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}| |30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||{{NOG|NOR}}| |30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe C/E| |1. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik grupe L||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/J/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}| |3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}| |2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J| |3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik grupe K||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe E/I/L| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 102| }}<section end="Bracket" /> ==Šenaestina finala== ===Južnoafrička Republika – Kanada=== <section begin="R32-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|28}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|RSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 "South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-1" /> ===Brazil – Japan=== <section begin="R32-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|BRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|Utakmica 76}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 "Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-2" /> ===Njemačka – Paragvaj=== <section begin="R32-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|Utakmica 74}} |team2={{NOG|PAR}} |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 "Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-3" /> ===Nizozemska – Maroko=== <section begin="R32-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|Utakmica 75}} |team2={{NOG|MAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 "Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-4" /> ===Obala Slonovače – Norveška=== <section begin="R32-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|Utakmica 78}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 "Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.</ref> }}<section end="R32-5" /> ===Francuska – Švedska=== <section begin="R32-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 "France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-6" /> ===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E=== <section begin="R32-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|MEX}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E|Utakmica 79}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe C/E |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 "Mexico vs 3CE {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.</ref> }}<section end="R32-7" /> ===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe I/J/K=== <section begin="R32-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik grupe L |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe I/J/K|Utakmica 80}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/J/K |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 "1L vs 3IJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-8" /> ===Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J=== <section begin="R32-9" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J|Utakmica 82}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 "Belgium vs 3AIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-9" /> ===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina=== <section begin="R32-10" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 "USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-10" /> ===Španija – Drugoplasirani grupe J=== <section begin="R32-11" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 "Spain vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-11" /> ===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L=== <section begin="R32-12" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Drugoplasirani grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe L |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 "2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-12" /> ===Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J=== <section begin="R32-13" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J|Utakmica 85}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 "Switzerland vs 3GJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-13" /> ===Australija – Egipat=== <section begin="R32-14" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|AUS}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 "Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-14" /> ===Argentina – Zelenortska Ostrva=== <section begin="R32-15" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 "Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-15" /> ===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe E/I/L=== <section begin="R32-16" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe E/I/L|Utakmica 87}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe E/I/L |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 "1K vs 3EIL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-16" /> ==Osmina finala== ===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75=== <section begin="R16-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 73 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75 |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 "W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-1" /> ===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77=== <section begin="R16-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 74 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 "W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-2" /> ===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78=== <section begin="R16-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 76 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 "W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-3" /> ===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80=== <section begin="R16-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 79 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80 |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 "W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-4" /> ===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84=== <section begin="R16-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 83 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 "W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-5" /> ===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82=== <section begin="R16-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 81 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 "W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-6" /> ===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88=== <section begin="R16-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 86 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 "W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-7" /> ===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87=== <section begin="R16-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 85 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87 |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 "W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-8" /> ==Četvrtfinale== ===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90=== <section begin="QF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|9}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 89 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90 |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 "W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF1" /> ===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94=== <section begin="QF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|10}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 93 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94 |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 "W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF2" /> ===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92=== <section begin="QF3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 91 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 "W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF3" /> ===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96=== <section begin="QF4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 95 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96 |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 "W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF4" /> ==Polufinale== ===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98=== <section begin="SF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|14}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 97 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 "W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF1" /> ===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100=== <section begin="SF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|15}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 99 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 "W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF2" /> ==Utakmica za treće mjesto== <section begin="3rd" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|18}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Loser Match 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Loser Match 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 "RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="3rd" /> ==Finale== {{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} <section begin="Final" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|19}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 "W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="Final" /> ==Reference== {{reflist}} ===Izvještaji=== {{reflist|group=Izvještaj}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] 7chqkbfrb75ehorrb1mojej6osp6rag 3901005 3901004 2026-06-27T23:28:39Z Semso98 54573 /* Kostur */ 3901005 wikitext text/x-wiki '''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Kvalifikovane ekipe== {| class="wikitable" |- ! Grupa ! style="width:150px" | Prvoplasirani ! style="width:150px" | Drugoplasirani ! style="width:150px" | Trećeplasirani<br />([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]]) ! style="width:150px" | Kvalifikovani<br />(konačna pozicija još nepoznata) |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]] | {{NOG|MEX}} | {{NOG|RSA}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]] | {{NOG|SUI}} | {{NOG|CAN}} | {{NOG|BIH}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]] | {{NOG|BRA}} | {{NOG|MAR}} | {{N/A}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]] | {{NOG|USA|ime=SAD}} | {{NOG|AUS}} | {{NOG|PAR}} | |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]] | {{NOG|GER}} | {{NOG|CIV}} | {{NOG|ECU}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]] | {{NOG|NED}} | {{NOG|JPN}} | {{NOG|SWE}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]] | {{NOG|BEL}} | {{NOG|EGY}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]] | {{NOG|ESP}} | {{NOG|CPV}} | {{N/A}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]] | {{NOG|FRA}} | {{NOG|NOR}} | {{NOG|SEN}} | |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]] | {{NOG|ARG}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]] | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | {{NOG|COL}}<br>{{NOG|POR}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]] | {{NOG|ENG}} | {{NOG|CRO}} | {{NOG|GHA}} | |} ==Kostur== <section begin="Bracket" />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||{{NOG|PAR}}| |30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}| |28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}| |29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe K||{{NOG|CRO}}| |2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}| |1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J| |29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}| |30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||{{NOG|NOR}}| |30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe C/E| |1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}| |3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}| |2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J| |3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik grupe K||{{NOG|GHA}}| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 102| }}<section end="Bracket" /> ==Šenaestina finala== ===Južnoafrička Republika – Kanada=== <section begin="R32-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|28}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|RSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 "South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-1" /> ===Brazil – Japan=== <section begin="R32-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|BRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|Utakmica 76}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 "Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-2" /> ===Njemačka – Paragvaj=== <section begin="R32-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|Utakmica 74}} |team2={{NOG|PAR}} |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 "Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-3" /> ===Nizozemska – Maroko=== <section begin="R32-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|Utakmica 75}} |team2={{NOG|MAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 "Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-4" /> ===Obala Slonovače – Norveška=== <section begin="R32-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|Utakmica 78}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 "Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.</ref> }}<section end="R32-5" /> ===Francuska – Švedska=== <section begin="R32-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 "France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-6" /> ===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E=== <section begin="R32-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|MEX}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E|Utakmica 79}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe C/E |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 "Mexico vs 3CE {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.</ref> }}<section end="R32-7" /> ===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe I/J/K=== <section begin="R32-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik grupe L |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe I/J/K|Utakmica 80}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/J/K |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 "1L vs 3IJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-8" /> ===Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J=== <section begin="R32-9" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J|Utakmica 82}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 "Belgium vs 3AIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-9" /> ===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina=== <section begin="R32-10" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 "USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-10" /> ===Španija – Drugoplasirani grupe J=== <section begin="R32-11" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 "Spain vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-11" /> ===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L=== <section begin="R32-12" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Drugoplasirani grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe L |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 "2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-12" /> ===Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J=== <section begin="R32-13" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J|Utakmica 85}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 "Switzerland vs 3GJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-13" /> ===Australija – Egipat=== <section begin="R32-14" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|AUS}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 "Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-14" /> ===Argentina – Zelenortska Ostrva=== <section begin="R32-15" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 "Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-15" /> ===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe E/I/L=== <section begin="R32-16" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe E/I/L|Utakmica 87}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe E/I/L |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 "1K vs 3EIL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-16" /> ==Osmina finala== ===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75=== <section begin="R16-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 73 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75 |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 "W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-1" /> ===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77=== <section begin="R16-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 74 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 "W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-2" /> ===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78=== <section begin="R16-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 76 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 "W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-3" /> ===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80=== <section begin="R16-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 79 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80 |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 "W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-4" /> ===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84=== <section begin="R16-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 83 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 "W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-5" /> ===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82=== <section begin="R16-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 81 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 "W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-6" /> ===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88=== <section begin="R16-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 86 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 "W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-7" /> ===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87=== <section begin="R16-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 85 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87 |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 "W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-8" /> ==Četvrtfinale== ===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90=== <section begin="QF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|9}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 89 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90 |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 "W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF1" /> ===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94=== <section begin="QF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|10}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 93 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94 |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 "W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF2" /> ===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92=== <section begin="QF3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 91 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 "W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF3" /> ===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96=== <section begin="QF4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 95 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96 |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 "W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF4" /> ==Polufinale== ===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98=== <section begin="SF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|14}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 97 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 "W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF1" /> ===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100=== <section begin="SF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|15}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 99 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 "W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF2" /> ==Utakmica za treće mjesto== <section begin="3rd" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|18}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Loser Match 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Loser Match 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 "RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="3rd" /> ==Finale== {{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} <section begin="Final" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|19}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 "W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="Final" /> ==Reference== {{reflist}} ===Izvještaji=== {{reflist|group=Izvještaj}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] l7gm0efbijoc9siolleu8br7gxsbasz 3901006 3901005 2026-06-27T23:30:57Z Semso98 54573 /* Kostur */ 3901006 wikitext text/x-wiki '''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Kvalifikovane ekipe== {| class="wikitable" |- ! Grupa ! style="width:150px" | Prvoplasirani ! style="width:150px" | Drugoplasirani ! style="width:150px" | Trećeplasirani<br />([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]]) ! style="width:150px" | Kvalifikovani<br />(konačna pozicija još nepoznata) |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]] | {{NOG|MEX}} | {{NOG|RSA}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]] | {{NOG|SUI}} | {{NOG|CAN}} | {{NOG|BIH}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]] | {{NOG|BRA}} | {{NOG|MAR}} | {{N/A}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]] | {{NOG|USA|ime=SAD}} | {{NOG|AUS}} | {{NOG|PAR}} | |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]] | {{NOG|GER}} | {{NOG|CIV}} | {{NOG|ECU}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]] | {{NOG|NED}} | {{NOG|JPN}} | {{NOG|SWE}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]] | {{NOG|BEL}} | {{NOG|EGY}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]] | {{NOG|ESP}} | {{NOG|CPV}} | {{N/A}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]] | {{NOG|FRA}} | {{NOG|NOR}} | {{NOG|SEN}} | |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]] | {{NOG|ARG}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]] | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | {{NOG|COL}}<br>{{NOG|POR}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]] | {{NOG|ENG}} | {{NOG|CRO}} | {{NOG|GHA}} | |} ==Kostur== <section begin="Bracket" />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||{{NOG|PAR}}| |30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}| |28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}| |29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe K||{{NOG|CRO}}| |2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}| |1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J| |29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}| |30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||{{NOG|NOR}}| |30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ECU}}| |1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}| |3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}| |2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J| |3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik grupe K||{{NOG|GHA}}| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 102| }}<section end="Bracket" /> ==Šenaestina finala== ===Južnoafrička Republika – Kanada=== <section begin="R32-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|28}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|RSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 "South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-1" /> ===Brazil – Japan=== <section begin="R32-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|BRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|Utakmica 76}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 "Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-2" /> ===Njemačka – Paragvaj=== <section begin="R32-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|Utakmica 74}} |team2={{NOG|PAR}} |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 "Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-3" /> ===Nizozemska – Maroko=== <section begin="R32-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|Utakmica 75}} |team2={{NOG|MAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 "Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-4" /> ===Obala Slonovače – Norveška=== <section begin="R32-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|Utakmica 78}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 "Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.</ref> }}<section end="R32-5" /> ===Francuska – Švedska=== <section begin="R32-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 "France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-6" /> ===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E=== <section begin="R32-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|MEX}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E|Utakmica 79}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe C/E |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 "Mexico vs 3CE {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.</ref> }}<section end="R32-7" /> ===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe I/J/K=== <section begin="R32-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik grupe L |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe I/J/K|Utakmica 80}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/J/K |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 "1L vs 3IJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-8" /> ===Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J=== <section begin="R32-9" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J|Utakmica 82}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 "Belgium vs 3AIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-9" /> ===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina=== <section begin="R32-10" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 "USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-10" /> ===Španija – Drugoplasirani grupe J=== <section begin="R32-11" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 "Spain vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-11" /> ===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L=== <section begin="R32-12" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Drugoplasirani grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe L |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 "2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-12" /> ===Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J=== <section begin="R32-13" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J|Utakmica 85}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 "Switzerland vs 3GJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-13" /> ===Australija – Egipat=== <section begin="R32-14" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|AUS}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 "Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-14" /> ===Argentina – Zelenortska Ostrva=== <section begin="R32-15" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 "Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-15" /> ===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe E/I/L=== <section begin="R32-16" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe E/I/L|Utakmica 87}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe E/I/L |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 "1K vs 3EIL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-16" /> ==Osmina finala== ===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75=== <section begin="R16-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 73 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75 |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 "W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-1" /> ===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77=== <section begin="R16-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 74 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 "W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-2" /> ===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78=== <section begin="R16-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 76 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 "W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-3" /> ===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80=== <section begin="R16-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 79 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80 |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 "W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-4" /> ===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84=== <section begin="R16-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 83 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 "W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-5" /> ===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82=== <section begin="R16-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 81 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 "W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-6" /> ===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88=== <section begin="R16-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 86 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 "W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-7" /> ===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87=== <section begin="R16-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 85 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87 |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 "W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-8" /> ==Četvrtfinale== ===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90=== <section begin="QF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|9}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 89 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90 |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 "W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF1" /> ===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94=== <section begin="QF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|10}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 93 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94 |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 "W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF2" /> ===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92=== <section begin="QF3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 91 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 "W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF3" /> ===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96=== <section begin="QF4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 95 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96 |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 "W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF4" /> ==Polufinale== ===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98=== <section begin="SF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|14}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 97 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 "W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF1" /> ===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100=== <section begin="SF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|15}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 99 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 "W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF2" /> ==Utakmica za treće mjesto== <section begin="3rd" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|18}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Loser Match 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Loser Match 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 "RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="3rd" /> ==Finale== {{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} <section begin="Final" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|19}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 "W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="Final" /> ==Reference== {{reflist}} ===Izvještaji=== {{reflist|group=Izvještaj}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] 0o2jusvxyp1lsrq5y70t2bj4fwptxfg 3901007 3901006 2026-06-27T23:33:16Z Semso98 54573 /* Šenaestina finala */ 3901007 wikitext text/x-wiki '''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Kvalifikovane ekipe== {| class="wikitable" |- ! Grupa ! style="width:150px" | Prvoplasirani ! style="width:150px" | Drugoplasirani ! style="width:150px" | Trećeplasirani<br />([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]]) ! style="width:150px" | Kvalifikovani<br />(konačna pozicija još nepoznata) |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]] | {{NOG|MEX}} | {{NOG|RSA}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]] | {{NOG|SUI}} | {{NOG|CAN}} | {{NOG|BIH}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]] | {{NOG|BRA}} | {{NOG|MAR}} | {{N/A}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]] | {{NOG|USA|ime=SAD}} | {{NOG|AUS}} | {{NOG|PAR}} | |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]] | {{NOG|GER}} | {{NOG|CIV}} | {{NOG|ECU}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]] | {{NOG|NED}} | {{NOG|JPN}} | {{NOG|SWE}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]] | {{NOG|BEL}} | {{NOG|EGY}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]] | {{NOG|ESP}} | {{NOG|CPV}} | {{N/A}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]] | {{NOG|FRA}} | {{NOG|NOR}} | {{NOG|SEN}} | |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]] | {{NOG|ARG}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]] | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | {{NOG|COL}}<br>{{NOG|POR}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]] | {{NOG|ENG}} | {{NOG|CRO}} | {{NOG|GHA}} | |} ==Kostur== <section begin="Bracket" />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||{{NOG|PAR}}| |30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}| |28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}| |29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe K||{{NOG|CRO}}| |2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}| |1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J| |29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}| |30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||{{NOG|NOR}}| |30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ECU}}| |1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}| |3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}| |2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J| |3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik grupe K||{{NOG|GHA}}| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 102| }}<section end="Bracket" /> ==Šenaestina finala== ===Južnoafrička Republika – Kanada=== <section begin="R32-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|28}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|RSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 "South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-1" /> ===Brazil – Japan=== <section begin="R32-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|BRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|Utakmica 76}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 "Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-2" /> ===Njemačka – Paragvaj=== <section begin="R32-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|Utakmica 74}} |team2={{NOG|PAR}} |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 "Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-3" /> ===Nizozemska – Maroko=== <section begin="R32-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|Utakmica 75}} |team2={{NOG|MAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 "Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-4" /> ===Obala Slonovače – Norveška=== <section begin="R32-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|Utakmica 78}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 "Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.</ref> }}<section end="R32-5" /> ===Francuska – Švedska=== <section begin="R32-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 "France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-6" /> ===Meksiko – Ekvador=== <section begin="R32-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|MEX}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|Utakmica 79}} |team2={{NOG|ECU}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 "Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-7" /> ===Engleska – Trećeplasirani grupe I/K=== <section begin="R32-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – Trećeplasirani grupe I/K|Utakmica 80}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/K |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 "England vs 3IK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-8" /> ===Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J=== <section begin="R32-9" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J|Utakmica 82}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 "Belgium vs 3AIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-9" /> ===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina=== <section begin="R32-10" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 "USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-10" /> ===Španija – Drugoplasirani grupe J=== <section begin="R32-11" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 "Spain vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-11" /> ===Drugoplasirani grupe K – Hrvatska=== <section begin="R32-12" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Drugoplasirani grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Hrvatska|Utakmica 83}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 "2K vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-12" /> ===Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J=== <section begin="R32-13" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J|Utakmica 85}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 "Switzerland vs 3GJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-13" /> ===Australija – Egipat=== <section begin="R32-14" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|AUS}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 "Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-14" /> ===Argentina – Zelenortska Ostrva=== <section begin="R32-15" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 "Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-15" /> ===Pobjednik grupe K – Gana=== <section begin="R32-16" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Gana|Utakmica 87}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 "1K vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-16" /> ==Osmina finala== ===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75=== <section begin="R16-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 73 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75 |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 "W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-1" /> ===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77=== <section begin="R16-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 74 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 "W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-2" /> ===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78=== <section begin="R16-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 76 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 "W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-3" /> ===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80=== <section begin="R16-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 79 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80 |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 "W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-4" /> ===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84=== <section begin="R16-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 83 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 "W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-5" /> ===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82=== <section begin="R16-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 81 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 "W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-6" /> ===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88=== <section begin="R16-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 86 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 "W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-7" /> ===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87=== <section begin="R16-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 85 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87 |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 "W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-8" /> ==Četvrtfinale== ===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90=== <section begin="QF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|9}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 89 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90 |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 "W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF1" /> ===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94=== <section begin="QF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|10}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 93 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94 |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 "W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF2" /> ===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92=== <section begin="QF3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 91 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 "W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF3" /> ===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96=== <section begin="QF4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 95 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96 |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 "W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF4" /> ==Polufinale== ===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98=== <section begin="SF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|14}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 97 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 "W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF1" /> ===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100=== <section begin="SF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|15}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 99 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 "W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF2" /> ==Utakmica za treće mjesto== <section begin="3rd" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|18}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Loser Match 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Loser Match 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 "RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="3rd" /> ==Finale== {{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} <section begin="Final" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|19}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 "W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="Final" /> ==Reference== {{reflist}} ===Izvještaji=== {{reflist|group=Izvještaj}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] axr2qvw9b370va5rf9gnmrze5ppllj2 3901008 3901007 2026-06-27T23:41:15Z Semso98 54573 /* Šenaestina finala */ 3901008 wikitext text/x-wiki '''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Kvalifikovane ekipe== {| class="wikitable" |- ! Grupa ! style="width:150px" | Prvoplasirani ! style="width:150px" | Drugoplasirani ! style="width:150px" | Trećeplasirani<br />([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]]) ! style="width:150px" | Kvalifikovani<br />(konačna pozicija još nepoznata) |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]] | {{NOG|MEX}} | {{NOG|RSA}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]] | {{NOG|SUI}} | {{NOG|CAN}} | {{NOG|BIH}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]] | {{NOG|BRA}} | {{NOG|MAR}} | {{N/A}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]] | {{NOG|USA|ime=SAD}} | {{NOG|AUS}} | {{NOG|PAR}} | |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]] | {{NOG|GER}} | {{NOG|CIV}} | {{NOG|ECU}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]] | {{NOG|NED}} | {{NOG|JPN}} | {{NOG|SWE}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]] | {{NOG|BEL}} | {{NOG|EGY}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]] | {{NOG|ESP}} | {{NOG|CPV}} | {{N/A}} | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]] | {{NOG|FRA}} | {{NOG|NOR}} | {{NOG|SEN}} | |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]] | {{NOG|ARG}} | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]] | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | <!--{{NOG|}}--> | {{NOG|COL}}<br>{{NOG|POR}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]] | {{NOG|ENG}} | {{NOG|CRO}} | {{NOG|GHA}} | |} ==Kostur== <section begin="Bracket" />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||{{NOG|PAR}}| |30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}| |28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}| |29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe K||{{NOG|CRO}}| |2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}| |1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J| |29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}| |30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||{{NOG|NOR}}| |30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ECU}}| |1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}| |3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}| |2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J| |3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik grupe K||{{NOG|GHA}}| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 102| }}<section end="Bracket" /> ==Šenaestina finala== ===Južnoafrička Republika – Kanada=== <section begin="R32-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|28}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|RSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 "South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-1" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _rsa26h |pattern_b = _rsa26h |pattern_ra = _rsa26h |pattern_sh = _rsa26h |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FFF000 |title = {{nowrap|Južnoafrička Republika}} }} |{{Football kit |pattern_la = _can26t |pattern_b = _can26t |pattern_ra = _can26t |pattern_sh = _can26t |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = 000000 |title = {{nowrap|Kanada}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) <br />Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Brazil – Japan=== <section begin="R32-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|BRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|Utakmica 76}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 "Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-2" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bra26h |pattern_b = _bra26h |pattern_ra = _bra26h |pattern_sh = _bra26h |pattern_so = _bra26hl |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = |title = {{nowrap|Brazil}} }} |{{Football kit |pattern_la = _jap26a |pattern_b = _jap26a |pattern_ra = _jap26a |pattern_sh = _jap26a |pattern_so = _jap26a2l |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = 000000 |title = {{nowrap|Japan}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) <br />Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Njemačka – Paragvaj=== <section begin="R32-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|Utakmica 74}} |team2={{NOG|PAR}} |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 "Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-3" /> {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Nizozemska – Maroko=== <section begin="R32-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|Utakmica 75}} |team2={{NOG|MAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 "Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-4" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ned26h |pattern_b = _ned26h |pattern_ra = _ned26h |pattern_sh = _ned26a |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FF5533 |title = {{nowrap|Nizozemska}} }} |{{Football kit |pattern_la = _mrc26a |pattern_b = _mrc26a |pattern_ra = _mrc26a |pattern_sh = _mrc26a |pattern_so = _mrc26al |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = |title = {{nowrap|Maroko}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) <br />Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |Nogometni savez ]]) |} ---- ===Obala Slonovače – Norveška=== <section begin="R32-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|Utakmica 78}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 "Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.</ref> }}<section end="R32-5" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Francuska – Švedska=== <section begin="R32-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 "France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-6" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Meksiko – Ekvador=== <section begin="R32-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|MEX}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|Utakmica 79}} |team2={{NOG|ECU}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 "Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-7" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Engleska – Trećeplasirani grupe I/K=== <section begin="R32-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – Trećeplasirani grupe I/K|Utakmica 80}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/K |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 "England vs 3IK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-8" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J=== <section begin="R32-9" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J|Utakmica 82}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 "Belgium vs 3AIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-9" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina=== <section begin="R32-10" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 "USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-10" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _usa26h |pattern_b = _usa26h |pattern_ra = _usa26h |pattern_sh = _usa26h2 |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FCFAF5 |title = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}} }} |{{Football kit |pattern_la = _bih26h |pattern_b = _bih26h |pattern_ra = _bih26h |pattern_sh = |pattern_so = _bih26hl |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = 001970 |socks = |title = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Španija – Drugoplasirani grupe J=== <section begin="R32-11" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 "Spain vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-11" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Drugoplasirani grupe K – Hrvatska=== <section begin="R32-12" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Drugoplasirani grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Hrvatska|Utakmica 83}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 "2K vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-12" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J=== <section begin="R32-13" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J|Utakmica 85}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 "Switzerland vs 3GJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-13" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Australija – Egipat=== <section begin="R32-14" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|AUS}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 "Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-14" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Argentina – Zelenortska Ostrva=== <section begin="R32-15" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 "Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-15" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Pobjednik grupe K – Gana=== <section begin="R32-16" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Gana|Utakmica 87}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 "1K vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-16" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Osmina finala== ===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75=== <section begin="R16-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 73 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75 |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 "W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-1" /> ===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77=== <section begin="R16-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 74 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 "W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-2" /> ===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78=== <section begin="R16-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 76 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 "W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-3" /> ===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80=== <section begin="R16-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 79 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80 |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 "W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-4" /> ===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84=== <section begin="R16-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 83 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 "W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-5" /> ===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82=== <section begin="R16-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 81 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 "W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-6" /> ===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88=== <section begin="R16-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 86 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 "W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-7" /> ===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87=== <section begin="R16-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 85 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87 |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 "W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-8" /> ==Četvrtfinale== ===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90=== <section begin="QF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|9}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 89 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90 |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 "W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF1" /> ===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94=== <section begin="QF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|10}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 93 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94 |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 "W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF2" /> ===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92=== <section begin="QF3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 91 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 "W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF3" /> ===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96=== <section begin="QF4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 95 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96 |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 "W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF4" /> ==Polufinale== ===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98=== <section begin="SF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|14}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 97 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 "W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF1" /> ===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100=== <section begin="SF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|15}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 99 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 "W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF2" /> ==Utakmica za treće mjesto== <section begin="3rd" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|18}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Loser Match 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Loser Match 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 "RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="3rd" /> ==Finale== {{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} <section begin="Final" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|19}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 "W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="Final" /> ==Reference== {{reflist}} ===Izvještaji=== {{reflist|group=Izvještaj}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] ii7ruew2px0n91w9gs3shw675cxuzbd 3901044 3901008 2026-06-28T09:37:00Z Semso98 54573 /* Kvalifikovane ekipe */ 3901044 wikitext text/x-wiki '''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Kvalifikovane ekipe== {| class="wikitable" |- ! Grupa ! style="width:150px" | Prvoplasirani ! style="width:150px" | Drugoplasirani ! style="width:150px" | Trećeplasirani<br />([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]]) |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]] | {{NOG|MEX}} | {{NOG|RSA}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]] | {{NOG|SUI}} | {{NOG|CAN}} | {{NOG|BIH}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]] | {{NOG|BRA}} | {{NOG|MAR}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]] | {{NOG|USA|ime=SAD}} | {{NOG|AUS}} | {{NOG|PAR}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]] | {{NOG|GER}} | {{NOG|CIV}} | {{NOG|ECU}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]] | {{NOG|NED}} | {{NOG|JPN}} | {{NOG|SWE}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]] | {{NOG|BEL}} | {{NOG|EGY}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]] | {{NOG|ESP}} | {{NOG|CPV}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]] | {{NOG|FRA}} | {{NOG|NOR}} | {{NOG|SEN}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]] | {{NOG|ARG}} | {{NOG|AUT}} | {{NOG|ALG}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]] | {{NOG|COL}} | {{NOG|POR}} | {{NOG|COD}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]] | {{NOG|ENG}} | {{NOG|CRO}} | {{NOG|GHA}} |} ==Kostur== <section begin="Bracket" />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||{{NOG|PAR}}| |30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}| |28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}| |29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe K||{{NOG|CRO}}| |2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}| |1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J| |29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}| |30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||{{NOG|NOR}}| |30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ECU}}| |1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}| |3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}| |2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J| |3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik grupe K||{{NOG|GHA}}| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 102| }}<section end="Bracket" /> ==Šenaestina finala== ===Južnoafrička Republika – Kanada=== <section begin="R32-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|28}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|RSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 "South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-1" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _rsa26h |pattern_b = _rsa26h |pattern_ra = _rsa26h |pattern_sh = _rsa26h |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FFF000 |title = {{nowrap|Južnoafrička Republika}} }} |{{Football kit |pattern_la = _can26t |pattern_b = _can26t |pattern_ra = _can26t |pattern_sh = _can26t |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = 000000 |title = {{nowrap|Kanada}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) <br />Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Brazil – Japan=== <section begin="R32-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|BRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|Utakmica 76}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 "Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-2" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bra26h |pattern_b = _bra26h |pattern_ra = _bra26h |pattern_sh = _bra26h |pattern_so = _bra26hl |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = |title = {{nowrap|Brazil}} }} |{{Football kit |pattern_la = _jap26a |pattern_b = _jap26a |pattern_ra = _jap26a |pattern_sh = _jap26a |pattern_so = _jap26a2l |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = 000000 |title = {{nowrap|Japan}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) <br />Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Njemačka – Paragvaj=== <section begin="R32-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|Utakmica 74}} |team2={{NOG|PAR}} |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 "Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-3" /> {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Nizozemska – Maroko=== <section begin="R32-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|Utakmica 75}} |team2={{NOG|MAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 "Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-4" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ned26h |pattern_b = _ned26h |pattern_ra = _ned26h |pattern_sh = _ned26a |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FF5533 |title = {{nowrap|Nizozemska}} }} |{{Football kit |pattern_la = _mrc26a |pattern_b = _mrc26a |pattern_ra = _mrc26a |pattern_sh = _mrc26a |pattern_so = _mrc26al |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = |title = {{nowrap|Maroko}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) <br />Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |Nogometni savez ]]) |} ---- ===Obala Slonovače – Norveška=== <section begin="R32-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|Utakmica 78}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 "Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.</ref> }}<section end="R32-5" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Francuska – Švedska=== <section begin="R32-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 "France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-6" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Meksiko – Ekvador=== <section begin="R32-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|MEX}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|Utakmica 79}} |team2={{NOG|ECU}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 "Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-7" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Engleska – Trećeplasirani grupe I/K=== <section begin="R32-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – Trećeplasirani grupe I/K|Utakmica 80}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/K |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 "England vs 3IK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-8" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J=== <section begin="R32-9" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J|Utakmica 82}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 "Belgium vs 3AIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-9" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina=== <section begin="R32-10" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 "USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-10" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _usa26h |pattern_b = _usa26h |pattern_ra = _usa26h |pattern_sh = _usa26h2 |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FCFAF5 |title = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}} }} |{{Football kit |pattern_la = _bih26h |pattern_b = _bih26h |pattern_ra = _bih26h |pattern_sh = |pattern_so = _bih26hl |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = 001970 |socks = |title = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Španija – Drugoplasirani grupe J=== <section begin="R32-11" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 "Spain vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-11" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Drugoplasirani grupe K – Hrvatska=== <section begin="R32-12" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Drugoplasirani grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Hrvatska|Utakmica 83}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 "2K vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-12" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J=== <section begin="R32-13" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J|Utakmica 85}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 "Switzerland vs 3GJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-13" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Australija – Egipat=== <section begin="R32-14" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|AUS}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 "Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-14" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Argentina – Zelenortska Ostrva=== <section begin="R32-15" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 "Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-15" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Pobjednik grupe K – Gana=== <section begin="R32-16" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Gana|Utakmica 87}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 "1K vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-16" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Osmina finala== ===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75=== <section begin="R16-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 73 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75 |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 "W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-1" /> ===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77=== <section begin="R16-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 74 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 "W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-2" /> ===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78=== <section begin="R16-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 76 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 "W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-3" /> ===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80=== <section begin="R16-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 79 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80 |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 "W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-4" /> ===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84=== <section begin="R16-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 83 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 "W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-5" /> ===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82=== <section begin="R16-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 81 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 "W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-6" /> ===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88=== <section begin="R16-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 86 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 "W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-7" /> ===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87=== <section begin="R16-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 85 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87 |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 "W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-8" /> ==Četvrtfinale== ===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90=== <section begin="QF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|9}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 89 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90 |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 "W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF1" /> ===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94=== <section begin="QF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|10}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 93 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94 |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 "W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF2" /> ===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92=== <section begin="QF3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 91 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 "W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF3" /> ===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96=== <section begin="QF4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 95 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96 |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 "W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF4" /> ==Polufinale== ===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98=== <section begin="SF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|14}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 97 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 "W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF1" /> ===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100=== <section begin="SF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|15}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 99 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 "W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF2" /> ==Utakmica za treće mjesto== <section begin="3rd" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|18}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Loser Match 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Loser Match 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 "RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="3rd" /> ==Finale== {{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} <section begin="Final" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|19}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 "W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="Final" /> ==Reference== {{reflist}} ===Izvještaji=== {{reflist|group=Izvještaj}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] 2k4evl19qrfepqja3tb1s6vymdfh7qt 3901046 3901044 2026-06-28T09:38:17Z Semso98 54573 /* Kostur */ 3901046 wikitext text/x-wiki '''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Kvalifikovane ekipe== {| class="wikitable" |- ! Grupa ! style="width:150px" | Prvoplasirani ! style="width:150px" | Drugoplasirani ! style="width:150px" | Trećeplasirani<br />([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]]) |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]] | {{NOG|MEX}} | {{NOG|RSA}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]] | {{NOG|SUI}} | {{NOG|CAN}} | {{NOG|BIH}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]] | {{NOG|BRA}} | {{NOG|MAR}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]] | {{NOG|USA|ime=SAD}} | {{NOG|AUS}} | {{NOG|PAR}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]] | {{NOG|GER}} | {{NOG|CIV}} | {{NOG|ECU}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]] | {{NOG|NED}} | {{NOG|JPN}} | {{NOG|SWE}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]] | {{NOG|BEL}} | {{NOG|EGY}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]] | {{NOG|ESP}} | {{NOG|CPV}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]] | {{NOG|FRA}} | {{NOG|NOR}} | {{NOG|SEN}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]] | {{NOG|ARG}} | {{NOG|AUT}} | {{NOG|ALG}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]] | {{NOG|COL}} | {{NOG|POR}} | {{NOG|COD}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]] | {{NOG|ENG}} | {{NOG|CRO}} | {{NOG|GHA}} |} ==Kostur== <section begin="Bracket" />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||{{NOG|PAR}}| |30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}| |28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}| |29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}| |2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}| |2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}| |1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}| |1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}| |29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}| |30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||{{NOG|NOR}}| |30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ECU}}| |1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}| |3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}| |3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}| |2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}| |3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 102| }}<section end="Bracket" /> ==Šenaestina finala== ===Južnoafrička Republika – Kanada=== <section begin="R32-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|28}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|RSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 "South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-1" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _rsa26h |pattern_b = _rsa26h |pattern_ra = _rsa26h |pattern_sh = _rsa26h |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FFF000 |title = {{nowrap|Južnoafrička Republika}} }} |{{Football kit |pattern_la = _can26t |pattern_b = _can26t |pattern_ra = _can26t |pattern_sh = _can26t |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = 000000 |title = {{nowrap|Kanada}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) <br />Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Brazil – Japan=== <section begin="R32-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|BRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|Utakmica 76}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 "Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-2" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bra26h |pattern_b = _bra26h |pattern_ra = _bra26h |pattern_sh = _bra26h |pattern_so = _bra26hl |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = |title = {{nowrap|Brazil}} }} |{{Football kit |pattern_la = _jap26a |pattern_b = _jap26a |pattern_ra = _jap26a |pattern_sh = _jap26a |pattern_so = _jap26a2l |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = 000000 |title = {{nowrap|Japan}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) <br />Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Njemačka – Paragvaj=== <section begin="R32-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|Utakmica 74}} |team2={{NOG|PAR}} |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 "Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-3" /> {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Nizozemska – Maroko=== <section begin="R32-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|Utakmica 75}} |team2={{NOG|MAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 "Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-4" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ned26h |pattern_b = _ned26h |pattern_ra = _ned26h |pattern_sh = _ned26a |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FF5533 |title = {{nowrap|Nizozemska}} }} |{{Football kit |pattern_la = _mrc26a |pattern_b = _mrc26a |pattern_ra = _mrc26a |pattern_sh = _mrc26a |pattern_so = _mrc26al |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = |title = {{nowrap|Maroko}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) <br />Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |Nogometni savez ]]) |} ---- ===Obala Slonovače – Norveška=== <section begin="R32-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|Utakmica 78}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 "Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.</ref> }}<section end="R32-5" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Francuska – Švedska=== <section begin="R32-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 "France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-6" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Meksiko – Ekvador=== <section begin="R32-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|MEX}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|Utakmica 79}} |team2={{NOG|ECU}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 "Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-7" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Engleska – Trećeplasirani grupe I/K=== <section begin="R32-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – Trećeplasirani grupe I/K|Utakmica 80}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I/K |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 "England vs 3IK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-8" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J=== <section begin="R32-9" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Trećeplasirani grupe A/I/J|Utakmica 82}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A/I/J |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 "Belgium vs 3AIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-9" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina=== <section begin="R32-10" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 "USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-10" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _usa26h |pattern_b = _usa26h |pattern_ra = _usa26h |pattern_sh = _usa26h2 |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FCFAF5 |title = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}} }} |{{Football kit |pattern_la = _bih26h |pattern_b = _bih26h |pattern_ra = _bih26h |pattern_sh = |pattern_so = _bih26hl |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = 001970 |socks = |title = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Španija – Drugoplasirani grupe J=== <section begin="R32-11" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Drugoplasirani grupe J |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 "Spain vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-11" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Drugoplasirani grupe K – Hrvatska=== <section begin="R32-12" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Drugoplasirani grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Hrvatska|Utakmica 83}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 "2K vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-12" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J=== <section begin="R32-13" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe G/J|Utakmica 85}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G/J |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 "Switzerland vs 3GJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-13" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Australija – Egipat=== <section begin="R32-14" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|AUS}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 "Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-14" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Argentina – Zelenortska Ostrva=== <section begin="R32-15" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 "Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-15" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Pobjednik grupe K – Gana=== <section begin="R32-16" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik grupe K |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Gana|Utakmica 87}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 "1K vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R32-16" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Osmina finala== ===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75=== <section begin="R16-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 73 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75 |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 "W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-1" /> ===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77=== <section begin="R16-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 74 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 "W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-2" /> ===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78=== <section begin="R16-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 76 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 "W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-3" /> ===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80=== <section begin="R16-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 79 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80 |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 "W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-4" /> ===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84=== <section begin="R16-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 83 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 "W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-5" /> ===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82=== <section begin="R16-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 81 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 "W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-6" /> ===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88=== <section begin="R16-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 86 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 "W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-7" /> ===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87=== <section begin="R16-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 85 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87 |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 "W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-8" /> ==Četvrtfinale== ===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90=== <section begin="QF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|9}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 89 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90 |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 "W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF1" /> ===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94=== <section begin="QF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|10}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 93 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94 |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 "W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF2" /> ===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92=== <section begin="QF3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 91 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 "W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF3" /> ===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96=== <section begin="QF4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 95 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96 |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 "W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF4" /> ==Polufinale== ===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98=== <section begin="SF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|14}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 97 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 "W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF1" /> ===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100=== <section begin="SF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|15}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 99 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 "W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF2" /> ==Utakmica za treće mjesto== <section begin="3rd" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|18}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Loser Match 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Loser Match 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 "RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="3rd" /> ==Finale== {{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} <section begin="Final" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|19}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 "W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="Final" /> ==Reference== {{reflist}} ===Izvještaji=== {{reflist|group=Izvještaj}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] hd3h5vq2e3l5g2f3oy1cxnqsum94bq0 3901057 3901046 2026-06-28T09:44:24Z Semso98 54573 /* Šenaestina finala */ 3901057 wikitext text/x-wiki '''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Kvalifikovane ekipe== {| class="wikitable" |- ! Grupa ! style="width:150px" | Prvoplasirani ! style="width:150px" | Drugoplasirani ! style="width:150px" | Trećeplasirani<br />([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]]) |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]] | {{NOG|MEX}} | {{NOG|RSA}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]] | {{NOG|SUI}} | {{NOG|CAN}} | {{NOG|BIH}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]] | {{NOG|BRA}} | {{NOG|MAR}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]] | {{NOG|USA|ime=SAD}} | {{NOG|AUS}} | {{NOG|PAR}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]] | {{NOG|GER}} | {{NOG|CIV}} | {{NOG|ECU}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]] | {{NOG|NED}} | {{NOG|JPN}} | {{NOG|SWE}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]] | {{NOG|BEL}} | {{NOG|EGY}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]] | {{NOG|ESP}} | {{NOG|CPV}} | {{N/A}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]] | {{NOG|FRA}} | {{NOG|NOR}} | {{NOG|SEN}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]] | {{NOG|ARG}} | {{NOG|AUT}} | {{NOG|ALG}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]] | {{NOG|COL}} | {{NOG|POR}} | {{NOG|COD}} |- ! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]] | {{NOG|ENG}} | {{NOG|CRO}} | {{NOG|GHA}} |} ==Kostur== <section begin="Bracket" />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||{{NOG|PAR}}| |30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}| |28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}| |29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}| |2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}| |2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}| |1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}| |1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}| |29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}| |30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||{{NOG|NOR}}| |30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ECU}}| |1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}| |3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}| |3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}| |2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}| |3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{NOG|}}-->Gubitnik utakmice 102| }}<section end="Bracket" /> ==Šenaestina finala== ===Južnoafrička Republika – Kanada=== <section begin="R32-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|28}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|RSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 "South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.</ref> }}<section end="R32-1" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _rsa26h |pattern_b = _rsa26h |pattern_ra = _rsa26h |pattern_sh = _rsa26h |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FFF000 |title = {{nowrap|Južnoafrička Republika}} }} |{{Football kit |pattern_la = _can26t |pattern_b = _can26t |pattern_ra = _can26t |pattern_sh = _can26t |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = 000000 |title = {{nowrap|Kanada}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) <br />Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' <br />[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]]) |} ---- ===Brazil – Japan=== <section begin="R32-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|BRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|Utakmica 76}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 "Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-2" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bra26h |pattern_b = _bra26h |pattern_ra = _bra26h |pattern_sh = _bra26h |pattern_so = _bra26hl |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = |title = {{nowrap|Brazil}} }} |{{Football kit |pattern_la = _jap26a |pattern_b = _jap26a |pattern_ra = _jap26a |pattern_sh = _jap26a |pattern_so = _jap26a2l |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = 000000 |title = {{nowrap|Japan}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) <br />Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Njemačka – Paragvaj=== <section begin="R32-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|Utakmica 74}} |team2={{NOG|PAR}} |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 "Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-3" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ger26h |pattern_b = _ger26h |pattern_ra = _ger26h |pattern_sh = _ger26h |pattern_so = _ger26hl |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Njemačka}} }} |{{Football kit | pattern_la = _par26A | pattern_b = _par26A | pattern_ra = _par26A | pattern_sh = _par26A | pattern_so = _par26al | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = | socks2 = |title = {{nowrap|Paragvaj}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Nizozemska – Maroko=== <section begin="R32-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|29}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|Utakmica 75}} |team2={{NOG|MAR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 "Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-4" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ned26h |pattern_b = _ned26h |pattern_ra = _ned26h |pattern_sh = _ned26a |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FF5533 |title = {{nowrap|Nizozemska}} }} |{{Football kit |pattern_la = _mrc26a |pattern_b = _mrc26a |pattern_ra = _mrc26a |pattern_sh = _mrc26a |pattern_so = _mrc26al |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = |title = {{nowrap|Maroko}} }} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | <!--'''Igrač utakmice:''' --> '''Pomoćne sudije:''' <br />Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) <br />Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' |} ---- ===Obala Slonovače – Norveška=== <section begin="R32-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|Utakmica 78}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 "Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.</ref> }}<section end="R32-5" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Francuska – Švedska=== <section begin="R32-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 "France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-6" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Meksiko – Ekvador=== <section begin="R32-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|6|30}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|MEX}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|Utakmica 79}} |team2={{NOG|ECU}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 "Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-7" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Engleska – DR Kongo=== <section begin="R32-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ENG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|Utakmica 80}} |team2={{NOG|COD}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 "England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.</ref> }}<section end="R32-8" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Belgija – Senegal=== <section begin="R32-9" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|Utakmica 82}} |team2={{NOG|SEN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 "Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.</ref> }}<section end="R32-9" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina=== <section begin="R32-10" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|1}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 "USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.</ref> }}<section end="R32-10" /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _usa26h |pattern_b = _usa26h |pattern_ra = _usa26h |pattern_sh = _usa26h2 |pattern_so = |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = |socks = FCFAF5 |title = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}} }} |{{Football kit |pattern_la = _bih26h |pattern_b = _bih26h |pattern_ra = _bih26h |pattern_sh = |pattern_so = _bih26hl |leftarm = |body = |rightarm = |shorts = 001970 |socks = |title = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Španija – Austrija=== <section begin="R32-11" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|Utakmica 84}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 "Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.</ref> }}<section end="R32-11" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Portugal – Hrvatska=== <section begin="R32-12" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|POR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|Utakmica 83}} |team2={{NOG|CRO}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 "Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.</ref> }}<section end="R32-12" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Švicarska – Alžir=== <section begin="R32-13" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|2}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|Utakmica 85}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 "Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.</ref> }}<section end="R32-13" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Australija – Egipat=== <section begin="R32-14" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|AUS}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 "Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-14" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Argentina – Zelenortska Ostrva=== <section begin="R32-15" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 "Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.</ref> }}<section end="R32-15" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ---- ===Kolumbija – Gana=== <section begin="R32-16" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|3}} |time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|COL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}} |team2={{NOG|GHA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 "Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.</ref> }}<section end="R32-16" /> <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Osmina finala== ===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75=== <section begin="R16-1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 73 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 75 |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 "W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-1" /> ===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77=== <section begin="R16-2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|4}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 74 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 77 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 "W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-2" /> ===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78=== <section begin="R16-3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 76 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 78 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 "W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-3" /> ===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80=== <section begin="R16-4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|5}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 79 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 80 |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 "W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-4" /> ===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84=== <section begin="R16-5" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 83 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 84 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 "W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-5" /> ===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82=== <section begin="R16-6" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|6}} |time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 81 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 82 |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 "W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-6" /> ===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88=== <section begin="R16-7" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 86 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 88 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 "W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-7" /> ===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87=== <section begin="R16-8" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|7}} |time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 85 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 87 |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 "W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="R16-8" /> ==Četvrtfinale== ===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90=== <section begin="QF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|9}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 89 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 90 |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 "W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF1" /> ===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94=== <section begin="QF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|10}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 93 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 94 |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 "W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF2" /> ===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92=== <section begin="QF3" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 91 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 92 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 "W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF3" /> ===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96=== <section begin="QF4" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|11}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 95 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 96 |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 "W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="QF4" /> ==Polufinale== ===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98=== <section begin="SF1" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|14}} |time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 97 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 98 |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 "W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF1" /> ===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100=== <section begin="SF2" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|15}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 99 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 100 |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 "W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="SF2" /> ==Utakmica za treće mjesto== <section begin="3rd" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|18}} |time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Loser Match 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Loser Match 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 "RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="3rd" /> ==Finale== {{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} <section begin="Final" />{{#invoke:football box|main |date={{Start date|2026|7|19}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1=<!--{{NOG-D|}}-->Pobjednik utakmice 101 |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}} |team2=<!--{{NOG|}}-->Pobjednik utakmice 102 |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=<ref group="Izvještaj">[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 "W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026"]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.</ref> }}<section end="Final" /> ==Reference== {{reflist}} ===Izvještaji=== {{reflist|group=Izvještaj}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group L}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]] 1v80bm8466sifskewnzvioy4w1ipui7 0 535455 3901010 3900883 2026-06-27T23:59:51Z Bosancica by MK 173186 3901010 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]] '''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].<ref name="APA_Psychotherapy">{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].<ref name="Hupp_SantaMaria_2023">{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.<ref name="Gelo_Pritz_Rieken_2015">{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].<ref name="Schwartz_2017">{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News & World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv "psihoterapeut" može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen. Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe. Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].<ref name="Leichsenring_2022">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]]. == Definicije == Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači "dah", "duh" ili "duša") i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem "liječenje" ili "medicinski tretman"). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao "liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...", iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.<ref name="OED_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapija se često naziva i "terapijom razgovorom", posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti<ref name="NAMI_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].<ref name="YourDictionary_talk_therapy">{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.<ref name="Akwash_2018">{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,<ref name="APA_Resolution_2012">{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: {{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.<ref name="Campbell_2013">{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].<ref name="Frank_Frank_1993">{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}</ref> Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.<ref name="Gregory_Zangwill_1987">{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}</ref> Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili "profesionalnim" fokusom.<ref name="Mulhauser_History">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling & Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.<ref name="Basford_Slevin_2003">{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}</ref> Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.<ref name="Varma_Gupta_2008">{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Provođenje == Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).<ref name="Wright_2008">{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).<ref name="Wright_2008" /><ref name="Carroll_Rounsaville_2010">{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.<ref name="Schechter_Coates_2006">{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}</ref> U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.<ref name="Seyedi_2023">{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RTF_AI_Documentation">{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrbDoc_Mental_Health">{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health & Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ExpertSay_AI_HIPAA">{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Regulativa == Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga. [[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.<ref>{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}</ref> [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.<ref name="APsaA_Psychotherapy_Training">{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.<ref name="EAP_Core_Competencies_2013">{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.<ref name="APA_Code_Section4">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.<ref name="Mathews_2022">{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Evropa === Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na "stručnjake za mentalno zdravlje" (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.<ref name="Woelbert_2015">{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:<ref name="EAP_1990">{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju; * obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou; * raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana; * cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima; * pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka. Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom. S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.<ref name="IQWiG_2025">{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.<ref name="PsychTh-APrV_2016">{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}</ref> [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.<ref name="IQWiG_2025" /> Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.<ref name="CNOP_1989">{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Manghi_2021">{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}</ref> U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv "psihoterapeut" zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.<ref name="Socialstyrelsen_2026">{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva "psihoterapeut" na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.<ref name="Arrêté_2010">{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.<ref name="EAP_France">{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.<ref name="Eurydice_Austria_2026">{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.<ref name="DH_2007">{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McGivern_Fischer_2012">{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science & Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="HSCA_2012">{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PSA_FAQs_2026">{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nazivi "savjetnik" i "psihoterapeut" nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga. === Sjedinjene Američke Države === U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.<ref name="Mulhauser_2026">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.<ref name="Wolf_et_al_2026">{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).<ref name="APA_State_Licensure_2026">{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.<ref name="APA_Ethics_2017">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.<ref name="Clay_2010">{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Kanada === Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije. U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.<ref name="OPQ_Qui_pratique_2026">{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.<ref name="CPO_Bulletin_2019">{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CBC_Missing_Persons_2019">{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.<ref name="Mares_2019">{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.<ref name="TheStar_Missing_Persons_2019">{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Australija === U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).<ref name="BHC_Counsellors_2026">{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.<ref name="NSCP">{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}</ref> Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).<ref name="NSCP" /> Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.<ref name="PACFA_Presentation_2026">{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == {{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}} Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.<ref name="Rehwalt_2013">{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mijares_2014">{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam "moral" označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.<ref name="Carlson_Dain_1960">{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gielen_Raymond_2015">{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz "psycho-therapeia" (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.<ref name="Jackson_1999">{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jackson_2011">{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o "psihoterapeutici" u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE">{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tuke_1873">{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz "Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]" ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept "psihoterapije" u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /><ref name="Tuke_1873" /> Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina "psihoterapija" i distancirati ovaj pojam od "hipnoze".<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin "psihoterapija" uključen u naslov.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno "liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom".<ref name="OED_psychotherapy" /> [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]] [[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala "[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]" - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji "[[Psihoanaliza|psihoanalize]]", kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi. [[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]<ref name="Eysenck_1952">{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.<ref name="IEP_Behaviorism">{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne "životne krize" koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju. Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].<ref name="Robertson_2010">{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani "treći val" kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma "treći val", smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.<ref name="Hofmann_2008">{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove. Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.<ref name="MindHacks_2007">{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Vrste == {{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}} Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;<ref name="Herink_1980">{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> do 1996. više od 450;<ref name="Maclennan_1996">{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.<ref name="Lebow_2008_Contemporary">{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Feltham_1997">{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu "čistu" vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.<ref name="Strupp_1984">{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Roth_2005">{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2 |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.<ref name="Norcross_2005">{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana. [[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije. Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa. Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]]. Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji "liječi" poremećaj. Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.<ref name="Crago_2006">{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta. Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.<ref name="Misch_2000">{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Humanističke psihoterapije === {{Glavni|Humanistička psihologija}} Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao "treća sila" u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.<ref name="Maslow_1962">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.<ref name="Stefaroi_2012">{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology & Psychotherapy, Sociology & Social Work, Pedagogy & Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].<ref name="Deurzen_Kenward_2011">{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gessmann_1996">{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}</ref> Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i "bezuslovnog pozitivnog prihvatanja" klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].<ref name="Rogers_1951">{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.<ref name="Gessmann_1996" /> Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.<ref name="Gessmann_1996" /> U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.<ref name="Gessmann_1996" /> [[Geštalt terapija]], izvorno nazivana "terapija koncentracijom", predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava "ovdje i sada". Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.<ref name="Wheeler_2013">{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup "ljudske datosti" ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Deci_Ryan_1985">{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Griffin_Tyrrell_2003">{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Corp_et_al_2008">{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Terapije usmjerene na uvid === {{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}} [[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti. Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:<ref name="Tartakovsky_2021">{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]<ref name="Sullivan_2011">{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[relacijska psihoanaliza]].<ref name="Mitchell_1988">{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]]. === Kognitivno-bihevioralne psihoterapije === {{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}} [[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).<ref name="Sundberg_Winebarger_Taplin_2002">{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje. [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja. Koncept psihoterapija "trećeg vala" odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].<ref name="Lebow_2008_Contemporary" /> [[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.<ref name="Markowitz_Weissman_2012">{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology & Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama. [[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).<ref name="IOCDF_ERP">{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.<ref name="Simpson_Koran_2013">{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na "hijerarhijski način", što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.<ref name="Riemann_BeyondOCD">{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_OCD_Guide">{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.<ref name="Alkan_etal_2025">{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goldberg_etal_2018">{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Calderone_etal_2024">{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.<ref name="Gkintoni_etal_2025">{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weder_2022">{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pascoe_etal_2017">{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.<ref name="Kaplan_etal_2018">{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PeresteloPerez_etal_2017">{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Li_etal_2022">{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[Kontingencijski menadžment|kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program "Seeking Safety".<ref name="Najavits_2009">{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley & Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Sistemske psihoterapije === {{Glavni|Sistemska terapija}} [[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]] [[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji. Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao "Northfield eksperimenti", nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.<ref name="Gessmann_2012">{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}</ref> === Ekspresivne psihoterapije === {{Glavni|Ekspresivna terapija}} [[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.<ref name="Malchiodi_2007">{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu. === Postmodernističke psihoterapije === Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na "dominantnu priču" koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.<ref name="Evans_etal_2010">{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Ostali psihoterapijski pristupi === [[Transpersonalna psihologija]] i s njom povezani terapijski pristupi promatraju klijenta u kontekstu duhovnog razumijevanja svijesti.<ref name="Gillette_Tartakovsky_2022">{{cite web |last1=Gillette |first1=Hope |last2=Tartakovsky |first2=Margarita |title=Basics of transpersonal psychology and applications in therapy |url=https://psychcentral.com/health/transpersonal-psychology-spiritual-therapy |website=Psych Central |date=2022 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Pozitivna psihoterapija]] (PPT) razvijena je 1968. kao metoda unutar humanističke i psihodinamske psihoterapije. Zasniva se na pozitivnoj slici o čovjeku te koristi pristup usmjeren na očuvanje i unapređenje zdravlja, razvoj ličnih potencijala i razumijevanje unutrašnjih konflikata. [[Hipnoterapija]] predstavlja oblik terapije koji se provodi dok se osoba nalazi u stanju [[Hipnoza|hipnoze]]. Najčešće se koristi s ciljem modifikacije ponašanja, emocionalnih reakcija i stavova. Hipnoterapija se primjenjuje u radu s različitim problemima, uključujući disfunkcionalne navike,<ref name="Johnson_Karkut_1994">{{cite journal |last1=Johnson |first1=David L. |last2=Karkut |first2=Richard T. |title=Performance by gender in a stop-smoking program combining hypnosis and aversion |journal=Psychological Reports |volume=75 |issue=2 |pages=851–857 |date=1994 |doi=10.2466/pr0.1994.75.2.851 |pmid=7862796 |s2cid=39850409 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.1994.75.2.851 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Barber_2001">{{cite journal |last1=Barber |first1=Joseph |title=Freedom from smoking: Integrating hypnotic methods and rapid smoking to facilitate smoking cessation |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=49 |issue=3 |pages=257–266 |date=2001 |doi=10.1080/00207140108410075 |pmid=11430159 |s2cid=29607578 |url=https://europepmc.org/article/med/11430159 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wynd_2005">{{cite journal |last1=Wynd |first1=Christine A. |title=Guided health imagery for smoking cessation and long-term abstinence |journal=Journal of Nursing Scholarship |volume=37 |issue=3 |pages=245–250 |date=2005 |doi=10.1111/j.1547-5069.2005.00042.x |pmid=16235865 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16235865/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ahijevych_etal_2000">{{cite journal |last1=Ahijevych |first1=Karen |last2=Yerardi |first2=Ruth |last3=Nedilsky |first3=Nancy |title=Descriptive outcomes of the American Lung Association of Ohio hypnotherapy smoking cessation program |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=48 |issue=4 |pages=374–387 |date=2000 |doi=10.1080/00207140008410367 |pmid=11011498 |s2cid=1116717 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11011498/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pekala_etal_2004">{{cite journal |last1=Pekala |first1=Ronald J. |last2=Maurer |first2=Ronald |last3=Kumar |first3=V.K. |last4=Elliott |first4=Nancy C. |title=Self-hypnosis relapse prevention training with chronic drug/alcohol users: Effects on self-esteem, affect, and relapse |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=46 |issue=4 |pages=281–297 |date=2004 |doi=10.1080/00029157.2004.10403613 |pmid=15190730 |s2cid=38903485 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403613 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[anksioznost]],<ref name="ONeill_etal_1999">{{cite journal |last1=O'Neill |first1=Lucy M. |last2=Barnier |first2=Amanda J. |last3=McConkey |first3=Kevin |title=Treating anxiety with self-hypnosis and relaxation |journal=Contemporary Hypnosis |volume=16 |issue=2 |pages=68–80 |date=1999 |doi=10.1002/ch.154 |url=https://bscah.co.uk/wp-content/uploads/2024/03/TREATING-ANXIETY-WITH-SELF-HYPNOSIS-AND-RELAXATION.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> bolesti povezane sa stresom,<ref name="Bryant_etal_2005">{{cite journal |last1=Bryant |first1=Richard A. |last2=Moulds |first2=Michelle L. |last3=Guthrie |first3=Rachel M. |last4=Nixon |first4=Reginald D.V. |title=The additive benefit of hypnosis and cognitive-behavioral therapy in treating acute stress disorder |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=73 |issue=2 |pages=334–340 |date=2005 |doi=10.1037/0022-006X.73.2.334 |pmid=15796641 |url=https://www.researchgate.net/publication/7938664_The_Additive_Benefit_of_Hypnosis_and_Cognitive-Behavioral_Therapy_in_Treating_Acute_Stress_Disorder |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Whitehouse_etal_1996">{{cite journal |last1=Whitehouse |first1=Wayne G. |last2=Dinges |first2=David F. |last3=Orne |first3=Emily C. |last4=Keller |first4=Steven E. |title=Psychosocial and immune effects of self-hypnosis training for stress management throughout the first semester of medical school |journal=Psychosomatic Medicine |volume=58 |issue=3 |pages=249–263 |date=1996 |doi=10.1097/00006842-199605000-00009 |pmid=8771625 |s2cid=43116854 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8771625/ |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> upravljanje bolom<ref name="Hammond_2007">{{cite journal |last1=Hammond |first1=D. Corydon |title=Review of the efficacy of clinical hypnosis with headaches and migraines |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=55 |issue=2 |pages=207–219 |date=2007 |doi=10.1080/00207140601177921 |pmid=17365074 |s2cid=19705476 |url=https://hypnosforeningen.se/wp-content/uploads/2024/02/HammondHeadaches.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> i programe ličnog razvoja.<ref name="Callen_1983">{{cite journal |last1=Callen |first1=Kenneth E. |title=Auto-hypnosis in long distance runners |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=26 |issue=1 |pages=30–36 |date=1983 |doi=10.1080/00029157.1983.10404135 |pmid=6678109 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.1983.10404135 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Psihodelična terapija]] obuhvata terapijske postupke u kojima se koriste psihodelične supstance, kao što su [[LSD]], [[psilocibinske gljive]], [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[MDMA]].<ref name="Pollan_2018">{{cite news |last1=Pollan |first1=Michael |title=My adventures with the trip doctors: The researchers and renegades bringing psychedelic drugs into the mental health mainstream |url=https://www.nytimes.com/interactive/2018/05/15/magazine/health-issue-my-adventures-with-hallucinogenic-drugs-medicine.html |magazine=The New York Times Magazine |date=2018 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od konvencionalnih psihijatrijskih lijekova, koji se obično uzimaju redovno ili prema potrebi, u psihodeličnoj terapiji pacijent učestvuje u produženoj psihoterapijskoj seansi tokom djelovanja psihodelične supstance. Takve seanse najčešće su praćene pripremnim susretima prije terapije i integracijskim seansama nakon nje, s ciljem razumijevanja i uključivanja stečenih iskustava u svakodnevni život.<ref name="Byock_2018">{{cite journal |last1=Byock |first1=Ira |title=Taking psychedelics seriously |journal=Journal of Palliative Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=417–421 |date=2018 |doi=10.1089/jpm.2017.0684 |pmid=29356590 |pmc=5867510 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5867510/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Carhart-Harris_2020">{{cite news |last1=Carhart-Harris |first1=Robin |title=We can no longer ignore the potential of psychedelic drugs to treat depression |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jun/08/psychedelic-drugs-treat-depression |work=The Guardian |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihodelična terapija često se poredi sa [[Šamanizam|šamanskim]] iscjeliteljskim ritualima autohtonih naroda. Istraživači ističu dvije osnovne razlike između ovih pristupa. Prva se odnosi na šamansko uvjerenje da postoji više stvarnosti koje se mogu istraživati kroz izmijenjena stanja svijesti, dok se druga odnosi na vjerovanje da su duhovna bića i entiteti koji se pojavljuju u snovima i vizijama stvarni.<ref name="Metzner_1998">{{cite journal |last1=Metzner |first1=R. |title=Hallucinogenic drugs and plants in psychotherapy and shamanism |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=30 |issue=4 |pages=333–341 |date=1998 |doi=10.1080/02791072.1998.10399709 |pmid=9924839 |url=http://psychonautdocs.com/docs/Metzner%20-%20Hallucinogenic%20Plants.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Carhart-Harris_2020" /> Dobrotvorna inicijativa [[Founders Pledge]] sastavila je istraživački izvještaj o isplativim mogućnostima doniranja za finansiranje psihoterapijskih tretmana potpomognutih psihodelicima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.<ref name="Samuel_2020">{{cite news |last1=Samuel |first1=Sigal |title=The case for funding psychedelics to treat mental health |url=https://www.vox.com/future-perfect/2020/10/9/21506664/psychedelics-mental-health-depression-ptsd-psilocybin-mdma |work=Vox |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hoeijmakers_Goth_2020">{{cite web |last1=Hoeijmakers |first1=Sjir |last2=Goth |first2=Aidan |title=Psychedelic-assisted mental health treatments executive summary |url=https://www.founderspledge.com/research/psychedelic-assisted-mental-health-treatments-executive-summary |website=Founders Pledge |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Tjelesna psihoterapija]], koja pripada području [[somatska psihologija|somatske psihologije]], usmjerena je na odnos između uma i tijela. Njen cilj je pristup dubljim slojevima psihe kroz razvijanje svjesnosti o tjelesnim procesima i [[emocije|emocionalnim iskustvima]]. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da su psihološki procesi i tjelesna iskustva međusobno povezani te da se emocionalni konflikti mogu manifestirati kroz tjelesne obrasce i napetosti. Razvijen je veći broj tjelesno orijentiranih pristupa, među kojima su karakterno-analitička [[vegetoterapija]] i orgonomija koje je razvio [[Wilhelm Reich]], zatim [[Tjelesna psihoterapija|bioenergetska analiza]], [[somatsko doživljavanje]] (somatic experiencing), integrativna tjelesna psihoterapija]], [[Hakomi|Hakomi psihoterapija]], senzomotorna psihoterapija, biosintezna psihoterapija i biodinamička psihoterapija. Tjelesnu psihoterapiju ne treba poistovjećivati s različitim oblicima [[Rad na tijelu (alternativna medicina)|rada na tijelu]] ili tjelesnim terapijama koje prvenstveno nastoje unaprijediti fizičko zdravlje direktnim djelovanjem na tijelo putem dodira, masaže ili manipulacije. Za razliku od njih, tjelesna psihoterapija koristi psihološke i psihoterapijske metode. Pored zapadnih psihoterapijskih tradicija, razvijeni su i brojni [[Autohtoni narodi|autohtoni]] terapijski pristupi. U pojedinim afričkim zemljama to uključuje terapiju obnove harmonije, mezeron terapiju te sistemske terapijske modele zasnovane na [[Ubuntu (filozofija)|Ubuntu filozofiji]]. Ovi pristupi naglašavaju međusobnu povezanost pojedinca i zajednice, društvenu odgovornost, pomirenje i obnovu narušenih odnosa kao osnovu psihološkog blagostanja.<ref name="Ofovwe">{{cite web |last1=Ofovwe |first1=Carol |title=Non Western therapies: A review of Meseron therapy, what's the way forward? |url=https://psychevisual.com/Video_by_Carol_Ofovwe_on_Non_Western_Therapies_a_review_of_Meseron_Therapy_what_rsquo_s_the_way_forward.html |website=Psyche Visual |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Somni_Sandlana_2014">{{cite journal |last1=Somni |first1=Shidz S. H. |last2=Sandlana |first2=N. S. |title=Reframing and redefining family therapy: Ubuntu perspective |journal=Mediterranean Journal of Social Sciences |volume=5 |issue=23 |pages=2158 |date=2014 |doi=10.5901/mjss.2014.v5n23p2158 |issn=2039-2117 |url=https://www.researchgate.net/publication/280823700_Reframing_and_Redefining_Family_Therapy_Ubuntu_Perspective |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Onyekwere_2013">{{cite journal |last1=Onyekwere |first1=E. P. |last2=Lekwas |first2=E. C. |last3=Eze |first3=E. J. |last4=Chukwunenyem |first4=N. F. |last5=Uchenna |first5=I. C. |title=Development of the harmony restoration measurement scale (cosmogram) part 1 |journal=IFE PsychologIA |volume=21 |issue=3 |date=2013 |url=https://www.ajol.info/index.php/ifep/article/view/91254 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Integrativna psihoterapija]] predstavlja nastojanje da se objedine ideje, teorijski koncepti i terapijske strategije iz više različitih psihoterapijskih pravaca.<ref name="Norcross_Goldfried_2005">{{cite book |editor1-last=Norcross |editor1-first=John C. |editor2-last=Goldfried |editor2-first=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |publisher=Oxford University Press |edition=2 |isbn=978-0-19-516579-1 |page=521 |url=https://www.google.ba/books/edition/Handbook_of_Psychotherapy_Integration/sIkRDAAAQBAJ?hl=en&gbpv=1&dq=Handbook+of+Psychotherapy+Integration&pg=PA521&printsec=frontcover |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj pristup podrazumijeva povezivanje osnovnih teorijskih postavki različitih škola psihoterapije, kao i kombinovanje terapijskih tehnika čija je djelotvornost potvrđena u praksi i istraživanjima. Među oblicima integrativne psihoterapije nalaze se [[multimodalna terapija]], [[Transteorijski model|transteorijski model]], ciklična psihodinamika, sistematski izbor tretmana, [[kognitivno-analitička terapija]], [[model unutrašnjih porodičnih sistema]], [[Multiteorijska psihoterapija|multiteorijska psihoterapija]] i konceptualna interakcija. U praksi mnogi iskusni psihoterapeuti tokom profesionalnog razvoja postepeno oblikuju vlastiti integrativni pristup, kombinujući elemente različitih teorijskih orijentacija i terapijskih metoda u skladu s potrebama pojedinog klijenta. === Dječija psihoterapija === {{Glavni|Dječija psihoterapija}} Psihoterapija kod djece mora biti prilagođena njihovim razvojnim potrebama i mogućnostima. U zavisnosti od uzrasta, [[dječija psihoterapija]] uglavnom se smatra jednim dijelom šire strategije pružanja podrške djetetu unutar porodičnog okruženja.<ref name="Skumin_1991">{{cite journal |last1=Skumin |first1=V. A. |title=Borderline mental disorders in chronic diseases of the digestive system in children and adolescents |trans-title=Granični psihički poremećaji kod hroničnih bolesti probavnog sistema kod djece i adolescenata |journal=Zhurnal nevropatologii i psikhiatrii imeni S.S. Korsakova |volume=91 |issue=8 |pages=81–84 |date=1991 |pmid=1661526 |url=https://europepmc.org/article/med/1661526 |access-date=25. 6. 2026 |language=ru}}</ref> Programi edukacije za dječije psihoterapeute redovno uključuju sadržaje iz [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], budući da razumijevanje psihološkog razvoja predstavlja važnu osnovu za rad s djecom. Kako djeca često nemaju razvijenu sposobnost da jasno verbaliziraju svoje misli i osjećaje, terapeuti koriste različita sredstva komunikacije i izražavanja. U terapijskom radu mogu se koristiti muzički instrumenti, pijesak, igračke, bojice, boje, glina, lutke, knjige ili društvene igre. Primjena [[Terapija igrom|terapije igrom]] često se zasniva na [[Psihodinamika|psihodinamskoj teoriji]], iako postoje i drugi teorijski pristupi koji koriste igru kao terapijsko sredstvo. Kroz igru dijete može izražavati emocije, konflikte i iskustva koja teško može opisati riječima. Pored direktnog rada s djetetom, a ponekad i umjesto njega, koristi može imati i rad s roditeljima ili starateljima. Roditelji mogu sarađivati s terapeutom, pohađati programe edukacije o roditeljstvu, učestvovati u [[Savjetovanje u procesu tugovanja|savjetovanju nakon gubitka bliske osobe]] ili poduzimati druge aktivnosti koje doprinose smanjenju stresnih okolnosti koje utječu na dijete. [[Trening upravljanja roditeljstvom]] predstavlja posebno djelotvoran oblik psihoterapijske intervencije kojim se roditelji podučavaju vještinama potrebnim za smanjenje problema u ponašanju kod djece. U mnogim slučajevima jedan psihoterapeut radi s roditeljem ili starateljem, dok drugi terapeut istovremeno radi s djetetom.<ref name="Schechter_Willheim_2009">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Willheim |first2=Erica |title=When parenting becomes unthinkable: Intervening with traumatized parents and their toddlers |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=48 |issue=3 |pages=249–253 |date=2009 |doi=10.1097/CHI.0b013e3181948ff1 |pmid=19242290 |url=https://www.researchgate.net/profile/Daniel-Schechter/publication/24039616_When_Parenting_Becomes_Unthinkable_Intervening_With_Traumatized_Parents_and_Their_Toddlers/links/5a722dc7a6fdcc53fe128c1b/When-Parenting-Becomes-Unthinkable-Intervening-With-Traumatized-Parents-and-Their-Toddlers.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga savremeni pristupi radu s djecom sve više naglašavaju važnost paralelnog rada s roditeljem i djetetom, uz individualni rad sa svakim od njih kada je to potrebno.<ref name="Lieberman_2005">{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |last2=Van Horn |first2=Patricia |last3=Ippen |first3=Chondra G. |title=Toward evidence-based treatment: Child-parent psychotherapy with preschoolers exposed to marital violence |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=44 |issue=12 |pages=1241–1248 |date=2005 |doi=10.1097/01.chi.0000181047.59702.58 |pmid=16292115 |url=https://childparentpsychotherapy.com/wp-content/uploads/2016/11/lieberman-vanhorn-ghosh-2005.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Donner_2008">{{cite journal |last1=Donner |first1=Michael B. |last2=VandeCreek |first2=Leon |last3=Gonsiorek |first3=John C. |last4=Fisher |first4=Celia B. |title=Balancing confidentiality: Protecting privacy and protecting the public |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=39 |issue=3 |pages=369–376 |date=2008 |doi=10.1037/0735-7028.39.3.369 |url=https://www.researchgate.net/publication/232549706_Balancing_Confidentiality_Protecting_Privacy_and_Protecting_the_Public |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Računarski podržane intervencije == {{Također pogledajte|Online savjetovanje|Tehnologija u liječenju mentalnih poremećaja}} Istraživanja o računarski podržanim i računarski zasnovanim psihoterapijskim intervencijama značajno su se intenzivirala tokom posljednje dvije decenije.<ref name="Andersson_2016">{{cite journal |last1=Andersson |first1=Gerhard |last2=Titov |first2=Nickolai |last3=Dear |first3=Blake F. |last4=Rozental |first4=Alexander |last5=Carlbring |first5=Per |title=Internet-delivered psychological treatments: From innovation to implementation |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=12 |issue=1 |pages=157–179 |date=2016 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-021815-093006 |issn=1548-5943 |pmid=26652054 |url=https://www.researchgate.net/publication/330092470_Internet-delivered_psychological_treatments_from_innovation_to_implementation |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hedman_2012">{{cite journal |last1=Hedman |first1=Erik |last2=Ljótsson |first2=Brjánn |last3=Lindefors |first3=Nils |title=Cognitive behavior therapy via the Internet: A systematic review of applications, clinical efficacy and cost-effectiveness |journal=Expert Review of Pharmacoeconomics & Outcomes Research |volume=12 |issue=6 |pages=745–764 |date=2012 |doi=10.1586/erp.12.67 |pmid=23252357 |s2cid=12867169 |url=https://www.researchgate.net/publication/233955978_Cognitive_behavior_therapy_via_the_Internet_A_systematic_review_of_applications_clinical_efficacy_and_cost-effectiveness |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj digitalnih tehnologija omogućio je stvaranje novih oblika psihološke podrške i psihoterapije, koji se koriste samostalno ili kao dopuna tradicionalnim terapijskim pristupima. Među najčešće istraživanim oblicima nalaze se: * Virtualna stvarnost (VR) – Virtualna stvarnost predstavlja računarski generisano okruženje koje simulira određena iskustva. U psihoterapiji se najčešće koristi za provođenje [[Terapija izlaganjem|terapije izlaganjem]], pri čemu se osoba postepeno suočava sa situacijama koje izazivaju strah ili nelagodu. Virtuelno okruženje može biti oblikovano tako da vjerno oponaša stvarni svijet, ali može sadržavati i zamišljene ili fantastične elemente koji omogućavaju stvaranje potpuno novih iskustava.<ref name="Miloff_2016">{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=4736108 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4736108/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miloff_2016_PMC5043228">{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=5043228 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5043228/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Računarski zasnovane intervencije, poznate i kao online intervencije ili internet intervencije – Ove intervencije uglavnom su osmišljene kao interaktivni programi samopomoći. Najčešće uključuju kombinaciju pisanog sadržaja, zvučnih zapisa, video materijala i različitih interaktivnih zadataka kojima se korisnicima pruža psihološka podrška ili terapijski sadržaj putem interneta.<ref name="Richards_2012">{{cite journal |last1=Richards |first1=Derek |last2=Richardson |first2=Thomas |title=Computer-based psychological treatments for depression: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=32 |issue=4 |pages=329–342 |date=2012 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.004 |hdl=2262/63861 |issn=0272-7358 |pmid=22466510 |url=https://www.tara.tcd.ie/bitstreams/a5d3c787-3233-4e2f-a1f2-7b2d77803aec/download |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Berger_2017">{{cite journal |last1=Berger |first1=Thomas |title=The therapeutic alliance in internet interventions: A narrative review and suggestions for future research |journal=Psychotherapy Research |volume=27 |issue=5 |pages=511–524 |date=2017 |doi=10.1080/10503307.2015.1119908 |pmid=26732852 |s2cid=4769067 |url=https://www.researchgate.net/publication/289524767_The_therapeutic_alliance_in_internet_interventions_A_narrative_review_and_suggestions_for_future_research |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Računarski podržana psihoterapija, poznata i kao kombinovana psihoterapija – Ovaj pristup povezuje tradicionalnu psihoterapiju licem u lice s online sadržajima ili [[Aplikativni softver|aplikativnim softverima]]. Digitalni alati koriste se kao podrška terapijskom procesu između susreta s terapeutom ili kao dodatni izvor edukacije, praćenja napretka i vježbanja terapijskih tehnika. Istraživanja su pokazala da se ovakav model može primjenjivati kako u individualnoj<ref name="Erbe_2017">{{cite journal |last1=Erbe |first1=Doris |last2=Eichert |first2=Hans-Christoph |last3=Riper |first3=Heleen |last4=Ebert |first4=David Daniel |title=Blending face-to-face and internet-based interventions for the treatment of mental disorders in adults: Systematic review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=19 |issue=9 |pages=e306 |date=2017 |doi=10.2196/jmir.6588 |issn=1438-8871 |pmc=5622288 |pmid=28916506 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5622288/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> tako i u grupnoj psihoterapiji.<ref name="Schuster_2018">{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Fichtenbauer |first2=Isabelle |last3=Sparr |first3=Verena Maria |last4=Berger |first4=Thomas |last5=Laireiter |first5=Anton-Rupert |title=Feasibility of a blended group treatment (bGT) for major depression: Uncontrolled interventional study in a university setting |journal=BMJ Open |volume=8 |issue=3 |pages=e018412 |date=2018 |doi=10.1136/bmjopen-2017-018412 |issn=2044-6055 |pmc=5857649 |pmid=29530905 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5857649/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schuster_2018_JMIR">{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Sigl |first2=Sophia |last3=Berger |first3=Thomas |last4=Laireiter |first4=Anton-Rupert |title=Patients' Experiences of Web- and Mobile-Assisted Group Therapy for Depression and Implications of the Group Setting: Qualitative Follow-Up Study |journal=JMIR Mental Health |volume=5 |issue=3 |pages=e49 |date=2018 |doi=10.2196/mental.9613 |issn=2368-7959 |pmc=6060305 |pmid=29997106 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6060305/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Telepsihoterapija === {{Glavni|Telepsihijatrija}} == Učinci == === Efikasnost === Postoje značajne rasprave u naučnoj zajednici o tome na koji način treba procjenjivati efikasnost psihoterapije. Jedno od centralnih pitanja odnosi se na to da li je psihoterapijsku efikasnost najbolje procjenjivati pomoću [[Randomizovano kontrolisano ispitivanje|randomizovanih kontrolisanih istraživanja]] ili individualizovanih, [[Nomotetski i idiografski pristup|idiografskih pristupa]] koji se usmjeravaju na jedinstvene osobine pojedinca.<ref name="Carey_2004">{{cite news |last=Carey |first=Benedict |title=For psychotherapy's claims, skeptics demand proof |url=https://www.nytimes.com/2004/08/10/science/for-psychotherapy-s-claims-skeptics-demand-proof.html |newspaper=The New York Times |date=2004 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od izazova u istraživanjima psihoterapije jeste donošenje odluke o tome šta koristiti kao [[placebo]] tretman (lažni tretman radi kontrole učinka) ili kao netretiranu [[Eksperimentalna i kontrolna grupa|kontrolnu grupu]]. Ova grupa često uključuje osobe koje se nalaze na listi čekanja za tretman ili primaju određeni oblik opće podrške bez specifične psihoterapijske intervencije. Za razliku od farmakoloških istraživanja, u kojima se placebo može relativno jednostavno primijeniti u obliku neaktivnog lijeka, u psihoterapiji je mnogo teže razviti odgovarajući ekvivalent placebo-tretmana. Zbog toga i dalje postoje različita tumačenja i metodološki pristupi u procjeni efikasnosti psihoterapije.<ref name="Jopling_2008">{{cite book |last=Jopling |first=David A. |title=Talking Cures and Placebo Effects |publisher=OUP Oxford |date=2008 |isbn=9780199239504 |series=International Perspectives in Philosophy & Psychiatry |url=https://books.google.ba/books?id=SPPr7HN7yugC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dodatni izazov predstavlja nastojanje da se psihoterapijski postupci standardiziraju i opišu kroz precizne terapijske priručnike te povežu s određenim dijagnostičkim kategorijama i simptomima. Takav pristup olakšava naučno istraživanje, ali pojedini autori smatraju da može zanemariti individualne potrebe klijenata i umanjiti fleksibilnost terapijskog procesa. S druge strane, zagovornici pristupa zasnovanog na dokazima ističu da njegove prednosti nadmašuju navedena ograničenja.<ref name="Roth_1996">{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What works for whom?: A critical review of psychotherapy research |publisher=Guilford Press |location=New York |date=1996 |isbn=9780898622768 |url=https://archive.org/details/whatworksforwhom0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeno je nekoliko formalnih modela za procjenu da li određeni psihoterapeut odgovara potrebama konkretnog klijenta. Jedan od primjera je Scarsdale psihoterapijska samoprocjena (SPSE).<ref name="Mohan_2017">{{cite web |last=Mohan |first=Sarah |title=Psychotherapy Self-Evaluation Form |url=https://medium.com/invisible-illness/psychotherapy-self-evaluation-form-c07fd306512b |website=Medium |date=2017 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, pojedini instrumenti ove vrste usmjereni su prvenstveno na specifične psihoterapijske škole i njihove teorijske koncepte. Mnogi psihoterapeuti smatraju da se složenost psihoterapijskog procesa ne može u potpunosti obuhvatiti standardiziranim upitnicima i mjernim instrumentima. Zbog toga se često oslanjaju na kliničko iskustvo, stručnu procjenu i teorijske argumente kako bi opravdali vrstu tretmana koju primjenjuju u praksi. S druge strane, brojni psihodinamski terapeuti sve više prihvataju pristupe zasnovane na dokazima te nastoje razvijati istraživačke metode koje su usklađene s njihovim teorijskim pretpostavkama.<ref name="Silverman_2005">{{cite journal |last=Silverman |first=Doris K. |title=What Works in Psychotherapy and How Do We Know?: What Evidence-Based Practice Has to Offer |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=306–312 |date=2005 |doi=10.1037/0736-9735.22.2.306 |url=https://www.researchgate.net/publication/232525920_WHAT_WORKS_IN_PSYCHOTHERAPY_AND_HOW_DO_WE_KNOW_What_Evidence-Based_Practice_Has_to_Offer |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od pionira istraživanja ishoda različitih psihoterapijskih metoda bio je [[Hans Eysenck]]. Eysenck je tvrdio da psihoterapija ne dovodi do značajnijeg poboljšanja stanja pacijenata te da je [[Bihevioralna terapija|bihevioralna terapija]] jedini efikasan oblik liječenja. Međutim, naknadne analize pokazale su ozbiljne nepravilnosti u dijelu njegovih istraživanja. Međutim, kasnije je otkriveno da je Eysenck (koji je preminuo 1997. godine) falsifikovao podatke u svojim studijama o ovoj temi, konstruišući rezultate koji su trebali pokazati da bihevioralna terapija postiže gotovo nevjerovatne uspjehe. Zbog toga su naučni časopisi tokom 2020. povukli četrnaest njegovih radova, te izdali 64 zvanična upozorenja (izjave o zabrinutosti) u vezi s njegovim publikacijama. Rod Buchanan, Eysenckov biograf, iznio je mišljenje da bi trebalo povući ukupno 87 Eysenckovih naučnih publikacija.<ref name="Eysenck_1991">{{cite journal |last1=Eysenck |first1=H. J. |last2=Grossarth-Maticek |first2=R. |title=Creative novation behaviour therapy as a prophylactic treatment for cancer and coronary heart disease: II. Effects of treatment |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=29 |issue=1 |pages=17–31 |year=1991 |doi=10.1016/S0005-7967(09)80003-X |pmid=2012585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2012585/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="KCL_Enquiry_2019">{{cite report |author=King's College London |title=King’s College London enquiry into publications authored by Professor Hans Eysenck with Professor Ronald Grossarth-Maticek |publisher=King's College London |date=2019 |url=https://retractionwatch.com/wp-content/uploads/2019/10/HE-Enquiry.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Marks_2019">{{cite journal |last=Marks |first=David F |title=The Hans Eysenck affair: Time to correct the scientific record |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=409–420 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318820931 |url=https://www.researchgate.net/publication/331292145_The_Hans_Eysenck_affair_Time_to_correct_the_scientific_record |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Marks_Buchanan_2019">{{cite journal |last1=Marks |first1=David F |last2=Buchanan |first2=Roderick D. |title=King’s College London’s enquiry into Hans J Eysenck’s ‘Unsafe’ publications must be properly completed |journal=Journal of Health Psychology |volume=25 |issue=1 |pages=3–6 |date=2019 |doi=10.1177/1359105319887791 |url=https://www.researchgate.net/publication/337952262_King's_College_London's_enquiry_into_Hans_J_Eysenck's_'Unsafe'_publications_must_be_properly_completed |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OGrady_2020">{{cite news |last=O'Grady |first=Cathleen |title=Misconduct allegations push psychology hero off his pedestal |url=https://www.science.org/content/article/misconduct-allegations-push-psychology-hero-his-pedestal |magazine=Science |date=2020 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pelosi_2019">{{cite journal |last=Pelosi |first=Anthony |title=Personality and fatal diseases: Revisiting a scientific scandal |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=421–439 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318822045 |url=https://www.researchgate.net/publication/331293382_Personality_and_fatal_diseases_Revisiting_a_scientific_scandal |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja također pokazuju da odgovor na psihoterapiju značajno varira među pojedincima. Kod određenog broja pacijenata ne dolazi do pouzdanih ili klinički značajnih promjena uprkos uključenosti u terapijski proces. Procjene ukazuju da se takav ishod može zabilježiti kod približno jedne trećine osoba koje učestvuju u psihoterapiji.<ref name="Wolpert_2016">{{cite journal |last=Wolpert |first=Miranda |title=Failure is an option |journal=The Lancet Psychiatry |volume=3 |issue=6 |pages=510–512 |date=2016 |doi=10.1016/S2215-0366(16)30075-X |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(16)30075-X/fulltext |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ==== Poređenje s drugim oblicima liječenja ==== Veliki međunarodni pregledi naučnih istraživanja pokazali su da je psihoterapija efikasna za brojne [[Mentalni poremećaj|mentalne poremećaje]] i psihološke poteškoće.<ref name="Campbell_2013" /><ref name="Woelbert_2015" /> Međutim, jedan pregledni rad (analiza ranijih analiza) iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su veličine učinaka i psihoterapijskih i farmakoterapijskih tretmana, u poređenju s uobičajenim tretmanom ili placebom, uglavnom bile male za većinu poremećaja i terapijskih pristupa. Autori su zaključili da je za daljnji napredak u području mentalnog zdravlja i za unapređenje strategija liječenja mentalnih poremećaja potrebana "[[promjena paradigme]] u istraživanjima".<ref name="Leichsenring_2022" /> Jedna od najdugotrajnijih rasprava u psihoterapijskim istraživanjima odnosi se na pitanje da li su pojedini psihoterapijski pravci efikasniji od drugih. U izdanju priručnika ''Handbook of Counseling Psychology'' iz 2008. se navodi: "Metaanalize studija o psihoterapiji dosljedno su pokazale da među različitim terapijskim pristupima ne postoje značajne razlike u ishodima liječenja".<ref name="Brown_Lent_2008">{{cite book |last1=Brown |first1=Steven D. |last2=Lent |first2=Robert W. |editor1-last=Brown |editor1-first=Steven D. |editor2-last=Lent |editor2-first=Robert W. |title=Handbook of Counseling Psychology |edition=4 |publisher=John Wiley & Sons |location=Hoboken, NJ |year=2008 |pages=250 |isbn=978-0-470-09622-2 |url=https://archive.org/details/isbn_9780470096222/page/250 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U priručniku se dalje navodi da "postoji malo dokaza koji sugerišu da određeni terapijski pristup dosljedno postiže bolje rezultate od drugih u liječenju pojedinih psiholoških poremećaja".<ref name="Brown_Lent_2008" /> Ova pojava u stručnoj literaturi poznata je kao "[[Presuda ptice Dodo]]", nazvana prema prizoru iz romana Alisa u zemlji čuda u kojem Dodo nakon utrke proglašava da su svi učesnici pobijedili i da svi dobijaju nagradu. Istraživači su sve veću pažnju usmjeravaju na identifikaciju faktora koji su zajednički svim psihoterapijama i koji, kako se čini, objašnjavaju ovaj fenomen. Ovaj pristup poznat je kao [[teorija zajedničkih faktora]]. Među najčešće navođenim zajedničkim faktorima nalaze se: kvalitet terapijskog odnosa, način interpretacije problema i suočavanje s bolnim emocijama.<ref name="Nolen_Hoeksema_2014">{{cite book |last=Nolen-Hoeksema |first=Susan |title=Abnormal psychology |edition=6 |publisher=McGraw-Hill Education |location=New York, NY |year=2014 |pages=53–54 |isbn=978-0-07-734916-5 |url=https://archive.org/details/isbn_9781308211503 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wampold_Imel_2015">{{cite book |last1=Wampold |first1=Bruce E. |last2=Imel |first2=Zac E. |title=The Great Psychotherapy Debate: The Evidence for What Makes Psychotherapy Work |edition=2 |publisher=Routledge |year=2015 |isbn=978-1-136-67267-5 |url=https://books.google.ba/books?id=ljZyBgAAQBAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Benish_2008">{{cite journal |last1=Benish |first1=Steven G. |last2=Imel |first2=Zac E. |last3=Wampold |first3=Bruce E. |title=The relative efficacy of bona fide psychotherapies for treating posttraumatic stress disorder: A meta-analysis of direct comparisons |journal=Clinical Psychology Review |volume=28 |issue=6 |pages=746–758 |year=2008 |doi=10.1016/j.cpr.2007.10.005 |pmid=18055080 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272735807001845 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miller_2008">{{cite journal |last1=Miller |first1=Scott D. |last2=Wampold |first2=Bruce E. |last3=Varhely |first3=Katelyn |title=Direct comparisons of treatment modalities for youth disorders: A meta-analysis |journal=Psychotherapy Research |volume=18 |issue=1 |pages=5–14 |year=2008 |doi=10.1080/10503300701472131 |pmid=18815962 |s2cid=13004118 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/31._psychotherapycomparison_offoryouthmillerwampolod2008.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Studije o ishodima psihoterapije često su predmet kritika zbog toga što su previše udaljene od stvarne kliničke prakse. U takvim istraživanjima obično učestvuju pažljivo odabrani terapeuti koji su prošli opsežnu obuku i stručni nadzor, dok su sami pacijenti često nereprezentativni za tipičnu populaciju zbog primjene strogih kriterijuma za uključivanje ili isključivanje iz istraživanja. Ovakve okolnosti direktno utječu na [[Kriza replikacije|replikabilnost]] (mogućnost ponavljanja naučnih rezultata u drugim istraživanjima) i ograničavaju mogućnost da se ti zaključci uopće primijene na terapeute koji rade u stvarnoj praksi.<ref name="Wampold_Imel_2015" /><ref name="Leichsenring_2017">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=F |last2=Abbass |first2=A |last3=Hilsenroth |first3=MJ |last4=Leweke |first4=F |last5=Luyten |first5=P |last6=Keefe |first6=JR |last7=Midgley |first7=N |last8=Rabung |first8=S |last9=Salzer |first9=S |last10=Steinert |first10=C |title=Biases in research: risk factors for non-replicability in psychotherapy and pharmacotherapy research |journal=Psychological Medicine |volume=47 |issue=6 |pages=1000–1011 |date=2017 |doi=10.1017/s003329171600324x |pmid=27955715 |s2cid=1872762 |url=http://discovery.ucl.ac.uk/1532689/1/Replicability%2033%20Psychological%20Medicine.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Uprkos tim ograničenjima, specifične terapije su testirane za primjenu kod konkretnih mentalnih poremećaja.<ref name="Norcross_2011">{{cite book |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |title=Psychotherapy Relationships That Work: Evidence-Based Responsiveness |edition=2. |publisher=Oxford University Press |year=2011 |isbn=978-0-19-987621-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_That_Work.html?id=gtD8yUe1n5YC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu rezultata takvih istraživanja, stručne i regulatorne organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama donijele su preporuke za liječenje različitih stanja.<ref name="NICE_2026">{{cite web |title=Mental health, behavioural and neurodevelopmental conditions |url=https://www.nice.org.uk/guidance/conditions-and-diseases/mental-health-behavioural-and-neurodevelopmental-conditions |publisher=National Institute for Health and Care Excellence (NICE) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_Guidelines">{{cite web |title=Clinical Practice Guideline Development |url=https://www.apa.org/about/offices/directorates/guidelines/clinical-practice |publisher=American Psychological Association (APA) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_Practice_Guidelines">{{cite web |title=American Psychiatric Association Practice Guidelines |url=https://psychiatryonline.org/books/guidelines |publisher=American Psychiatric Association |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među najznačajnijim dugoročnim istraživanjima psihoterapije ističe se Helsinška studija psihoterapije. U ovom opsežnom kliničkom istraživanju praćeni su pacijenti s [[Anksioznost|anksioznim]] i depresivnim poremećajima koji su bili uključeni u različite oblike psihoterapijskog tretmana. Rezultati su pokazali da su pacijenti uključeni u kratkotrajne terapije ([[Kratka terapija usmjerena na rješenje|terapiju usmjerenu na rješenja]] i kratku [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]]), ostvarivali brže početno poboljšanje. Međutim, tokom petogodišnjeg praćenja veće i trajnije koristi zabilježene su kod osoba koje su učestvovale u dugotrajnoj psihoterapiji ili [[Psihoanaliza|psihoanalizi]]. Istraživanje je također pokazalo da nekoliko faktora povezanih s pacijentom i terapeutom mogu predviđati podobnost za različite oblike psihoterapije.<ref name="Knekt_2013">{{cite journal |last1=Knekt |first1=Paul |last2=Heinonen |first2=Erkki |last3=Härkäpää |first3=Kristiina |last4=Järvikoski |first4=Aila |last5=Virtala |first5=Esa |last6=Rissanen |first6=Julius |last7=Lindfors |first7=Olavi |collaboration=The Helsinki Psychotherapy Study Group |title=Randomized trial on the effectiveness of long- and short-term psychotherapy on psychosocial functioning and quality of life during a 5-year follow-up |journal=Nordic Journal of Psychiatry |volume=67 |issue=1 |pages=59–68 |year=2013 |doi=10.3109/08039488.2012.680910 |pmid=22563790 |s2cid=30877764 |url=https://www.researchgate.net/publication/280030695_Randomized_trial_on_the_effectiveness_of_long-_and_short-term_psychotherapy_on_psychosocial_functioning_and_quality_of_life_during_a_5-year_follow-up |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Metaanalize su pokazale da su [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) i [[psihodinamska psihoterapija]] približno jednako efikasne u liječenju depresije.<ref name="Moran_2017">{{cite journal |last=Moran |first=Mark |title=Psychodynamic Therapy Found ‘Equivalent’ to CBT Across Disorders |journal=Psychiatric News |volume=52 |issue=15 |year=2017 |doi=10.1176/appi.pn.2017.7a4 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.pn.2017.7a4 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Metaanaliza]] objavljena 2014, koja je obuhvatila više od 11.000 pacijenata, pokazala je da je [[interpersonalna psihoterapija]] (IPT) približno jednako efikasna kao [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) u liječenju depresije. Međutim, kod [[Poremećaji hranjenja|poremećaja hranjenja]] interpersonalna psihoterapija pokazala se manje efikasnom od KBT-a.<ref name="Cuijpers_2016">{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Donker |first2=Tara |last3=Weissman |first3=Myrna M. |last4=Ravitz |first4=Paula |last5=Cristea |first5=Ioana A. |title=Interpersonal Psychotherapy for Mental Health Problems: A Comprehensive Meta-Analysis |journal=American Journal of Psychiatry |volume=173 |issue=7 |pages=680–687 |year=2016 |doi=10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kada je riječ o djeci i [[Adolescencija|adolescent]]ima, [[Metaanaliza|metaanaliza]] iz 2014, koja je obuhvatila gotovo 4.000 ispitanika, pokazala je da su [[interpersonalna psihoterapija]] i [[kognitivno-bihevioralna terapija]] među najuspješnijim psihoterapijskim metodama za liječenje depresivnih poremećaja u ovoj populaciji.<ref name="Zhou_2015">{{cite journal |last1=Zhou |first1=Xinyu |last2=Hetrick |first2=Sarah E |last3=Cuijpers |first3=Pim |last4=Qin |first4=Bin |last5=Barth |first5=Jürgen |last6=Whittington |first6=Craig J |last7=Cohen |first7=David |last8=Del Giovane |first8=Cinzia |last9=Liu |first9=Yiyun |last10=Michael |first10=Kurt D |last11=Zhang |first11=Yuqing |last12=Weisz |first12=John R |last13=Xie |first13=Peng |title=Comparative efficacy and acceptability of psychotherapies for depression in children and adolescents: A systematic review and network meta-analysis |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=2 |pages=207–222 |date=2015 |doi=10.1002/wps.20217 |pmid=26043339 |pmc=4471978 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4471978/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Neželjeni efekti === Istraživanja o [[Neželjeni efekti|neželjenim efektima]] psihoterapije relativno su ograničena u poređenju s istraživanjima o njenoj efikasnosti. Iako se psihoterapija općenito smatra sigurnim oblikom liječenja, dostupni podaci ukazuju na to da kod određenog broja pacijenata može doći do pogoršanja simptoma ili pojave novih poteškoća tokom terapijskog procesa. Procjene iz različitih istraživanja pokazuju da se pogoršanje stanja može javiti kod približno 3% do 15% pacijenata, pri čemu se rezultati razlikuju zavisno od karakteristika klijenta, terapeuta i vrste primijenjene terapije.<ref name="Hardy_2019">{{cite journal |last1=Hardy |first1=Gillian E |last2=Bishop-Edwards |first2=Lindsey |last3=Chambers |first3=Eleni |last4=Connell |first4=Janice |last5=Dent-Brown |first5=Kim |last6=Kothari |first6=Gemma |last7=O’Hara |first7=Rachel |last8=Parry |first8=Glenys D |title=Risk factors for negative experiences during psychotherapy |journal=Psychotherapy Research |volume=29 |issue=3 |pages=403–414 |year=2019 |issn=1050-3307 |doi=10.1080/10503307.2017.1393575 |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/123234/3/NegTherapyExperiences%20Accepted%20version%20.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Farquharson_2020">{{cite book |last=Farquharson |first=Lorna |chapter=Adverse effects of psychological therapies |editor-last1=Tribe |editor-first1=Rachel |editor-last2=Morrissey |editor-first2=Jean |title=The handbook of professional, ethical and research practice for psychologists, counsellors, psychotherapists and psychiatrists |edition=3. |publisher=Routledge |location=Abingdon; New York |year=2020 |pages=129–140 |doi=10.4324/9780429428838-11 |isbn=978-1-138-35207-0 |oclc=1130376524 |s2cid=216525848 |chapter-url=https://uel-repository.worktribe.com/output/434360/adverse-effects-of-psychological-therapies |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jarrett_2016">{{cite web |last=Jarrett |first=Christian |title=How often does psychotherapy make people feel worse? |url=https://www.bps.org.uk/research-digest/how-often-does-psychotherapy-make-people-feel-worse |website=Research Digest |publisher=British Psychological Society |date=2016 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među mogućim neželjenim posljedicama psihoterapije navode se: pogoršanje postojećih ili razvoj potpuno novih simptoma, narušavanje odnosa s bliskim osobama, [[Društvena stigma|društvenu stigmu]] i stvaranje zavisnosti o terapiji.<ref name="Linden_2014">{{cite journal |last1=Linden |first1=Michael |last2=Schermuly-Haupt |first2=Marie-Luise |title=Definition, assessment and rate of psychotherapy side effects |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=3 |pages=306–309 |date=1. 10. 2014 |doi=10.1002/wps.20153 |pmid=25273304 |pmc=4219072 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4219072/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja također ukazuju da pojedine terapijske metode, kao i individualne karakteristike terapeuta, mogu nositi različite nivoe rizika. Istovremeno, određene osobine klijenata, poput težine psiholoških problema, prethodnih traumatskih iskustava ili specifičnih obrazaca ličnosti, mogu povećati vjerovatnoću pojave neželjenih ishoda.<ref name="Farquharson_2020" /> Važno je razlikovati nuspojave psihoterapije koje se mogu javiti i kada je terapija stručno i etički provedena od štete nastale zbog nestručnog rada, neetičkog ponašanja terapeuta ili profesionalnih propusta. Dok se prvi slučaj smatra mogućim, iako nepoželjnim dijelom terapijskog procesa, drugi predstavlja oblik profesionalne greške ili zloupotrebe koji ne proizlazi iz same prirode psihoterapije.<ref name="Linden_2014" /> === Pridržavanje terapije === Pridržavanje terapije ili [[komplijansa pacijenata]] odnosi se na stepen u kojem se pacijent dosljedno uključuje u psihoterapijski proces, odnosno redovno prisustvuje terapijskim seansama i izvršava postavljene zadatke. Ovo predstavlja jedan od glavnih izazova u kliničkoj praksi. Stopa odustajanja od terapije - odnosno prijevremeni prekid tretmana - kreće se u rasponu od 30% do 60%, što djelimično zavisi i od samog načina definisanja tog pojma. Ovaj raspon je nešto niži u istraživačkim okruženjima zbog različitih faktora, kao što su specifičan odabir klijenata i način njihovog uvođenja u proces. Prijevremeni prekid tretmana u prosjeku se povezuje s različitim demografskim i kliničkim karakteristikama klijenata, osobinama samih terapeuta, kao i s dinamikom njihovog međusobnog odnosa tokom liječenja.<ref name="Strauss_2010">{{cite book |last1=Strauss |first1=Jennifer L. |last2=Guerra |first2=Vito S. |last3=Marx |first3=Christine E. |last4=Eggleston |first4=A. Meade |last5=Calhoun |first5=Patrick S. |chapter=Chapter 9: Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |editor-last=Bosworth |editor-first=Hayden |title=Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |publisher=Springer New York |date=2010 |pages=215 |isbn=978-1-4419-5865-5 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=uiuXxI6wBSQC&pg=PA215 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wierzbicki_1993">{{cite journal |last1=Wierzbicki |first1=Michael |last2=Pekarik |first2=Gene |title=A meta-analysis of psychotherapy dropout |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=24 |issue=2 |pages=190–195 |year=1993 |doi=10.1037/0735-7028.24.2.190 |url=https://www.researchgate.net/publication/307557461_Meta-analysis_of_Psychotherapy_Dropout |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Visok nivo odustajanja od terapije doveo je do kritika koje se odnose na njenu praktičnu relevantnost i efikasnost psihoterapije.<ref name="Egan_2005">{{cite journal |last=Egan |first=Jonathan |title=Dropout and related factors in therapy |journal=The Irish Psychologist |volume=32 |issue=2 |pages=27–30 |year=2005 |url=https://www.researchgate.net/publication/262530470_Dropout_and_related_factors_in_therapy |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi psiholozi u svom terapijskom radu koriste zadatke između seansi (domaće zadaće) kao sastavni dio tretmana. Ovakvi zadaci naročito su zastupljeni u kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT), gdje se smatraju važnim elementom terapijskog procesa i "aktivnim sastojkom" iscjeljenja. Iako ne postoje precizni podaci o učestalosti njihovog neizvršavanja, smatra se da je to relativno česta pojava.<ref name="Strauss_2010" /> S druge strane, istražuje se i dosljednost samih terapeuta u pridržavanju terapijskih protokola i tehnika - što je poznato kao "integritet tretmana" ili "vjernost protokolu" - pri čemu su dobijeni složeni i različiti rezultati.<ref name="Dinger_2015">{{cite book |last1=Dinger |first1=Ulrike |last2=Zilcha-Mano |first2=Sigal |last3=Dillon |first3=Justina |last4=Barber |first4=Jacques P |chapter=Therapist Adherence and Competence in Psychotherapy Research |editor-last=Cautin |editor-first=Robin L. |editor-last2=Lilienfeld |editor-first2=Scott O. |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=Wiley-Blackwell |year=2015 |pages=1–5 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp340 |isbn=978-1-118-62539-2 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp340 |url=https://digitalcommons.sacredheart.edu/faculty/24/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, u okviru psihoterapije zasnovane na dokazima, praćenje vjernosti protokolu smatra se važnim dijelom istraživanja ishoda liječenja i osiguravanja kvaliteta u kliničkoj praksi. === Mehanizmi promjene === Još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način psihoterapija postiže uspješne rezultate u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]].<ref name="Cuijpers_2019">{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Reijnders |first2=Mirjam |last3=Huibers |first3=Marcus J.H. |title=The Role of Common Factors in Psychotherapy Outcomes |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=207–231 |date=2019 |issn=1548-5943 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |hdl=1871.1/fc5d7d73-48fb-40f3-9c56-05a7995d9888 |pmid=30550721 |url=https://doi.org/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Različiti psihoterapijski pristupi povezani su s različitim teorijskim objašnjenjima o tome koje promjene kod osobe dovode do uspješnog terapijskog ishoda. Općenito, smatra se da procesi emocionalne aktivacije i [[pamćenje|pamćenja]] imaju značajnu ulogu u psihoterapijskim promjenama. Jedna teorija, koja kombinuje ove aspekte, postavlja pretpostavku da do trajne promjene dolazi u onoj mjeri u kojoj se pokrene neuropsihološki mehanizam rekonsolidacije pamćenja (ponovnog učvršćivanja sjećanja), koji je potom sposoban da u ta sjećanja integriše nova emocionalna iskustva.<ref name="Centonze_2005">{{cite journal |last1=Centonze |first1=Diego |last2=Siracusano |first2=Alberto |last3=Calabresi |first3=Paolo |last4=Bernardi |first4=Giorgio |title=Removing pathogenic memories: a neurobiology of psychotherapy |journal=Molecular Neurobiology |volume=32 |issue=2 |pages=123–132 |date=2005 |doi=10.1385/MN:32:2:123 |pmid=16215277 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16215277/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ecker_2012">{{cite book |last1=Ecker |first1=Bruce |last2=Ticic |first2=Robin |last3=Hulley |first3=Laurel |title=Unlocking the Emotional Brain: Eliminating Symptoms at Their Roots Using Memory Reconsolidation |edition=Illustrated |publisher=Routledge |date=2012 |isbn=978-1-136-64017-9 |url=https://books.google.ba/books?id=fQpd13K0gHUC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Welling_2012">{{cite journal |last=Welling |first=Hans |title=Transformative emotional sequence: towards a common principle of change |journal=Journal of Psychotherapy Integration |volume=22 |issue=2 |pages=109–136 |date=2012 |doi=10.1037/a0027786 |citeseerx=10.1.1.1004.236 |url=http://www.integra.pt/textos/tes.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lane_2015">{{cite journal |last1=Lane |first1=Richard D. |last2=Ryan |first2=Lee |last3=Nadel |first3=Lynn |last4=Greenberg |first4=Leslie |title=Memory reconsolidation, emotional arousal, and the process of change in psychotherapy: New insights from brain science |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=38 |year=2015 |doi=10.1017/S0140525X14000041 |url=http://www.coherencetherapy.org/files/Ecker-etal_2015_Minding-the-Findings.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Opće kritike === Neki kritičari izražavaju skepticizam prema pretpostavci da sama psihoterapijski odnos posjeduje značajnu iscjeljujuću moć.<ref name="Masson_2012">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |title=Against Therapy: Emotional Tyranny and the Myth of Psychological Healing |publisher=Histria Books |date=2012 |isbn=978-1-611-87376-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Against_Therapy.html?id=CTa5jj7Jm_cC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Epstein_1995">{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=The illusion of psychotherapy |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, N.J. |date=1995 |isbn=978-1-56000-215-4 |oclc=32086626 |url=https://archive.org/details/illusionofpsycho0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Feltham_1999">{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Controversies in Psychotherapy and Counselling |publisher=SAGE |date=1999 |isbn=978-0-761-95641-9 |url=https://books.google.ba/books?id=5B4qh-YyVDgC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori u potpunosti odbacuju psihoterapiju kao naučnu disciplinu koja zahtijeva profesionalne praktičare,<ref name="Dawes_1994">{{cite book |last=Dawes |first=Robyn M. |title=House of cards: psychology and psychotherapy built on myth |publisher=Free Press |location=New York |year=1994 |isbn=978-0-02-907205-9 |oclc=28675086 |url=https://archive.org/details/houseofcardspsyc00dawerich |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> dajući prednost ili neprofesionalnoj pomoći (samopomoći i podršci zajednice)<ref name="Dawes_1994" /> ili biomedicinskim tretmanima.<ref name="Watters_1999">{{cite book |last1=Watters |first1=Ethan |last2=Ofshe |first2=Richard |title=Therapy's delusions, the myth of the unconscious and the exploitation of today's walking worried |publisher=Scribner |location=New York |year=1999 |isbn=978-0-684-83584-6 |oclc=40467398 |url=https://archive.org/details/therapysdelusion00etha_0 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari su također ukazivali na mogućnost da vrijednosti, uvjerenja i tehnike koje primjenjuju terapeuti mogu imati ne samo korisne nego i štetne posljedice za klijente (ili posredno za druge ljude u klijentovom životu).<ref name="Barlow_2010">{{cite journal |last=Barlow |first=David H. |title=Negative Effects From Psychological Treatments |journal=American Psychologist |volume=65 |issue=1 |pages=13–49 |date=2010 |doi=10.1037/a0015643 |pmid=20063906 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/40._barlow_2010_neg_effects_of_ebp.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Dorpat_1996">{{cite book |last=Dorpat |first=Theodore L. |title=Gaslighting, the double whammy, interrogation, and other methods of covert control in psychotherapy and psychoanalysis |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, NJ |year=1996 |isbn=978-1-56821-828-1 |oclc=34548677 |url=https://archive.org/details/gaslightingdoubl0000dorp |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Basseches_1997">{{cite journal |last=Basseches |first=Michael |title=A developmental perspective on psychotherapy process, psychotherapists' expertise, and 'meaning-making conflict' within therapeutic relationships: part II |journal=Journal of Adult Development |volume=4 |issue=2 |pages=85–106 |date=1997 |doi=10.1007/BF02510083 |s2cid=143991100 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02511846 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi resursi koji su dostupni osobi koja doživljava emocionalnu patnju - podrška prijatelja, vršnjaka i članova porodice, razgovori sa vjerskim službenicima, samostalno čitanje, zdrava fizička aktivnost, lično istraživanje i vlastite strategije suočavanja s problemima - mogu imati značajnu vrijednost. Kritičari ističu da su se ljudi suočavali s krizama, prolazili kroz teške društvene probleme i pronalazili rješenja na životne izazove mnogo prije nastanka psihoterapije kao profesionalne djelatnosti.<ref name="Furedi_2004">{{cite book |last=Furedi |first=Frank |title=Therapy Culture: Cultivating Vulnerability in an Uncertain Age |edition=Illustrated, reprint |publisher=Psychology Press |date=2004 |isbn=978-0-415-32159-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Therapy_Culture.html?id=gGkHK7Y9-dwC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, pojedini autori smatraju da je psihoterapija u savremenoj psihijatriji nedovoljno iskorištena i nedovoljno istražena, uprkos tome što pokazuje značajan potencijal u liječenju mentalnih poremećaja u poređenju sa stagnacijom u razvoju novih lijekova. Kao argument navodi se činjenica da se istraživanja psihoterapije finansiraju u znatno manjoj mjeri u odnosu na istraživanja lijekova, iako brojni dokazi potvrđuju njenu efikasnost te ukazuju da mnogi pacijenti daju prednost psihoterapijskim tretmanima u odnosu na farmakološke intervencije.<ref name="Friedman_2015">{{cite news |last=Friedman |first=Richard A. |title=Psychiatry's identity crisis |url=https://www.stateofmind.it/wp-content/uploads/2015/09/Psychiatry%E2%80%99s-Identity-Crisis-The-New-York-Times.pdf |format=PDF |work=[[The New York Times]] |date=2015 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dodatne kritike psihoterapije razvijene su iz perspektiva [[Feminizam|feminističkih]], [[Socijalni konstruktivizam|konstrukcionističkih]] i [[Analiza diskursa|diskursno-analitičkih]] izvora.<ref name="Cushman_1995">{{cite book |last=Cushman |first=Philip |title=Constructing the self, constructing America: A cultural history of psychotherapy |publisher=Addison-Wesley |location=Boston |year=1995 |isbn=978-0-201-62643-8 |oclc=30976460 |url=https://archive.org/details/constructingself00cush |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Rose_1996">{{cite book |last=Rose |first=Nikolas S. |title=Inventing our selves: psychology, power, and personhood |series=Cambridge studies in the history of psychology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK; New York |year=1996 |doi=10.1017/CBO9780511752179 |isbn=978-0-521-43414-0 |oclc=33440952 |url=https://www.researchgate.net/profile/Nikolas-Rose/publication/49554042_Inventing_Our_Selves/links/00b7d5217881e7f114000000/Inventing-Our-Selves.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Loewenthal_2015">{{cite book |editor-last=Loewenthal |editor-first=Del |title=Critical psychotherapy, psychoanalysis and counselling: Implications for practice |publisher=Palgrave Macmillan |location=Houndmills, Hampshire; New York |year=2015 |doi=10.1057/9781137460585 |isbn=978-1-137-46057-8 |oclc=898925104 |url=https://www.academia.edu/110033560/Critical_Psychotherapy_Psychoanalysis_and_Counselling |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U osnovi ovih pristupa nalazi se pitanje [[Moć (društvena i politička)|moći]] i načina na koji se ona manifestuje unutar terapijskog odnosa.<ref name="Rose_1996" /><ref name="House_2012">{{cite journal |last=House |first=Richard |title=Psychotherapy, politics and the 'common factor' of power |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=10 |issue=2 |pages=157–160 |date=2012 |doi=10.1002/ppi.1260 |url=https://www.academia.edu/105174976/Psychotherapy_Politics_and_the_Common_Factor_of_Power |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U tom pogledu, izražava se zabrinutost da se klijenti - kako unutar tako i izvan terapijske ordinacije - uvjeravaju da sebe i svoje poteškoće razumiju na način koji je isključivo usklađen s terapijskim idejama.<ref name="Epstein_1995" /><ref name="Rose_1996" /> Posljedica toga može biti potiskivanje ili marginalizacija alternativnih načina razumijevanja ljudskih problema, uključujući feminističke,<ref name="McLellan_1999">{{cite journal |last=McLellan |first=Betty |title=The prostitution of psychotherapy: a feminist critique |journal=British Journal of Guidance & Counselling |volume=27 |issue=3 |pages=325–337 |date=1999 |doi=10.1080/03069889908256274 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03069889908256274 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ekonomske,<ref name="Pavon-Cuellar_2014">{{cite journal |last=Pavón-Cuéllar |first=David |title=The Freudo-Marxist tradition and the critique of psychotherapeutic ideology |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=12 |issue=3 |pages=208–219 |date=2014 |doi=10.1002/ppi.1336 |url=https://ojs.aut.ac.nz/psychotherapy-politics-international/article/download/447/367 |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ili duhovne perspektive.<ref name="Moodley_West_2005">{{cite book |editor-last=Moodley |editor-first=Roy |editor-last2=West |editor-first2=William |title=Integrating traditional healing practices into counseling and psychotherapy |publisher=SAGE Publications |year=2005 |isbn=978-0-7619-3046-4 |oclc=57283684 |url=https://archive.org/details/integratingtradi0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari sugerišu da se situacija idealizuje kada se o terapiji razmišlja isključivo kao o odnosu pomoći. Umjesto toga, oni tvrde da je to u osnovi politička praksa u kojoj se određene kulturološke ideje i postupci podržavaju, dok se drugi podrivaju ili diskvalifikuju. Iz ove perspektive, odnos između terapeuta i klijenta neizbježno je povezan s društvenim odnosima moći i političkom dinamikom.<ref name="Epstein_1995" /><ref name="Epstein_2006">{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=Psychotherapy as religion: the civil divine in America |publisher=University of Nevada Press |location=Reno, NV |year=2006 |isbn=978-0-87417-678-0 |oclc=62889079 |url=https://archive.org/details/psychotherapyasr0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Throop_2009">{{cite book |last=Throop |first=E. |title=Psychotherapy, American Culture, and Social Policy: Immoral Individualism |series=Culture, Mind, and Society |publisher=Palgrave Macmillan US |year=2009 |isbn=978-0-230-61835-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_American_Culture_and_Socia.html?id=dfXHAAAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među najutjecajnijim autorima koji su razvijali ovakvu kritiku bio je francuski filozof [[Michel Foucault]].<ref name="Marks_2017">{{cite journal |last=Marks |first=Sarah |title=Psychotherapy in historical perspective |journal=History of the Human Sciences |volume=30 |issue=2 |pages=3–16 |date=2017 |doi=10.1177/0952695117703243 |pmc=5484460 |pmid=28690369 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5484460/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Guilfoyle_2005">{{cite journal |last=Guilfoyle |first=Michael |title=From therapeutic power to resistance? Therapy and cultural hegemony |journal=Theory & Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=101–124 |date=2005 |doi=10.1177/0959354305049748 |s2cid=145491324 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0959354305049748 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Isack_Hook_1995">{{cite conference |last=Isack |first=Sharonne |last2=Hook |first2=Derek |title=The psychological imperialism of psychotherapy |book-title=1st Annual South African Qualitative Methods Conference: "A spanner in the works of the factory of truth" |location=Johannesburg, South Africa |publisher=Critical Methods Society |date=1995 |url=https://www.criticalmethods.org/hook.html |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Edukacija == Edukacija psihoterapeuta razlikuje se zavisno od pravnih propisa u različitim zemljama, mada uglavnom podrazumijeva kombinaciju akademskog obrazovanja i kliničke prakse.<ref name="WHO_2021">{{cite book |author=World Health Organization |title=Mental Health ATLAS 2020 |publisher=World Health Organization |date=2021 |isbn=978-92-4-003670-3 |url=https://iris.who.int/server/api/core/bitstreams/912699ec-18d0-4b78-be50-366c2f8ec616/content |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina regulatornih okvira zahtijeva da praktičari posjeduju postdiplomsku ili doktorsku kvalifikaciju, iz oblasti kao što su [[psihologija]], [[savjetodavna psihologija]], [[klinički socijalni rad]] ili [[psihijatrija]].<ref name="APA_Career_Clinical_Counseling">{{cite web |author=American Psychological Association |title=A Career in Clinical or Counseling Psychology |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/clinical/education-training |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NZPB_Want_To_Register">{{cite web |author=New Zealand Psychologists Board |title=Want to register? |url=https://psychologistsboard.org.nz/want-to-register/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored samog obrazovanja, specijalizanti obično moraju završiti značajan broj sati supervizirane kliničke prakse kako bi razvili profesionalne kompetencije, praktične vještine i sposobnost etičkog prosuđivanja.<ref name="Kim_et_al_2022">{{cite journal |last=Kim |first=Hee Sun |last2=Yoon |first2=Seowon |last3=Son |first3=Gaeun |last4=Hong |first4=Euntaek |last5=Clinton |first5=Amanda |last6=Grus |first6=Catherine L. |last7=Murphy |first7=David |last8=Siegel |first8=Alex M. |last9=Karayianni |first9=Eleni |last10=Ezenwa |first10=Michael O. |last11=Zara |first11=Georgia |last12=Gutiérrez |first12=Germán |last13=Balva |first13=Daniel |last14=Chey |first14=Jeanyung |last15=Choi |first15=Kee-Hong |title=Regulations governing psychologists: An international survey |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=53 |issue=6 |pages=541–552 |year=2022 |doi=10.1037/pro0000470 |issn=1939-1323 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fpro0000470 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ACA_Licensure_Requirements">{{cite web |author=American Counseling Association |title=Licensure Requirements |url=https://www.counseling.org/resources/licensure-requirements |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovni programi mogu biti zasnovani na različitim pedagoškim modelima, kao što je [[model "naučnik–praktičar"]], koji povezuje naučno istraživanje s kliničkom primjenom, ili [[model "praktičar–učenjak"]], koji naglasak stavlja na neposrednu kliničku obuku i praktičnu primjenu postojećih naučnih saznanja.<ref name="Stahl_et_al_2025">{{cite journal |last=Stahl |first=Linnea |last2=Carroll |first2=Bridgette |last3=Callahan |first3=Jennifer L. |title=Examination for professional practice in psychology performance across doctoral psychology programs: Associations with degree type, specialty area, and accreditation status |journal=Training and Education in Professional Psychology |volume=19 |issue=4 |pages=344–352 |year=2025 |doi=10.1037/tep0000528 |issn=1931-3926 |url=https://www.researchgate.net/publication/395028673_Examination_for_Professional_Practice_in_Psychology_Performance_Across_Doctoral_Psychology_Programs_Associations_With_Degree_Type_Specialty_Area_and_Accreditation_Status |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini savremeni programi edukacije naglašavaju koncept [[Vježbanje (metoda učenja)|namjerne prakse]], koji podrazumijeva sistematsko uvježbavanje određenih kliničkih vještina uz kontinuiranu povratnu informaciju stručnjaka s ciljem unapređenja terapijske efikasnosti.<ref name="Rousmaniere_et_al_2017">{{cite book |editor=Rousmaniere, Tony |editor2=Goodyear, Rodney K. |editor3=Miller, Scott D. |editor4=Wampold, Bruce E. |title=The Cycle of Excellence: Using Deliberate Practice to Improve Supervision and Training |publisher=Wiley |year=2017 |isbn=978-1-119-16558-3 |url=https://books.google.nl/books?id=Ka2hDgAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi specijalizovani psihoterapijski pravci, kao što su [[kognitivno-bihevioralna terapija]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) ili [[psihodinamska psihoterapija]], zahtijevaju dodatnu postdiplomsku certifikaciju koja se stječe u okviru specijalizovanih stručnih instituta. Akreditacijska tijela, državne institucije i profesionalna udruženja nadziru ove programe kako bi osigurali da praktičari ispunjavaju propisane standarde stručnog rada i profesionalnog ponašanja.<ref name="CACREP_2024_Standards">{{cite web |author=Council for Accreditation of Counseling and Related Educational Programs |title=2024 CACREP Standards |url=https://www.cacrep.org/for-programs/2024-cacrep-standards/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBS_California">{{cite web |author=California Board of Behavioral Sciences |title=California Board of Behavioral Sciences |url=https://www.bbs.ca.gov/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BPS_Who_We_Are">{{cite web |author=British Psychological Society |title=Who we are |url=https://www.bps.org.uk/who-we-are |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U mnogim zemljama kontinuirano stručno usavršavanje predstavlja zakonsku ili profesionalnu obavezu, čime se osigurava da psihoterapeuti redovno prate razvoj naučnih istraživanja, novih terapijskih metoda i profesionalnih standarda.<ref name="ASPPB_Home">{{cite web | author=Association of State and Provincial Psychology Boards |title=Navigating Interjurisdictional Practice: Understanding Ethical and Regulatory Obligations |url=https://asppb.net/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Vidi također == * [[Poboljšanje pristupa psihološkim terapijama]] (IAPT) * [[Spisak psihoterapijskih časopisa]] * [[Fizikalna terapija]] * [[Psihosomatska medicina]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |title=When You Don't Know Where to Turn: A Self-diagnosing Guide to Counseling and Therapy |date=1987 |last=Bartlett |first=Steven J. |publisher=Contemporary Books |isbn=978-0-8092-4829-2 |url=https://www.gutenberg.org/ebooks/44926}} * {{cite book |title=Introduction to the Psychotherapies |edition=4th |date=2006 |last=Bloch |first=Sidney |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-852092-1}} * {{cite book |title=Handbook of Racial-Cultural Psychology and Counseling |date=2005 |editor-last=Carter |editor-first=Robert T. |oclc=54905669 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0000/5845/77/L-G-0000584577-0002326933.pdf}} Two volumes. * {{cite book |title=Theory and Practice of Counseling and Psychotherapy |edition=10th |date=2015 |last=Corey |first=Gerald |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-305-26372-7 |url=https://cpcglobal.org/publications/Theory%20and%20Practice%20of%20Counseling%20and%20Psychotherapy-%20Corey-%209ed.pdf}} * {{cite book |title=The Neuroscience of Psychotherapy: Healing the Social Brain |edition=3rd |date=2017 |last=Cozolino |first=Louis |publisher=National Geographic Books |isbn=978-0-393-71264-3}} * {{cite book |title=Handbook of Sexual Orientation and Gender Diversity in Counseling and Psychotherapy |date=2017 |publisher=American Psychological Association |editor1-last=DeBord |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Fischer |editor2-first=Ann R. |editor3-last=Bieschke |editor3-first=Kathleen J. |editor4-last=Perez |editor4-first=Ruperto M. |isbn=978-1-4338-2306-0}} * {{cite book |title=A Critical History of Psychotherapy |date=2023 |last1=Foschi |first1=Renato |last2=Innamorati |first2=Marco |publisher=Routledge, Taylor & Francis |isbn=978-1-032-36402-5}} Two volumes. * {{cite book |title=International Perspectives on Psychotherapy |date=2017 |publisher=Springer |editor-last=Hofmann |editor-first=Stefan G. |isbn=978-3-319-56193-6}} * {{cite book |title=The Complete Adult Psychotherapy Treatment Planner |edition=6th |date=2021 |last1=Jongsma |first1=Arthur E. |last2=Peterson |first2=L. Mark |last3=Bruce |first3=Timothy J. |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-118-06786-4}} * {{cite book |title=Culturally Alert Counseling: A Comprehensive Introduction |editor-last=McAuliffe |editor-first=Garrett J. |edition=3rd |date=2021 |publisher=SAGE Publications |isbn=978-1-4833-7821-3}} * {{cite book |title=Systems of Psychotherapy: A Transtheoretical Analysis |edition=8 |date=2014 |editor1-last=Prochaska |editor1-first=James O. |editor2-last=Norcross |editor2-first=John C. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-285-17602-4 |url=https://ravanamooz.ir/wp-content/uploads/2024/05/pdf-%D8%B2%D8%A8%D8%A7%D9%86-%D8%A7%D8%B5%D9%84%DB%8C-%D9%BE%D8%B1%D9%88%DA%86%D8%A7%D8%B3%DA%A9%D8%A7.pdf}} * {{cite book |title=Voices of Color: First-Person Accounts of Ethnic Minority Therapists |date=2005 |editor1-last=Rastogi |editor1-first=Mudita |editor2-last=Wieling |editor2-first=Elizabeth |isbn=0-7619-2890-1}} * {{cite book |title=Psychotherapy: An Introduction for Psychiatry Residents and Other Mental Health Trainees |date=2005 |last=Slavney |first=Phillip R. |publisher=JHU Press |isbn=0-8018-8096-3}} * {{cite book |title=The Basics of Psychotherapy: An Introduction to Theory and Practice |date=2010 |last=Wampold |first=Bruce E. |publisher=American Psychological Association |isbn=978-1-4338-0750-3 |url=https://archive.org/details/basicsofpsychoth0000wamp}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoterapija| ]] b1f9hhng7hrorl0ugn78tvctyty2eik 3901011 3901010 2026-06-28T00:01:47Z Bosancica by MK 173186 3901011 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]] '''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].<ref name="APA_Psychotherapy">{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].<ref name="Hupp_SantaMaria_2023">{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.<ref name="Gelo_Pritz_Rieken_2015">{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].<ref name="Schwartz_2017">{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News & World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv "psihoterapeut" može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen. Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe. Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].<ref name="Leichsenring_2022">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]]. == Definicije == Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači "dah", "duh" ili "duša") i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem "liječenje" ili "medicinski tretman"). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao "liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...", iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.<ref name="OED_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapija se često naziva i "terapijom razgovorom", posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti<ref name="NAMI_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].<ref name="YourDictionary_talk_therapy">{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.<ref name="Akwash_2018">{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,<ref name="APA_Resolution_2012">{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: {{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.<ref name="Campbell_2013">{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].<ref name="Frank_Frank_1993">{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}</ref> Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.<ref name="Gregory_Zangwill_1987">{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}</ref> Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili "profesionalnim" fokusom.<ref name="Mulhauser_History">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling & Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.<ref name="Basford_Slevin_2003">{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}</ref> Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.<ref name="Varma_Gupta_2008">{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Provođenje == Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).<ref name="Wright_2008">{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).<ref name="Wright_2008" /><ref name="Carroll_Rounsaville_2010">{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.<ref name="Schechter_Coates_2006">{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}</ref> U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.<ref name="Seyedi_2023">{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RTF_AI_Documentation">{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrbDoc_Mental_Health">{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health & Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ExpertSay_AI_HIPAA">{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Regulativa == Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga. [[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.<ref>{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}</ref> [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.<ref name="APsaA_Psychotherapy_Training">{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.<ref name="EAP_Core_Competencies_2013">{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.<ref name="APA_Code_Section4">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.<ref name="Mathews_2022">{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Evropa === Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na "stručnjake za mentalno zdravlje" (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.<ref name="Woelbert_2015">{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:<ref name="EAP_1990">{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju; * obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou; * raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana; * cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima; * pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka. Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom. S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.<ref name="IQWiG_2025">{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.<ref name="PsychTh-APrV_2016">{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}</ref> [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.<ref name="IQWiG_2025" /> Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.<ref name="CNOP_1989">{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Manghi_2021">{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}</ref> U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv "psihoterapeut" zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.<ref name="Socialstyrelsen_2026">{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva "psihoterapeut" na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.<ref name="Arrêté_2010">{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.<ref name="EAP_France">{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.<ref name="Eurydice_Austria_2026">{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.<ref name="DH_2007">{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McGivern_Fischer_2012">{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science & Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="HSCA_2012">{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PSA_FAQs_2026">{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nazivi "savjetnik" i "psihoterapeut" nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga. === Sjedinjene Američke Države === U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.<ref name="Mulhauser_2026">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.<ref name="Wolf_et_al_2026">{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).<ref name="APA_State_Licensure_2026">{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.<ref name="APA_Ethics_2017">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.<ref name="Clay_2010">{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Kanada === Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije. U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.<ref name="OPQ_Qui_pratique_2026">{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.<ref name="CPO_Bulletin_2019">{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CBC_Missing_Persons_2019">{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.<ref name="Mares_2019">{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.<ref name="TheStar_Missing_Persons_2019">{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Australija === U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).<ref name="BHC_Counsellors_2026">{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.<ref name="NSCP">{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}</ref> Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).<ref name="NSCP" /> Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.<ref name="PACFA_Presentation_2026">{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == {{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}} Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.<ref name="Rehwalt_2013">{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mijares_2014">{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam "moral" označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.<ref name="Carlson_Dain_1960">{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gielen_Raymond_2015">{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz "psycho-therapeia" (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.<ref name="Jackson_1999">{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jackson_2011">{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o "psihoterapeutici" u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE">{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tuke_1873">{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz "Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]" ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept "psihoterapije" u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /><ref name="Tuke_1873" /> Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina "psihoterapija" i distancirati ovaj pojam od "hipnoze".<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin "psihoterapija" uključen u naslov.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno "liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom".<ref name="OED_psychotherapy" /> [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]] [[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala "[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]" - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji "[[Psihoanaliza|psihoanalize]]", kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi. [[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]<ref name="Eysenck_1952">{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.<ref name="IEP_Behaviorism">{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne "životne krize" koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju. Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].<ref name="Robertson_2010">{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani "treći val" kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma "treći val", smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.<ref name="Hofmann_2008">{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove. Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.<ref name="MindHacks_2007">{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Vrste == {{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}} Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;<ref name="Herink_1980">{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> do 1996. više od 450;<ref name="Maclennan_1996">{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.<ref name="Lebow_2008_Contemporary">{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Feltham_1997">{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu "čistu" vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.<ref name="Strupp_1984">{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Roth_2005">{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2 |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.<ref name="Norcross_2005">{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana. [[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije. Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa. Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]]. Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji "liječi" poremećaj. Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.<ref name="Crago_2006">{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta. Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.<ref name="Misch_2000">{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Humanističke psihoterapije === {{Glavni|Humanistička psihologija}} Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao "treća sila" u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.<ref name="Maslow_1962">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.<ref name="Stefaroi_2012">{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology & Psychotherapy, Sociology & Social Work, Pedagogy & Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].<ref name="Deurzen_Kenward_2011">{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gessmann_1996">{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}</ref> Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i "bezuslovnog pozitivnog prihvatanja" klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].<ref name="Rogers_1951">{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.<ref name="Gessmann_1996" /> Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.<ref name="Gessmann_1996" /> U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.<ref name="Gessmann_1996" /> [[Geštalt terapija]], izvorno nazivana "terapija koncentracijom", predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava "ovdje i sada". Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.<ref name="Wheeler_2013">{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup "ljudske datosti" ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Deci_Ryan_1985">{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Griffin_Tyrrell_2003">{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Corp_et_al_2008">{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Terapije usmjerene na uvid === {{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}} [[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti. Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:<ref name="Tartakovsky_2021">{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]<ref name="Sullivan_2011">{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[relacijska psihoanaliza]].<ref name="Mitchell_1988">{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]]. === Kognitivno-bihevioralne psihoterapije === {{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}} [[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).<ref name="Sundberg_Winebarger_Taplin_2002">{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje. [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja. Koncept psihoterapija "trećeg vala" odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].<ref name="Lebow_2008_Contemporary" /> [[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.<ref name="Markowitz_Weissman_2012">{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology & Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama. [[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).<ref name="IOCDF_ERP">{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.<ref name="Simpson_Koran_2013">{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na "hijerarhijski način", što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.<ref name="Riemann_BeyondOCD">{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_OCD_Guide">{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.<ref name="Alkan_etal_2025">{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goldberg_etal_2018">{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Calderone_etal_2024">{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.<ref name="Gkintoni_etal_2025">{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weder_2022">{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pascoe_etal_2017">{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.<ref name="Kaplan_etal_2018">{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PeresteloPerez_etal_2017">{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Li_etal_2022">{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[Kontingencijski menadžment|kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program "Seeking Safety".<ref name="Najavits_2009">{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley & Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Sistemske psihoterapije === {{Glavni|Sistemska terapija}} [[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]] [[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji. Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao "Northfield eksperimenti", nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.<ref name="Gessmann_2012">{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}</ref> === Ekspresivne psihoterapije === {{Glavni|Ekspresivna terapija}} [[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.<ref name="Malchiodi_2007">{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu. === Postmodernističke psihoterapije === Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na "dominantnu priču" koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.<ref name="Evans_etal_2010">{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Ostali psihoterapijski pristupi === [[Transpersonalna psihologija]] i s njom povezani terapijski pristupi promatraju klijenta u kontekstu duhovnog razumijevanja svijesti.<ref name="Gillette_Tartakovsky_2022">{{cite web |last1=Gillette |first1=Hope |last2=Tartakovsky |first2=Margarita |title=Basics of transpersonal psychology and applications in therapy |url=https://psychcentral.com/health/transpersonal-psychology-spiritual-therapy |website=Psych Central |date=2022 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Pozitivna psihoterapija]] (PPT) razvijena je 1968. kao metoda unutar humanističke i psihodinamske psihoterapije. Zasniva se na pozitivnoj slici o čovjeku te koristi pristup usmjeren na očuvanje i unapređenje zdravlja, razvoj ličnih potencijala i razumijevanje unutrašnjih konflikata. [[Hipnoterapija]] predstavlja oblik terapije koji se provodi dok se osoba nalazi u stanju [[Hipnoza|hipnoze]]. Najčešće se koristi s ciljem modifikacije ponašanja, emocionalnih reakcija i stavova. Hipnoterapija se primjenjuje u radu s različitim problemima, uključujući disfunkcionalne navike,<ref name="Johnson_Karkut_1994">{{cite journal |last1=Johnson |first1=David L. |last2=Karkut |first2=Richard T. |title=Performance by gender in a stop-smoking program combining hypnosis and aversion |journal=Psychological Reports |volume=75 |issue=2 |pages=851–857 |date=1994 |doi=10.2466/pr0.1994.75.2.851 |pmid=7862796 |s2cid=39850409 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.1994.75.2.851 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Barber_2001">{{cite journal |last1=Barber |first1=Joseph |title=Freedom from smoking: Integrating hypnotic methods and rapid smoking to facilitate smoking cessation |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=49 |issue=3 |pages=257–266 |date=2001 |doi=10.1080/00207140108410075 |pmid=11430159 |s2cid=29607578 |url=https://europepmc.org/article/med/11430159 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wynd_2005">{{cite journal |last1=Wynd |first1=Christine A. |title=Guided health imagery for smoking cessation and long-term abstinence |journal=Journal of Nursing Scholarship |volume=37 |issue=3 |pages=245–250 |date=2005 |doi=10.1111/j.1547-5069.2005.00042.x |pmid=16235865 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16235865/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ahijevych_etal_2000">{{cite journal |last1=Ahijevych |first1=Karen |last2=Yerardi |first2=Ruth |last3=Nedilsky |first3=Nancy |title=Descriptive outcomes of the American Lung Association of Ohio hypnotherapy smoking cessation program |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=48 |issue=4 |pages=374–387 |date=2000 |doi=10.1080/00207140008410367 |pmid=11011498 |s2cid=1116717 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11011498/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pekala_etal_2004">{{cite journal |last1=Pekala |first1=Ronald J. |last2=Maurer |first2=Ronald |last3=Kumar |first3=V.K. |last4=Elliott |first4=Nancy C. |title=Self-hypnosis relapse prevention training with chronic drug/alcohol users: Effects on self-esteem, affect, and relapse |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=46 |issue=4 |pages=281–297 |date=2004 |doi=10.1080/00029157.2004.10403613 |pmid=15190730 |s2cid=38903485 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403613 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[anksioznost]],<ref name="ONeill_etal_1999">{{cite journal |last1=O'Neill |first1=Lucy M. |last2=Barnier |first2=Amanda J. |last3=McConkey |first3=Kevin |title=Treating anxiety with self-hypnosis and relaxation |journal=Contemporary Hypnosis |volume=16 |issue=2 |pages=68–80 |date=1999 |doi=10.1002/ch.154 |url=https://bscah.co.uk/wp-content/uploads/2024/03/TREATING-ANXIETY-WITH-SELF-HYPNOSIS-AND-RELAXATION.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> bolesti povezane sa stresom,<ref name="Bryant_etal_2005">{{cite journal |last1=Bryant |first1=Richard A. |last2=Moulds |first2=Michelle L. |last3=Guthrie |first3=Rachel M. |last4=Nixon |first4=Reginald D.V. |title=The additive benefit of hypnosis and cognitive-behavioral therapy in treating acute stress disorder |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=73 |issue=2 |pages=334–340 |date=2005 |doi=10.1037/0022-006X.73.2.334 |pmid=15796641 |url=https://www.researchgate.net/publication/7938664_The_Additive_Benefit_of_Hypnosis_and_Cognitive-Behavioral_Therapy_in_Treating_Acute_Stress_Disorder |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Whitehouse_etal_1996">{{cite journal |last1=Whitehouse |first1=Wayne G. |last2=Dinges |first2=David F. |last3=Orne |first3=Emily C. |last4=Keller |first4=Steven E. |title=Psychosocial and immune effects of self-hypnosis training for stress management throughout the first semester of medical school |journal=Psychosomatic Medicine |volume=58 |issue=3 |pages=249–263 |date=1996 |doi=10.1097/00006842-199605000-00009 |pmid=8771625 |s2cid=43116854 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8771625/ |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> upravljanje bolom<ref name="Hammond_2007">{{cite journal |last1=Hammond |first1=D. Corydon |title=Review of the efficacy of clinical hypnosis with headaches and migraines |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=55 |issue=2 |pages=207–219 |date=2007 |doi=10.1080/00207140601177921 |pmid=17365074 |s2cid=19705476 |url=https://hypnosforeningen.se/wp-content/uploads/2024/02/HammondHeadaches.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> i programe ličnog razvoja.<ref name="Callen_1983">{{cite journal |last1=Callen |first1=Kenneth E. |title=Auto-hypnosis in long distance runners |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=26 |issue=1 |pages=30–36 |date=1983 |doi=10.1080/00029157.1983.10404135 |pmid=6678109 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.1983.10404135 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Psihodelična terapija]] obuhvata terapijske postupke u kojima se koriste psihodelične supstance, kao što su [[LSD]], [[psilocibinske gljive]], [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[MDMA]].<ref name="Pollan_2018">{{cite news |last1=Pollan |first1=Michael |title=My adventures with the trip doctors: The researchers and renegades bringing psychedelic drugs into the mental health mainstream |url=https://www.nytimes.com/interactive/2018/05/15/magazine/health-issue-my-adventures-with-hallucinogenic-drugs-medicine.html |magazine=The New York Times Magazine |date=2018 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od konvencionalnih psihijatrijskih lijekova, koji se obično uzimaju redovno ili prema potrebi, u psihodeličnoj terapiji pacijent učestvuje u produženoj psihoterapijskoj seansi tokom djelovanja psihodelične supstance. Takve seanse najčešće su praćene pripremnim susretima prije terapije i integracijskim seansama nakon nje, s ciljem razumijevanja i uključivanja stečenih iskustava u svakodnevni život.<ref name="Byock_2018">{{cite journal |last1=Byock |first1=Ira |title=Taking psychedelics seriously |journal=Journal of Palliative Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=417–421 |date=2018 |doi=10.1089/jpm.2017.0684 |pmid=29356590 |pmc=5867510 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5867510/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Carhart-Harris_2020">{{cite news |last1=Carhart-Harris |first1=Robin |title=We can no longer ignore the potential of psychedelic drugs to treat depression |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jun/08/psychedelic-drugs-treat-depression |work=The Guardian |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihodelična terapija često se poredi sa [[Šamanizam|šamanskim]] iscjeliteljskim ritualima autohtonih naroda. Istraživači ističu dvije osnovne razlike između ovih pristupa. Prva se odnosi na šamansko uvjerenje da postoji više stvarnosti koje se mogu istraživati kroz izmijenjena stanja svijesti, dok se druga odnosi na vjerovanje da su duhovna bića i entiteti koji se pojavljuju u snovima i vizijama stvarni.<ref name="Metzner_1998">{{cite journal |last1=Metzner |first1=R. |title=Hallucinogenic drugs and plants in psychotherapy and shamanism |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=30 |issue=4 |pages=333–341 |date=1998 |doi=10.1080/02791072.1998.10399709 |pmid=9924839 |url=http://psychonautdocs.com/docs/Metzner%20-%20Hallucinogenic%20Plants.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Carhart-Harris_2020" /> Dobrotvorna inicijativa [[Founders Pledge]] sastavila je istraživački izvještaj o isplativim mogućnostima doniranja za finansiranje psihoterapijskih tretmana potpomognutih psihodelicima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.<ref name="Samuel_2020">{{cite news |last1=Samuel |first1=Sigal |title=The case for funding psychedelics to treat mental health |url=https://www.vox.com/future-perfect/2020/10/9/21506664/psychedelics-mental-health-depression-ptsd-psilocybin-mdma |work=Vox |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hoeijmakers_Goth_2020">{{cite web |last1=Hoeijmakers |first1=Sjir |last2=Goth |first2=Aidan |title=Psychedelic-assisted mental health treatments executive summary |url=https://www.founderspledge.com/research/psychedelic-assisted-mental-health-treatments-executive-summary |website=Founders Pledge |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Tjelesna psihoterapija]], koja pripada području [[somatska psihologija|somatske psihologije]], usmjerena je na odnos između uma i tijela. Njen cilj je pristup dubljim slojevima psihe kroz razvijanje svjesnosti o tjelesnim procesima i [[emocije|emocionalnim iskustvima]]. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da su psihološki procesi i tjelesna iskustva međusobno povezani te da se emocionalni konflikti mogu manifestirati kroz tjelesne obrasce i napetosti. Razvijen je veći broj tjelesno orijentiranih pristupa, među kojima su karakterno-analitička [[vegetoterapija]] i orgonomija koje je razvio [[Wilhelm Reich]], zatim [[Tjelesna psihoterapija|bioenergetska analiza]], [[somatsko doživljavanje]] (somatic experiencing), integrativna tjelesna psihoterapija]], [[Hakomi|Hakomi psihoterapija]], senzomotorna psihoterapija, biosintezna psihoterapija i biodinamička psihoterapija. Tjelesnu psihoterapiju ne treba poistovjećivati s različitim oblicima [[Rad na tijelu (alternativna medicina)|rada na tijelu]] ili tjelesnim terapijama koje prvenstveno nastoje unaprijediti fizičko zdravlje direktnim djelovanjem na tijelo putem dodira, masaže ili manipulacije. Za razliku od njih, tjelesna psihoterapija koristi psihološke i psihoterapijske metode. Pored zapadnih psihoterapijskih tradicija, razvijeni su i brojni [[Autohtoni narodi|autohtoni]] terapijski pristupi. U pojedinim afričkim zemljama to uključuje terapiju obnove harmonije, mezeron terapiju te sistemske terapijske modele zasnovane na [[Ubuntu (filozofija)|Ubuntu filozofiji]]. Ovi pristupi naglašavaju međusobnu povezanost pojedinca i zajednice, društvenu odgovornost, pomirenje i obnovu narušenih odnosa kao osnovu psihološkog blagostanja.<ref name="Ofovwe">{{cite web |last1=Ofovwe |first1=Carol |title=Non Western therapies: A review of Meseron therapy, what's the way forward? |url=https://psychevisual.com/Video_by_Carol_Ofovwe_on_Non_Western_Therapies_a_review_of_Meseron_Therapy_what_rsquo_s_the_way_forward.html |website=Psyche Visual |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Somni_Sandlana_2014">{{cite journal |last1=Somni |first1=Shidz S. H. |last2=Sandlana |first2=N. S. |title=Reframing and redefining family therapy: Ubuntu perspective |journal=Mediterranean Journal of Social Sciences |volume=5 |issue=23 |pages=2158 |date=2014 |doi=10.5901/mjss.2014.v5n23p2158 |issn=2039-2117 |url=https://www.researchgate.net/publication/280823700_Reframing_and_Redefining_Family_Therapy_Ubuntu_Perspective |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Onyekwere_2013">{{cite journal |last1=Onyekwere |first1=E. P. |last2=Lekwas |first2=E. C. |last3=Eze |first3=E. J. |last4=Chukwunenyem |first4=N. F. |last5=Uchenna |first5=I. C. |title=Development of the harmony restoration measurement scale (cosmogram) part 1 |journal=IFE PsychologIA |volume=21 |issue=3 |date=2013 |url=https://www.ajol.info/index.php/ifep/article/view/91254 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Integrativna psihoterapija]] predstavlja nastojanje da se objedine ideje, teorijski koncepti i terapijske strategije iz više različitih psihoterapijskih pravaca.<ref name="Norcross_Goldfried_2005">{{cite book |editor1-last=Norcross |editor1-first=John C. |editor2-last=Goldfried |editor2-first=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |publisher=Oxford University Press |edition=2 |isbn=978-0-19-516579-1 |page=521 |url=https://www.google.ba/books/edition/Handbook_of_Psychotherapy_Integration/sIkRDAAAQBAJ?hl=en&gbpv=1&dq=Handbook+of+Psychotherapy+Integration&pg=PA521&printsec=frontcover |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj pristup podrazumijeva povezivanje osnovnih teorijskih postavki različitih škola psihoterapije, kao i kombinovanje terapijskih tehnika čija je djelotvornost potvrđena u praksi i istraživanjima. Među oblicima integrativne psihoterapije nalaze se [[multimodalna terapija]], [[Transteorijski model|transteorijski model]], ciklična psihodinamika, sistematski izbor tretmana, [[kognitivno-analitička terapija]], [[model unutrašnjih porodičnih sistema]], [[Multiteorijska psihoterapija|multiteorijska psihoterapija]] i konceptualna interakcija. U praksi mnogi iskusni psihoterapeuti tokom profesionalnog razvoja postepeno oblikuju vlastiti integrativni pristup, kombinujući elemente različitih teorijskih orijentacija i terapijskih metoda u skladu s potrebama pojedinog klijenta. === Dječija psihoterapija === {{Glavni|Dječija psihoterapija}} Psihoterapija kod djece mora biti prilagođena njihovim razvojnim potrebama i mogućnostima. U zavisnosti od uzrasta, [[dječija psihoterapija]] uglavnom se smatra jednim dijelom šire strategije pružanja podrške djetetu unutar porodičnog okruženja.<ref name="Skumin_1991">{{cite journal |last1=Skumin |first1=V. A. |title=Borderline mental disorders in chronic diseases of the digestive system in children and adolescents |trans-title=Granični psihički poremećaji kod hroničnih bolesti probavnog sistema kod djece i adolescenata |journal=Zhurnal nevropatologii i psikhiatrii imeni S.S. Korsakova |volume=91 |issue=8 |pages=81–84 |date=1991 |pmid=1661526 |url=https://europepmc.org/article/med/1661526 |access-date=25. 6. 2026 |language=ru}}</ref> Programi edukacije za dječije psihoterapeute redovno uključuju sadržaje iz [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], budući da razumijevanje psihološkog razvoja predstavlja važnu osnovu za rad s djecom. Kako djeca često nemaju razvijenu sposobnost da jasno verbaliziraju svoje misli i osjećaje, terapeuti koriste različita sredstva komunikacije i izražavanja. U terapijskom radu mogu se koristiti muzički instrumenti, pijesak, igračke, bojice, boje, glina, lutke, knjige ili društvene igre. Primjena [[Terapija igrom|terapije igrom]] često se zasniva na [[Psihodinamika|psihodinamskoj teoriji]], iako postoje i drugi teorijski pristupi koji koriste igru kao terapijsko sredstvo. Kroz igru dijete može izražavati emocije, konflikte i iskustva koja teško može opisati riječima. Pored direktnog rada s djetetom, a ponekad i umjesto njega, koristi može imati i rad s roditeljima ili starateljima. Roditelji mogu sarađivati s terapeutom, pohađati programe edukacije o roditeljstvu, učestvovati u [[Savjetovanje u procesu tugovanja|savjetovanju nakon gubitka bliske osobe]] ili poduzimati druge aktivnosti koje doprinose smanjenju stresnih okolnosti koje utječu na dijete. [[Trening upravljanja roditeljstvom]] predstavlja posebno djelotvoran oblik psihoterapijske intervencije kojim se roditelji podučavaju vještinama potrebnim za smanjenje problema u ponašanju kod djece. U mnogim slučajevima jedan psihoterapeut radi s roditeljem ili starateljem, dok drugi terapeut istovremeno radi s djetetom.<ref name="Schechter_Willheim_2009">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Willheim |first2=Erica |title=When parenting becomes unthinkable: Intervening with traumatized parents and their toddlers |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=48 |issue=3 |pages=249–253 |date=2009 |doi=10.1097/CHI.0b013e3181948ff1 |pmid=19242290 |url=https://www.researchgate.net/profile/Daniel-Schechter/publication/24039616_When_Parenting_Becomes_Unthinkable_Intervening_With_Traumatized_Parents_and_Their_Toddlers/links/5a722dc7a6fdcc53fe128c1b/When-Parenting-Becomes-Unthinkable-Intervening-With-Traumatized-Parents-and-Their-Toddlers.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga savremeni pristupi radu s djecom sve više naglašavaju važnost paralelnog rada s roditeljem i djetetom, uz individualni rad sa svakim od njih kada je to potrebno.<ref name="Lieberman_2005">{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |last2=Van Horn |first2=Patricia |last3=Ippen |first3=Chondra G. |title=Toward evidence-based treatment: Child-parent psychotherapy with preschoolers exposed to marital violence |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=44 |issue=12 |pages=1241–1248 |date=2005 |doi=10.1097/01.chi.0000181047.59702.58 |pmid=16292115 |url=https://childparentpsychotherapy.com/wp-content/uploads/2016/11/lieberman-vanhorn-ghosh-2005.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Donner_2008">{{cite journal |last1=Donner |first1=Michael B. |last2=VandeCreek |first2=Leon |last3=Gonsiorek |first3=John C. |last4=Fisher |first4=Celia B. |title=Balancing confidentiality: Protecting privacy and protecting the public |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=39 |issue=3 |pages=369–376 |date=2008 |doi=10.1037/0735-7028.39.3.369 |url=https://www.researchgate.net/publication/232549706_Balancing_Confidentiality_Protecting_Privacy_and_Protecting_the_Public |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Računarski podržane intervencije == {{Također pogledajte|Online savjetovanje|Tehnologija u liječenju mentalnih poremećaja}} Istraživanja o računarski podržanim i računarski zasnovanim psihoterapijskim intervencijama značajno su se intenzivirala tokom posljednje dvije decenije.<ref name="Andersson_2016">{{cite journal |last1=Andersson |first1=Gerhard |last2=Titov |first2=Nickolai |last3=Dear |first3=Blake F. |last4=Rozental |first4=Alexander |last5=Carlbring |first5=Per |title=Internet-delivered psychological treatments: From innovation to implementation |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=12 |issue=1 |pages=157–179 |date=2016 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-021815-093006 |issn=1548-5943 |pmid=26652054 |url=https://www.researchgate.net/publication/330092470_Internet-delivered_psychological_treatments_from_innovation_to_implementation |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hedman_2012">{{cite journal |last1=Hedman |first1=Erik |last2=Ljótsson |first2=Brjánn |last3=Lindefors |first3=Nils |title=Cognitive behavior therapy via the Internet: A systematic review of applications, clinical efficacy and cost-effectiveness |journal=Expert Review of Pharmacoeconomics & Outcomes Research |volume=12 |issue=6 |pages=745–764 |date=2012 |doi=10.1586/erp.12.67 |pmid=23252357 |s2cid=12867169 |url=https://www.researchgate.net/publication/233955978_Cognitive_behavior_therapy_via_the_Internet_A_systematic_review_of_applications_clinical_efficacy_and_cost-effectiveness |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj digitalnih tehnologija omogućio je stvaranje novih oblika psihološke podrške i psihoterapije, koji se koriste samostalno ili kao dopuna tradicionalnim terapijskim pristupima. Među najčešće istraživanim oblicima nalaze se: * Virtualna stvarnost (VR) – Virtualna stvarnost predstavlja računarski generisano okruženje koje simulira određena iskustva. U psihoterapiji se najčešće koristi za provođenje [[Terapija izlaganjem|terapije izlaganjem]], pri čemu se osoba postepeno suočava sa situacijama koje izazivaju strah ili nelagodu. Virtuelno okruženje može biti oblikovano tako da vjerno oponaša stvarni svijet, ali može sadržavati i zamišljene ili fantastične elemente koji omogućavaju stvaranje potpuno novih iskustava.<ref name="Miloff_2016">{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=4736108 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4736108/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miloff_2016_PMC5043228">{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=5043228 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5043228/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Računarski zasnovane intervencije, poznate i kao online intervencije ili internet intervencije – Ove intervencije uglavnom su osmišljene kao interaktivni programi samopomoći. Najčešće uključuju kombinaciju pisanog sadržaja, zvučnih zapisa, video materijala i različitih interaktivnih zadataka kojima se korisnicima pruža psihološka podrška ili terapijski sadržaj putem interneta.<ref name="Richards_2012">{{cite journal |last1=Richards |first1=Derek |last2=Richardson |first2=Thomas |title=Computer-based psychological treatments for depression: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=32 |issue=4 |pages=329–342 |date=2012 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.004 |hdl=2262/63861 |issn=0272-7358 |pmid=22466510 |url=https://www.tara.tcd.ie/bitstreams/a5d3c787-3233-4e2f-a1f2-7b2d77803aec/download |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Berger_2017">{{cite journal |last1=Berger |first1=Thomas |title=The therapeutic alliance in internet interventions: A narrative review and suggestions for future research |journal=Psychotherapy Research |volume=27 |issue=5 |pages=511–524 |date=2017 |doi=10.1080/10503307.2015.1119908 |pmid=26732852 |s2cid=4769067 |url=https://www.researchgate.net/publication/289524767_The_therapeutic_alliance_in_internet_interventions_A_narrative_review_and_suggestions_for_future_research |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Računarski podržana psihoterapija, poznata i kao kombinovana psihoterapija – Ovaj pristup povezuje tradicionalnu psihoterapiju licem u lice s online sadržajima ili [[Aplikativni softver|aplikativnim softverima]]. Digitalni alati koriste se kao podrška terapijskom procesu između susreta s terapeutom ili kao dodatni izvor edukacije, praćenja napretka i vježbanja terapijskih tehnika. Istraživanja su pokazala da se ovakav model može primjenjivati kako u individualnoj<ref name="Erbe_2017">{{cite journal |last1=Erbe |first1=Doris |last2=Eichert |first2=Hans-Christoph |last3=Riper |first3=Heleen |last4=Ebert |first4=David Daniel |title=Blending face-to-face and internet-based interventions for the treatment of mental disorders in adults: Systematic review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=19 |issue=9 |pages=e306 |date=2017 |doi=10.2196/jmir.6588 |issn=1438-8871 |pmc=5622288 |pmid=28916506 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5622288/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> tako i u grupnoj psihoterapiji.<ref name="Schuster_2018">{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Fichtenbauer |first2=Isabelle |last3=Sparr |first3=Verena Maria |last4=Berger |first4=Thomas |last5=Laireiter |first5=Anton-Rupert |title=Feasibility of a blended group treatment (bGT) for major depression: Uncontrolled interventional study in a university setting |journal=BMJ Open |volume=8 |issue=3 |pages=e018412 |date=2018 |doi=10.1136/bmjopen-2017-018412 |issn=2044-6055 |pmc=5857649 |pmid=29530905 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5857649/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schuster_2018_JMIR">{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Sigl |first2=Sophia |last3=Berger |first3=Thomas |last4=Laireiter |first4=Anton-Rupert |title=Patients' Experiences of Web- and Mobile-Assisted Group Therapy for Depression and Implications of the Group Setting: Qualitative Follow-Up Study |journal=JMIR Mental Health |volume=5 |issue=3 |pages=e49 |date=2018 |doi=10.2196/mental.9613 |issn=2368-7959 |pmc=6060305 |pmid=29997106 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6060305/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Telepsihoterapija === {{Glavni|Telepsihijatrija}} == Učinci == === Efikasnost === Postoje značajne rasprave u naučnoj zajednici o tome na koji način treba procjenjivati efikasnost psihoterapije. Jedno od centralnih pitanja odnosi se na to da li je psihoterapijsku efikasnost najbolje procjenjivati pomoću [[Randomizovano kontrolisano ispitivanje|randomizovanih kontrolisanih istraživanja]] ili individualizovanih, [[Nomotetski i idiografski pristup|idiografskih pristupa]] koji se usmjeravaju na jedinstvene osobine pojedinca.<ref name="Carey_2004">{{cite news |last=Carey |first=Benedict |title=For psychotherapy's claims, skeptics demand proof |url=https://www.nytimes.com/2004/08/10/science/for-psychotherapy-s-claims-skeptics-demand-proof.html |newspaper=The New York Times |date=2004 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od izazova u istraživanjima psihoterapije jeste donošenje odluke o tome šta koristiti kao [[placebo]] tretman (lažni tretman radi kontrole učinka) ili kao netretiranu [[Eksperimentalna i kontrolna grupa|kontrolnu grupu]]. Ova grupa često uključuje osobe koje se nalaze na listi čekanja za tretman ili primaju određeni oblik opće podrške bez specifične psihoterapijske intervencije. Za razliku od farmakoloških istraživanja, u kojima se placebo može relativno jednostavno primijeniti u obliku neaktivnog lijeka, u psihoterapiji je mnogo teže razviti odgovarajući ekvivalent placebo-tretmana. Zbog toga i dalje postoje različita tumačenja i metodološki pristupi u procjeni efikasnosti psihoterapije.<ref name="Jopling_2008">{{cite book |last=Jopling |first=David A. |title=Talking Cures and Placebo Effects |publisher=OUP Oxford |date=2008 |isbn=9780199239504 |series=International Perspectives in Philosophy & Psychiatry |url=https://books.google.ba/books?id=SPPr7HN7yugC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dodatni izazov predstavlja nastojanje da se psihoterapijski postupci standardiziraju i opišu kroz precizne terapijske priručnike te povežu s određenim dijagnostičkim kategorijama i simptomima. Takav pristup olakšava naučno istraživanje, ali pojedini autori smatraju da može zanemariti individualne potrebe klijenata i umanjiti fleksibilnost terapijskog procesa. S druge strane, zagovornici pristupa zasnovanog na dokazima ističu da njegove prednosti nadmašuju navedena ograničenja.<ref name="Roth_1996">{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What works for whom?: A critical review of psychotherapy research |publisher=Guilford Press |location=New York |date=1996 |isbn=9780898622768 |url=https://archive.org/details/whatworksforwhom0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeno je nekoliko formalnih modela za procjenu da li određeni psihoterapeut odgovara potrebama konkretnog klijenta. Jedan od primjera je Scarsdale psihoterapijska samoprocjena (SPSE).<ref name="Mohan_2017">{{cite web |last=Mohan |first=Sarah |title=Psychotherapy Self-Evaluation Form |url=https://medium.com/invisible-illness/psychotherapy-self-evaluation-form-c07fd306512b |website=Medium |date=2017 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, pojedini instrumenti ove vrste usmjereni su prvenstveno na specifične psihoterapijske škole i njihove teorijske koncepte. Mnogi psihoterapeuti smatraju da se složenost psihoterapijskog procesa ne može u potpunosti obuhvatiti standardiziranim upitnicima i mjernim instrumentima. Zbog toga se često oslanjaju na kliničko iskustvo, stručnu procjenu i teorijske argumente kako bi opravdali vrstu tretmana koju primjenjuju u praksi. S druge strane, brojni psihodinamski terapeuti sve više prihvataju pristupe zasnovane na dokazima te nastoje razvijati istraživačke metode koje su usklađene s njihovim teorijskim pretpostavkama.<ref name="Silverman_2005">{{cite journal |last=Silverman |first=Doris K. |title=What Works in Psychotherapy and How Do We Know?: What Evidence-Based Practice Has to Offer |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=306–312 |date=2005 |doi=10.1037/0736-9735.22.2.306 |url=https://www.researchgate.net/publication/232525920_WHAT_WORKS_IN_PSYCHOTHERAPY_AND_HOW_DO_WE_KNOW_What_Evidence-Based_Practice_Has_to_Offer |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od pionira istraživanja ishoda različitih psihoterapijskih metoda bio je [[Hans Eysenck]]. Eysenck je tvrdio da psihoterapija ne dovodi do značajnijeg poboljšanja stanja pacijenata te da je [[Bihevioralna terapija|bihevioralna terapija]] jedini efikasan oblik liječenja. Međutim, naknadne analize pokazale su ozbiljne nepravilnosti u dijelu njegovih istraživanja. Međutim, kasnije je otkriveno da je Eysenck (koji je preminuo 1997. godine) falsifikovao podatke u svojim studijama o ovoj temi, konstruišući rezultate koji su trebali pokazati da bihevioralna terapija postiže gotovo nevjerovatne uspjehe. Zbog toga su naučni časopisi tokom 2020. povukli četrnaest njegovih radova, te izdali 64 zvanična upozorenja (izjave o zabrinutosti) u vezi s njegovim publikacijama. Rod Buchanan, Eysenckov biograf, iznio je mišljenje da bi trebalo povući ukupno 87 Eysenckovih naučnih publikacija.<ref name="Eysenck_1991">{{cite journal |last1=Eysenck |first1=H. J. |last2=Grossarth-Maticek |first2=R. |title=Creative novation behaviour therapy as a prophylactic treatment for cancer and coronary heart disease: II. Effects of treatment |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=29 |issue=1 |pages=17–31 |year=1991 |doi=10.1016/S0005-7967(09)80003-X |pmid=2012585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2012585/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="KCL_Enquiry_2019">{{cite report |author=King's College London |title=King’s College London enquiry into publications authored by Professor Hans Eysenck with Professor Ronald Grossarth-Maticek |publisher=King's College London |date=2019 |url=https://retractionwatch.com/wp-content/uploads/2019/10/HE-Enquiry.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Marks_2019">{{cite journal |last=Marks |first=David F |title=The Hans Eysenck affair: Time to correct the scientific record |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=409–420 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318820931 |url=https://www.researchgate.net/publication/331292145_The_Hans_Eysenck_affair_Time_to_correct_the_scientific_record |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Marks_Buchanan_2019">{{cite journal |last1=Marks |first1=David F |last2=Buchanan |first2=Roderick D. |title=King’s College London’s enquiry into Hans J Eysenck’s ‘Unsafe’ publications must be properly completed |journal=Journal of Health Psychology |volume=25 |issue=1 |pages=3–6 |date=2019 |doi=10.1177/1359105319887791 |url=https://www.researchgate.net/publication/337952262_King's_College_London's_enquiry_into_Hans_J_Eysenck's_'Unsafe'_publications_must_be_properly_completed |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OGrady_2020">{{cite news |last=O'Grady |first=Cathleen |title=Misconduct allegations push psychology hero off his pedestal |url=https://www.science.org/content/article/misconduct-allegations-push-psychology-hero-his-pedestal |magazine=Science |date=2020 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pelosi_2019">{{cite journal |last=Pelosi |first=Anthony |title=Personality and fatal diseases: Revisiting a scientific scandal |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=421–439 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318822045 |url=https://www.researchgate.net/publication/331293382_Personality_and_fatal_diseases_Revisiting_a_scientific_scandal |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja također pokazuju da odgovor na psihoterapiju značajno varira među pojedincima. Kod određenog broja pacijenata ne dolazi do pouzdanih ili klinički značajnih promjena uprkos uključenosti u terapijski proces. Procjene ukazuju da se takav ishod može zabilježiti kod približno jedne trećine osoba koje učestvuju u psihoterapiji.<ref name="Wolpert_2016">{{cite journal |last=Wolpert |first=Miranda |title=Failure is an option |journal=The Lancet Psychiatry |volume=3 |issue=6 |pages=510–512 |date=2016 |doi=10.1016/S2215-0366(16)30075-X |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(16)30075-X/fulltext |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ==== Poređenje s drugim oblicima liječenja ==== Veliki međunarodni pregledi naučnih istraživanja pokazali su da je psihoterapija efikasna za brojne [[Mentalni poremećaj|mentalne poremećaje]] i psihološke poteškoće.<ref name="Campbell_2013" /><ref name="Woelbert_2015" /> Međutim, jedan pregledni rad (analiza ranijih analiza) iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su veličine učinaka i psihoterapijskih i farmakoterapijskih tretmana, u poređenju s uobičajenim tretmanom ili placebom, uglavnom bile male za većinu poremećaja i terapijskih pristupa. Autori su zaključili da je za daljnji napredak u području mentalnog zdravlja i za unapređenje strategija liječenja mentalnih poremećaja potrebana "[[promjena paradigme]] u istraživanjima".<ref name="Leichsenring_2022" /> Jedna od najdugotrajnijih rasprava u psihoterapijskim istraživanjima odnosi se na pitanje da li su pojedini psihoterapijski pravci efikasniji od drugih. U izdanju priručnika ''Handbook of Counseling Psychology'' iz 2008. se navodi: "Metaanalize studija o psihoterapiji dosljedno su pokazale da među različitim terapijskim pristupima ne postoje značajne razlike u ishodima liječenja".<ref name="Brown_Lent_2008">{{cite book |last1=Brown |first1=Steven D. |last2=Lent |first2=Robert W. |editor1-last=Brown |editor1-first=Steven D. |editor2-last=Lent |editor2-first=Robert W. |title=Handbook of Counseling Psychology |edition=4 |publisher=John Wiley & Sons |location=Hoboken, NJ |year=2008 |pages=250 |isbn=978-0-470-09622-2 |url=https://archive.org/details/isbn_9780470096222/page/250 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U priručniku se dalje navodi da "postoji malo dokaza koji sugerišu da određeni terapijski pristup dosljedno postiže bolje rezultate od drugih u liječenju pojedinih psiholoških poremećaja".<ref name="Brown_Lent_2008" /> Ova pojava u stručnoj literaturi poznata je kao "[[Presuda ptice Dodo]]", nazvana prema prizoru iz romana Alisa u zemlji čuda u kojem Dodo nakon utrke proglašava da su svi učesnici pobijedili i da svi dobijaju nagradu. Istraživači su sve veću pažnju usmjeravaju na identifikaciju faktora koji su zajednički svim psihoterapijama i koji, kako se čini, objašnjavaju ovaj fenomen. Ovaj pristup poznat je kao [[teorija zajedničkih faktora]]. Među najčešće navođenim zajedničkim faktorima nalaze se: kvalitet terapijskog odnosa, način interpretacije problema i suočavanje s bolnim emocijama.<ref name="Nolen_Hoeksema_2014">{{cite book |last=Nolen-Hoeksema |first=Susan |title=Abnormal psychology |edition=6 |publisher=McGraw-Hill Education |location=New York, NY |year=2014 |pages=53–54 |isbn=978-0-07-734916-5 |url=https://archive.org/details/isbn_9781308211503 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wampold_Imel_2015">{{cite book |last1=Wampold |first1=Bruce E. |last2=Imel |first2=Zac E. |title=The Great Psychotherapy Debate: The Evidence for What Makes Psychotherapy Work |edition=2 |publisher=Routledge |year=2015 |isbn=978-1-136-67267-5 |url=https://books.google.ba/books?id=ljZyBgAAQBAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Benish_2008">{{cite journal |last1=Benish |first1=Steven G. |last2=Imel |first2=Zac E. |last3=Wampold |first3=Bruce E. |title=The relative efficacy of bona fide psychotherapies for treating posttraumatic stress disorder: A meta-analysis of direct comparisons |journal=Clinical Psychology Review |volume=28 |issue=6 |pages=746–758 |year=2008 |doi=10.1016/j.cpr.2007.10.005 |pmid=18055080 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272735807001845 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miller_2008">{{cite journal |last1=Miller |first1=Scott D. |last2=Wampold |first2=Bruce E. |last3=Varhely |first3=Katelyn |title=Direct comparisons of treatment modalities for youth disorders: A meta-analysis |journal=Psychotherapy Research |volume=18 |issue=1 |pages=5–14 |year=2008 |doi=10.1080/10503300701472131 |pmid=18815962 |s2cid=13004118 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/31._psychotherapycomparison_offoryouthmillerwampolod2008.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Studije o ishodima psihoterapije često su predmet kritika zbog toga što su previše udaljene od stvarne kliničke prakse. U takvim istraživanjima obično učestvuju pažljivo odabrani terapeuti koji su prošli opsežnu obuku i stručni nadzor, dok su sami pacijenti često nereprezentativni za tipičnu populaciju zbog primjene strogih kriterijuma za uključivanje ili isključivanje iz istraživanja. Ovakve okolnosti direktno utječu na [[Kriza replikacije|replikabilnost]] (mogućnost ponavljanja naučnih rezultata u drugim istraživanjima) i ograničavaju mogućnost da se ti zaključci uopće primijene na terapeute koji rade u stvarnoj praksi.<ref name="Wampold_Imel_2015" /><ref name="Leichsenring_2017">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=F |last2=Abbass |first2=A |last3=Hilsenroth |first3=MJ |last4=Leweke |first4=F |last5=Luyten |first5=P |last6=Keefe |first6=JR |last7=Midgley |first7=N |last8=Rabung |first8=S |last9=Salzer |first9=S |last10=Steinert |first10=C |title=Biases in research: risk factors for non-replicability in psychotherapy and pharmacotherapy research |journal=Psychological Medicine |volume=47 |issue=6 |pages=1000–1011 |date=2017 |doi=10.1017/s003329171600324x |pmid=27955715 |s2cid=1872762 |url=http://discovery.ucl.ac.uk/1532689/1/Replicability%2033%20Psychological%20Medicine.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Uprkos tim ograničenjima, specifične terapije su testirane za primjenu kod konkretnih mentalnih poremećaja.<ref name="Norcross_2011">{{cite book |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |title=Psychotherapy Relationships That Work: Evidence-Based Responsiveness |edition=2. |publisher=Oxford University Press |year=2011 |isbn=978-0-19-987621-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_That_Work.html?id=gtD8yUe1n5YC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu rezultata takvih istraživanja, stručne i regulatorne organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama donijele su preporuke za liječenje različitih stanja.<ref name="NICE_2026">{{cite web |title=Mental health, behavioural and neurodevelopmental conditions |url=https://www.nice.org.uk/guidance/conditions-and-diseases/mental-health-behavioural-and-neurodevelopmental-conditions |publisher=National Institute for Health and Care Excellence (NICE) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_Guidelines">{{cite web |title=Clinical Practice Guideline Development |url=https://www.apa.org/about/offices/directorates/guidelines/clinical-practice |publisher=American Psychological Association (APA) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_Practice_Guidelines">{{cite web |title=American Psychiatric Association Practice Guidelines |url=https://psychiatryonline.org/books/guidelines |publisher=American Psychiatric Association |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među najznačajnijim dugoročnim istraživanjima psihoterapije ističe se Helsinška studija psihoterapije. U ovom opsežnom kliničkom istraživanju praćeni su pacijenti s [[Anksioznost|anksioznim]] i depresivnim poremećajima koji su bili uključeni u različite oblike psihoterapijskog tretmana. Rezultati su pokazali da su pacijenti uključeni u kratkotrajne terapije ([[Kratka terapija usmjerena na rješenje|terapiju usmjerenu na rješenja]] i kratku [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]]), ostvarivali brže početno poboljšanje. Međutim, tokom petogodišnjeg praćenja veće i trajnije koristi zabilježene su kod osoba koje su učestvovale u dugotrajnoj psihoterapiji ili [[Psihoanaliza|psihoanalizi]]. Istraživanje je također pokazalo da nekoliko faktora povezanih s pacijentom i terapeutom mogu predviđati podobnost za različite oblike psihoterapije.<ref name="Knekt_2013">{{cite journal |last1=Knekt |first1=Paul |last2=Heinonen |first2=Erkki |last3=Härkäpää |first3=Kristiina |last4=Järvikoski |first4=Aila |last5=Virtala |first5=Esa |last6=Rissanen |first6=Julius |last7=Lindfors |first7=Olavi |collaboration=The Helsinki Psychotherapy Study Group |title=Randomized trial on the effectiveness of long- and short-term psychotherapy on psychosocial functioning and quality of life during a 5-year follow-up |journal=Nordic Journal of Psychiatry |volume=67 |issue=1 |pages=59–68 |year=2013 |doi=10.3109/08039488.2012.680910 |pmid=22563790 |s2cid=30877764 |url=https://www.researchgate.net/publication/280030695_Randomized_trial_on_the_effectiveness_of_long-_and_short-term_psychotherapy_on_psychosocial_functioning_and_quality_of_life_during_a_5-year_follow-up |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Metaanalize su pokazale da su [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) i [[psihodinamska psihoterapija]] približno jednako efikasne u liječenju depresije.<ref name="Moran_2017">{{cite journal |last=Moran |first=Mark |title=Psychodynamic Therapy Found ‘Equivalent’ to CBT Across Disorders |journal=Psychiatric News |volume=52 |issue=15 |year=2017 |doi=10.1176/appi.pn.2017.7a4 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.pn.2017.7a4 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Metaanaliza]] objavljena 2014, koja je obuhvatila više od 11.000 pacijenata, pokazala je da je [[interpersonalna psihoterapija]] (IPT) približno jednako efikasna kao [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) u liječenju depresije. Međutim, kod [[Poremećaji hranjenja|poremećaja hranjenja]] interpersonalna psihoterapija pokazala se manje efikasnom od KBT-a.<ref name="Cuijpers_2016">{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Donker |first2=Tara |last3=Weissman |first3=Myrna M. |last4=Ravitz |first4=Paula |last5=Cristea |first5=Ioana A. |title=Interpersonal Psychotherapy for Mental Health Problems: A Comprehensive Meta-Analysis |journal=American Journal of Psychiatry |volume=173 |issue=7 |pages=680–687 |year=2016 |doi=10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kada je riječ o djeci i [[Adolescencija|adolescent]]ima, [[Metaanaliza|metaanaliza]] iz 2014, koja je obuhvatila gotovo 4.000 ispitanika, pokazala je da su [[interpersonalna psihoterapija]] i [[kognitivno-bihevioralna terapija]] među najuspješnijim psihoterapijskim metodama za liječenje depresivnih poremećaja u ovoj populaciji.<ref name="Zhou_2015">{{cite journal |last1=Zhou |first1=Xinyu |last2=Hetrick |first2=Sarah E |last3=Cuijpers |first3=Pim |last4=Qin |first4=Bin |last5=Barth |first5=Jürgen |last6=Whittington |first6=Craig J |last7=Cohen |first7=David |last8=Del Giovane |first8=Cinzia |last9=Liu |first9=Yiyun |last10=Michael |first10=Kurt D |last11=Zhang |first11=Yuqing |last12=Weisz |first12=John R |last13=Xie |first13=Peng |title=Comparative efficacy and acceptability of psychotherapies for depression in children and adolescents: A systematic review and network meta-analysis |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=2 |pages=207–222 |date=2015 |doi=10.1002/wps.20217 |pmid=26043339 |pmc=4471978 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4471978/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Neželjeni efekti === Istraživanja o [[Neželjeni efekti|neželjenim efektima]] psihoterapije relativno su ograničena u poređenju s istraživanjima o njenoj efikasnosti. Iako se psihoterapija općenito smatra sigurnim oblikom liječenja, dostupni podaci ukazuju na to da kod određenog broja pacijenata može doći do pogoršanja simptoma ili pojave novih poteškoća tokom terapijskog procesa. Procjene iz različitih istraživanja pokazuju da se pogoršanje stanja može javiti kod približno 3% do 15% pacijenata, pri čemu se rezultati razlikuju zavisno od karakteristika klijenta, terapeuta i vrste primijenjene terapije.<ref name="Hardy_2019">{{cite journal |last1=Hardy |first1=Gillian E |last2=Bishop-Edwards |first2=Lindsey |last3=Chambers |first3=Eleni |last4=Connell |first4=Janice |last5=Dent-Brown |first5=Kim |last6=Kothari |first6=Gemma |last7=O’Hara |first7=Rachel |last8=Parry |first8=Glenys D |title=Risk factors for negative experiences during psychotherapy |journal=Psychotherapy Research |volume=29 |issue=3 |pages=403–414 |year=2019 |issn=1050-3307 |doi=10.1080/10503307.2017.1393575 |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/123234/3/NegTherapyExperiences%20Accepted%20version%20.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Farquharson_2020">{{cite book |last=Farquharson |first=Lorna |chapter=Adverse effects of psychological therapies |editor-last1=Tribe |editor-first1=Rachel |editor-last2=Morrissey |editor-first2=Jean |title=The handbook of professional, ethical and research practice for psychologists, counsellors, psychotherapists and psychiatrists |edition=3. |publisher=Routledge |location=Abingdon; New York |year=2020 |pages=129–140 |doi=10.4324/9780429428838-11 |isbn=978-1-138-35207-0 |oclc=1130376524 |s2cid=216525848 |chapter-url=https://uel-repository.worktribe.com/output/434360/adverse-effects-of-psychological-therapies |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jarrett_2016">{{cite web |last=Jarrett |first=Christian |title=How often does psychotherapy make people feel worse? |url=https://www.bps.org.uk/research-digest/how-often-does-psychotherapy-make-people-feel-worse |website=Research Digest |publisher=British Psychological Society |date=2016 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među mogućim neželjenim posljedicama psihoterapije navode se: pogoršanje postojećih ili razvoj potpuno novih simptoma, narušavanje odnosa s bliskim osobama, [[Društvena stigma|društvenu stigmu]] i stvaranje zavisnosti o terapiji.<ref name="Linden_2014">{{cite journal |last1=Linden |first1=Michael |last2=Schermuly-Haupt |first2=Marie-Luise |title=Definition, assessment and rate of psychotherapy side effects |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=3 |pages=306–309 |date=1. 10. 2014 |doi=10.1002/wps.20153 |pmid=25273304 |pmc=4219072 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4219072/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja također ukazuju da pojedine terapijske metode, kao i individualne karakteristike terapeuta, mogu nositi različite nivoe rizika. Istovremeno, određene osobine klijenata, poput težine psiholoških problema, prethodnih traumatskih iskustava ili specifičnih obrazaca ličnosti, mogu povećati vjerovatnoću pojave neželjenih ishoda.<ref name="Farquharson_2020" /> Važno je razlikovati nuspojave psihoterapije koje se mogu javiti i kada je terapija stručno i etički provedena od štete nastale zbog nestručnog rada, neetičkog ponašanja terapeuta ili profesionalnih propusta. Dok se prvi slučaj smatra mogućim, iako nepoželjnim dijelom terapijskog procesa, drugi predstavlja oblik profesionalne greške ili zloupotrebe koji ne proizlazi iz same prirode psihoterapije.<ref name="Linden_2014" /> === Pridržavanje terapije === Pridržavanje terapije ili [[komplijansa pacijenata]] odnosi se na stepen u kojem se pacijent dosljedno uključuje u psihoterapijski proces, odnosno redovno prisustvuje terapijskim seansama i izvršava postavljene zadatke. Ovo predstavlja jedan od glavnih izazova u kliničkoj praksi. Stopa odustajanja od terapije - odnosno prijevremeni prekid tretmana - kreće se u rasponu od 30% do 60%, što djelimično zavisi i od samog načina definisanja tog pojma. Ovaj raspon je nešto niži u istraživačkim okruženjima zbog različitih faktora, kao što su specifičan odabir klijenata i način njihovog uvođenja u proces. Prijevremeni prekid tretmana u prosjeku se povezuje s različitim demografskim i kliničkim karakteristikama klijenata, osobinama samih terapeuta, kao i s dinamikom njihovog međusobnog odnosa tokom liječenja.<ref name="Strauss_2010">{{cite book |last1=Strauss |first1=Jennifer L. |last2=Guerra |first2=Vito S. |last3=Marx |first3=Christine E. |last4=Eggleston |first4=A. Meade |last5=Calhoun |first5=Patrick S. |chapter=Chapter 9: Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |editor-last=Bosworth |editor-first=Hayden |title=Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |publisher=Springer New York |date=2010 |pages=215 |isbn=978-1-4419-5865-5 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=uiuXxI6wBSQC&pg=PA215 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wierzbicki_1993">{{cite journal |last1=Wierzbicki |first1=Michael |last2=Pekarik |first2=Gene |title=A meta-analysis of psychotherapy dropout |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=24 |issue=2 |pages=190–195 |year=1993 |doi=10.1037/0735-7028.24.2.190 |url=https://www.researchgate.net/publication/307557461_Meta-analysis_of_Psychotherapy_Dropout |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Visok nivo odustajanja od terapije doveo je do kritika koje se odnose na njenu praktičnu relevantnost i efikasnost psihoterapije.<ref name="Egan_2005">{{cite journal |last=Egan |first=Jonathan |title=Dropout and related factors in therapy |journal=The Irish Psychologist |volume=32 |issue=2 |pages=27–30 |year=2005 |url=https://www.researchgate.net/publication/262530470_Dropout_and_related_factors_in_therapy |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi psiholozi u svom terapijskom radu koriste zadatke između seansi (domaće zadaće) kao sastavni dio tretmana. Ovakvi zadaci naročito su zastupljeni u kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT), gdje se smatraju važnim elementom terapijskog procesa i "aktivnim sastojkom" iscjeljenja. Iako ne postoje precizni podaci o učestalosti njihovog neizvršavanja, smatra se da je to relativno česta pojava.<ref name="Strauss_2010" /> S druge strane, istražuje se i dosljednost samih terapeuta u pridržavanju terapijskih protokola i tehnika - što je poznato kao "integritet tretmana" ili "vjernost protokolu" - pri čemu su dobijeni složeni i različiti rezultati.<ref name="Dinger_2015">{{cite book |last1=Dinger |first1=Ulrike |last2=Zilcha-Mano |first2=Sigal |last3=Dillon |first3=Justina |last4=Barber |first4=Jacques P |chapter=Therapist Adherence and Competence in Psychotherapy Research |editor-last=Cautin |editor-first=Robin L. |editor-last2=Lilienfeld |editor-first2=Scott O. |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=Wiley-Blackwell |year=2015 |pages=1–5 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp340 |isbn=978-1-118-62539-2 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp340 |url=https://digitalcommons.sacredheart.edu/faculty/24/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, u okviru psihoterapije zasnovane na dokazima, praćenje vjernosti protokolu smatra se važnim dijelom istraživanja ishoda liječenja i osiguravanja kvaliteta u kliničkoj praksi. === Mehanizmi promjene === Još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način psihoterapija postiže uspješne rezultate u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]].<ref name="Cuijpers_2019">{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Reijnders |first2=Mirjam |last3=Huibers |first3=Marcus J.H. |title=The Role of Common Factors in Psychotherapy Outcomes |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=207–231 |date=2019 |issn=1548-5943 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |hdl=1871.1/fc5d7d73-48fb-40f3-9c56-05a7995d9888 |pmid=30550721 |url=https://doi.org/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Različiti psihoterapijski pristupi povezani su s različitim teorijskim objašnjenjima o tome koje promjene kod osobe dovode do uspješnog terapijskog ishoda. Općenito, smatra se da procesi emocionalne aktivacije i [[pamćenje|pamćenja]] imaju značajnu ulogu u psihoterapijskim promjenama. Jedna teorija, koja kombinuje ove aspekte, postavlja pretpostavku da do trajne promjene dolazi u onoj mjeri u kojoj se pokrene neuropsihološki mehanizam rekonsolidacije pamćenja (ponovnog učvršćivanja sjećanja), koji je potom sposoban da u ta sjećanja integriše nova emocionalna iskustva.<ref name="Centonze_2005">{{cite journal |last1=Centonze |first1=Diego |last2=Siracusano |first2=Alberto |last3=Calabresi |first3=Paolo |last4=Bernardi |first4=Giorgio |title=Removing pathogenic memories: a neurobiology of psychotherapy |journal=Molecular Neurobiology |volume=32 |issue=2 |pages=123–132 |date=2005 |doi=10.1385/MN:32:2:123 |pmid=16215277 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16215277/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ecker_2012">{{cite book |last1=Ecker |first1=Bruce |last2=Ticic |first2=Robin |last3=Hulley |first3=Laurel |title=Unlocking the Emotional Brain: Eliminating Symptoms at Their Roots Using Memory Reconsolidation |edition=Illustrated |publisher=Routledge |date=2012 |isbn=978-1-136-64017-9 |url=https://books.google.ba/books?id=fQpd13K0gHUC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Welling_2012">{{cite journal |last=Welling |first=Hans |title=Transformative emotional sequence: towards a common principle of change |journal=Journal of Psychotherapy Integration |volume=22 |issue=2 |pages=109–136 |date=2012 |doi=10.1037/a0027786 |citeseerx=10.1.1.1004.236 |url=http://www.integra.pt/textos/tes.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lane_2015">{{cite journal |last1=Lane |first1=Richard D. |last2=Ryan |first2=Lee |last3=Nadel |first3=Lynn |last4=Greenberg |first4=Leslie |title=Memory reconsolidation, emotional arousal, and the process of change in psychotherapy: New insights from brain science |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=38 |year=2015 |doi=10.1017/S0140525X14000041 |url=http://www.coherencetherapy.org/files/Ecker-etal_2015_Minding-the-Findings.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Opće kritike === Neki kritičari izražavaju skepticizam prema pretpostavci da sama psihoterapijski odnos posjeduje značajnu iscjeljujuću moć.<ref name="Masson_2012">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |title=Against Therapy: Emotional Tyranny and the Myth of Psychological Healing |publisher=Histria Books |date=2012 |isbn=978-1-611-87376-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Against_Therapy.html?id=CTa5jj7Jm_cC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Epstein_1995">{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=The illusion of psychotherapy |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, N.J. |date=1995 |isbn=978-1-56000-215-4 |oclc=32086626 |url=https://archive.org/details/illusionofpsycho0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Feltham_1999">{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Controversies in Psychotherapy and Counselling |publisher=SAGE |date=1999 |isbn=978-0-761-95641-9 |url=https://books.google.ba/books?id=5B4qh-YyVDgC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori u potpunosti odbacuju psihoterapiju kao naučnu disciplinu koja zahtijeva profesionalne praktičare,<ref name="Dawes_1994">{{cite book |last=Dawes |first=Robyn M. |title=House of cards: psychology and psychotherapy built on myth |publisher=Free Press |location=New York |year=1994 |isbn=978-0-02-907205-9 |oclc=28675086 |url=https://archive.org/details/houseofcardspsyc00dawerich |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> dajući prednost ili neprofesionalnoj pomoći (samopomoći i podršci zajednice)<ref name="Dawes_1994" /> ili biomedicinskim tretmanima.<ref name="Watters_1999">{{cite book |last1=Watters |first1=Ethan |last2=Ofshe |first2=Richard |title=Therapy's delusions, the myth of the unconscious and the exploitation of today's walking worried |publisher=Scribner |location=New York |year=1999 |isbn=978-0-684-83584-6 |oclc=40467398 |url=https://archive.org/details/therapysdelusion00etha_0 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari su također ukazivali na mogućnost da vrijednosti, uvjerenja i tehnike koje primjenjuju terapeuti mogu imati ne samo korisne nego i štetne posljedice za klijente (ili posredno za druge ljude u klijentovom životu).<ref name="Barlow_2010">{{cite journal |last=Barlow |first=David H. |title=Negative Effects From Psychological Treatments |journal=American Psychologist |volume=65 |issue=1 |pages=13–49 |date=2010 |doi=10.1037/a0015643 |pmid=20063906 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/40._barlow_2010_neg_effects_of_ebp.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Dorpat_1996">{{cite book |last=Dorpat |first=Theodore L. |title=Gaslighting, the double whammy, interrogation, and other methods of covert control in psychotherapy and psychoanalysis |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, NJ |year=1996 |isbn=978-1-56821-828-1 |oclc=34548677 |url=https://archive.org/details/gaslightingdoubl0000dorp |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Basseches_1997">{{cite journal |last=Basseches |first=Michael |title=A developmental perspective on psychotherapy process, psychotherapists' expertise, and 'meaning-making conflict' within therapeutic relationships: part II |journal=Journal of Adult Development |volume=4 |issue=2 |pages=85–106 |date=1997 |doi=10.1007/BF02510083 |s2cid=143991100 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02511846 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi resursi koji su dostupni osobi koja doživljava emocionalnu patnju - podrška prijatelja, vršnjaka i članova porodice, razgovori sa vjerskim službenicima, samostalno čitanje, zdrava fizička aktivnost, lično istraživanje i vlastite strategije suočavanja s problemima - mogu imati značajnu vrijednost. Kritičari ističu da su se ljudi suočavali s krizama, prolazili kroz teške društvene probleme i pronalazili rješenja na životne izazove mnogo prije nastanka psihoterapije kao profesionalne djelatnosti.<ref name="Furedi_2004">{{cite book |last=Furedi |first=Frank |title=Therapy Culture: Cultivating Vulnerability in an Uncertain Age |edition=Illustrated, reprint |publisher=Psychology Press |date=2004 |isbn=978-0-415-32159-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Therapy_Culture.html?id=gGkHK7Y9-dwC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, pojedini autori smatraju da je psihoterapija u savremenoj psihijatriji nedovoljno iskorištena i nedovoljno istražena, uprkos tome što pokazuje značajan potencijal u liječenju mentalnih poremećaja u poređenju sa stagnacijom u razvoju novih lijekova. Kao argument navodi se činjenica da se istraživanja psihoterapije finansiraju u znatno manjoj mjeri u odnosu na istraživanja lijekova, iako brojni dokazi potvrđuju njenu efikasnost te ukazuju da mnogi pacijenti daju prednost psihoterapijskim tretmanima u odnosu na farmakološke intervencije.<ref name="Friedman_2015">{{cite news |last=Friedman |first=Richard A. |title=Psychiatry's identity crisis |url=https://www.stateofmind.it/wp-content/uploads/2015/09/Psychiatry%E2%80%99s-Identity-Crisis-The-New-York-Times.pdf |format=PDF |work=[[The New York Times]] |date=2015 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dodatne kritike psihoterapije razvijene su iz perspektiva [[Feminizam|feminističkih]], [[Socijalni konstruktivizam|konstrukcionističkih]] i [[Analiza diskursa|diskursno-analitičkih]] izvora.<ref name="Cushman_1995">{{cite book |last=Cushman |first=Philip |title=Constructing the self, constructing America: A cultural history of psychotherapy |publisher=Addison-Wesley |location=Boston |year=1995 |isbn=978-0-201-62643-8 |oclc=30976460 |url=https://archive.org/details/constructingself00cush |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Rose_1996">{{cite book |last=Rose |first=Nikolas S. |title=Inventing our selves: psychology, power, and personhood |series=Cambridge studies in the history of psychology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK; New York |year=1996 |doi=10.1017/CBO9780511752179 |isbn=978-0-521-43414-0 |oclc=33440952 |url=https://www.researchgate.net/profile/Nikolas-Rose/publication/49554042_Inventing_Our_Selves/links/00b7d5217881e7f114000000/Inventing-Our-Selves.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Loewenthal_2015">{{cite book |editor-last=Loewenthal |editor-first=Del |title=Critical psychotherapy, psychoanalysis and counselling: Implications for practice |publisher=Palgrave Macmillan |location=Houndmills, Hampshire; New York |year=2015 |doi=10.1057/9781137460585 |isbn=978-1-137-46057-8 |oclc=898925104 |url=https://www.academia.edu/110033560/Critical_Psychotherapy_Psychoanalysis_and_Counselling |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U osnovi ovih pristupa nalazi se pitanje [[Moć (društvena i politička)|moći]] i načina na koji se ona manifestuje unutar terapijskog odnosa.<ref name="Rose_1996" /><ref name="House_2012">{{cite journal |last=House |first=Richard |title=Psychotherapy, politics and the 'common factor' of power |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=10 |issue=2 |pages=157–160 |date=2012 |doi=10.1002/ppi.1260 |url=https://www.academia.edu/105174976/Psychotherapy_Politics_and_the_Common_Factor_of_Power |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U tom pogledu, izražava se zabrinutost da se klijenti - kako unutar tako i izvan terapijske ordinacije - uvjeravaju da sebe i svoje poteškoće razumiju na način koji je isključivo usklađen s terapijskim idejama.<ref name="Epstein_1995" /><ref name="Rose_1996" /> Posljedica toga može biti potiskivanje ili marginalizacija alternativnih načina razumijevanja ljudskih problema, uključujući feminističke,<ref name="McLellan_1999">{{cite journal |last=McLellan |first=Betty |title=The prostitution of psychotherapy: a feminist critique |journal=British Journal of Guidance & Counselling |volume=27 |issue=3 |pages=325–337 |date=1999 |doi=10.1080/03069889908256274 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03069889908256274 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ekonomske,<ref name="Pavon-Cuellar_2014">{{cite journal |last=Pavón-Cuéllar |first=David |title=The Freudo-Marxist tradition and the critique of psychotherapeutic ideology |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=12 |issue=3 |pages=208–219 |date=2014 |doi=10.1002/ppi.1336 |url=https://ojs.aut.ac.nz/psychotherapy-politics-international/article/download/447/367 |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ili duhovne perspektive.<ref name="Moodley_West_2005">{{cite book |editor-last=Moodley |editor-first=Roy |editor-last2=West |editor-first2=William |title=Integrating traditional healing practices into counseling and psychotherapy |publisher=SAGE Publications |year=2005 |isbn=978-0-7619-3046-4 |oclc=57283684 |url=https://archive.org/details/integratingtradi0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari sugerišu da se situacija idealizuje kada se o terapiji razmišlja isključivo kao o odnosu pomoći. Umjesto toga, oni tvrde da je to u osnovi politička praksa u kojoj se određene kulturološke ideje i postupci podržavaju, dok se drugi podrivaju ili diskvalifikuju. Iz ove perspektive, odnos između terapeuta i klijenta neizbježno je povezan s društvenim odnosima moći i političkom dinamikom.<ref name="Epstein_1995" /><ref name="Epstein_2006">{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=Psychotherapy as religion: the civil divine in America |publisher=University of Nevada Press |location=Reno, NV |year=2006 |isbn=978-0-87417-678-0 |oclc=62889079 |url=https://archive.org/details/psychotherapyasr0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Throop_2009">{{cite book |last=Throop |first=E. |title=Psychotherapy, American Culture, and Social Policy: Immoral Individualism |series=Culture, Mind, and Society |publisher=Palgrave Macmillan US |year=2009 |isbn=978-0-230-61835-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_American_Culture_and_Socia.html?id=dfXHAAAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među najutjecajnijim autorima koji su razvijali ovakvu kritiku bio je francuski filozof [[Michel Foucault]].<ref name="Marks_2017">{{cite journal |last=Marks |first=Sarah |title=Psychotherapy in historical perspective |journal=History of the Human Sciences |volume=30 |issue=2 |pages=3–16 |date=2017 |doi=10.1177/0952695117703243 |pmc=5484460 |pmid=28690369 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5484460/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Guilfoyle_2005">{{cite journal |last=Guilfoyle |first=Michael |title=From therapeutic power to resistance? Therapy and cultural hegemony |journal=Theory & Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=101–124 |date=2005 |doi=10.1177/0959354305049748 |s2cid=145491324 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0959354305049748 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Isack_Hook_1995">{{cite conference |last=Isack |first=Sharonne |last2=Hook |first2=Derek |title=The psychological imperialism of psychotherapy |book-title=1st Annual South African Qualitative Methods Conference: "A spanner in the works of the factory of truth" |location=Johannesburg, South Africa |publisher=Critical Methods Society |date=1995 |url=https://www.criticalmethods.org/hook.html |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Edukacija == Edukacija psihoterapeuta razlikuje se zavisno od pravnih propisa u različitim zemljama, mada uglavnom podrazumijeva kombinaciju akademskog obrazovanja i kliničke prakse.<ref name="WHO_2021">{{cite book |author=World Health Organization |title=Mental Health ATLAS 2020 |publisher=World Health Organization |date=2021 |isbn=978-92-4-003670-3 |url=https://iris.who.int/server/api/core/bitstreams/912699ec-18d0-4b78-be50-366c2f8ec616/content |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina regulatornih okvira zahtijeva da praktičari posjeduju postdiplomsku ili doktorsku kvalifikaciju, iz oblasti kao što su [[psihologija]], [[savjetodavna psihologija]], [[klinički socijalni rad]] ili [[psihijatrija]].<ref name="APA_Career_Clinical_Counseling">{{cite web |author=American Psychological Association |title=A Career in Clinical or Counseling Psychology |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/clinical/education-training |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NZPB_Want_To_Register">{{cite web |author=New Zealand Psychologists Board |title=Want to register? |url=https://psychologistsboard.org.nz/want-to-register/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored samog obrazovanja, specijalizanti obično moraju završiti značajan broj sati supervizirane kliničke prakse kako bi razvili profesionalne kompetencije, praktične vještine i sposobnost etičkog prosuđivanja.<ref name="Kim_et_al_2022">{{cite journal |last=Kim |first=Hee Sun |last2=Yoon |first2=Seowon |last3=Son |first3=Gaeun |last4=Hong |first4=Euntaek |last5=Clinton |first5=Amanda |last6=Grus |first6=Catherine L. |last7=Murphy |first7=David |last8=Siegel |first8=Alex M. |last9=Karayianni |first9=Eleni |last10=Ezenwa |first10=Michael O. |last11=Zara |first11=Georgia |last12=Gutiérrez |first12=Germán |last13=Balva |first13=Daniel |last14=Chey |first14=Jeanyung |last15=Choi |first15=Kee-Hong |title=Regulations governing psychologists: An international survey |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=53 |issue=6 |pages=541–552 |year=2022 |doi=10.1037/pro0000470 |issn=1939-1323 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fpro0000470 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ACA_Licensure_Requirements">{{cite web |author=American Counseling Association |title=Licensure Requirements |url=https://www.counseling.org/resources/licensure-requirements |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovni programi mogu biti zasnovani na različitim pedagoškim modelima, kao što je [[model "naučnik–praktičar"]], koji povezuje naučno istraživanje s kliničkom primjenom, ili [[model "praktičar–učenjak"]], koji naglasak stavlja na neposrednu kliničku obuku i praktičnu primjenu postojećih naučnih saznanja.<ref name="Stahl_et_al_2025">{{cite journal |last=Stahl |first=Linnea |last2=Carroll |first2=Bridgette |last3=Callahan |first3=Jennifer L. |title=Examination for professional practice in psychology performance across doctoral psychology programs: Associations with degree type, specialty area, and accreditation status |journal=Training and Education in Professional Psychology |volume=19 |issue=4 |pages=344–352 |year=2025 |doi=10.1037/tep0000528 |issn=1931-3926 |url=https://www.researchgate.net/publication/395028673_Examination_for_Professional_Practice_in_Psychology_Performance_Across_Doctoral_Psychology_Programs_Associations_With_Degree_Type_Specialty_Area_and_Accreditation_Status |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini savremeni programi edukacije naglašavaju koncept [[Vježbanje (metoda učenja)|namjerne prakse]], koji podrazumijeva sistematsko uvježbavanje određenih kliničkih vještina uz kontinuiranu povratnu informaciju stručnjaka s ciljem unapređenja terapijske efikasnosti.<ref name="Rousmaniere_et_al_2017">{{cite book |editor=Rousmaniere, Tony |editor2=Goodyear, Rodney K. |editor3=Miller, Scott D. |editor4=Wampold, Bruce E. |title=The Cycle of Excellence: Using Deliberate Practice to Improve Supervision and Training |publisher=Wiley |year=2017 |isbn=978-1-119-16558-3 |url=https://books.google.nl/books?id=Ka2hDgAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi specijalizovani psihoterapijski pravci, kao što su [[kognitivno-bihevioralna terapija]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) ili [[psihodinamska psihoterapija]], zahtijevaju dodatnu postdiplomsku certifikaciju koja se stječe u okviru specijalizovanih stručnih instituta. Akreditacijska tijela, državne institucije i profesionalna udruženja nadziru ove programe kako bi osigurali da praktičari ispunjavaju propisane standarde stručnog rada i profesionalnog ponašanja.<ref name="CACREP_2024_Standards">{{cite web |author=Council for Accreditation of Counseling and Related Educational Programs |title=2024 CACREP Standards |url=https://www.cacrep.org/for-programs/2024-cacrep-standards/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBS_California">{{cite web |author=California Board of Behavioral Sciences |title=California Board of Behavioral Sciences |url=https://www.bbs.ca.gov/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BPS_Who_We_Are">{{cite web |author=British Psychological Society |title=Who we are |url=https://www.bps.org.uk/who-we-are |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U mnogim zemljama kontinuirano stručno usavršavanje predstavlja zakonsku ili profesionalnu obavezu, čime se osigurava da psihoterapeuti redovno prate razvoj naučnih istraživanja, novih terapijskih metoda i profesionalnih standarda.<ref name="ASPPB_Home">{{cite web | author=Association of State and Provincial Psychology Boards |title=Navigating Interjurisdictional Practice: Understanding Ethical and Regulatory Obligations |url=https://asppb.net/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Vidi također == * [[Poboljšanje pristupa psihološkim terapijama]] (IAPT) * [[Spisak psihoterapijskih časopisa]] * [[Fizikalna terapija]] * [[Psihosomatska medicina]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |title=When You Don't Know Where to Turn: A Self-diagnosing Guide to Counseling and Therapy |date=1987 |last=Bartlett |first=Steven J. |publisher=Contemporary Books |isbn=978-0-8092-4829-2 |url=https://www.gutenberg.org/ebooks/44926}} * {{cite book |title=Introduction to the Psychotherapies |edition=4 |date=2006 |last=Bloch |first=Sidney |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-852092-1}} * {{cite book |title=Handbook of Racial-Cultural Psychology and Counseling |date=2005 |editor-last=Carter |editor-first=Robert T. |oclc=54905669 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0000/5845/77/L-G-0000584577-0002326933.pdf}} Two volumes. * {{cite book |title=Theory and Practice of Counseling and Psychotherapy |edition=10th |date=2015 |last=Corey |first=Gerald |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-305-26372-7 |url=https://cpcglobal.org/publications/Theory%20and%20Practice%20of%20Counseling%20and%20Psychotherapy-%20Corey-%209ed.pdf}} * {{cite book |title=The Neuroscience of Psychotherapy: Healing the Social Brain |edition=3 |date=2017 |last=Cozolino |first=Louis |publisher=National Geographic Books |isbn=978-0-393-71264-3}} * {{cite book |title=Handbook of Sexual Orientation and Gender Diversity in Counseling and Psychotherapy |date=2017 |publisher=American Psychological Association |editor1-last=DeBord |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Fischer |editor2-first=Ann R. |editor3-last=Bieschke |editor3-first=Kathleen J. |editor4-last=Perez |editor4-first=Ruperto M. |isbn=978-1-4338-2306-0}} * {{cite book |title=A Critical History of Psychotherapy |date=2023 |last1=Foschi |first1=Renato |last2=Innamorati |first2=Marco |publisher=Routledge, Taylor & Francis |isbn=978-1-032-36402-5}} Two volumes. * {{cite book |title=International Perspectives on Psychotherapy |date=2017 |publisher=Springer |editor-last=Hofmann |editor-first=Stefan G. |isbn=978-3-319-56193-6}} * {{cite book |title=The Complete Adult Psychotherapy Treatment Planner |edition=6th |date=2021 |last1=Jongsma |first1=Arthur E. |last2=Peterson |first2=L. Mark |last3=Bruce |first3=Timothy J. |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-118-06786-4}} * {{cite book |title=Culturally Alert Counseling: A Comprehensive Introduction |editor-last=McAuliffe |editor-first=Garrett J. |edition=3 |date=2021 |publisher=SAGE Publications |isbn=978-1-4833-7821-3}} * {{cite book |title=Systems of Psychotherapy: A Transtheoretical Analysis |edition=8 |date=2014 |editor1-last=Prochaska |editor1-first=James O. |editor2-last=Norcross |editor2-first=John C. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-285-17602-4 |url=https://ravanamooz.ir/wp-content/uploads/2024/05/pdf-%D8%B2%D8%A8%D8%A7%D9%86-%D8%A7%D8%B5%D9%84%DB%8C-%D9%BE%D8%B1%D9%88%DA%86%D8%A7%D8%B3%DA%A9%D8%A7.pdf}} * {{cite book |title=Voices of Color: First-Person Accounts of Ethnic Minority Therapists |date=2005 |editor1-last=Rastogi |editor1-first=Mudita |editor2-last=Wieling |editor2-first=Elizabeth |isbn=0-7619-2890-1}} * {{cite book |title=Psychotherapy: An Introduction for Psychiatry Residents and Other Mental Health Trainees |date=2005 |last=Slavney |first=Phillip R. |publisher=JHU Press |isbn=0-8018-8096-3}} * {{cite book |title=The Basics of Psychotherapy: An Introduction to Theory and Practice |date=2010 |last=Wampold |first=Bruce E. |publisher=American Psychological Association |isbn=978-1-4338-0750-3 |url=https://archive.org/details/basicsofpsychoth0000wamp}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoterapija| ]] 8e5dyxcykug9xvkozuee1n1yuzkouq2 3901012 3901011 2026-06-28T00:02:58Z Bosancica by MK 173186 3901012 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]] '''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].<ref name="APA_Psychotherapy">{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].<ref name="Hupp_SantaMaria_2023">{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.<ref name="Gelo_Pritz_Rieken_2015">{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].<ref name="Schwartz_2017">{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News & World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv "psihoterapeut" može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen. Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe. Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].<ref name="Leichsenring_2022">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]]. == Definicije == Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači "dah", "duh" ili "duša") i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem "liječenje" ili "medicinski tretman"). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao "liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...", iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.<ref name="OED_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapija se često naziva i "terapijom razgovorom", posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti<ref name="NAMI_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].<ref name="YourDictionary_talk_therapy">{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.<ref name="Akwash_2018">{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,<ref name="APA_Resolution_2012">{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: {{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.<ref name="Campbell_2013">{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].<ref name="Frank_Frank_1993">{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}</ref> Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.<ref name="Gregory_Zangwill_1987">{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}</ref> Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili "profesionalnim" fokusom.<ref name="Mulhauser_History">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling & Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.<ref name="Basford_Slevin_2003">{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}</ref> Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.<ref name="Varma_Gupta_2008">{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Provođenje == Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).<ref name="Wright_2008">{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).<ref name="Wright_2008" /><ref name="Carroll_Rounsaville_2010">{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.<ref name="Schechter_Coates_2006">{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}</ref> U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.<ref name="Seyedi_2023">{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RTF_AI_Documentation">{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrbDoc_Mental_Health">{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health & Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ExpertSay_AI_HIPAA">{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Regulativa == Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga. [[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.<ref>{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}</ref> [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.<ref name="APsaA_Psychotherapy_Training">{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.<ref name="EAP_Core_Competencies_2013">{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.<ref name="APA_Code_Section4">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.<ref name="Mathews_2022">{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Evropa === Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na "stručnjake za mentalno zdravlje" (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.<ref name="Woelbert_2015">{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:<ref name="EAP_1990">{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju; * obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou; * raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana; * cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima; * pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka. Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom. S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.<ref name="IQWiG_2025">{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.<ref name="PsychTh-APrV_2016">{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}</ref> [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.<ref name="IQWiG_2025" /> Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.<ref name="CNOP_1989">{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Manghi_2021">{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}</ref> U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv "psihoterapeut" zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.<ref name="Socialstyrelsen_2026">{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva "psihoterapeut" na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.<ref name="Arrêté_2010">{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.<ref name="EAP_France">{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.<ref name="Eurydice_Austria_2026">{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.<ref name="DH_2007">{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McGivern_Fischer_2012">{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science & Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="HSCA_2012">{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PSA_FAQs_2026">{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nazivi "savjetnik" i "psihoterapeut" nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga. === Sjedinjene Američke Države === U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.<ref name="Mulhauser_2026">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.<ref name="Wolf_et_al_2026">{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).<ref name="APA_State_Licensure_2026">{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.<ref name="APA_Ethics_2017">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.<ref name="Clay_2010">{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Kanada === Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije. U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.<ref name="OPQ_Qui_pratique_2026">{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.<ref name="CPO_Bulletin_2019">{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CBC_Missing_Persons_2019">{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.<ref name="Mares_2019">{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.<ref name="TheStar_Missing_Persons_2019">{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Australija === U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).<ref name="BHC_Counsellors_2026">{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.<ref name="NSCP">{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}</ref> Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).<ref name="NSCP" /> Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.<ref name="PACFA_Presentation_2026">{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == {{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}} Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.<ref name="Rehwalt_2013">{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mijares_2014">{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam "moral" označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.<ref name="Carlson_Dain_1960">{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gielen_Raymond_2015">{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz "psycho-therapeia" (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.<ref name="Jackson_1999">{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jackson_2011">{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o "psihoterapeutici" u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE">{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tuke_1873">{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz "Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]" ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept "psihoterapije" u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /><ref name="Tuke_1873" /> Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina "psihoterapija" i distancirati ovaj pojam od "hipnoze".<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin "psihoterapija" uključen u naslov.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno "liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom".<ref name="OED_psychotherapy" /> [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]] [[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala "[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]" - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji "[[Psihoanaliza|psihoanalize]]", kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi. [[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]<ref name="Eysenck_1952">{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.<ref name="IEP_Behaviorism">{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne "životne krize" koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju. Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].<ref name="Robertson_2010">{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani "treći val" kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma "treći val", smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.<ref name="Hofmann_2008">{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove. Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.<ref name="MindHacks_2007">{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Vrste == {{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}} Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;<ref name="Herink_1980">{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> do 1996. više od 450;<ref name="Maclennan_1996">{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.<ref name="Lebow_2008_Contemporary">{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Feltham_1997">{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu "čistu" vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.<ref name="Strupp_1984">{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Roth_2005">{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2 |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.<ref name="Norcross_2005">{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana. [[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije. Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa. Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]]. Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji "liječi" poremećaj. Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.<ref name="Crago_2006">{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta. Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.<ref name="Misch_2000">{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Humanističke psihoterapije === {{Glavni|Humanistička psihologija}} Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao "treća sila" u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.<ref name="Maslow_1962">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.<ref name="Stefaroi_2012">{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology & Psychotherapy, Sociology & Social Work, Pedagogy & Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].<ref name="Deurzen_Kenward_2011">{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gessmann_1996">{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}</ref> Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i "bezuslovnog pozitivnog prihvatanja" klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].<ref name="Rogers_1951">{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.<ref name="Gessmann_1996" /> Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.<ref name="Gessmann_1996" /> U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.<ref name="Gessmann_1996" /> [[Geštalt terapija]], izvorno nazivana "terapija koncentracijom", predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava "ovdje i sada". Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.<ref name="Wheeler_2013">{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup "ljudske datosti" ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Deci_Ryan_1985">{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Griffin_Tyrrell_2003">{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Corp_et_al_2008">{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Terapije usmjerene na uvid === {{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}} [[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti. Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:<ref name="Tartakovsky_2021">{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]<ref name="Sullivan_2011">{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[relacijska psihoanaliza]].<ref name="Mitchell_1988">{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]]. === Kognitivno-bihevioralne psihoterapije === {{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}} [[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).<ref name="Sundberg_Winebarger_Taplin_2002">{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje. [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja. Koncept psihoterapija "trećeg vala" odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].<ref name="Lebow_2008_Contemporary" /> [[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.<ref name="Markowitz_Weissman_2012">{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology & Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama. [[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).<ref name="IOCDF_ERP">{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.<ref name="Simpson_Koran_2013">{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na "hijerarhijski način", što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.<ref name="Riemann_BeyondOCD">{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_OCD_Guide">{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.<ref name="Alkan_etal_2025">{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goldberg_etal_2018">{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Calderone_etal_2024">{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.<ref name="Gkintoni_etal_2025">{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weder_2022">{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pascoe_etal_2017">{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.<ref name="Kaplan_etal_2018">{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PeresteloPerez_etal_2017">{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Li_etal_2022">{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[Kontingencijski menadžment|kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program "Seeking Safety".<ref name="Najavits_2009">{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley & Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Sistemske psihoterapije === {{Glavni|Sistemska terapija}} [[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]] [[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji. Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao "Northfield eksperimenti", nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.<ref name="Gessmann_2012">{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}</ref> === Ekspresivne psihoterapije === {{Glavni|Ekspresivna terapija}} [[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.<ref name="Malchiodi_2007">{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu. === Postmodernističke psihoterapije === Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na "dominantnu priču" koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.<ref name="Evans_etal_2010">{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Ostali psihoterapijski pristupi === [[Transpersonalna psihologija]] i s njom povezani terapijski pristupi promatraju klijenta u kontekstu duhovnog razumijevanja svijesti.<ref name="Gillette_Tartakovsky_2022">{{cite web |last1=Gillette |first1=Hope |last2=Tartakovsky |first2=Margarita |title=Basics of transpersonal psychology and applications in therapy |url=https://psychcentral.com/health/transpersonal-psychology-spiritual-therapy |website=Psych Central |date=2022 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Pozitivna psihoterapija]] (PPT) razvijena je 1968. kao metoda unutar humanističke i psihodinamske psihoterapije. Zasniva se na pozitivnoj slici o čovjeku te koristi pristup usmjeren na očuvanje i unapređenje zdravlja, razvoj ličnih potencijala i razumijevanje unutrašnjih konflikata. [[Hipnoterapija]] predstavlja oblik terapije koji se provodi dok se osoba nalazi u stanju [[Hipnoza|hipnoze]]. Najčešće se koristi s ciljem modifikacije ponašanja, emocionalnih reakcija i stavova. Hipnoterapija se primjenjuje u radu s različitim problemima, uključujući disfunkcionalne navike,<ref name="Johnson_Karkut_1994">{{cite journal |last1=Johnson |first1=David L. |last2=Karkut |first2=Richard T. |title=Performance by gender in a stop-smoking program combining hypnosis and aversion |journal=Psychological Reports |volume=75 |issue=2 |pages=851–857 |date=1994 |doi=10.2466/pr0.1994.75.2.851 |pmid=7862796 |s2cid=39850409 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.1994.75.2.851 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Barber_2001">{{cite journal |last1=Barber |first1=Joseph |title=Freedom from smoking: Integrating hypnotic methods and rapid smoking to facilitate smoking cessation |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=49 |issue=3 |pages=257–266 |date=2001 |doi=10.1080/00207140108410075 |pmid=11430159 |s2cid=29607578 |url=https://europepmc.org/article/med/11430159 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wynd_2005">{{cite journal |last1=Wynd |first1=Christine A. |title=Guided health imagery for smoking cessation and long-term abstinence |journal=Journal of Nursing Scholarship |volume=37 |issue=3 |pages=245–250 |date=2005 |doi=10.1111/j.1547-5069.2005.00042.x |pmid=16235865 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16235865/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ahijevych_etal_2000">{{cite journal |last1=Ahijevych |first1=Karen |last2=Yerardi |first2=Ruth |last3=Nedilsky |first3=Nancy |title=Descriptive outcomes of the American Lung Association of Ohio hypnotherapy smoking cessation program |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=48 |issue=4 |pages=374–387 |date=2000 |doi=10.1080/00207140008410367 |pmid=11011498 |s2cid=1116717 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11011498/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pekala_etal_2004">{{cite journal |last1=Pekala |first1=Ronald J. |last2=Maurer |first2=Ronald |last3=Kumar |first3=V.K. |last4=Elliott |first4=Nancy C. |title=Self-hypnosis relapse prevention training with chronic drug/alcohol users: Effects on self-esteem, affect, and relapse |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=46 |issue=4 |pages=281–297 |date=2004 |doi=10.1080/00029157.2004.10403613 |pmid=15190730 |s2cid=38903485 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403613 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[anksioznost]],<ref name="ONeill_etal_1999">{{cite journal |last1=O'Neill |first1=Lucy M. |last2=Barnier |first2=Amanda J. |last3=McConkey |first3=Kevin |title=Treating anxiety with self-hypnosis and relaxation |journal=Contemporary Hypnosis |volume=16 |issue=2 |pages=68–80 |date=1999 |doi=10.1002/ch.154 |url=https://bscah.co.uk/wp-content/uploads/2024/03/TREATING-ANXIETY-WITH-SELF-HYPNOSIS-AND-RELAXATION.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> bolesti povezane sa stresom,<ref name="Bryant_etal_2005">{{cite journal |last1=Bryant |first1=Richard A. |last2=Moulds |first2=Michelle L. |last3=Guthrie |first3=Rachel M. |last4=Nixon |first4=Reginald D.V. |title=The additive benefit of hypnosis and cognitive-behavioral therapy in treating acute stress disorder |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=73 |issue=2 |pages=334–340 |date=2005 |doi=10.1037/0022-006X.73.2.334 |pmid=15796641 |url=https://www.researchgate.net/publication/7938664_The_Additive_Benefit_of_Hypnosis_and_Cognitive-Behavioral_Therapy_in_Treating_Acute_Stress_Disorder |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Whitehouse_etal_1996">{{cite journal |last1=Whitehouse |first1=Wayne G. |last2=Dinges |first2=David F. |last3=Orne |first3=Emily C. |last4=Keller |first4=Steven E. |title=Psychosocial and immune effects of self-hypnosis training for stress management throughout the first semester of medical school |journal=Psychosomatic Medicine |volume=58 |issue=3 |pages=249–263 |date=1996 |doi=10.1097/00006842-199605000-00009 |pmid=8771625 |s2cid=43116854 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8771625/ |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> upravljanje bolom<ref name="Hammond_2007">{{cite journal |last1=Hammond |first1=D. Corydon |title=Review of the efficacy of clinical hypnosis with headaches and migraines |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=55 |issue=2 |pages=207–219 |date=2007 |doi=10.1080/00207140601177921 |pmid=17365074 |s2cid=19705476 |url=https://hypnosforeningen.se/wp-content/uploads/2024/02/HammondHeadaches.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> i programe ličnog razvoja.<ref name="Callen_1983">{{cite journal |last1=Callen |first1=Kenneth E. |title=Auto-hypnosis in long distance runners |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=26 |issue=1 |pages=30–36 |date=1983 |doi=10.1080/00029157.1983.10404135 |pmid=6678109 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.1983.10404135 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Psihodelična terapija]] obuhvata terapijske postupke u kojima se koriste psihodelične supstance, kao što su [[LSD]], [[psilocibinske gljive]], [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[MDMA]].<ref name="Pollan_2018">{{cite news |last1=Pollan |first1=Michael |title=My adventures with the trip doctors: The researchers and renegades bringing psychedelic drugs into the mental health mainstream |url=https://www.nytimes.com/interactive/2018/05/15/magazine/health-issue-my-adventures-with-hallucinogenic-drugs-medicine.html |magazine=The New York Times Magazine |date=2018 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od konvencionalnih psihijatrijskih lijekova, koji se obično uzimaju redovno ili prema potrebi, u psihodeličnoj terapiji pacijent učestvuje u produženoj psihoterapijskoj seansi tokom djelovanja psihodelične supstance. Takve seanse najčešće su praćene pripremnim susretima prije terapije i integracijskim seansama nakon nje, s ciljem razumijevanja i uključivanja stečenih iskustava u svakodnevni život.<ref name="Byock_2018">{{cite journal |last1=Byock |first1=Ira |title=Taking psychedelics seriously |journal=Journal of Palliative Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=417–421 |date=2018 |doi=10.1089/jpm.2017.0684 |pmid=29356590 |pmc=5867510 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5867510/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Carhart-Harris_2020">{{cite news |last1=Carhart-Harris |first1=Robin |title=We can no longer ignore the potential of psychedelic drugs to treat depression |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jun/08/psychedelic-drugs-treat-depression |work=The Guardian |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihodelična terapija često se poredi sa [[Šamanizam|šamanskim]] iscjeliteljskim ritualima autohtonih naroda. Istraživači ističu dvije osnovne razlike između ovih pristupa. Prva se odnosi na šamansko uvjerenje da postoji više stvarnosti koje se mogu istraživati kroz izmijenjena stanja svijesti, dok se druga odnosi na vjerovanje da su duhovna bića i entiteti koji se pojavljuju u snovima i vizijama stvarni.<ref name="Metzner_1998">{{cite journal |last1=Metzner |first1=R. |title=Hallucinogenic drugs and plants in psychotherapy and shamanism |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=30 |issue=4 |pages=333–341 |date=1998 |doi=10.1080/02791072.1998.10399709 |pmid=9924839 |url=http://psychonautdocs.com/docs/Metzner%20-%20Hallucinogenic%20Plants.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Carhart-Harris_2020" /> Dobrotvorna inicijativa [[Founders Pledge]] sastavila je istraživački izvještaj o isplativim mogućnostima doniranja za finansiranje psihoterapijskih tretmana potpomognutih psihodelicima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.<ref name="Samuel_2020">{{cite news |last1=Samuel |first1=Sigal |title=The case for funding psychedelics to treat mental health |url=https://www.vox.com/future-perfect/2020/10/9/21506664/psychedelics-mental-health-depression-ptsd-psilocybin-mdma |work=Vox |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hoeijmakers_Goth_2020">{{cite web |last1=Hoeijmakers |first1=Sjir |last2=Goth |first2=Aidan |title=Psychedelic-assisted mental health treatments executive summary |url=https://www.founderspledge.com/research/psychedelic-assisted-mental-health-treatments-executive-summary |website=Founders Pledge |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Tjelesna psihoterapija]], koja pripada području [[somatska psihologija|somatske psihologije]], usmjerena je na odnos između uma i tijela. Njen cilj je pristup dubljim slojevima psihe kroz razvijanje svjesnosti o tjelesnim procesima i [[emocije|emocionalnim iskustvima]]. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da su psihološki procesi i tjelesna iskustva međusobno povezani te da se emocionalni konflikti mogu manifestirati kroz tjelesne obrasce i napetosti. Razvijen je veći broj tjelesno orijentiranih pristupa, među kojima su karakterno-analitička [[vegetoterapija]] i orgonomija koje je razvio [[Wilhelm Reich]], zatim [[Tjelesna psihoterapija|bioenergetska analiza]], [[somatsko doživljavanje]] (somatic experiencing), integrativna tjelesna psihoterapija]], [[Hakomi|Hakomi psihoterapija]], senzomotorna psihoterapija, biosintezna psihoterapija i biodinamička psihoterapija. Tjelesnu psihoterapiju ne treba poistovjećivati s različitim oblicima [[Rad na tijelu (alternativna medicina)|rada na tijelu]] ili tjelesnim terapijama koje prvenstveno nastoje unaprijediti fizičko zdravlje direktnim djelovanjem na tijelo putem dodira, masaže ili manipulacije. Za razliku od njih, tjelesna psihoterapija koristi psihološke i psihoterapijske metode. Pored zapadnih psihoterapijskih tradicija, razvijeni su i brojni [[Autohtoni narodi|autohtoni]] terapijski pristupi. U pojedinim afričkim zemljama to uključuje terapiju obnove harmonije, mezeron terapiju te sistemske terapijske modele zasnovane na [[Ubuntu (filozofija)|Ubuntu filozofiji]]. Ovi pristupi naglašavaju međusobnu povezanost pojedinca i zajednice, društvenu odgovornost, pomirenje i obnovu narušenih odnosa kao osnovu psihološkog blagostanja.<ref name="Ofovwe">{{cite web |last1=Ofovwe |first1=Carol |title=Non Western therapies: A review of Meseron therapy, what's the way forward? |url=https://psychevisual.com/Video_by_Carol_Ofovwe_on_Non_Western_Therapies_a_review_of_Meseron_Therapy_what_rsquo_s_the_way_forward.html |website=Psyche Visual |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Somni_Sandlana_2014">{{cite journal |last1=Somni |first1=Shidz S. H. |last2=Sandlana |first2=N. S. |title=Reframing and redefining family therapy: Ubuntu perspective |journal=Mediterranean Journal of Social Sciences |volume=5 |issue=23 |pages=2158 |date=2014 |doi=10.5901/mjss.2014.v5n23p2158 |issn=2039-2117 |url=https://www.researchgate.net/publication/280823700_Reframing_and_Redefining_Family_Therapy_Ubuntu_Perspective |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Onyekwere_2013">{{cite journal |last1=Onyekwere |first1=E. P. |last2=Lekwas |first2=E. C. |last3=Eze |first3=E. J. |last4=Chukwunenyem |first4=N. F. |last5=Uchenna |first5=I. C. |title=Development of the harmony restoration measurement scale (cosmogram) part 1 |journal=IFE PsychologIA |volume=21 |issue=3 |date=2013 |url=https://www.ajol.info/index.php/ifep/article/view/91254 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Integrativna psihoterapija]] predstavlja nastojanje da se objedine ideje, teorijski koncepti i terapijske strategije iz više različitih psihoterapijskih pravaca.<ref name="Norcross_Goldfried_2005">{{cite book |editor1-last=Norcross |editor1-first=John C. |editor2-last=Goldfried |editor2-first=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |publisher=Oxford University Press |edition=2 |isbn=978-0-19-516579-1 |page=521 |url=https://www.google.ba/books/edition/Handbook_of_Psychotherapy_Integration/sIkRDAAAQBAJ?hl=en&gbpv=1&dq=Handbook+of+Psychotherapy+Integration&pg=PA521&printsec=frontcover |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj pristup podrazumijeva povezivanje osnovnih teorijskih postavki različitih škola psihoterapije, kao i kombinovanje terapijskih tehnika čija je djelotvornost potvrđena u praksi i istraživanjima. Među oblicima integrativne psihoterapije nalaze se [[multimodalna terapija]], [[Transteorijski model|transteorijski model]], ciklična psihodinamika, sistematski izbor tretmana, [[kognitivno-analitička terapija]], [[model unutrašnjih porodičnih sistema]], [[Multiteorijska psihoterapija|multiteorijska psihoterapija]] i konceptualna interakcija. U praksi mnogi iskusni psihoterapeuti tokom profesionalnog razvoja postepeno oblikuju vlastiti integrativni pristup, kombinujući elemente različitih teorijskih orijentacija i terapijskih metoda u skladu s potrebama pojedinog klijenta. === Dječija psihoterapija === {{Glavni|Dječija psihoterapija}} Psihoterapija kod djece mora biti prilagođena njihovim razvojnim potrebama i mogućnostima. U zavisnosti od uzrasta, [[dječija psihoterapija]] uglavnom se smatra jednim dijelom šire strategije pružanja podrške djetetu unutar porodičnog okruženja.<ref name="Skumin_1991">{{cite journal |last1=Skumin |first1=V. A. |title=Borderline mental disorders in chronic diseases of the digestive system in children and adolescents |trans-title=Granični psihički poremećaji kod hroničnih bolesti probavnog sistema kod djece i adolescenata |journal=Zhurnal nevropatologii i psikhiatrii imeni S.S. Korsakova |volume=91 |issue=8 |pages=81–84 |date=1991 |pmid=1661526 |url=https://europepmc.org/article/med/1661526 |access-date=25. 6. 2026 |language=ru}}</ref> Programi edukacije za dječije psihoterapeute redovno uključuju sadržaje iz [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], budući da razumijevanje psihološkog razvoja predstavlja važnu osnovu za rad s djecom. Kako djeca često nemaju razvijenu sposobnost da jasno verbaliziraju svoje misli i osjećaje, terapeuti koriste različita sredstva komunikacije i izražavanja. U terapijskom radu mogu se koristiti muzički instrumenti, pijesak, igračke, bojice, boje, glina, lutke, knjige ili društvene igre. Primjena [[Terapija igrom|terapije igrom]] često se zasniva na [[Psihodinamika|psihodinamskoj teoriji]], iako postoje i drugi teorijski pristupi koji koriste igru kao terapijsko sredstvo. Kroz igru dijete može izražavati emocije, konflikte i iskustva koja teško može opisati riječima. Pored direktnog rada s djetetom, a ponekad i umjesto njega, koristi može imati i rad s roditeljima ili starateljima. Roditelji mogu sarađivati s terapeutom, pohađati programe edukacije o roditeljstvu, učestvovati u [[Savjetovanje u procesu tugovanja|savjetovanju nakon gubitka bliske osobe]] ili poduzimati druge aktivnosti koje doprinose smanjenju stresnih okolnosti koje utječu na dijete. [[Trening upravljanja roditeljstvom]] predstavlja posebno djelotvoran oblik psihoterapijske intervencije kojim se roditelji podučavaju vještinama potrebnim za smanjenje problema u ponašanju kod djece. U mnogim slučajevima jedan psihoterapeut radi s roditeljem ili starateljem, dok drugi terapeut istovremeno radi s djetetom.<ref name="Schechter_Willheim_2009">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Willheim |first2=Erica |title=When parenting becomes unthinkable: Intervening with traumatized parents and their toddlers |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=48 |issue=3 |pages=249–253 |date=2009 |doi=10.1097/CHI.0b013e3181948ff1 |pmid=19242290 |url=https://www.researchgate.net/profile/Daniel-Schechter/publication/24039616_When_Parenting_Becomes_Unthinkable_Intervening_With_Traumatized_Parents_and_Their_Toddlers/links/5a722dc7a6fdcc53fe128c1b/When-Parenting-Becomes-Unthinkable-Intervening-With-Traumatized-Parents-and-Their-Toddlers.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga savremeni pristupi radu s djecom sve više naglašavaju važnost paralelnog rada s roditeljem i djetetom, uz individualni rad sa svakim od njih kada je to potrebno.<ref name="Lieberman_2005">{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |last2=Van Horn |first2=Patricia |last3=Ippen |first3=Chondra G. |title=Toward evidence-based treatment: Child-parent psychotherapy with preschoolers exposed to marital violence |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=44 |issue=12 |pages=1241–1248 |date=2005 |doi=10.1097/01.chi.0000181047.59702.58 |pmid=16292115 |url=https://childparentpsychotherapy.com/wp-content/uploads/2016/11/lieberman-vanhorn-ghosh-2005.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Donner_2008">{{cite journal |last1=Donner |first1=Michael B. |last2=VandeCreek |first2=Leon |last3=Gonsiorek |first3=John C. |last4=Fisher |first4=Celia B. |title=Balancing confidentiality: Protecting privacy and protecting the public |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=39 |issue=3 |pages=369–376 |date=2008 |doi=10.1037/0735-7028.39.3.369 |url=https://www.researchgate.net/publication/232549706_Balancing_Confidentiality_Protecting_Privacy_and_Protecting_the_Public |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Računarski podržane intervencije == {{Također pogledajte|Online savjetovanje|Tehnologija u liječenju mentalnih poremećaja}} Istraživanja o računarski podržanim i računarski zasnovanim psihoterapijskim intervencijama značajno su se intenzivirala tokom posljednje dvije decenije.<ref name="Andersson_2016">{{cite journal |last1=Andersson |first1=Gerhard |last2=Titov |first2=Nickolai |last3=Dear |first3=Blake F. |last4=Rozental |first4=Alexander |last5=Carlbring |first5=Per |title=Internet-delivered psychological treatments: From innovation to implementation |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=12 |issue=1 |pages=157–179 |date=2016 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-021815-093006 |issn=1548-5943 |pmid=26652054 |url=https://www.researchgate.net/publication/330092470_Internet-delivered_psychological_treatments_from_innovation_to_implementation |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hedman_2012">{{cite journal |last1=Hedman |first1=Erik |last2=Ljótsson |first2=Brjánn |last3=Lindefors |first3=Nils |title=Cognitive behavior therapy via the Internet: A systematic review of applications, clinical efficacy and cost-effectiveness |journal=Expert Review of Pharmacoeconomics & Outcomes Research |volume=12 |issue=6 |pages=745–764 |date=2012 |doi=10.1586/erp.12.67 |pmid=23252357 |s2cid=12867169 |url=https://www.researchgate.net/publication/233955978_Cognitive_behavior_therapy_via_the_Internet_A_systematic_review_of_applications_clinical_efficacy_and_cost-effectiveness |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj digitalnih tehnologija omogućio je stvaranje novih oblika psihološke podrške i psihoterapije, koji se koriste samostalno ili kao dopuna tradicionalnim terapijskim pristupima. Među najčešće istraživanim oblicima nalaze se: * Virtualna stvarnost (VR) – Virtualna stvarnost predstavlja računarski generisano okruženje koje simulira određena iskustva. U psihoterapiji se najčešće koristi za provođenje [[Terapija izlaganjem|terapije izlaganjem]], pri čemu se osoba postepeno suočava sa situacijama koje izazivaju strah ili nelagodu. Virtuelno okruženje može biti oblikovano tako da vjerno oponaša stvarni svijet, ali može sadržavati i zamišljene ili fantastične elemente koji omogućavaju stvaranje potpuno novih iskustava.<ref name="Miloff_2016">{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=4736108 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4736108/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miloff_2016_PMC5043228">{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=5043228 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5043228/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Računarski zasnovane intervencije, poznate i kao online intervencije ili internet intervencije – Ove intervencije uglavnom su osmišljene kao interaktivni programi samopomoći. Najčešće uključuju kombinaciju pisanog sadržaja, zvučnih zapisa, video materijala i različitih interaktivnih zadataka kojima se korisnicima pruža psihološka podrška ili terapijski sadržaj putem interneta.<ref name="Richards_2012">{{cite journal |last1=Richards |first1=Derek |last2=Richardson |first2=Thomas |title=Computer-based psychological treatments for depression: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=32 |issue=4 |pages=329–342 |date=2012 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.004 |hdl=2262/63861 |issn=0272-7358 |pmid=22466510 |url=https://www.tara.tcd.ie/bitstreams/a5d3c787-3233-4e2f-a1f2-7b2d77803aec/download |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Berger_2017">{{cite journal |last1=Berger |first1=Thomas |title=The therapeutic alliance in internet interventions: A narrative review and suggestions for future research |journal=Psychotherapy Research |volume=27 |issue=5 |pages=511–524 |date=2017 |doi=10.1080/10503307.2015.1119908 |pmid=26732852 |s2cid=4769067 |url=https://www.researchgate.net/publication/289524767_The_therapeutic_alliance_in_internet_interventions_A_narrative_review_and_suggestions_for_future_research |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Računarski podržana psihoterapija, poznata i kao kombinovana psihoterapija – Ovaj pristup povezuje tradicionalnu psihoterapiju licem u lice s online sadržajima ili [[Aplikativni softver|aplikativnim softverima]]. Digitalni alati koriste se kao podrška terapijskom procesu između susreta s terapeutom ili kao dodatni izvor edukacije, praćenja napretka i vježbanja terapijskih tehnika. Istraživanja su pokazala da se ovakav model može primjenjivati kako u individualnoj<ref name="Erbe_2017">{{cite journal |last1=Erbe |first1=Doris |last2=Eichert |first2=Hans-Christoph |last3=Riper |first3=Heleen |last4=Ebert |first4=David Daniel |title=Blending face-to-face and internet-based interventions for the treatment of mental disorders in adults: Systematic review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=19 |issue=9 |pages=e306 |date=2017 |doi=10.2196/jmir.6588 |issn=1438-8871 |pmc=5622288 |pmid=28916506 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5622288/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> tako i u grupnoj psihoterapiji.<ref name="Schuster_2018">{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Fichtenbauer |first2=Isabelle |last3=Sparr |first3=Verena Maria |last4=Berger |first4=Thomas |last5=Laireiter |first5=Anton-Rupert |title=Feasibility of a blended group treatment (bGT) for major depression: Uncontrolled interventional study in a university setting |journal=BMJ Open |volume=8 |issue=3 |pages=e018412 |date=2018 |doi=10.1136/bmjopen-2017-018412 |issn=2044-6055 |pmc=5857649 |pmid=29530905 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5857649/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schuster_2018_JMIR">{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Sigl |first2=Sophia |last3=Berger |first3=Thomas |last4=Laireiter |first4=Anton-Rupert |title=Patients' Experiences of Web- and Mobile-Assisted Group Therapy for Depression and Implications of the Group Setting: Qualitative Follow-Up Study |journal=JMIR Mental Health |volume=5 |issue=3 |pages=e49 |date=2018 |doi=10.2196/mental.9613 |issn=2368-7959 |pmc=6060305 |pmid=29997106 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6060305/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Telepsihoterapija === {{Glavni|Telepsihijatrija}} == Učinci == === Efikasnost === Postoje značajne rasprave u naučnoj zajednici o tome na koji način treba procjenjivati efikasnost psihoterapije. Jedno od centralnih pitanja odnosi se na to da li je psihoterapijsku efikasnost najbolje procjenjivati pomoću [[Randomizovano kontrolisano ispitivanje|randomizovanih kontrolisanih istraživanja]] ili individualizovanih, [[Nomotetski i idiografski pristup|idiografskih pristupa]] koji se usmjeravaju na jedinstvene osobine pojedinca.<ref name="Carey_2004">{{cite news |last=Carey |first=Benedict |title=For psychotherapy's claims, skeptics demand proof |url=https://www.nytimes.com/2004/08/10/science/for-psychotherapy-s-claims-skeptics-demand-proof.html |newspaper=The New York Times |date=2004 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od izazova u istraživanjima psihoterapije jeste donošenje odluke o tome šta koristiti kao [[placebo]] tretman (lažni tretman radi kontrole učinka) ili kao netretiranu [[Eksperimentalna i kontrolna grupa|kontrolnu grupu]]. Ova grupa često uključuje osobe koje se nalaze na listi čekanja za tretman ili primaju određeni oblik opće podrške bez specifične psihoterapijske intervencije. Za razliku od farmakoloških istraživanja, u kojima se placebo može relativno jednostavno primijeniti u obliku neaktivnog lijeka, u psihoterapiji je mnogo teže razviti odgovarajući ekvivalent placebo-tretmana. Zbog toga i dalje postoje različita tumačenja i metodološki pristupi u procjeni efikasnosti psihoterapije.<ref name="Jopling_2008">{{cite book |last=Jopling |first=David A. |title=Talking Cures and Placebo Effects |publisher=OUP Oxford |date=2008 |isbn=9780199239504 |series=International Perspectives in Philosophy & Psychiatry |url=https://books.google.ba/books?id=SPPr7HN7yugC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dodatni izazov predstavlja nastojanje da se psihoterapijski postupci standardiziraju i opišu kroz precizne terapijske priručnike te povežu s određenim dijagnostičkim kategorijama i simptomima. Takav pristup olakšava naučno istraživanje, ali pojedini autori smatraju da može zanemariti individualne potrebe klijenata i umanjiti fleksibilnost terapijskog procesa. S druge strane, zagovornici pristupa zasnovanog na dokazima ističu da njegove prednosti nadmašuju navedena ograničenja.<ref name="Roth_1996">{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What works for whom?: A critical review of psychotherapy research |publisher=Guilford Press |location=New York |date=1996 |isbn=9780898622768 |url=https://archive.org/details/whatworksforwhom0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeno je nekoliko formalnih modela za procjenu da li određeni psihoterapeut odgovara potrebama konkretnog klijenta. Jedan od primjera je Scarsdale psihoterapijska samoprocjena (SPSE).<ref name="Mohan_2017">{{cite web |last=Mohan |first=Sarah |title=Psychotherapy Self-Evaluation Form |url=https://medium.com/invisible-illness/psychotherapy-self-evaluation-form-c07fd306512b |website=Medium |date=2017 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, pojedini instrumenti ove vrste usmjereni su prvenstveno na specifične psihoterapijske škole i njihove teorijske koncepte. Mnogi psihoterapeuti smatraju da se složenost psihoterapijskog procesa ne može u potpunosti obuhvatiti standardiziranim upitnicima i mjernim instrumentima. Zbog toga se često oslanjaju na kliničko iskustvo, stručnu procjenu i teorijske argumente kako bi opravdali vrstu tretmana koju primjenjuju u praksi. S druge strane, brojni psihodinamski terapeuti sve više prihvataju pristupe zasnovane na dokazima te nastoje razvijati istraživačke metode koje su usklađene s njihovim teorijskim pretpostavkama.<ref name="Silverman_2005">{{cite journal |last=Silverman |first=Doris K. |title=What Works in Psychotherapy and How Do We Know?: What Evidence-Based Practice Has to Offer |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=306–312 |date=2005 |doi=10.1037/0736-9735.22.2.306 |url=https://www.researchgate.net/publication/232525920_WHAT_WORKS_IN_PSYCHOTHERAPY_AND_HOW_DO_WE_KNOW_What_Evidence-Based_Practice_Has_to_Offer |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od pionira istraživanja ishoda različitih psihoterapijskih metoda bio je [[Hans Eysenck]]. Eysenck je tvrdio da psihoterapija ne dovodi do značajnijeg poboljšanja stanja pacijenata te da je [[Bihevioralna terapija|bihevioralna terapija]] jedini efikasan oblik liječenja. Međutim, naknadne analize pokazale su ozbiljne nepravilnosti u dijelu njegovih istraživanja. Međutim, kasnije je otkriveno da je Eysenck (koji je preminuo 1997. godine) falsifikovao podatke u svojim studijama o ovoj temi, konstruišući rezultate koji su trebali pokazati da bihevioralna terapija postiže gotovo nevjerovatne uspjehe. Zbog toga su naučni časopisi tokom 2020. povukli četrnaest njegovih radova, te izdali 64 zvanična upozorenja (izjave o zabrinutosti) u vezi s njegovim publikacijama. Rod Buchanan, Eysenckov biograf, iznio je mišljenje da bi trebalo povući ukupno 87 Eysenckovih naučnih publikacija.<ref name="Eysenck_1991">{{cite journal |last1=Eysenck |first1=H. J. |last2=Grossarth-Maticek |first2=R. |title=Creative novation behaviour therapy as a prophylactic treatment for cancer and coronary heart disease: II. Effects of treatment |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=29 |issue=1 |pages=17–31 |year=1991 |doi=10.1016/S0005-7967(09)80003-X |pmid=2012585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2012585/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="KCL_Enquiry_2019">{{cite report |author=King's College London |title=King’s College London enquiry into publications authored by Professor Hans Eysenck with Professor Ronald Grossarth-Maticek |publisher=King's College London |date=2019 |url=https://retractionwatch.com/wp-content/uploads/2019/10/HE-Enquiry.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Marks_2019">{{cite journal |last=Marks |first=David F |title=The Hans Eysenck affair: Time to correct the scientific record |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=409–420 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318820931 |url=https://www.researchgate.net/publication/331292145_The_Hans_Eysenck_affair_Time_to_correct_the_scientific_record |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Marks_Buchanan_2019">{{cite journal |last1=Marks |first1=David F |last2=Buchanan |first2=Roderick D. |title=King’s College London’s enquiry into Hans J Eysenck’s ‘Unsafe’ publications must be properly completed |journal=Journal of Health Psychology |volume=25 |issue=1 |pages=3–6 |date=2019 |doi=10.1177/1359105319887791 |url=https://www.researchgate.net/publication/337952262_King's_College_London's_enquiry_into_Hans_J_Eysenck's_'Unsafe'_publications_must_be_properly_completed |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OGrady_2020">{{cite news |last=O'Grady |first=Cathleen |title=Misconduct allegations push psychology hero off his pedestal |url=https://www.science.org/content/article/misconduct-allegations-push-psychology-hero-his-pedestal |magazine=Science |date=2020 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pelosi_2019">{{cite journal |last=Pelosi |first=Anthony |title=Personality and fatal diseases: Revisiting a scientific scandal |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=421–439 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318822045 |url=https://www.researchgate.net/publication/331293382_Personality_and_fatal_diseases_Revisiting_a_scientific_scandal |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja također pokazuju da odgovor na psihoterapiju značajno varira među pojedincima. Kod određenog broja pacijenata ne dolazi do pouzdanih ili klinički značajnih promjena uprkos uključenosti u terapijski proces. Procjene ukazuju da se takav ishod može zabilježiti kod približno jedne trećine osoba koje učestvuju u psihoterapiji.<ref name="Wolpert_2016">{{cite journal |last=Wolpert |first=Miranda |title=Failure is an option |journal=The Lancet Psychiatry |volume=3 |issue=6 |pages=510–512 |date=2016 |doi=10.1016/S2215-0366(16)30075-X |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(16)30075-X/fulltext |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ==== Poređenje s drugim oblicima liječenja ==== Veliki međunarodni pregledi naučnih istraživanja pokazali su da je psihoterapija efikasna za brojne [[Mentalni poremećaj|mentalne poremećaje]] i psihološke poteškoće.<ref name="Campbell_2013" /><ref name="Woelbert_2015" /> Međutim, jedan pregledni rad (analiza ranijih analiza) iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su veličine učinaka i psihoterapijskih i farmakoterapijskih tretmana, u poređenju s uobičajenim tretmanom ili placebom, uglavnom bile male za većinu poremećaja i terapijskih pristupa. Autori su zaključili da je za daljnji napredak u području mentalnog zdravlja i za unapređenje strategija liječenja mentalnih poremećaja potrebana "[[promjena paradigme]] u istraživanjima".<ref name="Leichsenring_2022" /> Jedna od najdugotrajnijih rasprava u psihoterapijskim istraživanjima odnosi se na pitanje da li su pojedini psihoterapijski pravci efikasniji od drugih. U izdanju priručnika ''Handbook of Counseling Psychology'' iz 2008. se navodi: "Metaanalize studija o psihoterapiji dosljedno su pokazale da među različitim terapijskim pristupima ne postoje značajne razlike u ishodima liječenja".<ref name="Brown_Lent_2008">{{cite book |last1=Brown |first1=Steven D. |last2=Lent |first2=Robert W. |editor1-last=Brown |editor1-first=Steven D. |editor2-last=Lent |editor2-first=Robert W. |title=Handbook of Counseling Psychology |edition=4 |publisher=John Wiley & Sons |location=Hoboken, NJ |year=2008 |pages=250 |isbn=978-0-470-09622-2 |url=https://archive.org/details/isbn_9780470096222/page/250 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U priručniku se dalje navodi da "postoji malo dokaza koji sugerišu da određeni terapijski pristup dosljedno postiže bolje rezultate od drugih u liječenju pojedinih psiholoških poremećaja".<ref name="Brown_Lent_2008" /> Ova pojava u stručnoj literaturi poznata je kao "[[Presuda ptice Dodo]]", nazvana prema prizoru iz romana Alisa u zemlji čuda u kojem Dodo nakon utrke proglašava da su svi učesnici pobijedili i da svi dobijaju nagradu. Istraživači su sve veću pažnju usmjeravaju na identifikaciju faktora koji su zajednički svim psihoterapijama i koji, kako se čini, objašnjavaju ovaj fenomen. Ovaj pristup poznat je kao [[teorija zajedničkih faktora]]. Među najčešće navođenim zajedničkim faktorima nalaze se: kvalitet terapijskog odnosa, način interpretacije problema i suočavanje s bolnim emocijama.<ref name="Nolen_Hoeksema_2014">{{cite book |last=Nolen-Hoeksema |first=Susan |title=Abnormal psychology |edition=6 |publisher=McGraw-Hill Education |location=New York, NY |year=2014 |pages=53–54 |isbn=978-0-07-734916-5 |url=https://archive.org/details/isbn_9781308211503 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wampold_Imel_2015">{{cite book |last1=Wampold |first1=Bruce E. |last2=Imel |first2=Zac E. |title=The Great Psychotherapy Debate: The Evidence for What Makes Psychotherapy Work |edition=2 |publisher=Routledge |year=2015 |isbn=978-1-136-67267-5 |url=https://books.google.ba/books?id=ljZyBgAAQBAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Benish_2008">{{cite journal |last1=Benish |first1=Steven G. |last2=Imel |first2=Zac E. |last3=Wampold |first3=Bruce E. |title=The relative efficacy of bona fide psychotherapies for treating posttraumatic stress disorder: A meta-analysis of direct comparisons |journal=Clinical Psychology Review |volume=28 |issue=6 |pages=746–758 |year=2008 |doi=10.1016/j.cpr.2007.10.005 |pmid=18055080 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272735807001845 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miller_2008">{{cite journal |last1=Miller |first1=Scott D. |last2=Wampold |first2=Bruce E. |last3=Varhely |first3=Katelyn |title=Direct comparisons of treatment modalities for youth disorders: A meta-analysis |journal=Psychotherapy Research |volume=18 |issue=1 |pages=5–14 |year=2008 |doi=10.1080/10503300701472131 |pmid=18815962 |s2cid=13004118 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/31._psychotherapycomparison_offoryouthmillerwampolod2008.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Studije o ishodima psihoterapije često su predmet kritika zbog toga što su previše udaljene od stvarne kliničke prakse. U takvim istraživanjima obično učestvuju pažljivo odabrani terapeuti koji su prošli opsežnu obuku i stručni nadzor, dok su sami pacijenti često nereprezentativni za tipičnu populaciju zbog primjene strogih kriterijuma za uključivanje ili isključivanje iz istraživanja. Ovakve okolnosti direktno utječu na [[Kriza replikacije|replikabilnost]] (mogućnost ponavljanja naučnih rezultata u drugim istraživanjima) i ograničavaju mogućnost da se ti zaključci uopće primijene na terapeute koji rade u stvarnoj praksi.<ref name="Wampold_Imel_2015" /><ref name="Leichsenring_2017">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=F |last2=Abbass |first2=A |last3=Hilsenroth |first3=MJ |last4=Leweke |first4=F |last5=Luyten |first5=P |last6=Keefe |first6=JR |last7=Midgley |first7=N |last8=Rabung |first8=S |last9=Salzer |first9=S |last10=Steinert |first10=C |title=Biases in research: risk factors for non-replicability in psychotherapy and pharmacotherapy research |journal=Psychological Medicine |volume=47 |issue=6 |pages=1000–1011 |date=2017 |doi=10.1017/s003329171600324x |pmid=27955715 |s2cid=1872762 |url=http://discovery.ucl.ac.uk/1532689/1/Replicability%2033%20Psychological%20Medicine.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Uprkos tim ograničenjima, specifične terapije su testirane za primjenu kod konkretnih mentalnih poremećaja.<ref name="Norcross_2011">{{cite book |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |title=Psychotherapy Relationships That Work: Evidence-Based Responsiveness |edition=2. |publisher=Oxford University Press |year=2011 |isbn=978-0-19-987621-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_That_Work.html?id=gtD8yUe1n5YC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu rezultata takvih istraživanja, stručne i regulatorne organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama donijele su preporuke za liječenje različitih stanja.<ref name="NICE_2026">{{cite web |title=Mental health, behavioural and neurodevelopmental conditions |url=https://www.nice.org.uk/guidance/conditions-and-diseases/mental-health-behavioural-and-neurodevelopmental-conditions |publisher=National Institute for Health and Care Excellence (NICE) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_Guidelines">{{cite web |title=Clinical Practice Guideline Development |url=https://www.apa.org/about/offices/directorates/guidelines/clinical-practice |publisher=American Psychological Association (APA) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_Practice_Guidelines">{{cite web |title=American Psychiatric Association Practice Guidelines |url=https://psychiatryonline.org/books/guidelines |publisher=American Psychiatric Association |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među najznačajnijim dugoročnim istraživanjima psihoterapije ističe se Helsinška studija psihoterapije. U ovom opsežnom kliničkom istraživanju praćeni su pacijenti s [[Anksioznost|anksioznim]] i depresivnim poremećajima koji su bili uključeni u različite oblike psihoterapijskog tretmana. Rezultati su pokazali da su pacijenti uključeni u kratkotrajne terapije ([[Kratka terapija usmjerena na rješenje|terapiju usmjerenu na rješenja]] i kratku [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]]), ostvarivali brže početno poboljšanje. Međutim, tokom petogodišnjeg praćenja veće i trajnije koristi zabilježene su kod osoba koje su učestvovale u dugotrajnoj psihoterapiji ili [[Psihoanaliza|psihoanalizi]]. Istraživanje je također pokazalo da nekoliko faktora povezanih s pacijentom i terapeutom mogu predviđati podobnost za različite oblike psihoterapije.<ref name="Knekt_2013">{{cite journal |last1=Knekt |first1=Paul |last2=Heinonen |first2=Erkki |last3=Härkäpää |first3=Kristiina |last4=Järvikoski |first4=Aila |last5=Virtala |first5=Esa |last6=Rissanen |first6=Julius |last7=Lindfors |first7=Olavi |collaboration=The Helsinki Psychotherapy Study Group |title=Randomized trial on the effectiveness of long- and short-term psychotherapy on psychosocial functioning and quality of life during a 5-year follow-up |journal=Nordic Journal of Psychiatry |volume=67 |issue=1 |pages=59–68 |year=2013 |doi=10.3109/08039488.2012.680910 |pmid=22563790 |s2cid=30877764 |url=https://www.researchgate.net/publication/280030695_Randomized_trial_on_the_effectiveness_of_long-_and_short-term_psychotherapy_on_psychosocial_functioning_and_quality_of_life_during_a_5-year_follow-up |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Metaanalize su pokazale da su [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) i [[psihodinamska psihoterapija]] približno jednako efikasne u liječenju depresije.<ref name="Moran_2017">{{cite journal |last=Moran |first=Mark |title=Psychodynamic Therapy Found ‘Equivalent’ to CBT Across Disorders |journal=Psychiatric News |volume=52 |issue=15 |year=2017 |doi=10.1176/appi.pn.2017.7a4 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.pn.2017.7a4 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Metaanaliza]] objavljena 2014, koja je obuhvatila više od 11.000 pacijenata, pokazala je da je [[interpersonalna psihoterapija]] (IPT) približno jednako efikasna kao [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) u liječenju depresije. Međutim, kod [[Poremećaji hranjenja|poremećaja hranjenja]] interpersonalna psihoterapija pokazala se manje efikasnom od KBT-a.<ref name="Cuijpers_2016">{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Donker |first2=Tara |last3=Weissman |first3=Myrna M. |last4=Ravitz |first4=Paula |last5=Cristea |first5=Ioana A. |title=Interpersonal Psychotherapy for Mental Health Problems: A Comprehensive Meta-Analysis |journal=American Journal of Psychiatry |volume=173 |issue=7 |pages=680–687 |year=2016 |doi=10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kada je riječ o djeci i [[Adolescencija|adolescent]]ima, [[Metaanaliza|metaanaliza]] iz 2014, koja je obuhvatila gotovo 4.000 ispitanika, pokazala je da su [[interpersonalna psihoterapija]] i [[kognitivno-bihevioralna terapija]] među najuspješnijim psihoterapijskim metodama za liječenje depresivnih poremećaja u ovoj populaciji.<ref name="Zhou_2015">{{cite journal |last1=Zhou |first1=Xinyu |last2=Hetrick |first2=Sarah E |last3=Cuijpers |first3=Pim |last4=Qin |first4=Bin |last5=Barth |first5=Jürgen |last6=Whittington |first6=Craig J |last7=Cohen |first7=David |last8=Del Giovane |first8=Cinzia |last9=Liu |first9=Yiyun |last10=Michael |first10=Kurt D |last11=Zhang |first11=Yuqing |last12=Weisz |first12=John R |last13=Xie |first13=Peng |title=Comparative efficacy and acceptability of psychotherapies for depression in children and adolescents: A systematic review and network meta-analysis |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=2 |pages=207–222 |date=2015 |doi=10.1002/wps.20217 |pmid=26043339 |pmc=4471978 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4471978/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Neželjeni efekti === Istraživanja o [[Neželjeni efekti|neželjenim efektima]] psihoterapije relativno su ograničena u poređenju s istraživanjima o njenoj efikasnosti. Iako se psihoterapija općenito smatra sigurnim oblikom liječenja, dostupni podaci ukazuju na to da kod određenog broja pacijenata može doći do pogoršanja simptoma ili pojave novih poteškoća tokom terapijskog procesa. Procjene iz različitih istraživanja pokazuju da se pogoršanje stanja može javiti kod približno 3% do 15% pacijenata, pri čemu se rezultati razlikuju zavisno od karakteristika klijenta, terapeuta i vrste primijenjene terapije.<ref name="Hardy_2019">{{cite journal |last1=Hardy |first1=Gillian E |last2=Bishop-Edwards |first2=Lindsey |last3=Chambers |first3=Eleni |last4=Connell |first4=Janice |last5=Dent-Brown |first5=Kim |last6=Kothari |first6=Gemma |last7=O’Hara |first7=Rachel |last8=Parry |first8=Glenys D |title=Risk factors for negative experiences during psychotherapy |journal=Psychotherapy Research |volume=29 |issue=3 |pages=403–414 |year=2019 |issn=1050-3307 |doi=10.1080/10503307.2017.1393575 |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/123234/3/NegTherapyExperiences%20Accepted%20version%20.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Farquharson_2020">{{cite book |last=Farquharson |first=Lorna |chapter=Adverse effects of psychological therapies |editor-last1=Tribe |editor-first1=Rachel |editor-last2=Morrissey |editor-first2=Jean |title=The handbook of professional, ethical and research practice for psychologists, counsellors, psychotherapists and psychiatrists |edition=3. |publisher=Routledge |location=Abingdon; New York |year=2020 |pages=129–140 |doi=10.4324/9780429428838-11 |isbn=978-1-138-35207-0 |oclc=1130376524 |s2cid=216525848 |chapter-url=https://uel-repository.worktribe.com/output/434360/adverse-effects-of-psychological-therapies |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jarrett_2016">{{cite web |last=Jarrett |first=Christian |title=How often does psychotherapy make people feel worse? |url=https://www.bps.org.uk/research-digest/how-often-does-psychotherapy-make-people-feel-worse |website=Research Digest |publisher=British Psychological Society |date=2016 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među mogućim neželjenim posljedicama psihoterapije navode se: pogoršanje postojećih ili razvoj potpuno novih simptoma, narušavanje odnosa s bliskim osobama, [[Društvena stigma|društvenu stigmu]] i stvaranje zavisnosti o terapiji.<ref name="Linden_2014">{{cite journal |last1=Linden |first1=Michael |last2=Schermuly-Haupt |first2=Marie-Luise |title=Definition, assessment and rate of psychotherapy side effects |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=3 |pages=306–309 |date=1. 10. 2014 |doi=10.1002/wps.20153 |pmid=25273304 |pmc=4219072 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4219072/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja također ukazuju da pojedine terapijske metode, kao i individualne karakteristike terapeuta, mogu nositi različite nivoe rizika. Istovremeno, određene osobine klijenata, poput težine psiholoških problema, prethodnih traumatskih iskustava ili specifičnih obrazaca ličnosti, mogu povećati vjerovatnoću pojave neželjenih ishoda.<ref name="Farquharson_2020" /> Važno je razlikovati nuspojave psihoterapije koje se mogu javiti i kada je terapija stručno i etički provedena od štete nastale zbog nestručnog rada, neetičkog ponašanja terapeuta ili profesionalnih propusta. Dok se prvi slučaj smatra mogućim, iako nepoželjnim dijelom terapijskog procesa, drugi predstavlja oblik profesionalne greške ili zloupotrebe koji ne proizlazi iz same prirode psihoterapije.<ref name="Linden_2014" /> === Pridržavanje terapije === Pridržavanje terapije ili [[komplijansa pacijenata]] odnosi se na stepen u kojem se pacijent dosljedno uključuje u psihoterapijski proces, odnosno redovno prisustvuje terapijskim seansama i izvršava postavljene zadatke. Ovo predstavlja jedan od glavnih izazova u kliničkoj praksi. Stopa odustajanja od terapije - odnosno prijevremeni prekid tretmana - kreće se u rasponu od 30% do 60%, što djelimično zavisi i od samog načina definisanja tog pojma. Ovaj raspon je nešto niži u istraživačkim okruženjima zbog različitih faktora, kao što su specifičan odabir klijenata i način njihovog uvođenja u proces. Prijevremeni prekid tretmana u prosjeku se povezuje s različitim demografskim i kliničkim karakteristikama klijenata, osobinama samih terapeuta, kao i s dinamikom njihovog međusobnog odnosa tokom liječenja.<ref name="Strauss_2010">{{cite book |last1=Strauss |first1=Jennifer L. |last2=Guerra |first2=Vito S. |last3=Marx |first3=Christine E. |last4=Eggleston |first4=A. Meade |last5=Calhoun |first5=Patrick S. |chapter=Chapter 9: Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |editor-last=Bosworth |editor-first=Hayden |title=Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |publisher=Springer New York |date=2010 |pages=215 |isbn=978-1-4419-5865-5 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=uiuXxI6wBSQC&pg=PA215 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wierzbicki_1993">{{cite journal |last1=Wierzbicki |first1=Michael |last2=Pekarik |first2=Gene |title=A meta-analysis of psychotherapy dropout |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=24 |issue=2 |pages=190–195 |year=1993 |doi=10.1037/0735-7028.24.2.190 |url=https://www.researchgate.net/publication/307557461_Meta-analysis_of_Psychotherapy_Dropout |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Visok nivo odustajanja od terapije doveo je do kritika koje se odnose na njenu praktičnu relevantnost i efikasnost psihoterapije.<ref name="Egan_2005">{{cite journal |last=Egan |first=Jonathan |title=Dropout and related factors in therapy |journal=The Irish Psychologist |volume=32 |issue=2 |pages=27–30 |year=2005 |url=https://www.researchgate.net/publication/262530470_Dropout_and_related_factors_in_therapy |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi psiholozi u svom terapijskom radu koriste zadatke između seansi (domaće zadaće) kao sastavni dio tretmana. Ovakvi zadaci naročito su zastupljeni u kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT), gdje se smatraju važnim elementom terapijskog procesa i "aktivnim sastojkom" iscjeljenja. Iako ne postoje precizni podaci o učestalosti njihovog neizvršavanja, smatra se da je to relativno česta pojava.<ref name="Strauss_2010" /> S druge strane, istražuje se i dosljednost samih terapeuta u pridržavanju terapijskih protokola i tehnika - što je poznato kao "integritet tretmana" ili "vjernost protokolu" - pri čemu su dobijeni složeni i različiti rezultati.<ref name="Dinger_2015">{{cite book |last1=Dinger |first1=Ulrike |last2=Zilcha-Mano |first2=Sigal |last3=Dillon |first3=Justina |last4=Barber |first4=Jacques P |chapter=Therapist Adherence and Competence in Psychotherapy Research |editor-last=Cautin |editor-first=Robin L. |editor-last2=Lilienfeld |editor-first2=Scott O. |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=Wiley-Blackwell |year=2015 |pages=1–5 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp340 |isbn=978-1-118-62539-2 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp340 |url=https://digitalcommons.sacredheart.edu/faculty/24/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, u okviru psihoterapije zasnovane na dokazima, praćenje vjernosti protokolu smatra se važnim dijelom istraživanja ishoda liječenja i osiguravanja kvaliteta u kliničkoj praksi. === Mehanizmi promjene === Još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način psihoterapija postiže uspješne rezultate u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]].<ref name="Cuijpers_2019">{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Reijnders |first2=Mirjam |last3=Huibers |first3=Marcus J.H. |title=The Role of Common Factors in Psychotherapy Outcomes |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=207–231 |date=2019 |issn=1548-5943 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |hdl=1871.1/fc5d7d73-48fb-40f3-9c56-05a7995d9888 |pmid=30550721 |url=https://doi.org/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Različiti psihoterapijski pristupi povezani su s različitim teorijskim objašnjenjima o tome koje promjene kod osobe dovode do uspješnog terapijskog ishoda. Općenito, smatra se da procesi emocionalne aktivacije i [[pamćenje|pamćenja]] imaju značajnu ulogu u psihoterapijskim promjenama. Jedna teorija, koja kombinuje ove aspekte, postavlja pretpostavku da do trajne promjene dolazi u onoj mjeri u kojoj se pokrene neuropsihološki mehanizam rekonsolidacije pamćenja (ponovnog učvršćivanja sjećanja), koji je potom sposoban da u ta sjećanja integriše nova emocionalna iskustva.<ref name="Centonze_2005">{{cite journal |last1=Centonze |first1=Diego |last2=Siracusano |first2=Alberto |last3=Calabresi |first3=Paolo |last4=Bernardi |first4=Giorgio |title=Removing pathogenic memories: a neurobiology of psychotherapy |journal=Molecular Neurobiology |volume=32 |issue=2 |pages=123–132 |date=2005 |doi=10.1385/MN:32:2:123 |pmid=16215277 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16215277/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ecker_2012">{{cite book |last1=Ecker |first1=Bruce |last2=Ticic |first2=Robin |last3=Hulley |first3=Laurel |title=Unlocking the Emotional Brain: Eliminating Symptoms at Their Roots Using Memory Reconsolidation |edition=Illustrated |publisher=Routledge |date=2012 |isbn=978-1-136-64017-9 |url=https://books.google.ba/books?id=fQpd13K0gHUC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Welling_2012">{{cite journal |last=Welling |first=Hans |title=Transformative emotional sequence: towards a common principle of change |journal=Journal of Psychotherapy Integration |volume=22 |issue=2 |pages=109–136 |date=2012 |doi=10.1037/a0027786 |citeseerx=10.1.1.1004.236 |url=http://www.integra.pt/textos/tes.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lane_2015">{{cite journal |last1=Lane |first1=Richard D. |last2=Ryan |first2=Lee |last3=Nadel |first3=Lynn |last4=Greenberg |first4=Leslie |title=Memory reconsolidation, emotional arousal, and the process of change in psychotherapy: New insights from brain science |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=38 |year=2015 |doi=10.1017/S0140525X14000041 |url=http://www.coherencetherapy.org/files/Ecker-etal_2015_Minding-the-Findings.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Opće kritike === Neki kritičari izražavaju skepticizam prema pretpostavci da sama psihoterapijski odnos posjeduje značajnu iscjeljujuću moć.<ref name="Masson_2012">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |title=Against Therapy: Emotional Tyranny and the Myth of Psychological Healing |publisher=Histria Books |date=2012 |isbn=978-1-611-87376-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Against_Therapy.html?id=CTa5jj7Jm_cC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Epstein_1995">{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=The illusion of psychotherapy |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, N.J. |date=1995 |isbn=978-1-56000-215-4 |oclc=32086626 |url=https://archive.org/details/illusionofpsycho0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Feltham_1999">{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Controversies in Psychotherapy and Counselling |publisher=SAGE |date=1999 |isbn=978-0-761-95641-9 |url=https://books.google.ba/books?id=5B4qh-YyVDgC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori u potpunosti odbacuju psihoterapiju kao naučnu disciplinu koja zahtijeva profesionalne praktičare,<ref name="Dawes_1994">{{cite book |last=Dawes |first=Robyn M. |title=House of cards: psychology and psychotherapy built on myth |publisher=Free Press |location=New York |year=1994 |isbn=978-0-02-907205-9 |oclc=28675086 |url=https://archive.org/details/houseofcardspsyc00dawerich |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> dajući prednost ili neprofesionalnoj pomoći (samopomoći i podršci zajednice)<ref name="Dawes_1994" /> ili biomedicinskim tretmanima.<ref name="Watters_1999">{{cite book |last1=Watters |first1=Ethan |last2=Ofshe |first2=Richard |title=Therapy's delusions, the myth of the unconscious and the exploitation of today's walking worried |publisher=Scribner |location=New York |year=1999 |isbn=978-0-684-83584-6 |oclc=40467398 |url=https://archive.org/details/therapysdelusion00etha_0 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari su također ukazivali na mogućnost da vrijednosti, uvjerenja i tehnike koje primjenjuju terapeuti mogu imati ne samo korisne nego i štetne posljedice za klijente (ili posredno za druge ljude u klijentovom životu).<ref name="Barlow_2010">{{cite journal |last=Barlow |first=David H. |title=Negative Effects From Psychological Treatments |journal=American Psychologist |volume=65 |issue=1 |pages=13–49 |date=2010 |doi=10.1037/a0015643 |pmid=20063906 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/40._barlow_2010_neg_effects_of_ebp.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Dorpat_1996">{{cite book |last=Dorpat |first=Theodore L. |title=Gaslighting, the double whammy, interrogation, and other methods of covert control in psychotherapy and psychoanalysis |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, NJ |year=1996 |isbn=978-1-56821-828-1 |oclc=34548677 |url=https://archive.org/details/gaslightingdoubl0000dorp |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Basseches_1997">{{cite journal |last=Basseches |first=Michael |title=A developmental perspective on psychotherapy process, psychotherapists' expertise, and 'meaning-making conflict' within therapeutic relationships: part II |journal=Journal of Adult Development |volume=4 |issue=2 |pages=85–106 |date=1997 |doi=10.1007/BF02510083 |s2cid=143991100 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02511846 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi resursi koji su dostupni osobi koja doživljava emocionalnu patnju - podrška prijatelja, vršnjaka i članova porodice, razgovori sa vjerskim službenicima, samostalno čitanje, zdrava fizička aktivnost, lično istraživanje i vlastite strategije suočavanja s problemima - mogu imati značajnu vrijednost. Kritičari ističu da su se ljudi suočavali s krizama, prolazili kroz teške društvene probleme i pronalazili rješenja na životne izazove mnogo prije nastanka psihoterapije kao profesionalne djelatnosti.<ref name="Furedi_2004">{{cite book |last=Furedi |first=Frank |title=Therapy Culture: Cultivating Vulnerability in an Uncertain Age |edition=Illustrated, reprint |publisher=Psychology Press |date=2004 |isbn=978-0-415-32159-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Therapy_Culture.html?id=gGkHK7Y9-dwC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, pojedini autori smatraju da je psihoterapija u savremenoj psihijatriji nedovoljno iskorištena i nedovoljno istražena, uprkos tome što pokazuje značajan potencijal u liječenju mentalnih poremećaja u poređenju sa stagnacijom u razvoju novih lijekova. Kao argument navodi se činjenica da se istraživanja psihoterapije finansiraju u znatno manjoj mjeri u odnosu na istraživanja lijekova, iako brojni dokazi potvrđuju njenu efikasnost te ukazuju da mnogi pacijenti daju prednost psihoterapijskim tretmanima u odnosu na farmakološke intervencije.<ref name="Friedman_2015">{{cite news |last=Friedman |first=Richard A. |title=Psychiatry's identity crisis |url=https://www.stateofmind.it/wp-content/uploads/2015/09/Psychiatry%E2%80%99s-Identity-Crisis-The-New-York-Times.pdf |format=PDF |work=[[The New York Times]] |date=2015 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dodatne kritike psihoterapije razvijene su iz perspektiva [[Feminizam|feminističkih]], [[Socijalni konstruktivizam|konstrukcionističkih]] i [[Analiza diskursa|diskursno-analitičkih]] izvora.<ref name="Cushman_1995">{{cite book |last=Cushman |first=Philip |title=Constructing the self, constructing America: A cultural history of psychotherapy |publisher=Addison-Wesley |location=Boston |year=1995 |isbn=978-0-201-62643-8 |oclc=30976460 |url=https://archive.org/details/constructingself00cush |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Rose_1996">{{cite book |last=Rose |first=Nikolas S. |title=Inventing our selves: psychology, power, and personhood |series=Cambridge studies in the history of psychology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK; New York |year=1996 |doi=10.1017/CBO9780511752179 |isbn=978-0-521-43414-0 |oclc=33440952 |url=https://www.researchgate.net/profile/Nikolas-Rose/publication/49554042_Inventing_Our_Selves/links/00b7d5217881e7f114000000/Inventing-Our-Selves.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Loewenthal_2015">{{cite book |editor-last=Loewenthal |editor-first=Del |title=Critical psychotherapy, psychoanalysis and counselling: Implications for practice |publisher=Palgrave Macmillan |location=Houndmills, Hampshire; New York |year=2015 |doi=10.1057/9781137460585 |isbn=978-1-137-46057-8 |oclc=898925104 |url=https://www.academia.edu/110033560/Critical_Psychotherapy_Psychoanalysis_and_Counselling |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U osnovi ovih pristupa nalazi se pitanje [[Moć (društvena i politička)|moći]] i načina na koji se ona manifestuje unutar terapijskog odnosa.<ref name="Rose_1996" /><ref name="House_2012">{{cite journal |last=House |first=Richard |title=Psychotherapy, politics and the 'common factor' of power |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=10 |issue=2 |pages=157–160 |date=2012 |doi=10.1002/ppi.1260 |url=https://www.academia.edu/105174976/Psychotherapy_Politics_and_the_Common_Factor_of_Power |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U tom pogledu, izražava se zabrinutost da se klijenti - kako unutar tako i izvan terapijske ordinacije - uvjeravaju da sebe i svoje poteškoće razumiju na način koji je isključivo usklađen s terapijskim idejama.<ref name="Epstein_1995" /><ref name="Rose_1996" /> Posljedica toga može biti potiskivanje ili marginalizacija alternativnih načina razumijevanja ljudskih problema, uključujući feminističke,<ref name="McLellan_1999">{{cite journal |last=McLellan |first=Betty |title=The prostitution of psychotherapy: a feminist critique |journal=British Journal of Guidance & Counselling |volume=27 |issue=3 |pages=325–337 |date=1999 |doi=10.1080/03069889908256274 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03069889908256274 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ekonomske,<ref name="Pavon-Cuellar_2014">{{cite journal |last=Pavón-Cuéllar |first=David |title=The Freudo-Marxist tradition and the critique of psychotherapeutic ideology |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=12 |issue=3 |pages=208–219 |date=2014 |doi=10.1002/ppi.1336 |url=https://ojs.aut.ac.nz/psychotherapy-politics-international/article/download/447/367 |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ili duhovne perspektive.<ref name="Moodley_West_2005">{{cite book |editor-last=Moodley |editor-first=Roy |editor-last2=West |editor-first2=William |title=Integrating traditional healing practices into counseling and psychotherapy |publisher=SAGE Publications |year=2005 |isbn=978-0-7619-3046-4 |oclc=57283684 |url=https://archive.org/details/integratingtradi0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari sugerišu da se situacija idealizuje kada se o terapiji razmišlja isključivo kao o odnosu pomoći. Umjesto toga, oni tvrde da je to u osnovi politička praksa u kojoj se određene kulturološke ideje i postupci podržavaju, dok se drugi podrivaju ili diskvalifikuju. Iz ove perspektive, odnos između terapeuta i klijenta neizbježno je povezan s društvenim odnosima moći i političkom dinamikom.<ref name="Epstein_1995" /><ref name="Epstein_2006">{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=Psychotherapy as religion: the civil divine in America |publisher=University of Nevada Press |location=Reno, NV |year=2006 |isbn=978-0-87417-678-0 |oclc=62889079 |url=https://archive.org/details/psychotherapyasr0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Throop_2009">{{cite book |last=Throop |first=E. |title=Psychotherapy, American Culture, and Social Policy: Immoral Individualism |series=Culture, Mind, and Society |publisher=Palgrave Macmillan US |year=2009 |isbn=978-0-230-61835-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_American_Culture_and_Socia.html?id=dfXHAAAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među najutjecajnijim autorima koji su razvijali ovakvu kritiku bio je francuski filozof [[Michel Foucault]].<ref name="Marks_2017">{{cite journal |last=Marks |first=Sarah |title=Psychotherapy in historical perspective |journal=History of the Human Sciences |volume=30 |issue=2 |pages=3–16 |date=2017 |doi=10.1177/0952695117703243 |pmc=5484460 |pmid=28690369 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5484460/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Guilfoyle_2005">{{cite journal |last=Guilfoyle |first=Michael |title=From therapeutic power to resistance? Therapy and cultural hegemony |journal=Theory & Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=101–124 |date=2005 |doi=10.1177/0959354305049748 |s2cid=145491324 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0959354305049748 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Isack_Hook_1995">{{cite conference |last=Isack |first=Sharonne |last2=Hook |first2=Derek |title=The psychological imperialism of psychotherapy |book-title=1st Annual South African Qualitative Methods Conference: "A spanner in the works of the factory of truth" |location=Johannesburg, South Africa |publisher=Critical Methods Society |date=1995 |url=https://www.criticalmethods.org/hook.html |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Edukacija == Edukacija psihoterapeuta razlikuje se zavisno od pravnih propisa u različitim zemljama, mada uglavnom podrazumijeva kombinaciju akademskog obrazovanja i kliničke prakse.<ref name="WHO_2021">{{cite book |author=World Health Organization |title=Mental Health ATLAS 2020 |publisher=World Health Organization |date=2021 |isbn=978-92-4-003670-3 |url=https://iris.who.int/server/api/core/bitstreams/912699ec-18d0-4b78-be50-366c2f8ec616/content |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina regulatornih okvira zahtijeva da praktičari posjeduju postdiplomsku ili doktorsku kvalifikaciju, iz oblasti kao što su [[psihologija]], [[savjetodavna psihologija]], [[klinički socijalni rad]] ili [[psihijatrija]].<ref name="APA_Career_Clinical_Counseling">{{cite web |author=American Psychological Association |title=A Career in Clinical or Counseling Psychology |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/clinical/education-training |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NZPB_Want_To_Register">{{cite web |author=New Zealand Psychologists Board |title=Want to register? |url=https://psychologistsboard.org.nz/want-to-register/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored samog obrazovanja, specijalizanti obično moraju završiti značajan broj sati supervizirane kliničke prakse kako bi razvili profesionalne kompetencije, praktične vještine i sposobnost etičkog prosuđivanja.<ref name="Kim_et_al_2022">{{cite journal |last=Kim |first=Hee Sun |last2=Yoon |first2=Seowon |last3=Son |first3=Gaeun |last4=Hong |first4=Euntaek |last5=Clinton |first5=Amanda |last6=Grus |first6=Catherine L. |last7=Murphy |first7=David |last8=Siegel |first8=Alex M. |last9=Karayianni |first9=Eleni |last10=Ezenwa |first10=Michael O. |last11=Zara |first11=Georgia |last12=Gutiérrez |first12=Germán |last13=Balva |first13=Daniel |last14=Chey |first14=Jeanyung |last15=Choi |first15=Kee-Hong |title=Regulations governing psychologists: An international survey |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=53 |issue=6 |pages=541–552 |year=2022 |doi=10.1037/pro0000470 |issn=1939-1323 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fpro0000470 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ACA_Licensure_Requirements">{{cite web |author=American Counseling Association |title=Licensure Requirements |url=https://www.counseling.org/resources/licensure-requirements |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovni programi mogu biti zasnovani na različitim pedagoškim modelima, kao što je [[model "naučnik–praktičar"]], koji povezuje naučno istraživanje s kliničkom primjenom, ili [[model "praktičar–učenjak"]], koji naglasak stavlja na neposrednu kliničku obuku i praktičnu primjenu postojećih naučnih saznanja.<ref name="Stahl_et_al_2025">{{cite journal |last=Stahl |first=Linnea |last2=Carroll |first2=Bridgette |last3=Callahan |first3=Jennifer L. |title=Examination for professional practice in psychology performance across doctoral psychology programs: Associations with degree type, specialty area, and accreditation status |journal=Training and Education in Professional Psychology |volume=19 |issue=4 |pages=344–352 |year=2025 |doi=10.1037/tep0000528 |issn=1931-3926 |url=https://www.researchgate.net/publication/395028673_Examination_for_Professional_Practice_in_Psychology_Performance_Across_Doctoral_Psychology_Programs_Associations_With_Degree_Type_Specialty_Area_and_Accreditation_Status |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini savremeni programi edukacije naglašavaju koncept [[Vježbanje (metoda učenja)|namjerne prakse]], koji podrazumijeva sistematsko uvježbavanje određenih kliničkih vještina uz kontinuiranu povratnu informaciju stručnjaka s ciljem unapređenja terapijske efikasnosti.<ref name="Rousmaniere_et_al_2017">{{cite book |editor=Rousmaniere, Tony |editor2=Goodyear, Rodney K. |editor3=Miller, Scott D. |editor4=Wampold, Bruce E. |title=The Cycle of Excellence: Using Deliberate Practice to Improve Supervision and Training |publisher=Wiley |year=2017 |isbn=978-1-119-16558-3 |url=https://books.google.nl/books?id=Ka2hDgAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi specijalizovani psihoterapijski pravci, kao što su [[kognitivno-bihevioralna terapija]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) ili [[psihodinamska psihoterapija]], zahtijevaju dodatnu postdiplomsku certifikaciju koja se stječe u okviru specijalizovanih stručnih instituta. Akreditacijska tijela, državne institucije i profesionalna udruženja nadziru ove programe kako bi osigurali da praktičari ispunjavaju propisane standarde stručnog rada i profesionalnog ponašanja.<ref name="CACREP_2024_Standards">{{cite web |author=Council for Accreditation of Counseling and Related Educational Programs |title=2024 CACREP Standards |url=https://www.cacrep.org/for-programs/2024-cacrep-standards/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBS_California">{{cite web |author=California Board of Behavioral Sciences |title=California Board of Behavioral Sciences |url=https://www.bbs.ca.gov/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BPS_Who_We_Are">{{cite web |author=British Psychological Society |title=Who we are |url=https://www.bps.org.uk/who-we-are |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U mnogim zemljama kontinuirano stručno usavršavanje predstavlja zakonsku ili profesionalnu obavezu, čime se osigurava da psihoterapeuti redovno prate razvoj naučnih istraživanja, novih terapijskih metoda i profesionalnih standarda.<ref name="ASPPB_Home">{{cite web | author=Association of State and Provincial Psychology Boards |title=Navigating Interjurisdictional Practice: Understanding Ethical and Regulatory Obligations |url=https://asppb.net/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Vidi također == * [[Poboljšanje pristupa psihološkim terapijama]] (IAPT) * [[Spisak psihoterapijskih časopisa]] * [[Fizikalna terapija]] * [[Psihosomatska medicina]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |title=When You Don't Know Where to Turn: A Self-diagnosing Guide to Counseling and Therapy |date=1987 |last=Bartlett |first=Steven J. |publisher=Contemporary Books |isbn=978-0-8092-4829-2 |url=https://www.gutenberg.org/ebooks/44926}} * {{cite book |title=Introduction to the Psychotherapies |edition=4 |date=2006 |last=Bloch |first=Sidney |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-852092-1}} * {{cite book |title=Handbook of Racial-Cultural Psychology and Counseling |date=2005 |editor-last=Carter |editor-first=Robert T. |oclc=54905669 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0000/5845/77/L-G-0000584577-0002326933.pdf}} Two volumes. * {{cite book |title=Theory and Practice of Counseling and Psychotherapy |edition=10th |date=2015 |last=Corey |first=Gerald |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-305-26372-7 |url=https://cpcglobal.org/publications/Theory%20and%20Practice%20of%20Counseling%20and%20Psychotherapy-%20Corey-%209ed.pdf}} * {{cite book |title=The Neuroscience of Psychotherapy: Healing the Social Brain |edition=3 |date=2017 |last=Cozolino |first=Louis |publisher=National Geographic Books |isbn=978-0-393-71264-3}} * {{cite book |title=Handbook of Sexual Orientation and Gender Diversity in Counseling and Psychotherapy |date=2017 |publisher=American Psychological Association |editor1-last=DeBord |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Fischer |editor2-first=Ann R. |editor3-last=Bieschke |editor3-first=Kathleen J. |editor4-last=Perez |editor4-first=Ruperto M. |isbn=978-1-4338-2306-0}} * {{cite book |title=A Critical History of Psychotherapy |date=2023 |last1=Foschi |first1=Renato |last2=Innamorati |first2=Marco |publisher=Routledge, Taylor & Francis |isbn=978-1-032-36402-5}} Two volumes. * {{cite book |title=International Perspectives on Psychotherapy |date=2017 |publisher=Springer |editor-last=Hofmann |editor-first=Stefan G. |isbn=978-3-319-56193-6}} * {{cite book |title=The Complete Adult Psychotherapy Treatment Planner |edition=6 |date=2021 |last1=Jongsma |first1=Arthur E. |last2=Peterson |first2=L. Mark |last3=Bruce |first3=Timothy J. |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-118-06786-4}} * {{cite book |title=Culturally Alert Counseling: A Comprehensive Introduction |editor-last=McAuliffe |editor-first=Garrett J. |edition=3 |date=2021 |publisher=SAGE Publications |isbn=978-1-4833-7821-3}} * {{cite book |title=Systems of Psychotherapy: A Transtheoretical Analysis |edition=8 |date=2014 |editor1-last=Prochaska |editor1-first=James O. |editor2-last=Norcross |editor2-first=John C. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-285-17602-4 |url=https://ravanamooz.ir/wp-content/uploads/2024/05/pdf-%D8%B2%D8%A8%D8%A7%D9%86-%D8%A7%D8%B5%D9%84%DB%8C-%D9%BE%D8%B1%D9%88%DA%86%D8%A7%D8%B3%DA%A9%D8%A7.pdf}} * {{cite book |title=Voices of Color: First-Person Accounts of Ethnic Minority Therapists |date=2005 |editor1-last=Rastogi |editor1-first=Mudita |editor2-last=Wieling |editor2-first=Elizabeth |isbn=0-7619-2890-1}} * {{cite book |title=Psychotherapy: An Introduction for Psychiatry Residents and Other Mental Health Trainees |date=2005 |last=Slavney |first=Phillip R. |publisher=JHU Press |isbn=0-8018-8096-3}} * {{cite book |title=The Basics of Psychotherapy: An Introduction to Theory and Practice |date=2010 |last=Wampold |first=Bruce E. |publisher=American Psychological Association |isbn=978-1-4338-0750-3 |url=https://archive.org/details/basicsofpsychoth0000wamp}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoterapija| ]] fdta34kqxby1xhzu8xuea9v191gvlqf 15 535571 3900949 3900945 2026-06-27T12:35:25Z Panasko 146730 /* Preimenovanje članaka */ odgovor 3900949 wikitext text/x-wiki == Preimenovanje članaka == Zamolio bih da neko (ako možeš ti @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] preko AWB) da se preusmjere članci iz ovog "Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu XXXX." u "Sastavi reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u nogometu XXXX." Naziv je dosta bolji i konkretniji. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 23:18, 26 juni 2026 (CEST) :@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ako dobro razumijem treba premjestiti clanke u ovoj kategoriji? Treba li nesto u clancima mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:09, 27 juni 2026 (CEST) ::Samo trebalo preimenovat, pošto je format isti sem godine. Vidim da je riješeno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 13:57, 27 juni 2026 (CEST) :::Jeste, zavrsio sam ja premjestanja, najlakse je ručno jer nisam siguran kako bih to uradio AWB-om. Javi ako još šta treba. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:35, 27 juni 2026 (CEST) ani2fwfmtk21ep8ygygzqryfvkire1j 0 535574 3900951 3900933 2026-06-27T12:47:00Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3900951 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:20180927-RD-LSC-0048_(44259432605).jpg|mini|desno|300px|Seansa telementalnog zdravlja (psihoterapija na daljinu)]] '''Telepsihijatrija''' ili '''telementalno zdravlje''' jeste područje [[Telezdravstvo|telemedicine]] koje podrazumijeva primjenu [[Telekomunikacije|telekomunikacijskih]] tehnologija, najčešće [[Videotelefonija|videokonferencijskih]] veza i telefonskih poziva, za pružanje [[Psihijatrija|psihijatrijske]] i drugih oblika zaštite [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] na daljinu.<ref name="APA_Telepsychiatry">{{cite web |author=American Psychiatric Association |title=What is Telepsychiatry? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/telepsychiatry |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NIMH_Telemental_Health">{{cite web |author=National Institute of Mental Health |title=Getting Mental Health Support Virtually |url=https://www.nimh.nih.gov/health/publications/what-is-telemental-health |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Omogućava pružanje dijagnostičkih, terapijskih i savjetodavnih usluga bez fizičkog prisustva terapeuta i pacijenta na istoj lokaciji. Istraživanja pokazuju da telepsihijatrija može biti efikasan oblik pružanja usluga mentalnog zdravlja. Kratkoročno, njena prihvatljivost i efikasnost mogu biti uporedive s psihijatrijskom i [[psihoterapija|psihoterapijskom]] zaštitom koja se pruža neposrednim kontaktom između terapeuta i pacijenta (licem u lice).<ref name="Schlief_et_al_2022">{{cite journal |last=Schlief |first=M. |last2=Saunders |first2=K. R. |last3=Appleton |first3=R. |last4=Barnett |first4=P. |last5=Vera San Juan |first5=N. |last6=Foye |first6=U. |display-authors=et al |title=Synthesis of the Evidence on What Works for Whom in Telemental Health: Rapid Realist Review |journal=Interactive Journal of Medical Research |volume=11 |issue=2 |pages=e38239 |year=2022 |doi=10.2196/38239 |issn=1929-073X |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9524537/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dosadašnji nalazi također ukazuju da su terapijski procesi ostvareni putem telepsihijatrije usporedivi s onima u neposrednom radu, uključujući promjene u neadaptivnim obrascima mišljenja i ponašanja.<ref name="Schuster_et_al_2022">{{cite journal |last=Schuster |first=R. |last2=Fischer |first2=E. |last3=Jansen |first3=C. |last4=Napravnik |first4=N. |last5=Rockinger |first5=S. |last6=Steger |first6=N. |display-authors=et al |title=Blending Internet-based and tele group treatment: Acceptability, effects, and mechanisms of change of cognitive behavioral treatment for depression |journal=Internet Interventions |volume=29 |pages=100551 |year=2022 |doi=10.1016/j.invent.2022.100551 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9204733/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Primjena telepsihijatrije može unaprijediti dostupnost usluga mentalnog zdravlja, posebno osobama koje žive u udaljenim područjima ili imaju otežan pristup zdravstvenim ustanovama. Istovremeno, njena efikasnost može biti ograničena nedostatkom odgovarajućih digitalnih uređaja, pristupa [[internet]]u ili potrebnih [[Informatička pismenost|digitalnih vještina]]. Budući da su [[siromaštvo]] i drugi oblici društvene nejednakosti povezani i s većim rizikom od razvoja poremećaja mentalnog zdravlja i sa slabijim pristupom digitalnim tehnologijama, [[Digitalni jaz|digitalna isključenost]] predstavlja značajan izazov za ravnopravno pružanje usluga telementalnog zdravlja.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Značajan podsticaj razvoju telepsihijatrije desio se tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. Tokom tog perioda službe za zaštitu mentalnog zdravlja u [[Ekonomija visokog dohotka|zemljama s visokim prihodima]] u velikoj su mjeri prilagodile svoj rad pružanju usluga na daljinu, što je omogućilo kontinuitet liječenja u uslovima ograničenog neposrednog kontakta. Takav način rada pokazao se efikasnim i prihvatljivim u vanrednim okolnostima, iako su istovremeno izražene određene zabrinutosti u vezi s njegovom dugoročnom primjenom i održivošću.<ref name="Appleton_et_al_2021">{{cite journal |last=Appleton |first=R. |last2=Williams |first2=J. |last3=Vera San Juan |first3=N. |last4=Needle |first4=J. J. |last5=Schlief |first5=M. |last6=Jordan |first6=H. |display-authors=et al |title=Implementation, Adoption, and Perceptions of Telemental Health During the COVID-19 Pandemic: Systematic Review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=23 |issue=12 |pages=e31746 |year=2021 |doi=10.2196/31746 |issn=1438-8871 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8664153/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Definicija == označava upotrebu telekomunikacijskih tehnologija, uključujući videokonferencije, glasovne pozive i tekstualne poruke, radi pružanja usluga zaštite mentalnog zdravlja na daljinu.<ref name="APA_Telepsychiatry" /><ref name="NIMH_Telemental_Health" /> Kao grana telemedicine, obuhvata širok spektar usluga, uključujući različite oblike [[Psihoterapija|psihoterapije]] (individualnu, [[Grupna psihoterapija|grupnu]], [[Porodična terapija|porodičnu]]) [[Psihijatrijska procjena|psihijatrijske procjene]] te propisivanje i praćenje [[Farmakologija|farmakoterapije]].<ref name="APA_Telepsychiatry" /> Telemedicina podrazumijeva primjenu telekomunikacijskih tehnologija za pružanje zdravstvenih usluga kada pacijent i zdravstveni radnik nisu na istoj lokaciji.<ref name="APA_Telepsychiatry" /> == Efikasnost == Usluge telementalnog zdravlja mogu biti efikasne u ublažavanju simptoma i poboljšanju [[Kvalitet života (zdravstvena njega)|kvaliteta života]] osoba s [[Mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]]. Korisnici koji se dobrovoljno opredijele za ovakav način pružanja zaštite, kao i osobe kojima je pristup zdravstvenim ustanovama otežan, uglavnom ih ocjenjuju pozitivno zbog veće dostupnosti i jednostavnijeg pristupa zaštiti mentalnog zdravlja.<ref name="Salmoiraghi_Hussain_2015">{{cite journal |last=Salmoiraghi |first=A. |last2=Hussain |first2=S. |title=A Systematic Review of the Use of Telepsychiatry in Acute Settings |journal=Journal of Psychiatric Practice |volume=21 |issue=5 |pages=389–393 |year=2015 |doi=10.1097/PRA.0000000000000103 |issn=1538-1145 |pmid=26348806 |s2cid=205955427 |url=https://journals.lww.com/practicalpsychiatry/abstract/2015/09000/a_systematic_review_of_the_use_of_telepsychiatry.9.aspx |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bashshur_et_al_2016">{{cite journal |last=Bashshur |first=R. L. |last2=Howell |first2=J. D. |last3=Krupinski |first3=E. A. |last4=Harms |first4=K. M. |last5=Bashshur |first5=N. |last6=Doarn |first6=C. R. |title=The Empirical Foundations of Telemedicine Interventions in Primary Care |journal=Telemedicine and e-Health |volume=22 |issue=5 |pages=342–375 |year=2016 |doi=10.1089/tmj.2016.0045 |issn=1530-5627 |pmc=4860623 |pmid=27128779 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4860623/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Snoswell_et_al_2021">{{cite journal |last=Snoswell |first=Centaine L. |last2=Chelberg |first2=Georgina |last3=De Guzman |first3=Keshia R. |last4=Haydon |first4=Helen M. |last5=Thomas |first5=Emma E. |last6=Caffery |first6=Liam J. |display-authors=et al |title=The clinical effectiveness of telehealth: A systematic review of meta-analyses from 2010 to 2019 |journal=Journal of Telemedicine and Telecare |volume=29 |issue=9 |pages=669–684 |year=2021 |doi=10.1177/1357633X211022907 |issn=1357-633X |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1357633X211022907 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U poređenju s neposrednim pružanjem zdravstvene zaštite, usluge koje se ostvaruju putem videopoziva mogu kratkoročno biti podjednako prihvatljive i efikasne, a pojedina istraživanja ukazuju i na manji broj propuštenih termina.<ref name="Barnett_et_al_2021">{{cite journal |last=Barnett |first=P. |last2=Goulding |first2=L. |last3=Casetta |first3=C. |last4=Jordan |first4=H. |last5=Sheridan-Rains |first5=L. |last6=Steare |first6=T. |display-authors=et al |title=Implementation of Telemental Health Services Before COVID-19: Rapid Umbrella Review of Systematic Reviews |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=23 |issue=7 |pages=e26492 |year=2021 |doi=10.2196/26492 |issn=1438-8871 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8335619/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Appleton_et_al_2021" /><ref name="Schuster_et_al_2022" /> Efikasnost telepsihijatrije u velikoj mjeri zavisi od načina na koji je organizovana i prilagođena potrebama korisnika. Najbolji rezultati postižu se kada je pružanje usluga personalizovano i fleksibilno te kada se uvažavaju preferencije korisnika u pogledu načina komunikacije, uključujući izbor između videopoziva i telefonskog poziva. Budući da se te preferencije mogu mijenjati tokom vremena ili razlikovati od jednog termina do drugog, preporučuje se njihovo redovno preispitivanje kako bi se održala prihvatljivost i efikasnost pružene zaštite. Telepsihijatrija je najuspješnija kada se pruža na personalizovan i fleksibilan način. Uzimanje u obzir ličnih preferencija korisnika usluga o tome žele li primati njegu na daljinu, te da li putem videopoziva ili telefonskog poziva, rezultira prihvatljivijom i efikasnijom uslugom. Ove se preferencije mogu mijenjati tokom vremena i razlikovati od termina do termina, zbog čega ih je neophodno redovno preispitivati.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> === Prednosti i ograničenja === Telepsihijatrija može unaprijediti dostupnost usluga mentalnog zdravlja, posebno osobama koje žive u [[selo|ruralnim]] područjima ili imaju [[Tjelesni invaliditet|tjelesne poteškoće]] koje otežavaju putovanje do zdravstvenih ustanova. Pružanje usluga na daljinu smanjuje potrebu za putovanjem (koje može biti naporno ili skupo u smislu vremena i novca) kao i potrebu za organizovanjem i plaćanjem čuvanja djece.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> U područjima s manjom gustoćom naseljenosti lakše je organizovati grupne psihoterapijske programe putem interneta, jer je jednostavnije okupiti dovoljan broj učesnika nego u lokalnoj zajednici.<ref name="Schuster_et_al_2022" /> Za osobe čije psihičke poteškoće otežavaju ili onemogućavaju dolazak na terapiju, telepsihijatrija može predstavljati prikladan oblik liječenja. Također može biti prihvatljivija osobama koje zbog stigme izbjegavaju odlazak u ustanove za zaštitu mentalnog zdravlja. Međutim, kod određenih pacijenata, naročito onih koji imaju izražene [[Paranoja|paranoidne]] ideje ili [[Anksiozni poremećaj|anksiozne poremećaje]], korištenje komunikacije na daljinu može pojačati simptome ili izazvati dodatnu nelagodu, zbog čega ovakav oblik liječenja nije podjednako prikladan za sve korisnike.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Jedan od najvećih izazova predstavlja [[Digitalni jaz|Digitalna isključenost]]. Primjena modela u kojem se usluge prvenstveno pružaju putem digitalnih tehnologija može narušiti [[zdravstvena pravičnost|zdravstvenu pravičnost]], jer su upravo socijalno ugrožene grupe često one koje nemaju odgovarajuću opremu, stabilnu internetsku vezu ili dovoljno razvijene digitalne vještine.<ref name="Greer_et_al_2019">{{cite journal |last=Greer |first=Ben |last2=Robotham |first2=Dan |last3=Simblett |first3=Sara |last4=Curtis |first4=Hannah |last5=Griffiths |first5=Helena |last6=Wykes |first6=Til |display-authors=et al |title=Digital Exclusion Among Mental Health Service Users: Qualitative Investigation |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=21 |issue=1 |year=2019 |doi=10.2196/11696 |issn=1439-4456 |pmc=6329420 |pmid=30626564 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6329420/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj problem može pogoditi mnoge grupe korisnika, uključujući [[Beskućništvo|beskućnike]], pacijente na bolničkim odjelima, starije osobe, osobe s [[demencija|demencijom]], malu djecu, osobe koje žive u siromaštvu, [[Izbjeglica|izbjeglice]], pripadnike [[Romi|romske populacije]] i druge ranjive grupe.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Osim tehničke dostupnosti, važan izazov predstavlja i osiguravanje privatnosti. Mnogi korisnici nemaju prostor u kojem mogu nesmetano razgovarati o osjetljivim temama, zbog čega se mogu osjećati nelagodno ili ograničeno tokom terapijskih susreta. Dodatne poteškoće odnose se na uspostavljanje i održavanje [[Terapijski odnos|terapijskog odnosa]], kao i na provođenje kvalitetne psihijatrijske procjene.<ref name="Appleton_et_al_2021" /> [[Upotrebljivost|Jednostavnost korištenja]] digitalne platforme takođe je važan faktor u tome koliko je usluga telepsihijatrije inkluzivna.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Kada videopoziv nije moguć ili prihvatljiv, mogu se koristiti telefonski razgovori ili tekstualna komunikacija, iako takvi oblici kontakta obično omogućavaju kraće i manje sadržajne terapijske razgovore.<ref name="Chen_et_al_2022">{{cite journal |last=Chen |first=Patricia V |last2=Helm |first2=Ashley |last3=Caloudas |first3=Steve G |last4=Ecker |first4=Anthony |last5=Day |first5=Giselle |last6=Hogan |first6=Julianna |last7=Lindsay |first7=Jan |display-authors=et al |title=Evidence of Phone vs Video-Conferencing for Mental Health Treatments: A Review of the Literature |journal=Current Psychiatry Reports |volume=24 |issue=10 |pages=529–539 |year=2022 |doi=10.1007/s11920-022-01359-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9437398/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Upotreba videopoziva može izmijeniti način na koji se prenose verbalni i neverbalni komunikacijski signali, što kod pojedinih korisnika usluga, posebno onih koji se prvi put uključuju u zaštitu [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], može izazvati osjećaj nelagode ili otežati uspostavljanje terapijskog odnosa. Terapijski kvalitet pružanja usluga telementalnog zdravlja može se unaprijediti primjenom odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera, kao što su pravilno postavljanje kamere, osiguravanje odgovarajućeg osvjetljenja te korištenje stabilne i brze internetske veze na obje strane, čime se smanjuje vjerovatnoća prekida slike, kašnjenja zvuka i drugih tehničkih smetnji.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Pružanje zaštite mentalnog zdravlja putem videopoziva među [[Stručnjak za mentalno zdravlje|stručnim osobljem u oblasti mentalnog zdravlja]] uglavnom se smatra korisnim zbog mogućnosti unapređenja dostupnosti zdravstvene zaštite i povećanja efikasnosti pružanja usluga. Pozitivan stav prema telepsihijatriji najčešće je prisutan kada su osigurani odgovarajuća obuka, tehnička podrška, jasne smjernice i pouzdana digitalna infrastruktura. S druge strane, nedostatak ovih uslova može otežati njegovu primjenu i smanjiti spremnost stručnjaka za korištenje ovog oblika rada. Istovremeno, dio stručnog osoblja izražava zabrinutost u vezi sa sigurnošću sistema, zaštitom podataka, pravnom odgovornošću i očuvanjem povjerljivosti prilikom pružanja psihijatrijske zaštite putem videopoziva.<ref name="Connolly_et_al_2020">{{cite journal |last=Connolly |first=Samantha L |last2=Miller |first2=Christopher J |last3=Lindsay |first3=Jan A |last4=Bauer |first4=Mark S |title=A systematic review of providers’ attitudes toward telemental health via videoconferencing |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=27 |issue=2 |pages=e12311 |year=2020 |doi=10.1111/cpsp.12311 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9367168/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Uspješna implementacija telepsihijatrije zahtijeva razvoj smjernica i organizacijskih modela koji nastaju kroz saradnju zdravstvenih stručnjaka i korisnika usluga.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> == Poddiscipline == Telepsihijatrija obuhvata različite poddiscipline u zavisnosti od konteksta u kojem se usluge pružaju. === Telepsihijatrija od kuće === Psihijatrijska podrška koja se pruža osobama u njihovom domu ili drugom privatnom okruženju naziva se "Telepsihijatrija od kuće" ili "Telepsihijatrija direktno do korisnika". Za njenu primjenu u pravilu su potrebni [[web-kamera]], odgovarajući uređaj i stabilna internetska veza.<ref name="Ikelheimer_2008">{{cite journal |last=Ikelheimer |first=Douglas M |title=Treatment of Opioid Dependence via Home-Based Telepsychiatry |journal=Psychiatric Services |volume=59 |issue=10 |pages=1218–1219 |year=2008 |doi=10.1176/appi.ps.59.10.1218-a |pmid=18832513 |url=https://www.researchgate.net/publication/23297081_Treatment_of_Opioid_Dependence_via_Home-Based_Telepsychiatry |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj ovog modela povezuje se s nedostatkom psihijatara i potrebom da se zaštita mentalnog zdravlja učini dostupnijom osobama koje žive u ruralnim i udaljenim područjima.<ref name="Schlief_et_al_2022" /><ref name="Lambert_Wertheimer_2016">{{cite journal |last=Lambert |first=K. |last2=Wertheimer |first2=M. |date=2016 |title=Telepsychiatry: Who, What, Where, and How |journal=Psychiatric News |volume=51 |issue=3 |pages=1 |doi=10.1176/appi.pn.2016.2a13 |url=https://psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/appi.pn.2016.2a13 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prije započinjanja liječenja potrebno je pribaviti informisani pristanak pacijenta, procijeniti sigurnost pružanja usluge na daljinu, osigurati korištenje zaštićenih videokonferencijskih platformi radi očuvanja privatnosti te omogućiti standard njege kao u tradicionalnoj ordinaciji.<ref name="Schlief_et_al_2022" /><ref name="Lambert_Wertheimer_2016" /> Istraživanja pokazuju da telepsihijatrija ostvaruje slične terapijske rezultate i dijagnostičku pouzdanost kao i liječenje uživo.<ref name="Hubley_et_al_2016">{{cite journal |last=Hubley |first=Sam |last2=Lynch |first2=Sarah B |last3=Schneck |first3=Christopher |last4=Thomas |first4=Marshall |last5=Shore |first5=Jay |title=Review of key telepsychiatry outcomes |journal=World Journal of Psychiatry |volume=6 |issue=2 |pages=269–282 |year=2016 |doi=10.5498/wjp.v6.i2.269 |pmc=4919267 |pmid=27354970 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4919267/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hilty_et_al_2018">{{cite journal |last=Hilty |first=Donald M |last2=Sunderji |first2=Nadiya |last3=Suo |first3=Shannon |last4=Chan |first4=Steven |last5=McCarron |first5=Robert M |title=Telepsychiatry and other technologies for integrated care: evidence base, best practice models and competencies |journal=International Review of Psychiatry |volume=30 |issue=6 |pages=292–309 |year=2018 |doi=10.1080/09540261.2019.1571483 |pmid=30821540 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30821540/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref>Zadovoljstvo pacijenata ovim oblikom liječenja uglavnom je visoko, dok zdravstveni radnici iskazuju nešto niži stepen zadovoljstva. Zadovoljstvo pacijenata telepsihijatrijom uglavnom je visoko, iako zdravstveni radnici navode niže nivoe zadovoljstva u poređenju s pacijentima.<ref name="Hubley_et_al_2016" /> Iako početna ulaganja mogu biti veća, telepsihijatrija dugoročno može smanjiti troškove zahvaljujući manjoj potrebi za putovanjima.<ref name="Hubley_et_al_2016" /> Istovremeno, jedan od njenih nedostataka jeste to što pojedini pacijenti u vlastitom domu nemaju dovoljno privatnosti za nesmetano održavanje terapijskih seansi.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> === Forenzička telepsihijatrija === Forenzička telepsihijatrija podrazumijeva pružanje psihijatrijskih usluga na daljinu u [[zatvor]]ima i drugim kazneno-popravnim ustanovama. Usluge mogu obuhvatati psihijatrijske procjene, konsultacije o farmakoterapiji, praćenje osoba sa suicidalnim rizikom, procjene prije puštanja na [[Uslovni otpust|uslovnu slobodu]] i druge oblike stručne podrške. Primjena telepsihijatrije u ovom području omogućava značajne finansijske i organizacijske uštede jer smanjuje potrebu za transportom zatvorenika i njihovom pratnjom prilikom odlaska na preglede izvan ustanove.<ref name="Miller_et_al_2005">{{cite journal |last=Miller |first=Thomas W. |last2=Burton |first2=Deborah C. |last3=Hill |first3=Kelly |last4=Luftman |first4=Ginny |last5=Veltkemp |first5=Lane J. |last6=Swope |first6=Marion |title=Telepsychiatry: Critical Dimensions for Forensic Services |journal=The Journal of the American Academy of Psychiatry and the Law |volume=33 |issue=4 |pages=539–546 |year=2005 |url=https://jaapl.org/content/33/4/539 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Telepsihijatrija u hitnim i kriznim stanjima === Od 2008. razvijaju se smjernice za pružanje telepsihijatrijskih konsultacija osobama u hitnim psihijatrijskim stanjima. One obuhvataju procjenu osoba koje prolaze kroz tešku psihičku krizu, imaju [[samoubistvo|suicidalne]] namjere ili simptome depresije, [[Manija|manije]], [[psihoza|psihoze]] ili akutna [[Anksioznost|anksioznih poremećaja]].<ref name="Shore_et_al_2007">{{cite journal |last=Shore |first=Jay H |last2=Hilty |first2=Donald M |last3=Yellowlees |first3=Peter |title=Emergency Management Guidelines for Telepsychiatry |journal=General Hospital Psychiatry |volume=29 |issue=3 |pages=199–206 |year=2007 |doi=10.1016/j.genhosppsych.2007.01.013 |pmc=1986661 |pmid=17484936 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC1986661/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Hitna telepsihijatrija danas se primjenjuje u bolničkim [[Hitna pomoć|odjelima hitne pomoći]], zatvorima, centrima za mentalno zdravlje u zajednici, ustanovama za liječenje ovisnosti i školama. Njena primjena može ublažiti posljedice nedostatka stručnog kadra u preopterećenim bolnicama i omogućiti većem broju osoba pravovremenu psihijatrijsku njegu. Umjesto angažovanja privremenih (zamjenskih) ljekara ili oslanjanja na ljekare opće medicine pri procjeni psihijatrijskog stanja pacijenata, zdravstvene ustanove mogu koristiti telepsihijatriju radi smanjenja troškova i poboljšanja dostupnosti specijalističke zaštite iz oblasti mentalnog zdravlja.<ref name="Williams_et_al_2009">{{cite report |last=Williams |first=M. |last2=Pfeffer |first2=M. |last3=Boyle |first3=J. |last4=Hilty |first4=D.M. |date=2009 |title=Telepsychiatry in the Emergency Department: Overview and Case Studies |publisher=California HealthCare Foundation |url=https://www.chcf.org/wp-content/uploads/2017/12/PDF-TelepsychiatryProgramsED.pdf |access-date=27. 6. 2026 |language=en |type=Izvještaj}}</ref> Krizna telepsihijatrija može doprinijeti i smanjenju potrebe za privremenim zadržavanjem psihijatrijskih pacijenata, odnosno situacija u kojima osoba ostaje na bolničkom odjelu dok čeka odgovarajući psihijatrijski tretman.<ref name="ITP_2023">{{cite web |title=How Emergency Departments Can Reduce Psychiatric Patient Boarding |url=https://www.integratedtelehealth.com/how-emergency-departments-can-reduce-psychiatric-patient-boarding |website=Integrated Telehealth Partners |publisher=Psychiatric Medical Care, LLC |date=2023 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zahvaljujući većoj protočnosti koju telepsihijatrija omogućava, korisnici psihijatrijskih usluga imaju kraće vrijeme čekanja i brži pristup njezi. === Planirana telepsihijatrija === Planirana telepsihijatrija podrazumijeva pružanje psihijatrijskih usluga putem unaprijed zakazanih termina. Mnoge ustanove koje pružaju usluge u oblasti bihevioralnog zdravlja koriste ovaj model kako bi povećale svoje kapacitete i unaprijedile dostupnost zaštite mentalnog zdravlja.<ref name="Adaji_Fortney_2017">{{cite journal |last=Adaji |first=Akuh |last2=Fortney |first2=John |title=Telepsychiatry in Integrated Care Settings |journal=Focus |volume=15 |issue=3 |pages=257–263 |year=2017 |doi=10.1176/appi.focus.20170007 |pmc=6519551 |pmid=31975855 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6519551/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U okviru redovne telepsihijatrijske prakse, jedan pružalac usluga ili manji tim kontinuirano prati određeni broj pacijenata u unaprijed utvrđenim terminima. Takve usluge mogu obuhvatati upravljanje farmakoterapijom, psihijatrijske procjene, konsultacije, sastanke terapijskih timova i stručnu superviziju.<ref name="Adaji_Fortney_2017" /> Pristup stručnjacima na daljinu omogućava zdravstvenim ustanovama, posebno onima u ruralnim i područjima koje imaju poteškoća s privlačenjem i zadržavanjem kadra, da korisnicima ponude širi spektar specijalističkih usluga, uprkos poteškoćama u zapošljavanju i zadržavanju stručnog kadra.<ref name="Adaji_Fortney_2017" /> Jedan od primjera takve primjene jeste [[bihevioralna terapija]] za liječenje [[tik]]ova kod djece. Iako se smatra efikasnim oblikom liječenja, mnogim pacijentima nije dostupna zbog nedostatka obučenih terapeuta. Istraživanja pokazuju da online intervencije, koje korisnici provode samostalno uz podršku terapeuta, mogu efikasno smanjiti simptome tikova i omogućiti većem broju djece pristup odgovarajućem tretmanu.<ref name="Hollis_et_al_2021">{{cite journal |last=Hollis |first=Chris |last2=Hall |first2=Charlotte L |last3=Jones |first3=Rebecca |last4=Marston |first4=Louise |last5=Le Novere |first5=Marie |last6=Hunter |first6=Rachael |last7=Brown |first7=Beverley J |last8=Sanderson |first8=Charlotte |last9=Andrén |first9=Per |last10=Bennett |first10=Sophie D |last11=Chamberlain |first11=Liam R |last12=Davies |first12=E Bethan |last13=Evans |first13=Amber |last14=Kouzoupi |first14=Natalia |last15=McKenzie |first15=Caitlin |last16=Heyman |first16=Isobel |last17=Khan |first17=Kareem |last18=Kilgariff |first18=Joseph |last19=Glazebrook |first19=Cristine |last20=Mataix-Cols |first20=David |last21=Murphy |first21=Tara |last22=Serlachius |first22=Eva |last23=Murray |first23=Elizabeth |date=2021 |title=Therapist-supported online remote behavioural intervention for tics in children and adolescents in England (ORBIT): A multicentre, parallel group, single-blind, randomised controlled trial |journal=The Lancet Psychiatry |volume=8 |issue=10 |pages=871–882 |doi=10.1016/S2215-0366(21)00235-2 |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(21)00235-2/fulltext |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Khan_et_al_2022">{{cite journal |last=Khan |first=Kareem |last2=Hollis |first2=Chris |last3=Hall |first3=Charlotte L. |last4=Davies |first4=E. Bethan |last5=Murray |first5=Elizabeth |last6=Andrén |first6=Per |last7=Mataix-Cols |first7=David |last8=Murphy |first8=Tara |last9=Glazebrook |first9=Cris |title=Factors influencing the efficacy of an online behavioural intervention for children and young people with tics: Process evaluation of a randomised controlled trial |journal=Journal of Behavioral and Cognitive Therapy |volume=32 |issue=3 |pages=197–206 |year=2022 |doi=10.1016/j.jbct.2022.02.005 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2589979122000142 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Online savjetovanje]] * [[Terapija putem društvenih medija]] * [[Telefonsko savjetovanje]] * [[Telepsihologija]] * [[Upotreba tehnologije u liječenju mentalnih poremećaja]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://oxfordhealthbrc.nihr.ac.uk/oxppl/table-5-digital-technologies-and-telepsychiatry/ Digitalne tehnologije i telepsihijatrija], NIHR Oxford Biomedical Research Centre {{en simbol}} * [https://www.psychiatry.org/psychiatrists/practice/telepsychiatry Resursni centar za telepsihijatriju], Američko udruženje psihijatara {{en simbol}} * [https://www.psychiatry.org/psychiatrists/practice/telepsychiatry/toolkit Priručnik za telepsihijatriju], Američko udruženje psihijatara {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Liječenje mentalnih poremećaja]] [[Kategorija:Telemedicina]] [[Kategorija:Savjetovanje]] [[Kategorija:Psihijatrija]] tiop56xoygf8363m692zugxnvjn0r2s 3900996 3900951 2026-06-27T19:03:56Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3900996 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:20180927-RD-LSC-0048_(44259432605).jpg|mini|desno|300px|Seansa telementalnog zdravlja (psihoterapija na daljinu)]] '''Telepsihijatrija''' ili '''telementalno zdravlje''' jeste područje [[Telezdravstvo|telemedicine]] koje podrazumijeva primjenu [[Telekomunikacije|telekomunikacijskih]] tehnologija, najčešće [[Videotelefonija|videokonferencijskih]] veza i telefonskih poziva, za pružanje [[Psihijatrija|psihijatrijske]] i drugih oblika zaštite [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] na daljinu.<ref name="APA_Telepsychiatry">{{cite web |author=American Psychiatric Association |title=What is Telepsychiatry? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/telepsychiatry |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NIMH_Telemental_Health">{{cite web |author=National Institute of Mental Health |title=Getting Mental Health Support Virtually |url=https://www.nimh.nih.gov/health/publications/what-is-telemental-health |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Omogućava pružanje dijagnostičkih, terapijskih i savjetodavnih usluga bez fizičkog prisustva terapeuta i pacijenta na istoj lokaciji. Istraživanja pokazuju da telepsihijatrija može biti efikasan oblik pružanja usluga mentalnog zdravlja. Kratkoročno, njena prihvatljivost i efikasnost mogu biti uporedive s psihijatrijskom i [[psihoterapija|psihoterapijskom]] zaštitom koja se pruža neposrednim kontaktom između terapeuta i pacijenta (licem u lice).<ref name="Schlief_et_al_2022">{{cite journal |last=Schlief |first=M. |last2=Saunders |first2=K. R. |last3=Appleton |first3=R. |last4=Barnett |first4=P. |last5=Vera San Juan |first5=N. |last6=Foye |first6=U. |display-authors=et al |title=Synthesis of the Evidence on What Works for Whom in Telemental Health: Rapid Realist Review |journal=Interactive Journal of Medical Research |volume=11 |issue=2 |pages=e38239 |year=2022 |doi=10.2196/38239 |issn=1929-073X |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9524537/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dosadašnji nalazi također ukazuju da su terapijski procesi ostvareni putem telepsihijatrije usporedivi s onima u neposrednom radu, uključujući promjene u neadaptivnim obrascima mišljenja i ponašanja.<ref name="Schuster_et_al_2022">{{cite journal |last=Schuster |first=R. |last2=Fischer |first2=E. |last3=Jansen |first3=C. |last4=Napravnik |first4=N. |last5=Rockinger |first5=S. |last6=Steger |first6=N. |display-authors=et al |title=Blending Internet-based and tele group treatment: Acceptability, effects, and mechanisms of change of cognitive behavioral treatment for depression |journal=Internet Interventions |volume=29 |pages=100551 |year=2022 |doi=10.1016/j.invent.2022.100551 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9204733/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Primjena telepsihijatrije može unaprijediti dostupnost usluga mentalnog zdravlja, posebno osobama koje žive u udaljenim područjima ili imaju otežan pristup zdravstvenim ustanovama. Istovremeno, njena efikasnost može biti ograničena nedostatkom odgovarajućih digitalnih uređaja, pristupa [[internet]]u ili potrebnih [[Informatička pismenost|digitalnih vještina]]. Budući da su [[siromaštvo]] i drugi oblici društvene nejednakosti povezani i s većim rizikom od razvoja poremećaja mentalnog zdravlja i sa slabijim pristupom digitalnim tehnologijama, [[Digitalni jaz|digitalna isključenost]] predstavlja značajan izazov za ravnopravno pružanje usluga telementalnog zdravlja.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Značajan podsticaj razvoju telepsihijatrije desio se tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. Tokom tog perioda službe za zaštitu mentalnog zdravlja u [[Ekonomija visokog dohotka|zemljama s visokim prihodima]] u velikoj su mjeri prilagodile svoj rad pružanju usluga na daljinu, što je omogućilo kontinuitet liječenja u uslovima ograničenog neposrednog kontakta. Takav način rada pokazao se efikasnim i prihvatljivim u vanrednim okolnostima, iako su istovremeno izražene određene zabrinutosti u vezi s njegovom dugoročnom primjenom i održivošću.<ref name="Appleton_et_al_2021">{{cite journal |last=Appleton |first=R. |last2=Williams |first2=J. |last3=Vera San Juan |first3=N. |last4=Needle |first4=J. J. |last5=Schlief |first5=M. |last6=Jordan |first6=H. |display-authors=et al |title=Implementation, Adoption, and Perceptions of Telemental Health During the COVID-19 Pandemic: Systematic Review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=23 |issue=12 |pages=e31746 |year=2021 |doi=10.2196/31746 |issn=1438-8871 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8664153/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Definicija == označava upotrebu telekomunikacijskih tehnologija, uključujući videokonferencije, glasovne pozive i tekstualne poruke, radi pružanja usluga zaštite mentalnog zdravlja na daljinu.<ref name="APA_Telepsychiatry" /><ref name="NIMH_Telemental_Health" /> Kao grana telemedicine, obuhvata širok spektar usluga, uključujući različite oblike [[Psihoterapija|psihoterapije]] (individualnu, [[Grupna psihoterapija|grupnu]], [[Porodična terapija|porodičnu]]) [[Psihijatrijska procjena|psihijatrijske procjene]] te propisivanje i praćenje [[Farmakologija|farmakoterapije]].<ref name="APA_Telepsychiatry" /> Telemedicina podrazumijeva primjenu telekomunikacijskih tehnologija za pružanje zdravstvenih usluga kada pacijent i zdravstveni radnik nisu na istoj lokaciji.<ref name="APA_Telepsychiatry" /> == Efikasnost == Usluge telementalnog zdravlja mogu biti efikasne u ublažavanju simptoma i poboljšanju [[Kvalitet života (zdravstvena njega)|kvaliteta života]] osoba s [[Mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]]. Korisnici koji se dobrovoljno opredijele za ovakav način pružanja zaštite, kao i osobe kojima je pristup zdravstvenim ustanovama otežan, uglavnom ih ocjenjuju pozitivno zbog veće dostupnosti i jednostavnijeg pristupa zaštiti mentalnog zdravlja.<ref name="Salmoiraghi_Hussain_2015">{{cite journal |last=Salmoiraghi |first=A. |last2=Hussain |first2=S. |title=A Systematic Review of the Use of Telepsychiatry in Acute Settings |journal=Journal of Psychiatric Practice |volume=21 |issue=5 |pages=389–393 |year=2015 |doi=10.1097/PRA.0000000000000103 |issn=1538-1145 |pmid=26348806 |s2cid=205955427 |url=https://journals.lww.com/practicalpsychiatry/abstract/2015/09000/a_systematic_review_of_the_use_of_telepsychiatry.9.aspx |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bashshur_et_al_2016">{{cite journal |last=Bashshur |first=R. L. |last2=Howell |first2=J. D. |last3=Krupinski |first3=E. A. |last4=Harms |first4=K. M. |last5=Bashshur |first5=N. |last6=Doarn |first6=C. R. |title=The Empirical Foundations of Telemedicine Interventions in Primary Care |journal=Telemedicine and e-Health |volume=22 |issue=5 |pages=342–375 |year=2016 |doi=10.1089/tmj.2016.0045 |issn=1530-5627 |pmc=4860623 |pmid=27128779 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4860623/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Snoswell_et_al_2021">{{cite journal |last=Snoswell |first=Centaine L. |last2=Chelberg |first2=Georgina |last3=De Guzman |first3=Keshia R. |last4=Haydon |first4=Helen M. |last5=Thomas |first5=Emma E. |last6=Caffery |first6=Liam J. |display-authors=et al |title=The clinical effectiveness of telehealth: A systematic review of meta-analyses from 2010 to 2019 |journal=Journal of Telemedicine and Telecare |volume=29 |issue=9 |pages=669–684 |year=2021 |doi=10.1177/1357633X211022907 |issn=1357-633X |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1357633X211022907 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U poređenju s neposrednim pružanjem zdravstvene zaštite, usluge koje se ostvaruju putem videopoziva mogu kratkoročno biti podjednako prihvatljive i efikasne, a pojedina istraživanja ukazuju i na manji broj propuštenih termina.<ref name="Barnett_et_al_2021">{{cite journal |last=Barnett |first=P. |last2=Goulding |first2=L. |last3=Casetta |first3=C. |last4=Jordan |first4=H. |last5=Sheridan-Rains |first5=L. |last6=Steare |first6=T. |display-authors=et al |title=Implementation of Telemental Health Services Before COVID-19: Rapid Umbrella Review of Systematic Reviews |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=23 |issue=7 |pages=e26492 |year=2021 |doi=10.2196/26492 |issn=1438-8871 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8335619/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Appleton_et_al_2021" /><ref name="Schuster_et_al_2022" /> Efikasnost telepsihijatrije u velikoj mjeri zavisi od načina na koji je organizovana i prilagođena potrebama korisnika. Najbolji rezultati postižu se kada je pružanje usluga personalizovano i fleksibilno te kada se uvažavaju preferencije korisnika u pogledu načina komunikacije, uključujući izbor između videopoziva i telefonskog poziva. Budući da se te preferencije mogu mijenjati tokom vremena ili razlikovati od jednog termina do drugog, preporučuje se njihovo redovno preispitivanje kako bi se održala prihvatljivost i efikasnost pružene zaštite. Telepsihijatrija je najuspješnija kada se pruža na personalizovan i fleksibilan način. Uzimanje u obzir ličnih preferencija korisnika usluga o tome žele li primati njegu na daljinu, te da li putem videopoziva ili telefonskog poziva, rezultira prihvatljivijom i efikasnijom uslugom. Ove se preferencije mogu mijenjati tokom vremena i razlikovati od termina do termina, zbog čega ih je neophodno redovno preispitivati.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> === Prednosti i ograničenja === Telepsihijatrija može unaprijediti dostupnost usluga mentalnog zdravlja, posebno osobama koje žive u [[selo|ruralnim]] područjima ili imaju [[Tjelesni invaliditet|tjelesne poteškoće]] koje otežavaju putovanje do zdravstvenih ustanova. Pružanje usluga na daljinu smanjuje potrebu za putovanjem (koje može biti naporno ili skupo u smislu vremena i novca) kao i potrebu za organizovanjem i plaćanjem čuvanja djece.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> U područjima s manjom gustoćom naseljenosti lakše je organizovati grupne psihoterapijske programe putem interneta, jer je jednostavnije okupiti dovoljan broj učesnika nego u lokalnoj zajednici.<ref name="Schuster_et_al_2022" /> Za osobe čije psihičke poteškoće otežavaju ili onemogućavaju dolazak na terapiju, telepsihijatrija može predstavljati prikladan oblik liječenja. Također može biti prihvatljivija osobama koje zbog stigme izbjegavaju odlazak u ustanove za zaštitu mentalnog zdravlja. Međutim, kod određenih pacijenata, naročito onih koji imaju izražene [[Paranoja|paranoidne]] ideje ili [[Anksiozni poremećaj|anksiozne poremećaje]], korištenje komunikacije na daljinu može pojačati simptome ili izazvati dodatnu nelagodu, zbog čega ovakav oblik liječenja nije podjednako prikladan za sve korisnike.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Jedan od najvećih izazova predstavlja [[Digitalni jaz|Digitalna isključenost]]. Primjena modela u kojem se usluge prvenstveno pružaju putem digitalnih tehnologija može narušiti [[zdravstvena pravičnost|zdravstvenu pravičnost]], jer su upravo socijalno ugrožene grupe često one koje nemaju odgovarajuću opremu, stabilnu internetsku vezu ili dovoljno razvijene digitalne vještine.<ref name="Greer_et_al_2019">{{cite journal |last=Greer |first=Ben |last2=Robotham |first2=Dan |last3=Simblett |first3=Sara |last4=Curtis |first4=Hannah |last5=Griffiths |first5=Helena |last6=Wykes |first6=Til |display-authors=et al |title=Digital Exclusion Among Mental Health Service Users: Qualitative Investigation |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=21 |issue=1 |year=2019 |doi=10.2196/11696 |issn=1439-4456 |pmc=6329420 |pmid=30626564 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6329420/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj problem može pogoditi mnoge grupe korisnika, uključujući [[Beskućništvo|beskućnike]], pacijente na bolničkim odjelima, starije osobe, osobe s [[demencija|demencijom]], malu djecu, osobe koje žive u siromaštvu, [[Izbjeglica|izbjeglice]], pripadnike [[Romi|romske populacije]] i druge ranjive grupe.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Osim tehničke dostupnosti, važan izazov predstavlja i osiguravanje privatnosti. Mnogi korisnici nemaju prostor u kojem mogu nesmetano razgovarati o osjetljivim temama, zbog čega se mogu osjećati nelagodno ili ograničeno tokom terapijskih susreta. Dodatne poteškoće odnose se na uspostavljanje i održavanje [[Terapijski odnos|terapijskog odnosa]], kao i na provođenje kvalitetne psihijatrijske procjene.<ref name="Appleton_et_al_2021" /> [[Upotrebljivost|Jednostavnost korištenja]] digitalne platforme takođe je važan faktor u tome koliko je usluga telepsihijatrije inkluzivna.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Kada videopoziv nije moguć ili prihvatljiv, mogu se koristiti telefonski razgovori ili tekstualna komunikacija, iako takvi oblici kontakta obično omogućavaju kraće i manje sadržajne terapijske razgovore.<ref name="Chen_et_al_2022">{{cite journal |last=Chen |first=Patricia V |last2=Helm |first2=Ashley |last3=Caloudas |first3=Steve G |last4=Ecker |first4=Anthony |last5=Day |first5=Giselle |last6=Hogan |first6=Julianna |last7=Lindsay |first7=Jan |display-authors=et al |title=Evidence of Phone vs Video-Conferencing for Mental Health Treatments: A Review of the Literature |journal=Current Psychiatry Reports |volume=24 |issue=10 |pages=529–539 |year=2022 |doi=10.1007/s11920-022-01359-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9437398/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Upotreba videopoziva može izmijeniti način na koji se prenose verbalni i neverbalni komunikacijski signali, što kod pojedinih korisnika usluga, posebno onih koji se prvi put uključuju u zaštitu [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], može izazvati osjećaj nelagode ili otežati uspostavljanje terapijskog odnosa. Terapijski kvalitet pružanja usluga telementalnog zdravlja može se unaprijediti primjenom odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera, kao što su pravilno postavljanje kamere, osiguravanje odgovarajućeg osvjetljenja te korištenje stabilne i brze internetske veze na obje strane, čime se smanjuje vjerovatnoća prekida slike, kašnjenja zvuka i drugih tehničkih smetnji.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Pružanje zaštite mentalnog zdravlja putem videopoziva među [[Stručnjak za mentalno zdravlje|stručnim osobljem u oblasti mentalnog zdravlja]] uglavnom se smatra korisnim zbog mogućnosti unapređenja dostupnosti zdravstvene zaštite i povećanja efikasnosti pružanja usluga. Pozitivan stav prema telepsihijatriji najčešće je prisutan kada su osigurani odgovarajuća obuka, tehnička podrška, jasne smjernice i pouzdana digitalna infrastruktura. S druge strane, nedostatak ovih uslova može otežati njegovu primjenu i smanjiti spremnost stručnjaka za korištenje ovog oblika rada. Istovremeno, dio stručnog osoblja izražava zabrinutost u vezi sa sigurnošću sistema, zaštitom podataka, pravnom odgovornošću i očuvanjem povjerljivosti prilikom pružanja psihijatrijske zaštite putem videopoziva.<ref name="Connolly_et_al_2020">{{cite journal |last=Connolly |first=Samantha L |last2=Miller |first2=Christopher J |last3=Lindsay |first3=Jan A |last4=Bauer |first4=Mark S |title=A systematic review of providers’ attitudes toward telemental health via videoconferencing |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=27 |issue=2 |pages=e12311 |year=2020 |doi=10.1111/cpsp.12311 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9367168/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Uspješna implementacija telepsihijatrije zahtijeva razvoj smjernica i organizacijskih modela koji nastaju kroz saradnju zdravstvenih stručnjaka i korisnika usluga.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> == Poddiscipline == Telepsihijatrija obuhvata različite poddiscipline u zavisnosti od konteksta u kojem se usluge pružaju. === Telepsihijatrija od kuće === Psihijatrijska podrška koja se pruža osobama u njihovom domu ili drugom privatnom okruženju naziva se "Telepsihijatrija od kuće" ili "Telepsihijatrija direktno do korisnika". Za njenu primjenu u pravilu su potrebni [[web-kamera]], odgovarajući uređaj i stabilna internetska veza.<ref name="Ikelheimer_2008">{{cite journal |last=Ikelheimer |first=Douglas M |title=Treatment of Opioid Dependence via Home-Based Telepsychiatry |journal=Psychiatric Services |volume=59 |issue=10 |pages=1218–1219 |year=2008 |doi=10.1176/appi.ps.59.10.1218-a |pmid=18832513 |url=https://www.researchgate.net/publication/23297081_Treatment_of_Opioid_Dependence_via_Home-Based_Telepsychiatry |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj ovog modela povezuje se s nedostatkom psihijatara i potrebom da se zaštita mentalnog zdravlja učini dostupnijom osobama koje žive u ruralnim i udaljenim područjima.<ref name="Schlief_et_al_2022" /><ref name="Lambert_Wertheimer_2016">{{cite journal |last=Lambert |first=K. |last2=Wertheimer |first2=M. |date=2016 |title=Telepsychiatry: Who, What, Where, and How |journal=Psychiatric News |volume=51 |issue=3 |pages=1 |doi=10.1176/appi.pn.2016.2a13 |url=https://psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/appi.pn.2016.2a13 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prije započinjanja liječenja potrebno je pribaviti informisani pristanak pacijenta, procijeniti sigurnost pružanja usluge na daljinu, osigurati korištenje zaštićenih videokonferencijskih platformi radi očuvanja privatnosti te omogućiti standard njege kao u tradicionalnoj ordinaciji.<ref name="Schlief_et_al_2022" /><ref name="Lambert_Wertheimer_2016" /> Istraživanja pokazuju da telepsihijatrija ostvaruje slične terapijske rezultate i dijagnostičku pouzdanost kao i liječenje uživo.<ref name="Hubley_et_al_2016">{{cite journal |last=Hubley |first=Sam |last2=Lynch |first2=Sarah B |last3=Schneck |first3=Christopher |last4=Thomas |first4=Marshall |last5=Shore |first5=Jay |title=Review of key telepsychiatry outcomes |journal=World Journal of Psychiatry |volume=6 |issue=2 |pages=269–282 |year=2016 |doi=10.5498/wjp.v6.i2.269 |pmc=4919267 |pmid=27354970 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4919267/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hilty_et_al_2018">{{cite journal |last=Hilty |first=Donald M |last2=Sunderji |first2=Nadiya |last3=Suo |first3=Shannon |last4=Chan |first4=Steven |last5=McCarron |first5=Robert M |title=Telepsychiatry and other technologies for integrated care: evidence base, best practice models and competencies |journal=International Review of Psychiatry |volume=30 |issue=6 |pages=292–309 |year=2018 |doi=10.1080/09540261.2019.1571483 |pmid=30821540 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30821540/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref>Zadovoljstvo pacijenata ovim oblikom liječenja uglavnom je visoko, dok zdravstveni radnici iskazuju nešto niži stepen zadovoljstva. Zadovoljstvo pacijenata telepsihijatrijom uglavnom je visoko, iako zdravstveni radnici navode niže nivoe zadovoljstva u poređenju s pacijentima.<ref name="Hubley_et_al_2016" /> Iako početna ulaganja mogu biti veća, telepsihijatrija dugoročno može smanjiti troškove zahvaljujući manjoj potrebi za putovanjima.<ref name="Hubley_et_al_2016" /> Istovremeno, jedan od njenih nedostataka jeste to što pojedini pacijenti u vlastitom domu nemaju dovoljno privatnosti za nesmetano održavanje terapijskih seansi.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> === Forenzička telepsihijatrija === Forenzička telepsihijatrija podrazumijeva pružanje psihijatrijskih usluga na daljinu u [[zatvor]]ima i drugim kazneno-popravnim ustanovama. Usluge mogu obuhvatati psihijatrijske procjene, konsultacije o farmakoterapiji, praćenje osoba sa suicidalnim rizikom, procjene prije puštanja na [[Uslovni otpust|uslovnu slobodu]] i druge oblike stručne podrške. Primjena telepsihijatrije u ovom području omogućava značajne finansijske i organizacijske uštede jer smanjuje potrebu za transportom zatvorenika i njihovom pratnjom prilikom odlaska na preglede izvan ustanove.<ref name="Miller_et_al_2005">{{cite journal |last=Miller |first=Thomas W. |last2=Burton |first2=Deborah C. |last3=Hill |first3=Kelly |last4=Luftman |first4=Ginny |last5=Veltkemp |first5=Lane J. |last6=Swope |first6=Marion |title=Telepsychiatry: Critical Dimensions for Forensic Services |journal=The Journal of the American Academy of Psychiatry and the Law |volume=33 |issue=4 |pages=539–546 |year=2005 |url=https://jaapl.org/content/33/4/539 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Telepsihijatrija u hitnim i kriznim stanjima === Od 2008. razvijaju se smjernice za pružanje telepsihijatrijskih konsultacija osobama u hitnim psihijatrijskim stanjima. One obuhvataju procjenu osoba koje prolaze kroz tešku psihičku krizu, imaju [[samoubistvo|suicidalne]] namjere ili simptome depresije, [[Manija|manije]], [[psihoza|psihoze]] ili akutna [[Anksioznost|anksioznih poremećaja]].<ref name="Shore_et_al_2007">{{cite journal |last=Shore |first=Jay H |last2=Hilty |first2=Donald M |last3=Yellowlees |first3=Peter |title=Emergency Management Guidelines for Telepsychiatry |journal=General Hospital Psychiatry |volume=29 |issue=3 |pages=199–206 |year=2007 |doi=10.1016/j.genhosppsych.2007.01.013 |pmc=1986661 |pmid=17484936 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC1986661/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Hitna telepsihijatrija danas se primjenjuje u bolničkim [[Hitna pomoć|odjelima hitne pomoći]], zatvorima, centrima za mentalno zdravlje u zajednici, ustanovama za liječenje ovisnosti i školama. Njena primjena može ublažiti posljedice nedostatka stručnog kadra u preopterećenim bolnicama i omogućiti većem broju osoba pravovremenu psihijatrijsku njegu. Umjesto angažovanja privremenih (zamjenskih) ljekara ili oslanjanja na ljekare opće medicine pri procjeni psihijatrijskog stanja pacijenata, zdravstvene ustanove mogu koristiti telepsihijatriju radi smanjenja troškova i poboljšanja dostupnosti specijalističke zaštite iz oblasti mentalnog zdravlja.<ref name="Williams_et_al_2009">{{cite report |last=Williams |first=M. |last2=Pfeffer |first2=M. |last3=Boyle |first3=J. |last4=Hilty |first4=D.M. |date=2009 |title=Telepsychiatry in the Emergency Department: Overview and Case Studies |publisher=California HealthCare Foundation |url=https://www.chcf.org/wp-content/uploads/2017/12/PDF-TelepsychiatryProgramsED.pdf |access-date=27. 6. 2026 |language=en |type=Izvještaj}}</ref> Krizna telepsihijatrija može doprinijeti i smanjenju potrebe za privremenim zadržavanjem psihijatrijskih pacijenata, odnosno situacija u kojima osoba ostaje na bolničkom odjelu dok čeka odgovarajući psihijatrijski tretman.<ref name="ITP_2023">{{cite web |title=How Emergency Departments Can Reduce Psychiatric Patient Boarding |url=https://www.integratedtelehealth.com/how-emergency-departments-can-reduce-psychiatric-patient-boarding |website=Integrated Telehealth Partners |publisher=Psychiatric Medical Care, LLC |date=2023 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zahvaljujući većoj protočnosti koju telepsihijatrija omogućava, korisnici psihijatrijskih usluga imaju kraće vrijeme čekanja i brži pristup njezi. === Planirana telepsihijatrija === Planirana telepsihijatrija podrazumijeva pružanje psihijatrijskih usluga putem unaprijed zakazanih termina. Mnoge ustanove koje pružaju usluge u oblasti bihevioralnog zdravlja koriste ovaj model kako bi povećale svoje kapacitete i unaprijedile dostupnost zaštite mentalnog zdravlja.<ref name="Adaji_Fortney_2017">{{cite journal |last=Adaji |first=Akuh |last2=Fortney |first2=John |title=Telepsychiatry in Integrated Care Settings |journal=Focus |volume=15 |issue=3 |pages=257–263 |year=2017 |doi=10.1176/appi.focus.20170007 |pmc=6519551 |pmid=31975855 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6519551/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U okviru redovne telepsihijatrijske prakse, jedan pružalac usluga ili manji tim kontinuirano prati određeni broj pacijenata u unaprijed utvrđenim terminima. Takve usluge mogu obuhvatati upravljanje farmakoterapijom, psihijatrijske procjene, konsultacije, sastanke terapijskih timova i stručnu superviziju.<ref name="Adaji_Fortney_2017" /> Pristup stručnjacima na daljinu omogućava zdravstvenim ustanovama, posebno onima u ruralnim i područjima koje imaju poteškoća s privlačenjem i zadržavanjem kadra, da korisnicima ponude širi spektar specijalističkih usluga, uprkos poteškoćama u zapošljavanju i zadržavanju stručnog kadra.<ref name="Adaji_Fortney_2017" /> Jedan od primjera takve primjene jeste [[bihevioralna terapija]] za liječenje [[tik]]ova kod djece. Iako se smatra efikasnim oblikom liječenja, mnogim pacijentima nije dostupna zbog nedostatka obučenih terapeuta. Istraživanja pokazuju da online intervencije, koje korisnici provode samostalno uz podršku terapeuta, mogu efikasno smanjiti simptome tikova i omogućiti većem broju djece pristup odgovarajućem tretmanu.<ref name="Hollis_et_al_2021">{{cite journal |last=Hollis |first=Chris |last2=Hall |first2=Charlotte L |last3=Jones |first3=Rebecca |last4=Marston |first4=Louise |last5=Le Novere |first5=Marie |last6=Hunter |first6=Rachael |last7=Brown |first7=Beverley J |last8=Sanderson |first8=Charlotte |last9=Andrén |first9=Per |last10=Bennett |first10=Sophie D |last11=Chamberlain |first11=Liam R |last12=Davies |first12=E Bethan |last13=Evans |first13=Amber |last14=Kouzoupi |first14=Natalia |last15=McKenzie |first15=Caitlin |last16=Heyman |first16=Isobel |last17=Khan |first17=Kareem |last18=Kilgariff |first18=Joseph |last19=Glazebrook |first19=Cristine |last20=Mataix-Cols |first20=David |last21=Murphy |first21=Tara |last22=Serlachius |first22=Eva |last23=Murray |first23=Elizabeth |date=2021 |title=Therapist-supported online remote behavioural intervention for tics in children and adolescents in England (ORBIT): A multicentre, parallel group, single-blind, randomised controlled trial |journal=The Lancet Psychiatry |volume=8 |issue=10 |pages=871–882 |doi=10.1016/S2215-0366(21)00235-2 |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(21)00235-2/fulltext |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Khan_et_al_2022">{{cite journal |last=Khan |first=Kareem |last2=Hollis |first2=Chris |last3=Hall |first3=Charlotte L. |last4=Davies |first4=E. Bethan |last5=Murray |first5=Elizabeth |last6=Andrén |first6=Per |last7=Mataix-Cols |first7=David |last8=Murphy |first8=Tara |last9=Glazebrook |first9=Cris |title=Factors influencing the efficacy of an online behavioural intervention for children and young people with tics: Process evaluation of a randomised controlled trial |journal=Journal of Behavioral and Cognitive Therapy |volume=32 |issue=3 |pages=197–206 |year=2022 |doi=10.1016/j.jbct.2022.02.005 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2589979122000142 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Telepsihijatrija širom svijeta == === U Sjedinjenim Američkim Državama === Jedan od glavnih pokretača razvoja telepsihijatrije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] jeste nedostatak psihijatara, posebno u specijalizovanim oblastima kao što je [[dječija i adolescentna psihijatrija]].<ref name="Hakak_Szeftel_2008">{{cite journal |last=Hakak |first=Rashelle |last2=Szeftel |first2=Roxy |date=2008 |title=Clinical Use of Telemedicine in Child Psychiatry |journal=Focus |volume=6 |issue=3 |pages=293–301 |doi=10.1176/foc.6.3.foc293 |url=https://psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/foc.6.3.foc293 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Primjena telepsihijatrije omogućava da manji broj stručnjaka pruži zdravstvenu zaštitu većem broju pacijenata, uz efikasnije korištenje vremena i veću dostupnost psihijatrijskih usluga.<ref name="Sharma_Devan_2023">{{cite journal |last=Sharma |first=Gunjan |last2=Devan |first2=Karrish |date=2023 |title=The effectiveness of telepsychiatry: thematic review |journal=BJPsych Bulletin |volume=47 |issue=2 |pages=82–89 |doi=10.1192/bjb.2021.115 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34915955/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj telepsihijatrije u SAD-u podržan je i odgovarajućim zakonodavnim i finansijskim okvirom. Najveći dio usluga telezdravstva finansira se kroz državni program ''[[Medicare (Sjedinjene Američke Države)|Medicare]]'', dok refundacija troškova mora ispunjavati savezne zahtjeve koji se odnose na kvalitet, efikasnost i ekonomičnost zdravstvene zaštite. Od 1999. programi ''Medicare'' i ''Medicaid'' postepeno su proširili obuhvat usluga telezdravstva, pojednostavili uslove za pružaoce usluga i omogućili finansijsku podršku za razvoj telezdravstvenih programa. Danas Centar za usluge Medicare i Medicaid (CMS) pokriva usluge telemedicine, uključujući telepsihijatriju, u brojnim područjima zdravstvene zaštite.<ref name="Uscher-Pines_et_al_2020">{{cite journal |last=Uscher-Pines |first=Lori |last2=Bouskill |first2=Kathryn E |last3=Sousa |first3=Jessica |last4=Shen |first4=Mimi |last5=Fischer |first5=Shira H |date=2020 |title=Experiences of Medicaid Programs and Health Centers in Implementing Telehealth |journal=RAND Health Quarterly |volume=8 |issue=4 |pages=RR–2564–ASPE |pmid=32582468 |pmc=7302318 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32582468/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zaštita privatnosti i sigurnosti medicinskih podataka uređena je saveznim [[Zakonom o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja Sjedinjenih Američkih Država|Zakonom o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja]] (HIPAA), koji propisuje standarde za elektronsku razmjenu zdravstvenih informacija, uključujući usluge telepsihijatrije. Radi usklađivanja s tim zahtjevima, brojni pružaoci usluga razvili su vlastite ili koriste specijalizovane [[Videotelefonija|videokonferencijske]] platforme koje osiguravaju zaštitu privatnosti i sigurnost podataka, a posljednjih godina raste i broj komercijalnih rješenja koja ispunjavaju HIPAA standarde.<ref name="TelementalHealthComparisons">{{cite web |title=Telemental Health Comparisons |url=https://telementalhealthcomparisons.com/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Telepsihijatrija je posebno dobila na značaju tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]. Prema podacima organizacija [[KFF (organizacija za zdravstvenu politiku)|Kaiser Family Foundation]] i Epic Research, tokom 2021. oko 40% svih pregleda povezanih s mentalnim zdravljem i liječenjem ovisnosti u SAD-u obavljeno je putem telezdravstva, dok je isti način pružanja usluga korišten u svega oko 5% ostalih ambulantnih pregleda. Prije pandemije ovakav oblik pružanja zaštite mentalnog zdravlja bio je znatno rjeđi. Istovremeno, prema podacima Uprave za zdravstvene resurse i usluge iz 2022, više od 150 miliona stanovnika živjelo je u područjima koja su zvanično proglašena područjima s nedostatkom stručnjaka za mentalno zdravlje.<ref name="Zumbrun_2022">{{cite news |last=Zumbrun |first=Joshua |date=2022 |title=Mental-Health Care Shortage Is Being Treated With Outdated Ratios |url=https://www.wsj.com/health/healthcare/mental-health-care-shortage-is-being-treated-with-outdated-ratios-11657877400 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Winkler_2022">{{cite news |last=Winkler |first=Rolfe |date=2022 |title=The Failed Promise of Online Mental-Health Treatment |url=https://www.wsj.com/articles/the-failed-promise-of-online-mental-health-treatment-11671390353 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Daljem razvoju telepsihijatrije doprinijelo je usvajanje [[Zakon o ulaganjima u infrastrukturu i radna mjesta Sjedinjenih Američkih Država|Zakona o ulaganjima u infrastrukturu i radna mjesta]] u novembru 2021, na osnovu kojeg je izdvojeno 65 milijardi američkih dolara za proširenje pristupa [[Širokopojasni internet|širokopojasnom internetu]].<ref name="Gormley_2022">{{cite news |last=Gormley |first=Brian |date=2022 |title=U.S. Infrastructure Law Gives Boost to Booming Telehealth Sector |url=https://www.wsj.com/articles/u-s-infrastructure-law-gives-boost-to-booming-telehealth-sector-11645095600 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pramuk_2021">{{cite news |last=Pramuk |first=Jacob |date=2021 |title=Biden signs $1 trillion bipartisan infrastructure bill into law, unlocking funds for transportation, broadband, utilities |url=https://www.cnbc.com/2021/11/15/biden-signing-1-trillion-bipartisan-infrastructure-bill-into-law.html |work=CNBC |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno su novoosnovane kompanije koje pružaju online usluge mentalnog zdravlja privukle investicije u iznosu od 4,8 milijardi američkih dolara tokom 2022. godine.<ref name="Winkler_2022" /> Brz rast tržišta telezdravstva pratile su i rasprave o načinu digitalnog [[Oglašavanje|oglašavanja]]. Potrošnja telezdravstvenih kompanija na digitalno oglašavanje povećala se s približno 10 miliona američkih dolara u 2020. na oko 100 miliona u 2021, pri čemu je samo na platformi [[TikTok]] od januara do novembra 2022. potrošeno oko 23 miliona dolara na oglase povezane s telezdravstvom. Analiza lista ''[[The Wall Street Journal]]'', objavljena u decembru 2022, pokazala je da su pojedine kompanije u oglasima na društvenim mrežama promovisale lijekove koji se izdaju na recept bez odgovarajućih upozorenja o rizicima, uključujući i oglase za pojedine [[Kontrolisana supstanca|kontrolisane supstance]], što je izazvalo zabrinutost u pogledu usklađenosti s regulatornim i etičkim standardima.<ref name="Safdar_Fuller_2022">{{cite news |last=Safdar |first=Khadeeja |last2=Fuller |first2=Andrea |date=2022 |title=Misleading Ads Fueled Rapid Growth of Online Mental Health Companies |url=https://www.wsj.com/articles/telehealth-cerebral-done-ads-mental-health-adhd-11672161087 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Online savjetovanje]] * [[Terapija putem društvenih medija]] * [[Telefonsko savjetovanje]] * [[Telepsihologija]] * [[Upotreba tehnologije u liječenju mentalnih poremećaja]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://oxfordhealthbrc.nihr.ac.uk/oxppl/table-5-digital-technologies-and-telepsychiatry/ Digitalne tehnologije i telepsihijatrija], NIHR Oxford Biomedical Research Centre {{en simbol}} * [https://www.psychiatry.org/psychiatrists/practice/telepsychiatry Resursni centar za telepsihijatriju], Američko udruženje psihijatara {{en simbol}} * [https://www.psychiatry.org/psychiatrists/practice/telepsychiatry/toolkit Priručnik za telepsihijatriju], Američko udruženje psihijatara {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Liječenje mentalnih poremećaja]] [[Kategorija:Telemedicina]] [[Kategorija:Savjetovanje]] [[Kategorija:Psihijatrija]] 41x988um8y9zo23lyau5x8pbd2chzih 3900998 3900996 2026-06-27T20:31:33Z Bosancica by MK 173186 Završen prijevod cijelog teksta sa Wikipedia en 3900998 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:20180927-RD-LSC-0048_(44259432605).jpg|mini|desno|300px|Seansa telementalnog zdravlja (psihoterapija na daljinu)]] '''Telepsihijatrija''' ili '''telementalno zdravlje''' jeste područje [[Telezdravstvo|telemedicine]] koje podrazumijeva primjenu [[Telekomunikacije|telekomunikacijskih]] tehnologija, najčešće [[Videotelefonija|videokonferencijskih]] veza i telefonskih poziva, za pružanje [[Psihijatrija|psihijatrijske]] i drugih oblika zaštite [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] na daljinu.<ref name="APA_Telepsychiatry">{{cite web |author=American Psychiatric Association |title=What is Telepsychiatry? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/telepsychiatry |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NIMH_Telemental_Health">{{cite web |author=National Institute of Mental Health |title=Getting Mental Health Support Virtually |url=https://www.nimh.nih.gov/health/publications/what-is-telemental-health |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Omogućava pružanje dijagnostičkih, terapijskih i savjetodavnih usluga bez fizičkog prisustva terapeuta i pacijenta na istoj lokaciji. Istraživanja pokazuju da telepsihijatrija može biti efikasan oblik pružanja usluga mentalnog zdravlja. Kratkoročno, njena prihvatljivost i efikasnost mogu biti uporedive s psihijatrijskom i [[psihoterapija|psihoterapijskom]] zaštitom koja se pruža neposrednim kontaktom između terapeuta i pacijenta (licem u lice).<ref name="Schlief_et_al_2022">{{cite journal |last=Schlief |first=M. |last2=Saunders |first2=K. R. |last3=Appleton |first3=R. |last4=Barnett |first4=P. |last5=Vera San Juan |first5=N. |last6=Foye |first6=U. |display-authors=et al |title=Synthesis of the Evidence on What Works for Whom in Telemental Health: Rapid Realist Review |journal=Interactive Journal of Medical Research |volume=11 |issue=2 |pages=e38239 |year=2022 |doi=10.2196/38239 |issn=1929-073X |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9524537/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dosadašnji nalazi također ukazuju da su terapijski procesi ostvareni putem telepsihijatrije usporedivi s onima u neposrednom radu, uključujući promjene u neadaptivnim obrascima mišljenja i ponašanja.<ref name="Schuster_et_al_2022">{{cite journal |last=Schuster |first=R. |last2=Fischer |first2=E. |last3=Jansen |first3=C. |last4=Napravnik |first4=N. |last5=Rockinger |first5=S. |last6=Steger |first6=N. |display-authors=et al |title=Blending Internet-based and tele group treatment: Acceptability, effects, and mechanisms of change of cognitive behavioral treatment for depression |journal=Internet Interventions |volume=29 |pages=100551 |year=2022 |doi=10.1016/j.invent.2022.100551 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9204733/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Primjena telepsihijatrije može unaprijediti dostupnost usluga mentalnog zdravlja, posebno osobama koje žive u udaljenim područjima ili imaju otežan pristup zdravstvenim ustanovama. Istovremeno, njena efikasnost može biti ograničena nedostatkom odgovarajućih digitalnih uređaja, pristupa [[internet]]u ili potrebnih [[Informatička pismenost|digitalnih vještina]]. Budući da su [[siromaštvo]] i drugi oblici društvene nejednakosti povezani i s većim rizikom od razvoja poremećaja mentalnog zdravlja i sa slabijim pristupom digitalnim tehnologijama, [[Digitalni jaz|digitalna isključenost]] predstavlja značajan izazov za ravnopravno pružanje usluga telementalnog zdravlja.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Značajan podsticaj razvoju telepsihijatrije desio se tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. Tokom tog perioda službe za zaštitu mentalnog zdravlja u [[Ekonomija visokog dohotka|zemljama s visokim prihodima]] u velikoj su mjeri prilagodile svoj rad pružanju usluga na daljinu, što je omogućilo kontinuitet liječenja u uslovima ograničenog neposrednog kontakta. Takav način rada pokazao se efikasnim i prihvatljivim u vanrednim okolnostima, iako su istovremeno izražene određene zabrinutosti u vezi s njegovom dugoročnom primjenom i održivošću.<ref name="Appleton_et_al_2021">{{cite journal |last=Appleton |first=R. |last2=Williams |first2=J. |last3=Vera San Juan |first3=N. |last4=Needle |first4=J. J. |last5=Schlief |first5=M. |last6=Jordan |first6=H. |display-authors=et al |title=Implementation, Adoption, and Perceptions of Telemental Health During the COVID-19 Pandemic: Systematic Review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=23 |issue=12 |pages=e31746 |year=2021 |doi=10.2196/31746 |issn=1438-8871 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8664153/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Definicija == označava upotrebu telekomunikacijskih tehnologija, uključujući videokonferencije, glasovne pozive i tekstualne poruke, radi pružanja usluga zaštite mentalnog zdravlja na daljinu.<ref name="APA_Telepsychiatry" /><ref name="NIMH_Telemental_Health" /> Kao grana telemedicine, obuhvata širok spektar usluga, uključujući različite oblike [[Psihoterapija|psihoterapije]] (individualnu, [[Grupna psihoterapija|grupnu]], [[Porodična terapija|porodičnu]]) [[Psihijatrijska procjena|psihijatrijske procjene]] te propisivanje i praćenje [[Farmakologija|farmakoterapije]].<ref name="APA_Telepsychiatry" /> Telemedicina podrazumijeva primjenu telekomunikacijskih tehnologija za pružanje zdravstvenih usluga kada pacijent i zdravstveni radnik nisu na istoj lokaciji.<ref name="APA_Telepsychiatry" /> == Efikasnost == Usluge telementalnog zdravlja mogu biti efikasne u ublažavanju simptoma i poboljšanju [[Kvalitet života (zdravstvena njega)|kvaliteta života]] osoba s [[Mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]]. Korisnici koji se dobrovoljno opredijele za ovakav način pružanja zaštite, kao i osobe kojima je pristup zdravstvenim ustanovama otežan, uglavnom ih ocjenjuju pozitivno zbog veće dostupnosti i jednostavnijeg pristupa zaštiti mentalnog zdravlja.<ref name="Salmoiraghi_Hussain_2015">{{cite journal |last=Salmoiraghi |first=A. |last2=Hussain |first2=S. |title=A Systematic Review of the Use of Telepsychiatry in Acute Settings |journal=Journal of Psychiatric Practice |volume=21 |issue=5 |pages=389–393 |year=2015 |doi=10.1097/PRA.0000000000000103 |issn=1538-1145 |pmid=26348806 |s2cid=205955427 |url=https://journals.lww.com/practicalpsychiatry/abstract/2015/09000/a_systematic_review_of_the_use_of_telepsychiatry.9.aspx |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bashshur_et_al_2016">{{cite journal |last=Bashshur |first=R. L. |last2=Howell |first2=J. D. |last3=Krupinski |first3=E. A. |last4=Harms |first4=K. M. |last5=Bashshur |first5=N. |last6=Doarn |first6=C. R. |title=The Empirical Foundations of Telemedicine Interventions in Primary Care |journal=Telemedicine and e-Health |volume=22 |issue=5 |pages=342–375 |year=2016 |doi=10.1089/tmj.2016.0045 |issn=1530-5627 |pmc=4860623 |pmid=27128779 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4860623/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Snoswell_et_al_2021">{{cite journal |last=Snoswell |first=Centaine L. |last2=Chelberg |first2=Georgina |last3=De Guzman |first3=Keshia R. |last4=Haydon |first4=Helen M. |last5=Thomas |first5=Emma E. |last6=Caffery |first6=Liam J. |display-authors=et al |title=The clinical effectiveness of telehealth: A systematic review of meta-analyses from 2010 to 2019 |journal=Journal of Telemedicine and Telecare |volume=29 |issue=9 |pages=669–684 |year=2021 |doi=10.1177/1357633X211022907 |issn=1357-633X |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1357633X211022907 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U poređenju s neposrednim pružanjem zdravstvene zaštite, usluge koje se ostvaruju putem videopoziva mogu kratkoročno biti podjednako prihvatljive i efikasne, a pojedina istraživanja ukazuju i na manji broj propuštenih termina.<ref name="Barnett_et_al_2021">{{cite journal |last=Barnett |first=P. |last2=Goulding |first2=L. |last3=Casetta |first3=C. |last4=Jordan |first4=H. |last5=Sheridan-Rains |first5=L. |last6=Steare |first6=T. |display-authors=et al |title=Implementation of Telemental Health Services Before COVID-19: Rapid Umbrella Review of Systematic Reviews |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=23 |issue=7 |pages=e26492 |year=2021 |doi=10.2196/26492 |issn=1438-8871 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8335619/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Appleton_et_al_2021" /><ref name="Schuster_et_al_2022" /> Efikasnost telepsihijatrije u velikoj mjeri zavisi od načina na koji je organizovana i prilagođena potrebama korisnika. Najbolji rezultati postižu se kada je pružanje usluga personalizovano i fleksibilno te kada se uvažavaju preferencije korisnika u pogledu načina komunikacije, uključujući izbor između videopoziva i telefonskog poziva. Budući da se te preferencije mogu mijenjati tokom vremena ili razlikovati od jednog termina do drugog, preporučuje se njihovo redovno preispitivanje kako bi se održala prihvatljivost i efikasnost pružene zaštite. Telepsihijatrija je najuspješnija kada se pruža na personalizovan i fleksibilan način. Uzimanje u obzir ličnih preferencija korisnika usluga o tome žele li primati njegu na daljinu, te da li putem videopoziva ili telefonskog poziva, rezultira prihvatljivijom i efikasnijom uslugom. Ove se preferencije mogu mijenjati tokom vremena i razlikovati od termina do termina, zbog čega ih je neophodno redovno preispitivati.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> === Prednosti i ograničenja === Telepsihijatrija može unaprijediti dostupnost usluga mentalnog zdravlja, posebno osobama koje žive u [[selo|ruralnim]] područjima ili imaju [[Tjelesni invaliditet|tjelesne poteškoće]] koje otežavaju putovanje do zdravstvenih ustanova. Pružanje usluga na daljinu smanjuje potrebu za putovanjem (koje može biti naporno ili skupo u smislu vremena i novca) kao i potrebu za organizovanjem i plaćanjem čuvanja djece.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> U područjima s manjom gustoćom naseljenosti lakše je organizovati grupne psihoterapijske programe putem interneta, jer je jednostavnije okupiti dovoljan broj učesnika nego u lokalnoj zajednici.<ref name="Schuster_et_al_2022" /> Za osobe čije psihičke poteškoće otežavaju ili onemogućavaju dolazak na terapiju, telepsihijatrija može predstavljati prikladan oblik liječenja. Također može biti prihvatljivija osobama koje zbog stigme izbjegavaju odlazak u ustanove za zaštitu mentalnog zdravlja. Međutim, kod određenih pacijenata, naročito onih koji imaju izražene [[Paranoja|paranoidne]] ideje ili [[Anksiozni poremećaj|anksiozne poremećaje]], korištenje komunikacije na daljinu može pojačati simptome ili izazvati dodatnu nelagodu, zbog čega ovakav oblik liječenja nije podjednako prikladan za sve korisnike.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Jedan od najvećih izazova predstavlja [[Digitalni jaz|Digitalna isključenost]]. Primjena modela u kojem se usluge prvenstveno pružaju putem digitalnih tehnologija može narušiti [[zdravstvena pravičnost|zdravstvenu pravičnost]], jer su upravo socijalno ugrožene grupe često one koje nemaju odgovarajuću opremu, stabilnu internetsku vezu ili dovoljno razvijene digitalne vještine.<ref name="Greer_et_al_2019">{{cite journal |last=Greer |first=Ben |last2=Robotham |first2=Dan |last3=Simblett |first3=Sara |last4=Curtis |first4=Hannah |last5=Griffiths |first5=Helena |last6=Wykes |first6=Til |display-authors=et al |title=Digital Exclusion Among Mental Health Service Users: Qualitative Investigation |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=21 |issue=1 |year=2019 |doi=10.2196/11696 |issn=1439-4456 |pmc=6329420 |pmid=30626564 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6329420/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj problem može pogoditi mnoge grupe korisnika, uključujući [[Beskućništvo|beskućnike]], pacijente na bolničkim odjelima, starije osobe, osobe s [[demencija|demencijom]], malu djecu, osobe koje žive u siromaštvu, [[Izbjeglica|izbjeglice]], pripadnike [[Romi|romske populacije]] i druge ranjive grupe.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Osim tehničke dostupnosti, važan izazov predstavlja i osiguravanje privatnosti. Mnogi korisnici nemaju prostor u kojem mogu nesmetano razgovarati o osjetljivim temama, zbog čega se mogu osjećati nelagodno ili ograničeno tokom terapijskih susreta. Dodatne poteškoće odnose se na uspostavljanje i održavanje [[Terapijski odnos|terapijskog odnosa]], kao i na provođenje kvalitetne psihijatrijske procjene.<ref name="Appleton_et_al_2021" /> [[Upotrebljivost|Jednostavnost korištenja]] digitalne platforme takođe je važan faktor u tome koliko je usluga telepsihijatrije inkluzivna.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Kada videopoziv nije moguć ili prihvatljiv, mogu se koristiti telefonski razgovori ili tekstualna komunikacija, iako takvi oblici kontakta obično omogućavaju kraće i manje sadržajne terapijske razgovore.<ref name="Chen_et_al_2022">{{cite journal |last=Chen |first=Patricia V |last2=Helm |first2=Ashley |last3=Caloudas |first3=Steve G |last4=Ecker |first4=Anthony |last5=Day |first5=Giselle |last6=Hogan |first6=Julianna |last7=Lindsay |first7=Jan |display-authors=et al |title=Evidence of Phone vs Video-Conferencing for Mental Health Treatments: A Review of the Literature |journal=Current Psychiatry Reports |volume=24 |issue=10 |pages=529–539 |year=2022 |doi=10.1007/s11920-022-01359-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9437398/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Upotreba videopoziva može izmijeniti način na koji se prenose verbalni i neverbalni komunikacijski signali, što kod pojedinih korisnika usluga, posebno onih koji se prvi put uključuju u zaštitu [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], može izazvati osjećaj nelagode ili otežati uspostavljanje terapijskog odnosa. Terapijski kvalitet pružanja usluga telementalnog zdravlja može se unaprijediti primjenom odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera, kao što su pravilno postavljanje kamere, osiguravanje odgovarajućeg osvjetljenja te korištenje stabilne i brze internetske veze na obje strane, čime se smanjuje vjerovatnoća prekida slike, kašnjenja zvuka i drugih tehničkih smetnji.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> Pružanje zaštite mentalnog zdravlja putem videopoziva među [[Stručnjak za mentalno zdravlje|stručnim osobljem u oblasti mentalnog zdravlja]] uglavnom se smatra korisnim zbog mogućnosti unapređenja dostupnosti zdravstvene zaštite i povećanja efikasnosti pružanja usluga. Pozitivan stav prema telepsihijatriji najčešće je prisutan kada su osigurani odgovarajuća obuka, tehnička podrška, jasne smjernice i pouzdana digitalna infrastruktura. S druge strane, nedostatak ovih uslova može otežati njegovu primjenu i smanjiti spremnost stručnjaka za korištenje ovog oblika rada. Istovremeno, dio stručnog osoblja izražava zabrinutost u vezi sa sigurnošću sistema, zaštitom podataka, pravnom odgovornošću i očuvanjem povjerljivosti prilikom pružanja psihijatrijske zaštite putem videopoziva.<ref name="Connolly_et_al_2020">{{cite journal |last=Connolly |first=Samantha L |last2=Miller |first2=Christopher J |last3=Lindsay |first3=Jan A |last4=Bauer |first4=Mark S |title=A systematic review of providers’ attitudes toward telemental health via videoconferencing |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=27 |issue=2 |pages=e12311 |year=2020 |doi=10.1111/cpsp.12311 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9367168/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Uspješna implementacija telepsihijatrije zahtijeva razvoj smjernica i organizacijskih modela koji nastaju kroz saradnju zdravstvenih stručnjaka i korisnika usluga.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> == Poddiscipline == Telepsihijatrija obuhvata različite poddiscipline u zavisnosti od konteksta u kojem se usluge pružaju. === Telepsihijatrija od kuće === Psihijatrijska podrška koja se pruža osobama u njihovom domu ili drugom privatnom okruženju naziva se "Telepsihijatrija od kuće" ili "Telepsihijatrija direktno do korisnika". Za njenu primjenu u pravilu su potrebni [[web-kamera]], odgovarajući uređaj i stabilna internetska veza.<ref name="Ikelheimer_2008">{{cite journal |last=Ikelheimer |first=Douglas M |title=Treatment of Opioid Dependence via Home-Based Telepsychiatry |journal=Psychiatric Services |volume=59 |issue=10 |pages=1218–1219 |year=2008 |doi=10.1176/appi.ps.59.10.1218-a |pmid=18832513 |url=https://www.researchgate.net/publication/23297081_Treatment_of_Opioid_Dependence_via_Home-Based_Telepsychiatry |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj ovog modela povezuje se s nedostatkom psihijatara i potrebom da se zaštita mentalnog zdravlja učini dostupnijom osobama koje žive u ruralnim i udaljenim područjima.<ref name="Schlief_et_al_2022" /><ref name="Lambert_Wertheimer_2016">{{cite journal |last=Lambert |first=K. |last2=Wertheimer |first2=M. |date=2016 |title=Telepsychiatry: Who, What, Where, and How |journal=Psychiatric News |volume=51 |issue=3 |pages=1 |doi=10.1176/appi.pn.2016.2a13 |url=https://psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/appi.pn.2016.2a13 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prije započinjanja liječenja potrebno je pribaviti informisani pristanak pacijenta, procijeniti sigurnost pružanja usluge na daljinu, osigurati korištenje zaštićenih videokonferencijskih platformi radi očuvanja privatnosti te omogućiti standard njege kao u tradicionalnoj ordinaciji.<ref name="Schlief_et_al_2022" /><ref name="Lambert_Wertheimer_2016" /> Istraživanja pokazuju da telepsihijatrija ostvaruje slične terapijske rezultate i dijagnostičku pouzdanost kao i liječenje uživo.<ref name="Hubley_et_al_2016">{{cite journal |last=Hubley |first=Sam |last2=Lynch |first2=Sarah B |last3=Schneck |first3=Christopher |last4=Thomas |first4=Marshall |last5=Shore |first5=Jay |title=Review of key telepsychiatry outcomes |journal=World Journal of Psychiatry |volume=6 |issue=2 |pages=269–282 |year=2016 |doi=10.5498/wjp.v6.i2.269 |pmc=4919267 |pmid=27354970 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4919267/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hilty_et_al_2018">{{cite journal |last=Hilty |first=Donald M |last2=Sunderji |first2=Nadiya |last3=Suo |first3=Shannon |last4=Chan |first4=Steven |last5=McCarron |first5=Robert M |title=Telepsychiatry and other technologies for integrated care: evidence base, best practice models and competencies |journal=International Review of Psychiatry |volume=30 |issue=6 |pages=292–309 |year=2018 |doi=10.1080/09540261.2019.1571483 |pmid=30821540 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30821540/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref>Zadovoljstvo pacijenata ovim oblikom liječenja uglavnom je visoko, dok zdravstveni radnici iskazuju nešto niži stepen zadovoljstva. Zadovoljstvo pacijenata telepsihijatrijom uglavnom je visoko, iako zdravstveni radnici navode niže nivoe zadovoljstva u poređenju s pacijentima.<ref name="Hubley_et_al_2016" /> Iako početna ulaganja mogu biti veća, telepsihijatrija dugoročno može smanjiti troškove zahvaljujući manjoj potrebi za putovanjima.<ref name="Hubley_et_al_2016" /> Istovremeno, jedan od njenih nedostataka jeste to što pojedini pacijenti u vlastitom domu nemaju dovoljno privatnosti za nesmetano održavanje terapijskih seansi.<ref name="Schlief_et_al_2022" /> === Forenzička telepsihijatrija === Forenzička telepsihijatrija podrazumijeva pružanje psihijatrijskih usluga na daljinu u [[zatvor]]ima i drugim kazneno-popravnim ustanovama. Usluge mogu obuhvatati psihijatrijske procjene, konsultacije o farmakoterapiji, praćenje osoba sa suicidalnim rizikom, procjene prije puštanja na [[Uslovni otpust|uslovnu slobodu]] i druge oblike stručne podrške. Primjena telepsihijatrije u ovom području omogućava značajne finansijske i organizacijske uštede jer smanjuje potrebu za transportom zatvorenika i njihovom pratnjom prilikom odlaska na preglede izvan ustanove.<ref name="Miller_et_al_2005">{{cite journal |last=Miller |first=Thomas W. |last2=Burton |first2=Deborah C. |last3=Hill |first3=Kelly |last4=Luftman |first4=Ginny |last5=Veltkemp |first5=Lane J. |last6=Swope |first6=Marion |title=Telepsychiatry: Critical Dimensions for Forensic Services |journal=The Journal of the American Academy of Psychiatry and the Law |volume=33 |issue=4 |pages=539–546 |year=2005 |url=https://jaapl.org/content/33/4/539 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Telepsihijatrija u hitnim i kriznim stanjima === Od 2008. razvijaju se smjernice za pružanje telepsihijatrijskih konsultacija osobama u hitnim psihijatrijskim stanjima. One obuhvataju procjenu osoba koje prolaze kroz tešku psihičku krizu, imaju [[samoubistvo|suicidalne]] namjere ili simptome depresije, [[Manija|manije]], [[psihoza|psihoze]] ili akutna [[Anksioznost|anksioznih poremećaja]].<ref name="Shore_et_al_2007">{{cite journal |last=Shore |first=Jay H |last2=Hilty |first2=Donald M |last3=Yellowlees |first3=Peter |title=Emergency Management Guidelines for Telepsychiatry |journal=General Hospital Psychiatry |volume=29 |issue=3 |pages=199–206 |year=2007 |doi=10.1016/j.genhosppsych.2007.01.013 |pmc=1986661 |pmid=17484936 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC1986661/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Hitna telepsihijatrija danas se primjenjuje u bolničkim [[Hitna pomoć|odjelima hitne pomoći]], zatvorima, centrima za mentalno zdravlje u zajednici, ustanovama za liječenje ovisnosti i školama. Njena primjena može ublažiti posljedice nedostatka stručnog kadra u preopterećenim bolnicama i omogućiti većem broju osoba pravovremenu psihijatrijsku njegu. Umjesto angažovanja privremenih (zamjenskih) ljekara ili oslanjanja na ljekare opće medicine pri procjeni psihijatrijskog stanja pacijenata, zdravstvene ustanove mogu koristiti telepsihijatriju radi smanjenja troškova i poboljšanja dostupnosti specijalističke zaštite iz oblasti mentalnog zdravlja.<ref name="Williams_et_al_2009">{{cite report |last=Williams |first=M. |last2=Pfeffer |first2=M. |last3=Boyle |first3=J. |last4=Hilty |first4=D.M. |date=2009 |title=Telepsychiatry in the Emergency Department: Overview and Case Studies |publisher=California HealthCare Foundation |url=https://www.chcf.org/wp-content/uploads/2017/12/PDF-TelepsychiatryProgramsED.pdf |access-date=27. 6. 2026 |language=en |type=Izvještaj}}</ref> Krizna telepsihijatrija može doprinijeti i smanjenju potrebe za privremenim zadržavanjem psihijatrijskih pacijenata, odnosno situacija u kojima osoba ostaje na bolničkom odjelu dok čeka odgovarajući psihijatrijski tretman.<ref name="ITP_2023">{{cite web |title=How Emergency Departments Can Reduce Psychiatric Patient Boarding |url=https://www.integratedtelehealth.com/how-emergency-departments-can-reduce-psychiatric-patient-boarding |website=Integrated Telehealth Partners |publisher=Psychiatric Medical Care, LLC |date=2023 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zahvaljujući većoj protočnosti koju telepsihijatrija omogućava, korisnici psihijatrijskih usluga imaju kraće vrijeme čekanja i brži pristup njezi. === Planirana telepsihijatrija === Planirana telepsihijatrija podrazumijeva pružanje psihijatrijskih usluga putem unaprijed zakazanih termina. Mnoge ustanove koje pružaju usluge u oblasti bihevioralnog zdravlja koriste ovaj model kako bi povećale svoje kapacitete i unaprijedile dostupnost zaštite mentalnog zdravlja.<ref name="Adaji_Fortney_2017">{{cite journal |last=Adaji |first=Akuh |last2=Fortney |first2=John |title=Telepsychiatry in Integrated Care Settings |journal=Focus |volume=15 |issue=3 |pages=257–263 |year=2017 |doi=10.1176/appi.focus.20170007 |pmc=6519551 |pmid=31975855 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6519551/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U okviru redovne telepsihijatrijske prakse, jedan pružalac usluga ili manji tim kontinuirano prati određeni broj pacijenata u unaprijed utvrđenim terminima. Takve usluge mogu obuhvatati upravljanje farmakoterapijom, psihijatrijske procjene, konsultacije, sastanke terapijskih timova i stručnu superviziju.<ref name="Adaji_Fortney_2017" /> Pristup stručnjacima na daljinu omogućava zdravstvenim ustanovama, posebno onima u ruralnim i područjima koje imaju poteškoća s privlačenjem i zadržavanjem kadra, da korisnicima ponude širi spektar specijalističkih usluga, uprkos poteškoćama u zapošljavanju i zadržavanju stručnog kadra.<ref name="Adaji_Fortney_2017" /> Jedan od primjera takve primjene jeste [[bihevioralna terapija]] za liječenje [[tik]]ova kod djece. Iako se smatra efikasnim oblikom liječenja, mnogim pacijentima nije dostupna zbog nedostatka obučenih terapeuta. Istraživanja pokazuju da online intervencije, koje korisnici provode samostalno uz podršku terapeuta, mogu efikasno smanjiti simptome tikova i omogućiti većem broju djece pristup odgovarajućem tretmanu.<ref name="Hollis_et_al_2021">{{cite journal |last=Hollis |first=Chris |last2=Hall |first2=Charlotte L |last3=Jones |first3=Rebecca |last4=Marston |first4=Louise |last5=Le Novere |first5=Marie |last6=Hunter |first6=Rachael |last7=Brown |first7=Beverley J |last8=Sanderson |first8=Charlotte |last9=Andrén |first9=Per |last10=Bennett |first10=Sophie D |last11=Chamberlain |first11=Liam R |last12=Davies |first12=E Bethan |last13=Evans |first13=Amber |last14=Kouzoupi |first14=Natalia |last15=McKenzie |first15=Caitlin |last16=Heyman |first16=Isobel |last17=Khan |first17=Kareem |last18=Kilgariff |first18=Joseph |last19=Glazebrook |first19=Cristine |last20=Mataix-Cols |first20=David |last21=Murphy |first21=Tara |last22=Serlachius |first22=Eva |last23=Murray |first23=Elizabeth |date=2021 |title=Therapist-supported online remote behavioural intervention for tics in children and adolescents in England (ORBIT): A multicentre, parallel group, single-blind, randomised controlled trial |journal=The Lancet Psychiatry |volume=8 |issue=10 |pages=871–882 |doi=10.1016/S2215-0366(21)00235-2 |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(21)00235-2/fulltext |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Khan_et_al_2022">{{cite journal |last=Khan |first=Kareem |last2=Hollis |first2=Chris |last3=Hall |first3=Charlotte L. |last4=Davies |first4=E. Bethan |last5=Murray |first5=Elizabeth |last6=Andrén |first6=Per |last7=Mataix-Cols |first7=David |last8=Murphy |first8=Tara |last9=Glazebrook |first9=Cris |title=Factors influencing the efficacy of an online behavioural intervention for children and young people with tics: Process evaluation of a randomised controlled trial |journal=Journal of Behavioral and Cognitive Therapy |volume=32 |issue=3 |pages=197–206 |year=2022 |doi=10.1016/j.jbct.2022.02.005 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2589979122000142 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Telepsihijatrija širom svijeta == === U Sjedinjenim Američkim Državama === Jedan od glavnih pokretača razvoja telepsihijatrije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] jeste nedostatak psihijatara, posebno u specijalizovanim oblastima kao što je [[dječija i adolescentna psihijatrija]].<ref name="Hakak_Szeftel_2008">{{cite journal |last=Hakak |first=Rashelle |last2=Szeftel |first2=Roxy |date=2008 |title=Clinical Use of Telemedicine in Child Psychiatry |journal=Focus |volume=6 |issue=3 |pages=293–301 |doi=10.1176/foc.6.3.foc293 |url=https://psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/foc.6.3.foc293 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Primjena telepsihijatrije omogućava da manji broj stručnjaka pruži zdravstvenu zaštitu većem broju pacijenata, uz efikasnije korištenje vremena i veću dostupnost psihijatrijskih usluga.<ref name="Sharma_Devan_2023">{{cite journal |last=Sharma |first=Gunjan |last2=Devan |first2=Karrish |date=2023 |title=The effectiveness of telepsychiatry: thematic review |journal=BJPsych Bulletin |volume=47 |issue=2 |pages=82–89 |doi=10.1192/bjb.2021.115 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34915955/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj telepsihijatrije u SAD-u podržan je i odgovarajućim zakonodavnim i finansijskim okvirom. Najveći dio usluga telezdravstva finansira se kroz državni program ''[[Medicare (Sjedinjene Američke Države)|Medicare]]'', dok refundacija troškova mora ispunjavati savezne zahtjeve koji se odnose na kvalitet, efikasnost i ekonomičnost zdravstvene zaštite. Od 1999. programi ''Medicare'' i ''Medicaid'' postepeno su proširili obuhvat usluga telezdravstva, pojednostavili uslove za pružaoce usluga i omogućili finansijsku podršku za razvoj telezdravstvenih programa. Danas Centar za usluge Medicare i Medicaid (CMS) pokriva usluge telemedicine, uključujući telepsihijatriju, u brojnim područjima zdravstvene zaštite.<ref name="Uscher-Pines_et_al_2020">{{cite journal |last=Uscher-Pines |first=Lori |last2=Bouskill |first2=Kathryn E |last3=Sousa |first3=Jessica |last4=Shen |first4=Mimi |last5=Fischer |first5=Shira H |date=2020 |title=Experiences of Medicaid Programs and Health Centers in Implementing Telehealth |journal=RAND Health Quarterly |volume=8 |issue=4 |pages=RR–2564–ASPE |pmid=32582468 |pmc=7302318 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32582468/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zaštita privatnosti i sigurnosti medicinskih podataka uređena je saveznim [[Zakonom o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja Sjedinjenih Američkih Država|Zakonom o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja]] (HIPAA), koji propisuje standarde za elektronsku razmjenu zdravstvenih informacija, uključujući usluge telepsihijatrije. Radi usklađivanja s tim zahtjevima, brojni pružaoci usluga razvili su vlastite ili koriste specijalizovane [[Videotelefonija|videokonferencijske]] platforme koje osiguravaju zaštitu privatnosti i sigurnost podataka, a posljednjih godina raste i broj komercijalnih rješenja koja ispunjavaju HIPAA standarde.<ref name="TelementalHealthComparisons">{{cite web |title=Telemental Health Comparisons |url=https://telementalhealthcomparisons.com/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Telepsihijatrija je posebno dobila na značaju tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]. Prema podacima organizacija [[KFF (organizacija za zdravstvenu politiku)|Kaiser Family Foundation]] i Epic Research, tokom 2021. oko 40% svih pregleda povezanih s mentalnim zdravljem i liječenjem ovisnosti u SAD-u obavljeno je putem telezdravstva, dok je isti način pružanja usluga korišten u svega oko 5% ostalih ambulantnih pregleda. Prije pandemije ovakav oblik pružanja zaštite mentalnog zdravlja bio je znatno rjeđi. Istovremeno, prema podacima Uprave za zdravstvene resurse i usluge iz 2022, više od 150 miliona stanovnika živjelo je u područjima koja su zvanično proglašena područjima s nedostatkom stručnjaka za mentalno zdravlje.<ref name="Zumbrun_2022">{{cite news |last=Zumbrun |first=Joshua |date=2022 |title=Mental-Health Care Shortage Is Being Treated With Outdated Ratios |url=https://www.wsj.com/health/healthcare/mental-health-care-shortage-is-being-treated-with-outdated-ratios-11657877400 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Winkler_2022">{{cite news |last=Winkler |first=Rolfe |date=2022 |title=The Failed Promise of Online Mental-Health Treatment |url=https://www.wsj.com/articles/the-failed-promise-of-online-mental-health-treatment-11671390353 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Daljem razvoju telepsihijatrije doprinijelo je usvajanje [[Zakon o ulaganjima u infrastrukturu i radna mjesta Sjedinjenih Američkih Država|Zakona o ulaganjima u infrastrukturu i radna mjesta]] u novembru 2021, na osnovu kojeg je izdvojeno 65 milijardi američkih dolara za proširenje pristupa [[Širokopojasni internet|širokopojasnom internetu]].<ref name="Gormley_2022">{{cite news |last=Gormley |first=Brian |date=2022 |title=U.S. Infrastructure Law Gives Boost to Booming Telehealth Sector |url=https://www.wsj.com/articles/u-s-infrastructure-law-gives-boost-to-booming-telehealth-sector-11645095600 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pramuk_2021">{{cite news |last=Pramuk |first=Jacob |date=2021 |title=Biden signs $1 trillion bipartisan infrastructure bill into law, unlocking funds for transportation, broadband, utilities |url=https://www.cnbc.com/2021/11/15/biden-signing-1-trillion-bipartisan-infrastructure-bill-into-law.html |work=CNBC |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno su novoosnovane kompanije koje pružaju online usluge mentalnog zdravlja privukle investicije u iznosu od 4,8 milijardi američkih dolara tokom 2022. godine.<ref name="Winkler_2022" /> Brz rast tržišta telezdravstva pratile su i rasprave o načinu digitalnog [[Oglašavanje|oglašavanja]]. Potrošnja telezdravstvenih kompanija na digitalno oglašavanje povećala se s približno 10 miliona američkih dolara u 2020. na oko 100 miliona u 2021, pri čemu je samo na platformi [[TikTok]] od januara do novembra 2022. potrošeno oko 23 miliona dolara na oglase povezane s telezdravstvom. Analiza lista ''[[The Wall Street Journal]]'', objavljena u decembru 2022, pokazala je da su pojedine kompanije u oglasima na društvenim mrežama promovisale lijekove koji se izdaju na recept bez odgovarajućih upozorenja o rizicima, uključujući i oglase za pojedine [[Kontrolisana supstanca|kontrolisane supstance]], što je izazvalo zabrinutost u pogledu usklađenosti s regulatornim i etičkim standardima.<ref name="Safdar_Fuller_2022">{{cite news |last=Safdar |first=Khadeeja |last2=Fuller |first2=Andrea |date=2022 |title=Misleading Ads Fueled Rapid Growth of Online Mental Health Companies |url=https://www.wsj.com/articles/telehealth-cerebral-done-ads-mental-health-adhd-11672161087 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> === U Indiji === Veliki broj stanovnika [[Indija|Indije]] i relativno mali broj psihijatara čine telepsihijatriju pogodnim rješenjem za proširenje dostupnosti usluga zaštite mentalnog zdravlja. Iako je riječ o relativno novoj oblasti, telepsihijatrija u Indiji postepeno se razvija zahvaljujući radu ustanova kao što su [[Postdiplomski institut za medicinsko obrazovanje (Indija)|Postdiplomski institut za medicinsko obrazovanje i istraživanje]] u [[Chandigarh|Chandigarhu]] i [[Fondacija za istraživanje šizofrenije (Indija)|Fondacija za istraživanje šizofrenije]] u [[Chennai|Chennaiju]], koje imaju značajnu ulogu u razvoju i primjeni telepsihijatrijskih usluga.<ref name="Tharoor_Thara_2020">{{cite journal |last=Tharoor |first=Hema |last2=Thara |first2=Rangaswamy |date=2020 |title=Evolution of Community Telepsychiatry in India Showcasing the SCARF Model |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7736739/ |journal=Indian Journal of Psychological Medicine |volume=42 |issue=5 Suppl |pages=69S–74S |doi=10.1177/0253717620958161 |pmid=33354068 |pmc=7736739 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SCARF_Mobile">{{cite web |title=Mobile Telepsychiatry |url=https://scarfindia.org/mobile-telepsychiatry-scarf |publisher=Schizophrenia Research Foundation (SCARF) |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> === U Ujedinjenom Kraljevstvu === U godinama koje su prethodile pandemiji bolesti COVID-19, [[Nacionalna zdravstvena služba (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Nacionalna zdravstvena služba]] (NHS) telepsihijatriju je uvodio postepeno.<ref name="Hong_2021">{{cite journal |last=Hong |first=James SW |last2=Sheriff |first2=Rebecca |last3=Smith |first3=Katharine |last4=Tomlinson |first4=Anneka |last5=Saad |first5=Fathi |last6=Smith |first6=Tanya |last7=Engelthaler |first7=Tomas |last8=Phiri |first8=Peter |last9=Henshall |first9=Catherine |last10=Ede |first10=Roger |last11=Denis |first11=Mike |last12=Mitter |first12=Pamina |last13=D'Agostino |first13=Armando |last14=Cerveri |first14=Giancarlo |last15=Tomassi |first15=Simona |last16=Rathod |first16=Shanaya |last17=Broughton |first17=Nick |last18=Marlowe |first18=Karl |last19=Geddes |first19=John |last20=Cipriani |first20=Andrea |date=2021 |title=Impact of COVID-19 on telepsychiatry at the service and individual patient level across two UK NHS mental health Trusts |url=https://mentalhealth.bmj.com/content/24/4/161 |journal=BMJ Mental Health |volume=24 |issue=4 |pages=161–166 |doi=10.1136/ebmental-2021-300287 |issn=1362-0347 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pandemija je, međutim, značajno ubrzala primjenu telementalnog zdravlja kako bi se održao kontinuitet zdravstvene zaštite osoba s mentalnim poremećajima. Digitalne tehnologije istovremeno su doprinijele ublažavanju posljedica [[Društvena izolacija|društvene izolacije]], koja je tokom pandemije postala izraženiji problem. Tokom 2020. zabilježen je nagli porast broja konsultacija na daljinu u okviru primarne zdravstvene zaštite NHS-a. Nacionalni podaci pokazuju da je većina kontakata u službama za mentalno zdravlje ostvarena putem telekomunikacijskih tehnologija, posebno za vrijeme prvog [[Zatvaranje u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog pandemije COVID-19|zatvaranja]] (lockdowna) u periodu od marta do jula 2020.<ref name="Patel_2021">{{cite journal |last=Patel |first=Rashmi |last2=Irving |first2=Jessica |last3=Brinn |first3=Aimee |last4=Broadbent |first4=Matthew |last5=Shetty |first5=Hitesh |last6=Pritchard |first6=Megan |last7=Downs |first7=Johnny |last8=Stewart |first8=Robert |last9=Harland |first9=Robert |last10=McGuire |first10=Philip |date=2021 |title=Impact of the COVID-19 pandemic on remote mental healthcare and prescribing in psychiatry: an electronic health record study |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8728386/ |journal=BMJ Open |volume=11 |issue=3 |pages=e046365 |doi=10.1136/bmjopen-2020-046365 |pmid=33785494 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Globalno zdravlje === Potražnja za uslugama telementalnog zdravlja raste u [[Zemlje u razvoju|zemljama s niskim i srednjim prihodima]], gdje je pristup zaštiti mentalnog zdravlja često ograničen zbog nedovoljnog broja stručnjaka, nedovoljnog finansiranja zdravstvenog sistema i niske svijesti o značaju mentalnog zdravlja.<ref name="Acharibasam_Wynn_2018">{{cite journal |last=Acharibasam |first=Jeremiah W |last2=Wynn |first2=Rolf |date=2018 |title=Telemental Health in Low- and Middle-Income Countries: A Systematic Review |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6241375/ |journal=International Journal of Telemedicine and Applications |volume=2018 |pages=9602821 |doi=10.1155/2018/9602821 |pmid=30519259 |pmc=6241375 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U kontekstu [[Globalno zdravlje|globalnog zdravlja]], telementalno zdravlje može doprinijeti većoj dostupnosti kvalitetnih usluga većem broju ljudi. Istovremeno, njegova primjena suočava se s brojnim izazovima, uključujući zaštitu i [[sigurnost podataka]], nedovoljno razvijenu digitalnu infrastrukturu, ograničene institucionalne kapacitete te nejednak pristup internetu i digitalnim tehnologijama.<ref name="Mahmoud_2022">{{cite journal |last=Mahmoud |first=Kareem |last2=Jaramillo |first2=Catalina |last3=Barteit |first3=Sandra |date=2022 |title=Telemedicine in Low- and Middle-Income Countries During the COVID-19 Pandemic: A Scoping Review |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9257012/ |journal=Frontiers in Public Health |volume=10 |pages=914423 |doi=10.3389/fpubh.2022.914423 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Telementalno zdravlje tokom pandemije COVID-19 == Zbog [[Zatvaranja zbog pandemije COVID-19|zatvaranja (lockdowna)]] i naredbi o ostanku kod kuće na početku pandemije COVID-19, službe za zaštitu mentalnog zdravlja u zemljama s visokim prihodima u velikoj su mjeri prilagodile način pružanja usluga primjenom telementalnog zdravlja. Procjene pokazuju da je između 48% i 100% osoba koje su već bile uključene u liječenje na početku pandemije uspjelo nastaviti psihijatrijsku ili psihoterapijsku zaštitu korištenjem metoda na daljinu. Istovremeno, neposredni pregledi zadržani su za slučajeve u kojima su bili neophodni.<ref name="Appleton_et_al_2021" /> Primjena telementalnog zdravlja, koja se uglavnom zasnivala na telefonskim i videopozivima, pokazala se efikasnom, a većina kliničara i korisnika usluga ocijenila ju je prihvatljivim rješenjem u vanrednim okolnostima. Ipak, obje grupe izrazile su određene rezerve u pogledu njegove dugoročne primjene. Kliničari su najčešće ukazivali na poteškoće povezane s propisivanjem farmakoterapije, procjenom i uspostavljanjem terapijskog odnosa s novim pacijentima te ograničenim mogućnostima procjene pojedinih fizičkih pokazatelja mentalnog stanja na daljinu. S druge strane, korisnici usluga kao najčešće prepreke navodili su nedostatak privatnog prostora za održavanje terapijskih seansi i ograničen pristup odgovarajućoj tehnologiji.<ref name="Appleton_et_al_2021" /> Nakon ublažavanja epidemioloških mjera, istraživanja su pokazala pad korištenja usluga telementalnog zdravlja. Takav trend ukazuje na to da dio korisnika i kliničara i dalje daje prednost neposrednom obliku liječenja kada je on dostupan i primjeren potrebama pacijenta.<ref name="Appleton_et_al_2021" /> == Također pogledajte == * [[Online savjetovanje]] * [[Terapija putem društvenih medija]] * [[Telefonsko savjetovanje]] * [[Telepsihologija]] * [[Upotreba tehnologije u liječenju mentalnih poremećaja]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Cite journal |last=Brunt |first=Thomas J. |last2=Gale-Grant |first2=Oliver |date=2022 |title=Telepsychiatry: what clinicians need to know about digital mental healthcare |journal=BJPsych Advances |volume=29 |issue=4 |pages=230–238 |doi=10.1192/bja.2022.42 |issn=2056-4678 |language=en}} * {{cite report |url=https://store.samhsa.gov/sites/default/files/pep21-06-02-001.pdf |title=Telehealth for the Treatment of Serious Mental Illness and Substance Use Disorders |series=SAMHSA Publication |volume=PEP21-06-02-001 |location=Rockville, MD |publisher=Substance Abuse and Mental Health Services Administration |year=2021 |language=en}} * {{Cite journal |last=Appleton |first=Rebecca |last2=Barnett |first2=Phoebe |last3=Vera San Juan |first3=Norha |last4=Tuudah |first4=Elizabeth |last5=Lyons |first5=Natasha |last6=Parker |first6=Jennie |last7=Roxburgh |first7=Emily |last8=Spyridonidis |first8=Spyros |last9=Tamworth |first9=Millie |last10=Worden |first10=Minnie |last11=Yilmaz |first11=Melisa |last12=Sevdalis |first12=Nick |last13=Lloyd-Evans |first13=Brynmor |last14=Needle |first14=Justin J. |last15=Johnson |first15=Sonia |date=2023 |title=Implementation strategies for telemental health: a systematic review |journal=BMC Health Services Research |volume=23 |issue=1 |pages=78 |doi=10.1186/s12913-022-08993-1 |issn=1472-6963 |doi-access=free |language=en}} == Vanjski linkovi == * [https://oxfordhealthbrc.nihr.ac.uk/oxppl/table-5-digital-technologies-and-telepsychiatry/ Digitalne tehnologije i telepsihijatrija], NIHR Oxford Biomedical Research Centre {{en simbol}} * [https://www.psychiatry.org/psychiatrists/practice/telepsychiatry Resursni centar za telepsihijatriju], Američko udruženje psihijatara {{en simbol}} * [https://www.psychiatry.org/psychiatrists/practice/telepsychiatry/toolkit Priručnik za telepsihijatriju], Američko udruženje psihijatara {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Liječenje mentalnih poremećaja]] [[Kategorija:Telemedicina]] [[Kategorija:Savjetovanje]] [[Kategorija:Psihijatrija]] 7a0wcre07dlsdwnrsusnk2syx9cmtal 0 535579 3900958 3900938 2026-06-27T14:19:51Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3900958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ludwig Gredler | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Austrija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|11|19}} | mjesto_rođenja = [[Hall in Tirol]] | država_rođenja = [[Austrija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = WSV Tux | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2008. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''16''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''6''' | plasman_SK = {{plainlist| * '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 3 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = [[Datoteka:AUT_Honour_for_Services_to_the_Republic_of_Austria_-_10th_Class_BAR.png|40px]] Srebrno [[Odlikovanje za zasluge Republici Austriji]] | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} ''' Ludwig Gredler''' rođen 19. novembra 1967. u [[Hall in Tirol]]u je nekadašnji [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i od 2014. trener austrijskog biatlonskog tima.<ref>{{cite web |url=http://www4.biathlonworld.com/en/press_releases.html/do/detail?presse=2213 |title=Coaching Changes 2: Norway, Russia, Austria, Finland |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |date=16. 4. 2014 |website=[[International Biathlon Union]] |accessdate=12. 12. 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141216141046/http://www4.biathlonworld.com/en/press_releases.html/do/detail?presse=2213 |archivedate=16. 12. 2014|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|11]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|18]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|5]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|12]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|11]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|11]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|52]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|17]] |} Gredler je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat četvrto mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 1:00.9&nbsp;min zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; a u ekipnim utrkama šesto mjesto na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Christoph Sumann|Christophom Sumannom]], [[Wolfgang Perner|Wolfgangom Pernerom]] i [[Wolfgang Rottmann|Wolfgangom Rottmannom]] iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške]] štafete u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|28]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|22]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|12]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|29]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|15]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|5]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|19]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|28]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|26]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|42]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|9]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|41]] | | | |} Gredler je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 16 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. <!-- na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 52.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Martin Pfurtscheller|Martinom Pfurtschellerom]], [[Hannes Obererlacher|Hannesom Obererlacherom]] i [[Alfred Eder|Alfredom Ederom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] |- | ||15||7||13||12||5||6||16||17||14||43||14||50||21||27||38||45||82 |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Gredler je imao u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|SK 1990/91.]] <!-- u istočnonjemačkom [[Oberhof]]u 1. marta 1984. kada je u utrci na 20&nbsp;km osvojio 34-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|SK 1987/88.]] u [[finsk]]om [[Jyväskylä]]u u trci na 10&nbsp;km, a u ekipnim utrkama jednom je pobjedio u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|SK 1992/93.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] s [[Bruno Hofstätter|Brunom Hofstätterom]], [[Ludwig Gredler|Ludwigom Gredlerom]] i [[Wolfgang Perner|Wolfgangom Pernerom]]. --> --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2008. Od sezone 2014/15. bio je pomoćni trener, a od sezone 2025/26. je glavni trener austrijske biatlonske reprezentacije. == Nagrade == * [[Odlikovanje za zasluge Republici Austriji]] 2000. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|159}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Gredler, Ludwig}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Hall in Tirol]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Austrijski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nosioci Srebrnog odlikovanja za zasluge Republici Austriji]] mid847dqbg5hij2bro9334pxkg0245h 3900960 3900958 2026-06-27T14:43:11Z AnToni 2325 3900960 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ludwig Gredler | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Austrija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|11|19}} | mjesto_rođenja = [[Hall in Tirol]] | država_rođenja = [[Austrija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = WSV Tux | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2008. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''16''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''6''' | plasman_SK = {{plainlist| * '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 3 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = [[Datoteka:AUT_Honour_for_Services_to_the_Republic_of_Austria_-_10th_Class_BAR.png|40px]] Srebrno [[Odlikovanje za zasluge Republici Austriji]] | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} ''' Ludwig Gredler''' rođen 19. novembra 1967. u [[Hall in Tirol]]u je nekadašnji [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i od 2014. trener austrijskog biatlonskog tima.<ref>{{cite web |url=http://www4.biathlonworld.com/en/press_releases.html/do/detail?presse=2213 |title=Coaching Changes 2: Norway, Russia, Austria, Finland |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |date=16. 4. 2014 |website=[[International Biathlon Union]] |accessdate=12. 12. 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141216141046/http://www4.biathlonworld.com/en/press_releases.html/do/detail?presse=2213 |archivedate=16. 12. 2014|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|11]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|18]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|5]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|12]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|11]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|11]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|52]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|17]] |} Gredler je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat četvrto mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 1:00.9&nbsp;min zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; a u ekipnim utrkama šesto mjesto na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Christoph Sumann|Christophom Sumannom]], [[Wolfgang Perner|Wolfgangom Pernerom]] i [[Wolfgang Rottmann|Wolfgangom Rottmannom]] iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške]] štafete u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|28]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|22]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|12]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|29]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|15]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|5]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|19]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|28]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|26]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|42]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|9]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|41]] | | | |} Gredler je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 16 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:08.4&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]], a srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 35.0&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wolfgang Rottmann|Wolfganga Rottmanna]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]], [[Wolfgang Perner|Wolfgangom Pernerom]] i [[Alfred Eder|Alfredom Ederom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] |- | ||15||7||13||12||5||6||16||17||14||43||14||50||21||27||38||45||82 |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Gredler je imao u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|SK 1990/91.]] u njemačkom [[Ruhpolding]]u 19. januara 1991. kada je u utrci na 10&nbsp;km osvojio 72-o mjesto. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji su mu šest pobjeda, dok je u ekipnim utrkama pobijedio tri puta. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2008. Od sezone 2014/15. bio je pomoćni trener, a od sezone 2025/26. je glavni trener austrijske biatlonske reprezentacije. == Nagrade == * [[Odlikovanje za zasluge Republici Austriji]] 2000. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|159}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Gredler, Ludwig}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Hall in Tirol]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Austrijski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nosioci Srebrnog odlikovanja za zasluge Republici Austriji]] ncyg54dzf0yfpgc7j2kp81voqvv3xkb 3 535580 3900955 2026-06-27T13:06:57Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3900955 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 535581 3900962 2026-06-27T14:56:15Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 68 | države = 17 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />Johann Passler... 3900962 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 68 | države = 17 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS|1991 | bronza = [[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]] | bronzaNOK = GER | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije. == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | style="text-align:center"| '''1:32:18,3''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | style="text-align:center"| '''1:32:55,03''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]] | style="text-align:center"| '''1:32:57,93''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4 | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Igor Hohrjakov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | style="text-align:center"| '''1:34:17,03''' | style="text-align:center"| '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}5 | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohilenko]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]<br />{{0|0000}}[[ValentIn Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]] | style="text-align:center"| '''1:34:20,93''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}6 | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | style="text-align:center"| '''1:34:23,53''' | style="text-align:center"| '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}7 | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]] | style="text-align:center"| '''1:35:01,73''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}8 | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]] | style="text-align:center"| '''1:35:29,23''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}9 | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | style="text-align:center"| '''1:36:13,2{{0}}''' | style="text-align:center"| '''3+1'''<br />0+1<br />1+0<br />0+0<br />2+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" ! 10 | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | style="text-align:center"| '''1:36:20,8{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="background:#FFFFFF;" | colspan="4"| |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" ! 14 | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="background:#FFFFFF;" | colspan="4" style="text-align:center"| … |} <!-- |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Ricco Groß]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | '''1:33:33,5''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|SSSR}}<br />{{0|0000}}[[Jurij Kaškarov]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:35:01,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 01:28.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Geir Einang]]<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Gisle Fenne]] | '''1:35:08,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 01:36.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:36:24,05''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:51.0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Peter Sjödén]]<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Anders Mannelqvist]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:36:32,75''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 02:59.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]]<br />{{0|0000}}[[Hervé Flandin]] | '''1:37:01,87''' | '''0+3'''<br />0+0<br />0+1<br />0+0<br />0+2 | + 03:28.8 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Ismo Mäkinen]]<br />{{0|0000}}[[Olli-Pekka Peltola]] | '''1:38:18,65''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:45.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Jan Wojtas]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]]<br />{{0|0000}}[[Piotr Pluta]] | '''1:38:36,35''' | '''0+3'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+2 | + 05:03.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|USA|2=USA}}<br />{{0|0000}}[[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]]<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Josh Thompson (biatlonac)|Josh Thompson]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | '''1:38:55,9{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 05:22.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|ČEH}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''-''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 05:28.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] | '''-''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:18.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Egon Leitner]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | '''-''' | '''0+4'''<br />0+1<br />0+1<br />0+2<br />0+2 | + 08:20.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]]<br />{{0|0000}}[[Hirohide Sato]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Akihiro Takizawa]] | '''-''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 08:32.8 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Malcolm Hamilton]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] | '''-''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 08:52.0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]] | '''-''' | '''0+2'''<br />0+0<br />0+2<br />0+0<br />0+0 | + 10:32.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|ŠVI}}<br />{{0|0000}}[[Jean-Marc Chabloz]]<br />{{0|0000}}[[Elmar Werlen]]<br />{{0|0000}}[[Ernst Steiner (biatlonac)|Ernst Steiner]]<br />{{0|0000}}[[Hanspeter Knobel]] | '''-{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 12:19.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|flagcountry|JKO}}<br />{{0|0000}}[[Kim Yong-woon]]<br />{{0|0000}}[[Kim Woon-ki]]<br />{{0|0000}}[[Park Chul-sung]]<br />{{0|0000}}[[Han Myung-hee]] | '''-{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 32:45.5 --> |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] 9ws6w0hlalt5aozswos12xf9uqva7q5 3900963 3900962 2026-06-27T15:14:02Z AnToni 2325 3900963 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 92 | države = 23 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS|1991 | bronza = [[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]] | bronzaNOK = GER | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije. == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | style="text-align:center"| '''1:32:18,3''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | style="text-align:center"| '''1:32:55,03''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 36.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]] | style="text-align:center"| '''1:32:57,93''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 39.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4 | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Igor Hohrjakov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | style="text-align:center"| '''1:34:17,03''' | style="text-align:center"| '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 01:58.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}5 | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohilenko]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]<br />{{0|0000}}[[ValentIn Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]] | style="text-align:center"| '''1:34:20,93''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:02.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}6 | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | style="text-align:center"| '''1:34:23,53''' | style="text-align:center"| '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 02:05.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]] | style="text-align:center"| '''1:35:01,73''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:43.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]] | style="text-align:center"| '''1:35:29,23''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 03:10.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | style="text-align:center"| '''1:36:13,2{{0}}''' | style="text-align:center"| '''3+1'''<br />0+1<br />1+0<br />0+0<br />2+0 | + 03:54.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | style="text-align:center"| '''1:36:20,8{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:02.5 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | style="text-align:center"| '''1:36:20,8{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:22.0 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEŠ}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | style="text-align:center"| '''1:36:20,8{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:33.5 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | style="text-align:center"| '''1:36:20,8{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:43.5 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 14 | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 05:17.1 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 08:07.0 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 08:47.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:33.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:42.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Michael Dixon]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Paul Ryan]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:59.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[János Panyik]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[István Oláh Nelu]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 14:15.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br />{{0|0000}}[[Athanassios Tsakiris]]<br />{{0|0000}}[[Aristidis Routsis]]<br />{{0|0000}}[[Angelos Giagkou]]<br />{{0|0000}}[[Nikolaos Kalofiris]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''2+7'''<br />2+0<br />0+3<br />0+3<br />0+1 | + 26:26.8 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] omwcn6y26f8apyia0lfj07e16k401lm 3900964 3900963 2026-06-27T15:26:54Z AnToni 2325 3900964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 92 | države = 23 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS|1991 | bronza = [[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]] | bronzaNOK = GER | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije. == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | style="text-align:center"| '''1:32:18,3''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | style="text-align:center"| '''1:32:55,03''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 36.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]] | style="text-align:center"| '''1:32:57,93''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 39.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4 | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Igor Hohrjakov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | style="text-align:center"| '''1:34:17,03''' | style="text-align:center"| '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 01:58.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}5 | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohilenko]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]<br />{{0|0000}}[[ValentIn Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]] | style="text-align:center"| '''1:34:20,93''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:02.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}6 | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | style="text-align:center"| '''1:34:23,53''' | style="text-align:center"| '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 02:05.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]] | style="text-align:center"| '''1:35:01,73''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:43.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]] | style="text-align:center"| '''1:35:29,23''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 03:10.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | style="text-align:center"| '''1:36:13,2{{0}}''' | style="text-align:center"| '''3+1'''<br />0+1<br />1+0<br />0+0<br />2+0 | + 03:54.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | style="text-align:center"| '''1:36:20,8{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:02.5 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]]<br />{{0|0000}}[[Daniel Krčmář]] | style="text-align:center"| '''1:36:20,8{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:22.0 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEŠ}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabik]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | style="text-align:center"| '''1:36:20,8{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:33.5 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]] | style="text-align:center"| '''1:36:20,8{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:43.5 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 14 | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 05:17.1 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Kari Kataja]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkonen]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Ian Harvey]]<br />{{0|0000}}[[David Jarackie]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]]<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 08:07.0 |- style="background:#FFFFFF;" |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Olegs Maluhins]]<br />{{0|0000}}[[Jekabs Nakums]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 08:47.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Bojko Popov]]<br />{{0|0000}}[[Spas Slatev]]<br />{{0|0000}}[[Krasimir Vidinov]]<br />{{0|0000}}[[odor Mašov]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:33.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Kyoji Suga]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:42.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Paul Ryan (biatlonac)Paul Ryan (muškarci)|Paul Ryan (biatlonac)Paul Ryan]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''3+1'''<br />0+0<br />2+0<br />0+0<br />1+1 | + 09:59.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[János Panyik]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[István Oláh Nelu]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''0+4'''<br />0+0<br />0+0<br />0+3<br />0+1 | + 14:15.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top; background:#FFFFFF;" | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br />{{0|0000}}[[Athanassios Tsakiris]]<br />{{0|0000}}[[Aristidis Routsis]]<br />{{0|0000}}[[Angelos Giagkou]]<br />{{0|0000}}[[Nikolaos Kalofiris]] | style="text-align:center"| '''1:37:35,4{{0}}''' | style="text-align:center"| '''2+7'''<br />2+0<br />0+3<br />0+3<br />0+1 | + 26:26.8 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] 5dvhtkk67h9qtbzxuipkh2o1fvl0gkq 3900965 3900964 2026-06-27T15:28:55Z AnToni 2325 3900965 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 92 | države = 23 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS|1991 | bronza = [[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]] | bronzaNOK = GER | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije. == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:32:18,3''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:32:55,03''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 36.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]] | '''1:32:57,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 39.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4 | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Igor Hohrjakov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | '''1:34:17,03''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 01:58.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}5 | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohilenko]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]<br />{{0|0000}}[[ValentIn Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]] | '''1:34:20,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:02.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}6 | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:34:23,53''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 02:05.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]] | '''1:35:01,73''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:43.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]] | '''1:35:29,23''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 03:10.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | '''1:36:13,2{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+1<br />1+0<br />0+0<br />2+0 | + 03:54.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:02.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]]<br />{{0|0000}}[[Daniel Krčmář]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:22.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEŠ}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabik]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:33.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:43.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 14 | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 05:17.1 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Kari Kataja]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkonen]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Ian Harvey]]<br />{{0|0000}}[[David Jarackie]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]]<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 08:07.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Olegs Maluhins]]<br />{{0|0000}}[[Jekabs Nakums]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 08:47.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Bojko Popov]]<br />{{0|0000}}[[Spas Slatev]]<br />{{0|0000}}[[Krasimir Vidinov]]<br />{{0|0000}}[[odor Mašov]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:33.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Kyoji Suga]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:42.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Paul Ryan (biatlonac)Paul Ryan (muškarci)|Paul Ryan (biatlonac)Paul Ryan]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+0<br />2+0<br />0+0<br />1+1 | + 09:59.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[János Panyik]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[István Oláh Nelu]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+4'''<br />0+0<br />0+0<br />0+3<br />0+1 | + 14:15.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br />{{0|0000}}[[Athanassios Tsakiris]]<br />{{0|0000}}[[Aristidis Routsis]]<br />{{0|0000}}[[Angelos Giagkou]]<br />{{0|0000}}[[Nikolaos Kalofiris]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+7'''<br />2+0<br />0+3<br />0+3<br />0+1 | + 26:26.8 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] hrmb1yuu9mmskoqnklmi2dsi1t2btbt 3900966 3900965 2026-06-27T15:32:23Z AnToni 2325 3900966 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 92 | države = 23 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS|1991 | bronza = [[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]] | bronzaNOK = GER | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije. == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:32:18,3''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:32:55,03''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 36.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]] | '''1:32:57,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 39.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Igor Hohrjakov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | '''1:34:17,03''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 01:58.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohilenko]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]<br />{{0|0000}}[[ValentIn Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]] | '''1:34:20,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:02.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:34:23,53''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 02:05.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]] | '''1:35:01,73''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:43.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]] | '''1:35:29,23''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 03:10.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | '''1:36:13,2{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+1<br />1+0<br />0+0<br />2+0 | + 03:54.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:02.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]]<br />{{0|0000}}[[Daniel Krčmář]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 04:22.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEŠ}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabik]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:33.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''1+0'''<br />1+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:43.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 14 | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+5'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />0+2 | + 05:17.1 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Kari Kataja]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkonen]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+1'''<br />0+1<br />0+0<br />2+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Ian Harvey]]<br />{{0|0000}}[[David Jarackie]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]]<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''4+1'''<br />0+1<br />2+0<br />0+0<br />2+0 | + 08:07.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Olegs Maluhins]]<br />{{0|0000}}[[Jekabs Nakums]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+3'''<br />0+1<br />0+1<br />2+1<br />0+0 | + 08:47.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Bojko Popov]]<br />{{0|0000}}[[Spas Slatev]]<br />{{0|0000}}[[Krasimir Vidinov]]<br />{{0|0000}}[[odor Mašov]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:33.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Kyoji Suga]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+3'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />2+0 | + 09:42.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Paul Ryan (biatlonac)Paul Ryan]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+0<br />2+0<br />0+0<br />1+1 | + 09:59.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[János Panyik]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[István Oláh Nelu]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+4'''<br />0+0<br />0+0<br />0+3<br />0+1 | + 14:15.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br />{{0|0000}}[[Athanassios Tsakiris]]<br />{{0|0000}}[[Aristidis Routsis]]<br />{{0|0000}}[[Angelos Giagkou]]<br />{{0|0000}}[[Nikolaos Kalofiris]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+7'''<br />2+0<br />0+3<br />0+3<br />0+1 | + 26:26.8 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] 209r0l1mgxnqltq873fhawfl88qc1wt 3900967 3900966 2026-06-27T15:32:49Z AnToni 2325 3900967 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 92 | države = 23 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS|1991 | bronza = [[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]] | bronzaNOK = GER | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije. == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:32:18,3''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:32:55,03''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 36.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]] | '''1:32:57,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 39.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Igor Hohrjakov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | '''1:34:17,03''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 01:58.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohilenko]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]<br />{{0|0000}}[[ValentIn Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]] | '''1:34:20,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:02.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:34:23,53''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 02:05.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]] | '''1:35:01,73''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:43.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]] | '''1:35:29,23''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 03:10.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | '''1:36:13,2{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+1<br />1+0<br />0+0<br />2+0 | + 03:54.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:02.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]]<br />{{0|0000}}[[Daniel Krčmář]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 04:22.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEŠ}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabik]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:33.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''1+0'''<br />1+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:43.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 14 | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+5'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />0+2 | + 05:17.1 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Kari Kataja]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkonen]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+1'''<br />0+1<br />0+0<br />2+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Ian Harvey]]<br />{{0|0000}}[[David Jarackie]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]]<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''4+1'''<br />0+1<br />2+0<br />0+0<br />2+0 | + 08:07.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Olegs Maluhins]]<br />{{0|0000}}[[Jekabs Nakums]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+3'''<br />0+1<br />0+1<br />2+1<br />0+0 | + 08:47.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Bojko Popov]]<br />{{0|0000}}[[Spas Slatev]]<br />{{0|0000}}[[Krasimir Vidinov]]<br />{{0|0000}}[[odor Mašov]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:33.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Kyoji Suga]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+3'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />2+0 | + 09:42.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Paul Ryan (biatlonac)|Paul Ryan]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+0<br />2+0<br />0+0<br />1+1 | + 09:59.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[János Panyik]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[István Oláh Nelu]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+4'''<br />0+0<br />0+0<br />0+3<br />0+1 | + 14:15.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br />{{0|0000}}[[Athanassios Tsakiris]]<br />{{0|0000}}[[Aristidis Routsis]]<br />{{0|0000}}[[Angelos Giagkou]]<br />{{0|0000}}[[Nikolaos Kalofiris]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+7'''<br />2+0<br />0+3<br />0+3<br />0+1 | + 26:26.8 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] 0ixncp0hpawhhwg95spfj682w7w6q0s 3900968 3900967 2026-06-27T15:34:39Z AnToni 2325 3900968 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 92 | države = 23 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS|1991 | bronza = [[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]] | bronzaNOK = GER | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije. == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:32:18,3''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:32:55,03''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 36.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]] | '''1:32:57,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 39.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Igor Hohrjakov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | '''1:34:17,03''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 01:58.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohilenko]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]<br />{{0|0000}}[[Valentin Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]] | '''1:34:20,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:02.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:34:23,53''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 02:05.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]] | '''1:35:01,73''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:43.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]] | '''1:35:29,23''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 03:10.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | '''1:36:13,2{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+1<br />1+0<br />0+0<br />2+0 | + 03:54.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:02.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]]<br />{{0|0000}}[[Daniel Krčmář]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 04:22.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEŠ}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabik]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:33.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''1+0'''<br />1+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:43.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 14 | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+5'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />0+2 | + 05:17.1 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Kari Kataja]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkonen]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+1'''<br />0+1<br />0+0<br />2+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Ian Harvey]]<br />{{0|0000}}[[David Jarackie]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]]<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''4+1'''<br />0+1<br />2+0<br />0+0<br />2+0 | + 08:07.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Olegs Maluhins]]<br />{{0|0000}}[[Jekabs Nakums]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+3'''<br />0+1<br />0+1<br />2+1<br />0+0 | + 08:47.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Bojko Popov]]<br />{{0|0000}}[[Spas Slatev]]<br />{{0|0000}}[[Krasimir Vidinov]]<br />{{0|0000}}[[Todor Mašov]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:33.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Kyoji Suga]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+3'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />2+0 | + 09:42.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Paul Ryan (biatlonac)|Paul Ryan]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+0<br />2+0<br />0+0<br />1+1 | + 09:59.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[János Panyik]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[István Oláh Nelu]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+4'''<br />0+0<br />0+0<br />0+3<br />0+1 | + 14:15.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br />{{0|0000}}[[Athanassios Tsakiris]]<br />{{0|0000}}[[Aristidis Routsis]]<br />{{0|0000}}[[Angelos Giagkou]]<br />{{0|0000}}[[Nikolaos Kalofiris]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''2+7'''<br />2+0<br />0+3<br />0+3<br />0+1 | + 26:26.8 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] 9z8bdotdz54getzypftna8c4335e7z4 3900969 3900968 2026-06-27T15:35:56Z AnToni 2325 3900969 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 92 | države = 23 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS|1991 | bronza = [[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]] | bronzaNOK = GER | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije. == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:32:18,3''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:32:55,03''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 36.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]] | '''1:32:57,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 39.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Igor Hohrjakov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | '''1:34:17,03''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 01:58.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohilenko]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]<br />{{0|0000}}[[Valentin Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]] | '''1:34:20,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:02.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:34:23,53''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 02:05.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]] | '''1:35:01,73''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:43.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]] | '''1:35:29,23''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 03:10.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | '''1:36:13,2{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+1<br />1+0<br />0+0<br />2+0 | + 03:54.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:02.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]]<br />{{0|0000}}[[Daniel Krčmář]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 04:22.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEŠ}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabik]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:33.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''1+0'''<br />1+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:43.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 14 | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+5'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />0+2 | + 05:17.1 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Kari Kataja]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkonen]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' -->' | '''2+1'''<br />0+1<br />0+0<br />2+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Ian Harvey]]<br />{{0|0000}}[[David Jarackie]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]]<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''4+1'''<br />0+1<br />2+0<br />0+0<br />2+0 | + 08:07.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Olegs Maluhins]]<br />{{0|0000}}[[Jekabs Nakums]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] || <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''2+3'''<br />0+1<br />0+1<br />2+1<br />0+0 | + 08:47.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Bojko Popov]]<br />{{0|0000}}[[Spas Slatev]]<br />{{0|0000}}[[Krasimir Vidinov]]<br />{{0|0000}}[[Todor Mašov]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:33.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Kyoji Suga]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''2+3'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />2+0 | + 09:42.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Paul Ryan (biatlonac)|Paul Ryan]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''3+1'''<br />0+0<br />2+0<br />0+0<br />1+1 | + 09:59.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[János Panyik]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[István Oláh Nelu]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+4'''<br />0+0<br />0+0<br />0+3<br />0+1 | + 14:15.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br />{{0|0000}}[[Athanassios Tsakiris]]<br />{{0|0000}}[[Aristidis Routsis]]<br />{{0|0000}}[[Angelos Giagkou]]<br />{{0|0000}}[[Nikolaos Kalofiris]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''2+7'''<br />2+0<br />0+3<br />0+3<br />0+1 | + 26:26.8 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] sfvn8wsxo73t8o95oaetqcxmpqaochc 0 535582 3900970 2026-06-27T15:44:20Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Olle Gunneriusson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Olle Bruno Gunneriusson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|08|26}} | mjesto_rođenja = [[Gisselås]], [[Strömsund]], [[Okrug Jämtland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i god... 3900970 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olle Gunneriusson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Olle Bruno Gunneriusson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|08|26}} | mjesto_rođenja = [[Gisselås]], [[Strömsund]], [[Okrug Jämtland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1982|11|26|1924|08|26}} | mjesto_smrti = [[Frösön]], [[Östersund]] | država_smrti = [[Švedska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Hammerdals Idrottsförening | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} '''Olle Gunneriusson''' rođen 19. decembra 1924. u [[Strömsund]]u, bio je [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac Umro je u Östersundu 26. novembra 1982. == Karijera == === Olimpijske igre === Gunneriusson nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]] === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1959}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|18]] | | | |} Gunneriusson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je osvojivši prvo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i prednošću od 29.0&nbsp;s bio brži od drugoplasiranog švedskog biatlonca [[Olle Gunneriusson|Ollea Gunneriussona]]. Drugu zlatnu je osvojio u nezvaničnoj utrci, čiji su rezultati dobijeni sabiranjem vremena utrke na 20&nbsp;km, s [[Olle Gunneriusson|Olleom Gunneriussonom]], [[Sture Ohlin|Stureom Ohlinom]] i [[Sven Nilsson (biatlonac)|Svenom Nilssonom]], a srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipnom vrednovanju]] s [[Sven Agge|Svenom Aggeom]] i [[Sture Ohlin|Sturetom Ohlinom]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4199}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Gunneriusson, Olle}} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Strömsund]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] b3c0htg52fhj6mz43xcv2zxd4qvjoiu 3900971 3900970 2026-06-27T15:46:23Z AnToni 2325 3900971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olle Gunneriusson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Olle Bruno Gunneriusson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|08|26}} | mjesto_rođenja = [[Gisselås]], [[Strömsund]], [[Okrug Jämtland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1982|11|26|1924|08|26}} | mjesto_smrti = [[Frösön]], [[Östersund]] | država_smrti = [[Švedska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Hammerdals Idrottsförening | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} '''Olle Gunneriusson''' rođen 19. decembra 1924. u [[Strömsund]]u, bio je [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. Umro je u Östersundu 26. novembra 1982. == Karijera == === Olimpijske igre === Gunneriusson nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]] === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1959}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|18]] | | | |} Gunneriusson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je osvojivši drugo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 29.0&nbsp;s bio sporiji od drugoplasiranog švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund|Adolfa Wiklunda]]. Zlatnu je osvojio u nezvaničnoj utrci, čiji su rezultati dobijeni sabiranjem vremena utrke na 20&nbsp;km, s [[Adolf Wiklund|Adolfom Wiklundom]], [[Sture Ohlin|Stureom Ohlinom]] i [[Sven Nilsson (biatlonac)|Svenom Nilssonom]], == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4199}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Gunneriusson, Olle}} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Strömsund]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] 9hy4j8zlxp0mfgenpn0d4e2fsmre622 3900973 3900971 2026-06-27T15:48:06Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3900973 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olle Gunneriusson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Olle Bruno Gunneriusson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|08|26}} | mjesto_rođenja = [[Gisselås]], [[Strömsund]], [[Okrug Jämtland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1982|11|26|1924|08|26}} | mjesto_smrti = [[Frösön]], [[Östersund]] | država_smrti = [[Švedska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Hammerdals Idrottsförening | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} '''Olle Gunneriusson''' rođen 19. decembra 1924. u [[Strömsund]]u, bio je [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. Umro je u Östersundu 26. novembra 1982. == Karijera == === Olimpijske igre === Gunneriusson nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]] === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1959}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|18]] | | | |} Gunneriusson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je osvojivši drugo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 29.0&nbsp;s bio sporiji od drugoplasiranog švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfa Wiklunda]]. Zlatnu je osvojio u nezvaničnoj utrci, čiji su rezultati dobijeni sabiranjem vremena utrke na 20&nbsp;km, s [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfom Wiklundom]], [[Sture Ohlin|Stureom Ohlinom]] i [[Sven Nilsson (biatlonac)|Svenom Nilssonom]], == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4199}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Gunneriusson, Olle}} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Strömsund]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] m3xavk77t6jhplwz342k70s50n06tgr 3900974 3900973 2026-06-27T15:49:20Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3900974 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olle Gunneriusson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Olle Bruno Gunneriusson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|08|26}} | mjesto_rođenja = [[Gisselås]], [[Strömsund]], [[Okrug Jämtland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1982|11|26|1924|08|26}} | mjesto_smrti = [[Frösön]], [[Östersund]] | država_smrti = [[Švedska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Hammerdals Idrottsförening | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} '''Olle Gunneriusson''' rođen 19. decembra 1924. u [[Strömsund]]u, bio je [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. Umro je u Östersundu 26. novembra 1982. == Karijera == === Olimpijske igre === Gunneriusson nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]] === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1959}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|18]] | | | |} Gunneriusson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je osvojivši drugo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 29.0&nbsp;s bio sporiji od drugoplasiranog švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfa Wiklunda]]. Zlatnu je osvojio u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipnoj]] utrci, čiji su rezultati dobijeni sabiranjem vremena utrke na 20&nbsp;km, s [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfom Wiklundom]], [[Sture Ohlin|Stureom Ohlinom]] i [[Sven Nilsson (biatlonac)|Svenom Nilssonom]], == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4199}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Gunneriusson, Olle}} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Strömsund]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] ehinqdhvwr2fxc12c7hwcb2822dtf33 3900975 3900974 2026-06-27T15:53:46Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3900975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olle Gunneriusson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Olle Bruno Gunneriusson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|08|26}} | mjesto_rođenja = [[Gisselås]], [[Strömsund]], [[Okrug Jämtland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1982|11|26|1924|08|26}} | mjesto_smrti = [[Frösön]], [[Östersund]] | država_smrti = [[Švedska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Hammerdals Idrottsförening | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} '''Olle Gunneriusson''' rođen 19. decembra 1924. u [[Strömsund]]u, bio je [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. Umro je u Östersundu 26. novembra 1982. == Karijera == === Olimpijske igre === Gunneriusson nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]] === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1959}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|18]] | | | |} Gunneriusson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je osvojivši drugo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 29.0&nbsp;s bio sporiji od pobjednika švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfa Wiklunda]]. Zlatnu je osvojio u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipnoj]] utrci, čiji su rezultati dobijeni sabiranjem vremena utrke na 20&nbsp;km, s [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfom Wiklundom]], [[Sture Ohlin|Stureom Ohlinom]] i [[Sven Nilsson (biatlonac)|Svenom Nilssonom]], == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4199}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Gunneriusson, Olle}} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Strömsund]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] er4si29iywhnsfxk4bzeoa3c1d8ntfu 3901017 3900975 2026-06-28T06:48:37Z AnToni 2325 3901017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olle Gunneriusson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Olle Bruno Gunneriusson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|08|26}} | mjesto_rođenja = [[Gisselås]], [[Strömsund]], [[Okrug Jämtland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1982|11|26|1924|08|26}} | mjesto_smrti = [[Frösön]], [[Östersund]] | država_smrti = [[Švedska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Hammerdals Idrottsförening | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} '''Olle Gunneriusson''' rođen 19. decembra 1924. u [[Strömsund]]u, bio je [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. Umro je u Östersundu 26. novembra 1982. == Karijera == === Olimpijske igre === Gunneriusson nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]] === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1959}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|18]] | | | |} Gunneriusson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je osvojivši drugo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 29.0&nbsp;s bio sporiji od pobjednika švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfa Wiklunda]]. Zlatnu je osvojio u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipnoj]] utrci, čiji su rezultati dobijeni sabiranjem vremena utrke na 20&nbsp;km, s [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfom Wiklundom]], [[Sture Ohlin|Stureom Ohlinom]] i [[Sven Nilsson (biatlonac)|Svenom Nilssonom]], == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4199}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Gunneriusson, Olle}} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Strömsund]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] 0ta59jr400d0sk8jjef2k2cus96fveg 3901021 3901017 2026-06-28T09:03:40Z AnToni 2325 /* Karijera */ 3901021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olle Gunneriusson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Olle Bruno Gunneriusson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|08|26}} | mjesto_rođenja = [[Gisselås]], [[Strömsund]], [[Okrug Jämtland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1982|11|26|1924|08|26}} | mjesto_smrti = [[Frösön]], [[Östersund]] | država_smrti = [[Švedska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Hammerdals Idrottsförening | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} '''Olle Gunneriusson''' rođen 19. decembra 1924. u [[Strömsund]]u, bio je [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. Umro je u Östersundu 26. novembra 1982. == Karijera == === Olimpijske igre === Gunneriusson nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1959}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|18]] | | | |} Gunneriusson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je osvojivši drugo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 29.0&nbsp;s bio sporiji od pobjednika švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfa Wiklunda]]. Zlatnu je osvojio u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipnoj]] utrci, čiji su rezultati dobijeni sabiranjem vremena utrke na 20&nbsp;km, s [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfom Wiklundom]], [[Sture Ohlin|Stureom Ohlinom]] i [[Sven Nilsson (biatlonac)|Svenom Nilssonom]], == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4199}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Gunneriusson, Olle}} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Strömsund]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] al2bv8sc482zx5vqcya5zyinh9u8ynf 0 535583 3900976 2026-06-27T15:54:34Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Sven Nilsson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sven Bruno Nilsson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Erikslund]], [[Ånge]], [[Okrug Västernorrland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | z... 3900976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sven Nilsson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sven Bruno Nilsson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Erikslund]], [[Ånge]], [[Okrug Västernorrland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} '''Sven Nilsson''' rođen u [[Ånge]]u, bio je [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === Nilsson nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]] === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|8]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|1]] |} Nilsson je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je osvojivši osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 6:30.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfa Wiklunda]]. Zlatnu je osvojio u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipnoj]] utrci, čiji su rezultati dobijeni sabiranjem vremena utrke na 20&nbsp;km, s [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfom Wiklundom]], [[Sture Ohlin|Stureom Ohlinom]] i [[Olle Gunneriusson|Ollea Gunneriussona]], == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4209}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Nilsson, Sven}} [[Kategorija:Biografije, Ånge ]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] k4hj1bm3qw9byzl6p77bli3hswnoiam 3900977 3900976 2026-06-27T16:00:06Z AnToni 2325 3900977 wikitext text/x-wiki {{About|švedskom biatloncu Svenu Nilssonu|druge osobe s istim imenom|Sven Nilsson (višeznačnica)}} {{Infokutija biatlonac | ime = Sven Nilsson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sven-Ivan Nilsson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1935|01|01}} | mjesto_rođenja = [[Pellboda]], [[Okrug Västernorrland]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2002|03|07|1935|01|01}} | mjesto_smrti = [[Sveg]], [[Härjedalen]] | država_smrti = [[Švedska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 6. 2026. }} '''Sven Nilsson''' rođen 1. januara 1935. u [[Pellboda|Pellbodi]], bio je [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. Umro je u Svegu 7. marta 2021. == Karijera == === Olimpijske igre === Nilsson nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]] === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|8]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|1]] |} Nilsson je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je osvojivši osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 6:30.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfa Wiklunda]]. Zlatnu je osvojio u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipnoj]] utrci, čiji su rezultati dobijeni sabiranjem vremena utrke na 20&nbsp;km, s [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfom Wiklundom]], [[Sture Ohlin|Stureom Ohlinom]] i [[Olle Gunneriusson|Ollea Gunneriussona]], == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4209}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Nilsson, Sven}} [[Kategorija:Biografije, Ånge]] [[Kategorija:Rođeni 1935.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] 3mbh6fadhk8vm1opdph4rdtqrks9011 3 535584 3900992 2026-06-27T18:03:13Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3900992 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 535585 3900999 2026-06-27T23:11:54Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa Wikipedia en 3900999 wikitext text/x-wiki '''Feministička terapija''' predstavlja skup međusobno povezanih [[Psihoterapija|terapijskih pravaca]] koji su nastali iz [[Feminizam|feminističke]] kritike tradicionalnih psiholoških teorija. Zagovornici ovog pristupa smatraju da su mnoge psihološke teorije razvijene prvenstveno na osnovu iskustava [[Muškarac|muškaraca]], iako većinu osoba koje traže psihološko savjetovanje čine [[Žena|žene]]. Feministička terapija naglašava [[Društvo|društvene]], [[Kultura|kulturne]] i [[Politika|političke]] uzroke psiholoških poteškoća te nastoji potaknuti klijenta na aktivnije društveno i političko djelovanje. Prema teorijskim postavkama feminističke terapije, žene se često nalaze u nepovoljnijem društvenom položaju zbog spola, roda, seksualnosti, rase, etničke pripadnosti, religije, životne dobi i drugih društvenih karakteristika.<ref name="Rowan_1998">{{cite book |last=Rowan |first=John |year=1998 |title=The Reality Game: A Guide to Humanistic Counselling and Therapy |edition=2. |publisher=Routledge |isbn=978-0415164344 |url=https://books.google.ad/books?id=s9v3OktW2X8C |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Feministički terapeuti smatraju da su mnogi problemi koji se javljaju tokom terapije povezani s društvenim strukturama koje ograničavaju mogućnosti pojedinca, zbog čega terapijski proces nastoji pomoći klijentu da prepozna te utjecaje i razvije osjećaj lične osnaženosti.<ref name="Rowan_1998" /> U feminističkoj terapiji terapeut i klijent nastoje uspostaviti odnos zasnovan na ravnopravnosti. Terapeut od samog početka nastoji demistifikovati terapijski proces kako bi klijentu pokazao da je on sam svoj spasilac, te u partnerstvu s njim definiše očekivanja, uloge i odgovornosti obje strane.<ref name="HealthyPlace_2008">{{cite web |last=Staff |first=H. |date=2008 |title=The Contributions of Feminist Therapy |url=https://www.healthyplace.com/alternative-mental-health/sageplace/the-contributions-of-feminist-therapy |publisher=HealthyPlace |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Također se polazi od pretpostavke da svaka poteškoća koju klijent iskazuje može biti povezana i s određenim ličnim snagama ili sposobnostima koje se mogu razvijati tokom terapije.<ref name="Cantor_1992">{{cite book |editor-last=Cantor |editor-first=Dorothy W. |year=1992 |title=Women as Therapists: A Multitheoretical Casebook |publisher=J. Aronson |isbn=978-0876683132 |url=https://books.google.ba/books/about/Women_as_Therapists.html?id=lyo8HF7X-2sC |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> Feministička terapija razvila se kao odgovor na stav da postojeći psihoterapijski pravci nisu u dovoljnoj mjeri odgovarali potrebama žena. Posebna pažnja usmjerena je na [[rodne predrasude]] i [[stereotip]]e u terapiji, [[Okrivljavanje žrtve|okrivljavanje žrtava]] [[Fizičko zlostavljanje|fizičkog]] i [[Seksualno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] te pretpostavku da je tradicionalna [[nuklearna porodica]] univerzalni ili poželjni model porodičnih odnosa. == Načela == Osnovna načela feminističke terapije uključuju: # uspostavljanje [[Egalitarizam|ravnopravnog odnosa]] između terapeuta i klijenta, pri čemu se stručna znanja terapeuta i lično iskustvo klijenta smatraju podjednako važnim;<ref name="Cantor_1992" /> # prepoznavanje i otvoreno razmatranje neravnoteže moći koja može postojati u terapijskom odnosu;<ref name="Cantor_1992" /> # usmjerenost na klijentove snage, sposobnosti i resurse, umjesto isključivog naglašavanja teškoća i nedostataka;<ref name="Cantor_1992" /> # kontinuirano prilagođavanje teorijskih postavki feminističke terapije društvenim promjenama i razvoju stručnih rasprava;<ref name="FTI_2008">{{cite web |editor-last=Chappell |editor-first=Marcia |date=2008 |title=Feminist Therapy Code of Ethics |url=https://www.eif.gov.cy/mlsi/dl/genderequality.nsf/All/4B9494A2D30173FFC225863000443B06/$file/Feminist%20Therapy%20Code%20of%20Ethics%20%20(Revised,%201999).pdf |publisher=Feminist Therapy Institute, Inc. |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> # profesionalnu odgovornost terapeuta za vlastiti rad;<ref name="FTI_2008" /> # odbacivanje pristupa koji odgovornost za nasilje ili zlostavljanje pripisuju žrtvi;<ref name="Cantor_1992" /> # davanje prednosti dobrobiti klijenta u svim aspektima terapijskog procesa.<ref name="FTI_2008" /> == Odgovornosti feminističkih terapeuta == Prema Etičkom kodeksu Instituta za feminističku terapiju, od feminističkih terapeuta očekuje se da: # primjenjuju [[Feministička teorija|feminističku analizu]] u svim područjima svog profesionalnog rada;<ref name="FTI_2008" /> # uvažavaju društveni, ekonomski i politički položaj klijenta, posebno kada on utječe na pristup zaštiti [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]];<ref name="FTI_2008" /> # aktivno doprinose smanjenju različitih oblika diskriminacije i društvene nejednakosti te osnaživanju žena i djevojaka;<ref name="FTI_2008" /> # budu svjesni vlastitih društvenih i kulturnih karakteristika, kao i mogućih ličnih predrasuda, te kontinuirano rade na njihovom preispitivanju;<ref name="FTI_2008" /> # prihvataju i potvrđuju iskustva i osjećanja svojih klijenata.<ref name="Cantor_1992" /> == Istaknute ličnosti == * [[Jamie Kohanyi]]<ref name="Kohanyi_2026">{{cite web |last=Kohanyi |first=Jamie |title=Jamie Kohanyi, LMFT |url=https://psychedelic.support/network/jamie-kohanyi-lmft/ |publisher=Psychedelic Support |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> * [[Judith Worell]] * [[Pam Remer]]<ref name="Remer_2019">{{cite web |last=Remer |first=Pamela P. |year=2019 |title=Pamela P. Remer, PhD: 2019 Division Candidate Statements |url=https://sites.google.com/div35spw.org/home/home/statements/2019-division-candidate-statements/pamela-p-remer |publisher=APA Division 35 Society for the Psychology of Women |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> * [[Sandra Bem]] * [[Laura Brown]]<ref name="Brown_2026">{{cite web |last=Brown |first=Laura S. |title=Dr. Laura S. Brown |url=https://www.drlaurabrown.com/ |publisher=Dr. Laura S. Brown |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> * [[Jean Baker Miller]]<ref name="WCW_Miller">{{cite web |title=Jean Baker Miller, M.D. |url=https://www.wcwonline.org/JBMTI-Site/Founding-Scholars/jean-baker-miller |publisher=Wellesley Centers for Women, Wellesley College |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> * [[Carolyn Enns]]<ref name="Cornell_Enns_2024">{{cite web |date=2024 |title=Carolyn Zerbe Enns: Life after Cornell |url=https://news.cornellcollege.edu/2024/spring/Carolyn-Zerbe-Enns-Life-after-Cornell.html |publisher=Cornell College |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> * [[Ellyn Kaschak]]<ref name="Kaschak_2026">{{cite web |last=Kaschak |first=Ellyn |title=Ellyn Kaschak, PhD |url=https://www.ellynkaschak.com/ |publisher=Ellyn Kaschak |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> * [[Bonnie Burstow]]<ref name="Carmel_2020">{{cite web |last=Carmel |first=Julia |date=2020 |title=Bonnie Burstow, Psychotherapist Who Rejected Psychiatry, Dies at 74 |url=https://www.nytimes.com/2020/01/31/health/bonnie-burstow-dead.html |publisher=The New York Times |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> * [[Judith V. Jordan]] * [[Mary N. Russell]] == Kritika == {{Također pogledajte|Psihoterapija#Opće kritike}} Još 1977. Susan Thomas tvrdila je da je feministička terapija više dio društvenog pokreta nego zaseban psihoterapijski pravac, smatrajući da je njena povezanost s političkim feminizmom toliko izražena da dovodi u pitanje njen status kao samostalne terapijske škole.<ref name="Becker_2005">{{cite book |last=Becker |first=Dana |year=2005 |title=The Myth of Empowerment: Women and the Therapeutic Culture in America |publisher=NYU Press |isbn=9780814799253 |url=https://books.google.ba/books?id=Hb0UCgAAQBAJ |language=en}}</ref> Psihijatrica [[Sally Satel]] kritikuje feminističku terapiju od kraja 1990-ih, navodeći da ona promoviše teorije zavjere o društvenim odnosima moći.<ref name="Satel_1998">{{cite web |last=Satel |first=Sally |date=1998 |title=The Patriarchy Made Me Do It |url=https://www.familytx.org/research/articles/patriarchymademe.html |publisher=Family Interventions Project |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> U knjizi ''PC M.D. How Political Correctness Is Corrupting Medicine'' (2000) iznijela je stav da su pojedina načela feminističke terapije u suprotnosti s ciljevima tradicionalne [[Psihoterapija|psihoterapije]] te da u određenim slučajevima mogu dovesti do neprofesionalne prakse.<ref name="Satel_2000">{{cite book |last=Satel |first=Sally |year=2000 |title=PC, M.D. How Political Correctness Is Corrupting Medicine |publisher=Basic Books |isbn=9780465071821 |url=https://books.google.ba/books/about/Pc_M_d_How_Political_Correctness_Is_Corr.html?id=Nb8eAQAAIAAJ |language=en}}</ref> Prema Satel, osnovni cilj psihoterapije jeste pomoći pacijentu da prepozna i promijeni nerealistične obrasce mišljenja i neprilagođena ponašanja radi poboljšanja samopouzdanja, međuljudskih odnosa i kvaliteta života, pri čemu terapijski postupak treba ostati dovoljno fleksibilan da odgovori individualnim potrebama svakog klijenta. == Također pogledajte == * [[Feministička terapija zasnovana na razumijevanju traume]] * [[Sindrom zlostavljane žene]] * [[Feministička teorija]] * [[Intersekcionalnost]] * [[Kritička psihologija]] == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoterapija]] [[Kategorija:Feministička teorija]] [[Kategorija:Savjetovanje]] [[Kategorija:Feminizam i zdravlje]] bmjekbtot40orxd8jvgqqipcysblj2l 0 535586 3901013 2026-06-28T02:22:31Z Bosancica by MK 173186 Preveden i malo revidiran članak sa Wikipedia en 3901013 wikitext text/x-wiki '''Fizičko zlostavljanje''' predstavlja namjerno agresivno ili nasilno ponašanje kojim jedna osoba drugoj nanosi tjelesnu [[Povreda|povredu]], traumu ili drugu fizičku [[Patnja|patnju]]. Može obuhvatati različite oblike nasilja, uključujući udaranje, šutiranje, grizenje, gušenje, nanošenje opekotina, tresenje i premlaćivanje. U težim slučajevima fizičko zlostavljanje može dovesti do trajnih zdravstvenih posljedica, poput traumatske povrede mozga, pa čak i smrti.<ref name="APA_Abuse_Violence">{{cite web |url=https://www.apa.org/topics/physical-abuse-violence |title=Abuse and violence |author=American Psychological Association |date=2026 |website=APA.org |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca su najčešće žrtve fizičkog zlostavljanja, iako ono može biti usmjereno i prema odraslim osobama, posebno u kontekstu [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], partnerskog nasilja ili [[Agresija na radnom mjestu|nasilja na radnom mjestu]].<ref name="OWH_Domestic_Violence_Children">{{cite web |url=https://womenshealth.gov/relationships-and-safety/domestic-violence/effects-domestic-violence-children |title=Effects of domestic violence on children |author=Office on Women's Health |date=2025 |website=Womenshealth.gov |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> U stručnoj i pravnoj literaturi fizičko zlostavljanje ponekad se dovodi u vezu s pojmovima [[Nasilje|fizičko nasilje]] i [[Fizički napad|fizički napad]], iako se ti izrazi ne smatraju potpuno istovjetnim jer imaju šire ili drugačije značenje u zavisnosti od konteksta. == Oblici == Fizičko zlostavljanje manifestuje se kroz širok spektar postupaka, u rasponu od blažih oblika tjelesnog kažnjavanja do vitalno ugrožavajućih napada koji ostavljaju teške zdravstvene i psihološke posljedice.<ref name="Jud_Trocme_2008">{{cite web |url=https://cwrp.ca/sites/default/files/publications/Physical%20Abuse%20And%20Physical%20Punishment%20In%20Canada.pdf |title=Physical Abuse and Physical Punishment in Canada |author=Jud, A. & Trocmé, N. |date=2008 |website=Canadian Child Welfare Research Portal |publisher=Information Sheet 122E |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ajdukovic_Rucevic_2009">{{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/file/87241 |title=Nasilje u vezama mladih |author=Ajduković, M. & Ručević, S. |date=2009 |journal=Medicus |volume=18 |issue=2 |pages=217–225 |publisher=Pliva Hrvatska d.o.o. |access-date=28. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Kozybska_2022">{{cite journal |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9115812/ |title=Co-occurrence of adult abuse and child abuse: analysis of the phenomenon |author=Kożybska, M., Giezek, M., Zabielska, P., Masna, B., Ciechowicz, J., Paszkiewicz, M., Kotwas, A. & Karakiewicz, B. |date=2022 |journal=Journal of Injury and Violence Research |volume=14 |issue=1 |pages=21–31 |doi=10.5249/jivr.v14i1.1640 |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pekarsky_Markic_HeMED">{{cite web |url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=11825 |title=Pregled zlostavljanja djeteta |last1=Pekarsky |first1=Alicia R. |editor-last1=Markić |editor-first1=Joško |date=2021 |website=HeMED |access-date=28. 6. 2026 |language=hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:100%; text-align:left;" ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:25%;" | Primarna kategorija ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:30%;" | Specifični oblici i manifestacije ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:45%;" | Opis i patofiziološke karakteristike |- | rowspan="3" | '''1. Direktni fizički napadi bez upotrebe predmeta''' | Šamaranje i udaranje otvorenom rukom | Primjena fizičke sile koja u praksi najčešće započinje kao pokušaj disciplinske mjere ili tjelesnog kažnjavanja koje naknadno eskalira u fizičko zlostavljanje. |- | Udaranje šakama, nogama ili griženje | Direktni napadi koji uključuju nanošenje udaraca šakom ili nogom. Uzrokuju teže povrede poput dubokih modrica i hematoma. |- | Guranje, povlačenje i bacanje | Grubo mehaničko manipulisanje tijelom žrtve. U vezama mladih često se javlja u kombinaciji sa suptilnim oblicima kontrole, ljubomore i emocionalnog pritiska. |- | rowspan="2" | '''2. Napadi uz upotrebu predmeta ili oružja''' | Udaranje predmetima | Upotreba predmeta (poput kaiša, kuhača, kablova). Slučajevi koji su klasifikovani isključivo kao zlostavljanje, a ne disciplina, znatno češće uključuju ove predmete. |- | Gađanje predmetima | Bacanje različitih predmeta prema žrtvi s namjerom nanošenja povreda. Karakteristično je za porodice s narušenom dinamikom gdje se bilježi istovremeno zlostavljanja partnera i djece. |- | rowspan="2" | '''3. Vitalno ugrožavajući postupci''' | Gušenje i davljenje (strangulacija) | Mehaničko blokiranje disajnih puteva ili stezanje vrata šakama i predmetima. Spada u teške oblike fizičke agresije koji neposredno ugrožavaju život. |- | Namjerno trovanje | Prisilno, prikriveno ili neadekvatno davanje štetnih supstanci, toksina ili prekomjernih doza lijekova, što se u medicinskoj praksi klasifikuje kao ozbiljan oblik ugrožavanja zdravlja. |- | rowspan="2" | '''4. Termalne i hemijske povrede''' | Opekotine | Namjerno nanošenje termalnih oštećenja na koži, poput prislanjanja opušaka cigareta ili uranjanja dijelova tijela u vrelu vodu, što ostavlja specifične dijagnostičke obrasce. |- | Napad hemijskim supstancama | Upotreba kaustičnih i korozivnih kiselina ili baza na tijelu žrtve, što uzrokuje teške hemijske opekotine, destrukciju tkiva i trajno unakaženje. |- | '''5. Specifični oblici zavisni od uzrasta''' | Sindrom protresenog djeteta (''Shaken Baby Syndrome'') | Nasilno tresenje dojenčadi uslijed kojeg, zbog nerazvijenih vratnih mišića, dolazi do unutrašnjih povreda mozga, subduralnih i retinalnih krvarenja, često bez vanjskih znakova traume na lobanji. |} == Uzroci == Istraživanja pokazuju da fizičko zlostavljanje djece nastaje kao rezultat međusobnog djelovanja porodičnih, psiholoških i socijalnih faktora. Prema Mashu i Wolfeu, među najčešće faktore rizika ubrajaju se:<ref name="Mash_Wolfe_2016">{{cite book |last1=Mash |first1=Eric J. |last2=Wolfe |first2=David A. |title=Abnormal Child Psychology |date=2016 |publisher=Cengage Learning |edition=6th |isbn=978-1-305-10542-3 |url=https://www.cur.ac.rw/mis/main/library/documents/book_file/digital-6405d1e7d4b566.19734354.pdf |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> * mnogi roditelji koji zlostavljaju ili zanemaruju djecu tokom vlastitog odrastanja nisu imali pozitivne roditeljske uzore niti odgovarajuću socijalnu podršku; * povišen nivo stresa u porodičnom okruženju; * iskrivljeni obrasci kognitivne obrade informacija, zbog kojih roditelji pogrešno tumače ponašanje djeteta i reaguju neprimjereno; * nedovoljno razumijevanje razvojnih potreba i očekivanih faza psihičkog razvoja djeteta. == Posljedice == Djeca koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju imaju povećan rizik od razvoja dugoročnih psiholoških, emocionalnih i socijalnih posljedica. U kasnijem životu češće ispoljavaju teškoće u međuljudskim odnosima i agresivno ponašanje, dok je kod adolescenata povećan rizik od razvoja [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaja upotrebe psihoaktivnih supstanci]]. Osim toga, kod osoba koje su doživjele fizičko zlostavljanje češće se javljaju depresija, emocionalna patnja i [[suicidalne misli]]. Istraživanja pokazuju da djeca izložena fizičkom zlostavljanju mogu ispunjavati dijagnostičke kriterije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP) prema priručniku DSM-IV-TR.<ref name="Mash_Wolfe_2016" /> Procjenjuje se da približno jedna trećina djece koja su doživjela fizičko zlostavljanje u odrasloj dobi ispoljava nasilne obrasce ponašanja prema drugima.<ref name="Oliver_1993">{{cite journal |last1=Oliver |first1=John E. |title=Intergenerational transmission of child abuse: rates, research, and clinical implications |date=1993 |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=150 |issue=9 |pages=1315–1324 |doi=10.1176/ajp.150.9.1315 |pmid=8352342 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8352342/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored neposrednih psiholoških i socijalnih posljedica, istraživanja ukazuju i na moguće dugoročne psihobiološke efekte fizičkog zlostavljanja. Novija saznanja sugerišu da iskustva zlostavljanja u djetinjstvu mogu utjecati na kasnije roditeljsko ponašanje, pri čemu se dio tih promjena dovodi u vezu s epigenetičkim mehanizmima koji utječu na regulaciju odgovora organizma na stres.<ref name="Schechter_2015">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Moser |first2=Dominik A. |last3=Paoloni-Giacobino |first3=Ariane |last4=Stenz |first4=Ludwig |last5=Gex-Fabry |first5=Marianne |last6=Aue |first6=Tatjana |last7=Adouan |first7=Wafae |last8=Cordero |first8=María I. |last9=Suardi |first9=Francesca |last10=Manini |first10=Aurelia |last11=Sancho Rossignol |first11=Ana |last12=Merminod |first12=Gaëlle |last13=Ansermet |first13=Francois |last14=Dayer |first14=Alexandre G. |last15=Rusconi Serpa |first15=Sandra |title=Methylation of NR3C1 is related to maternal PTSD, parenting stress and maternal medial prefrontal cortical activity in response to child separation among mothers with histories of violence exposure |date=2015 |journal=Frontiers in Psychology |volume=6 |pages=690 |doi=10.3389/fpsyg.2015.00690 |pmid=26074844 |pmc=4447998 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4447998/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Tretman == Intervencije čija je efikasnost potvrđena istraživanjima uključuju [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihejvioralnu terapiju]] (KBT), intervencije putem video-feedbacka i dječije-roditeljsku [[Psihodinamička psihoterapija|psihodinamičku psihoterapiju]]. Ovi terapijski pristupi usmjereni su na smanjenje neprilagođenih obrazaca mišljenja i reagovanja, razvoj roditeljskih vještina, korekciju nerealnih očekivanja roditelja te jačanje empatije prema djetetu kroz bolje razumijevanje njegovih potreba i perspektive.<ref name="Kolko_1996">{{cite journal |last=Kolko |first=David J. |title=Individual Cognitive Behavioral Treatment and Family Therapy for Physically Abused Children and their Offending Parents: A Comparison of Clinical Outcomes |date=1996 |journal=Child Maltreatment |volume=1 |issue=4 |pages=322–342 |doi=10.1177/1077559596001004004 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1077559596001004004 |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schechter_2006">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Myers |first2=Michael M. |last3=Brunelli |first3=Susan A. |last4=Coates |first4=Susan W. |last5=Zeanah Jr |first5=Charles H. |last6=Davies |first6=Mark |last7=Grienenberger |first7=John F. |last8=Marshall |first8=Randall D. |last9=McCaw |first9=Jaime E. |last10=Trabka |first10=Kimberly A. |last11=Liebowitz |first11=Michael R. |title=Traumatized mothers can change their minds about their toddlers: Understanding how a novel use of videofeedback supports positive change of maternal attributions |date=2006 |journal=Infant Mental Health Journal |volume=27 |issue=5 |pages=429–447 |doi=10.1002/imhj.20101 |pmid=18007960 |pmc=2078524 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2078524/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lieberman_2007">{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |title=Ghosts and angels: Intergenerational patterns in the transmission and treatment of the traumatic sequelae of domestic violence |date=2007 |journal=Infant Mental Health Journal |volume=28 |issue=4 |pages=422–439 |doi=10.1002/imhj.20145 |pmid=28640404 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28640404/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Programi tretmana često uključuju i razvoj socijalnih vještina te obuku za uspješnije suočavanje sa svakodnevnim životnim izazovima, s ciljem smanjenja roditeljskog stresa, koji predstavlja jedan od prepoznatih faktora rizika za fizičko zlostavljanje. Iako su ove intervencije prvenstveno namijenjene djeci koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju i njihovim roditeljima ili starateljima, pojedine metode mogu se primijeniti i u radu s odraslim osobama koje su fizički zlostavljale druge.<ref name="Mash_Wolfe_2016" /> == Fizičko zlostavljanje kod životinja == Fizičko zlostavljanje zabilježeno je i kod pojedinih životinjskih vrsta. Primjeri agresivnog ponašanja koje dovodi do povređivanja jedinki iste vrste opisani su i kod [[Adelijski pingvin|adelijskih pingvina]] na [[Antarktik]]u.<ref name="McKie_2012">{{cite news |last=McKie |first=Robin |date=2012 |title='Sexual depravity' of penguins that Antarctic scientist dared not reveal |url=https://www.theguardian.com/world/2012/jun/09/sex-depravity-penguins-scott-antarctic |publisher=The Guardian |access-date=28. 6. 2026}}</ref> == Oblici == * [[Napad]] * [[Sindrom zlostavljane osobe]] * [[Zlostavljanje djece]] * [[Nasilje u porodici]] * [[Poboljšane tehnike ispitivanja]] * [[Zlostavljanje novajlija|Haziranje (ponižavanje novajlija)]] * [[Zanemarivanje]] * [[Psihičko zlostavljanje]] * [[Mučenje]] * [[Nasilje]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medical resources | DiseasesDB= | ICD10={{ICD10|T|74|1|t|66}} | ICD9={{ICD9|995.81}} | ICDO= | OMIM= | MedlinePlus= | eMedicineSubj= | eMedicineTopic= | MeshID= }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Physical Abuse}} [[Kategorija:Zlostavljanje]] [[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]] [[Kategorija:Nasilje]] [[Kategorija:Akutna bol]] [[Kategorija:Nasilje u porodici]] sixg9s2bo8l1n1m6v81ajrponhxu1zz 3901018 3901013 2026-06-28T08:54:44Z Bosancica by MK 173186 Dodana slika 3901018 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bullying on Instituto Regional Federico Errázuriz (IRFE) in March 5, 2007.jpg|mini|desno|300px|Dječak nasilno udara drugog dječaka po glavi]] '''Fizičko zlostavljanje''' predstavlja namjerno agresivno ili nasilno ponašanje kojim jedna osoba drugoj nanosi tjelesnu [[Povreda|povredu]], traumu ili drugu fizičku [[Patnja|patnju]]. Može obuhvatati različite oblike nasilja, uključujući udaranje, šutiranje, grizenje, gušenje, nanošenje opekotina, tresenje i premlaćivanje. U težim slučajevima fizičko zlostavljanje može dovesti do trajnih zdravstvenih posljedica, poput traumatske povrede mozga, pa čak i smrti.<ref name="APA_Abuse_Violence">{{cite web |url=https://www.apa.org/topics/physical-abuse-violence |title=Abuse and violence |author=American Psychological Association |date=2026 |website=APA.org |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca su najčešće žrtve fizičkog zlostavljanja, iako ono može biti usmjereno i prema odraslim osobama, posebno u kontekstu [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], partnerskog nasilja ili [[Agresija na radnom mjestu|nasilja na radnom mjestu]].<ref name="OWH_Domestic_Violence_Children">{{cite web |url=https://womenshealth.gov/relationships-and-safety/domestic-violence/effects-domestic-violence-children |title=Effects of domestic violence on children |author=Office on Women's Health |date=2025 |website=Womenshealth.gov |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> U stručnoj i pravnoj literaturi fizičko zlostavljanje ponekad se dovodi u vezu s pojmovima [[Nasilje|fizičko nasilje]] i [[Fizički napad|fizički napad]], iako se ti izrazi ne smatraju potpuno istovjetnim jer imaju šire ili drugačije značenje u zavisnosti od konteksta. == Oblici == Fizičko zlostavljanje manifestuje se kroz širok spektar postupaka, u rasponu od blažih oblika tjelesnog kažnjavanja do vitalno ugrožavajućih napada koji ostavljaju teške zdravstvene i psihološke posljedice.<ref name="Jud_Trocme_2008">{{cite web |url=https://cwrp.ca/sites/default/files/publications/Physical%20Abuse%20And%20Physical%20Punishment%20In%20Canada.pdf |title=Physical Abuse and Physical Punishment in Canada |author=Jud, A. & Trocmé, N. |date=2008 |website=Canadian Child Welfare Research Portal |publisher=Information Sheet 122E |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ajdukovic_Rucevic_2009">{{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/file/87241 |title=Nasilje u vezama mladih |author=Ajduković, M. & Ručević, S. |date=2009 |journal=Medicus |volume=18 |issue=2 |pages=217–225 |publisher=Pliva Hrvatska d.o.o. |access-date=28. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Kozybska_2022">{{cite journal |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9115812/ |title=Co-occurrence of adult abuse and child abuse: analysis of the phenomenon |author=Kożybska, M., Giezek, M., Zabielska, P., Masna, B., Ciechowicz, J., Paszkiewicz, M., Kotwas, A. & Karakiewicz, B. |date=2022 |journal=Journal of Injury and Violence Research |volume=14 |issue=1 |pages=21–31 |doi=10.5249/jivr.v14i1.1640 |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pekarsky_Markic_HeMED">{{cite web |url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=11825 |title=Pregled zlostavljanja djeteta |last1=Pekarsky |first1=Alicia R. |editor-last1=Markić |editor-first1=Joško |date=2021 |website=HeMED |access-date=28. 6. 2026 |language=hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:100%; text-align:left;" ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:25%;" | Primarna kategorija ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:30%;" | Specifični oblici i manifestacije ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:45%;" | Opis i patofiziološke karakteristike |- | rowspan="3" | '''1. Direktni fizički napadi bez upotrebe predmeta''' | Šamaranje i udaranje otvorenom rukom | Primjena fizičke sile koja u praksi najčešće započinje kao pokušaj disciplinske mjere ili tjelesnog kažnjavanja koje naknadno eskalira u fizičko zlostavljanje. |- | Udaranje šakama, nogama ili griženje | Direktni napadi koji uključuju nanošenje udaraca šakom ili nogom. Uzrokuju teže povrede poput dubokih modrica i hematoma. |- | Guranje, povlačenje i bacanje | Grubo mehaničko manipulisanje tijelom žrtve. U vezama mladih često se javlja u kombinaciji sa suptilnim oblicima kontrole, ljubomore i emocionalnog pritiska. |- | rowspan="2" | '''2. Napadi uz upotrebu predmeta ili oružja''' | Udaranje predmetima | Upotreba predmeta (poput kaiša, kuhača, kablova). Slučajevi koji su klasifikovani isključivo kao zlostavljanje, a ne disciplina, znatno češće uključuju ove predmete. |- | Gađanje predmetima | Bacanje različitih predmeta prema žrtvi s namjerom nanošenja povreda. Karakteristično je za porodice s narušenom dinamikom gdje se bilježi istovremeno zlostavljanja partnera i djece. |- | rowspan="2" | '''3. Vitalno ugrožavajući postupci''' | Gušenje i davljenje (strangulacija) | Mehaničko blokiranje disajnih puteva ili stezanje vrata šakama i predmetima. Spada u teške oblike fizičke agresije koji neposredno ugrožavaju život. |- | Namjerno trovanje | Prisilno, prikriveno ili neadekvatno davanje štetnih supstanci, toksina ili prekomjernih doza lijekova, što se u medicinskoj praksi klasifikuje kao ozbiljan oblik ugrožavanja zdravlja. |- | rowspan="2" | '''4. Termalne i hemijske povrede''' | Opekotine | Namjerno nanošenje termalnih oštećenja na koži, poput prislanjanja opušaka cigareta ili uranjanja dijelova tijela u vrelu vodu, što ostavlja specifične dijagnostičke obrasce. |- | Napad hemijskim supstancama | Upotreba kaustičnih i korozivnih kiselina ili baza na tijelu žrtve, što uzrokuje teške hemijske opekotine, destrukciju tkiva i trajno unakaženje. |- | '''5. Specifični oblici zavisni od uzrasta''' | Sindrom protresenog djeteta (''Shaken Baby Syndrome'') | Nasilno tresenje dojenčadi uslijed kojeg, zbog nerazvijenih vratnih mišića, dolazi do unutrašnjih povreda mozga, subduralnih i retinalnih krvarenja, često bez vanjskih znakova traume na lobanji. |} == Uzroci == Istraživanja pokazuju da fizičko zlostavljanje djece nastaje kao rezultat međusobnog djelovanja porodičnih, psiholoških i socijalnih faktora. Prema Mashu i Wolfeu, među najčešće faktore rizika ubrajaju se:<ref name="Mash_Wolfe_2016">{{cite book |last1=Mash |first1=Eric J. |last2=Wolfe |first2=David A. |title=Abnormal Child Psychology |date=2016 |publisher=Cengage Learning |edition=6th |isbn=978-1-305-10542-3 |url=https://www.cur.ac.rw/mis/main/library/documents/book_file/digital-6405d1e7d4b566.19734354.pdf |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> * mnogi roditelji koji zlostavljaju ili zanemaruju djecu tokom vlastitog odrastanja nisu imali pozitivne roditeljske uzore niti odgovarajuću socijalnu podršku; * povišen nivo stresa u porodičnom okruženju; * iskrivljeni obrasci kognitivne obrade informacija, zbog kojih roditelji pogrešno tumače ponašanje djeteta i reaguju neprimjereno; * nedovoljno razumijevanje razvojnih potreba i očekivanih faza psihičkog razvoja djeteta. == Posljedice == Djeca koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju imaju povećan rizik od razvoja dugoročnih psiholoških, emocionalnih i socijalnih posljedica. U kasnijem životu češće ispoljavaju teškoće u međuljudskim odnosima i agresivno ponašanje, dok je kod adolescenata povećan rizik od razvoja [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaja upotrebe psihoaktivnih supstanci]]. Osim toga, kod osoba koje su doživjele fizičko zlostavljanje češće se javljaju depresija, emocionalna patnja i [[suicidalne misli]]. Istraživanja pokazuju da djeca izložena fizičkom zlostavljanju mogu ispunjavati dijagnostičke kriterije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP) prema priručniku DSM-IV-TR.<ref name="Mash_Wolfe_2016" /> Procjenjuje se da približno jedna trećina djece koja su doživjela fizičko zlostavljanje u odrasloj dobi ispoljava nasilne obrasce ponašanja prema drugima.<ref name="Oliver_1993">{{cite journal |last1=Oliver |first1=John E. |title=Intergenerational transmission of child abuse: rates, research, and clinical implications |date=1993 |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=150 |issue=9 |pages=1315–1324 |doi=10.1176/ajp.150.9.1315 |pmid=8352342 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8352342/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored neposrednih psiholoških i socijalnih posljedica, istraživanja ukazuju i na moguće dugoročne psihobiološke efekte fizičkog zlostavljanja. Novija saznanja sugerišu da iskustva zlostavljanja u djetinjstvu mogu utjecati na kasnije roditeljsko ponašanje, pri čemu se dio tih promjena dovodi u vezu s epigenetičkim mehanizmima koji utječu na regulaciju odgovora organizma na stres.<ref name="Schechter_2015">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Moser |first2=Dominik A. |last3=Paoloni-Giacobino |first3=Ariane |last4=Stenz |first4=Ludwig |last5=Gex-Fabry |first5=Marianne |last6=Aue |first6=Tatjana |last7=Adouan |first7=Wafae |last8=Cordero |first8=María I. |last9=Suardi |first9=Francesca |last10=Manini |first10=Aurelia |last11=Sancho Rossignol |first11=Ana |last12=Merminod |first12=Gaëlle |last13=Ansermet |first13=Francois |last14=Dayer |first14=Alexandre G. |last15=Rusconi Serpa |first15=Sandra |title=Methylation of NR3C1 is related to maternal PTSD, parenting stress and maternal medial prefrontal cortical activity in response to child separation among mothers with histories of violence exposure |date=2015 |journal=Frontiers in Psychology |volume=6 |pages=690 |doi=10.3389/fpsyg.2015.00690 |pmid=26074844 |pmc=4447998 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4447998/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Tretman == Intervencije čija je efikasnost potvrđena istraživanjima uključuju [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihejvioralnu terapiju]] (KBT), intervencije putem video-feedbacka i dječije-roditeljsku [[Psihodinamička psihoterapija|psihodinamičku psihoterapiju]]. Ovi terapijski pristupi usmjereni su na smanjenje neprilagođenih obrazaca mišljenja i reagovanja, razvoj roditeljskih vještina, korekciju nerealnih očekivanja roditelja te jačanje empatije prema djetetu kroz bolje razumijevanje njegovih potreba i perspektive.<ref name="Kolko_1996">{{cite journal |last=Kolko |first=David J. |title=Individual Cognitive Behavioral Treatment and Family Therapy for Physically Abused Children and their Offending Parents: A Comparison of Clinical Outcomes |date=1996 |journal=Child Maltreatment |volume=1 |issue=4 |pages=322–342 |doi=10.1177/1077559596001004004 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1077559596001004004 |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schechter_2006">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Myers |first2=Michael M. |last3=Brunelli |first3=Susan A. |last4=Coates |first4=Susan W. |last5=Zeanah Jr |first5=Charles H. |last6=Davies |first6=Mark |last7=Grienenberger |first7=John F. |last8=Marshall |first8=Randall D. |last9=McCaw |first9=Jaime E. |last10=Trabka |first10=Kimberly A. |last11=Liebowitz |first11=Michael R. |title=Traumatized mothers can change their minds about their toddlers: Understanding how a novel use of videofeedback supports positive change of maternal attributions |date=2006 |journal=Infant Mental Health Journal |volume=27 |issue=5 |pages=429–447 |doi=10.1002/imhj.20101 |pmid=18007960 |pmc=2078524 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2078524/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lieberman_2007">{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |title=Ghosts and angels: Intergenerational patterns in the transmission and treatment of the traumatic sequelae of domestic violence |date=2007 |journal=Infant Mental Health Journal |volume=28 |issue=4 |pages=422–439 |doi=10.1002/imhj.20145 |pmid=28640404 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28640404/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Programi tretmana često uključuju i razvoj socijalnih vještina te obuku za uspješnije suočavanje sa svakodnevnim životnim izazovima, s ciljem smanjenja roditeljskog stresa, koji predstavlja jedan od prepoznatih faktora rizika za fizičko zlostavljanje. Iako su ove intervencije prvenstveno namijenjene djeci koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju i njihovim roditeljima ili starateljima, pojedine metode mogu se primijeniti i u radu s odraslim osobama koje su fizički zlostavljale druge.<ref name="Mash_Wolfe_2016" /> == Fizičko zlostavljanje kod životinja == Fizičko zlostavljanje zabilježeno je i kod pojedinih životinjskih vrsta. Primjeri agresivnog ponašanja koje dovodi do povređivanja jedinki iste vrste opisani su i kod [[Adelijski pingvin|adelijskih pingvina]] na [[Antarktik]]u.<ref name="McKie_2012">{{cite news |last=McKie |first=Robin |date=2012 |title='Sexual depravity' of penguins that Antarctic scientist dared not reveal |url=https://www.theguardian.com/world/2012/jun/09/sex-depravity-penguins-scott-antarctic |publisher=The Guardian |access-date=28. 6. 2026}}</ref> == Oblici == * [[Napad]] * [[Sindrom zlostavljane osobe]] * [[Zlostavljanje djece]] * [[Nasilje u porodici]] * [[Poboljšane tehnike ispitivanja]] * [[Zlostavljanje novajlija|Haziranje (ponižavanje novajlija)]] * [[Zanemarivanje]] * [[Psihičko zlostavljanje]] * [[Mučenje]] * [[Nasilje]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medical resources | DiseasesDB= | ICD10={{ICD10|T|74|1|t|66}} | ICD9={{ICD9|995.81}} | ICDO= | OMIM= | MedlinePlus= | eMedicineSubj= | eMedicineTopic= | MeshID= }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Physical Abuse}} [[Kategorija:Zlostavljanje]] [[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]] [[Kategorija:Nasilje]] [[Kategorija:Akutna bol]] [[Kategorija:Nasilje u porodici]] 90gvwrzzw1f5ng3i7mue33uqcojcq9w 3901020 3901018 2026-06-28T09:03:20Z Bosancica by MK 173186 Dodan dio: Također pogledajte 3901020 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bullying on Instituto Regional Federico Errázuriz (IRFE) in March 5, 2007.jpg|mini|desno|300px|Dječak nasilno udara drugog dječaka po glavi]] '''Fizičko zlostavljanje''' predstavlja namjerno agresivno ili nasilno ponašanje kojim jedna osoba drugoj nanosi tjelesnu [[Povreda|povredu]], traumu ili drugu fizičku [[Patnja|patnju]]. Može obuhvatati različite oblike nasilja, uključujući udaranje, šutiranje, grizenje, gušenje, nanošenje opekotina, tresenje i premlaćivanje. U težim slučajevima fizičko zlostavljanje može dovesti do trajnih zdravstvenih posljedica, poput traumatske povrede mozga, pa čak i smrti.<ref name="APA_Abuse_Violence">{{cite web |url=https://www.apa.org/topics/physical-abuse-violence |title=Abuse and violence |author=American Psychological Association |date=2026 |website=APA.org |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca su najčešće žrtve fizičkog zlostavljanja, iako ono može biti usmjereno i prema odraslim osobama, posebno u kontekstu [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], partnerskog nasilja ili [[Agresija na radnom mjestu|nasilja na radnom mjestu]].<ref name="OWH_Domestic_Violence_Children">{{cite web |url=https://womenshealth.gov/relationships-and-safety/domestic-violence/effects-domestic-violence-children |title=Effects of domestic violence on children |author=Office on Women's Health |date=2025 |website=Womenshealth.gov |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> U stručnoj i pravnoj literaturi fizičko zlostavljanje ponekad se dovodi u vezu s pojmovima [[Nasilje|fizičko nasilje]] i [[Fizički napad|fizički napad]], iako se ti izrazi ne smatraju potpuno istovjetnim jer imaju šire ili drugačije značenje u zavisnosti od konteksta. == Oblici == Fizičko zlostavljanje manifestuje se kroz širok spektar postupaka, u rasponu od blažih oblika tjelesnog kažnjavanja do vitalno ugrožavajućih napada koji ostavljaju teške zdravstvene i psihološke posljedice.<ref name="Jud_Trocme_2008">{{cite web |url=https://cwrp.ca/sites/default/files/publications/Physical%20Abuse%20And%20Physical%20Punishment%20In%20Canada.pdf |title=Physical Abuse and Physical Punishment in Canada |author=Jud, A. & Trocmé, N. |date=2008 |website=Canadian Child Welfare Research Portal |publisher=Information Sheet 122E |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ajdukovic_Rucevic_2009">{{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/file/87241 |title=Nasilje u vezama mladih |author=Ajduković, M. & Ručević, S. |date=2009 |journal=Medicus |volume=18 |issue=2 |pages=217–225 |publisher=Pliva Hrvatska d.o.o. |access-date=28. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Kozybska_2022">{{cite journal |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9115812/ |title=Co-occurrence of adult abuse and child abuse: analysis of the phenomenon |author=Kożybska, M., Giezek, M., Zabielska, P., Masna, B., Ciechowicz, J., Paszkiewicz, M., Kotwas, A. & Karakiewicz, B. |date=2022 |journal=Journal of Injury and Violence Research |volume=14 |issue=1 |pages=21–31 |doi=10.5249/jivr.v14i1.1640 |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pekarsky_Markic_HeMED">{{cite web |url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=11825 |title=Pregled zlostavljanja djeteta |last1=Pekarsky |first1=Alicia R. |editor-last1=Markić |editor-first1=Joško |date=2021 |website=HeMED |access-date=28. 6. 2026 |language=hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:100%; text-align:left;" ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:25%;" | Primarna kategorija ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:30%;" | Specifični oblici i manifestacije ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:45%;" | Opis i patofiziološke karakteristike |- | rowspan="3" | '''1. Direktni fizički napadi bez upotrebe predmeta''' | Šamaranje i udaranje otvorenom rukom | Primjena fizičke sile koja u praksi najčešće započinje kao pokušaj disciplinske mjere ili tjelesnog kažnjavanja koje naknadno eskalira u fizičko zlostavljanje. |- | Udaranje šakama, nogama ili griženje | Direktni napadi koji uključuju nanošenje udaraca šakom ili nogom. Uzrokuju teže povrede poput dubokih modrica i hematoma. |- | Guranje, povlačenje i bacanje | Grubo mehaničko manipulisanje tijelom žrtve. U vezama mladih često se javlja u kombinaciji sa suptilnim oblicima kontrole, ljubomore i emocionalnog pritiska. |- | rowspan="2" | '''2. Napadi uz upotrebu predmeta ili oružja''' | Udaranje predmetima | Upotreba predmeta (poput kaiša, kuhača, kablova). Slučajevi koji su klasifikovani isključivo kao zlostavljanje, a ne disciplina, znatno češće uključuju ove predmete. |- | Gađanje predmetima | Bacanje različitih predmeta prema žrtvi s namjerom nanošenja povreda. Karakteristično je za porodice s narušenom dinamikom gdje se bilježi istovremeno zlostavljanja partnera i djece. |- | rowspan="2" | '''3. Vitalno ugrožavajući postupci''' | Gušenje i davljenje (strangulacija) | Mehaničko blokiranje disajnih puteva ili stezanje vrata šakama i predmetima. Spada u teške oblike fizičke agresije koji neposredno ugrožavaju život. |- | Namjerno trovanje | Prisilno, prikriveno ili neadekvatno davanje štetnih supstanci, toksina ili prekomjernih doza lijekova, što se u medicinskoj praksi klasifikuje kao ozbiljan oblik ugrožavanja zdravlja. |- | rowspan="2" | '''4. Termalne i hemijske povrede''' | Opekotine | Namjerno nanošenje termalnih oštećenja na koži, poput prislanjanja opušaka cigareta ili uranjanja dijelova tijela u vrelu vodu, što ostavlja specifične dijagnostičke obrasce. |- | Napad hemijskim supstancama | Upotreba kaustičnih i korozivnih kiselina ili baza na tijelu žrtve, što uzrokuje teške hemijske opekotine, destrukciju tkiva i trajno unakaženje. |- | '''5. Specifični oblici zavisni od uzrasta''' | Sindrom protresenog djeteta (''Shaken Baby Syndrome'') | Nasilno tresenje dojenčadi uslijed kojeg, zbog nerazvijenih vratnih mišića, dolazi do unutrašnjih povreda mozga, subduralnih i retinalnih krvarenja, često bez vanjskih znakova traume na lobanji. |} == Uzroci == Istraživanja pokazuju da fizičko zlostavljanje djece nastaje kao rezultat međusobnog djelovanja porodičnih, psiholoških i socijalnih faktora. Prema Mashu i Wolfeu, među najčešće faktore rizika ubrajaju se:<ref name="Mash_Wolfe_2016">{{cite book |last1=Mash |first1=Eric J. |last2=Wolfe |first2=David A. |title=Abnormal Child Psychology |date=2016 |publisher=Cengage Learning |edition=6th |isbn=978-1-305-10542-3 |url=https://www.cur.ac.rw/mis/main/library/documents/book_file/digital-6405d1e7d4b566.19734354.pdf |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> * mnogi roditelji koji zlostavljaju ili zanemaruju djecu tokom vlastitog odrastanja nisu imali pozitivne roditeljske uzore niti odgovarajuću socijalnu podršku; * povišen nivo stresa u porodičnom okruženju; * iskrivljeni obrasci kognitivne obrade informacija, zbog kojih roditelji pogrešno tumače ponašanje djeteta i reaguju neprimjereno; * nedovoljno razumijevanje razvojnih potreba i očekivanih faza psihičkog razvoja djeteta. == Posljedice == Djeca koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju imaju povećan rizik od razvoja dugoročnih psiholoških, emocionalnih i socijalnih posljedica. U kasnijem životu češće ispoljavaju teškoće u međuljudskim odnosima i agresivno ponašanje, dok je kod adolescenata povećan rizik od razvoja [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaja upotrebe psihoaktivnih supstanci]]. Osim toga, kod osoba koje su doživjele fizičko zlostavljanje češće se javljaju depresija, emocionalna patnja i [[suicidalne misli]]. Istraživanja pokazuju da djeca izložena fizičkom zlostavljanju mogu ispunjavati dijagnostičke kriterije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP) prema priručniku DSM-IV-TR.<ref name="Mash_Wolfe_2016" /> Procjenjuje se da približno jedna trećina djece koja su doživjela fizičko zlostavljanje u odrasloj dobi ispoljava nasilne obrasce ponašanja prema drugima.<ref name="Oliver_1993">{{cite journal |last1=Oliver |first1=John E. |title=Intergenerational transmission of child abuse: rates, research, and clinical implications |date=1993 |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=150 |issue=9 |pages=1315–1324 |doi=10.1176/ajp.150.9.1315 |pmid=8352342 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8352342/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored neposrednih psiholoških i socijalnih posljedica, istraživanja ukazuju i na moguće dugoročne psihobiološke efekte fizičkog zlostavljanja. Novija saznanja sugerišu da iskustva zlostavljanja u djetinjstvu mogu utjecati na kasnije roditeljsko ponašanje, pri čemu se dio tih promjena dovodi u vezu s epigenetičkim mehanizmima koji utječu na regulaciju odgovora organizma na stres.<ref name="Schechter_2015">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Moser |first2=Dominik A. |last3=Paoloni-Giacobino |first3=Ariane |last4=Stenz |first4=Ludwig |last5=Gex-Fabry |first5=Marianne |last6=Aue |first6=Tatjana |last7=Adouan |first7=Wafae |last8=Cordero |first8=María I. |last9=Suardi |first9=Francesca |last10=Manini |first10=Aurelia |last11=Sancho Rossignol |first11=Ana |last12=Merminod |first12=Gaëlle |last13=Ansermet |first13=Francois |last14=Dayer |first14=Alexandre G. |last15=Rusconi Serpa |first15=Sandra |title=Methylation of NR3C1 is related to maternal PTSD, parenting stress and maternal medial prefrontal cortical activity in response to child separation among mothers with histories of violence exposure |date=2015 |journal=Frontiers in Psychology |volume=6 |pages=690 |doi=10.3389/fpsyg.2015.00690 |pmid=26074844 |pmc=4447998 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4447998/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Tretman == Intervencije čija je efikasnost potvrđena istraživanjima uključuju [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihejvioralnu terapiju]] (KBT), intervencije putem video-feedbacka i dječije-roditeljsku [[Psihodinamička psihoterapija|psihodinamičku psihoterapiju]]. Ovi terapijski pristupi usmjereni su na smanjenje neprilagođenih obrazaca mišljenja i reagovanja, razvoj roditeljskih vještina, korekciju nerealnih očekivanja roditelja te jačanje empatije prema djetetu kroz bolje razumijevanje njegovih potreba i perspektive.<ref name="Kolko_1996">{{cite journal |last=Kolko |first=David J. |title=Individual Cognitive Behavioral Treatment and Family Therapy for Physically Abused Children and their Offending Parents: A Comparison of Clinical Outcomes |date=1996 |journal=Child Maltreatment |volume=1 |issue=4 |pages=322–342 |doi=10.1177/1077559596001004004 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1077559596001004004 |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schechter_2006">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Myers |first2=Michael M. |last3=Brunelli |first3=Susan A. |last4=Coates |first4=Susan W. |last5=Zeanah Jr |first5=Charles H. |last6=Davies |first6=Mark |last7=Grienenberger |first7=John F. |last8=Marshall |first8=Randall D. |last9=McCaw |first9=Jaime E. |last10=Trabka |first10=Kimberly A. |last11=Liebowitz |first11=Michael R. |title=Traumatized mothers can change their minds about their toddlers: Understanding how a novel use of videofeedback supports positive change of maternal attributions |date=2006 |journal=Infant Mental Health Journal |volume=27 |issue=5 |pages=429–447 |doi=10.1002/imhj.20101 |pmid=18007960 |pmc=2078524 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2078524/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lieberman_2007">{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |title=Ghosts and angels: Intergenerational patterns in the transmission and treatment of the traumatic sequelae of domestic violence |date=2007 |journal=Infant Mental Health Journal |volume=28 |issue=4 |pages=422–439 |doi=10.1002/imhj.20145 |pmid=28640404 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28640404/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Programi tretmana često uključuju i razvoj socijalnih vještina te obuku za uspješnije suočavanje sa svakodnevnim životnim izazovima, s ciljem smanjenja roditeljskog stresa, koji predstavlja jedan od prepoznatih faktora rizika za fizičko zlostavljanje. Iako su ove intervencije prvenstveno namijenjene djeci koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju i njihovim roditeljima ili starateljima, pojedine metode mogu se primijeniti i u radu s odraslim osobama koje su fizički zlostavljale druge.<ref name="Mash_Wolfe_2016" /> == Fizičko zlostavljanje kod životinja == Fizičko zlostavljanje zabilježeno je i kod pojedinih životinjskih vrsta. Primjeri agresivnog ponašanja koje dovodi do povređivanja jedinki iste vrste opisani su i kod [[Adelijski pingvin|adelijskih pingvina]] na [[Antarktik]]u.<ref name="McKie_2012">{{cite news |last=McKie |first=Robin |date=2012 |title='Sexual depravity' of penguins that Antarctic scientist dared not reveal |url=https://www.theguardian.com/world/2012/jun/09/sex-depravity-penguins-scott-antarctic |publisher=The Guardian |access-date=28. 6. 2026}}</ref> == Oblici == * [[Napad]] * [[Sindrom zlostavljane osobe]] * [[Zlostavljanje djece]] * [[Nasilje u porodici]] * [[Poboljšane tehnike ispitivanja]] * [[Zlostavljanje novajlija|Haziranje (ponižavanje novajlija)]] * [[Zanemarivanje]] * [[Psihičko zlostavljanje]] * [[Mučenje]] * [[Nasilje]] == Također pogledajte == * [[Obavezni prijavilac]] * [[Psihička trauma]] * [[Zabrana prilaska]] * [[Prava djeteta]] * [[Porodična terapija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medical resources | DiseasesDB= | ICD10={{ICD10|T|74|1|t|66}} | ICD9={{ICD9|995.81}} | ICDO= | OMIM= | MedlinePlus= | eMedicineSubj= | eMedicineTopic= | MeshID= }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Physical Abuse}} [[Kategorija:Zlostavljanje]] [[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]] [[Kategorija:Nasilje]] [[Kategorija:Akutna bol]] [[Kategorija:Nasilje u porodici]] ps4q80lou3kj9v8e0np1285db17vio6 14 535587 3901014 2026-06-28T02:30:36Z Bosancica by MK 173186 Nije upisan šablon {{ICD category|T66-T78|XIX}} (ICD prijevod na bosanski je MKB) 3901014 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Trovanja i određene druge posljedice vanjskih uzroka]] otcwvah5uxbeprg1iehwqjkpxxycevq 14 535588 3901015 2026-06-28T02:33:40Z Bosancica by MK 173186 Nije upisan šablon {{ICD category|T15-T98|XIX}} (ICD prijevod na bosanski je MKB) 3901015 wikitext text/x-wiki Članci povezani sa [[Trovanje|trovanjem]]. [[Kategorija:Bolesti i poremećaji]] [[Kategorija:Otrovi]] [[Kategorija:Toksini]] [[Kategorija:Toksikologija]] qruhvqm6xpm9h0rzhe0sw9m9epxxsnz 0 535589 3901023 2026-06-28T09:08:19Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Butakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Vasiljevič Butakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SSSR}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|02|08}} | mjesto_rođenja = [[Baženovo]], [[Belojarski (Sverdlovsk)|Belojarski]] [[Sverdlovska oblast]], [[RSFSR]] | država_rođenja = [[SSSR]] | datum_smrti... 3901023 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Butakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Vasiljevič Butakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SSSR}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|02|08}} | mjesto_rođenja = [[Baženovo]], [[Belojarski (Sverdlovsk)|Belojarski]] [[Sverdlovska oblast]], [[RSFSR]] | država_rođenja = [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1977|06|19|1928|02|08}} | mjesto_smrti = [[Jekaterinburg]], [[Sverdlovska oblast]], | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = trener | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 6. 2025. }} '''Viktor Vasiljevič Butakov''' ({{jez-ru|Виктор Васильевич Бутаков}}) rođen 8. februara 1928. u [[Baženovo|Baženovu]], [[Sverdlovska oblast]], [[RSFSR]] (danas [[Rusija]]), bio je [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === Butakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|2]] | |} Viktor Butakov je nastupio sanmo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]]. Osvojio je jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]] sa šest promašaja i zaostatkom od 1:02.0&nbsp;min na švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfa Wiklunda ]]. Srebrnu medalje je osvojio u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipnoj utrci]] s [[Valentin Pšenjicin|Valentinom Pšenjicinom]], [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrijem Sokolovim]] i [[Aleksandar Gubin|Aleksandrom Gubinom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3398}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Butakov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Baženovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] mgbo1k0s60yarh6x0d05le789rni3k7 3901024 3901023 2026-06-28T09:08:48Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Butakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Vasiljevič Butakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SSSR}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|02|08}} | mjesto_rođenja = [[Baženovo]], [[Belojarski (Sverdlovsk)|Belojarski]] [[Sverdlovska oblast]], [[RSFSR]] | država_rođenja = [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1977|06|19|1928|02|08}} | mjesto_smrti = [[Jekaterinburg]], [[Sverdlovska oblast]], | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = trener | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 6. 2025. }} '''Viktor Vasiljevič Butakov''' ({{jez-ru|Виктор Васильевич Бутаков}}) rođen 8. februara 1928. u [[Baženovo|Baženovu]], [[Sverdlovska oblast]], [[RSFSR]] (danas [[Rusija]]), bio je [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === Butakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|2]] | |} Viktor Butakov je nastupio sanmo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]]. Osvojio je jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]] sa šest promašaja i zaostatkom od 1:02.0&nbsp;min na švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfa Wiklunda]]. Srebrnu medalje je osvojio u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipnoj utrci]] s [[Valentin Pšenjicin|Valentinom Pšenjicinom]], [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrijem Sokolovim]] i [[Aleksandar Gubin|Aleksandrom Gubinom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3398}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Butakov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Baženovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] mgm01jfkyctw5bkjrkixvtzgkte3ts6 3901025 3901024 2026-06-28T09:09:41Z AnToni 2325 3901025 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Butakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Vasiljevič Butakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SSSR}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|02|08}} | mjesto_rođenja = [[Baženovo]], [[Belojarski (Sverdlovsk)|Belojarski]] [[Sverdlovska oblast]], [[RSFSR]] | država_rođenja = [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1977|06|19|1928|02|08}} | mjesto_smrti = [[Jekaterinburg]], [[Sverdlovska oblast]] | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = trener | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1959. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 6. 2025. }} '''Viktor Vasiljevič Butakov''' ({{jez-ru|Виктор Васильевич Бутаков}}) rođen 8. februara 1928. u [[Baženovo|Baženovu]], [[Sverdlovska oblast]], [[RSFSR]] (danas [[Rusija]]), bio je [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac. Umro je 19. juna 1977. u [[Jekaterinburg]]u, [[Sverdlovska oblast]]. == Karijera == === Olimpijske igre === Butakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|biatlonu]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1958}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|2]] | |} Viktor Butakov je nastupio sanmo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]]. Osvojio je jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|SP 1958.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|20 km]] sa šest promašaja i zaostatkom od 1:02.0&nbsp;min na švedskog biatlonca [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolfa Wiklunda]]. Srebrnu medalje je osvojio u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – ekipno|ekipnoj utrci]] s [[Valentin Pšenjicin|Valentinom Pšenjicinom]], [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrijem Sokolovim]] i [[Aleksandar Gubin|Aleksandrom Gubinom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1959. == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3398}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Butakov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Baženovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] m9ws61eya5bq4tiq34nsfvpzd00j7ad 0 535590 3901032 2026-06-28T09:26:58Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Kalevi Huuskonen | slika = Kalevi-Huuskonen-1961.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|21}} | mjesto_rođenja = [[Vesanto]] | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1999|01|07|1932|04|21}} | mjesto_smrti... 3901032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kalevi Huuskonen | slika = Kalevi-Huuskonen-1961.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|21}} | mjesto_rođenja = [[Vesanto]] | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1999|01|07|1932|04|21}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Finska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1962. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 6. 2026. }} '''Kalevi Huuskonen''' rođen 21. aprila 1932. u [[Vesanto|Vesantu]]u, bio je [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je u 7. januara 1999. == Karijera == === Olimpijske igre === Huuskonen nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1961}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1962}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|8]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|2]] | |} Huuskonen je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne i jednu srebrnu medalju. Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]] [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i prednošću od 2:56.0&nbsp;min iza drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Privalov|Aleksandra Privalova]]; a drugu zlatnu na istom prvenstvu u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipnoj utrci]], s [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Anttijem Tyrväinenom]] i [[Paavo Repo|Paavom Repom]]. Srebrnu medalju je osvojio na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj utrci]] s [[Hannu Posti]]jem i [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Anttijem Tyrväinenom]]; == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1962. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4171}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Huuskonen, Kalevi}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Biografije, Vesanto]] [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Umrli 1999.]] f6fw20yxljllbl529oi3xvc7yhdxezy 0 535591 3901045 2026-06-28T09:38:08Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Paavo Repo | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1927|01|05}} | mjesto_rođenja = [[Kuopio]] | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1997|04|16|1927|01|05}} | mjesto_smrti = [[Mikkeli]] | država_... 3901045 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Paavo Repo | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1927|01|05}} | mjesto_rođenja = [[Kuopio]] | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1997|04|16|1927|01|05}} | mjesto_smrti = [[Mikkeli]] | država_smrti = [[Finska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1962. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 6. 2026. }} '''Paavo Repo''' rođen 21. aprila 1927. u [[Kuopio|Vesantu]]u, bio je [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je u 7. januara 1997. == Karijera == === Olimpijske igre === Repo nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1961}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|1]] | |} Repo je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju. Prvu, bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s osam promašaja i zaostatkom od 3:09.0&nbsp;min iza finskog biatlonca [[Kalevi Huuskonen|Kalevija Huuskonena]].Zlatnu medalju osvojio je na istom prvenstvu u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipnoj utrci]], s [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Anttijem Tyrväinenom]] i [[Kalevi Huuskonen|Kalevijem Huuskonenom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1961. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4184}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Repo, Paavo}} [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Biografije, Kuopio]] [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Umrli 1997.]] iwcpcoq3nd10wb8063xkek67s8mq9q1 3901048 3901045 2026-06-28T09:39:16Z AnToni 2325 3901048 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Paavo Repo | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1927|01|05}} | mjesto_rođenja = [[Kuopio]] | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1997|04|16|1927|01|05}} | mjesto_smrti = [[Mikkeli]] | država_smrti = [[Finska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1962. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 6. 2026. }} '''Paavo Repo''' rođen 21. aprila 1927. u [[Kuopio]]u, bio je [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je u 16. aprila 1997. u [[Mikkeli]]. == Karijera == === Olimpijske igre === Repo nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1961}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|1]] | |} Repo je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju. Prvu, bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s osam promašaja i zaostatkom od 3:09.0&nbsp;min iza finskog biatlonca [[Kalevi Huuskonen|Kalevija Huuskonena]].Zlatnu medalju osvojio je na istom prvenstvu u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipnoj utrci]], s [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Anttijem Tyrväinenom]] i [[Kalevi Huuskonen|Kalevijem Huuskonenom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1961. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4184}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Repo, Paavo}} [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Biografije, Kuopio]] [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Umrli 1997.]] jk7tlix8lbkuv85bpnfr7r61anu4owy 3901049 3901048 2026-06-28T09:39:35Z AnToni 2325 3901049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Paavo Repo | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1927|01|05}} | mjesto_rođenja = [[Kuopio]] | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1997|04|16|1927|01|05}} | mjesto_smrti = [[Mikkeli]] | država_smrti = [[Finska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1962. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 6. 2026. }} '''Paavo Repo''' rođen 5. januara 1927. u [[Kuopio]]u, bio je [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je u 16. aprila 1997. u [[Mikkeli]]. == Karijera == === Olimpijske igre === Repo nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1961}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|1]] | |} Repo je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju. Prvu, bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s osam promašaja i zaostatkom od 3:09.0&nbsp;min iza finskog biatlonca [[Kalevi Huuskonen|Kalevija Huuskonena]].Zlatnu medalju osvojio je na istom prvenstvu u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipnoj utrci]], s [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Anttijem Tyrväinenom]] i [[Kalevi Huuskonen|Kalevijem Huuskonenom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1961. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4184}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Repo, Paavo}} [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Biografije, Kuopio]] [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Umrli 1997.]] 3ew3vo55icd8xy9oxhbft6yxm0i389r 3901059 3901049 2026-06-28T09:53:54Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3901059 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Paavo Repo | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1927|01|05}} | mjesto_rođenja = [[Kuopio]] | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1997|04|16|1927|01|05}} | mjesto_smrti = [[Mikkeli]] | država_smrti = [[Finska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1962. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 6. 2026. }} '''Paavo Repo''' rođen 5. januara 1927. u [[Kuopio]]u, bio je [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je u 16. aprila 1997. u [[Mikkeli]]. == Karijera == === Olimpijske igre === Repo nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1961}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|1]] | |} Repo je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju. Prvu, bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s osam promašaja i zaostatkom od 3:09.0&nbsp;min iza finskog biatlonca [[Kalevi Huuskonen|Kalevija Huuskonena]].Zlatnu medalju osvojio je na istom prvenstvu u nezvaničnoj [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipnoj utrci]], s [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Anttijem Tyrväinenom]] i [[Kalevi Huuskonen|Kalevijem Huuskonenom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1961. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4184}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Repo, Paavo}} [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Biografije, Kuopio]] [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Umrli 1997.]] 7634q72df1qllexxyq182j99zckeppe 0 535592 3901055 2026-06-28T09:41:31Z Bosancica by MK 173186 Preveden prvi dio teksta sa Wikipedia en 3901055 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Restraining Order.jpg|mini|desno|300px|Zabrana prilaska koju je izdao Sud pravde u Las Vegasu]] '''Zabrana prilaska''' ili '''zaštitna mjera''' predstavlja [[sud]]ski nalog kojim se štiti osoba od nasilja, prijetnji ili drugih oblika uznemiravanja. Ovakve mjere najčešće se izriču u slučajevima [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], [[Zlostavljanje djece|zlostavljanja]] i [[Zanemarivanje djece|zanemarivanja djece]], [[Napad|fizičkog napada]], [[Uznemiravanje|uznemiravanja]], [[Uhođenje|uhođenja]] ili [[Seksualni napad|seksualnog zlostavljanja]]. Pravni okvir kojim se uređuju zabrane prilaska razlikuje se među državama i pravnim sistemima, ali u pravilu propisuje ko može podnijeti zahtjev za izricanje zaštitne mjere, koje vrste zaštite osoba može dobiti na osnovu takvog naloga i na koji način se mjera provodi. Sud može naložiti suprotnoj strani da se suzdrži od određenih radnji ili zahtijevati postupanje u skladu sa zakonom i sadržajem izrečene mjere. Nepoštivanje sudskog naloga predstavlja kršenje mjere, što je osnov za [[Lišavanje slobode|lišavanje slobode]] i [[Tužilac|krivično gonjenje]], a u pojedinim pravnim sistemima i za građanskopravnu ili krivičnu odgovornost zbog [[Nepoštivanje suda|nepoštivanja suda]]. == Odredbe o zabrani prilaska == Zaštitne mjere najčešće uključuju zabranu približavanja zaštićenoj osobi, njenom domu, radnom mjestu ili obrazovnoj ustanovi, kao i zabranu svakog oblika kontakta. Sud može zabraniti komunikaciju putem telefona, tekstualnih poruka, elektronske pošte, društvenih mreža ili drugih sredstava komunikacije, kao i svaki drugi oblik neželjenog uspostavljanja kontakta. Pored zabrane približavanja i kontaktiranja, sud može naložiti i zabranu nasilnog ili prijetećeg ponašanja prema zaštićenoj osobi. U pojedinim slučajevima dopušten je ograničen kontakt između stranaka, naprimjer kada zajednički koriste stambeni prostor ili imaju zajedničke roditeljske obaveze, pod uslovom da takav kontakt ne ugrožava sigurnost zaštićene osobe.<ref name="Walker_2006">{{cite book |last1=Walker |first1=Robert |last2=Logan |first2=T. K. |last3=Cole |first3=Jennifer |last4=Shannon |first4=Lisa |title=Partner Stalking: How Women Respond, Cope, and Survive |date=2006 |publisher=Springer Publishing Company |series=Springer Series on Family Violence |isbn=978-0-8261-3757-9 |oclc=228168873 |url=https://books.google.ba/books?id=BL7fPHirVtkC |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> U zavisnosti od nacionalnog zakonodavstva, sud može izreći i dodatne mjere zaštite. One mogu obuhvatati privremeno izdržavanje, nastavak plaćanja zajedničkih finansijskih obaveza, dodjelu isključivog prava korištenja zajedničkog doma ili vozila, naknadu medicinskih troškova i druge imovinske štete, predaju vatrenog oružja i municije, obavezno pohađanje programa za počinioce nasilja ili liječenja ovisnosti, kao i druge mjere usmjerene na zaštitu žrtve i sprječavanje ponavljanja nasilja. U stručnoj literaturi ovakav skup privremenih mjera ponekad se opisuje i izrazom ''de facto razvod'', jer privremeno uređuje odnose između stranaka na način sličan pojedinim pravnim posljedicama razvoda braka.<ref name="Heleniak_2010">{{cite journal |last1=Heleniak |first1=David N. |title=Erring on the Side of Hidden Harm: The Granting of Domestic Violence Restraining Orders |date=2010 |journal=Partner Abuse |volume=1 |issue=2 |pages=220–229 |publisher=Springer |doi=10.1891/1946-6560.1.2.220 |citeseerx=10.1.1.694.8750 |url=http://www.mediaradar.org/docs/RADARsignatureReport-ErringOnTheSideOfHiddenHarm.pdf |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Nalog za suzbijanje antisocialnog ponašanja]] (Ujedinjeno Kraljevstvo) * [[Injunkcija protiv antisocialnog ponašanja]] (Ujedinjeno Kraljevstvo) * [[Injunkcija protiv pokretanja postupka pred drugim sudom]] * [[Zakon o zabrani sudskih injunkcija]] (SAD) * [[Teret dokazivanja (pravo)|Teret dokazivanja]] * [[Privremena mjera|Privremeni nalog]] * [[Opomena pred tužbu|Zahtjev za obustavu i odustajanje]] * [[Zabrana prilaska u slučajevima građanskog uznemiravanja]] (Kalifornija) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Restraining Order}} [[Kategorija:Pravna terminologija običajnog prava]] [[Kategorija:Sudski nalozi]] [[Kategorija:Sudska pravna terminologija]] cmzxlohhg17s8qit98lb4hnq4xjgyw7 0 535593 3901060 2026-06-28T09:56:39Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Esten Gjelten | slika = MINØ.107487.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|09|27}} | mjesto_rođenja = [[Tolga]], [[Vestland]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|03|15|1942|09|27}} | mjesto_... 3901060 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Esten Gjelten | slika = MINØ.107487.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|09|27}} | mjesto_rođenja = [[Tolga]], [[Vestland]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|03|15|1942|09|27}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Norveška]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1973. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 10 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 3 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 9. 2024. }} '''Esten Gjelten''' rođen 7. septembra 1942. u [[Tolga|Tolgi]], bio je [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === Gjelten nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|6]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|22]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|5]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|2]] |} Esten Gjelten je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je srebrne medalje. <!-- Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i prednošću od 58.1&nbsp;s bio brži od poljskog biatlonca [[Josef Sobczak|Josefa Sobczaka]], drugu na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafeti]] s [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]], [[Ivar Norkild|Ivarom Norkildom]] i [[Olav Jordet|Olavom Jordetom]], a treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|narednom prvenstvu]], ponovo u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]], [[Ola Wærhaug|Olom Wærhaugom]] i Olavom Jordetom. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4068}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Gjelten, Esten}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Tolga]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] 2mr3o5kbqa9ie2i7csbij2kk0fzhlgr 3901062 3901060 2026-06-28T10:05:00Z AnToni 2325 3901062 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Esten Gjelten | slika = MINØ.107487.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|09|27}} | mjesto_rođenja = [[Tolga]], [[Vestland]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|03|15|1942|09|27}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Norveška]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1973. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 3 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 9. 2024. }} '''Esten Gjelten''' rođen 7. septembra 1942. u [[Tolga|Tolgi]], bio je [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac. Umro je 15. marta 2025.<ref>{{cite web |url=https://bergstenvoll.vareminnesider.no/memorial_page/memorial_page_personal_info.php?order_id=4438454&set_site_id=1032&setup_new_session=1&sign=3f92cad33f3b37be6250e40e0b1a78e2 |title= Berg Stenvoll begravelsesbyrå - Våre minnesider|access-date=17. 3. 2025|language=no}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === Gjelten nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|6]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|22]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|5]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|2]] |} Esten Gjelten je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri srebrne medalje. Sve srebrne medalje osvojao je u štafetnim utrkama, uvijek iza sovjetskih štafeta: prvu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Jon Istad|Jonom Istadom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] sa 6:03.5&nbsp;min zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Vladimir Gundarcev]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] sa 5:36.0&nbsp;min zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Aleksandar Ušakov]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] sa [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] i [[Kjell Hovda|Kjellom Hovdom]] sa 5.0&nbsp;s zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Jurij Kolmakov]] i [[Genadij Kovaljov]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je peto mjesto na SP 1973. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 4:38.9&nbsp;min bio sporiji od sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4068}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Gjelten, Esten}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Tolga]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] 7tvy09g5u7hwa0ywgoiu3143udd3iom 3901063 3901062 2026-06-28T10:05:46Z AnToni 2325 3901063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Esten Gjelten | slika = MINØ.107487.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|09|27}} | mjesto_rođenja = [[Tolga]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|03|15|1942|09|27}} | mjesto_smrti = [[Tolga]] | država_smrti = [[Norveška]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1973. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 3 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 9. 2024. }} '''Esten Gjelten''' rođen 7. septembra 1942. u [[Tolga|Tolgi]], bio je [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac. Umro je 15. marta 2025.<ref>{{cite web |url=https://bergstenvoll.vareminnesider.no/memorial_page/memorial_page_personal_info.php?order_id=4438454&set_site_id=1032&setup_new_session=1&sign=3f92cad33f3b37be6250e40e0b1a78e2 |title= Berg Stenvoll begravelsesbyrå - Våre minnesider|access-date=17. 3. 2025|language=no}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === Gjelten nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|6]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|22]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|5]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|2]] |} Esten Gjelten je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri srebrne medalje. Sve srebrne medalje osvojao je u štafetnim utrkama, uvijek iza sovjetskih štafeta: prvu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Jon Istad|Jonom Istadom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] sa 6:03.5&nbsp;min zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Vladimir Gundarcev]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] sa 5:36.0&nbsp;min zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Aleksandar Ušakov]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] sa [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] i [[Kjell Hovda|Kjellom Hovdom]] sa 5.0&nbsp;s zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Jurij Kolmakov]] i [[Genadij Kovaljov]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je peto mjesto na SP 1973. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 4:38.9&nbsp;min bio sporiji od sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4068}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Gjelten, Esten}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Tolga]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] 32v2xils21fyptigpcz2uv3p4e5illr 3901064 3901063 2026-06-28T10:06:15Z AnToni 2325 3901064 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Esten Gjelten | slika = MINØ.107487.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|09|27}} | mjesto_rođenja = [[Tolga]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|03|15|1942|09|27}} | mjesto_smrti = [[Tolga]] | država_smrti = [[Norveška]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1973. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 3 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 9. 2024. }} '''Esten Gjelten''' rođen 27. septembra 1942. u [[Tolga|Tolgi]], bio je [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac. Umro je 15. marta 2025.<ref>{{cite web |url=https://bergstenvoll.vareminnesider.no/memorial_page/memorial_page_personal_info.php?order_id=4438454&set_site_id=1032&setup_new_session=1&sign=3f92cad33f3b37be6250e40e0b1a78e2 |title= Berg Stenvoll begravelsesbyrå - Våre minnesider|access-date=17. 3. 2025|language=no}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === Gjelten nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|6]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|22]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|5]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|2]] |} Esten Gjelten je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri srebrne medalje. Sve srebrne medalje osvojao je u štafetnim utrkama, uvijek iza sovjetskih štafeta: prvu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Jon Istad|Jonom Istadom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] sa 6:03.5&nbsp;min zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Vladimir Gundarcev]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] sa 5:36.0&nbsp;min zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Aleksandar Ušakov]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] sa [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] i [[Kjell Hovda|Kjellom Hovdom]] sa 5.0&nbsp;s zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Jurij Kolmakov]] i [[Genadij Kovaljov]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je peto mjesto na SP 1973. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 4:38.9&nbsp;min bio sporiji od sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4068}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Gjelten, Esten}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Tolga]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] 7fh2ulv3qktk7v8x9ndi89mdkmre283