Bosna i Hercegovina

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.8</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>830</id>
    <revision>
      <id>3901303</id>
      <parentid>3900947</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T20:56:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3901303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="145790" sha1="2zamd12jf7rzrn4ah836jzommbh7pe7" xml:space="preserve">{{Coord|44|00|00|N|18|00|00|E|region:BA_type:country_scale:2000000|display=title}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Bosna i Hercegovina
| izvorno_ime                    = Босна и Херцеговина
| ime_genitiv                    = Bosne i Hercegovine
| zastava                        = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg
| grb                            = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
| uzrečica                       =
| himna                          = [[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]&lt;br/&gt;{{center|[[Datoteka:National Anthem of Bosnia and Herzegovina.ogg]]}}
| mapa                           = Location Bosnia-Herzegovina Europe.png
| glavni_grad                    = [[Sarajevo]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}}
| najveći_grad                   = [[Sarajevo]]
| službeni_jezik                 = '''''[[De jure]]'':''' ''nema''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;'''''[[De facto]]'':''' {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Srpski jezik|srpski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]{{Napomena|U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|title=Ustav Republike Srpske|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|access-date=6. 4. 2025|archive-date=7. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250307102248/https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;}}}}
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}
| etničke_grupe                  = 50,11% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;30,78% [[Srbi]]&lt;br /&gt;15,43% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;3,68% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       = {{unbulleted list
|51% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]]
|{{Tree list}}
* 46% [[Kršćanstvo]]
** 31% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]]
** 15% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Katoličanstvo]]
{{Tree list/end}}
|3% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina |url=https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/bosnia-and-herzegovina/ |access-date=20. 10. 2022 |website=United States Department of State |language=en-US}}&lt;/ref&gt;}}
| demonim                        = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| državno_uređenje               = [[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]&lt;ref&gt;{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en|archive-date=24. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124195757/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=22. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_prve_vlasti              = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d.)}}{{Napomena|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] jest međunarodni civilni nadzornik [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] s ovlaštenjem da smijeni izabrane i neizabrane zvaničnike i donese zakone.}}
| vrsta_druge_vlasti             = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| vladar_druga_vlast             = {{unbulleted list
|[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]])
}}
| vrsta_treće_vlasti             = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]]
| vladar_treća_vlast             = [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| zakonodavstvo                  = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]]
| događaj1                       = [[Bosna (zemlja)|Bosna u ranom srednjem vijeku]]
| događaj_datum1                 = 9. vijek
| događaj2                       = [[Bosanska Banovina]]
| događaj_datum2                 = 1154.
| događaj3                       = [[Povelja Kulina bana]]
| događaj_datum3                 = 29. august 1189.
| događaj4                       = [[Bosansko Kraljevstvo]]
| događaj_datum4                 = 1377.
| događaj5                       = Početak [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]]
| događaj_datum5                 = 1451.
| događaj6                       = [[Bosanski sandžak]]
| događaj_datum6                 = 1463.
| događaj7                       = [[Bosanski pašaluk]]
| događaj_datum7                 = 1580.
| događaj8                       = [[Bosanski vilajet]]
| događaj_datum8                 = 1867.
| događaj9                       = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje]]
| događaj_datum9                 = 20. oktobar 1878.
| događaj10                      = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija]]
| događaj_datum10                = 6. oktobar 1908.
| događaj11                      = [[Stvaranje Jugoslavije]]
| događaj_datum11                = 1. decembar 1918.
| događaj12                      = [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|Pokrajina BiH]]
| događaj_datum12                = 1918−1924.
| događaj13                      = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]
| događaj_datum13                = 25. novembar 1943.
| događaj14                      = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| događaj_datum14                = 29. novembar 1945.
| događaj15                      = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi višestranački izbori]]
| događaj_datum15                = 18. novembar 1990.
| događaj16                      = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]]
| događaj_datum16                = 1. mart 1992.
| događaj17                      = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]
| događaj_datum17                = 6. april 1992.
| događaj18                      = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]]
| događaj_datum18                = 8. april 1992.
| događaj19                      = Pristupanje u [[Ujedinjene nacije|UN]]
| događaj_datum19                = 22. maj 1992.
| događaj20                      = Kraj [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] ([[Vašingtonski sporazum]])
| događaj_datum20                = 18. mart 1994.
| događaj21                      = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]])
| događaj_datum21                = 14. decembar 1995.
| događaj22                      = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]
| događaj_datum22                = 5. decembar 2018.
| događaj23                      = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Kandidatski status]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| događaj_datum23                = 15. decembra 2022.
| događaj24                      = [[Evropsko vijeće]] odobrilo otvaranje [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupnih pregovora]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| događaj_datum24                = 21. mart 2024.
| površina                       = 51.129&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |title=O Bosni i Hercegovini |work=parlament.ba |access-date=29. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 125. na svijetu
| procenat_vode                  = 1.4%
| stanovnika                     = {{Gubitak}}3.531.159&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = 2013
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 135. na svijetu
| procjena                       = {{Gubitak}}3.434.000
| procjena_godina                = 2020
| gustoća                        = 69
| po_broju_gustoće_na_svijetu    =
| bdp_ukupno                     = {{Rast}}$82,89 milijardi &lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BIH |title=Bosnia and Herzegovina|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = Procjena 2026.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 112. u svijetu
| bdp_per_capita                 = {{Rast}}$24.123&lt;ref name=imf2/&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 84. u svijetu
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Rast}}$36,77 milijardi&lt;ref name=imf2/&gt;
| bdp_nominalni_godina           = Procjena 2026.
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 109. u svijetu
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Rast}}$10.701&lt;ref name=&quot;imf2&quot;/&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 88. u svijetu
| hdi                            = {{Rast}}0.804&lt;ref&gt;{{Cite web |date=6. 5. 2025 |title=Human Development Report 2025 |url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250506051232/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf |archive-date=6. 5. 2025 |access-date=6. 5. 2025 |publisher=undp.org}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#228B22;&quot;&gt;veoma visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 74. na svijetu
| gini                           = {{Pozitivan pad}}27,1&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2024/CIS_01_2022_Y1_1_BS.pdf |title=Anketa o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini 2021/22. |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=24. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2022
| gini_nivo                      = &lt;span style=&quot;color:#00c400;&quot;&gt;niska nejednakost&lt;/span&gt;
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najveća_tačka_ime              = [[Maglić]]
| najveća_tačka_metara           = 2386
| najveće_jezero_ime             = [[Buško jezero]]
| najveće_jezero_površina        = 56,7
| najveća_rijeka_ime             = [[Sava]]
| najveća_rijeka_dužina          = 945
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA]]
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| komentar                       =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') [[suverena država|suverena]] je [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]], a na jugoistoku s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države jest [[Sarajevo]]. [[Nezavisnost]] je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013]], imala je 3.531.159 stanovnika.

Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od [[paleolit]]a, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su [[Kakanjska kultura|kakanjska]] i [[Butmirska kultura|butmirska]]. Nakon dolaska prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]] bilježi se više kultura željeznog doba kao što su [[Glasinačka kultura|glasinačka]] i [[srednjobosanska kulturna grupa]]. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Dicioni]], [[Autarijati]]. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom [[Južni Slaveni|slavenskih]] plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je [[Bosanska Banovina]],&lt;ref&gt;Paul Mojzes, ''Religion and the war in Bosnia'', Oxford University Press, 2000, str. 22; &quot;Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204).&quot;&lt;/ref&gt; koja će krajem 14. stoljeća prerasti u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba [[Osmansko Carstvo]] počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|Slabljenjem]] Osmanskog Carstva nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-Ugarska]] je [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost, usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995.

Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnom naslijeđu]], [[Bosanska kuhinja|kuhinji]], [[Muzika u Bosni i Hercegovini|eklektičnoj i jedinstvenoj muzici]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekturi]] i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.insidefilm.com/europe.html |title= Inside Film Online - Europe Film Festivals|website= insidefilm.com|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]], a [[Bošnjaci]] su etnička većina.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt; Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Jevreji]], [[Makedonci]], [[Romi]], [[Slovenci]], [[Turci]] i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi ''[[Hercegovci|Hercegovac]]'' i ''[[Bosanci|Bosanac]]'' održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala ''Bosna'' sve do [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske okupacije]] krajem 19. stoljeća.&lt;ref&gt;&quot;The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina&quot;. Toronto Slavic Quarterly.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url= http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |title= MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE? |author= [[Ivan Lovrenović]] |date= 9. 11. 1998 |work= Arhiva [[BH Dani]], br. 88 |quote= Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski &quot;patent&quot;. |access-date= 3. 7. 2019 |archive-date= 22. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130522195429/http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Država je s visokim stepenom [[Indeks ljudskog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]], s ekonomijom kojom dominiraju [[industrija]] i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom [[turizam|turističkog]] i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]] za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Također je kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od aprila 2010, kada je potpisala [[Proširenje NATO-a|Akcijski plan za članstvo]] na samitu u [[Tallinn]]u, a članica je i [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (od 22. maja 1992), [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] (od aprila 2002), [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]], [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[G77]], [[CEFTA]]-e, [[Jadranska povelja|Jadranske povelje]], posmatrač u [[Organizacija islamske saradnje|Organizaciji islamske saradnje]] (OIC), posmatrač u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], a jedan je od osnivača [[Mediteranska unija|Mediteranske unije]] (2008).

== Etimologija ==

Prvi sačuvani, opće priznati spomen oblika imena &quot;[[Bosna (regija)|Bosna]]&quot; nalazi se u djelu ''[[O upravljanju carstvom|De Administrando Imperio]]'', političko-geografskom priručniku koji je napisao bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet]] sredinom 10. stoljeća (između 948. i 952. godine), a u kojem se opisuje &quot;mala zemlja&quot; (χωρίον) na grčkom jeziku &quot;Bosona&quot; (Βοσώνα).&lt;ref name=&quot;Moravcsik-153&quot;&gt;{{cite book|editor=Gyula Moravcsik|author=Constantine VII''Porphyrogenitus''|date=1993|publisher=Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies|title=De Administrando Imperio|pages=153–55}}&lt;/ref&gt;

Vjeruje se da naziv zemlje potiče od imena rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] koja teče kroz centralni dio Bosne. Prema [[Filologija|filologu]] Antonu Mayeru, naziv Bosna mogao bi potjecati od ilirskog *&quot;Bass-an-as&quot;, što bi pak moglo potjecati od protoindoevropskog korijena bʰegʷ-, što znači &quot;tekuća voda&quot;.{{sfn|Malcolm|2002}}

Naziv Hercegovina znači &quot;hercegova [zemlja]&quot;, a &quot;Herzog&quot; potiče od njemačke riječi za &quot;vojvodu&quot;. Potječe od titule bosanskog magnata iz 15. stoljeća, [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]], koji je bio &quot;Herceg Huma i Primorja&quot; (1448). Hum (ranije nazvan Zahumlje) bio je ranosrednjovjekovna kneževina koju je osvojila Bosanska banovina u prvoj polovini 14. stoljeća. Kada su Osmanlije preuzele upravu nad regijom, nazvana je [[Hercegovački sandžak]]. Bio je sastavni dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] sve do formiranja kratkotrajnog [[Hercegovački pašaluk|Hercegovačkog pašaluka]] 1830-ih, koji se ponovo pojavio 1850-ih, nakon čega je administrativna regija postala općepoznata kao Bosna i Hercegovina.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia Britannica&quot;&gt;{{cite web | title=Facts, Geography, History, &amp; Maps | website=Encyclopedia Britannica | url=https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | access-date=15. 10. 2025 | archive-date=3. 4. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190403215257/https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Prilikom proglašenja nezavisnosti 1992. godine, službeni naziv države bio je [[Republika Bosna i Hercegovina]], ali nakon Daytonskog sporazuma iz 1995. i novog ustava koji ga je pratio, službeni naziv je promijenjen u Bosna i Hercegovina.&lt;ref&gt;''The World Factbook'' (Washington DC: National Foreign Assessment Center, Central Intelligence Agency, 2013), 90–93. {{ISBN|0160921953}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Historija BiH}}
{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}}

=== Prahistorijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}}
Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e.

Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija dosad poznata kultura iz [[neolit]]a, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jest [[Starčevačka kultura]], zastupljena uglavnom na lokalitetima [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] uveliko utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najvažnije neolitske kulture na području Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA, Edina Kadić, diplomski rad, Sarajevo, 2012.&lt;/ref&gt;

Butmirska kultura jest kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|prahistorijskom naselju u Butmiru]] u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|kamenog doba]]. Ostali važniji lokaliteti Butmirske kulture jesu [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i [[Arheološko područje Obre|Obre]]. Istovremeno s Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]].

Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i juznobosanskim. Nalazišta su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] (Sarajevo), Varvara kod [[Ramsko jezero|Ramskog jezera]] i [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Moštre]].

=== Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira}}
Tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] neolitsko stanovništvo koje je naseljavalo područje današnje Bosne i Hercegovine postepeno su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Od 8. stoljeće p. n. e. ilirska plemena evoluirala su u kraljevstva. Najstarije zabilježeno kraljevstvo u Iliriji (regiji koja je obuhvatala zapadni dio Balkanskog poluostrva kao što je zabilježeno u klasičnoj antici) bilo je kraljevstvo [[Enhilejci|Enhilejaca]] u 8. stoljeću p. n. e. Poslije Enhilejaca, od 4. stoljeća p. n. e. pojavljuju se i druga ilirska plemena. [[Autarijati]] pod [[Pleurias]]om (od 337. p.n.e) osnivaju svoje kraljevstvo a potom i [[Ardijejci]], ilirski narod koji je prvobitno naseljavao područje uz rijeku Neretvu (Narenta) i dio jadranske obale a koje će se održati do 167. p. n. e. i [[Ilirski ratovi|trećeg Ilirskog rata]]. Kraljevstvo Ardijejaca, kojim je vladao [[Agron (kralj)|Agron]] polovinom 3. stoljeća p. n. e, i [[Dardanija|Dardansko]], koje je uspostavio [[Bardilis]] početkom 4. stoljeća p. n. e. najpoznatija su ilirska kraljevstva na zapadnom Balkanu.

Tokom ovog perioda područje današnje Bosne i Hercegovine nastanjivalo je nekoliko ilirskih plemena, od kojih se najvažniji bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]], za koje se veže [[srednjobosanska kulturna grupa]] bronzanog i željeznog doba. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i dijelove zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme, za koje se veže kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]].

Druga poznatija ilirska plemena koja treba spomenuti jesu [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]].

Vrlo važnu ulogu u životu Ilira imao je kult mrtvih, što se može primijetiti u njihovim pažljivim izvođenim obredima sahrane, kao i bogato ukrašenim grobnim mjestima. U sjevernim dijelovima područja koje su nastanivali Iliri, postojala je duga tradicija kremiranja i sahranjivanja mrtvih u plitkim grobovima, dok su na jugu mrtve sahranjivali u velikim kamenim ili zemljanim [[tumuli]]ma, koji su u Hercegovini dostizali i monumentalne dimenzije, širine i više od 50 m i 5 m visine. Japodi su bili skloni i ukrašavanju (teške, prevelike ogrlice od žutog, plavog ili bijelog stakla i velike bronzane [[Fibula (broš)|fibule]], kao i spiralne narukvice, dijademe i kacige od bronze).

U nekoliko stoljeća ilirske vladavine ovim prostorima nisu zabilježeni upadi drugih naroda sve do 4. stoljeća, kada se spominje invazija
[[Kelti|Kelta]]. Kelti su dolaskom na ovo područje donijeli tehniku grnčarskog kola, nove vrste fibula i različite pojaseve od bronze i gvožđa. Tokom migracije iz srednje Evrope ka jugu Balkanskog poluostrva Kelti su se kratko zadržali na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj ostao minimalan, ali pohod ovog indoevropskog naroda utjecao je na raseljavanje nekih ilirskih plemena (Autarijati), pri čemu je došlo i do miješanja nekih plemena, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo sjeveroistočnu Bosnu. O tom periodu postoji malo historijskih dokaza, ali u cjelini se čini da su Kelti okupljali više naroda koji govore različitim jezicima.

Na jugu današnje Bosne i Hercegovine, u području delte Neretve zabilježen je znatan utjecaj [[Helenizacija|heleniziranog]] ilirskog plemena [[Daorsi]]. Glavni grad tog plemena bio je [[Daorsoi]] u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]]. Daorson je u 4. stoljeću p. n. e. bio okružen [[megalitim]]a, zidovima visokim i po pet metara (velikih poput onih u grčkoj [[Mikena|Mikeni]]), sastavljenih od velikih kamenih blokova. Daorsi su izrađivali jedinstvene bronzane [[Kovanica|kovanice]] i skulpture.

Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. kada se u historiografiji taj sukob smatra početkom [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]] koji će potrajati sve do 168. p. n. e. U tom periodu Rimljani su zauzeli veći dio ilirskog područja a potpunu prevlast ostvarit će tek 9. n. e. Upravo je na području današnje Bosne i Hercegovine, Rimsko Carstvo vodilo jednu od najtežih bitaka u svojoj historiji još od vremena [[Punski ratovi|Punskih ratova]], kako je to svojevremeno opisao rimski historičar [[Svetonije]]. Ova rimska vojna kampanja protiv [[Ilirik]]a, tadašnje rimske provincije koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, poznata je kao kampanja gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Velikog ilirskog]] ili Batonovog ustanka. Ustanak je podignut 6. n. e, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a), nakon pokušaja regrutiranja Ilira u rimsku vojsku i trajao je tri godine, kada je ugušen. Za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (9. n. e) sve ilirske teritorije konačno potpadaju pod rimsku upravu. Tokom vladavine Rima na ovo područje doseljavali su se latinski stanovnici iz cijelog carstva.

=== Nova era ===
U prvim stoljećima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantijsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, zatječući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana, a prilikom dolaska Slavena povlače se uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi ''Wallach'', što znači &quot;Rimljanin&quot;.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Bobovac.jpg|thumb|225px|Srednjovjekovni kraljevski grad [[Bobovac]].]]
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosanska Banovina|Bosansko Kraljevstvo}}Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.{{Sfn|Bulić|2013}} Bosna se prvi put spominje u Nikiforovom mirovnom sporazumu iz 803. koji nije sačuvan, ali o kojem govore engleski historičari iz XIX v.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Smith|first=Wiliam|url=https://books.google.ba/books?id=870_AQAAIAAJ&amp;pg=PA1178&amp;lpg=PA1178&amp;dq=nicephorus+charlemagne+treaty+%22bosnia%22&amp;source=bl&amp;ots=iSPplsMmqe&amp;sig=SpJGopyjkF_8Y8CDb9rlPydTlFs&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjN85-oyOnfAhXmqIsKHdhUBnEQ6AEwDnoECAkQAQ#v=onepage&amp;q=bosnia|title=Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Entry on Nicephorus, Volume 2|year=1848|location=London|pages=1178}}&lt;/ref&gt; Prema bizantskom ''[[O upravljanju carstvom]]'', u Bosni su postajala dva naseljena grada Katera i Desnik.{{Sfn|Moravcsik|1967}}{{Sfn|Bulić|2013}} Utvrđeno je da se srednjovjekovni zemlja Bosna protezala od [[Sarajevo|sarajevskog]] polja na jugu do [[Zenica|zeničkog]] polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina [[Prača (rijeka)|Prače]] prema [[Drina|Drini]], zapadna duž doline [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenice]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{Sfn|Kaimakamova|Salamon|2007}}

Prvi imenom poznati vladar Bosne bio je [[ban Borić]], zatim [[Kulin ban]], a poslije krunidbe [[Tvrtko I, kralj Bosne|Bana Tvrtka I Kotromanića]] 1377. u [[Mile (Visoko)|Milima]] vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1463, kad zvanično postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Na jugu [[Humska zemlja]] je opstala do 1483. kada će i ona konačno pasti.

=== Osmanlijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]], [[Gazi Husrev-beg]], [[Ajas-beg]] i drugi.

U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda.

Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanskog Carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi.

=== Austrougarsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}}
Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] dobija pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu kako bi zavela mir, a zemlja i dalje formalno pod vlašću otomanskog sultana. Bosna i Hercegovina nije dobila autonomiju koja je bila predviđena [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] od 3.8.1878, godine 1908. Austro-Ugarska vrši aneksiju Bosne i Hercegovine što je Turska nakon prvobitnog protivljenja 1909. i prihvatila. Austro-Ugarska je postigla dogovor s Osmanskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna austro-ugarskih krunâ) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jstor.org/stable/2212637|title=Protocol between Austria-Hungary and Turkey|last=The American Journal of International Law|first=Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct, 1909), pp. 286-289|date=1909.|publisher=Cambridge University Press|access-date=22. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta &quot;[[Mlada Bosna]]&quot;. On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama.

=== Prvi svjetski rat ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}}
Tokom Prvog svjetskog rata mnogo građana Bosne i Hercegovine bilo je regrutirano u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]]. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla [[Vojska Kraljevine Srbije (1914–1918)|Vojsku Kraljevine Srbije]] kod Han-Pijeska i izbacila ih preko Drine. [[Kraljevina Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora]] bile su 1915. vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske (Bačku, Banat i Baranju) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvom svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40% Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]]

=== Kraljevina Jugoslavija ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}}
Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske područje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav kratkotrajne [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od 1929. zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon pojačane [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti.

Politički život u Bosni i Hercegovini u to vrijeme obilježila su dva glavna trenda: društveni i ekonomski nemiri zbog preraspodjele imovine i formiranje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim regijama.

Dominantni ideološki sukob koji je tada vladao u jugoslovenskoj državi, između hrvatskog regionalizma i srpske centralizacije, različito su shvatale glavne etničke grupe u Bosni i Hercegovini i zavisio je od ukupne političke atmosfere. Političke reforme provedene u novoosnovanom jugoslavenskom kraljevstvu nisu imale mnogo koristi za tadašnje bosanske muslimane; prema konačnom popisu vlasništva nad zemljištem i stanovništva prema vjerskoj pripadnosti iz 1910. godine, provedenom u Austro-Ugarskoj, muslimani su posjedovali 91,1%, pravoslavni Srbi 6,0%, katolički Hrvati 2,6%, a ostali 0,3% imovine.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Danijela Nadj|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918–1995&quot;|publisher=Hic.hr|access-date=14. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|archive-date=22. 8. 2006|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon reformi, bosanskim muslimanima je oduzeto ukupno 1.175.305 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara, poput [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]], osigurali su da šest oblasti izdvojenih iz Bosne i Hercegovine odgovara teritoriji nekadašnjih šest sandžaka iz osmanlijskog doba i, na taj način, odgovara historijskim granicama Bosne i Hercegovine u cjelini.

Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena jer su granice banovina odudarale od historijskih i etničkih linija koje su do tada dominirale.{{sfn|Malcolm|2002}}

Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]].

Sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] 1939. formira se [[Banovina Hrvatska]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz [[Sava|Savu]].

Taj sporazum, kojim je stvorena hrvatska banovina, ohrabrio je ono što je u suštini bila [[podjela Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije.&lt;ref name=&quot;Imamović, Mustafa 1996&quot;&gt;Imamović, Mustafa (1996). Historija Bošnjaka. Sarajevo: BZK Preporod; {{ISBN|9958-815-00-1}}&lt;/ref&gt; Međutim, rastuća prijetnja nacističke Njemačke Adolfa Hitlera prisilila je jugoslovenske političare da preusmjere svoju pažnju. Nakon perioda pokušaja smirivanja situacije, potpisivanja [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] i [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara]] koji je uslijedio, Njemačka je napala Jugoslaviju 6. aprila 1941.{{sfn|Malcolm|2002}}

=== Drugi svjetski rat ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}}
[[Datoteka:Neretva most.jpg|thumb|250px|lijevo|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]]
[[Datoteka:Sarajevo_-_Bosnia_-_War_Memorial.jpg|thumb|[[Vječna vatra]] u Sarajevu, spomenik vojnim i civilnim žrtvama tokom drugog svjetskog rata]]
Nakon njemačke invazije na Kraljevinu Jugoslaviju tokom Drugog svjetskog rata i njene brze kapitulacije, cijela Bosna i Hercegovina je predata nacističkom marionetskom režimu, [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH) koju su predvodile ustaše [[Ante Pavelić]]a a koja je formirana 10. aprila 1941. godiner, nekoliko dana nakon njemačkog napada na Jugoslaviju. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[Hrvatsko domobranstvo|domobrani]]), dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH (npr, [[Osman Kulenović]] i [[Džafer Kulenović|Džafer-beg Kulenović]]). Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i [[Sarajevska rezolucija]], koju su 12. oktobra 1941. potpisali sarajevski muslimani, a koja osuđuje nasilje vlasti NDH protiv srpskog stanovništva.

Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. postavljeni su temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a, dok su u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], u okviru koje je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika.

=== Doba SFRJ ===
{{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Raspad SFRJ}}
U vremenu od 1945. do početka 1990-ih SR Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost.

Zbog svog centralnog geografskog položaja unutar jugoslovenske federacije, Bosna i Hercegovina je izabrana kao osnova za razvoj vojno-odbrambene industrije. U tom periodu izgrađeno je mnogo vojnih objekata i tvornica oružja što je doprinijelo velikoj koncentraciji oružja i vojnog osoblja. S obzirom na prirodna bogatstva kojim raspolaže, Bosna i Hercegovina je za vrijeme SFRJ bila centar uglavnom bazične industrije.
[[Datoteka:Sarajevo Olympia 1984.JPG|mini|Logo [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], održanih u Sarajevu 1984.]]
U to vrijeme osnivaju se i obrazovne, naučne i kulturne institucije kao što su [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], univerziteti u [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostar]]u i [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Radiotelevizija Sarajevo]]. Godine 1971. dolazi do priznavanja [[Muslimani (narod)|Muslimana]], kao šestog naroda u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije.

Godine 1984. glavni grad republike, Sarajevo, bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], što je podiglo ugled grada i države u inozemstvu. Tokom 1980-ih Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su centar svojevrsne pop-kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najvažnije u zemlji. U tom periodu i bogata književna tradicija nastavlja se tamo gdje su nekad stali najvažniji bosanskohercegovački autori, kao [[Ivo Andrić]] (dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] 1961) i [[Meša Selimović]].

=== Samostalnost ===
{{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}}
U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na [[Sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo dokumentacije, a izdvajaju se [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|Tuđmanovi stenogrami]], ali i svjedočenja [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena.

Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz &quot;Otadžbinski&quot;, a u hrvatskim &quot;Domovinski rat&quot;. Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku &quot;Musliman&quot;. Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski kontinuitet.

U američkom gradu [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. [[Dejtonski sporazum]] potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.

Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Veći [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|socijalni protesti u februaru 2014.]] uzrokovani teškim ekonomskim i društvenim prilikama održani u više gradova Federacije BiH (u manjoj mjeri i u Republici Srpskoj). Nakon izbora u 2014. uspostavljeno je novo Predsjedništvo BiH ([[Dragan Čović]], [[Mladen Ivanić]] i [[Bakir Izetbegović]]). Nakon novih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u 2022.]] članovi Predsjedništva BiH (od novembra 2022) postali su [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]] i [[Željko Komšić]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Zaključno sa 2024. godinom, Bosna i Hercegovina je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|kandidat za članicu NATO-a]], te [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji]] nakon što joj je u decembru 2022. odobren status kandidata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/enlargement/bosnia-herzegovina/|title=Vijeće Evropske unije - Bosna i Hercegovina|access-date=25. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2020. kao i većinu Evrope, Bosnu i Hercegovinu je zahvatila [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemija koronavirusa]] kada je po prvi put nakon rata uveden policijski sat u čitavoj državi.

== Geografija ==
[[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|desno|[[Neum]], jedini primorski grad BiH.]]
[[Datoteka:Igman.jpg|mini|desno|Planina [[Igman]] u blizini Sarajeva.]]
[[Datoteka:Landscape near Ivan mountain.jpg|mini|desno|[[Ivan planina]] kao dio [[Dinaridi|Dinarida]], sa najvišim vrhom od 1534 metara.]]
{{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}}

=== Položaj ===
Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;/&gt; (51.209,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od čega je 51.197&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; kopno, a 12,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; površina mora).&lt;ref name=&quot;Stat&quot;/&gt; Dužina granice sa susjednim državama iznosi 1.538&amp;nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&amp;nbsp;km, riječna 751&amp;nbsp;km, a morska 13&amp;nbsp;km. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932&amp;nbsp;km]]), [[Srbija|Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357&amp;nbsp;km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248&amp;nbsp;km]]).&lt;ref name=&quot;Stat&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title= Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. |access-date=7. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# |title= Field Listing – Coastline |work= The World Factbook |access-date= 22. 8. 2006 |archive-date= 15. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu.

Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[granica|granici]] s Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe Bosnom i Hercegovinom jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

=== Geografske cjeline ===
{{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (otprilike 40.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i manjeg hercegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[tlo|tla]].

Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga).

Plodna zemlja čini 13,6% površine Bosne i Hercegovine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[voda|vodene mase]].

Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Manufaktura|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]].

Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne.

[[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[kiša|kišovite]]. [[Glavni grad]] je [[Sarajevo]], a ostali veći gradovi jesu [[Banja Luka]], [[Tuzla]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica]] i [[Livno]].

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|Topografska karta
Datoteka:Map Bih entities.png|Administrativno uređenje
&lt;/gallery&gt;

=== Rijeke i jezera ===
{{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je Sava, koja formira znatan dio granice s Hrvatskom. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]] jer formira veći dio granice sa Srbijom. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka Neretva, koja je i jedina rijeka s područja Bosne i Hercegovine koja se ulijeva u Jadransko more.

S površinom 55,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina Livno i [[Tomislavgrad]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd.

=== Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini ===
[[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|NP Sutjeska]].]]
{{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}}
Ukupna površina zaštićenog područja Bosne i Hercegovine iznosi 57,83 [[hektar]]a, što je 1,13% njene teritorije. U državi postoje četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] i osam parkova prirode.

===== Nacionalni parkovi =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Osnovan
!Površina (km²)
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1965.
|173
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|34
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|198
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2017.
|63
|}

==== Parkovi prirode ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv !! Osnovan !! Površina (km²)
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Hutovo blato]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|74,11
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Park prirode Blidinje|Blidinje]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|6
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Bardača (jezero)|Bardača]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|35
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Vrelo Bosne]]
| align=&quot;center&quot;|2010.
| align=&quot;center&quot;|6,03
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Trebević]]
| align=&quot;center&quot;|2004.
| align=&quot;center&quot;|4
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Miljacka|Kanjon Miljacke]]
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| align=&quot;center&quot;|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]]
| align=&quot;center&quot;|2002.
| align=&quot;center&quot;|14,31
|-
| align=&quot;center&quot;|[[Bijambare]]
| align=&quot;center&quot;|2010.
| align=&quot;center&quot;|4,97
|}

=== Biodiverzitet ===

{{Glavni|Okoliš Bosne i Hercegovine}}

U fitogeografskom smislu, Bosna i Hercegovina pripada [[Holarktičko carstvo|Holarktičkom carstvo]] i dijele je Ilirska provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] i Jadranska provincija Mediterana. Prema [[Svjetski fond za prirodu|Svjetskom fondu za prirodu]] (WWF), teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti na četiri ekoregije: balkanske mješovite šume, dinarske mješovite šume, panonske mješovite šume i ilirske listopadne šume. Zemlja je imala prosječnu ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža 2018. od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine identificirano je 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica dok je 85 vrsta sisara. Neke od ovih vrsta su ugrožene, ukupno njih 135 vrsta od čega najviše ptica. 39 je endemičnih vrsta a najviše [[endem]]a je registrovano među ribama ukupno 12 koliko je i endemskih vrsta reptila.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://euinfo.ba/bs/sta-je-biodiverzitet-2/ |title= Eu info - Šta je biodiverzitet?|website= https://euinfo.ba/|access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]]

Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]], koji je na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a koga bira [[Evropski parlament]]. Trenutni v. d. visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jest [[Louis Crishock]] iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]].

=== Predsjedništvo ===
{{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana – po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – koji se izmjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Predsjedništva]] svakih osam mjeseci, odnosno po dvaput tokom jednog mandata. Direktno ih biraju građani na općim izborima, i to tako da se s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] biraju predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] predstavnik Srba. Član Predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi predsjedavajući. Mandat traje četiri godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava ga [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

Po rezultatima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općih izbora 2022]], članovi Predsjedništva jesu:&lt;ref name=&quot;REZ_F&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/701 Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na sajtu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;REZ_RS&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/702 Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Konstitutivni narod
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj glasova
! %
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|90px]]
|[[Denis Bećirović]]
|[[Bošnjaci]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]
|330.238
|57,37
|-
|[[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željka Cvijanović]]
|[[Srbi]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|327.720
|51,65
|-
|[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željko Komšić]]
|[[Hrvati]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|227.540
|55,80
|}

=== Parlamentarna skupština ===
{{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}}
[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] najviše je zakonodavno tijelo države. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]].

Dom naroda Bosne i Hercegovine se sastoji od 15 delegata. Njih deset, po pet Bošnjaka i Hrvata, dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, a imenuje ih Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Preostalih pet članova jesu Srbi, koje imenuje [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Najmanje devet članova Doma naroda potrebno je za kvorum, s tim da moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri srpska i tri hrvatska člana. Dom naroda potvrđuje ili odbacuje usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu, što znači da ima pravo veta. Ovlasti i sastav Doma naroda propisani su tačkama 2 i 3 člana 4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]].

Predstavnički dom čine 42 člana (predstavnika ili zastupnika), koji se biraju direktnim putem na Općim izborima svake četiri godine. Dvadeset osam članova s teritorije je Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Na čelu je predsjedavajući s dva zamjenika, s tim da se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti. Da bi određeni zakon bio usvojen u Predstavničkom domu, za njega trebaju glasati najmanje dvije trećine članova Predstavničkog doma (28 glasova), a kad je riječ o entitetskim članovima, za njega mora glasati barem polovina broja članova iz određenog entiteta (minimalno 14 članova iz Federacije BiH i sedam iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Ovakav način glasanja naziva se entitetsko glasanje.

=== Vijeće ministara ===
{{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}}
[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnosti vlade. Sastoji se od 10 članova: devet ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg vijeća ministara imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] i on predstavlja mandatara, koji onda bira ostale članove Vijeća ministara. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]]. izabrani su novi članovi [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziva]] Vijeća ministara, a za predsjedavajuću je izabrana [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref name=&quot;VIM&quot;&gt;{{Cite web |url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%204-1-2022.pdf |title=Sazivi Vijeća ministara |access-date=25. 1. 2023 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Ustavni sud ===
{{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}}
[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i ima devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konsultacija s Predsjedništvom države. Državni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova, a sastoji se od administrativnog dijela, kriminalističkog dijela i suda za obraćanje javnosti.

=== Oružane snage ===
{{Glavni|Oružane snage Bosne i Hercegovine}}
{{Multiple image
|title   =
||total_width= 490
|image1  = AFBIHIR16.jpg
|caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16.
|image2  = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg
|caption2= &lt;nowiki&gt;Bell Huey II (TH-1H) &lt;/nowiki&gt;[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Zračnih snaga]] predstavljen na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnom aerodromu Sarajevo]].
}}
Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) jedinstvena su vojna sila Bosne i Hercegovine. Osnovane su 1. decembra 2005. ujedinjenjem dotadašnjih entitetskih vojski. Njen civilni zapovjednik jest Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok su na vrhu zapovjednog lanca Ministarstvo odbrane i Zajednički štab OSBiH. Oružane snage podijeljene su na dva vida: [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnenu vojsku]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračnu odbranu]]. Organizacijski, sastoje se od Operativne komande (unutar koje djeluje pet brigada: tri pješadijske brigade, brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane i brigade taktičke podrške) i Komande za podršku (komande za obuku i doktrinu, upravljanje personalom i logistiku). Imaju 9.200 pripadnika u aktivnom i 4.600 u rezervnom sastavu. Zadaci koji su povjereni Oružanim snagama jesu sljedeći:&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ministarstvo odbrane BiH – Zadaci Oružanih snaga|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|website=mod.gov.ba|access-date=21. 5. 2018|archive-date=8. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma;
* pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada;
* pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće;
* protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini;
* ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

=== Vanjska politika i međunarodni odnosi ===
{{Glavni|Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama}}
[[Datoteka:Diplomatic relations of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Međunarodni i diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine.]]

Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata i [[suverena država]], preko svojih nadležnih institucija, nastoji voditi dobrosusjedsku politiku i općenito vanjsku politiku na principima međusobnog uvažavanja i ravnoprvnosti kao i poštivanja suvereniteta država sa kojima nastoji izgraditi dobre međudržavne odnose. U svrhu ostvarivanja takvih univerzalnih načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike u isključivoj je nadležnosti državnog Predsjedništva.

[[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]], uz [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|pristupanje NATO-u]], jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine što je inicirano stupanjem na snagu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 1. juna 2015. Državama sa kojima je ratificiran ovaj sporazum ponuđena je mogućnost da, nakon što ispune neophodne uslove, postanu članice Evropske unije. Zbog toga je Bosna i Hercegovina jedan od potencijalni kandidata za pridruživanje EU.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Evropska komisija – Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU|url=http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|website=web.archive.org|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110826005112/http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina usvojila je [[Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]-u 23. aprila 2010, što je posljednji korak za puno članstvo u toj vojnoj organizaciji iako postoje oprečni unutardržavni stavovi prema članstvu.

=== Diskriminacija ===
[[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u presudom ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Bih cantons sh.png|alt=|mini|245x245px|Karta BiH sa naznačenim entitetima, kantonima (FBiH) i Distriktom Brčko.]]
Bosna i Hercegovina je nakon završetka rata administrativno podijeljena na dva entiteta i distrikt sa specijalnim statusom. Takvu teritorijalnu podjelu tretira međunarodni standard [[ISO 3166-2:BA]] koji za svaku administrativnu jedinicu unutar države (prva dva nivoa) definira međunarodnu dvodjelnu oznaku. Administrativne jedinice prvog nivoa su [[entitet]]i ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]]. Federacija Bosne i Hercegovine se do formiranja Brčko distrikta prostirala na približno 51% a Republika Srpska na 49% površine Bosne i Hercegovine. Entiteti su nastali [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije zbog odlaska ili etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva.

Od 1996. ovlasti vlada oba entiteta u odnosu na državni nivo, odnosno Vijeće ministara znatno su smanjene. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjeju, entiteti još imaju brojne nadležnosti. Drugi nivo političke podjele jest podjela Federacije Bosne i Hercegovine na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih je deset i svi imaju uspostavljenu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Neki su etnički mješoviti, pa su uspostavljeni posebni mehanizmi zaštite interesa konstitutivnih naroda.

Najniži nivo političke podjele Bosne i Hercegovine je podjela na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i gradove. Bosna i Hercegovina sastoji se od 141 općine (71 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 57 u Republici Srpskoj)&lt;ref name=&quot;ASBIH&quot;&gt;{{Cite web |url=http://bhas.ba/?option=com_content&amp;view=article&amp;id=52&amp;itemid=80&amp;lang=ba |title=Informacije o Bosni i Hercegovnini na web portalu Agencije za statistiku BiH |access-date=13. 10. 2013 |archive-date=13. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113143123/http://www.bhas.ba/?option=com_content&amp;view=article&amp;id=52&amp;itemid=80&amp;lang=ba |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|24 službena grada]]. Općinama i gradovima rukovode općinska i gradska vijeća a dalje se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Gradovi Sarajevo i [[Istočno Sarajevo]] su podijeljeni na nekoliko općina.

=== Gradovi i općine ===
{{Glavni|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Općine Bosne i Hercegovine}}{{Najveći gradovi
| ime         = Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini po broju stanovnika
| ime_države_u_lokativu     = Bosni i Hercegovini
| drž_ref      = po popisu stanovništva 2013. (Izvor:&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH |url=http://www.popis.gov.ba/ |website=www.popis.gov.ba |access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;)
| list_by_pop = Spisak gradova u Bosni i Hercegovini
| class       =
| int_ime     = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
| int_link    = Entitet
| grad_1      = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524 | img_1 = Sarajevo City Panorama.JPG
| grad_2      = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 | img_2 = Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg
| grad_3      = Tuzla | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 110.979 | img_3 = Tuzla View of Tuzla.jpg
| grad_4      = Zenica | int_4 = Federacija BiH | stan_4 = 110.663 | img_4 = Zenica2007.jpg
| grad_5      = Bijeljina | int_5 = Republika Srpska | stan_5 = 107.715
| grad_6      = Mostar | int_6 = Federacija BiH | stan_6 = 105.797
| grad_7      = Prijedor | int_7 = Republika Srpska | stan_7 = 89.397
| grad_8      = Brčko | int_8 = Brčko distrikt | stan_8 = 83.516
| grad_9      = Doboj | int_9 = Republika Srpska | stan_9 = 71.441
| grad_10     = Cazin | int_10 = Federacija BiH | stan_10 = 66.149
| grad_11     = Istočno Sarajevo | int_11 = Republika Srpska | stan_11 = 61.516
| grad_12     = Zvornik | int_12 = Republika Srpska | stan_12 = 58.856
| grad_13     = Živinice | int_13 = Federacija BiH | stan_13 = 57.765
| grad_14     = Bihać | int_14 = Federacija BiH | stan_14 = 56.261
| grad_15     = Gradiška | int_15 = Republika Srpska | stan_15 = 51.727
| grad_16     = Gračanica | int_16 = Federacija BiH | stan_16 = 45.220
| grad_17     = Lukavac | int_17 = Federacija BiH | stan_17 = 44.520
| grad_18     = Visoko | int_18 = Federacija BiH | stan_18 = 39.938
| grad_19     = Srebrenik | int_19 = Federacija BiH | stan_19 = 39.678
| grad_20     = Gradačac | int_20 = Federacija BiH | stan_20 = 39.340
| grad_21     = Livno | int_21 = Federacija BiH | stan_21 = 34.133
}}

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine|Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Exports Treemap 2017.svg|mini|284x284piksel|Izvoz Bosne i Hercegovine (2017).]]
Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike ne bave se sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i svim segmentima društva.

Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]].

Prema podacima za 2017, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u sljedeće države: [[Njemačka]] (14,25%), [[Hrvatska]] (11,67%), [[Italija]] (10,78%), [[Srbija]] (10%), [[Slovenija]] (8,75%), [[Austrija]] (8,16%) i [[Turska]] (3,67%).&lt;ref name=&quot;KomoraBiH&quot;&gt;{{cite web |title= Vanjskotrgovinska komora BiH – vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&amp;godina2=2017&amp;po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=Komora BiH|access-date=15. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, u istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske (16,05%), Srbije (13,71%), Njemačke (9,46%), Slovenije (9,19%) i Italije (8,76%).&lt;ref name=&quot;KomoraBiH&quot; /&gt;

Prema tome, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija jer je s njima ostvareno više od polovine ukupne vanjskotrgovinske razmjene.

== Infrastruktura ==
=== Energetika ===
{{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}}
{{Energetski izvori BiH}}
Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom u državi, dok se viškovi proizvedene električne energije izvoze i čine znatan udio izvoza. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve uglja, najveći udio proizvedene električne energije još se ostvaruje iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem fosilnih goriva, tj. uglja.

Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi Drine, Neretve, Vrbasa, Une i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi.

Neke od takvih hidroelektrana jesu [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Jablanička brana|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]].

=== Saobraćaj ===
{{Glavni|Saobraćaj u Bosni i Hercegovini}}
Bosna i Hercegovina ima izgrađenu infrastrukturu za odvijanje cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Također, (gdje postoji nekoliko riječnih luka) moguć je i vodeni saobraćaj Savom, ali u ograničenoj mjeri.

==== Cestovni saobraćaj ====
{{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini|Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini}}
Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&amp;nbsp;km (''stanje: maj 2014''), 26 magistralnih i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput jest [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]] – [[Ploče]]), koji je od 2001. u izgradnji i od 340&amp;nbsp;km izgrađeno je 52&amp;nbsp;km, i to dionice [[Kakanj]] – [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] i [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] – [[Bijača]]. Drugi autoput jest [[Autoput Gradiška–Banja Luka|Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&amp;nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove.

Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] iz 1987.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva |work= Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date= 27. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] od 15. novembra 2014. magistralne ceste u Federaciji BiH preimenovane su novom nomenklaturom.&lt;ref&gt;[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf |title=Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=27. 5. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307181132/http://vladatk.kim.ba/ministarstva/mtts/2013/kategorizacija_cesta_fbih_11_11_2013.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt;

U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]].

[[Datoteka:Znak-III-131-BIH.svg|x19px]] – Oznake za međunarodne ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-132-BIH.svg|x19px]] – Oznake za autoput u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-133-BIH.svg|x19px]] – Oznake za brze ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-134-BIH.svg|x19px]] – Oznake za magistralne ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:R425-BIH.svg|x19px]] – Oznake za regionalne ceste u Bosni i Hercegovini.

==== Željeznički saobraćaj ====
{{Glavni|Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini}}

Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora, tj. javna preduzeća: [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u Sarajevu, i [[Željeznice Republike Srpske]], sa sjedištem u Doboju.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2014 |archive-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140613202712/http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za potrebe upravljanja postojećom željezničkom infrastrukturom osnovana je javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Doboju.

Ukupna dužina željezničkih pruga u državi iznosi 1.031&amp;nbsp;km, od čega je u Federaciji BiH 608,495&amp;nbsp;km.

Najvažnije željeznički pravci jesu:
* Ploče – Bosanski Šamac, na kojem je [[pruga Šamac – Sarajevo]] (dužina: 239&amp;nbsp;km, izgrađena 1948) pravac je koji se od juga i glavne luke Ploče dolinama Neretve i Bosne pruža prema sjeveru države i dalje prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] i povezuje mnoge privredne centre, kao što su Mostar, Konjic, Sarajevo, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj)
* Bihać – Zvornik (pravac koji povezuje zapadni dio države s istočnim, odnosno preko Srbije povezuje Bosnu i Hercegovinu s istočnom i jugoistočnom Evropom.

==== Zračni saobraćaj ====
{{Glavni|Aviosaobraćaj u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bh air fleet.jpg|thumbnail|right|Pogled na terminal [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|međunarodnog aerodroma Sarajevo]].]]
Prema podacima iz 2013, u Bosni i Hercegovini postoje 24 [[aerodrom]]a.&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2007 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od toga je sedam aerodroma s [[asfalt]]iranom pistom sljedećih dužina:
* 2.438 do 3.047 m (četiri aerodroma)
* 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom)
* do 914 m (dva aerodroma)

i 17 aerodroma s neasfaltiranom pistom sljedećih dužina:
* 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom)
* 914 do 1,523 m (pet aerodroma)
* do 914 m (11 aerodroma).&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot; /&gt;

U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Aerodrom !! Oznaka !! Dužina piste ([[metar|m]]) !! Broj putnika
|-
| [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] || BNX || 2.500 ||399.174 (2024)
|-
|[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||47.544 (2024)
|-
| [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 1.821.762 (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika|title=Statistika - Međunarodni aerodrom Sarajevo|date=29. 10. 2022|website=www.sarajevo-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 207.551 (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/en/statistika/|title=Statistika – Međunarodni aerodrom Tuzla|date=29. 10. 2022|website=tuzla-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]|language=bs-BA|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|}

Međunarodni aerodrom Sarajevo (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), poznat još i kao Aerodrom Butmir, najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a smješten je u sarajevskom predgrađu [[Butmir]].

Osim aerodroma, koriste se i [[heliodrom]]i, kojih je u Bosni i Hercegovini u 2013. registrirano šest.&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot; /&gt;

== Demografija ==
[[Datoteka:Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine.png|thumb|Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine|204x204piksel]]
{{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013.|201x201piksel]]
{{Stubičasti dijagram |barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Posljednji popis stanovništva]] proveden je od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title= Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013, prema stanju na dan 31. marta 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012&lt;ref name=&quot;T&quot;&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na ''tportal.hr'' o Popisu 2013.]&lt;/ref&gt; kasnije odgođen za oktobar.&lt;ref name=&quot;Zakon&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title='''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''' |access-date=19. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&amp;langTag=hr-HR |title=Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2013 |archive-date=23. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123094144/https://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&amp;langTag=hr-HR |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prve preliminarne rezultate popisa 5. novembra 2013. objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. objavljeni su 30. juna 2016. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesaglasnosti o metodologiji popisa.

U Bosni i Hercegovini 2013. živjelo je 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi|Srba]] i 15,43% [[Hrvati|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%.

Prema podacima američke agencije [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] iz 2000, u Bosni i Hercegovini živjelo je 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004, Bosna i Hercegovina je imala 4.007.608 stanovnika. Procjene CIA-e iz 2017. navode da je u julu te godine u Bosni i Hercegovini živio 3.856.181 stanovnik. Prema domaćim procjenama, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] žive 2.517.972 stanovnika, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1.490.993.

Prema popisu iz 1991, Bosna i Hercegovina je imala 43,47% Bošnjaka, 31,21% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi izjasnilo kao [[Jugoslaveni]], a 2% kao ostali. Religijska podjela bila je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili jer je u ratu poginulo između 100.000 i 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje raseljena je. Prema spomenutom popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnika ostalih vjeroispovijesti. 18,9% stanovništva mlađe je od 14 godina, 70,6% je između 15 i 64 godine, a 10,5% stanovnika starije je od 65 godina. Prosječna starost iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godine. Broj stanovnika raste za otprilike 0,45% godišnje.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; width:300px; font-size: 90%;&quot;
! !! Broj &lt;br&gt;stanovnika&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;!! %
|-
|'''Bosna i Hercegovina'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''3.531.159'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''100,00%'''
|-
|[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 2.219.220 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 62,84%
|-
|[[Republika Srpska]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1.228.423 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 34,78%
|-
|[[Brčko distrikt]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 83.516 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 2,36%
|}
{{raščistiti}}

=== Prema nacionalnosti ===
{{Stanovništvo prema nacionalnosti
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime naseljenog mjesta    = Bosna i Hercegovina
| vrsta naseljenog mjesta  = država
&lt;!-- *** 2013 *** --&gt;
| 2013 ukupno              = 3531159
| 2013 bosnjaci            = 1769592
| 2013 srbi                = 1086733
| 2013 hrvati              = 544780
| 2013 ostali              = 96539
| 2013 bez odgovora        = 6460
&lt;!-- *** 1991 *** --&gt;
| 1991 ukupno              = 4377033
| 1991 muslimani           = 1902956
| 1991 srbi                = 1366104
| 1991 hrvati              = 760852
| 1991 jugosloveni         = 242682
| 1991 crnogorci           = 10071
| 1991 makedonci           = 1596
| 1991 slovenci            = 2190
| 1991 albanci             = 4295
| 1991 cesi                = 590
| 1991 italijani           = 732
| 1991 jevreji             = 426
| 1991 madari              = 893
| 1991 njemci              = 470
| 1991 poljaci             = 526
| 1991 romi                = 8864
| 1991 rumuni              = 162
| 1991 rusi                = 297
| 1991 rusini              = 133
| 1991 slovaci             = 297
| 1991 turci               = 267
| 1991 ukrajinci           = 3929
| 1991 ostali              = 17592
| 1991 nisu izjasnili      = 14585
| 1991 regionalno          = 224
| 1991 nepoznato           = 35670
&lt;!-- *** 1981 *** --&gt;
| 1981 ukupno              = 4124256
| 1981 muslimani           = 1630033
| 1981 srbi                = 1320738
| 1981 hrvati              = 758140
| 1981 jugosloveni         = 326316
| 1981 crnogorci           = 14114
| 1981 makedonci           = 1892
| 1981 slovenci            = 2755
| 1981 albanci             = 4396
| 1981 cesi                = 690
| 1981 italijani           = 616
| 1981 zidovi              = 343
| 1981 madari              = 945
| 1981 njemci              = 460
| 1981 poljaci             = 609
| 1981 romi                = 7251
| 1981 rumuni              = 302
| 1981 rusi                = 295
| 1981 rusini              = 111
| 1981 slovaci             = 350
| 1981 turci               = 277
| 1981 ukrajinci           = 4502
| 1981 ostali              = 946
| 1981 nisu izjasnili      = 17950
| 1981 regionalno          = 3649
| 1981 nepoznato           = 26576
&lt;!-- *** 1971 *** --&gt;
| 1971 ukupno              = 3746111
| 1971 muslimani           = 1482430
| 1971 srbi                = 1393148
| 1971 hrvati              = 772491
| 1971 jugosloveni         = 43796
| 1971 crnogorci           = 13021
| 1971 makedonci           = 1773
| 1971 slovenci            = 4053
| 1971 albanci             = 3764
| 1971 cesi                = 871
| 1971 italijani           = 673
| 1971 zidovi              = 708
| 1971 madari              = 1262
| 1971 njemci              = 300
| 1971 poljaci             = 757
| 1971 romi                = 1456
| 1971 rumuni              = 189
| 1971 rusi                = 189
| 1971 rusini              = 141
| 1971 slovaci             = 279
| 1971 turci               = 477
| 1971 ukrajinci           = 5333
| 1971 ostali              = 602
| 1971 nisu izjasnili      = 8482
| 1971 regionalno          =
| 1971 nepoznato           = 9598
&lt;!-- *** 1961 *** --&gt;
| 1961 ukupno              = 3277948
| 1961 muslimani           = 842248
| 1961 srbi                = 1406057
| 1961 hrvati              = 711665
| 1961 jugosloveni         = 275883
| 1961 crnogorci           = 12828
| 1961 makedonci           = 2391
| 1961 slovenci            = 5939
| 1961 albanci             = 3642
| 1961 cesi                = 1083
| 1961 italijani           = 717
| 1961 zidovi              = 381
| 1961 madari              = 1415
| 1961 njemci              = 347
| 1961 poljaci             = 801
| 1961 romi                = 588
| 1961 rumuni              = 113
| 1961 rusi                = 934
| 1961 rusini ukrajinci    = 6136
| 1961 slovaci             = 272
| 1961 turci               = 1812
| 1961 ostali              = 811
| 1961 nisu izjasnili      =
| 1961 regionalno          =
| 1961 nepoznato           = 1885
&lt;!-- *** 1953 *** --&gt;
| 1953 ukupno              = 2847459
| 1953 srbi                = 1264372
| 1953 hrvati              = 654229
| 1953 jugosloveni         = 891800
&lt;!-- *** 1948 *** --&gt;
| 1948 ukupno              = 2564308
| 1948 srbi                = 1136116
| 1948 hrvati              = 614123
| 1948 neopredje muslimani = 788403
| 1948 rusini ukrajinci    = 7883
| 1948 crnogorci           = 3094
| 1948 slovenci            = 4338
| 1948 siptari             = 755
| 1948 makedonci           = 675
| 1948 turci               = 80
| 1948 madari              = 532
| 1948 cesi                = 1978
| 1948 rusi                = 1316
| 1948 italijani           = 964
| 1948 cigani              = 442
| 1948 bugari              = 94
| 1948 vlasi               = 1
| 1948 njemci              = 1174
| 1948 rumuni              = 71
| 1948 slovaci             = 274
| 1948 ostali nepoznato    = 2964
&lt;!-- *** 1921 *** --&gt;
| 1921 ukupno              = 1890440
| 1921 srbi hrvati         = 1826657
| 1921 slovenci            = 4682
| 1921 cesi slovaci        = 6377
| 1921 rusini              = 8146
| 1921 poljaci             = 3094
| 1921 rusi                = 4338
| 1921 madari              = 532
| 1921 nijemci             = 755
| 1921 arnauti             = 675
| 1921 turci               = 80
| 1921 rumuni cincari      = 71
| 1921 italijani           = 964
}}

=== Religija ===
Prema popisu stanovništva iz 2013, [[islam]] je većinska religija u Bosni i Hercegovini, koju čini 51% stanovništva. Kršćanima se izjašnjava 46% populacije; od njih, Srpska pravoslavna crkva čini najveću grupu, što čini 31% stanovništva (od kojih većina identificiraju kao Srbi), a Katolička crkva 15% (od kojih se većina identificiraju kao Hrvati). Najmanji skupine čine agnostici 0,3%, 0,8% ateisti, ostali 1,15%, a vjeru nije izjasnilo ili nije bilo odgovora od njih 1,1%.

=== Prema maternjem jeziku ===
{{Glavni|Jezici Bosne i Hercegovine}}
Službeni jezici Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Na popisu 2013. objavljeno je da bosanski kao maternji koristi 1.866.585 stanovnika (52,9%), srpski koristi 1.086.027 (30,8%), dok hrvatski koristi 515.481 (14,5%) stanovnika. Prema istim podacima, ostale jezike upotrebljava 63.066 stanovnika Bosne i Hercegovine (1,8%).

=== Prema spolu ===
{{Stanovništvo prema spolu
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime naseljenog mjesta      = Bosna i Hercegovina
| vrsta naseljenog mjesta    = država
&lt;!-- *** 2013 *** --&gt;
| 2013 ukupno                = 3531159
| 2013 muskarci              = 1732270
| 2013 zene                  = 1798889
&lt;!-- *** 1991 *** --&gt;
| 1991 ukupno                = 4377033
| 1991 muskarci              = 2183795
| 1991 zene                  = 2193238
&lt;!-- *** 1981 *** --&gt;
| 1981 ukupno                = 4124256
| 1981 muskarci              = 2050913
| 1981 zene                  = 2073343
&lt;!-- *** 1971 *** --&gt;
| 1971 ukupno                = 3746111
| 1971 muskarci              = 1834600
| 1971 zene                  = 1911511
&lt;!-- *** 1961 *** --&gt;
| 1961 ukupno                = 3277948
| 1961 muskarci              = 1599665
| 1961 zene                  = 1678283
&lt;!-- *** 1953 *** --&gt;
| 1953 ukupno                = 2847459
| 1953 muskarci              = 1385559
| 1953 zene                  = 1461900
&lt;!-- *** 1948 *** --&gt;
| 1948 ukupno                = 2564308
| 1948 muskarci              = 1236932
| 1948 zene                  = 1327376
&lt;!-- *** 1931 *** --&gt;
| 1931 ukupno                = 2323555
| 1931 muskarci              = 1185040
| 1931 zene                  = 1138515
&lt;!-- *** 1921 *** --&gt;
| 1921 ukupno                = 1890440
| 1921 muskarci              = 966209
| 1921 zene                  = 924231
&lt;!-- *** 1910 *** --&gt;
| 1910 ukupno                = 1898044
| 1910 muskarci              = 994854
| 1910 zene                  = 903192
&lt;!-- *** 1895 *** --&gt;
| 1895 ukupno                = 1568092
| 1895 muskarci              = 828190
| 1895 zene                  = 739902
&lt;!-- *** 1885 *** --&gt;
| 1885 ukupno                = 1336091
| 1885 muskarci              = 705025
| 1885 zene                  = 631066
&lt;!-- *** 1879 *** --&gt;
| 1879 ukupno                = 1158440
| 1879 muskarci              = 607789
| 1879 zene                  = 550651
}}

=== Zdravstvo ===
Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko distrikta.

U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i kantonalni zavodi. Republika Srpska ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, dok u Brčko distriktu postoji Odjel za zdravstvo i ostale usluge pri Vladi Distrikta, te Fond zdravstvenog osiguranja distrikta. Na entitetskom nivou uspostavljene su i agencije za akreditaciju u zdravstvu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH i Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Na nivou države postoji Odsjek za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova. Najvažniji propis za cijelu Bosnu i Hercegovinu jest Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/255701082_Sistem_zdravstva_u_Bosni_i_Hercegovini_stanje_i_pravci_moguce_reforme|title=Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini: stanje i pravci moguće reforme|last=Mujkić|first=Ervin|date=|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

==Obrazovanje==
{{Glavni|Obrazovanje u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Visici skola.JPG|mini|243x243piksel|Osnovna škola &quot;Lipanjske zore&quot; u [[Višići]]ma.]]
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.&lt;ref name=&quot;IG&quot;&gt;[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.&lt;/ref&gt;

Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.&lt;ref&gt;http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=81:gazi-husrev-begova-medresa&amp;catid=66&amp;Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine]], osnovana je [[Pravna šerijatska škola]], koja je počela s petogodišnjim programom obrazovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081056/http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovni sistem ===
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini sastoji se iz četiri nivoa obrazovanja:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archive-date=19. 9. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* predškolski odgoj i obrazovanje
* osnovno obrazovanje
* srednje obrazovanje
* visoko obrazovanje.

Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan i uglavnom je u nadležnosti entiteta i kantona. Međutim, unutar državnog ministarstva za civilne poslove postoji sektor za obrazovanje. Kao rezultat reformi u oblasti obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategija iz ove oblasti a to su:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot; /&gt;
* Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini;
* Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007–2013;
* Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom sprovođenja istog programa za vrijeme 2008–2015;
* Mapa puta i plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i
* Mladi u akciji.
Osim toga, usvojeno je i sedam osnovnih strategija i smjernica za provođenje [[Bolonjska deklaracija|bolonjskog]] procesa:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot; /&gt;
* Okvir za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini;
* Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini;
* Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini;
* Preporuke za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini;
* Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini;
* Model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu
* Priručnik za korisnike za model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu.

=== Visoko obrazovanje ===
Visokoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini se odvija preko nekoliko [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] i samostalnih visokoškolskih ustanova različitog tipa. Najstariji i ujedno i najveći univerzitet u državi je [[Univerzitet u Sarajevu]].

=== Segregacija ===
U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

== Dokumenti ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.svg|mini|260x260piksel|Izgled korica [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]].]]

=== Pasoš ===
{{Glavni|Pasoš Bosne i Hercegovine}}
[[Pasoš Bosne i Hercegovine]] jest putna isprava koja se izdaje državljanima Bosne i Hercegovine. Osim uobičajenog pasoša, za državljane Bosne i Hercegovine se izdaju i sljedeće specifične verzije ove putne isprave: diplomatski pasoš, službeni pasoš i zajednički pasoš.

Institucije nadležne za izdavanje pasoša su Ministarstva unutrašnjih poslova izuzev diplomatskih koje izdaje [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] i službenih pasoša koje izdaje [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]].

=== Lična karta ===
[[Datoteka:BH ID Card front.jpg|mini|182x182piksel|Izgled prednje strane [[Lična karta Bosne i Hercegovine|lične karte Bosne i Hercegovine]].]]
{{Glavni|Lična karta Bosne i Hercegovine}}[[Lična karta Bosne i Hercegovine]] jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] Bosne i Hercegovine.

Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina.

Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Međunarodne integracije ==
Bosna i Hercegovina od ponovnog stjecanja nezavisnosti 1992. postala je članica mnogih međunarodnih organizacija i u kontinuiranom je procesu integriranja u sve važnije međunarodne organizacije. Kao najvažniji ciljevi vanjske politike navode se pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. U okviru Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uspotavljena je i ﻿[[Direkcija za evropske integracije]] kao stalno, samostalno i stručno tijelo, čija je glavna uloga koordiniranje procesa evropskih integracija na nivou države.

=== Pristupanje Evropskoj uniji ===
{{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji}}
Dana 20. juna 2018. [[Evropska komisija]] poslala je 655 pitanja u Upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Milorad Dodik]] predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o prijemu Bosne i Hercegovine. Dana [[15. decembar|15. decembra]] 2022. Bosna i Hercegovina dobija službeni status kandidata.

=== Integracija u NATO ===
{{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u}}
Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovine Bosne i Hercegovine i njeno definiranje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u toj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara [[John Sullivan]] izjavio je{{izvor}} 17. decembra da [[SAD]] podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore nekih političkih partija, rekavši pri tome da će ''Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države''. Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog [[Veto|veta]] od strane [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], člana predsjedništva iz srpskog naroda. Pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora 2018.]] Ipak, 19 novembra 2019. Dodik je pristao na slanje ANP-a (Programa reformi), čime je odblokirano formiranje vlasti u državi.

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]].

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:VijećnicaSarajevo (3).JPG|thumb|right|187x187px|[[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] – [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, izgrađena 1894. u [[pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]].]]
{{Glavni|Arhitektura Bosne i Hercegovine}}
Tokom hiljadugodišnjeg postojanja Bosna i Hercegovina našla se pod utjecajem različitih kultura i civilizacija te je dugo bila svojevrsna granica između zapadnog i istočnog (orijentalnog) utjecaja, poprimajući i zadržavajući specifičnosti s obje strane, što je rezultiralo raznovrsnom arhitekturom, koja je važno naslijeđe te države.

=== Muzika ===
[[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike.]]
{{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna islamska civilizacija kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno gotovo četiri stoljeća, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih]] i žičanih instrumenata s dugim vratom u obliku lutnje, u narodu poznatih pod zajedničkim imenom [[tambura]]. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj &quot;knivanja&quot; mlade, gradske ljubavne pjesme – [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[ladino]] jeziku, kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine (1878–1914) dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrascima nastalim kao mješavina između srednjovjekovne bosanske tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih &quot;susreta&quot; vidljiv je u arhitekturi i drugim umjetnostima, koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, posljednjih decenija u Bosni i Hercegovini razvili su se i novi žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[džez]], [[rokenrol]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]).

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika Bosne i Hercegovine. [[Ivo Andrić]] je najvažniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za &quot;''kompletan književni opus o historiji jednog naroda''&quot;. Vrhunac tog rada je bio roman ''[[Na Drini ćuprija]]''. Tokom osmanlijskog doba mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine bili su poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}}
Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma desili su se tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijalne teme, nerijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom obrađivali autori iz drugih centara. Nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Američke filmske akademije]] ''[[Oscar]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. dobila je ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film ''[[Remake (film)|Remake]]'' iz 2003. u režiji [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], rađen po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], na međunarodnim filmskim festivalima dobio je nekoliko nagrada i postigao veliku gledanost. Uspjeh je imao i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, ''[[Kod amidže Idriza]]''. U kategoriji kratkog filma ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]] dobitnik je nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; 2002. Posebnu pažnju dobio je film ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], koji je nagrađen [[Zlatni medvjed|Zlatnim medvjedom]] na festivalu [[Berlinale]] 2006. Film ''[[Ostavljeni]]'' iz 2010. režisera [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] i scenarista [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] osvaja nagrade na filmskim festivalima širom svijeta, između ostalog, Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagradu za režiju u [[Pariz]]u i tri nagrade na Filmskom festivalu u [[Hollywood]]u.

=== Gastronomija ===
{{Glavni|Bosanska kuhinja}}
[[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]] kao zaštićeni autohtoni  domaći proizvod.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/sarajevski-cevapi-i-zvanicno-zasticeni-kao-autohtoni-domaci-proizvod/|title=Sarajevski ćevapi i zvanično zaštićeni kao autohtoni domaći proizvod|last=BiH|first=N1|date=13. 8. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;|alt=]]
[[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri utjecaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i utjecaji [[Srednja Evropa|centralne Evrope]]. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru.

Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz [[rahatlokum]].

Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]. Danas se tradicionalna jela najčešće spremaju za praznike.

=== Religija ===
{{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu.]]
Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najvažniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu jest [[Sarajevska hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put u rata 1992–1995. Među najpoznatije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju [[Gazi Husrev-begova džamija|Begova]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]] u Banjoj Luci te džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]]. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i po mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na [[Bistrica (Plovuča)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].{{cn}}
[[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan u Fojnici]].]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u.]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni izgrađene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najvažniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.{{cn}}

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve izgrađene u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim gradovima, pogotovo u Republici Srpskoj, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva svetog Vasilija Ostroškog (Istočno Sarajevo)|Crkva svetog Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.{{cn}}

=== Mediji ===
{{Glavni|Mediji u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini}}
U Bosni i Hercegovini trenutno izlazi nekoliko dnevnih listova. Nakon nekoliko decenija primat najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u državi od najstarijih dnevnih novina ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' preuzeo je sarajevski ''[[Dnevni avaz]]''. Nakon neuspjele privatizacije i decenija izlaženja 2000-tih ugašene su sarajevske ''Večernje novine'', čiji je dnevni tiraž 1980-ih prelazio 100.000 primjeraka, po čemu su u tom periodu bile pete dnevne novine po tiražu u tadašnjoj Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Večernje novine: List kojeg nigdje nema – crni jubilej 2000–2015 |url=https://depo.ba/clanak/131042/vecernje-novine-list-kojeg-nigdje-nema-crni-jubilej-2000-2015 |website=depo.ba/ |access-date=10. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Od ostalih dnevnih listova tu su još banjalučke ''[[Nezavisne novine]]''. Osim dnevnih novina, u Bosni i Hercegovini objavljuje se i sedmična i periodična štampa, časopisi i magazini koji uglavnom obrađuju političke, ali i sve druge aktualne teme. Najpoznatiji politički magazini jesu ''[[Dani (časopis)|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi. U vremenu interneta sve više novina ukida printana izdanja, zadržavajući samo internetska.

U Bosni i Hercegovini uspostavljen je javni radio-televizijski sistem, koji se sastoji od tri zasebne radio-televizije i to državne [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radiotelevizije Bosne i Hercegovine]] ([[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]) te entitetskih emitera RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[Hayat TV]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radiotelevizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.

Bosna i Hercegovina jedna je od država s gustom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radiostanica. Ipak, specijalizirane radijske stanice sa specijaliziranim sadržajima još su u manjoj mjeri zastupljene u odnosu na konvencionalne i tradicionalne.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}
U BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti [[Konvertibilna marka|konvertibilnoj marki]] (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica ([[Sarajevo]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Mostar]], [[Novi Travnik]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]] itd). U Bosni i Hercegovini postoje tri nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* [[BH Pošta|BH pošta]] sa sjedištem u Sarajevu
* [[Hrvatska pošta Mostar]], sa sjedištem u Mostaru
* [[Pošte Srpske]] sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;140px&quot;&gt;
Datoteka:Kaktusi marka bh poste.jpg|Marka BH pošte s motivom kaktusa
Datoteka:Europa2005 marka srpskih posta.jpg|Marka s tradicionalnim jelima iz BiH, Pošte Republike Srpske
Datoteka:Ptice marka hrvatskih posta.jpg|Ptice, marke Hrvatskih pošta Mostar
&lt;/gallery&gt;
[[Datoteka:Stari Most September 2004 3.jpg|mini|229x229piksel|Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku svjetske baštine]]

== Turizam ==
{{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}}

Prema projekcijama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], Bosna i Hercegovina će u periodu između 1995. i 2020. imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu.

U 2012. Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 747.827 turista, što je porast za 9%, uz ostvarenih 1.645.521 noćenja, što je rast za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 58,6% stranih turista.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |title=Statistika Turizma |trans-title=Tourism Statistics |publisher=Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina |orig-year=2012 |access-date=4. 7. 2015 |type=pdf |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923184502/http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Lonely Planet]] rangirao najbolje gradove na svijetu 2006, rangirao je Sarajevo na 43. mjesto, ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a (135).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archive-date=23. 2. 2007}}&lt;/ref&gt; Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. &quot;Best in Travel&quot; Lonely Planeta 2010. nominirao je Sarajevo 2010. među deset gradova koje treba posjetiti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre &amp; Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys &amp; Experiences for 2010 |publisher= Lonely Planet |date=2. 11. 2009 |access-date=4. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archive-date=6. 11. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|195x195piksel|[[Nekropola Dugo Polje]]]]Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi.&lt;ref&gt;[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
{{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|173x173px|[[Edin Džeko]]]]

== Sport ==
{{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}}
Najvrjedniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] postao je [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/76.|evropski prvak u rukometu 1976]], [[KK Bosna]] je postala [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope u košarci 1979.]] u muškoj konkurenciji, [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|ŽKK Jedinstvo-Aida]], [[Kup evropskih prvaka u košarci za žene 1988/89.|prvakinje Evrope 1989.]] Poznatiji nogometni klubovi jesu [[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[HŠK Zrinjski]] i [[NK Široki Brijeg]]. Važniji bosanskohercegovački sportisti jesu [[Edin Džeko]], [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]], [[Razija Mujanović]] i [[Mirza Teletović]].

== Simboli ==
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|[[Zastava Bosne i Hercegovine]]]]{{Glavni|Simboli Bosne i Hercegovine}}

=== Zastava ===
{{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine}}
[[Zastava Bosne i Hercegovine]] predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je 2001. Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]]. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.png|mini|178x178piksel|[[Grb Bosne i Hercegovine]].]]

=== Grb ===
{{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine}}
[[Grb Bosne i Hercegovine]] je [[Heraldika|heraldički]] simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[grb]]ovi. Grb je sastavni dio [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998.

Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom.

=== Himna ===
{{Glavni|Intermezzo (himna)}}
&quot;[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]&quot; (Intermeco) naslov je [[Muzika|muzičke]] podloge nacionalne [[Himna|himne]] Bosne i Hercegovine. Muzička podloga nove himne je usvojena 10. februara 1998. zajedno s novom [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom]]. Usvojenu muzičku podlogu komponovao je [[Dušan Šestić]]. Prethodna nacionalna himna BiH bila je &quot;[[Jedna si jedina]]&quot; usvojena 24. novembra 1995, čiji je tekstopisac [[Dino Merlin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450|title=Na današnji dan usvojena himna &quot;Jedna si jedina&quot;|date=24. 11. 2013|website=Sarajevski.ba|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Ordeni, odlikovanja i medalje ===
{{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}}
[[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] društveno su i javno priznanje, koje se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoj međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim zemljama i sa međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003.

Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i poshumno.

Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]].

== Praznici i blagdani ==
{{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}
=== Državni praznici ===
Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|title=BiH još nema Zakon o praznicima i dok se ne usvoji, čini se da će svatko slaviti što god želi|website=dnevnik.ba|access-date=25. 9. 2019|archive-date=26. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190926085429/https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U tabelama ispod su prikazani praznici koji se slave na nivou [[Administrativna jedinica|entiteta]] i distrikta, kao i vjerski praznici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|title=BiH : Neradni dani i državni Praznici u Bosni i Hercegovini 2019 2020 2021|website=neradni-dani.com|access-date=25. 9. 2019|archive-date=25. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190925101419/https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Entitetski nivo ===
Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko distrikt]]om, imaju svoje zakone koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].

==== Federacija Bosne i Hercegovine====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Napomena
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|
|-
|[[1. mart]]
|[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]]
|
|-
|[[25. novembar|25. novemar]]
|[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]
|
|-
|[[9. maj]]
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=88|title=Zakonom o praznicima (&quot;Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;
|}
Osim praznika koji se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] proslavljaju kao državni praznici, Zakonom o radu (&quot;Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje s posla četiri radna dana tokom kalendarske godine radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, tj. kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

==== Republika Srpska ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Napomena
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|
|-
|[[9. januar]]
|[[Dan Republike Srpske|Dan Republike]]
|[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] datum proglasio neustavnim&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/9-sije%C4%8Dnja-kao-dan-rs-a-progla%C5%A1en-neustavnim/a-48118881|title=9. siječnja kao Dan RS-a proglašen neustavnim {{!}} DW {{!}} 29.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[21. novembar]]
|Dan uspostavljanja [[Dejtonski sporazum|Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]]
|
|-
|[[9. maj]]
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno
|}
Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih vjerskih praznika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-republike-srpske.html|title=Neradni dani u Republici Srpskoj|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

==== Brčko distrikt ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|-
|[[9. mart]]
|Dan uspostavljanja Brčko distrikta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-brcko.html|title=Neradni dani u Brčko distriktu za 2019. godinu|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|}

Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do dva dana na dane svojih vjerskih praznika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Vjerski praznici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Praznuju
|-
|1. [[ševval]]
|[[Ramazanski bajram]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[musliman]]i
|-
|10. [[zul-hidždže]]&lt;br&gt;(2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a)
|[[Kurban-bajram]]
|-
|[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]]
|Badnji dan i katolički [[Božić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Katoličanstvo|katolici]]
|-
|Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]])
|[[Uskrs]]
|-
|[[6. januar|6.]] i [[7. januar]]
|Badnji dan i pravoslavni [[Božić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]]
|-
|Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]])
|[[Uskrs|Vaskrs]]
|}

== Također pogledajte ==
{{BiHPortal}}
{{Div col|cols=3}}
* [[Bosanskohercegovački gradovi po broju stanovnika]]
* [[Regije Bosne i Hercegovine]]
* [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Bosne i Hercegovine]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine|Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (abecedno)]]
* [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]]
* [[Bosanska imena]]
* [[Registarske oznake za vozila u Bosni i Hercegovini]]
{{Div col end}}

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
{{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}}
{{Wikiatlas|Bosnia and Herzegovina}}
{{Wikivijesti|:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}}
* {{CIA World Factbook link|bk|Bosna i Hercegovina}} {{en simbol}}
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=22. 2. 2011 }} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20190513224335/https://www.cbbh.ba/?lang=bs Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}}
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}}
* [https://www.oscebih.org/ OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{bs simbol}}
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{bs simbol}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BA Bosna i Hercegovina] na &quot;International Futures&quot; {{en simbol}}
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-17211415 Bosna i Hercegovina] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}}
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Geografska lokacija
| Centar       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| Sjever       = {{ZID|Hrvatska}}
| Sjeveroistok = {{ZID|Hrvatska}}
| Istok        = {{ZID|Srbija}}
| Jugoistok    = {{ZID|Crna Gora}}
| Jug          = {{ZID|Hrvatska}}/{{ZID|Crna Gora}}
| Jugozapad    = [[Jadransko more]]
| Zapad        = {{ZID|Hrvatska}}
| Sjeverozapad = {{ZID|Hrvatska}}
}}
{{Istaknuti članak}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Države Evrope}}
{{Evropska unija}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Mediteranska unija}}
{{Navkutija teme o BiH}}
{{OIK}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Balkanske države}}
{{Mediteranske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Federalne republike]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države posmatrači Organizacije islamske saradnje]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]]</text>
      <sha1>2zamd12jf7rzrn4ah836jzommbh7pe7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Željezničar Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1562</id>
    <revision>
      <id>3901293</id>
      <parentid>3901071</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:40:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3901293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44454" sha1="r2sycch1no40yqv5kk5s7isjl8iff3s" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 160px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = 19. septembar 1921.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   =
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.146&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               =
| Predsjednik kluba           = ''Upražnjeno''
| Trener                      = ''Upražnjeno''
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             =
| Adresa                      = Bulevar Ivice Osima 27&lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   =
| uzorak_č1                   =
| lijeva ruka1                =
| tijelo1                     =
| desna ruka1                 =
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       =
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   =
| uzorak_č2                   =
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       =
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   =
| uzorak_č3                   =
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       =
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3–1
|2–0
|5–1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1–2
|1–3
|2–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1–3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Konferencijska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–2
|2–1
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]]
|2–2
|0–2
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]]
|1–1
|1–3
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

====[[UEFA Intertoto kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;.
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 27. juna 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 27. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 27. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Ermin Bičakčić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=AUT|ime=[[Dominik Prokop]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=NIZ|ime=[[Joey Konings]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=MAR|ime=[[Ismail Oulad M'Hand]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=61|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=[[Davor Rakić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72.
|-
|II mjesto
|1970–71.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78.
|-
|II mjesto
|1953–54.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13.
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81.
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85.
|-
|1/4 finale
|1971–72.
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954)
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958)
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966)
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976)
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016)
*{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023)
*{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025)
*{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026)
*{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]]
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
*Jusuf Tanović
*Oro Ibrišimović
*Admir Tunović
*Nijaz Brković
*Sanin Mirvić
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>r2sycch1no40yqv5kk5s7isjl8iff3s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4225</id>
    <revision>
      <id>3901273</id>
      <parentid>3824527</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:58:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Istekao mandat, PIC potvrdio v.d.</comment>
      <origin>3901273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15616" sha1="sasj5bcsgptyj9yd6qsywr1ye2f3jrq" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Ured Visokog predstavnika za&lt;br&gt;Bosnu i Hercegovinu
| tijelo                     =
| oznaka                     = Emblem of OHR.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                =
| slikavel                   = 200px
| slika                      = Consul General Louis John Crishock, official portrait.jpg
| trenutno                   = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d.)}}
| trenutnood                 = 30. juna 2026.
| stil                       =
| prebivalište               = Emerika Bluma 1, [[Sarajevo]]&lt;br&gt;Jovana Dučića 25, [[Banja Luka]]&lt;br&gt;Svetog Save bb, [[Bratunac]]
| mandat                     = neodređeno
| osnivanje                  = 14. decembar 1995. {{Malo|([[Dejtonski sporazum]])}}
| prvi                       = {{ZD|Švedska}} [[Carl Bildt]]
| website                    = [http://www.ohr.int/bs/ ohr.int]
| prethodnik                 = {{ZD|Njemačka}} [[Christian Schmidt]]
| zamjenik                   = {{ZD|SAD}} [[Louis Crishock]] {{Small|([[Međunarodni supervizor za Brčko]])}}
| plata                      = € 20.000 mjesečno&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/da-li-je-inzkova-plata-24-000-eura-mjesecno-ohr-oglasio-o-pitanju-koje-je-cesta-tema-u-bh-javnosti-623560|title=Oslobođenje - Da li je Inzkova plata 24.000 eura mjesečno? OHR se oglasio o pitanju koje je česta tema u bh. javnosti|date=23. 1. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=21. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
| imenujega                  = [[Vijeće za provedbu mira]]&lt;br&gt;[[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]]
| predlagač                  = [[Vijeće za provedbu mira]]
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu''' ({{jez-en|Office of the High Representative}} – OHR) jest vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Glavno sjedište OHR-a je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Visoki predstavnik, njegov Prvi zamjenik, te njihovi kabineti su također smješteni u Sarajevu. Pored njih u sarajevskom uredu također su smješteni Politički odjel, Ekonomska jedinica za tranziciju, Pravni odjel, Odjel za administrativno-finansijske poslove i kadrovska pitanja, te Pres-ured.

Postoje i dva regionalna ureda, u [[Banja Luka|Banjaluci]] i [[Mostar]]u, arbitražni ured u [[Brčko]]m, te satelitski ured u [[Bratunac|Bratuncu]]. Predstavništvo OHR-a u [[Brisel]]u koordinira sa međunarodnim organizacijama van Bosne i Hercegovine.

==Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu==
Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je potpisan 1995. godine, visoki predstavnik je u ime međunarodne zajednice zadužen da nadgleda provedbu civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Visoki predstavnik također ima zadatak da koordinira aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u zemlji.

Mandat visokog predstavnika preciziran je u Aneksu 10, u kojem se visoki predstavnik proglašava konačnim autoritetom u zemlji za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Vijeće za provedbu mira ([[PIC]]), koje čini grupa od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje sponzoriraju i vode proces implementacije mira, kasnije je dalje razradilo njegov mandat. Visoki predstavnik nema nadležnost nad vojnim Stabilizacijskim snagama ([[SFOR]]), koje su pod vođstvom [[NATO]]-a.

Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor [[PIC]]-a, a imenovanje potvrđuje [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]], koje je odobrilo i Dejtonski mirovni sporazum kao i raspoređivanje međunarodnih vojnika u Bosni i Hercegovini.

Trenutni vršilac ove funkcije je [[Christian Schmidt]].

== Uslovi za zatvaranje Ureda visokog predstavnika ==
U februaru 2008. [[Vijeće za provedbu mira]] (PIC) postavilo je uslove za zatvaranje OHR-a, tkz. ''&quot;Program 5+2&quot;''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/konferencija-za-medije-visokog-predstavnika-nakon-zasjedanja-upravnog-odbora-vijeca-za-implementaciju-mira/|title=Konferencija za medije Visokog predstavnika nakon zasjedanja upravnog odbora vijeća za implementaciju mira|date=27. 2. 2008|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Dugoročni cilj PIC-a i OHR-a jeste da [[Bosna i Hercegovina]] postane “mirna samoodrživa zemlja koja je nepovratno na putu evropske integracije”. U tom kontekstu, postoji nekoliko dugoročnih ciljeva koje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira smatra suštinskim za stvaranje mirne i samoodržive zemlje. Najvažnijim pitanjima smatrati će se ciljevi koje organi BiH treba da realiziraju prije nego što tranzicija bude moguća. Sa dugačkog spiska poznatih prioriteta, izdvojili smo samo ona pitanja koja su ključna za tranziciju, tj. za zatvaranje OHR-a.

Ta pitanja su:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/program-52-2/|title=Program 5+2|website=Office of the High Representative|language=hr|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

* Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti;
* Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;
* Potpuna provedba Konačne odluke za Brčko;
* Fiskalna održivost{{Napomena|Završeno u maju 2010. godine, potrebno kontinuirano održavati.|naziv=napomena 1|grupa=napomene}} (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava [[Uprava za indirektno oporezivanje|UINO]]-a i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/other-doc/hr-reports/default.asp?content_id=44970|title=37th Report of the High Representative for Implementation of the Peace Agreement on Bosnia and Herzegovina to the Secretary-General of the United Nations|date=28. 2. 2011|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=28. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110228184044/http://www.ohr.int/other-doc/hr-reports/default.asp?content_id=44970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Zaživljavanje vladavine prava{{Napomena|Završeno u maju 2010. godine, potrebno kontinuirano održavati.|naziv=napomena 1|grupa=napomene}} (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je također utvrdio dva uvjeta koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a:

* potpisivanje [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP);{{Napomena|Potpisan 16. juna 2008, stupio na snagu 1. juna 2015.|naziv=napomena 2|grupa=napomene}}
* pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora PIC-a, jer su od suštinskog su značaja prije tranzicije.

Dodatni nepisani uslov koji treba da se sprovede kroz konačni uslov &quot;procjene Upravnog odbora PIC-a&quot;, kasnije usvojene od [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i nekih zemalja [[Evropska unija|EU]]:&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://waz.euobserver.com/887/30781|title=waz.euobserver.com / EU to end visa regime for Bosnia in November|date=16. 9. 2010|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=16. 9. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100916041445/http://waz.euobserver.com/887/30781|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

* reforma ustava u skladu sa odlukom [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] iz decembra 2009.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira smatra da je zatvaranje OHR-a preduvjet za članstvo u EU, pa čak i za kandidatski status.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=44118&amp;lang=bs|title=Komunike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira|date=6. 6. 2015|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=6. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150606104945/http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=44118&amp;lang=bs|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

==Spisak visokih predstavnika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | #
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Službenik&lt;br&gt;{{Malo|(životni vijek)}}
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; | Država
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! 1.
| [[Datoteka:Carl Bildt 2001-05-15.jpg|100px]]
| [[Carl Bildt]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1949)}}
| 14. decembar 1995.
| 17. juni 1997.
|551 dan
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Švedska}}
|--
! 2.
| [[Datoteka:19990000 WESTENDORP.jpg|100px]]
| [[Carlos Westendorp]]&lt;br&gt;{{Malo|(1937–2026)}}
| 18. juni 1997.
| 17. august 1999.
|790 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Španija}}
|--
!3.
| [[Datoteka:Wolfgang Petritsch 2003.JPG|100px]]
| [[Wolfgang Petritsch]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1947)}}
| 18. august 1999.
| 26. maj 2002.
|1012 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Austrija}}
|--
! 4.
| [[Datoteka:Paddy Ashdown (2005) (cropped).jpg|100px]]
| [[Paddy Ashdown]]&lt;br&gt;{{Malo|(1941–2018)}}
| 27. maj 2002.
| 31. januar 2006.
|1345 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|--
! 5.
| [[Datoteka:Visit of Christian Schwarz-Schilling to the EC (cropped).jpg|100px]]
| [[Christian Schwarz-Schilling]]&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| 1. februar 2006.
| 30. juni 2007.
|514 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Njemačka}}
|-
!6.
| [[Datoteka:Visit of Miroslav Lajčák to the EC (cropped).jpg|100px]]
| [[Miroslav Lajčák]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| 1. juli 2007.
| 28. februar 2009.
|608 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Slovačka}}
|-
!7.
| [[Datoteka:AFET Committee meeting - Inzko (cropped).jpg|100px]]
| [[Valentin Inzko]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1949)}}
| 1. mart 2009.
| 31. juli 2021.
|4535 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Austrija}}
|-
!8.
| [[Datoteka:Christian Schmidt 2024.jpg|100px]]
| [[Christian Schmidt]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1957)}}
| 1. august 2021.
| 30. juni 2026.
|{{ayd|2021|8|1|2026|6|30}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Njemačka}}
|-
!-
|[[Datoteka:Consul General Louis John Crishock, official portrait.jpg|100px]]
|[[Louis Crishock]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1971)}}
|30. juni 2026.
|''trenutno''
|{{ayd|2026|6|30}}
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|}

== Spisak zamjenika visokog predstavnika ==
{{Glavni|Međunarodni supervizor za Brčko}}

=== Prvi zamjenici visokog predstavnika ===
Drugorangirani zvaničnik u Uredu visokog predstavnika nosi titulu &quot;Prvi zamjenik visokog predstavnika&quot;. Dugi niz godina, pojedinac koji obavlja ovu poziciju je službenik Vlade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], u većini slučajeva službenik službe vanjskih poslova [[State Department|State Deparment]]-a SAD-a. Prvi zamjenik visokog predstavnika također obnaša funkciju [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodnog supervizora za Brčko]] od 2007.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/|title=Visoki predstavnik i zamjenici|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Službenik
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
|-
!Od
!Do
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Prvi zamjenik visokog predstavnika
|-
|1.
|[[Michael Steiner]]
|januar 1996.
|juli 1997.
|{{ZID|Njemačka}}
|-
|2.
|[[Jacques Paul Klein]]
|juli 1997.
|17. juli 1999.
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
|3.
|[[Ralph Johnson]]
|17. juli 1999.
|17. juli 2001.
|-
|4.
|[[Donald Hays|Donald S. Hays]]
|17. juli 2001.
|mart 2006.
|-
|5.
|[[Lawrence Butler]]
|mart 2006.
|januar 2007.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Prvi zamjenik visokog predstavnika i [[Međunarodni supervizor za Brčko]]
|-
|6.
|[[Raffi Gregorian]]{{Efn|[[Raffi Gregorian]] je već preuzeo poziciju [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] u oktobru 2006. prije nego što je preuzeo drugu poziciju kao prvi zamjenika visokog predstavnika u januaru 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web | title= High Representative Appoints Raffi Gregorian as New Brčko Supervisor | url=https://www.ohr.int/high-representative-appoints-raffi-gregorian-as-new-brko-supervisor/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=3. 9. 2010 | access-date=26. 10. 2023 | quote=become the fifth Brčko Supervisor on 1 October}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | title= Raffi Gregorian - Curriculum Vitae | url=https://www.ohr.int/ohr_archive/raffi-gregorian-curriculum-vitae/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=5. 10. 2006 | access-date=26. 10. 2023 | quote=appointed Brcko Supervisor and Deputy High Representative in September 2006}}&lt;/ref&gt;|naziv=Raffi|grupa=napomene}}
|januar 2007.
|31. juli 2010.
| rowspan=&quot;9&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
|7.
|[[Roderick W. Moore]]
|20. septembar 2010.
|21. oktobar 2013.
|-
|8.
|[[Tamir G. Waser]]
|21. oktobar 2013.
|august 2014.
|-
|9.
|[[David M. Robinson]]
|1. septembar 2014.
|2. septembar 2015.
|-
|10.
|[[Bruce G. Berton]]
|2. septembar 2015.
|oktobar 2017.
|-
|11.
|[[Dennis Walter Hearne|Dennis W. Hearne]]
|oktobar 2017.
|novembar 2018.
|-
|12.
|[[Michael Scanlan]]
|februar 2019.
|30. juni 2022.
|-
|13.
|[[Jonathan Mennuti]]
|30. juni 2022.
|13. august 2024.
|-
|14.
|[[Louis Crishock]]
|13. august 2024.
|''trenutno''
|}

=== Viši zamjenici visokog predstavnika ===
Bivši trećerangirani zvaničnik u Uredu visokog predstavnika nosio je titulu &quot;Viši zamjenik visokog predstavnika&quot;. Pojedinac koji je objavljao ovu funkciju bio je iz zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]] i bio je angažiran na pitanjima vezanim za reformu odbrane i obavještajnog sektora, poduzimanju napora usmjerenih na jačanje zajedničkih institucija, reformu javne uprave, reformu medija i uspostavu Javnog RTV sistema u skladu sa standardima EU, razvoju civilnog društva u BiH, kao i za pitanja koja se odnose na djecu i mlade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/visoki-predstavnik-pozdravlja-dolazak-ambasadora-martina-ney-a-na-funkciju-viseg-zamjenika-visokog-predstavnika/|title=Visoki predstavnik pozdravlja dolazak ambasadora Martina Ney-a na funkciju višeg zamjenika visokog predstavnika|date=7. 6. 2005|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Ova pozicija je ukinuta nakon kraja mandata [[Peter Bas-Backer|Petera Bas-Backera]] u julu 2007.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Službenik
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
|-
!Od
!Do
|-
|1.
|[[Gerd Wagner]]
|juli 1997.
|septembar 1997.
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Njemačka}}
|-
|2.
|[[Hanns Schumacher|Hanns H. Schumacher]]
|novembar 1997.
|juli 1999.
|-
|3.
|[[Matei Hoffmann]]
|oktobar 1999.
|oktobar 2000.
|-
|4.
|[[Mattias Sonn]]
|oktobar 2000.
|juli 2002.
|-
|5.
|[[Gerhard Schrömbgens|Gerhard E. Schrömbgens]]
|juli 2002.
|august 2003.
|-
|6.
|[[Bernard Fassier]]
|august 2002.
|decembar 2004.
|{{ZID|Francuska}}
|-
|7.
|[[Werner Wnendt]]
|august 2003.
|maj 2005.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Njemačka}}
|-
|8.
|[[Martin Ney]]
|juni 2005.
|februar 2006.
|-
|9.
|[[Peter Bas-Backer]]
|februar 2006.
|juli 2007.
|{{ZID|Nizozemska}}
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.ohr.int/ Zvanični sajt]

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Vanjska politika Evropske unije]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>sasj5bcsgptyj9yd6qsywr1ye2f3jrq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901286</id>
      <parentid>3901273</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:14:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ref.</comment>
      <origin>3901286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15802" sha1="8ivdkg0yrny7m47a346wi4vyc6ctasu" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Ured Visokog predstavnika za&lt;br&gt;Bosnu i Hercegovinu
| tijelo                     =
| oznaka                     = Emblem of OHR.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                =
| slikavel                   = 200px
| slika                      = Consul General Louis John Crishock, official portrait.jpg
| trenutno                   = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d.)}}
| trenutnood                 = 30. juna 2026.
| stil                       =
| prebivalište               = Emerika Bluma 1, [[Sarajevo]]&lt;br&gt;Jovana Dučića 25, [[Banja Luka]]&lt;br&gt;Svetog Save bb, [[Bratunac]]
| mandat                     = neodređeno
| osnivanje                  = 14. decembar 1995. {{Malo|([[Dejtonski sporazum]])}}
| prvi                       = {{ZD|Švedska}} [[Carl Bildt]]
| website                    = [http://www.ohr.int/bs/ ohr.int]
| prethodnik                 = {{ZD|Njemačka}} [[Christian Schmidt]]
| zamjenik                   = {{ZD|SAD}} [[Louis Crishock]] {{Small|([[Međunarodni supervizor za Brčko]])}}
| plata                      = € 20.000 mjesečno&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/da-li-je-inzkova-plata-24-000-eura-mjesecno-ohr-oglasio-o-pitanju-koje-je-cesta-tema-u-bh-javnosti-623560|title=Oslobođenje - Da li je Inzkova plata 24.000 eura mjesečno? OHR se oglasio o pitanju koje je česta tema u bh. javnosti|date=23. 1. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=21. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
| imenujega                  = [[Vijeće za provedbu mira]]&lt;br&gt;[[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]]
| predlagač                  = [[Vijeće za provedbu mira]]
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu''' ({{jez-en|Office of the High Representative}} – OHR) jest vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Glavno sjedište OHR-a je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Visoki predstavnik, njegov Prvi zamjenik, te njihovi kabineti su također smješteni u Sarajevu. Pored njih u sarajevskom uredu također su smješteni Politički odjel, Ekonomska jedinica za tranziciju, Pravni odjel, Odjel za administrativno-finansijske poslove i kadrovska pitanja, te Pres-ured.

Postoje i dva regionalna ureda, u [[Banja Luka|Banjaluci]] i [[Mostar]]u, arbitražni ured u [[Brčko]]m, te satelitski ured u [[Bratunac|Bratuncu]]. Predstavništvo OHR-a u [[Bruxelles|Briselu]] koordinira sa međunarodnim organizacijama van Bosne i Hercegovine.

==Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu==
Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je potpisan 1995. godine, visoki predstavnik je u ime međunarodne zajednice zadužen da nadgleda provedbu civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Visoki predstavnik također ima zadatak da koordinira aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u zemlji.

Mandat visokog predstavnika preciziran je u Aneksu 10, u kojem se visoki predstavnik proglašava konačnim autoritetom u zemlji za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Vijeće za provedbu mira ([[PIC]]), koje čini grupa od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje sponzoriraju i vode proces implementacije mira, kasnije je dalje razradilo njegov mandat. Visoki predstavnik nema nadležnost nad vojnim Stabilizacijskim snagama ([[SFOR]]), koje su pod vođstvom [[NATO]]-a.

Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor [[PIC]]-a, a imenovanje potvrđuje [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]], koje je odobrilo i Dejtonski mirovni sporazum kao i raspoređivanje međunarodnih vojnika u Bosni i Hercegovini.

== Uslovi za zatvaranje Ureda visokog predstavnika ==
U februaru 2008. [[Vijeće za provedbu mira]] (PIC) postavilo je uslove za zatvaranje OHR-a, tkz. ''&quot;Program 5+2&quot;''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/konferencija-za-medije-visokog-predstavnika-nakon-zasjedanja-upravnog-odbora-vijeca-za-implementaciju-mira/|title=Konferencija za medije Visokog predstavnika nakon zasjedanja upravnog odbora vijeća za implementaciju mira|date=27. 2. 2008|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Dugoročni cilj PIC-a i OHR-a jeste da [[Bosna i Hercegovina]] postane “mirna samoodrživa zemlja koja je nepovratno na putu evropske integracije”. U tom kontekstu, postoji nekoliko dugoročnih ciljeva koje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira smatra suštinskim za stvaranje mirne i samoodržive zemlje. Najvažnijim pitanjima smatrati će se ciljevi koje organi BiH treba da realiziraju prije nego što tranzicija bude moguća. Sa dugačkog spiska poznatih prioriteta, izdvojili smo samo ona pitanja koja su ključna za tranziciju, tj. za zatvaranje OHR-a.

Ta pitanja su:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/program-52-2/|title=Program 5+2|website=Office of the High Representative|language=hr|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

* Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti;
* Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;
* Potpuna provedba Konačne odluke za Brčko;
* Fiskalna održivost{{Napomena|Završeno u maju 2010. godine, potrebno kontinuirano održavati.|naziv=napomena 1|grupa=napomene}} (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava [[Uprava za indirektno oporezivanje|UINO]]-a i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/other-doc/hr-reports/default.asp?content_id=44970|title=37th Report of the High Representative for Implementation of the Peace Agreement on Bosnia and Herzegovina to the Secretary-General of the United Nations|date=28. 2. 2011|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=28. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110228184044/http://www.ohr.int/other-doc/hr-reports/default.asp?content_id=44970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Zaživljavanje vladavine prava{{Napomena|Završeno u maju 2010. godine, potrebno kontinuirano održavati.|naziv=napomena 1|grupa=napomene}} (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je također utvrdio dva uvjeta koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a:

* potpisivanje [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP);{{Napomena|Potpisan 16. juna 2008, stupio na snagu 1. juna 2015.|naziv=napomena 2|grupa=napomene}}
* pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora PIC-a, jer su od suštinskog su značaja prije tranzicije.

Dodatni nepisani uslov koji treba da se sprovede kroz konačni uslov &quot;procjene Upravnog odbora PIC-a&quot;, kasnije usvojene od [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i nekih zemalja [[Evropska unija|EU]]:&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://waz.euobserver.com/887/30781|title=waz.euobserver.com / EU to end visa regime for Bosnia in November|date=16. 9. 2010|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=16. 9. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100916041445/http://waz.euobserver.com/887/30781|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

* reforma ustava u skladu sa odlukom [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] iz decembra 2009.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira smatra da je zatvaranje OHR-a preduvjet za članstvo u EU, pa čak i za kandidatski status.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=44118&amp;lang=bs|title=Komunike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira|date=6. 6. 2015|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=6. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150606104945/http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=44118&amp;lang=bs|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

==Spisak visokih predstavnika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | #
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Službenik&lt;br&gt;{{Malo|(životni vijek)}}
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; | Država
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! 1.
| [[Datoteka:Carl Bildt 2001-05-15.jpg|100px]]
| [[Carl Bildt]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1949)}}
| 14. decembar 1995.
| 17. juni 1997.
|551 dan
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Švedska}}
|--
! 2.
| [[Datoteka:19990000 WESTENDORP.jpg|100px]]
| [[Carlos Westendorp]]&lt;br&gt;{{Malo|(1937–2026)}}
| 18. juni 1997.
| 17. august 1999.
|790 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Španija}}
|--
!3.
| [[Datoteka:Wolfgang Petritsch 2003.JPG|100px]]
| [[Wolfgang Petritsch]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1947)}}
| 18. august 1999.
| 26. maj 2002.
|1012 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Austrija}}
|--
! 4.
| [[Datoteka:Paddy Ashdown (2005) (cropped).jpg|100px]]
| [[Paddy Ashdown]]&lt;br&gt;{{Malo|(1941–2018)}}
| 27. maj 2002.
| 31. januar 2006.
|1345 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|--
! 5.
| [[Datoteka:Visit of Christian Schwarz-Schilling to the EC (cropped).jpg|100px]]
| [[Christian Schwarz-Schilling]]&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| 1. februar 2006.
| 30. juni 2007.
|514 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Njemačka}}
|-
!6.
| [[Datoteka:Visit of Miroslav Lajčák to the EC (cropped).jpg|100px]]
| [[Miroslav Lajčák]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| 1. juli 2007.
| 28. februar 2009.
|608 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Slovačka}}
|-
!7.
| [[Datoteka:AFET Committee meeting - Inzko (cropped).jpg|100px]]
| [[Valentin Inzko]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1949)}}
| 1. mart 2009.
| 31. juli 2021.
|4535 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Austrija}}
|-
!8.
| [[Datoteka:Christian Schmidt 2024.jpg|100px]]
| [[Christian Schmidt]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1957)}}
| 1. august 2021.
| 30. juni 2026.
|{{ayd|2021|8|1|2026|6|30}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Njemačka}}
|-
!–
|[[Datoteka:Consul General Louis John Crishock, official portrait.jpg|100px]]
|[[Louis Crishock]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1971)}}
|30. juni 2026.
|''trenutno''
|{{ayd|2026|6|30}}
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|}

== Spisak zamjenika visokog predstavnika ==
{{Glavni|Međunarodni supervizor za Brčko}}

=== Prvi zamjenici visokog predstavnika ===
Drugorangirani zvaničnik u Uredu visokog predstavnika nosi titulu &quot;Prvi zamjenik visokog predstavnika&quot;. Dugi niz godina, pojedinac koji obavlja ovu poziciju je službenik Vlade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], u većini slučajeva službenik službe vanjskih poslova [[State Department|State Deparment]]-a SAD-a. Prvi zamjenik visokog predstavnika također obnaša funkciju [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodnog supervizora za Brčko]] od 2007.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/|title=Visoki predstavnik i zamjenici|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Službenik
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
|-
!Od
!Do
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Prvi zamjenik visokog predstavnika
|-
|1.
|[[Michael Steiner]]
|januar 1996.
|juli 1997.
|{{ZID|Njemačka}}
|-
|2.
|[[Jacques Paul Klein]]
|juli 1997.
|17. juli 1999.
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
|3.
|[[Ralph Johnson]]
|17. juli 1999.
|17. juli 2001.
|-
|4.
|[[Donald Hays|Donald S. Hays]]
|17. juli 2001.
|mart 2006.
|-
|5.
|[[Lawrence Butler]]
|mart 2006.
|januar 2007.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Prvi zamjenik visokog predstavnika i [[Međunarodni supervizor za Brčko]]
|-
|6.
|[[Raffi Gregorian]]{{Efn|[[Raffi Gregorian]] je već preuzeo poziciju [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] u oktobru 2006. prije nego što je preuzeo drugu poziciju kao prvi zamjenika visokog predstavnika u januaru 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web | title= High Representative Appoints Raffi Gregorian as New Brčko Supervisor | url=https://www.ohr.int/high-representative-appoints-raffi-gregorian-as-new-brko-supervisor/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=3. 9. 2010 | access-date=26. 10. 2023 | quote=become the fifth Brčko Supervisor on 1 October}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | title= Raffi Gregorian - Curriculum Vitae | url=https://www.ohr.int/ohr_archive/raffi-gregorian-curriculum-vitae/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=5. 10. 2006 | access-date=26. 10. 2023 | quote=appointed Brcko Supervisor and Deputy High Representative in September 2006}}&lt;/ref&gt;|naziv=Raffi|grupa=napomene}}
|januar 2007.
|31. juli 2010.
| rowspan=&quot;9&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
|7.
|[[Roderick W. Moore]]
|20. septembar 2010.
|21. oktobar 2013.
|-
|8.
|[[Tamir G. Waser]]
|21. oktobar 2013.
|august 2014.
|-
|9.
|[[David M. Robinson]]
|1. septembar 2014.
|2. septembar 2015.
|-
|10.
|[[Bruce G. Berton]]
|2. septembar 2015.
|oktobar 2017.
|-
|11.
|[[Dennis Walter Hearne|Dennis W. Hearne]]
|oktobar 2017.
|novembar 2018.
|-
|12.
|[[Michael Scanlan]]
|februar 2019.
|30. juni 2022.
|-
|13.
|[[Jonathan Mennuti]]
|30. juni 2022.
|13. august 2024.
|-
|14.
|[[Louis Crishock]]
|13. august 2024.
|''trenutno''
|}

=== Viši zamjenici visokog predstavnika ===
Bivši trećerangirani zvaničnik u Uredu visokog predstavnika nosio je titulu &quot;Viši zamjenik visokog predstavnika&quot;. Pojedinac koji je objavljao ovu funkciju bio je iz zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]] i bio je angažiran na pitanjima vezanim za reformu odbrane i obavještajnog sektora, poduzimanju napora usmjerenih na jačanje zajedničkih institucija, reformu javne uprave, reformu medija i uspostavu Javnog RTV sistema u skladu sa standardima EU, razvoju civilnog društva u BiH, kao i za pitanja koja se odnose na djecu i mlade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/visoki-predstavnik-pozdravlja-dolazak-ambasadora-martina-ney-a-na-funkciju-viseg-zamjenika-visokog-predstavnika/|title=Visoki predstavnik pozdravlja dolazak ambasadora Martina Ney-a na funkciju višeg zamjenika visokog predstavnika|date=7. 6. 2005|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Ova pozicija je ukinuta nakon kraja mandata [[Peter Bas-Backer|Petera Bas-Backera]] u julu 2007.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Službenik
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
|-
!Od
!Do
|-
|1.
|[[Gerd Wagner]]
|juli 1997.
|septembar 1997.
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Njemačka}}
|-
|2.
|[[Hanns Schumacher|Hanns H. Schumacher]]
|novembar 1997.
|juli 1999.
|-
|3.
|[[Matei Hoffmann]]
|oktobar 1999.
|oktobar 2000.
|-
|4.
|[[Mattias Sonn]]
|oktobar 2000.
|juli 2002.
|-
|5.
|[[Gerhard Schrömbgens|Gerhard E. Schrömbgens]]
|juli 2002.
|august 2003.
|-
|6.
|[[Bernard Fassier]]
|august 2002.
|decembar 2004.
|{{ZID|Francuska}}
|-
|7.
|[[Werner Wnendt]]
|august 2003.
|maj 2005.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Njemačka}}
|-
|8.
|[[Martin Ney]]
|juni 2005.
|februar 2006.
|-
|9.
|[[Peter Bas-Backer]]
|februar 2006.
|juli 2007.
|{{ZID|Nizozemska}}
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.ohr.int/ Zvanični sajt]

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Vanjska politika Evropske unije]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>8ivdkg0yrny7m47a346wi4vyc6ctasu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901301</id>
      <parentid>3901286</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T20:55:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>Zvanično stupa na snagu.</comment>
      <origin>3901301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15802" sha1="9norkj65xi1n9tkrkhtvgt6ga99ha1h" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Ured Visokog predstavnika za&lt;br&gt;Bosnu i Hercegovinu
| tijelo                     =
| oznaka                     = Emblem of OHR.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                =
| slikavel                   = 200px
| slika                      = Consul General Louis John Crishock, official portrait.jpg
| trenutno                   = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d.)}}
| trenutnood                 = 1. jula 2026.
| stil                       =
| prebivalište               = Emerika Bluma 1, [[Sarajevo]]&lt;br&gt;Jovana Dučića 25, [[Banja Luka]]&lt;br&gt;Svetog Save bb, [[Bratunac]]
| mandat                     = neodređeno
| osnivanje                  = 14. decembar 1995. {{Malo|([[Dejtonski sporazum]])}}
| prvi                       = {{ZD|Švedska}} [[Carl Bildt]]
| website                    = [http://www.ohr.int/bs/ ohr.int]
| prethodnik                 = {{ZD|Njemačka}} [[Christian Schmidt]]
| zamjenik                   = {{ZD|SAD}} [[Louis Crishock]] {{Small|([[Međunarodni supervizor za Brčko]])}}
| plata                      = € 20.000 mjesečno&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/da-li-je-inzkova-plata-24-000-eura-mjesecno-ohr-oglasio-o-pitanju-koje-je-cesta-tema-u-bh-javnosti-623560|title=Oslobođenje - Da li je Inzkova plata 24.000 eura mjesečno? OHR se oglasio o pitanju koje je česta tema u bh. javnosti|date=23. 1. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=21. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
| imenujega                  = [[Vijeće za provedbu mira]]&lt;br&gt;[[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]]
| predlagač                  = [[Vijeće za provedbu mira]]
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu''' ({{jez-en|Office of the High Representative}} – OHR) jest vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Glavno sjedište OHR-a je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Visoki predstavnik, njegov Prvi zamjenik, te njihovi kabineti su također smješteni u Sarajevu. Pored njih u sarajevskom uredu također su smješteni Politički odjel, Ekonomska jedinica za tranziciju, Pravni odjel, Odjel za administrativno-finansijske poslove i kadrovska pitanja, te Pres-ured.

Postoje i dva regionalna ureda, u [[Banja Luka|Banjaluci]] i [[Mostar]]u, arbitražni ured u [[Brčko]]m, te satelitski ured u [[Bratunac|Bratuncu]]. Predstavništvo OHR-a u [[Bruxelles|Briselu]] koordinira sa međunarodnim organizacijama van Bosne i Hercegovine.

==Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu==
Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je potpisan 1995. godine, visoki predstavnik je u ime međunarodne zajednice zadužen da nadgleda provedbu civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Visoki predstavnik također ima zadatak da koordinira aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u zemlji.

Mandat visokog predstavnika preciziran je u Aneksu 10, u kojem se visoki predstavnik proglašava konačnim autoritetom u zemlji za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Vijeće za provedbu mira ([[PIC]]), koje čini grupa od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje sponzoriraju i vode proces implementacije mira, kasnije je dalje razradilo njegov mandat. Visoki predstavnik nema nadležnost nad vojnim Stabilizacijskim snagama ([[SFOR]]), koje su pod vođstvom [[NATO]]-a.

Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor [[PIC]]-a, a imenovanje potvrđuje [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]], koje je odobrilo i Dejtonski mirovni sporazum kao i raspoređivanje međunarodnih vojnika u Bosni i Hercegovini.

== Uslovi za zatvaranje Ureda visokog predstavnika ==
U februaru 2008. [[Vijeće za provedbu mira]] (PIC) postavilo je uslove za zatvaranje OHR-a, tkz. ''&quot;Program 5+2&quot;''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/konferencija-za-medije-visokog-predstavnika-nakon-zasjedanja-upravnog-odbora-vijeca-za-implementaciju-mira/|title=Konferencija za medije Visokog predstavnika nakon zasjedanja upravnog odbora vijeća za implementaciju mira|date=27. 2. 2008|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Dugoročni cilj PIC-a i OHR-a jeste da [[Bosna i Hercegovina]] postane “mirna samoodrživa zemlja koja je nepovratno na putu evropske integracije”. U tom kontekstu, postoji nekoliko dugoročnih ciljeva koje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira smatra suštinskim za stvaranje mirne i samoodržive zemlje. Najvažnijim pitanjima smatrati će se ciljevi koje organi BiH treba da realiziraju prije nego što tranzicija bude moguća. Sa dugačkog spiska poznatih prioriteta, izdvojili smo samo ona pitanja koja su ključna za tranziciju, tj. za zatvaranje OHR-a.

Ta pitanja su:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/program-52-2/|title=Program 5+2|website=Office of the High Representative|language=hr|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

* Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti;
* Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;
* Potpuna provedba Konačne odluke za Brčko;
* Fiskalna održivost{{Napomena|Završeno u maju 2010. godine, potrebno kontinuirano održavati.|naziv=napomena 1|grupa=napomene}} (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava [[Uprava za indirektno oporezivanje|UINO]]-a i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/other-doc/hr-reports/default.asp?content_id=44970|title=37th Report of the High Representative for Implementation of the Peace Agreement on Bosnia and Herzegovina to the Secretary-General of the United Nations|date=28. 2. 2011|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=28. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110228184044/http://www.ohr.int/other-doc/hr-reports/default.asp?content_id=44970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Zaživljavanje vladavine prava{{Napomena|Završeno u maju 2010. godine, potrebno kontinuirano održavati.|naziv=napomena 1|grupa=napomene}} (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je također utvrdio dva uvjeta koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a:

* potpisivanje [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP);{{Napomena|Potpisan 16. juna 2008, stupio na snagu 1. juna 2015.|naziv=napomena 2|grupa=napomene}}
* pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora PIC-a, jer su od suštinskog su značaja prije tranzicije.

Dodatni nepisani uslov koji treba da se sprovede kroz konačni uslov &quot;procjene Upravnog odbora PIC-a&quot;, kasnije usvojene od [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i nekih zemalja [[Evropska unija|EU]]:&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://waz.euobserver.com/887/30781|title=waz.euobserver.com / EU to end visa regime for Bosnia in November|date=16. 9. 2010|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=16. 9. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100916041445/http://waz.euobserver.com/887/30781|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

* reforma ustava u skladu sa odlukom [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] iz decembra 2009.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira smatra da je zatvaranje OHR-a preduvjet za članstvo u EU, pa čak i za kandidatski status.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=44118&amp;lang=bs|title=Komunike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira|date=6. 6. 2015|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=6. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150606104945/http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=44118&amp;lang=bs|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

==Spisak visokih predstavnika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | #
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Službenik&lt;br&gt;{{Malo|(životni vijek)}}
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; | Država
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! 1.
| [[Datoteka:Carl Bildt 2001-05-15.jpg|100px]]
| [[Carl Bildt]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1949)}}
| 14. decembar 1995.
| 17. juni 1997.
|551 dan
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Švedska}}
|--
! 2.
| [[Datoteka:19990000 WESTENDORP.jpg|100px]]
| [[Carlos Westendorp]]&lt;br&gt;{{Malo|(1937–2026)}}
| 18. juni 1997.
| 17. august 1999.
|790 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Španija}}
|--
!3.
| [[Datoteka:Wolfgang Petritsch 2003.JPG|100px]]
| [[Wolfgang Petritsch]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1947)}}
| 18. august 1999.
| 26. maj 2002.
|1012 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Austrija}}
|--
! 4.
| [[Datoteka:Paddy Ashdown (2005) (cropped).jpg|100px]]
| [[Paddy Ashdown]]&lt;br&gt;{{Malo|(1941–2018)}}
| 27. maj 2002.
| 31. januar 2006.
|1345 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|--
! 5.
| [[Datoteka:Visit of Christian Schwarz-Schilling to the EC (cropped).jpg|100px]]
| [[Christian Schwarz-Schilling]]&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| 1. februar 2006.
| 30. juni 2007.
|514 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Njemačka}}
|-
!6.
| [[Datoteka:Visit of Miroslav Lajčák to the EC (cropped).jpg|100px]]
| [[Miroslav Lajčák]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| 1. juli 2007.
| 28. februar 2009.
|608 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Slovačka}}
|-
!7.
| [[Datoteka:AFET Committee meeting - Inzko (cropped).jpg|100px]]
| [[Valentin Inzko]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1949)}}
| 1. mart 2009.
| 31. juli 2021.
|4535 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Austrija}}
|-
!8.
| [[Datoteka:Christian Schmidt 2024.jpg|100px]]
| [[Christian Schmidt]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1957)}}
| 1. august 2021.
| 30. juni 2026.
|{{ayd|2021|8|1|2026|6|30}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Njemačka}}
|-
!–
|[[Datoteka:Consul General Louis John Crishock, official portrait.jpg|100px]]
|[[Louis Crishock]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1971)}}
| 1. juli 2026.
| ''trenutno''
|{{ayd|2026|6|30}}
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|}

== Spisak zamjenika visokog predstavnika ==
{{Glavni|Međunarodni supervizor za Brčko}}

=== Prvi zamjenici visokog predstavnika ===
Drugorangirani zvaničnik u Uredu visokog predstavnika nosi titulu &quot;Prvi zamjenik visokog predstavnika&quot;. Dugi niz godina, pojedinac koji obavlja ovu poziciju je službenik Vlade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], u većini slučajeva službenik službe vanjskih poslova [[State Department|State Deparment]]-a SAD-a. Prvi zamjenik visokog predstavnika također obnaša funkciju [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodnog supervizora za Brčko]] od 2007.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/|title=Visoki predstavnik i zamjenici|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Službenik
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
|-
!Od
!Do
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Prvi zamjenik visokog predstavnika
|-
|1.
|[[Michael Steiner]]
|januar 1996.
|juli 1997.
|{{ZID|Njemačka}}
|-
|2.
|[[Jacques Paul Klein]]
|juli 1997.
|17. juli 1999.
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
|3.
|[[Ralph Johnson]]
|17. juli 1999.
|17. juli 2001.
|-
|4.
|[[Donald Hays|Donald S. Hays]]
|17. juli 2001.
|mart 2006.
|-
|5.
|[[Lawrence Butler]]
|mart 2006.
|januar 2007.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Prvi zamjenik visokog predstavnika i [[Međunarodni supervizor za Brčko]]
|-
|6.
|[[Raffi Gregorian]]{{Efn|[[Raffi Gregorian]] je već preuzeo poziciju [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] u oktobru 2006. prije nego što je preuzeo drugu poziciju kao prvi zamjenika visokog predstavnika u januaru 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web | title= High Representative Appoints Raffi Gregorian as New Brčko Supervisor | url=https://www.ohr.int/high-representative-appoints-raffi-gregorian-as-new-brko-supervisor/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=3. 9. 2010 | access-date=26. 10. 2023 | quote=become the fifth Brčko Supervisor on 1 October}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | title= Raffi Gregorian - Curriculum Vitae | url=https://www.ohr.int/ohr_archive/raffi-gregorian-curriculum-vitae/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=5. 10. 2006 | access-date=26. 10. 2023 | quote=appointed Brcko Supervisor and Deputy High Representative in September 2006}}&lt;/ref&gt;|naziv=Raffi|grupa=napomene}}
|januar 2007.
|31. juli 2010.
| rowspan=&quot;9&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
|7.
|[[Roderick W. Moore]]
|20. septembar 2010.
|21. oktobar 2013.
|-
|8.
|[[Tamir G. Waser]]
|21. oktobar 2013.
|august 2014.
|-
|9.
|[[David M. Robinson]]
|1. septembar 2014.
|2. septembar 2015.
|-
|10.
|[[Bruce G. Berton]]
|2. septembar 2015.
|oktobar 2017.
|-
|11.
|[[Dennis Walter Hearne|Dennis W. Hearne]]
|oktobar 2017.
|novembar 2018.
|-
|12.
|[[Michael Scanlan]]
|februar 2019.
|30. juni 2022.
|-
|13.
|[[Jonathan Mennuti]]
|30. juni 2022.
|13. august 2024.
|-
|14.
|[[Louis Crishock]]
|13. august 2024.
|''trenutno''
|}

=== Viši zamjenici visokog predstavnika ===
Bivši trećerangirani zvaničnik u Uredu visokog predstavnika nosio je titulu &quot;Viši zamjenik visokog predstavnika&quot;. Pojedinac koji je objavljao ovu funkciju bio je iz zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]] i bio je angažiran na pitanjima vezanim za reformu odbrane i obavještajnog sektora, poduzimanju napora usmjerenih na jačanje zajedničkih institucija, reformu javne uprave, reformu medija i uspostavu Javnog RTV sistema u skladu sa standardima EU, razvoju civilnog društva u BiH, kao i za pitanja koja se odnose na djecu i mlade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/visoki-predstavnik-pozdravlja-dolazak-ambasadora-martina-ney-a-na-funkciju-viseg-zamjenika-visokog-predstavnika/|title=Visoki predstavnik pozdravlja dolazak ambasadora Martina Ney-a na funkciju višeg zamjenika visokog predstavnika|date=7. 6. 2005|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Ova pozicija je ukinuta nakon kraja mandata [[Peter Bas-Backer|Petera Bas-Backera]] u julu 2007.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Službenik
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
|-
!Od
!Do
|-
|1.
|[[Gerd Wagner]]
|juli 1997.
|septembar 1997.
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Njemačka}}
|-
|2.
|[[Hanns Schumacher|Hanns H. Schumacher]]
|novembar 1997.
|juli 1999.
|-
|3.
|[[Matei Hoffmann]]
|oktobar 1999.
|oktobar 2000.
|-
|4.
|[[Mattias Sonn]]
|oktobar 2000.
|juli 2002.
|-
|5.
|[[Gerhard Schrömbgens|Gerhard E. Schrömbgens]]
|juli 2002.
|august 2003.
|-
|6.
|[[Bernard Fassier]]
|august 2002.
|decembar 2004.
|{{ZID|Francuska}}
|-
|7.
|[[Werner Wnendt]]
|august 2003.
|maj 2005.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Njemačka}}
|-
|8.
|[[Martin Ney]]
|juni 2005.
|februar 2006.
|-
|9.
|[[Peter Bas-Backer]]
|februar 2006.
|juli 2007.
|{{ZID|Nizozemska}}
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.ohr.int/ Zvanični sajt]

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Vanjska politika Evropske unije]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>9norkj65xi1n9tkrkhtvgt6ga99ha1h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901306</id>
      <parentid>3901301</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T21:07:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3901306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15822" sha1="lz252czr1ve006zs4m7l9ypgp4ngjxx" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Ured Visokog predstavnika za&lt;br&gt;Bosnu i Hercegovinu
| tijelo                     =
| oznaka                     = Emblem of OHR.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                =
| slikavel                   = 200px
| slika                      = Consul General Louis John Crishock, official portrait (cropped).jpg
| trenutno                   = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d.)}}
| trenutnood                 = 1. jula 2026.
| stil                       =
| prebivalište               = Emerika Bluma 1, [[Sarajevo]]&lt;br&gt;Jovana Dučića 25, [[Banja Luka]]&lt;br&gt;Svetog Save bb, [[Bratunac]]
| mandat                     = neodređeno
| osnivanje                  = 14. decembar 1995. {{Malo|([[Dejtonski sporazum]])}}
| prvi                       = {{ZD|Švedska}} [[Carl Bildt]]
| website                    = [http://www.ohr.int/bs/ ohr.int]
| prethodnik                 = {{ZD|Njemačka}} [[Christian Schmidt]]
| zamjenik                   = {{ZD|SAD}} [[Louis Crishock]] {{Small|([[Međunarodni supervizor za Brčko]])}}
| plata                      = € 20.000 mjesečno&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/da-li-je-inzkova-plata-24-000-eura-mjesecno-ohr-oglasio-o-pitanju-koje-je-cesta-tema-u-bh-javnosti-623560|title=Oslobođenje - Da li je Inzkova plata 24.000 eura mjesečno? OHR se oglasio o pitanju koje je česta tema u bh. javnosti|date=23. 1. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=21. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
| imenujega                  = [[Vijeće za provedbu mira]]&lt;br&gt;[[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]]
| predlagač                  = [[Vijeće za provedbu mira]]
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu''' ({{jez-en|Office of the High Representative}} – OHR) jest vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Glavno sjedište OHR-a je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Visoki predstavnik, njegov Prvi zamjenik, te njihovi kabineti su također smješteni u Sarajevu. Pored njih u sarajevskom uredu također su smješteni Politički odjel, Ekonomska jedinica za tranziciju, Pravni odjel, Odjel za administrativno-finansijske poslove i kadrovska pitanja, te Pres-ured.

Postoje i dva regionalna ureda, u [[Banja Luka|Banjaluci]] i [[Mostar]]u, arbitražni ured u [[Brčko]]m, te satelitski ured u [[Bratunac|Bratuncu]]. Predstavništvo OHR-a u [[Bruxelles|Briselu]] koordinira sa međunarodnim organizacijama van Bosne i Hercegovine.

==Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu==
Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je potpisan 1995. godine, visoki predstavnik je u ime međunarodne zajednice zadužen da nadgleda provedbu civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Visoki predstavnik također ima zadatak da koordinira aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u zemlji.

Mandat visokog predstavnika preciziran je u Aneksu 10, u kojem se visoki predstavnik proglašava konačnim autoritetom u zemlji za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Vijeće za provedbu mira ([[PIC]]), koje čini grupa od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje sponzoriraju i vode proces implementacije mira, kasnije je dalje razradilo njegov mandat. Visoki predstavnik nema nadležnost nad vojnim Stabilizacijskim snagama ([[SFOR]]), koje su pod vođstvom [[NATO]]-a.

Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor [[PIC]]-a, a imenovanje potvrđuje [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]], koje je odobrilo i Dejtonski mirovni sporazum kao i raspoređivanje međunarodnih vojnika u Bosni i Hercegovini.

== Uslovi za zatvaranje Ureda visokog predstavnika ==
U februaru 2008. [[Vijeće za provedbu mira]] (PIC) postavilo je uslove za zatvaranje OHR-a, tkz. ''&quot;Program 5+2&quot;''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/konferencija-za-medije-visokog-predstavnika-nakon-zasjedanja-upravnog-odbora-vijeca-za-implementaciju-mira/|title=Konferencija za medije Visokog predstavnika nakon zasjedanja upravnog odbora vijeća za implementaciju mira|date=27. 2. 2008|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Dugoročni cilj PIC-a i OHR-a jeste da [[Bosna i Hercegovina]] postane “mirna samoodrživa zemlja koja je nepovratno na putu evropske integracije”. U tom kontekstu, postoji nekoliko dugoročnih ciljeva koje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira smatra suštinskim za stvaranje mirne i samoodržive zemlje. Najvažnijim pitanjima smatrati će se ciljevi koje organi BiH treba da realiziraju prije nego što tranzicija bude moguća. Sa dugačkog spiska poznatih prioriteta, izdvojili smo samo ona pitanja koja su ključna za tranziciju, tj. za zatvaranje OHR-a.

Ta pitanja su:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/program-52-2/|title=Program 5+2|website=Office of the High Representative|language=hr|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

* Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti;
* Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;
* Potpuna provedba Konačne odluke za Brčko;
* Fiskalna održivost{{Napomena|Završeno u maju 2010. godine, potrebno kontinuirano održavati.|naziv=napomena 1|grupa=napomene}} (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava [[Uprava za indirektno oporezivanje|UINO]]-a i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/other-doc/hr-reports/default.asp?content_id=44970|title=37th Report of the High Representative for Implementation of the Peace Agreement on Bosnia and Herzegovina to the Secretary-General of the United Nations|date=28. 2. 2011|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=28. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110228184044/http://www.ohr.int/other-doc/hr-reports/default.asp?content_id=44970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Zaživljavanje vladavine prava{{Napomena|Završeno u maju 2010. godine, potrebno kontinuirano održavati.|naziv=napomena 1|grupa=napomene}} (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je također utvrdio dva uvjeta koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a:

* potpisivanje [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP);{{Napomena|Potpisan 16. juna 2008, stupio na snagu 1. juna 2015.|naziv=napomena 2|grupa=napomene}}
* pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora PIC-a, jer su od suštinskog su značaja prije tranzicije.

Dodatni nepisani uslov koji treba da se sprovede kroz konačni uslov &quot;procjene Upravnog odbora PIC-a&quot;, kasnije usvojene od [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i nekih zemalja [[Evropska unija|EU]]:&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://waz.euobserver.com/887/30781|title=waz.euobserver.com / EU to end visa regime for Bosnia in November|date=16. 9. 2010|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=16. 9. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100916041445/http://waz.euobserver.com/887/30781|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

* reforma ustava u skladu sa odlukom [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] iz decembra 2009.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira smatra da je zatvaranje OHR-a preduvjet za članstvo u EU, pa čak i za kandidatski status.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=44118&amp;lang=bs|title=Komunike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira|date=6. 6. 2015|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=6. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150606104945/http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=44118&amp;lang=bs|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

==Spisak visokih predstavnika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | #
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Službenik&lt;br&gt;{{Malo|(životni vijek)}}
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; | Država
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! 1.
| [[Datoteka:Carl Bildt 2001-05-15.jpg|100px]]
| [[Carl Bildt]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1949)}}
| 14. decembar 1995.
| 17. juni 1997.
|551 dan
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Švedska}}
|--
! 2.
| [[Datoteka:19990000 WESTENDORP.jpg|100px]]
| [[Carlos Westendorp]]&lt;br&gt;{{Malo|(1937–2026)}}
| 18. juni 1997.
| 17. august 1999.
|790 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Španija}}
|--
!3.
| [[Datoteka:Wolfgang Petritsch 2003.JPG|100px]]
| [[Wolfgang Petritsch]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1947)}}
| 18. august 1999.
| 26. maj 2002.
|1012 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Austrija}}
|--
! 4.
| [[Datoteka:Paddy Ashdown (2005) (cropped).jpg|100px]]
| [[Paddy Ashdown]]&lt;br&gt;{{Malo|(1941–2018)}}
| 27. maj 2002.
| 31. januar 2006.
|1345 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|--
! 5.
| [[Datoteka:Visit of Christian Schwarz-Schilling to the EC (cropped).jpg|100px]]
| [[Christian Schwarz-Schilling]]&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| 1. februar 2006.
| 30. juni 2007.
|514 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Njemačka}}
|-
!6.
| [[Datoteka:Visit of Miroslav Lajčák to the EC (cropped).jpg|100px]]
| [[Miroslav Lajčák]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| 1. juli 2007.
| 28. februar 2009.
|608 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Slovačka}}
|-
!7.
| [[Datoteka:AFET Committee meeting - Inzko (cropped).jpg|100px]]
| [[Valentin Inzko]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1949)}}
| 1. mart 2009.
| 31. juli 2021.
|4535 dana
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Austrija}}
|-
!8.
| [[Datoteka:Christian Schmidt 2024.jpg|100px]]
| [[Christian Schmidt]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1957)}}
| 1. august 2021.
| 30. juni 2026.
|{{ayd|2021|8|1|2026|6|30}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Njemačka}}
|-
!–
|[[Datoteka:Consul General Louis John Crishock, official portrait (cropped).jpg|100px]]
|[[Louis Crishock]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1971)}}
| 1. juli 2026.
| ''trenutno''
|{{ayd|2026|6|30}}
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|}

== Spisak zamjenika visokog predstavnika ==
{{Glavni|Međunarodni supervizor za Brčko}}

=== Prvi zamjenici visokog predstavnika ===
Drugorangirani zvaničnik u Uredu visokog predstavnika nosi titulu &quot;Prvi zamjenik visokog predstavnika&quot;. Dugi niz godina, pojedinac koji obavlja ovu poziciju je službenik Vlade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], u većini slučajeva službenik službe vanjskih poslova [[State Department|State Deparment]]-a SAD-a. Prvi zamjenik visokog predstavnika također obnaša funkciju [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodnog supervizora za Brčko]] od 2007.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/|title=Visoki predstavnik i zamjenici|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Službenik
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
|-
!Od
!Do
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Prvi zamjenik visokog predstavnika
|-
|1.
|[[Michael Steiner]]
|januar 1996.
|juli 1997.
|{{ZID|Njemačka}}
|-
|2.
|[[Jacques Paul Klein]]
|juli 1997.
|17. juli 1999.
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
|3.
|[[Ralph Johnson]]
|17. juli 1999.
|17. juli 2001.
|-
|4.
|[[Donald Hays|Donald S. Hays]]
|17. juli 2001.
|mart 2006.
|-
|5.
|[[Lawrence Butler]]
|mart 2006.
|januar 2007.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Prvi zamjenik visokog predstavnika i [[Međunarodni supervizor za Brčko]]
|-
|6.
|[[Raffi Gregorian]]{{Efn|[[Raffi Gregorian]] je već preuzeo poziciju [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] u oktobru 2006. prije nego što je preuzeo drugu poziciju kao prvi zamjenika visokog predstavnika u januaru 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web | title= High Representative Appoints Raffi Gregorian as New Brčko Supervisor | url=https://www.ohr.int/high-representative-appoints-raffi-gregorian-as-new-brko-supervisor/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=3. 9. 2010 | access-date=26. 10. 2023 | quote=become the fifth Brčko Supervisor on 1 October}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | title= Raffi Gregorian - Curriculum Vitae | url=https://www.ohr.int/ohr_archive/raffi-gregorian-curriculum-vitae/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=5. 10. 2006 | access-date=26. 10. 2023 | quote=appointed Brcko Supervisor and Deputy High Representative in September 2006}}&lt;/ref&gt;|naziv=Raffi|grupa=napomene}}
|januar 2007.
|31. juli 2010.
| rowspan=&quot;9&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
|7.
|[[Roderick W. Moore]]
|20. septembar 2010.
|21. oktobar 2013.
|-
|8.
|[[Tamir G. Waser]]
|21. oktobar 2013.
|august 2014.
|-
|9.
|[[David M. Robinson]]
|1. septembar 2014.
|2. septembar 2015.
|-
|10.
|[[Bruce G. Berton]]
|2. septembar 2015.
|oktobar 2017.
|-
|11.
|[[Dennis Walter Hearne|Dennis W. Hearne]]
|oktobar 2017.
|novembar 2018.
|-
|12.
|[[Michael Scanlan]]
|februar 2019.
|30. juni 2022.
|-
|13.
|[[Jonathan Mennuti]]
|30. juni 2022.
|13. august 2024.
|-
|14.
|[[Louis Crishock]]
|13. august 2024.
|''trenutno''
|}

=== Viši zamjenici visokog predstavnika ===
Bivši trećerangirani zvaničnik u Uredu visokog predstavnika nosio je titulu &quot;Viši zamjenik visokog predstavnika&quot;. Pojedinac koji je objavljao ovu funkciju bio je iz zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]] i bio je angažiran na pitanjima vezanim za reformu odbrane i obavještajnog sektora, poduzimanju napora usmjerenih na jačanje zajedničkih institucija, reformu javne uprave, reformu medija i uspostavu Javnog RTV sistema u skladu sa standardima EU, razvoju civilnog društva u BiH, kao i za pitanja koja se odnose na djecu i mlade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/visoki-predstavnik-pozdravlja-dolazak-ambasadora-martina-ney-a-na-funkciju-viseg-zamjenika-visokog-predstavnika/|title=Visoki predstavnik pozdravlja dolazak ambasadora Martina Ney-a na funkciju višeg zamjenika visokog predstavnika|date=7. 6. 2005|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Ova pozicija je ukinuta nakon kraja mandata [[Peter Bas-Backer|Petera Bas-Backera]] u julu 2007.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Službenik
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
|-
!Od
!Do
|-
|1.
|[[Gerd Wagner]]
|juli 1997.
|septembar 1997.
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Njemačka}}
|-
|2.
|[[Hanns Schumacher|Hanns H. Schumacher]]
|novembar 1997.
|juli 1999.
|-
|3.
|[[Matei Hoffmann]]
|oktobar 1999.
|oktobar 2000.
|-
|4.
|[[Mattias Sonn]]
|oktobar 2000.
|juli 2002.
|-
|5.
|[[Gerhard Schrömbgens|Gerhard E. Schrömbgens]]
|juli 2002.
|august 2003.
|-
|6.
|[[Bernard Fassier]]
|august 2002.
|decembar 2004.
|{{ZID|Francuska}}
|-
|7.
|[[Werner Wnendt]]
|august 2003.
|maj 2005.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Njemačka}}
|-
|8.
|[[Martin Ney]]
|juni 2005.
|februar 2006.
|-
|9.
|[[Peter Bas-Backer]]
|februar 2006.
|juli 2007.
|{{ZID|Nizozemska}}
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.ohr.int/ Zvanični sajt]

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Vanjska politika Evropske unije]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>lz252czr1ve006zs4m7l9ypgp4ngjxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>28. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4861</id>
    <revision>
      <id>3901339</id>
      <parentid>3839711</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T09:08:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3109" sha1="atcoj1hgb88aqxn89gvtj731xbavwfv" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''28. juni / lipanj (28. 6)''' jest 179. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (180. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 186 dana.

== Događaji ==
* [[1914]] – [[Atentat]] na prijestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], što je izazvalo početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].
* [[1918]] – [[Versajski ugovor]], kraj [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].
* [[1921]] – Kralj [[Aleksandar I Karađorđević]] proglasio novi [[ustav]] [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] – [[Vidovdanski ustav]].
* [[1989]] – Proslava 600. godina od Kosovske bitke – poznati govor [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i početak novog projekta [[Velika Srbija|Velike Srbije]].
* [[1995]] – Na vojnom poligonu kod [[Slunj]]a na privremeno okupiranom području Republike Hrvatske formiran je Korpus specijalnih namjena Vojske SAO Krajine.
* [[2001]] – Izručenje Slobodana Miloševića sudu za ratne zločine u [[Haag]]u.
* [[2016]] – U [[Teroristički napad na Aerodromu &quot;Atatürk&quot; 2016.|terorističkom napadu]] na [[Aerodrom &quot;Atatürk&quot; Istanbul|Aerodromu &quot;Atatürk&quot;]] u [[Istanbul]]u poginule 42 osobe, a ranjeno oko 240.

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1478]] – [[Ivan Aragonski i Kastiljski|Ivan, princ od Asturije]]
* [[1491]] – [[Henrik VIII]], engleski kralj

=== 16. vijek ===
* [[1577]] – [[Peter Paul Rubens]], flamanski slikar

=== 18. vijek ===
* [[1712]] – [[Jean-Jacques Rousseau]], francusko-švicarski filozof

=== 19. vijek ===
* [[1807]] – [[Anton Philipp Reclam]], njemački izdavač
* [[1867]] – [[Luigi Pirandello]], italijanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[1869]] – [[Osman Nuri Hadžić]], [[bosanskohercegovački]] intelektualac i pisac

===== Tekst naslova =====
=== 20. vijek ===
* [[1926]] – [[Mel Brooks]], američki glumac, režiser, scenarist i producent
* [[1944]] – [[Aleksandar Ristić]], bosanskohercegovački fudbaler i trener
* [[1948]] – [[Kathy Bates]], američka glumica
* [[1978]] – [[Kateřina Holubcová]], češka biatlonka i svjetska prvakinja
* [[1992]] – [[Joanne Reid]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka.

== Umrli ==
* [[1568]] – [[Primož Trubar]], slovenski protestanski duhovnik, spisatelj i prevodilac
* [[1914]] – [[Franz Ferdinand]], austrougarski prijestolonasljednik
* [[1967]] – [[Oskar Maria Graf]], njemački književnik
* [[1968]] – [[Otto Hahn]], njemački hemičar i fizičar
* [[2026]] – [[Sevgül Uludağ]], [[Kipar|kiparska]] novinarka

== Praznici ==
* [[Vidovdan]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|28 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/28/ Na današnji dan (28. juni), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226185646/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/28/ |date=26. 12. 2022 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-28/ Na današnji dan (28. juni), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni028]]</text>
      <sha1>atcoj1hgb88aqxn89gvtj731xbavwfv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paddy Ashdown</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5790</id>
    <revision>
      <id>3901280</id>
      <parentid>3798392</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6267" sha1="0ei4njicj8gphugjxryppgrtw0s53pf" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Paddy Ashdown
|slika                 = Paddy Ashdown (2005) (cropped).jpg
|redoslijed            = 4. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
|vrijeme_na_vlasti     = 27. maj 2002 – 31. januar 2006.
|prethodnik            = [[Wolfgang Petritsch]]
|nasljednik            = [[Christian Schwarz-Schilling]]
|redoslijed2           = MP za Yeovil
|vrijeme_na_vlasti2    = 9. juni 1983 – 14. maj 2001.
|prethodnik2           = John Peyton
|nasljednik2           = David Laws
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1941|02|27}}&lt;br /&gt;[[New Delhi]], [[Indija]]
|datum_smrti           = 22. decembar 2018
|puno_ime              = Jeremy John Durham Ashdown
|nacionalnost          = [[Britanci|Britanac]]
|politička_stranka     = Liberalna stranka&lt;br/&gt;[[Liberalni demokrati (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalni demokrati]]
|supruga               = Jane Courtenay
|djeca                 = 2
|obrazovanje           = Bedford School
|vjera                 = [[Protestantizam|Protestantsko krščanstvo]]
|potpis                =
|web_stranica          = {{url|https://www.parliament.uk/biographies/lords/lord-ashdown-of-norton-sub-hamdon/258|www.parliament.uk}}
}}
'''Jeremy John Durham Ashdown''' (fon. ''Džeremi Džon Duram Ešdaun'', [[27. februar]] [[1941]] – 22. decembar 2018), poznatiji kao '''Paddy Ashdown''' (''Pedi Ešdaun''), bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] političar i vođa [[Liberalni demokrati (UK)|liberalnih demokrata]] od [[1988]]. do [[1999]].

Ashdown je pripadao britanskom plemstvu kao baron Ashdown od Norton-sub-Hamdona ('''Baron Ashdown of Norton-sub-Hamdon''). Ova titula nije nasljedna. Bio je član [[Tajni savjet Ujedinjenog Kraljevstva|Najčasnijeg tajnog savjeta njenog veličanstva]] i [[red Britanskog carstva|vitez Britanskog carstva]].

Ashdown je bio najstariji od sedmoro djece, rođen u [[New Delhi]]ju u [[Indija|Indiji]] gdje je njegov otac bio kapetan u indijskoj vojsci. Odrastao je uglavnom u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] i učio je u [[Bedford škola|Bedford školi]] u [[Engleska|Engleskoj]]. Od [[1959]]. do [[1972]]. godine bio je mornar u [[Ratna mornarica Ujedinjenog Kraljevstva|Kraljevskoj mornarici]] i oficir u komandosima i specijalnoj brodskoj službi. Nakon što je napustio mornaricu, radio je na industriji i bio je mladi radnik dok nije bio izabran kao član parlamenta iz [[Jeol]]a za [[Liberalna stranke (UK)|liberalnu stranku]]. Neki su optužili da je radio za [[MI6]] dok je bio diplomat u [[Ženeva|Ženevi]] 1970-ih godina.

U [[Dom naroda Ujedinjenog Kraljevstva|Domu naroda Ujedinjenog Kraljevstva]] bio je predstavnik SDP-liberalnog saveza za trgovinu i industriju, a kasnije i za obrazovanje. Nakon udruživanja koje je stvorio liberalne demokrate, on je postao vođa stranke. Vodio je liberalne demokrate u dva izbora, [[1992]]. i [[1997]]. godine.

Kao vođa bio je značajan predlagač za saradnju liberalnih demokrata i &quot;Nove&quot; [[Labour stranka|Labour stranke]] i imao je redovne tajne sastanke sa [[Tony Blair|Tonyem Blairom]] u kojima su planirali koalicijsku vladu. Nakon pobjede laburistâ 1997. godine, uspostavljena je &quot;[[Jenkins komisija]]&quot;, sa liberalnim demokratskim predsjednikom [[Roj Dženkins]]om, da bi se razmotrilo izborno preustrojstvo, što je bio Ashdownov glavni zahtjev. Plan da liberalni demokrati čine što značajniji dio vlade je bio nastavljen, ali je bio neuspješan zbog opozicije starijih labourističkih ministara.

Ashdown je napustio vodstvo 1999. godine i nasljedio ga je [[Charles Kennedy]]. Postao je vitez 2000. godine i doživotni član [[Dom lordova Ujedinjenog Kraljevstva|Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva]] nakon što je napustio Dom naroda 2001. godine. Nakon što je napustio britansku politiku, Ashdown, koji je uvijek podržavao međunarodnu intervenciju u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], postao je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] Međunarodne Zajednice u Bosni i Hercegovini [[27. maj]]a [[2002]]. godine.

Ashdown je bio oženjen, imao je dvoje djece i dvoje unučadi. Govorio je [[mandarin kineski jezik|mandarinski kineski]] i druge jezike.

===Smrt===
Paddy Ashdown je preminuo od posljedica [[Rak (bolest)|raka]] bešike 22. decembra 2018. godine. Imao je 77. godina, te je iza sebe ostavio dvoje djece i suprugu, Jane Courtenay.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-paddy-ashdown-bivsi-visoki-predstavnik-u-bih/181222089|title=Preminuo Paddy Ashdown, bivši visoki predstavnik u BiH|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=23. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Izjave==
U intervjuu datom britanskom [[Guardian]]u 2. novembra 2005. godine, Ashdown je, između ostalog, izjavio sljedeće:

'''O krivici''' -
''Bosna mi je pod kožom. Imao sam taj osjećaj krivice i ljutnje, koja je postajala sve dublja zadnjih godina.''

'''O pomirenju''' -
''Mislim da Bosna nije spremna za pomirenje, ali je spremna za istinu.''

'''O pravdi''' -
''U ovoj zemlji sve se radi o historiji, i ako pogotovo [[Srbi]], iako su strašne stvari počinili i [[Bosanci]] i [[Hrvati]], ne shvate tu historiju, nećemo moći graditi stabilnu zemlju. Glavni teret krivice leži na srpskim leđima i oni to moraju priznati, kao što su i Nijemci.''

'''O popularnosti''' -
''Možda i nisam dao dovoljno pažnje onima s kojim dijelim prirodni afinitet kao liberal, i oni se osjećaju iznevjerenim. Ali nije moj posao da budem popularan - mene tjeraju ciljevi i moj posao je napraviti rezultate.''

'''O svojoj vladavini u Bosni''' -
''Bilo je iritirajuće, frustrirajuće, depresivno, divno i ogromna privilegija. Ništa se ne može porediti s tim u mome dugom životu. Ne mogu ni zamisliti kakav bi mi život bio bez toga.''

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Paddy Ashdown}}
*[http://www.guardian.co.uk/yugo/article/0,2763,1606489,00.html Farewell, Sarajevo]

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1941.|Ashdown,Paddy]]
[[Kategorija:Umrli 2018.|Ashdown,Paddy]]
[[Kategorija:Britanski političari|Ashdown,Paddy]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu|Ashdown,Paddy]]</text>
      <sha1>0ei4njicj8gphugjxryppgrtw0s53pf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvjezdane staze: Sljedeća generacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5827</id>
    <revision>
      <id>3901335</id>
      <parentid>3849866</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T08:52:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48088" sha1="nyq8e4n0xrqnj4otfnksdah79w6kbsl" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Zvjezdane staze: Sljedeća generacija
| slika                          = TNGopeninglogo.svg
| veličina_slike                 =
| slika_alt                      =
| opis_slike                     =
| originalni_naslov              = {{jezik|en|Star Trek - The Next Generation}}
| ime2                           =
| žanr                           = [[Naučna fantastika]]
| format                         =
| autor                          =
| bazirano_na                    =
| razvoj                         =
| pisac                          = [[Gene Roddenberry]]
| scenarij                       =
| priča                          =
| režiser                        =
| stvaralački_režiseri           =
| predstavlja                    =
| glumci                         = {{Plainlist|
* [[Patrick Stewart]]
* [[Jonathan Frakes]]
* [[LeVar Burton]]
* [[Denise Crosby]]
* [[Michael Dorn]]
* [[Gates McFadden]]
* [[Marina Sirtis]]
* [[Brent Spiner]]
* [[Wil Wheaton]]
}}
| suci                           =
| glasovi                        =
| pripovjedač                    =
| kompozitor_muzičke_teme        ={{Plainlist|
* [[Alexander Courage]]
* [[Jerry Goldsmith]]
}}
| uvodna_tema                    =
| završna_tema                   =
| kompozitori                    = {{Plainlist|
* [[Dennis McCarthy]]
* [[Jay Chattaway]]
* [[Ron Jones]]
}}
| država                         = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| jezik                          = [[Engleski jezik|Engleski]]
| broj_sezona                    = 7
| broj_serijala                  =
| broj_epizoda                   = 178
| spisak_epizoda                 =
| izvršni_producenti             = {{Plainlist|
* [[Gene Roddenberry]] (1987–1991)
* [[Maurice Hurley]] (1988–1989)
* [[Rick Berman]] (1989–1994)
* [[Michael Piller]] (1989–1994)
* [[Jeri Taylor]] (1993–1994)
}}
| producenti                     =
| montaža                        =
| lokacija                       =
| kinematografija                = {{Plainlist|
* [[Edward R. Brown]] (1987–1989)
* [[Marvin V. Rush]] (1989–1992)
* [[Jonathan West]] (1992–1994)
}}
| kamerman                       =
| trajanje                       = 40-45 minuta
| produkcijska_kompanija         = [[Paramount Domestic Television]]
| distributer                    =
| budžet                         = $1.300.000 po epizodi
| kanal                          = [[Televizijska sindikacija|Sindicirano]]
| format_slike                   = [[Comtrade Distribution|NTSC]]
| format_tona                    = [[Dolby SR]]
| prvo_prikazano_u               =
| prvo_emitiranje                = 28. 9. 1987
| zadnje_emitiranje              = 23. 5. 1994
| u_BiH                          =
| prethodno                      =
| sljedeće                       =
| povezano                       = {{Plainlist|
* [[Zvjezdane staze]]
* [[Zvjezdane staze: Animirana serija|Animirana serija]]
* [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]
}}
| web_stranica                   =
| naslov_web_stranice            =
| web_stranica_produkcije        =
| naslov_web_stranica_produkcije =
| imdb                           =
}}
'''''Zvjezdane staze: Sljedeća generacija''''' ({{jez-en|Star Trek - The Next Generation}}) [[SAD|američka]] je
[[Naučna fantastika|naučnofantastična]] serija. Govori o čovječanstvu u drugoj trećini 24. vijeka, kada je Zemlja dio Ujedinjene Federacije Planeta. Prati avanture zvjezdanog broda [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]], USS Enterprise (NCC-1701-D), u njegovom istraživanju Alfa kvadranta u [[Mliječni put|Mliječnom putu]] te nam uvodi nove klase svemirskih brodova i novu posadu.

Premijera serije bila je 28. septembra 1987. godine, sa dvosatnom pilot epizodom &quot;[[Encounter at Farpoint (Star Trek)|Encounter at Farpoint]]&quot;,  te dalje, kroz sedam sezona, završavajući sa dvodijelnom epizodom &quot;[[All Good Things... (Star Trek)|All Good Things...]]&quot; 29. maja 1994. godine u sindikaciji obuhvatajući 178 epizoda u sedam sezona. Treća serija u franšizi [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], inspirisana je [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Zvjezdane staze: Orginalnom serijom]].

Tokom 1980-ih, [[Gene Roddenberry|Roddenberryja]] koji je bio odgovoran za originalne [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Zvjezdane staze]], [[Zvjezdane staze: Animirana serija]] (1973–1974) i prvi u nizu filmova — Paramount Pictures je zadužio da kreira novu seriju u franšizi. Odlučio je da je postavi sto godina nakon događaja iz originalne serije.

''Sljedeća generacija'' predstavila je novu ekipu: [[Patrick Stewart]] kao kapetan [[Jean-Luc Picard]], [[Jonathan Frakes]] kao [[William T. Riker|William Riker]], [[Brent Spiner]] kao [[Data (Zvjezdane staze)|Data]], [[Michael Dorn]] kao [[Worf]], [[LeVar Burton]] kao [[Geordi La Forge]], [[Marina Sirtis]] kao [[Deanna Troi]], [[Denise Crosby]] kao [[Tasha Yar]], [[Wil Wheaton]] kao [[Wesley Crusher]], [[Gates McFadden]] kao dr. [[Beverly Crusher]], i novi Enterprise.

Roddenberry, Maurice Hurley, Rick Berman, Michael Piller i Jeri Taylor služili su kao izvršni producenti u različitim periodima tokom produkcije. Serija je emitirana  u sindikaciji, a datumi i vrijeme variraju među pojedinim televizijskim stanicama. Stewartov glasovni uvod tokom uvodnih špica svake epizode naveo je svrhu zvjezdanog broda:&lt;blockquote&gt;Svemir, posljednja granica. Ovo su putovanja svemirskog broda Enterprise. Njegova misija: istraživati čudne nove svjetove, tražiti novi život i nove civilizacije, hrabro ići gdje još nijedan čovjek nije išao.&lt;/blockquote&gt;Serija je bila veoma popularna, dostigavši ​​skoro 12 miliona gledalaca u svojoj 5. sezoni, a finale serije 1994. gledalo je preko 30 miliona gledalaca.&lt;ref name=&quot;generations&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1994/07/24/arts/television-profits-reruns-and-the-end-of-next-generation.html?pagewanted=all|title=TELEVISION: Profits, Reruns and the End of 'Next Generation'|last=Schmuckler|first=Eric|date=24. 7. 1994|website=The New York Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20170420083730/http://www.nytimes.com/1994/07/24/arts/television-profits-reruns-and-the-end-of-next-generation.html?pagewanted=all|archive-date=20. 4. 2017|url-status=live|access-date=13. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;trektoday.com1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.trektoday.com/articles/ratings_history.shtml|title=The Trek Nation – Star Trek Ratings History|website=TrekToday|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730002436/https://www.trektoday.com/articles/ratings_history.shtml|archive-date=30. 7. 2018|url-status=live|access-date=14. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Zbog svog uspjeha, Paramount je unajmio Ricka Bermana i Michaela Pillera da naprave četvrtu seriju u franšizi, ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9]]'', koja je lansirana 1993. godine. Likovi iz ''Sljedeće generacije'' vratili su se u četiri filma: ''[[Zvjezdane staze: Generacije]]'' (1994) , ''[[Zvjezdane staze: Prvi kontakt]]'' (1996), ''[[Zvjezdane staze: Pobuna]]'' (1998) i ''[[Zvjezdane staze: Nemesis]]'' (2002), te u televizijskoj seriji ''[[Zvjezdane staze: Picard]]'': Pikard (2020 – danas). Serija je također mjesto radnje brojnih romana, stripova i video igrica. Dobila je mnoga priznanja, uključujući 19 [[nagrada Emmy]], dvije nagrade [[Nagrada Hugo|Hugo]], pet nagrada [[Nagrada Saturn|Saturn]] i nagradu [[Nagrada Peabody|Peabody]].

== Produkcija ==
Zbog popularnosti [[Zvjezdane staze: Originalna serija|originalne serije]] u sindikaciji, Paramount Pictures je počeo razmišljati o snimanju filma Star Trek još 1972. Međutim, s izlaskom [[Ratovi zvijezda|Ratova zvijezda]] 1977, Paramount je odlučio da se ne takmiči u kategoriji [[Naučna fantastika|naučnofantastičnih]] filmova i preusmjerio je svoje napore na novu televizijsku seriju Zvjezdanih staza. Pristupili su glumcima iz [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]] da ponove svoje uloge; skice, modeli, setovi i rekviziti su kreirani za ''Zvjezdane staze: Faza II'' dok se Paramount ponovo nije predomislio i odlučio kreirati dugometražne filmove u kojima glume glumci [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.syfy.com/syfywire/a-canceled-star-trek-show-from-the-70s-quietly-shaped-every-sequel-since|title=A canceled Star Trek show from the '70s quietly shaped every sequel since|last=Kaye|first=Don|date=27. 9. 2017|work=Syfy|access-date=8. 8. 2018|language=en|archive-date=28. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728024746/https://www.syfy.com/syfywire/a-canceled-star-trek-show-from-the-70s-quietly-shaped-every-sequel-since|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2017/12/27/remembering-star-trek-phase-ii|title=Remembering Star Trek: Phase II|last=Seibold|first=Witney|date=27. 12. 2017|website=IGN|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730121737/http://www.ign.com/articles/2017/12/27/remembering-star-trek-phase-ii|archive-date=30. 7. 2018|url-status=live|access-date=8. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;

Do 1986. godine, 20 godina nakon debija originalnih Zvjezdanih staza na NBC-u, dugovječnost franšize zadivila je rukovodioce Paramount Pictures. Predsjedavajući Frank Mancuso stariji je primijetio da je &quot;rok trajanja u ovom poslu obično tri dana. Da bi procvjetao 20 godina...&quot; On i drugi opisali su Trek kao &quot;krunski dragulj&quot;, &quot;neprocjenjivo bogatstvo&quot; koje &quot;ne smije biti protraćeno&quot;. Serija je bila najpopularniji sindicirani televizijski program 17 godina nakon otkazivanja,&lt;ref name=&quot;harmetz19861102&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1986/11/02/arts/new-star-trek-plan-reflects-symbiosis-of-tv-and-movies.html?pagewanted=all|title=New 'Star Trek' Plan Reflects Symbiosis of TV and Movies|work=The New York Times|date=2. 11. 1986|access-date=11. 2. 2015|last=Harmetz|first=Aljean|page=31|archive-date=12. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150212145559/http://www.nytimes.com/1986/11/02/arts/new-star-trek-plan-reflects-symbiosis-of-tv-and-movies.html?pagewanted=all|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a filmovi iz originalne serije Zvjezdane staze u produkciji Harvea Bennetta dobro su se pokazali na blagajnama.&lt;ref name=&quot;TNGComp1&quot;&gt;{{cite book|last1=Nemecek|first1=Larry|title=The Star Trek The Next Generation Companion|publisher=[[Pocket Books]]|year=1992|isbn=0-671-79460-4|editor1-last=Stern|editor1-first=Dave|location=New York|page=[https://archive.org/details/startreknextgene00neme/page/1 1]|chapter=Rebirth|chapter-url=https://archive.org/details/startreknextgene00neme/page/1}}&lt;/ref&gt; Zahtjevi za platom [[William Shatner|Williama Shatnera]] i [[Leonard Nimoy|Leonarda Nimoya]] za film ''[[Zvjezdane staze IV: Putovanje kući]]'' (1986) doveli su do toga da studio planira novu televizijsku seriju Zvjezdanih staza. Rukovodioci Paramounta brinuli su se da bi nova serija mogla naštetiti potražnji za filmovima, ali su odlučili da će povećati njihovu privlačnost na videokasetama i kablovskoj televiziji&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Harmetz|first=Aljean|date=2. 11. 1986|title=New 'Star Trek' Plan Reflects Symbiosis of TV and Movies|journal=The New York Times|access-date=12. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; te da bi serija s nepoznatim glumcima bila isplativija od plaćanja visokih plata.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last=Teitelbaum|first=Sheldon|date=5. 5. 1991)|title=How Gene Roddenberry and his Brain Trust Have Boldly Taken 'Star Trek' Where No TV Series Has Gone Before : Trekking to the Top&quot;|journal=Los Angeles Times. str. 16.|access-date=26. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; Roddenberry je u početku odbio da bude uključen, ali se pridružio kao kreator nakon što nije bio zadovoljan ranim konceptualnim radom. ''Zvjezdane staze: Sljedeća generacija'' najavljena je 10. 10. 1986.&lt;ref name=&quot;companion2&quot;&gt;{{cite book|author=Nemeck, Larry|title=Star Trek: The Next Generation Companion|publisher=Pocket Books|year=2003|isbn=0-7434-5798-6}}&lt;/ref&gt; a glumci u maju 1987. godine.&lt;ref name=&quot;ap19870521&quot;&gt;{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=hUNgAAAAIBAJ&amp;pg=1258,1275754|title=Roddenberry names new Star Trek crew|work=The StarPhoenix|date=21. 5. 1987|access-date=9. 5. 2011|agency=Associated Press|location=Saskatoon, Saskatchewan|pages=C3|archive-date=18. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201118033814/https://news.google.com/newspapers?id=hUNgAAAAIBAJ&amp;pg=1258%2C1275754|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Izvršni direktor Paramounta Rick Berman dodijeljen je seriji na Roddenberryjev zahtjev. Rodenberry je unajmio brojne veterane [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], uključujući Boba Justmana, D. C. Fontana, Eddieja Milkisa i Davida Gerrolda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.startrek.com/startrek/view/series/ENT/creative/69089.html|title=Star Trek Rick Berman Bio|archive-url=https://web.archive.org/web/20040812122134/http://www.startrek.com/startrek/view/series/ENT/creative/69089.html|archive-date=12. 8. 2004|url-status=dead|access-date=22. 4. 2009}}&lt;/ref&gt; Rani prijedlozi za seriju uključivali su onu u kojoj bi se neki od originalnih glumaca mogli pojaviti kao &quot;stariji državnici&quot;,&lt;ref name=&quot;harmetz19861102&quot; /&gt; a Roddenberry je spekulisao još u oktobru 1986. da nova serija možda neće koristiti čak ni svemirski brod, jer bi &quot;ljudi mogli putovati nekim (drugim) sredstvima&quot; 100 godina nakon [[USS Enterprise]]a.&lt;ref name=&quot;gendel19871011&quot;&gt;{{cite news|title=NEW 'TREK' IS ON THE LAUNCH PAD|work=Los Angeles Times|date=11. 10. 1986|author=Gendel, Morgan|page=1|id={{ProQuest|292461160}}}}&lt;/ref&gt; Trajnija promjena bilo je njegovo novo uvjerenje da međuljudski sukobi na radnom mjestu više neće postojati u budućnosti; stoga, nova serija nije imala paralele sa čestim &quot;zafrkavanjem&quot; između [[James T. Kirk|Kirka]], [[Spock]]a i [[Leonard McCoy|Leonarda McCoya]].&lt;ref name=&quot;teitelbaum19910505&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-05-05-tm-2100-story.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106201722/http://articles.latimes.com/print/1991-05-05/magazine/tm-2100_1_star-trek|archive-date=6. 11. 2015|title=How Gene Roddenberry and his Brain Trust Have Boldly Taken 'Star Trek' Where No TV Series Has Gone Before : Trekking to the Top|work=Los Angeles Times|date=5. 5. 1991|page=16|access-date=26. 1. 2022|last=Teitelbaum|first=Sheldon}}&lt;/ref&gt; Prema glumcu [[Patrick Stewart|Patricku Stewartu]], Berman je bio otvoreniji od Roddenberryja za seriju koja se bavila političkim pitanjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://trekmovie.com/2010/06/22/video-patrick-stewart-on-how-he-expected-tng-to-fail-roddenberry-v-berman-star-trek-albatross-more/|title=VIDEO: Patrick Stewart On Expecting TNG To Fail, Roddenberry v Berman, Star Trek 'Albatross' + more|date=22. 6. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100628012101/http://trekmovie.com/2010/06/22/video-patrick-stewart-on-how-he-expected-tng-to-fail-roddenberry-v-berman-star-trek-albatross-more/|archive-date=28. 6. 2010|url-status=live|access-date=8. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

Muzička tema serije kombinuje fanfare originalne teme serije Alexandera Couragea sa temom Jerryja Goldsmitha za ''Zvjezdane staze: The Motion Picture'' (1979). Zaplet nekih ranih epizoda izveden je iz obrisa kreiranih za ''Zvjezdane staze: Faza II''.&lt;ref name=&quot;companion2&quot;/&gt; Osim toga, neki setovi korišteni u filmovima iz Originalne serije prepravljeni su za Sljedeću generaciju, a zauzvrat korišteni za sljedeće filmove Originalne serije.&lt;ref name=&quot;TNGTM&quot;&gt;{{cite book|author=[[Michael Okuda|Okuda, Michael]] and [[Rick Sternbach]]|title=Star Trek: The Next Generation Technical Manual|title-link=Star Trek: The Next Generation Technical Manual|publisher=Pocket Books|year=1991|isbn=0-671-70427-3}}&lt;/ref&gt; Dio seta transporterske sobe u ''Sljedećoj generaciji'' korišten je u originalnom setu transportera Zvjezdanih staza.&lt;ref name=&quot;TNGTM&quot; /&gt;

=== Sindikacija i profitabilnost ===
Uprkos dokazanom uspjehu [[Zvjezdane staze|Zvezdanih staza]], NBC i ABC su samo ponudili da razmotre scenarije za pilote za novu seriju, a CBS je ponudio emitovanje mini serije koja bi mogla da postane serija ako bude dobro prošla. Rukovodioci Paramounta bili su uvrijeđeni što televizijske mreže ''Big Three'' tretiraju svoju najprivlačniju i najvrjedniju imovinu kao bilo koju drugu seriju. Fox je želio da emisija pomogne u pokretanju nove mreže, ali je želio da bude do marta 1987. i da će se posvetiti samo 13 epizoda umjesto cijele sezone. Neuspješni pregovori uvjerili su studio da može zaštititi Zvjezdane staze samo uz punu kontrolu.&lt;ref name=&quot;harmetz19861102&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;gendel19871011&quot; /&gt;

Paramount je povećao i ubrzao profitabilnost emisije odabravši da je umjesto toga emituje u okviru prve serije&lt;ref name=&quot;teitelbaum19910505&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;weinstein19880503&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-05-03-ca-2130-story.html|title=Newest 'Star Trek' Zooms at Warp Speed : 'Next Generation' Series Scores With Viewers and Critics Alike|work=Los Angeles Times|date=3. 5. 1988|access-date=11. 5. 2011|last=Weinstein|first=Steve|archive-date=17. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117213136/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-05-03-ca-2130-story.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;  na nezavisnim stanicama (čiji se broj više nego utrostručio od 1980.) i velikim trojkama mreže.&lt;ref name=&quot;harmetz19861102&quot; /&gt; Studio je ponudio emisiju lokalnim stanicama besplatno kao trgovinu. Stanice su prodale pet minuta komercijalnog vremena lokalnim oglašivačima, a Paramount je prodao preostalih sedam minuta nacionalnim oglašivačima. Stanice su se morale posvetiti kupovini repriza u budućnosti,&lt;ref name=&quot;weinstein19880503&quot; /&gt; i samo one koje su emitovale novu seriju mogle su kupiti popularne reprize [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]].&lt;ref name=&quot;davies2007&quot;&gt;{{cite book|last=Davies|first=Máire Messenger|title=NBC: America's Network|author2=Roberta Pearson|publisher=University of California Press|year=2007|isbn=978-0-520-25079-6|editor=Hilmes, Michele|chapter=The Little Program That Could: The Relationship Between NBC and ''Star Trek''|access-date=19. 2. 2016|editor2=Henry, Michael Lowell|chapter-url=https://books.google.com/books?id=lhmw637JRgUC&amp;pg=PA209|archive-url=https://web.archive.org/web/20160704184438/https://books.google.com/books?id=lhmw637JRgUC&amp;pg=PA209|archive-date=4. 7. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Alexander, David|url=https://archive.org/details/startrekcreator00davi|title=Star Trek Creator: The Authorized Biography of Gene Roddenberry|publisher=Roc|year=1994|isbn=0-451-45440-5}}&lt;/ref&gt;

Strategija studija je uspjela. Većina od 150 stanica koje emituju reprize originalnih [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Zvjezdanih staza]] željele su spriječiti konkurenta da emituje novu emisiju; na kraju, 210 stanica koje pokrivaju 90% Sjedinjenih Država postalo je dio Paramountove neformalne nacionalne mreže za ''Sljedeću generaciju''.&lt;ref name=&quot;harmetz19871004&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1987/10/04/arts/syndicated-star-trek-puts-dent-in-networks.html|title=Syndicated 'Star Trek' Puts Dent in Networks|work=The New York Times|date=4. 10. 1987|access-date=9. 5. 2011|author=Harmetz, Aljean|archive-date=13. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111113141855/http://www.nytimes.com/1987/10/04/arts/syndicated-star-trek-puts-dent-in-networks.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Početkom oktobra 1987. godine, više od 50 mrežnih podružnica je unaprijedilo svoje emisije za pilot serije, &quot;Encounter at Farpoint&quot;. Jedna stanica je predvidjela da &quot;Zvjezdane staze obećavaju da će biti jedan od najuspješnijih programa sezone, mrežni ili sindicirani&quot;. Specijalne efekte su napravili ''Industrial Light and Magic'', odjel ''Lucasfilma''.&lt;ref name=&quot;Nemecek20122&quot;&gt;{{cite book|last1=Nemecek|first1=Larry|url=https://books.google.com/books?id=VTifVpk6cekC&amp;q=%22the+next+generation%22+%22industrial+light%22&amp;pg=PT19|title=The Star Trek: The Next Generation Companion|date=25. 9. 2012|publisher=Pocket Books (Simon &amp; Schuster UK)|isbn=9781471106798|access-date=17. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117213135/https://books.google.com/books?id=VTifVpk6cekC&amp;q=%22the+next+generation%22+%22industrial+light%22&amp;pg=PT19|archive-date=17. 11. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nova emisija je zaista dobro nastupila; ocjene pilota bile su bolje od onih mnogih mrežnih programa, a ocjene su ostale uporedive s mrežnim emisijama do kraja prve sezone, uprkos nedostatku svake stanice koja je emitirala emisiju u različit dan i vrijeme, često izvan udarnog termina. Do kraja prve sezone, Paramount je navodno dobio milion dolara za reklamiranje po epizodi, više od otprilike 800.000 dolara naknade koju su mreže obično plaćale za jednosatnu emisiju;&lt;ref name=&quot;weinstein19880503&quot; /&gt; do 1992. godine, kada je budžet za svaku epizodu porastao na na skoro 2 miliona dolara, studio je godišnje zarađivao 90 miliona dolara od oglašavanja od prve epizode, pri čemu se svaka reklama od 30 sekundi prodavala za 115.000 do 150.000 dolara.&lt;ref name=&quot;cerone1992&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1993-03-19-ca-12911-story.html|title=Syndication is going where the action ''was''. Mixing revivals of old TV hits with brand-new series, programmers are pinning hopes on a once-vibrant genre|work=Los Angeles Times|date=1. 11. 1992|access-date=26. 1. 2022|author=Cerone, Daniel|archive-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106201835/http://articles.latimes.com/print/1992-11-01/entertainment/ca-1591_1_action-series}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mcclellan19920217&quot;&gt;{{cite news|title=HOUR DRAMA BOLDLY GOING TO FIRST-RUN|work=Broadcasting|date=17. 2. 1992|author=McClellan, Steve}}&lt;/ref&gt; Serija je imala povrat ulaganja od 40% za Paramount, sa 30 do 60 miliona dolara godišnje neto dobiti za prve epizode i još 70 miliona dolara za oduzimanje prava za svaku od oko 100 epizoda koje su tada bile dostupne, tako da im nije bila potrebna inozemna da prodaja bude uspješna.&lt;ref name=&quot;mcclellan19920217&quot;/&gt;

== Uloge i likovi ==

=== Glavni glumci: ===
* [[Patrick Stewart]] - kapetan [[Jean-Luc Picard]]
* [[Jonathan Frakes]] - kapetan fregate [[William T. Riker]]
* [[LeVar Burton]] - poručnik/kapetan korvete [[Geordi La Forge]]
* [[Denise Crosby]] - poručnica [[Tasha Yar]]
* [[Michael Dorn]] - poručnik [[Worf]]
* [[Gates McFadden]] - dr. [[Beverly Crusher]]
* [[Marina Sirtis]] - savjetnica [[Deanna Troi]]
* [[Brent Spiner]] - kapetan korvete Commander [[Data]]/dr. [[Noonian Soong]]/[[Lore]]
* [[Wil Wheaton]] - zastavnik [[Wesley Crusher]]

=== Gostujući glumci: ===
* [[Colm Meaney]] - zapovjednik teleportera [[Miles O'Brien]]
* [[Whoopi Goldberg]] - [[Guinan]]
* [[Diana Muldaur]] - dr. [[Katherine Pulaski]]
* [[Patti Yasutake]] - medicinska sestra [[Alyssa Ogawa]]
* [[Michelle Forbes]] - zastavnica [[Ro Laren]]

== Sezone ==
''Zvjezdane staze: Sljedeća generacija'' sadrži 178 epizoda, kroz sedam sezona, prikazivala se od jeseni 1987. do proljeća 1994. Na kraju zadnje sezone, glumci su prešli na produkciju filma ''[[Zvjezdane staze: Generacije]]'' koji je objavljen prije krajem 1994.

=== Sezona 1 ===
Sljedeća generacija je snimljena na 35&amp;nbsp;mm film,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt0092455/technical|title=IMDB Technical Specifications for Star Trek: The Next Generation|website=[[IMDb]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20050310043426/http://www.imdb.com/title/tt0092455/technical|archive-date=10. 3. 2005|url-status=live|access-date=12. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; a budžet za svaku epizodu je bio 1,3 miliona dolara, među najvećim za jednosatnu televizijsku dramu.&lt;ref name=&quot;weinstein19880503&quot; /&gt; Dok je osoblje uživalo u kreativnoj slobodi stečenoj neovisnošću od odjela za standarde i praksu televizijske mreže,&lt;ref name=&quot;davies2007&quot; /&gt;  prvu sezonu obilježila je vrtuljak pisaca, a Gerrold, Fontana i drugi su dali otkaz nakon sporova s ​​Roddenberryjem.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Star Trek: &quot;Where No One Has Gone Before&quot; : A History in Pictures (Star Trek (Trade/hardcover)) |url=https://archive.org/details/startrekgenerati00dill |url-access=registration |last=Dillard |first=J. M. |author-link=J. M. Dillard |year=1994 |publisher=Pocket Books |isbn= 0-671-51149-1 |pages=[https://archive.org/details/startrekgenerati00dill/page/130 130–131] |quote= &quot;The writers were being rewritten by Gene, and there was a lot of tumult because people didn't know where they stood.&quot;}}&lt;/ref&gt; Rodenberry je &quot;praktički prepisao&quot; prvih 15 epizoda zbog svoje &quot;dogmatične&quot; namjere da prikaže ljudsku interakciju &quot;bez oslanjanja na niže motive kao što su pohlepa, požuda i moć&quot;. Scenaristi su smatrali da je &quot;biblija&quot; serije sužavajuća i smiješna i nisu se mogli nositi s Roddenberryjevim egom i tretmanom prema njima. Navodi se, na primjer, da &quot;svi uobičajeni likovi dijele osjećaj da su dio grupe braće i sestara. Kao u originalnim Zvjezdanim stazama, pozivamo publiku da dijele isti osjećaj naklonosti prema našim likovima.&quot; [[David Gerrold]] je tvrdio da se u jednom trenutku Rodenberryjev advokat uključio i počeo da rastavlja šest mjeseci rada, uključujući uklanjanje gej para za koje je Rodenberry obećao da će biti uključeni u seriju, zbog čega je Gerrold odlučio da napusti šou.&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://www.thegutterreview.com/2020/08/10/david-gerrold-the-man-who-folded-himself-into-fiction/| title = David Gerrold: The Man Who Folded Himself (Into Fiction)| access-date = 22. 11. 2022| archive-date = 24. 9. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20220924152106/https://www.thegutterreview.com/2020/08/10/david-gerrold-the-man-who-folded-himself-into-fiction/| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

[[Mark Bourne]] iz ''The DVD Journal'' napisao je o prvoj sezoni: &quot;Tipična epizoda se oslanjala na otrcane tačke zapleta, nespretne alegorije, suhe i nakostrješene dijaloge ili karakterizaciju kojoj je trebalo predugo da bi se osjećala opušteno i prirodno.&quot;&lt;ref name=&quot;journal_1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dvdjournal.com/quickreviews/s/st-tng.season01.q.shtml|title=DVD Journal: Star Trek: The Next Generation: Season One|access-date=7. 6. 2007|archive-date=12. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012183214/http://dvdjournal.com/quickreviews/s/st-tng.season01.q.shtml|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druge mete kritike, uključujući loše specijalne efekte i zaplete koje je razriješio deus ex machina Wesley Crushera koji spašava brod.&lt;ref name=&quot;verdict_1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.dvdverdict.com/reviews/startrektngseason1.php|title=DVD Verdict: Star Trek: The Next Generation, Season One|access-date=19. 2. 2020|archive-date=13. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313123627/http://www.dvdverdict.com/reviews/startrektngseason1.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scifi_1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.scifi.com/sfw/screen/sfw8324.html|title=Sci Fi Weekly: Star Trek: The Next Generation—Season One DVD|access-date=7. 6. 2007|archive-date=12. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012183708/http://www.scifi.com/sfw/screen/sfw8324.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Međutim, glumačke vještine [[Patrick Stewart|Patricka Stewarta]] su dobile pohvale, a kritičari su primijetili da je likovima dat veći potencijal za razvoj od onih iz originalne serije.&lt;ref name=&quot;journal_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;verdict_1&quot; /&gt; I glumci i producenti nisu bili sigurni da li će Trekkiesi lojalni originalnoj seriji prihvatiti novu,&lt;ref name=&quot;beale19870721&quot;&gt;{{cite news | url=https://news.google.com/newspapers?id=dJopAAAAIBAJ&amp;pg=6987,2937125 | agency=Los Angeles Daily News | title=A Visit to 'Star Trek: The Next Generation' | work=Deseret News | date=21. 7. 1987 | access-date=9. 5. 2011 | author=Beale, Lewis | pages=4T | archive-date=17. 11. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201117213226/https://news.google.com/newspapers?id=dJopAAAAIBAJ&amp;pg=6987%2C2937125 | url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dougan19871003&quot;&gt;{{cite news | url=https://news.google.com/newspapers?id=xpdKAAAAIBAJ&amp;pg=1428,666280 | agency=Scripps Howard News Service | title=Going where no cast has gone before... | work=Nashua Telegraph | date=3. 10. 1987 | access-date=9. 5. 2011 | author=Dougan, Michael | page=16 | archive-date=17. 11. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201117213130/https://news.google.com/newspapers?id=xpdKAAAAIBAJ&amp;pg=1428%2C666280 | url-status=live }}&lt;/ref&gt; ali jedan kritičar je već u oktobru 1987. godine izjavio da su prave Zvjezdane staze Sljedeća generacija, a ne filmovi ili originalna serija.&quot;&lt;ref name=&quot;macmillin19871030&quot;&gt;{{cite news | agency=Newspaper Enterprise Association | url=https://news.google.com/newspapers?id=N_QaAAAAIBAJ&amp;pg=5529,6154813 | title=New 'Star Trek' looks promising | work=Bowling Green Daily News | date=30. 10. 1987 | access-date=9. 5. 2011 | author=MacMillin, Guy | location=Bowling Green, Kentucky | page=12 | archive-date=17. 11. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201117213139/https://news.google.com/newspapers?id=N_QaAAAAIBAJ&amp;pg=5529%2C6154813 | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Dok su događaji u većini epizoda prve sezone bili samostalni, mnogi događaji važni za seriju u cjelini dogodili su se tokom ove sezone. Ponavljajući neprijatelj Q predstavljen je u pilotu, vanzemaljac Ferengi je imao svog stražara u &quot;The Last Outpost&quot;, predstavljen je holodek, a istražena je romantična pozadina između [[William T. Riker|Williama Rikera]] i [[Deanna Troi|Deanne Troi]]. &quot;The Naked Now&quot;, jedna od rijetkih epizoda koja je opisivala Roddenberryjevu fascinaciju (kao što se vidi u bibliji serije) seksom u budućnosti, postala je omiljena glumačke ekipe.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Kasnije epizode u sezoni postavile su pozornicu za serijske zaplete. Epizoda &quot;Datalore&quot; predstavila je Dataovog zlog brata blizanca Lorea, koji se još nekoliko puta pojavljivao u epizodama u narednim sezonama. &quot;Coming of Age&quot; bavi se naporima Wesleya Crushera da uđe u Akademiju Zvjezdane flote, a također nagoveštava prijetnju Zvjezdanoj floti s kojom se kasnije suočila u &quot;Zavjeri&quot;. &quot;Heart of Glory&quot; istraživao je Worfov lik, klingonsku kulturu i nelagodno primirje između Federacije i Klingonskog carstva, tri teme koje su imale glavne uloge u kasnijim epizodama. Tasha Yar je napustila emisiju u &quot;Skin of Evil&quot;, postavši prvi lik iz [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]] koji je trajno umro (iako je lik ponovo viđen u dvije kasnije epizode) bilo u seriji ili filmu. Finale sezone, &quot;Neutralna zona&quot;, utvrdilo je prisustvo dva najizdržljivija negativca TNG-a: [[Romulani|Romulana]], koji su se prvi put pojavili nakon [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]], te kroz nagovještaj, [[Borg (Zvjezdane staze)|Borga]].

Premijera je postala prva televizijska epizoda koja je nominovana za [[Nagrada Hugo|nagradu Hugo]] od 1972. Po šest epizoda sezone nominovano je za [[Nagrada Emmy|nagradu Emmy]]. &quot;11001001&quot; je osvojio za izvanrednu montažu zvuka za seriju, &quot;The Big Goodbye&quot; osvojio je za izvanredan dizajn kostima za seriju, a &quot;Conspiracy&quot; je osvojio za izvanredno postignuće u šminkanju za seriju.&lt;ref name=&quot;companion2&quot;/&gt; &quot;The Big Goodbye&quot; je također osvojio nagradu [[Nagrada Peabody|Peabody]], prvi sindicirani program&lt;ref name=&quot;weinstein19880503&quot; /&gt; i jedina epizoda Zvjezdanih staza koja je to uspjela.

Dvije najbolje epizode za Nielsenovu ocjenu bile su &quot;Encounter at Farpoint&quot; sa 15,7 i &quot;Justice&quot; sa 12,7.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.treknation.com/nielsens/tng/season12.shtml|title=[TNG] Season 1–2 Ratings Archive|date=19. 1. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010119055000/http://www.treknation.com/nielsens/tng/season12.shtml|archive-date=19. 1. 2001|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Sezona je trajala od 1987. do 1988. godine.

=== Sezona 2 (1988-1989) ===
Serija je doživjela značajne promjene tokom svoje druge sezone. [[Beverly Crusher]] je na mjestu glavnog medicinskog službenika zamijenila [[Katherine Pulaski]], koju je glumila [[Diana Muldaur]], koja je gostovala u  dvije epizode iz [[Zvjezdane staze: Originalna serija|originalne serije]] Zvjezdanih staza &quot;Return to tomorrow&quot; i &quot;Is There in Truth No Beauty?&quot;. Po prvi put pojavio se brodsko rekreativno područje Ten-Forward i njegov misteriozni barmen/savjetnik [[Guinan]], kojeg glumi [[Whoopi Goldberg]]. Zbog štrajka Saveza pisaca Amerike 1988., broj proizvedenih epizoda smanjen je sa 26 na 22, a početak sezone je odgođen. Zbog štrajka, uvodna epizoda, &quot;The Child&quot;, bila je zasnovana na scenariju koji je prvobitno napisan za Star Trek: Phase II, dok je finale sezone, &quot;Shades of Grey&quot;, bio isječak.

Ipak, druga sezona u cjelini se smatrala značajno boljom od prve.&lt;ref name=&quot;verdict_2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.dvdverdict.com/reviews/startrektngseason2.php|title=DVD Verdict: Star Trek: The Next Generation, Season Two|access-date=19. 2. 2020|archive-date=13. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313114743/http://www.dvdverdict.com/reviews/startrektngseason2.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Koristeći se od Paramountove posvećenosti višegodišnjoj produkciji i bez mrežnih smetnji zbog sindikacije, Roddenberry je pronašao pisce koji bi mogli raditi u skladu s njegovim smjernicama i stvarati dramu iz interakcije glumačke ekipe s ostatkom univerzuma.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Radnje su postale sofisticiranije i počele su miješati dramu sa komičnim dijelovima. Posebnu pohvalu dobio je njegov fokus na razvoj karaktera.&lt;ref name=&quot;verdict_2&quot; /&gt; Izvršni producent [[Maurice Hurley]] izjavio je da je njegov primarni cilj za sezonu bio planiranje i izvođenje sezonskih lukova priče i lukova likova.&lt;ref&gt;{{cite video|title=&quot;Star Trek: The Next Generation Season Two DVD Special Features}}&lt;/ref&gt; Hurley je napisao hvaljenu epizodu &quot;Q Who&quot;, u kojoj se prvi put pojavio [[Borg (Zvjezdane staze)|Borg]] na ekranu. Druga sezona bila je fokusirana na razvoj lika [[Data]], a dvije epizode iz sezone, &quot;Elementary, Dear Data&quot; i &quot;The Measure of a Man&quot;, su ga istaknuto predstavljale.&lt;ref name=&quot;scifi_2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.scifi.com/sfw/screen/sfw8559.html|title=Sci Fi Weekly: Star Trek: The Next Generation—Season Two DVD|access-date=12. 6. 2007|archive-date=12. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012183713/http://www.scifi.com/sfw/screen/sfw8559.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Miles O'Brien]] je također postao istaknutiji lik tokom druge sezone, dok je [[Geordi La Forge]] preuzeo poziciju glavnog inženjera. Klingonska pitanja su nastavljena da se istražuju u epizodama kao što su &quot;Stvar časti&quot; i &quot;Izaslanik&quot;, koje su predstavile Worfovu bivšu ljubavnicu K'Ehleyra.&lt;ref name=&quot;journal_2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dvdjournal.com/quickreviews/s/st-tng.season02.q.shtml|title=The DVD Journal: Star Trek: The Next Generation: Season Two|access-date=12. 6. 2007|archive-date=13. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070613142805/http://www.dvdjournal.com/quickreviews/s/st-tng.season02.q.shtml|url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Pet epizoda druge sezone nominovano je za šest [[Nagrada Emmy|Emmy]] nagrada, a &quot;Q Who&quot; je osvojio za izvanrednu montažu zvuka za seriju i izvanredno miksanje zvuka za dramsku seriju.&lt;ref name=&quot;companion2&quot;/&gt; Sezona je trajala od 1988. do 1989. godine.

Sezona 2 označila je dodatak &quot;Ten Forward&quot; seta u Paramountu, koji se nalazi na Stage 8 u studijima.&lt;ref name=&quot;auto5&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=JCbTA9wMmEAC&amp;q=Star_Trek%3A_The_Next_Generation+ten+forward&amp;pg=PT255|title=Star Trek: The Next Generation 365|first1=Terry J.|last1=Erdmann|first2=Paula M.|last2=Block|date=16. 11. 2012|publisher=ABRAMS|via=Google Books|isbn=9781613124000|access-date=17. 11. 2020|archive-date=17. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117213229/https://books.google.com/books?id=JCbTA9wMmEAC&amp;q=Star_Trek%3A_The_Next_Generation+ten+forward&amp;pg=PT255|url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Set je dizajnirao [[Herman Zimmerman]], a u emisiji je ekipi bila mjesto za opuštanje, druženje, jelo ili piće.&lt;ref name=&quot;auto5&quot; /&gt; Unutra je bio šank koji je gledao na velike prozore, a izvan nje je bilo polje zvijezda, ili uz korištenje specijalnih efekata zelenog ekrana, druge scene.&lt;ref name=&quot;auto5&quot; /&gt;

=== Sezona 3 (1989–1990)===
Prije produkcije treće sezone u ljeto 1989. izvršene su kadrovske promjene. Glavni pisac [[Maurice Hurley]] je otpušten, a [[Michael Piller]] preuzeo je ostatak serije. Kreator i izvršni producent [[Gene Roddenberry]] preuzeo je manje aktivnu ulogu zbog pogoršanja zdravlja. Roddenberry je Pilleru i Bermanu dao poslove izvršnih producenata, i oni su ostali na toj poziciji do kraja serije, pri čemu je Berman nadgledao produkciju u cjelini, a Piller je bio zadužen za kreativnu režiju emisije i sobe za pisanje. McFadden se vratila u glumačku postavu kao Doktor Crusher, zamijenivši Muldaura, koji je ostala gostujuća zvijezda tokom druge sezone. Dodatna promjena je dodavanje fanfara na kraju uvodne špice druge sezone. [[Ronald D. Moore]] pridružio se seriji nakon što je predao spekulatorni scenarij koji je postao epizoda &quot;The Bonding&quot;. Postao je &quot;klingonski guru&quot; franšize,&lt;ref name=&quot;companion2&quot;/&gt; što znači da je napisao većinu epizoda koje se bave Klingonskim carstvom (iako je napisao i neke romulanske priče, kao što je &quot;The Defector&quot;). Scenarista/producent [[Ira Steven Behr]] također se pridružio seriji u trećoj sezoni. Iako je njegov mandat u Sljedećoj generaciji trajao samo godinu dana, kasnije je postao pisac i šou-runer spin-off serije [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|DS9]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.startrek.com/startrek/view/library/creative/bio/69091.html|title=StarTrek.com Biography of Ira Steven Behr|access-date=6. 2.  2010|archive-date=26. 12. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091226223902/http://www.startrek.com/startrek/view/library/creative/bio/69091.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Šest epizoda treće sezone nominovano je za osam [[Nagrada Emmy|Emmyja]]. &quot;Yesterday's Enterprise&quot; je osvojio za izvanrednu montažu zvuka za seriju, a &quot;Sins of the Father&quot; osvojio je za najbolju umjetničku režiju za seriju.&lt;ref name=&quot;companion2&quot;/&gt; Nakon što je kiropraktičar upozorio da glumci riskiraju trajne ozljede skeleta, nove dvodijelne vunene uniforme zamijenile su ekstremno uske uniforme od spandeksa prve dvije sezone.&lt;ref name=&quot;BBC TNG&quot;&gt;[http://bbc.adactio.com/cult/st/interviews/stewart/page14.shtml Is it true that you got back ache from your costume?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181107000837/http://bbc.adactio.com/cult/st/interviews/stewart/page14.shtml |date=7. 11. 2018 }} – BBC's Interview with actor Patrick Stewart (Captain Picard)&lt;/ref&gt; Finale sezone, kritički hvaljena epizoda &quot;The Best of Both Worlds&quot;, bila je epozoda s cliffhangerom koja je završila sezonu, tradicija koja se nastavila u ostatku serije. Sezona je trajala od 1989. do 1990. godine.

=== Sezona 4 (1990–1991)===
[[Brannon Braga]] i [[Jeri Taylor]] pridružili su se seriji u četvrtoj sezoni, koja je  nadmašila je [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalnu seriju]] po dužini serije produkcijom 80. epizode, &quot;Legacy&quot;. Nova vanzemaljska rasa, [[Kardasijanci]], prvi put se pojavila u &quot;The Wounded&quot;. Kasnije su se često pojavljivali u [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|DS9]]. Finale sezone, &quot;Redemption&quot;, bila je 100. epizoda, a glumci i ekipa (uključujući tvorca Genea Roddenberryja) proslavili su historijsku prekretnicu na setu mosta. Snimak ovoga viđen je u specijalu povodom 25. godišnjice [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]] koji su vodili [[William Shatner]] i [[Leonard Nimoy]], a koji je emitovan kasnije tokom godine. Sedam epizoda četvrte sezone nominovano je za osam [[Nagrada Emmy|Emmyja]]. &quot;The Best of Both Worlds, II dio&quot; osvojio je nagradu za izvanrednu montažu zvuka u seriji i za izvanredno miksanje zvuka za seriju.&lt;ref name=&quot;companion2&quot;/&gt; Lik [[Wesley Crusher]] napušta seriju u četvrtoj sezoni i odlazi na Akademiju Zvjezdane flote. &quot;Family&quot; je jedina epizoda Sljedeće generacije kojoj se podaci ne pojavljuju na ekranu. Sezona je trajala od 1990. do 1991. godine.

=== Sezona 5 (1991-1992) ===
Sedma epizoda pete sezone, &quot;Unification&quot;, počela je posvetom kreatoru Zvjezdanih staza [[Gene Roddenberry]]ju (iako je prethodna epizoda, &quot;The Game&quot;, emitovana četiri dana nakon njegove smrti). Rodenberry, iako je nedavno umro, i dalje je bio zaslužan kao izvršni producent do kraja sezone. Glumci i ekipa saznali su za njegovu smrt tokom produkcije &quot;Hero Worship&quot;, kasnije epizode pete sezone. Sedam epizoda pete sezone nominovano je za osam [[Nagrada Emmy|Emmyja]]. &quot;Cost of Living&quot; osvojio je nagradu za Izuzetno individualno postignuće u kostimografiji za seriju i Izuzetno individualno postignuće u šminkanju za seriju, a epizode &quot;A Matter of Time&quot; i &quot;Conundrum&quot; bile su izjednačene za Izuzetno individualno postignuće u specijalnim vizuelnim efektima. Osim toga, &quot;The Inner Light&quot; je postala prva televizijska epizoda još od originalne serije iz 1968. &quot;The City on the Edge of Forever&quot; koja je osvojila [[Hugo nagrada|Hugo]] nagradu za najbolju dramsku prezentaciju. Peta sezona uvela je jaknu za Picarda, koja se povremeno koristila tokom ostatka serije. Garnitura salona za promatranje je izmijenjena uklanjanjem zlatnih modela zvjezdanih brodova preko unutrašnjeg zida i dodatkom rasvjete ispod prozora. Lik [[Ro Laren]] predstavljen je u petoj sezoni. Sezona je trajala od 1991. do 1992. godine.

=== Sezona 6 (1992-1993) ===
Sa snimanjem  [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|DS9]], vrijeme [[Rick Berman|Ricka Bermana]] i [[Michael Piller|Michaela Pillera]] bilo je podijeljeno između Sljedeće generacije i nove serije. Tri epizode šeste sezone nominovane su za nagradu Emmy. &quot;Time's Arrow, Part II dio&quot; osvojio je i za Izuzetno individualno postignuće u dizajnu kostima za seriju i Izuzetno individualno postignuće u friziranju za seriju, a &quot;A Fistful of Datas&quot; za Izuzetno individualno postignuće u miksanju zvuka za dramsku seriju.&lt;ref name=&quot;companion2&quot;/&gt; Epizoda 6. sezone sa najvišom Nielsenovom ocjenom bila je &quot;Relics&quot;, s ocjenom 13,9.&lt;ref name=&quot;archive.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.treknation.com/nielsens/tng/season56.shtml|title=[TNG] Season 5–6 Ratings Archive|date=19. 1. 2001|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20010119060700/http://www.treknation.com/nielsens/tng/season56.shtml|archive-date=19. 1. 2001}}&lt;/ref&gt; U epizodi je prikazan lik iz [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]] [[Montgomery Scott|Scottyja]] kojeg je igrao [[James Doohan]]. Pored toga, NASA-ina astronautkinja [[Mae Jemison]] glumila je poručnika Palmera u &quot;Second Chances&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.citizen-times.com/story/news/local/2016/05/28/q-dr-mae-jemison-first-black-woman-space-astronauts-nasa-star-trek-african-americans-asheville/84971904/|title=A Q&amp;A with astronaut Mae Jemison, first black woman in space|access-date=25. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.biography.com/people/levar-burton-538182?page=1|title=LeVar Burton Biography – Facts, Birthday, Life Story|publisher=[[Biography.com]]|access-date=12. 4.  2013|archive-date=21. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131021035414/http://www.biography.com/people/levar-burton-538182?page=1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Završna epizoda sezone uključuje kameo [[Stephen Hawking|Stephena Hawkinga]] ( &quot;Descent&quot; I dio). Sezona je trajala od 1992. do 1993. godine.

=== Sezona 7 (1993-1994)===
Sedma sezona bila je posljednja za ''Sljedeću generaciju'' i trajala je od 1993. do 1994. Pretposljednja epizoda, &quot;Preemptive Strike&quot;, zaključila je liniju radnje za lik  [[Ro Laren]] i uvela teme koje su nastavljene u [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|DS9]] i i [[Zvjezdane staze: Voyager|Voyageru]]   Finale serije &quot;All Good Things...&quot;, bila je epizoda dvostruke dužine (odvojena u dva dijela za reprize) koja je emitirana u sedmici od 19. maja 1994., ponovno se osvrćući na događaje u pilotu. ''SkyDome'' u [[Toronto|Torontu]] bio je domaćin velikog događaja za finale serije. Hiljade ljudi okupilo se na stadionu kako bi pogledalo posljednju epizodu na stadionskom ''JumboTron''-u. Pet epizoda sedme sezone nominovano je za devet [[Nagrada Emmy|Emmyja]], a serija kao cjelina bila je prva sindicirana televizijska serija nominirana za izvanrednu dramsku seriju. Do danas, ''Sljedeća generacija'' je jedina sindicirana drama koja je nominirana u ovoj kategoriji. &quot;All Good Things...&quot; osvojio je nagradu za Izuzetno individualno postignuće u specijalnim vizuelnim efektima, a &quot;Genesis&quot; je osvojio nagradu za Izuzetno individualno dostignuće u miksanju zvuka za dramsku seriju. &quot;All Good Things...&quot; je također osvojio drugu od dvije [[Hugo nagrada|Hugo]] nagrade u seriji.&lt;ref name=&quot;companion2&quot;/&gt; Epizoda &quot;All Good Things...&quot; je postigla najvišu Nielsenovu ocjenu za cijelu 7. sezonu, sa ocjenom 17,4.&lt;ref name=&quot;archive.org1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.treknation.com/nielsens/tng/season7.shtml|title=[TNG] Season 7 Ratings Archive|date=10. 2. 2001|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20010210044026/http://www.treknation.com/nielsens/tng/season7.shtml|archive-date=10. 2. 2001}}&lt;/ref&gt;
===Naslijeđe===
Iako su glumci imali ugovore na osam sezona,&lt;ref name=&quot;schmuckler19940724&quot; /&gt; Paramount je okončao Sljedeću generaciju nakon sedam, što je razočaralo i zbunilo neke od glumaca, i bila je neobična odluka za uspješnu televizijsku emisiju. Paramount je tada snimio filmove koristeći glumačku ekipu, za koje su vjerovali da bi bili manje uspješni da se serija i dalje prikazivala.&lt;ref name=&quot;svetkey19940506&quot;&gt;{{cite magazine | url=https://ew.com/article/1994/05/06/star-trek-next-generation-readies-last-episode/ | title=''Star Trek: The Next Generation'' readies for last episode | magazine=Entertainment Weekly | date=6. 5. 1994 | access-date=26. 1. 2022 | author=Svetkey, Benjamin | archive-date=5. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111105083034/http://www.ew.com/ew/article/0,,302144,00.html | url-status=live }}&lt;/ref&gt; Osma sezona bi vjerovatno smanjila profitabilnost serije zbog većih plata glumaca i niže cijene po epizodi kada bi se prodavala kao strip program.&lt;ref name=&quot;schmuckler19940724&quot; /&gt;

Snažna gledanost serije nastavila se do kraja; finale serije iz 1994. je rangirano kao drugo među svim emisijama te sedmice, između hitova Home Improvement i [[Seinfeld]],&lt;ref name=&quot;schmuckler19940724&quot;&gt;{{cite news | url=https://www.nytimes.com/1994/07/24/arts/television-profits-reruns-and-the-end-of-next-generation.html?pagewanted=all | title=Profits, Reruns and the End of 'Next Generation' | work=The New York Times | date=24. 7. 1994 | access-date=24. 5. 2011 | author=Schmuckler, Eric | archive-date=19. 12. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20131219175540/http://www.nytimes.com/1994/07/24/arts/television-profits-reruns-and-the-end-of-next-generation.html?pagewanted=all | url-status=live }}&lt;/ref&gt; i gledalo ga je preko 30 miliona gledalaca.&lt;ref name=generations/&gt; Sljedeća generacija je bila najgledanija serija [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], sa najvećom publikom od 11,5 miliona tokom svoje pete sezone prije lansiranja [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|DS9]]. Između 1988. i 1992. godine prikupio je pola miliona do milion dodatnih gledalaca godišnje.&lt;ref name=&quot;trektoday.com1&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Star Trek: The Next Generation}}

{{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}}
{{Zvjezdane staze}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze]]
[[Kategorija:Američke TV-serije]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1987.]]
[[Kategorija:Američke TV-serije iz 1980-ih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 1980-ih]]
[[Kategorija:Američke avanturističke serije]]
[[Kategorija:Američke naučnofantastične serije iz 1980-ih]]
[[Kategorija:Serije mreže CBS]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]</text>
      <sha1>nyq8e4n0xrqnj4otfnksdah79w6kbsl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7218</id>
    <revision>
      <id>3901332</id>
      <parentid>3898853</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T07:44:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34905" sha1="aw08uvdl6oo4vnabp8q4oc7ggfegz8x" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometno takmičenje
| naziv                = Svjetsko prvenstvo u nogometu
| logo                 = FIFA World Cup wordmark.svg
| tekst                =
| osnovano             = 1930.
| ukinuto              =
| regija               =
| broj ekipa           = 32
| trenutni šampioni    = {{NOG|ARG}} &lt;small&gt;(3. titula)&lt;/small&gt;
| najuspješniji klub   = {{NOG|BRA}} &lt;small&gt;(5 titula)&lt;/small&gt;
| emiteri              =
| moto                 =
| internet stranica    = {{url|https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup|fifa.com/worldcup}}
| trenutno             = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|SP 2026.]]
}}
{{Infokutija
| tijeloklasa = hlist
| zaglavlje1  = Prvenstva
| podaci2     =
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|2026]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2034.|2034]].
}}
[[Datoteka:World cup countries best results and hosts blank.PNG|thumb|desno|upright=2|Države učesnice SP i njihovi najbolji rezultati]]
'''Svjetsko prvenstvo u nogometu''' (poznato i kao '''Mundijal''') održava se svake četvrte godine. Do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetskog prvenstva 2022.]] na turniru su učestvovale 32 reprezentacije, od kojih su najbrojnije ekipe iz [[Evropa|Evrope]], zatim iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]], [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] s [[Karipska ostrva|Karibima]] te iz [[Okeanija|Okeanije]].

Prvo Svjetsko prvenstvo održano je 1930. u [[Urugvaj]]u, a pobijedila je [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|domaća ekipa]], porazivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] sa 4–2. Osoba koja je najzaslužnija za pokretanje svjetskog prvenstva u nogometu je francuz [[Jules Rimet]]. Po njemu je 1950. nazvana titula koja se tada dodijeljivala pobjedniku; Kup &quot;Jules Rimet&quot; - zlatni pehar težine 1,8 kilograma, izrađen od čistog zlata. [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] je 1970. kao trostruki osvajač dobio taj trofej u trajno vlasništvo, ali su ga imali samo do 1983. kada je ukraden i do danas nije pronađen&lt;ref name=&quot;Historijat Svjetskih prvenstava, avaz.ba&quot;&gt;[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/historijat-svjetskih-prvenstava ''Historijat Svjetskih prvenstava, avaz.ba'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 31. 5. 2014.&lt;/ref&gt;.
Godine 1971. predstavljen je novi pehar, napravljen od 18 karatnog [[zlato|zlata]]. Ovaj pehar visine 36&amp;nbsp;cm i težine 5&amp;nbsp;kg, djelo italijanskog dizajnera [[Silvio Gazzanini|Silvia Gazzaninija]], procijenjen je na više od 10 miliona dolara. Pobjednik svakog svjetskog prvenstva dobija u trajno vlasništvo identičnu pozlaćenu repliku, čija izrada košta približno 50.000 [[Američki dolar|dolara]].

== Pobjednici SP kroz historiju ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:100%&quot;
|-
!colspan=13|''Pobjednici SP''
|-
! rowspan=2 width=4.9%|Godina
! rowspan=2 width=9.9%|Domaćin
! rowspan=&quot;24&quot; style=&quot;width:0.1%; background:#fff;&quot;|
! colspan=3 width=40%|Finale
! rowspan=&quot;24&quot; style=&quot;width:0.1%; background:#fff;&quot;|
! colspan=3 width=40%|Utakmica za Treće mjesto
! rowspan=&quot;24&quot; style=&quot;width:0.1%; background:#fff;&quot;|
! rowspan=2 width=4.9%|Broj ekipa
|-
!width=15%|Pobjednik
!width=10%|Rezultat
!width=15%|Finalista
!width=15%|Treće mjesto
!width=10%|Rezultat
!width=15%|Četvrto mjesto
|-
|1930. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]&lt;br /&gt;[[Urugvaj]]
|'''[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]'''
|'''4–2'''
|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
|[[Datoteka:US flag 48 stars.svg|border|35px|link=Sjedinjene Američke Države]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]
|{{Napomena|Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] nije igrana utakmica za treće mjesto; [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjene Američke Države]] i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] su izgubili u polufinalu. [[FIFA]] je treće mjesto dodijelila [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjenim Američkim Državama]] uzimajući u obzir sveukupne rezultate na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]]&lt;ref name=&quot;Svjetsko prvenstvo 1930, FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html ''Svjetsko prvenstvo 1930, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.&lt;/ref&gt; }}
|[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|border|35px|link=Kraljevina Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
|13
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|1934. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|35px|link=Italija]]&lt;br /&gt;[[Italija]]
|'''[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|35px|link=Italija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
|'''2–1'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[produžeci]])&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|35px|link=Čehoslovačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|[[Datoteka:Flag of German Reich (1933–1935).svg|border|35px|link=Treći rajh]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''3–2'''
|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|35px|link=Austrija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]
|16
|-
|1938. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]&lt;br /&gt;[[Francuska]]
|'''[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|35px|link=Italija]]&lt;br /&gt;[[Italija]]'''
|'''4–2'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946; 3-2 aspect ratio).svg|border|35px|link=Mađarska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|'''4–2'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|16/15
{{Napomena|[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] se povukla sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|SP 1938.]] kao rezultat [[Anschluss|ujedinjenja]] sa Njemačkom: neki austrijski nogometaši su se naknadno pridružili njemačkom timu, ostavljajući turnir sa 15 timova.}}
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|1950. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Brazil]]
|'''[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]'''
|{{Napomena|naziv=sl|Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] nije bilo igrano ''službeno'' finale. Konačan poredak osvajača medalja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] odlučilo je takmičenje u grupi koje je sačinjavalo četiri ekipe ([[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]], [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]], [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]) igrajući mini turnir gdje je svaka reprezentacija igrala sa ostale tri reprezentacije. Sasvim slučajno, pitanje pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] odlučeno je u posljednjem kolu gdje su se susreli [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] te se ''de facto'' ta utakmica smatra finalnom utakmicom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] Isti primjer je bio i u utakmici za treće mjesto gdje je pobjeda [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedske]] nad [[Nogometna reprezentacija Španije|Španijom]] donijela bronzanu medalju.&lt;ref name=&quot;FIFA World Cup™ Finals since 1930, FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf ''FIFA World Cup™ Finals since 1930, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html ''Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.&lt;/ref&gt;}}
|[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|{{Napomena|naziv=sl}}
|[[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|border|35px|link=Španija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]
|16/13
{{Napomena|Samo 13 ekipa je igralo na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]]&lt;ref name=&quot;Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html ''Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.&lt;/ref&gt; 16 ekipa je bilo kvalificiranih za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] su se povukle sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] prije izvlačenja grupa. [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] je pozvana kao zamjena. Međutim, nakon izvlačenja takmičarskih grupa [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] i [[Nogometna reprezentacija Indije|Indija]] su se povukle sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]]}}
|-
|1954. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|35px|link=Švicarska]]&lt;br /&gt;[[Švicarska]]
|'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
|'''3–2'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary (1949-1956).svg|border|35px|link=Mađarska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|35px|link=Austrija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]
|'''3–1'''
|[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]
|16
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|1958. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]&lt;br /&gt;[[Švedska]]
|'''[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
|'''5–2'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''6–3'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|16
|-
|1962. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|35px|link=Čile]]&lt;br /&gt;[[Čile]]
|'''[[Datoteka:Flag of Brazil (1960-1968).svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
|'''3–1'''
|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|35px|link=Čehoslovačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|[[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|35px|link=Čile]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]]
|'''1–0'''
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|35px|link=Socijalistička federativna republika Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
|16
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|1966. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]&lt;br /&gt;[[Engleska]]
|'''[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]'''
|'''4–2'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(produžeci)&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|35px|link=Portugal]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]
|'''2–1'''
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|border|35px|link=Savez sovjetskih socijalističkih republika]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|16
|-
|1970. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|35px|link=Meksiko]]&lt;br /&gt;[[Meksiko]]
|'''[[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
|'''4–1'''
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|'''1–0'''
|[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]
|16
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|1974. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Zapadna Njemačka]]
|'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
|'''2–1'''
|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|35px|link=Poljska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''1–0'''
|[[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|16
|-
|1978. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]&lt;br /&gt;[[Argentina]]
|'''[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''
|'''3–1'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(produžeci)&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|[[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|'''2–1'''
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|16
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|1982. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|35px|link=Španija]]&lt;br /&gt;[[Španija]]
|'''[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
|'''3–1'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|35px|link=Poljska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''3–2'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|24
|-
|1986. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|35px|link=Meksiko]]&lt;br /&gt;[[Meksiko]]
|'''[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''
|'''3–2'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''4–2'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(produžeci)&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|35px|link=Belgija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
|24
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|1990. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]&lt;br /&gt;[[Italija]]
|'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
|'''1–0'''
|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''2–1'''
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|24
|-
|1994. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|35px|link=Sjedinjene Američke Države]]&lt;br /&gt;[[SAD]]
|'''[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
|'''0–0'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(3–2 [[jedanaesterac|pen.]])&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|'''4–0'''
|[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|35px|link=Bugarska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|24
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|1998. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]&lt;br /&gt;[[Francuska]]
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''3–0'''
|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|35px|link=Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''2–1'''
|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|32
|-
|2002. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|35px|link=Južna Koreja]]&lt;br /&gt;[[Južna Koreja|J. Koreja]]&lt;br /&gt; &amp; [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|35px|link=Japan]]&lt;br /&gt;[[Japan]]
|'''[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
|'''2–0'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|35px|link=Turska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]
|'''3–2'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|35px|link=Južna Koreja]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|32
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|2006. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Njemačka]]
|'''[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
|'''1–1'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(5–3 pen.)&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''3–1'''
|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|35px|link=Portugal]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]
|32
|-
|2010. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|35px|link=Južnoafrička Republika]]&lt;br /&gt;[[Južnoafrička Republika]]
|'''[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|35px|link=Španija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]'''
|'''1–0'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(produžeci)&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''3–2'''
|[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]
|32
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|2014. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Brazil]]
|'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''
|'''1–0'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(produžeci)&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''3–0'''
|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|32
|-
|2018. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|granica|35x35piksel]]&lt;br /&gt;[[Rusija]]
|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|'''Francuska''']]
|'''4–2'''
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|35px|link=Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|35px|link=Belgija]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
|'''2–0'''
|'''[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]&lt;br /&gt;'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|32
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|2022. &lt;br /&gt; ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Opširnije]]''
|[[Datoteka:Flag of Qatar.svg|granica|35x35piksel]]&lt;br /&gt;[[Katar]]
|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]&lt;br /&gt;'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''
|'''3–3'''&lt;br/&gt;{{small|(produžeci)}}&lt;br/&gt;{{small|(4–2 pen.)}}
|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|35px|link=Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''2–1'''
|'''[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|35px|link=Maroko]]&lt;br /&gt;'''[[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]]
|32
|}

=== Napomene ===
{{napspisak}}

== Statistike Svjetskih prvenstava ==
=== Gledaoci ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 85%;&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |SP!!Ukupno gledaoca&lt;ref name=&quot;FIFA World Cup™ competition records , FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/30/fs-301_01a_fwc-stats.pdf ''FIFA World Cup™ competition records , FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412114256/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/30/fs-301_01a_fwc-stats.pdf |date=12. 4. 2019 }}; pristupljeno: 1. 6. 2014.&lt;/ref&gt;!!Odigrano utakmica!!Prosjek gledaoca
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !!
|-
|{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930.]]|| 590.549 ||18|| 32.808
|-
|{{ZD|ITA|1861}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934.]]|| 363.000 ||17|| 21.353
|-
|{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938.]]|| 375.700 ||18|| 20.872
|-
|{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950.]]|| 1.045.246 ||22|| 47.511
|-
|{{ZD|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954.]]|| 768.607 ||26|| 29.562
|-
|{{ZD|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]]|| 819.810 ||35|| 23.423
|-
|{{ZD|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962.]]|| 893.172 ||32|| 27.912
|-
|{{ZD|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966.]]|| 1.563.135 ||32|| 48.848
|-
|{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970.]]|| 1.603.975 ||32|| 50.124
|-
|{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974.]]|| 1.865.753 ||38|| 49.099
|-
|{{ZD|ARG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978.]]|| 1.545.791 ||38|| 40.679
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]]|| 2.109.723 ||52|| 40.572
|-
|{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986.]]|| 2.394.031 ||52|| 46.039
|-
|{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]|| 2.516.215 ||52|| 48.389
|-
|{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994.]]||3.587.538 ||52||68.991
|-
|{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]]|| 2.785.100 ||64|| 43.517
|-
|{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]]|| 2.705.197 ||64|| 42.269
|-
|{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]]|| 3.359.439 ||64|| 52.491
|-
|{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]]|| 3.178.856 ||64|| 49.670
|-
|{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]|| 3.429.873 || 64 || 53.592
|-
|{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]|| 3.031.768 || 64 || 47.371
|-
|{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]]|| 3.404.252 || 64 || 53.191
|}

=== Osvajači ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Rang
!Reprezentacija
!Broj titula
|-
|1.
|align=left|{{NOG|BRA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]])
|5
|-
|rowspan=2|2.
|align=left|{{NOG|ITA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]])
|rowspan=2|4
|-
|align=left|{{NOG|NJE}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]])
|-
|4.
|align=left|{{NOG|ARG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]])
|3
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |5.
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|FRA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]])
|rowspan=2|2
|-
|align=left|{{NOG|URU}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]])
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |7.
|align=left|{{NOG|ENG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]])
| rowspan=&quot;2&quot; |1
|-
|align=left|{{NOG|ŠPA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]])
|}

=== Reprezentacije učesnice SP ===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!|#
!|Reprezentacija
!|Br. nastupa na SP
|-
|1.
|align=left|{{NOG|BRA}}
|22
|-
|2.
|align=left|{{NOG|NJE}}
|20
|-
|3.
|align=left|{{NOG|ARG}}, {{NOG|ITA}}
|18
|-
|4.
|align=left|{{NOG|MEX}}
|17
|-
|5.
|align=left|{{NOG|ENG}}, {{NOG|FRA}}, {{NOG|ŠPA}}
|16
|-
|6.
|align=left|{{NOG|BEL}}, {{NOG|URU}}
|14
|-
|7.
|align=left|{{NOG|ŠVE}}, {{NOG|ŠVI}}
|12
|-
|8.
|align=left|{{NOG|JKO}}, {{NOG|NIZ}}, {{NOG|SAD}}
|11
|-
|9.
|align=left|{{NOG|ČIL}}, {{NOG|MAĐ}}, {{NOG|POLJ}}
|9
|-
|10.
|align=left|{{NOG|ČSSR}}, {{NOG|JUG}}, {{NOG|KAM}}, {{NOG|PAR}}, {{NOG|POR}}, {{NOG|ŠKO}}
|8
|-
|11.
|align=left|{{NOG|AUT}}, {{NOG|BUG}}, {{NOG|JAP}}, {{NOG|RUM}}, {{NOG|SSSR}}
|7
|-
|12.
|align=left|{{NOG|AUS}}, {{NOG|DAN}}, {{NOG|HRV}}, {{NOG|IRN}}, {{NOG|KOL}}, {{NOG|KOS}}, {{NOG|MAR}}, {{NOG|NGA}}, {{NOG|SAU}}, {{NOG|TUN}}
|6
|-
|13.
|align=left|{{NOG|PER}}
|5
|-
|14.
|align=left|{{NOG|ALŽ}}, {{NOG|EKV}}, {{NOG|GAN}}, {{NOG|RUS}}
|4
|-
|15.
|align=left|{{NOG|BOL}}, {{NOG|EGI}}, {{NOG|GRČ}}, {{NOG|HON}}, {{NOG|IRS}}, {{NOG|JAR}}, {{NOG|NOR}}, {{NOG|OBS}}, {{NOG|SEN}}, {{NOG|SJI}}, {{NOG|SRB}}
|3
|-
|16.
|align=left|{{NOG|SALV}}, {{NOG|KAN}}, {{NOG|NZL}}, {{NOG|SJKOR}}, {{NOG|SLO}}, {{NOG|SCG}}, {{NOG|TUR}}, {{NOG|WAL}}
|2
|-
|17.
|align=left|{{NOG|KUB}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]), {{NOG|INDN}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]), {{NOG|IZR}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]]), {{NOG|DR KONGO}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]), {{NOG|DRNJ}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]), {{NOG|HAI}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]), {{NOG|KUV}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]), {{NOG|IRK}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]), {{NOG|UAE}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]), {{NOG|JAM}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]), {{NOG|KIN}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]), {{NOG|ANG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|TOG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|TRI}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|UKR}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|ČEŠ}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|SLK}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]), {{NOG|BIH}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]), {{NOG|ISL}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]), {{NOG|PAN}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]), {{NOG|KAT}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]])
|1
|-
|}

=== Lista strijelaca ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=5%|Rang
!width=5%|Rep.
!width=10%|Nogometaš
!width=10%|Dati golovi&lt;ref name=&quot;World Cup List of Top Goal Scorers, topendsports.com&quot;&gt;[http://www.topendsports.com/events/worldcupsoccer/goal-scorers-total.htm ''World Cup List of Top Goal Scorers, topendsports.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;World Cup Top Scorers, worldsoccer.about.com&quot;&gt;[http://worldsoccer.about.com/od/internationals/tp/World-Cup-Top-Scorers.htm ''World Cup Top Scorers, worldsoccer.about.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140713080435/http://worldsoccer.about.com/od/internationals/tp/World-Cup-Top-Scorers.htm |date=13. 7. 2014 }}; pristupljeno: 1. 6. 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The World Cup's top 100 footballers: by nationality, goals scored and votes, theguardian.com&quot;&gt;[http://www.theguardian.com/news/datablog/2014/may/29/the-world-cups-top-100-footballers-by-nationality-goals-scored-and-votes ''The World Cup's top 100 footballers: by nationality, goals scored and votes, theguardian.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;With the World Cup just 10 weeks away, Goal.com runs down the Top 10 finals goalscorers of all time…, goal.com&quot;&gt;[http://www.goal.com/en/news/2377/top-10/2010/03/23/1845772/top-10-world-cup-goalscorers-of-all-time ''With the World Cup just 10 weeks away, Goal.com runs down the Top 10 finals goalscorers of all time…, goal.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.&lt;/ref&gt;
!width=10%|Odigrao utakmica
!width=10%|Prosjek golova
!width=20%|Nastupi na SP
|-
|1.
|{{ZD|NJE}}
|align=left|[[Miroslav Klose]]
|16
|24
|0,67
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
|-
|2.
|{{ZD|BRA}}
|align=left|[[Ronaldo]]
|15
|19
|0,79
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]]
|-
|3.
|{{ZD|NJE}}
|align=left|[[Gerd Müller]]
|14
|13
|1,08
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974.]]
|-
|rowspan=2|4.
|{{ZD|FRA}}
|align=left|[[Just Fontaine]]
|rowspan=2|13
|6
|2,17
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]]
|-
|{{ZD|ARG}}
|align=left|[[Lionel Messi]]
|26
|0,50
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]]
|-
|rowspan=2|6.
|{{ZD|BRA}}
|align=left|[[Pelé]]
|rowspan=2|12
|14
|0,86
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970.]]
|-
|{{ZD|FRA}}
|align=left|[[Kylian Mbappé]]
|14
|0,86
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]]
|-
|rowspan=2|8.
|{{ZD|MAĐ}}
|align=left|[[Sandor Kocsis]]
|rowspan=2|11
|5
|2,20
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954.]]
|-
|{{ZD|NJE}}
|align=left|[[Jürgen Klinsmann]]
|17
|0,65
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]]
|-
|rowspan=6|10.
|{{ZD|NJE}}
|align=left|[[Helmut Rahn]]
|rowspan=6|10
|10
|1,00
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]]
|-
|{{ZD|ARG}}
|align=left|[[Gabriel Batistuta]]
|12
|0,83
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]]
|-
|{{ZD|ENG}}
|align=left|[[Gary Lineker]]
|12
|0,83
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]
|-
|{{ZD|PER}}
|align=left|[[Teofilo Cubillas]]
|13
|0,77
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]]
|-
|{{ZD|NJE}}
|align=left|[[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]]
|19
|0,53
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]]
|-
|{{ZD|POLJ}}
|align=left|[[Grzegorz Lato]]
|20
|0,50
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FIFA World Cup}}
* [http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Svjetsko prvenstvo u nogometu na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209151223/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=9. 2. 2014 }}
* [http://www.rsssf.com/tablesw/worldcup.html Svjetsko prvenstvo u nogometu] na rsssf.com

{{Svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{FIFA}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu|*]]
[[Kategorija:FIFA takmičenja]]
[[Kategorija:Svjetska prvenstva|Nogomet]]</text>
      <sha1>aw08uvdl6oo4vnabp8q4oc7ggfegz8x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Zatraženi članci</title>
    <ns>4</ns>
    <id>9976</id>
    <revision>
      <id>3901296</id>
      <parentid>3900221</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:56:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ZH088</username>
        <id>183108</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3901296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7933" sha1="70b9i2aljsa90yzntyrfyf7gna8ckj6" xml:space="preserve">Hamzić Mirza Akademski slikar-grafičar{{Korisno|WP:ZČ}}
Na ovoj stranici možete da postavite zahtjeve da se određeni članci napišu. Molimo da pretražite Wikipediju prije nego postavite zahtjev za novi članak da bi izbjegli dupliciranje postojećeg koji ima malo drugačije ime ili je njegov naslov napisan na drugačiji način a koji se može proširiti umjesto dodavanja novog članka.

== Vitalni članci koji nedostaju ==
*[[Kosa crta]] ([[:en:Slash (punctuation)|en]]), ([[:hr:Kosa crta|hr]])
*[[Kompleksnost]] / [[Složenost]] ([[:en:Complexity|en]])

== Trenutni zahtjevi ==
*[[Ankaray]] [[:es:Ankaray|(es)]]
*[[Ay çöreği]] [[:es:Ay çöreği|(es)]]
*[[Çörek]] [[:tr:Çörek|(tr)]]
*[[Carmine Crocco]] [[:en:Carmine Crocco|(en)]], [[:it:Carmine Crocco|(it)]]
*[[Giovanni Passannante]] [[:fr:Giovanni Passannante|(fr)]], [[:it:Giovanni Passannante|(it)]]
*[[Young Corbett III]] [[:en:Young Corbett III|(en)]], [[:it:Young Corbett III|(it)]], [[:pl:Young Corbett III|(pl)]]
*[[Leonardo De Lorenzo]] [[:de:Leonardo De Lorenzo|(de)]], [[:en:Leonardo De Lorenzo|(en)]], [[:es:Leonardo De Lorenzo|(es)]], [[:fr:Leonardo De Lorenzo|(fr)]] [[:it:Leonardo De Lorenzo|(it)]]
*[[Andrej Kolkutin]] [[:de:Andrei Kolkoutine|(de)]],[[:en:Andrei Kolkoutine|(en)]],[[:es:Andréi Kolkoutin|(es)]],[[:fr:Andrei Kolkoutine|(fr)]]
*[[Arhitektura Sarajeva]]
*[[Asim Bajrić]]
*[[Bullet for My Valentine]] ([[:en:Bullet for My Valentine|(en)]])
*[[Carl Nielsen]] ([[:en:Carl Nielsen|en]]), ([[:de:Carl Nielsen|de]]), ([[:fr:Carl Nielsen|fr]]), ([[:da:Carl Nielsen|da]])
*[[Iskra (časopis)]]
*[[Cem Kızıltuğ]] ([[:de:Cem_Kızıltuğ|de]]) ([[:en:Cem_Kızıltuğ|en]]) ([[:fr:Cem_Kızıltuğ|fr]]) ([[:tr:Cem_Kızıltuğ|tr]])
*[[Cvetelina Grahić]] ([[:bg:Цветелина Грахич|bg]])
*[[Dedždžal]] [[:en:Masih_ad-Dajjal|(en)]],[[:de:Dajjal|(de)]]
*[[Država i nacija po Anti Starčeviću]]
*[[Državne zajednice]]
*[[Dumitru Găleșanu]] [[:en:Dumitru Găleșanu III|(en)]], [[:ro:Dumitru Găleșanu|(ro)]], [[:it:Dumitru Găleșanu|(it)]]
*[[Glineni ratnici]] ([[:en:Terracotta Army|en]])
*[[Izborni i stranački sistemi]] [[:en:Voting_system|(en)]], [[:de:Wahlsystem|(de)]]
*[[Junuz Kečo]]
*[[Kamenje Stennessa]] ([[:en:Standing Stones of Stenness|en]])
*[[La Venta]] ([[:en:La Venta|en]])
*[[Lapidarni spomenici Bosne i Huma]]
*[[Latentna toplota]] [[:de:Latente_Wärme|(de)]], [[:en:Latent_heat|(en)]]
*[[Mackenzie Davis]] [[:de:Mackenzie Davis|(de)]], [[:en:Mackenzie Davis|(en)]]
*[[Magnetoskopi]]
*[[Martov]]
*[[Mile Devrnja]] ([[:cs:Mile Devrnja|cs]])
*[[Modular Audio Recognition Framework]] / [[MARF]] ([[:en:Modular Audio Recognition Framework|(en)]],[[:simple:Modular Audio Recognition Framework|(simple)]],[[:de:Modular Audio Recognition Framework|(de)]],[[:vi:Modular Audio Recognition Framework|(vi)]],[[:ru:Modular Audio Recognition Framework|(ru)]],[[:bg:Modular Audio Recognition Framework|(bg)]],[[:pl:Modular Audio Recognition Framework|(pl)]],[[:uk:Modular Audio Recognition Framework|(uk)]],[[:zh:Modular Audio Recognition Framework|(zh)]],[[:es:Modular Audio Recognition Framework|(es)]],[[:pt:Modular Audio Recognition Framework|(pt)]])
*[[Nahotka]] ([[:en:Nakhodka|(en)]], [[:de:Nakhodka|(de)]], [[:ru:Находка (город)|(ru)]]
*[[Narodni suverenitet]] [[:de:Volkssouveränität|(de)]], [[:en:Popular_sovereignty|(en)]])
*[[Neomura]] [[:en:Neomura|(en)]]
*[[Nonsens]] [[:de:Nonsens|(de)]]
*[[NSK - Neue Slowenische Kunst]]  [[:de:Neue_Slowenische_Kunst|(de)]]
*[[Operativni sistemi koji rade na &quot;Sunovim&quot; serverima]]
*[[Palenque]] ([[:en:Palenque|en]])
*[[Pčelinji otrov]] [[:en:Apitoxin|(en)]],[[:de:Bienengift|(de)]]
*[[Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća]]
*[[Plehov]]
*[[Podno grijanje]]  [[:de:Fußbodenheizung|(de)]], [[:en:Underfloor_heating|(en)]], [[:hr:Podno_grijanje|(hr)]]
*[[Poređenje Wi-Fi i WiMax mreža]]
*[[Portishead]] [[:en:Portishead_(band)|(en)]],[[:de:Portishead|(de)]]
*[[Privatizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*[[Renju]]
*[[Sakib Pozderac]]
*[[Saraṇa Bhikkhu]] ([[:es:Saraṇa Bhikkhu|es]])
*[[Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije]]
*[[Temelji državne vlasti]]
*[[Teretana]] [[:de:Fitnessstudio|(de)]], [[:en:Health_club|(en)]]
*[[Termocentrala]] [[:de:Wärmekraftwerk|(de)]], [[:en:Thermal_power_station|(en)]], [[:hr:Termoelektrane|(hr)]], [[:sr:Термоелектрана|(sr)]]
*[[Toplotna cijev]] [[:de:Wärmerohr|(de)]], [[:en:Heatpipe|(en)]]
*[[Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK)]][[:hr:Univerzalna decimalna klasifikacija|(hr)]]
*[[Unski lađari]], [[Bosanska Krupa#Programske aktivnosti tokom godine|nešto infomacija]]
*[[Uspostavljanje austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini]]
*[[Vedrana Seksan]]
*[[Vincent Valentine]] [[:en:Vincent Valentine|(en)]]
*[[Jeff Gordon]] ([[:de:Jeff Gordon|de]]), ([[:en:Jeff Gordon|en]]), ([[:es:Jeff Gordon|es]]), ([[:fr:Jeff Gordon|fr]]), ([[:id:Jeff Gordon|id]]), ([[:pt:Jeff Gordon|pt]])
*[[QGIS]] ([[:de:QGIS|de]], [[:en:QGIS|en]])
*[[Ivan Kušan]]
*[[Elizabeth Olsen]] ([[:de:Elizabeth Olsen|de]]), ([[:en:Elizabeth Olsen|en]]), ([[:es:Elizabeth Olsen|es]]), ([[:fr:Elizabeth Olsen|fr]]), ([[:pt:Elizabeth Olsen|pt]])
*[[Mode Gakuen Cocoon Tower]] ([[:en:Mode Gakuen Cocoon Tower|en]])
*[[Haruka Yoshimura]] ([[:en:Haruka Yoshimura|en]])
*[[Ayaka Nanase]] ([[:en:Ayaka Nanase|en]])
*[[Associated Press]] ([[:en:Associated Press|en]])
*[[Playboy]] ([[:en:Playboy|en]])

=== Hemija ===
*[[Malonska kiselina]] ([[:en:Malonic acid|en]])
*[[Metilmalonska kiselina]] ([[:en:Methylmalonic acid|en]])

=== Računarske igre ===
*[[Age of Empires]] ([[:en:Age of Empires (video game)|en]])
*[[Amnesia: The Dark Descent]] ([[:en:Amnesia: The Dark Descent|en]])
*[[Baldur's Gate]] ([[:en:Baldur's Gate|en]])
*[[Call of Duty (igra)]] ([[:en:Call of Duty (video game)|en]])
*[[F.E.A.R.]] ([[:en:F.E.A.R.|en]])
*[[Fahrenheit (igra)]] ([[:en:Fahrenheit (2005 video game)|en]])
*[[Fallout (igra)]] ([[:en:Fallout (video game)|en]])
*[[Gothic (igra)]] ([[:en:Gothic (video game)|en]])
*[[Grand Theft Auto V]] ([[:en:Grand Theft Auto V|en]])
*[[Guitar Hero (igra)]] ([[:en:Guitar Hero (video game)|en]])
*[[Half-Life (igra)]] ([[:en:Half-Life (video game)|en]])
*[[Hearts of Iron]] ([[:en:Hearts of Iron|en]])
*[[Heroes of Might and Magic III]] ([[:en:Heroes of Might and Magic III|en]])
*[[Jazz Jackrabbit 2]] ([[:en:Jazz Jackrabbit 2|en]])
*[[Just Cause]] ([[:en:Just Cause (video game)|en]])
*[[Mafia (igra)]] ([[:en:Mafia (video game)|en]])
*[[Midtown Madness]] ([[:en:Midtown Madness|en]])
*[[Pac-Man]] ([[:en:Pac-Man|en]])
*[[Pong]] ([[:en:Pong|en]])
*[[Prince of Persia (igra 1989)]] ([[:en:Prince of Persia (1989 video game)|en]])
*[[Rayman 3: Hoodlum Havoc]] ([[:en:Rayman 3: Hoodlum Havoc|en]])
*[[Red Dead Redemption]] ([[:en:Red Dead Redemption|en]])
*[[S.T.A.L.K.E.R.: Shadow of Chernobyl]] ([[:en:S.T.A.L.K.E.R.: Shadow of Chernobyl|en]])
*[[The Witcher]] ([[:en:The Witcher (video game)|en]])
*[[World of Tanks]] ([[:en:World of Tanks|en]])
=== Serija igara ===
*[[Assassin's Creed]] ([[:en:Assassin's Creed|en]])
*[[Call of Duty]] ([[:en:Call of Duty|en]])
*[[Devil May Cry]] ([[:en:Devil May Cry|en]])
*[[Grand Theft Auto (serija)]] ([[:en:Grand Theft Auto (series)|en]])
*[[Mass Effect]] ([[:en:Mass Effect|en]])
*[[Need for Speed]] ([[:en:Need for Speed|en]])
*[[Rayman]] ([[:en:Rayman|en]])
*[[StarCraft]] ([[:en:StarCraft|en]])
*[[The Elder Scrolls]] ([[:en:The Elder Scrolls|en]])
*[[Warcraft]] ([[:en:Warcraft|en]])
*[[Worms (serija)]] ([[:en:Worms (series)|en]])

=== Spomenici u BiH === 
*[[Tvrđava Fortica (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Fortica (Podveležje)|hr]]) 
*[[Tvrđava Mali grad (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Mali grad (Podveležje)|hr]])
*[[Tvrđava Guberača]] ([[:hr:Tvrđava Guberača|hr]]) 
*[[Tvrđava Sveta gora (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Sveta gora (Podveležje)|hr]]) 

=== Muzika ===
*[[Pauk (grupa)]], novi val, post-punk</text>
      <sha1>70b9i2aljsa90yzntyrfyf7gna8ckj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Versajski sporazum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14132</id>
    <revision>
      <id>3901445</id>
      <parentid>3886974</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:40:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57216" sha1="ofj0iwtpeypvq0h1l501hv6060b479f" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Versajski sporazum
| puno_ime                = Mirovni sporazum između savezničkih i udruženih sila i Njemačke
| slika                   = Treaty of Versailles, English version.jpg
| veličina_slike          = 220px
| alt                     = &lt;!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --&gt;
| opis_slike              = &lt;!-- Example caption for either image style --&gt;
| vrsta                   = Mirovni sporazum
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1919|6|28}}
| mjesto_potpis           = [[Galerija ogledala]], [[Versajski dvorac]], [[Pariz]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|1920|1|10}}
| uslov_aktivacije        = Ratifikacija od strane Njemačke i tri Glavne savezničke i pridružene sile&lt;ref name=&quot;Signatures and Protocol&quot; group=n.&gt;[[s:Treaty of Versailles/Protocol|Signatures and Protocol]]&lt;/ref&gt;
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| strane                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = [[Francuska]]
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = [[Francuski]] i [[Engleski jezik|engleski]]
| jezici                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| wikizvor                = &lt;!-- OR: --&gt;
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
[[Datoteka:Council_of_Four_Versailles.jpg|mini|desno|Versajski mir]]
[[Datoteka:The signing of the peace treaty of Versailles.webm|mini|thumbtime=5|Potpisivanje Versajskog sporazuma]]
{{For|ostale mirovne sporazume potpisane u Versaillesu|Versajski sporazum (višeznačnica)}}
'''Versajski sporazum[ii]''' ([[Francuski jezik|francuski]]: Traité de Versailles) bio je [[mirovni sporazum]] kojim je okončan [[Prvi svjetski rat]] između [[Njemačka|Njemačke]] i savezničkih snaga [[Antanta|Antante]]. Potpisan je 28. juna 1919. godine, pet godina nakon [[Sarajevski atentat|atentata na nadvojvodu Franza Ferdinanda]]. Iako je primirje potpisano 11. novembra 1918, čime su okončao je ratno stanje između Njemačke i većine savezničkih sila. Ostale Centralne sile na njemačkoj strani potpisale su odvojene sporazume.[iii] Iako je primirje od 11. novembra 1918. godine okončalo same borbe i dogovorilo određene principe i uslove, uključujući isplatu reparacija, trebalo je šest mjeseci savezničkih pregovora na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji]] da bi se zaključio mirovni sporazum. Njemačkoj nije bilo dozvoljeno da učestvuje u pregovorima prije potpisivanja sporazuma. Sporazum je registrirao Sekretarijat [[Društvo naroda|Društva naroda]] 21. oktobra 1919, te ga potvrdilo 10. januara 1920.

Sporazum je zahtijevao od Njemačke da se razoruža, učini teritorijalne ustupke, izruči navodne ratne zločince, pristane na suđenje [[Vilim II, car Njemačke|Kajzeru Vilimu II]], prizna nezavisnost država čija je teritorija prethodno bila dio [[Njemačko Carstvo|Njemačkog]] [[Njemačko Carstvo|Carstva]] i plati reparacije silama [[Antanta|Antante]].{{sfn|Bassiouni|2002|pp=278–279}}{{efn-lr|See the [[#Reparations|Reparations]] section.}} Najkritičnija i najkontroverznija odredba u sporazumu bila je: &quot;Savezničke i pridružene vlade potvrđuju, a Njemačka prihvata odgovornost Njemačke i njenih saveznika za prouzrokovanje svih gubitaka i šteta kojima su savezničke i pridružene vlade i njihovi državljani bili izloženi kao posljedica rata koji im je nametnuta agresijom Njemačke i njenih saveznika.&quot; Ostale članice Centralnih sila potpisale su sporazume koji sadrže slične članove. Ovaj članak, Član 231, postao je poznat kao klauzula o &quot;ratnoj krivici&quot;.

[[Datoteka:Treaty_of_Versailles,_English_version.jpg|mini|200px|desno|Naslovna stranica engleske verzije Versajskog sporazuma]]
Sporazum je s njemačke strane službeno potpisao ministar vanjskih poslova [[Herman Müller]]. U Njemačkoj je sporazum prihvaćen kao sramota i poniženje za njemački narod, što je kasnije dovelo do pada [[Vajmarska Republika|Vajmarske Republike]] 1933. i dolaska [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast, koji se odrekao sporazuma i povukao iz svih njegovih tačaka.

Kritičari, uključujući [[John Maynard Keynes|Johna Maynarda Keynesa]], proglasili su sporazum prestrogim, nazivajući ga &quot;kartaginskim mirom&quot; i rekavši da su reparacije pretjerane i kontraproduktivne. S druge strane, istaknute savezničke ličnosti poput francuskog maršala [[Ferdinand Foch|Ferdinanda Focha]] kritizirale su sporazum zbog previše blagog tretmana Njemačke. Ovo je još uvijek predmet tekuće debate historičara i ekonomista.

Rezultat ovih konkurentskih, a ponekad i suprotstavljenih ciljeva među pobjednicima bio je kompromis koji nikoga nije ostavio zadovoljnim. Konkretno, Njemačka nije bila ni smirena ni pomirena, niti je trajno oslabljena. Sjedinjene Države nikada nisu ratificirale Versajski sporazum; Umjesto toga, sklopila je zaseban mirovni sporazum s Njemačkom, iako zasnovan na Versajskom sporazumu. Problemi koji su proizašli iz sporazuma doveli su do Locarnskih sporazuma, koji su poboljšali odnose između Njemačke i drugih evropskih sila. Sistem reparacija je reorganizovan, a plaćanja smanjena u Dawesovom i Youngovom planu. Ogorčenje zbog sporazuma potaknulo je uspon [[Nacistička stranka|Nacističke stranke]] i na kraju izbijanje [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Iako se često naziva &quot;Versajska konferencija&quot;, samo je stvarno potpisivanje sporazuma održano u historijskoj palati. Većina pregovora održana je u Parizu, a sastanci &quot;Velike četvorke&quot; uglavnom su se održavali u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova na [[Quai d'Orsay]]u.{{sfn|Slavicek|2010|p=37}}

== Pozadina ==
=== Prvi svjetski rat ===
{{Glavni|Prvi svjetski rat}}
[[Prvi svjetski rat]] vođen je širom Evrope, Bliskog istoka, Afrike i Azije. Zemlje izvan ratne zone su također bile pogođene prekidom međunarodne trgovine, finansija i diplomatskih pritisaka od zaraćenih strana. Godine 1917. došlo je do [[Ruska revolucija|revolucije]] u [[Rusko Carstvo|Rusiji]], što je dovelo do raspada carske vlade i uspona [[Boljševici|boljševika]] na čelu s [[Vladimir Lenjin|Vladimirom Lenjinom]].

== Također pogledajte ==
* [[Rapalski ugovor]]

== Bilješke ==
{{refspisak|22em|group=n.}}
{{refspisak|22em|group=lower-roman}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Dodatna literatura==
{{Refbegin|35em}}
*{{cite journal | title = Versailles Twenty Years After
 | last = Albrecht-Carrie | first = Rene
 | author-link = René Albrecht-Carrié
 | journal = Political Science Quarterly
 | year = 1940 | volume = 55 | issue = 1 | pages = 1–24
 | doi = 10.2307/2143772 | jstor = 2143772
 | issn=0032-3195}}
*{{cite book| chapter = The Peace Treaty of Versailles: The Role of Maps in Reshaping the Balkans in the Aftermath of WWI
 | last = Altic | first = Mirela | year = 2016
 | title = History of Military Cartography
 | editor1-last = Liebenberg | editor1-first = Elri
 | editor2-last = Demhardt | editor2-first = Imre
 | editor3-last = Vervust | editor3-first = Soetkin
 | name-list-style = amp
 | publisher = Springer | location = Cham
 | pages = 179–198
 | isbn = 978-3-319-25244-5
}}
*{{Cite book| title = Africana: The Encyclopedia of the African and African American Experience | edition = 2nd
 | editor1-last = Appiah | editor1-first = Anthony | editor1-link = Kwame Anthony Appiah
 | editor2-last = Gates | editor2-first = Henry Louis | editor2-link = Henry Louis Gates Jr.
 | name-list-style = amp
 | year = 2005
 | publisher = Oxford University Press
 | page = 781
 | isbn = 978-0-19-517055-9
}}
*{{Cite book| chapter = Introduction
 | last1 = Arnander | first1 = Christopher
 | last2 = Wood | first2 = Frances
 | author2-link = Frances Wood
 | name-list-style = amp
 | year = 2016
 | title = The Betrayed Ally, China in the Great War
 | publisher = Pen and Sword
 | isbn = 978-1-4738-7501-2
}}
*{{Cite web
 | title = Woodrow Wilson and the Great Betrayal
 | last = Bailey
 | first = Thomas A.
 | year = 1945
 | author-link = Thomas A. Bailey
 | publisher = The Macmillan Company
 | location = New York
 | url = https://archive.org/details/woodrowwilsongre00bailrich
 | via = [[Internet Archive]]
 }}
*{{Cite book
 | title = American Soldiers Overseas: The Global Military Presence
 | edition = First
 | last = Baker
 | first = Anni
 | year = 2004
 | publisher = Praeger
 | series = Perspectives on the Twentieth Century
 | url = https://archive.org/details/americansoldiers0000bake
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-0-275-97354-4
 }}
*{{Cite book| title = The Blockade of Germany after the Armistice
 | last = Bane | first = S.L. | year = 1942
 | publisher = Stanford University Press
 | page = 791
}}
*{{Cite journal
 | title = Peace in peril in May-June 1919
 | last1 = Barnes
 | first1 = Alexander
 | last2 = Ebertowski
 | first2 = James
 | name-list-style = amp
 | journal = Defense Transportation Journal
 | date = april 2011
 | volume = 67
 | issue = 2
 | pages = 12–26
 | url = https://www.jstor.org/stable/44123331
 | jstor = 44123331
 }}
*{{Cite book| title = The Collapse of British Power
 | last = Barnett | first = Correlli | year = 1986
 | author-link = Correlli Barnett
 | publisher = Prometheus Books
 | isbn = 978-039103-439-6
}}
*{{Cite book| title = The Collapse of British Power
 | last = Barnett | first = Correlli | year = 2002
 | publisher = Pan | location = London
 | series = &quot;Pride and Fall&quot; sequence
 | page = 392
 | isbn = 978-0-330-49181-5
}}
*{{Cite book| title = Shatterzone of Empires: Coexistence and Violence in the German, Habsburg, Russian and Ottoman Borderlands
 | editor1-last = Bartov | editor1-first = Omer | editor1-link = Omer Bartov
 | editor2-last = Weitz | editor2-first = Eric D. | editor2-link = Eric D. Weitz
 | name-list-style = amp
 | year = 2013
 | publisher = Indiana University Press
 | isbn = 978-0-253-00635-6
}}
*{{cite journal
 | title = World War I: The War to End All Wars and the Birth of a Handicapped International Criminal Justice System
 | last = Bassiouni
 | first = M. Cherif
 | journal = Denver Journal of International Law and Policy
 | date = januar 2002
 | volume = 30
 | issue = 3
 | pages = 244–291
 | url = https://digitalcommons.du.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1465&amp;context=djilp
 }}
*{{Cite book
 | title = The Origins of the Second World War in Europe
 | edition = 2nd
 | last = Bell
 | first = P.M.H.
 | year = 1997
 | orig-year = First published 1986
 | publisher = Pearson
 | url = https://archive.org/details/originsofsecondw00bell
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-058230-470-3
 }}
*{{Cite book
 | title = A Concise History of Austria
 | last = Beller
 | first = Steven
 | year = 2007
 | publisher = Cambridge University Press
 | series = Cambridge Concise Histories
 | url = https://archive.org/details/concisehistoryof00stev
 | url-access = registration
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-052147-886-1
 }}
*{{Cite book| title = Cambridge History of the British Empire Volume 3, The Empire Commonwealth 1870–1919 (volume 3)
 | editor1-last = Benians | editor1-first = Ernest Alfred | editor1-link = Ernest Alfred Benians
 | editor2-last = Butler | editor2-first = James | editor2-link = J. R. M. Butler
 | editor3-last = Carrington | editor3-first = C. E. | editor3-link = C. E. Carrington
 | name-list-style = amp
 | year = 1959
 | publisher = Cambridge University Press
 | isbn = 978-052104-512-4
}}
*{{Cite book| title = Germany After the First World War
 | url = https://archive.org/details/germanyafterfirs0000bess
 | last = Bessel | first = Richard | year = 1993
 | author-link = Richard Bessel
 | publisher = Oxford University Press, US
 | isbn = 978-019821-938-5
}}
*{{cite journal
 | title = Germany's World War I Debt Was So Crushing It Took 92 Years to Pay Off
 | last = Blakemore
 | first = Erin
 | journal = History
 | url = https://www.history.com/news/germany-world-war-i-debt-treaty-versailles
 | date = 27. 6. 2019
 | archive-date = 17. 9. 2021
 | access-date = 28. 2. 2024
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210917075943/https://www.history.com/news/germany-world-war-i-debt-treaty-versailles
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = Versailles: A Reassessment after 75 Years
 | url = https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3
 | editor1-last = Boemeke | editor1-first = Manfred F.
 | editor2-last = Feldman | editor2-first = Gerald D. | editor2-link = Gerald Feldman
 | editor3-last = Glaser | editor3-first = Elisabeth
 | name-list-style = amp
 | year = 1998
 | publisher = Cambridge University Press
 | series = Publications of the German Historical Institute
 | isbn = 978-052162-132-8
}}
*{{Cite book| title = The Enduring Vision: A History of the American People, Volume 2: From 1865
 | last1 = Boyer | first1 = Paul S.
 | last2 = Clark | first2 = Clifford E.
 | last3 = Hawley | first3 = Sandra
 | last4 = Kett | first4 = Joseph F
 | last5 = Rieser | first5 = Andrew
 | author1-link = Paul Boyer (historian)
 | name-list-style = amp
 | year = 2009
 | publisher = Cengage Learning
 | isbn = 978-054722-278-3
}}
*{{Cite book
 | title = The Treaty of Versailles, 1919: A Primary Source Examination of the Treaty That Ended World War I
 | last = Brezina
 | first = Corona
 | year = 2006
 | publisher = Rosen Central
 | series = Primary Sources of American Treaties
 | url = https://archive.org/details/treatyofversaill00brez
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-140420-442-3
 }}
*{{Cite encyclopedia| title = Eupen-Malmedy
 | last = Brüll | first = Christoph
 | encyclopedia = 1914–1918 Online International Encyclopedia of the First World War
 | editor1-last = Daniel | editor1-first = Ute
 | editor2-last = Gatrell | editor2-first = Peter
 | editor3-last = Janz | editor3-first = Oliver
 | editor4-last = Jones | editor4-first = Heather
 | editor5-last = Keene | editor5-first = Jennifer
 | editor6-last = Kramer | editor6-first = Alan
 | editor7-last = Nasson | editor7-first = Bill
 | name-list-style = amp
 | publisher = Freie Universität Berlin | location = Berlin
 | date = 8. 10. 2014
 | doi = 10.15463/ie1418.10212
}}
*{{Cite book| title = Germany and Eastern Europe: Cultural Identities and Cultural Differences
 | url = https://archive.org/details/germanyeasterneu0000unse_t5e4
 | editor1-last = Bullivant | editor1-first = Keith
 | editor2-last = Giles | editor2-first = Geoffrey
 | editor3-last = Pape | editor3-first = Walter
 | name-list-style = amp
 | year = 1999
 | publisher = Rodopi Bv Editions
 | series = Yearbook of European Studies
 | isbn = 978-90-420-0688-1
}}
*{{Cite book
 | title = Pistols at Dawn: Two Hundred Years of Political Rivalry from Pitt and Fox to Blair and Brown
 | last = Campbell
 | first = John
 | year = 2010
 | publisher = Vintage
 | location = London
 | url = https://archive.org/details/pistolsatdawntwo0000camp/13960/t6wx5mm07
 | via = [[Internet Archive]]
 | page = 181
 | isbn = 978-1-84595-091-0
 | oclc = 489636152
 }}
*{{Cite web
 | title = Clemenceau an Deutschland: &quot;Die Stunde der Abrechnung ist da.&quot;
 | trans-title = Clemenceau to Germany: &quot;The day of reckoning is here&quot;
 | last = &lt;!-- not stated --&gt;
 | website = Die Weimarer Republik: Deutschlands erste Demokratie
 | language = de
 | publisher = Weimarer Republik e.V.
 | url = https://www.weimarer-republik.net/jubilaeum/revolution-und-gruendung-der-republik-tag-fuer-tag/mai-1919/clemenceau-an-deutschland-die-stunde-der-abrechnung-ist-da
 | date = n.d.
 | access-date = 21. 1. 2021
 | ref = {{harvid|Weimarer Republik|n.d.}}
 | archive-date = 18. 5. 2021
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210518082044/https://www.weimarer-republik.net/jubilaeum/revolution-und-gruendung-der-republik-tag-fuer-tag/mai-1919/clemenceau-an-deutschland-die-stunde-der-abrechnung-ist-da/
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = The Propaganda War in the Rhineland: Weimar Germany, Race and Occupation after World War I
 | url = https://archive.org/details/ralphwaldoemerso0000koch
 | last = Collar | first = Peter | year = 2012
 | publisher = I.B. Tauris | location = London
 | page = [https://archive.org/details/ralphwaldoemerso0000koch/page/n91 78]
 | isbn = 978-1-84885-946-3
}}
*{{Cite book
 | title = Woodrow Wilson: A Biography
 | last = Cooper
 | first = John Milton
 | year = 2011
 | author-link = John M. Cooper (historian)
 | publisher = Vintage Books
 | url = https://books.google.com/books?id=xOZVsyO4K2cC&amp;pg=PA422
 | pages = 422–424
 | isbn = 978-0-307-27790-9
 }}
*{{Cite book
 | title = The Second World War: A Military History
 | last = Corrigan
 | first = Gordon
 | year = 2011
 | author-link = Gordon Corrigan
 | publisher = Thomas Dunne Books
 | url = https://archive.org/details/secondworldwarmi0000corr_o7z3
 | url-access = registration
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-031-257709-4
 }}
*{{Cite book| title = Europe at War 1939-1945: No Simple Victory
 | url = https://archive.org/details/europeatwar193910000davi_z3z9
 | last = Davies | first = Norman | year = 2007
 | author-link = Norman Davies
 | publisher = Pan Books
 | isbn = 978-033035-212-3
}}
*{{cite book| title = U.S. Foreign Policy and National Security: Chronology and Index for the 20th Century
 | editor-last = Davis | editor-first = Robert T.
 | year = 2010
 | publisher = Praeger Security International | location = Santa Barbara, California
 | volume = 1 | page = [https://books.google.com/books?id=gsM1JiXAMJEC 49]
 | isbn = 978-0-313-38385-4
}}
*{{cite book
 | title = The Wehrmacht War Crimes Bureau, 1939-1945
 | last = De Zayas
 | first = Alfred M.
 | year = 1989
 | publisher = University of Nebraska Press
 | url = https://archive.org/details/wehrmachtwarcrim0000alfr/page/4/mode/2up?q=%22Karl+Stenger%22
 | via = [[Internet Archive]]
 | access-date = 2. 3. 2024
 | page = 5
 | isbn = 0-8032-1680-7
 }}
*{{Cite book| title = Survival and Consolidation: The Foreign Policy of Soviet Russia, 1918–1921
 | url = https://archive.org/details/survivalconsolid0000debo
 | last = Debo | first = Richard K. | year = 1992
 | publisher = Mcgill Queens University Press, First Edition
 | isbn = 978-0-7735-0828-6
}}
*{{Cite news| title = Die Finanzierung des Lebensmittels
 | trans-title = Paying for food imports
 | newspaper = Deutsche Allgemeine Zeitung
 | language = de
 | date = 2. 2. 1919
 | ref = {{harvid|''Deutsche Allgemeine Zeitung''|1919}}
}}
*{{cite book
 | title = China's Political System
 | last = Dreyer
 | first = June Teufel
 | year = 2015
 | publisher = Routledge
 | url = https://books.google.com/books?id=j_ooCgAAQBAJ&amp;pg=PA60
 | page = 60
 | isbn = 978-1-317-34964-8
 }}
*{{Citation| title = The Versailles Treaty and the Irish-Americans
 | last = Duff | first = John B. | year = 1968
 | author-link = John B. Duff
 | journal = The Journal of American History
 | volume = 55 | issue = 3 | pages = 582–598
 | doi = 10.2307/1891015 | jstor = 1891015
}}
*{{cite book| title = The Occupation of the Rhineland 1918–29
 | last = Edmonds | first = J.E. | year = 1987
 | author-link = James Edward Edmonds
 | orig-year = First published 1943
 | publisher = [[HMSO]]
 | isbn = 978-0-11-290454-0
 | ref = {{harvid|Edmonds|1943}}
}}
*{{Cite book | title = In Hitler's Shadow: West German Historians and the Attempt to Escape from the Nazi Past | edition = First | last = Evans | first = Richard J. | year = 1989 | author-link = Richard J. Evans | publisher = Pantheon Books | url = https://archive.org/details/inhitlersshadow00rich | url-access = registration | via = [[Internet Archive]] | isbn = 978-067972-348-6 }}
*{{cite book| title = The Pity of War: Explaining World War I
 | url = https://archive.org/details/pityofwar0000ferg
 | last = Ferguson | first = Niall | year = 1998
 | author-link = Niall Ferguson
 | publisher = [[Allen Lane]]
 | isbn = 978-0-713-99246-5
}}
*{{Cite book| title = Nazi Germany: A New History
 | url = https://archive.org/details/nazigermanynewhi0000fisc_h7i6
 | last = Fischer | first = Klaus P. | year = 1995
 | publisher = Constable
 | page = [https://archive.org/details/nazigermanynewhi0000fisc_h7i6/page/n441 408]
 | isbn = 978-0-09-474910-8
}}
*{{cite book| title = Historical Dictionary of U.S. Diplomacy from World War I through World War II
 | url = https://archive.org/details/historicaldictio0000foll
 | last1 = Folly | first1 = Martin
 | last2 = Palmer | first2 = Niall
 | name-list-style = amp
 | year = 2010
 | publisher = Scarecrow Press
 | series = Historical Dictionaries of Diplomacy and Foreign Relations
 | isbn = 978-081085-606-6
}}
*{{Cite book
 | title = Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture
 | editor-last = Frucht
 | editor-first = Richard
 | year = 2004
 | publisher = ABC-CLIO
 | url = https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse
 | url-access = registration
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-157607-800-6
 }}
*{{cite book| title = The Second World War, 1939–45 A Strategical And Tactical History
 | url = https://archive.org/details/secondworldwar190000full_x2h7
 | last = Fuller | first = J.F.C. | year = 1993
 | publisher = Da Capo Press
 | isbn = 978-0-306-80506-6
}}
*{{Cite book| title = Deutsche Rüstungspolitik 1860 bis 1980
 | url = https://archive.org/details/deutscherustungs0000geye
 | last = Geyer | first = Michael | year = 1984
 | author-link = Michael Geyer
 | publisher = Suhrkamp | location = Frankfurt
 | language = de
 | isbn = 978-3-518-11246-5
}}
*{{cite book| title = History of World War 1
 | url = https://archive.org/details/historyofworldwa0000unse
 | last = Gilbert | first = Martin | year = 1974
 | author-link = Martin Gilbert
 | editor-last = Taylor | editor-first = AJP | editor-link = AJP Taylor
 | publisher = Octopus Books
 | page = [https://archive.org/details/historyofworldwa0000unse/page/n275 276]
 | isbn = 0-7064-0398-3
}}
*{{Cite web
 | title = The Great War 1914 to 1918
 | publisher = [[The National Archives (United Kingdom)|The National Archives]]
 | url = https://www.nationalarchives.gov.uk/education/greatwar/g5/cs2/background.htm
 | access-date = 7. 4. 2020
 | ref = {{harvid|TNA: The Great War 1914 to 1918|n.d.}}
 | archive-date = 14. 12. 2017
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20171214002043/http://www.nationalarchives.gov.uk/education/greatwar/g5/cs2/background.htm
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = The Cost of the World War to Germany and Austria-Hungary
 | url = https://archive.org/details/costofworldwarto0000unse
 | last = Grebler | first = Leo | year = 1940
 | publisher = Yale University Press
 | page = [https://archive.org/details/costofworldwarto0000unse/page/78 78]
}}
*{{cite news
 | title = Die &quot;Jagd auf Deutsche&quot; im Osten: Die Verfolgung begann nicht erst mit dem &quot;Bromberger Blutsonntag&quot; vor 50 Jahren
 | last = Groppe
 | first = Pater Lothar
 | newspaper = Preußische Allgemeine Zeitung
 | language = de
 | quote = {{lang|de|italic=no|'Von 1.058.000 Deutschen, die noch 1921 in Posen und Westpreußen lebten', ist bei Cartier zu lesen, 'waren bis 1926 unter polnischem Druck 758.867 abgewandert. Nach weiterer Drangsal wurde das volksdeutsche Bevölkerungselement vom Warschauer Innenministerium am 15. Juli 1939 auf weniger als 300.000 Menschen geschätzt.'}}
 | url = http://www.webarchiv-server.de/pin/archiv04/3504paz38.htm
 | date = 28. 8. 2004
 | access-date = 22. 9. 2010
 | archive-date = 29. 7. 2010
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100729060122/http://www.webarchiv-server.de/pin/archiv04/3504paz38.htm
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book
 | title = The Cambridge Historical Encyclopedia of Great Britain and Ireland
 | editor-last = Haigh
 | editor-first = Christopher
 | editor-link = Christopher Haigh
 | year = 1990
 | publisher = Cambridge University Press
 | url = https://archive.org/details/cambridgehistori0000unse_a9n8
 | url-access = registration
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-052139-552-6
 }}
*{{Citation
 | title = The imposed gift of Versailles: the fiscal effects of restricting the size of Germany's armed forces, 1924–9
 | last1 = Hantke
 | first1 = Max
 | last2 = Spoerer
 | first2 = Mark
 | name-list-style = amp
 | journal = Economic History Review
 | via = MPRA: Munich Personal RePEc Archive
 | year = 2010
 | volume = 63
 | issue = 4
 | pages = 849–864
 | url = https://mpra.ub.uni-muenchen.de/20054/1/MPRA_paper_20054.pdf
 | doi = 10.1111/j.1468-0289.2009.00512.x
 | s2cid = 91180171
 | access-date = 9. 8. 2019
 | archive-date = 30. 7. 2022
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220730102415/https://mpra.ub.uni-muenchen.de/20054/1/MPRA_paper_20054.pdf
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = The First World War, 1914–1918
 | last = Hardach | first = Gerd | year = 1987
 | publisher = Penguin
 | isbn = 978-014022-679-9
}}
*{{cite news
 | title = Harding Ends War; Signs Peace Decree at Senator's Home. Thirty Persons Witness Momentous Act in Frelinghuysen Living Room at Raritan
 | last = &lt;!-- not stated --&gt;
 | newspaper = [[The New York Times]]
 | url = https://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F10B13F63C5D14738DDDAA0894DF405B818EF1D3
 | date = 3. 7. 1921
 | ref = {{harvid|''The New York Times''|1921}}
 | archive-date = 4. 12. 2013
 | access-date = 17. 9. 2017
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131204011723/http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F10B13F63C5D14738DDDAA0894DF405B818EF1D3
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book
 | title = Versailles and After: 1919–1933
 | last = Henig
 | first = Ruth
 | year = 1995
 | author-link = Ruth Henig, Baroness Henig
 | orig-year = First published 1984
 | publisher = Routledge
 | location = London
 | url = https://archive.org/details/versaillesafter10000heni/page/n5/mode/2up
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-0-415-12710-3
 }}
*{{Cite book| title = Deutschland im Ersten Weltkrieg | edition = Kindle 
 | last1 = Hirschfeld | first1 = Gerhard 
 | last2 = Krumeich | first2 = Gerd 
 | year = 2013 
 | publisher = Fischer E-Books | location = Frankfurt 
 | isbn = 978-3-104-02489-9 
 | language = de | trans-title = Germany in the First World War
}}
*{{Cite book| title = The Germans and the East
 | url = https://archive.org/details/germanseast0000unse
 | editor1-last = Ingrao | editor1-first = Charles | editor1-link = Charles Ingrao
 | editor2-last = Szabo | editor2-first = Franz A.J.
 | name-list-style = amp
 | year = 2007
 | publisher = Purdue University Press
 | isbn = 978-155753-443-9
}}
*{{Cite book| title = Locarno Diplomacy: Germany and the West, 1925–1929
 | url = https://archive.org/details/locarnodiplomacy00jaco
 | last = Jacobson | first = Jon | year = 1972
 | publisher = Princeton University Press
 | page = [https://archive.org/details/locarnodiplomacy00jaco/page/n150 135]
 | isbn = 0-691-05190-9
}}
*{{Cite journal | title = Wilsonian Idealism and Japanese Claims at the Paris Peace Conference
 | last = Kawamura | first = Noriko
 | journal = [[Pacific Historical Review]]
 | date = novembar 1997 | volume = 66 | number = 4 | pages = 503–526
 | doi = 10.2307/3642235 | jstor = 3642235 | s2cid = 154956368
}}
*{{cite journal | title = A Picture and an Argument: Mapping for Peace with a Cartography of Hope
 | last = Kent | first = Alexander
 | journal = The Cartographic Journal
 | year = 2019 | volume = 56 | issue = 4 | pages = 275–279
 | bibcode = 2019CartJ..56..275K | doi = 10.1080/00087041.2019.1694804
 | doi-access = free
}}
*{{cite book
 | title = The Legacy of the Great War: Peacemaking, 1919
 | last = Keylor
 | first = William R.
 | year = 1998
 | publisher = Houghton Mifflin
 | location = Boston and New York
 | url = http://www.h-france.net/vol1reviews/blatt2.html
 | url-status = dead
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131004224204/http://www.h-france.net/vol1reviews/blatt2.html
 | archive-date = 4. 10. 2013
 | page = 34
 | isbn = 0-669-41711-4
 }}
*{{cite book
 | chapter = Europe after the treaty
 | last = Keynes
 | first = John Maynard
 | year = 1919
 | author-link = John Maynard Keynes
 | title = The Economic Consequences of the Peace
 | chapter-url = https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.135642/page/n232/mode/1up
 | via = [[Internet Archive]]
 | pages = 226–251
 }}
*{{Cite book| title = The Economic Consequences of the Peace
 | url = https://archive.org/details/economicconsequ02keyngoog
 | last = Keynes | first = John Maynard | year = 1920
 | author-link = John Maynard Keynes
 | publisher = Harcourt Brace and Howe
}}
*{{cite book
 | title = War crimes: a historical overview
 | last = Kim
 | first = Henry H.
 | year = 2000
 | publisher = Greenhaven Press
 | pages = 52–53
 | url = https://archive.org/details/warcrimes00kimh/page/52/mode/2up?q=%22Karl+Stenger%22
 | via = [[Internet Archive]]
 | access-date = 2. 3. 2024
 | isbn = 0-7377-0171-4
 }}
*{{Cite book| title = German and Republican China
 | url = https://archive.org/details/germanyrepublica0000kirb
 | last = Kirby | first = William C. | year = 1984
 | author-link = William C. Kirby
 | publisher = Stanford University Press
 | isbn = 978-080471-209-5
}}
*{{cite book| title = Dynamic of Destruction: Culture and Mass Killing in the First World War
 | url = https://archive.org/details/worldwaroneshort0000ston_c2x0
 | last = Kramer | first = Alan | year = 2008
 | publisher = [[Penguin Group|Penguin]]
 | series = The Making of the Modern World
 | isbn = 978-1-846-14013-6
}}
*{{Cite journal | title = Human Rights in History: Diplomacy and Racial Equality at the Paris Peace Conference
 | last = Lauren | first = Paul Gordon
 | journal = [[Diplomatic History (journal)|Diplomatic History]]
 | date = Summer 1978 | volume = 2 | number = 3 | pages = 257–278
 | doi = 10.1111/j.1467-7709.1978.tb00435.x | jstor = 24909920 | s2cid = 154765654
}}
*{{Cite book| chapter = Kant or Cant: The Myth of the Democratic Peace
 | last = Layne | first = Christopher | year = 1996
 | author-link = Christopher Layne
 | title = Debating the Democratic Peace
 | url = https://archive.org/details/debatingdemocrat00mich
 | editor1-last = Brown | editor1-first = Michael E. | editor1-link = Michael E. Brown (political scientist)
 | editor2-last = Lynn-Jones | editor2-first = Sean M.
 | editor3-last = Miller | editor3-first = Steve E.
 | name-list-style = amp
 | publisher = [[MIT Press]]
 | series = International Security Readers
 | isbn = 978-026252-213-7
}}
*{{Cite web
 | title = Lebensmittelabkommen in Brüssel
 | language = de
 | publisher = [[German Federal Archives|Das Bundesarchiv]]
 | url = https://www.bundesarchiv.de/aktenreichskanzlei/1919-1933/1000/sch/sch1p/kap1_2/kap2_17/para3_1.html
 | url-status = dead
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160711192707/http://www.bundesarchiv.de/aktenreichskanzlei/1919-1933/1000/sch/sch1p/kap1_2/kap2_17/para3_1.html
 | archive-date = 11. 7. 2016
 | ref = {{harvid|March 1919 Brussels agreement}}
 }}
*{{Cite book| title = Axis Rule in Occupied Europe: Laws of Occupation, Analysis of Government, Proposals for Redress
 | url = https://archive.org/details/axisruleinoccupi0000lemk
 | last1 = Lemkin | first1 = Raphael
 | last2 = Schabas | first2 = William A.
 | last3 = Power | first3 = Samantha
 | author1-link = Raphael Lemkin
 | author2-link = William Schabas
 | author3-link = Samantha Power
 | name-list-style = amp
 | year = 2008
 | publisher = The Lawbook Exchange, Lrd 2 edition
 | series = Foundations of the Laws of War
 | isbn = 978-158477-901-8
}}
*{{cite book| title = Guilt at Versailles: Lloyd George and the Pre-history of Appeasement
 | url = https://archive.org/details/isbn_9780416411300
 | last = Lentin | first = Antony | year = 1985
 | orig-year = First published 1984
 | publisher = Routledge
 | page = [https://archive.org/details/isbn_9780416411300/page/84 84]
 | isbn = 978-0-416-41130-0
}}
*{{Citation| title = Trick or Treat? The Anglo-French Alliance, 1919
 | last = Lentin | first = Antony | year = 1992
 | magazine = History Today
 | volume = 42 | issue = 12 | pages = 28–32
 | id = {{ProQuest|1299048769}}
}}
*{{Citation
 | title = Germany: a New Carthage?
 | last = Lentin
 | first = Antony
 | year = 2012
 | magazine = History Today
 | volume = 62
 | issue = 1
 | pages = 20–27
 | url = http://connection.ebscohost.com/c/articles/70292413/germany-new-carthage
 | url-status = dead
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150131044045/http://connection.ebscohost.com/c/articles/70292413/germany-new-carthage
 | archive-date = 31. 1. 2015
 }}
*{{Cite book| title = Does Conquest Pay?: The Exploitation of Occupied Industrial Societies
 | last = Liverman | first = Peter | year = 1996
 | publisher = Princeton University Press
 | page = 92
 | isbn = 0-691-02986-5
}}
*{{Cite book| title = A School for Diplomats: the Paris Peace Conference of 1919
 | last = Lovin | first = Clifford R. | year = 1997
 | publisher = University Press of America
 | isbn = 978-076180-755-1
}}
*{{Citation| title = The Myths of Reparations
 | last = Marks | first = Sally | year = 1978
 | journal = Central European History
 | volume = 11 | issue = 3 | pages = 231–255
 | doi = 10.1017/S0008938900018707 | jstor = 4545835 | s2cid = 144072556
}}
*{{Cite journal | title = Mistakes and Myths: The Allies, Germany, and the Versailles Treaty, 1918–1921 | last = Marks | first = Sally | journal = Journal of Modern History | year = 2013 | volume = 85 | issue = 3 | pages = 632–659 | url = https://www.jstor.org/stable/10.1086/670825 | doi = 10.1086/670825 | jstor = 10.1086/670825 | s2cid = 154166326 | archive-date = 10. 4. 2022 | access-date = 9. 11. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220410143642/https://www.jstor.org/stable/10.1086/670825 | url-status = live | url-access = subscription }}
*{{cite book| title = John Maynard Keynes and International Relations: Economic Paths to War and Peace
 | url = https://archive.org/details/johnmaynardkeyne0000mark
 | last = Markwell | first = Donald | year = 2006
 | author-link = Donald Markwell
 | publisher = Oxford University Press
 | isbn = 978-0-19-829236-4
}}
*{{Cite book | title = Origins of the Second World War Reconsidered | edition = 2nd | editor-last = Martel | editor-first = Gordon | editor-link = Gordon Martel | year = 1999 | publisher = Routledge | location = London | url = https://archive.org/details/originsofsecondw00gord_0 | url-access = registration | via = [[Internet Archive]] | isbn = 978-0-415-16325-5 }}
*{{Cite book| title = A Companion to Europe 1900–1945
 | editor-last = Martel | editor-first = Gordon
 | year = 2010
 | publisher = Wiley-Blackwell | location = Hoboken NJ
 | isbn = 978-1-444-33840-9
}}
*{{Cite book| title = The Treaties of Peace, 1919–1923
 | last = Martin | first = Lawrence | year = 2007
 | orig-year = First published 1924
 | publisher = The Lawbook Exchange
 | isbn = 978-158477-708-3
}}
*{{cite encyclopedia
 | title = May Fourth Movement
 | encyclopedia = Encyclopaedia Britannica
 | date = 22. 3. 2024
 | url = https://www.britannica.com/event/May-Fourth-Movement
 | ref = {{harvid|EB: May Fourth Movement}}
 | access-date = 28. 6. 2019
 | archive-date = 29. 4. 2024
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20240429011853/https://www.britannica.com/event/May-Fourth-Movement
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = France's Rhineland Policy, 1914–1924: The Last Bid for a Balance of Power in Europe
 | last = McDougall | first = Walter A | year = 1978
 | publisher = Princeton University Press
 | series = Princeton Legacy Library
 | page = 155
 | isbn = 978-0-691-05268-7
}}
*{{Citation| title = Political Economy versus National Sovereignty: French Structures for German Economic Integration after Versailles
 | last = McDougall | first = Walter A. | year = 1979
 | author-link = Walter A. McDougall
 | journal = The Journal of Modern History
 | volume = 51 | issue = 1 | pages = 4–23
 | doi = 10.1086/241846 | jstor = 1877866 | s2cid = 144670397
}}
*{{Cite encyclopedia
 | title = Post-war Settlement (Portugal)
 | last = de Meneses
 | first = Filipe Ribeiro
 | author-link = Filipe Ribeiro de Meneses
 | encyclopedia = 1914–1918 Online. International Encyclopedia of the First World War
 | editor1-last = Rollo
 | editor1-first = Maria Fernanda
 | editor2-last = Pires
 | editor2-first = Ana Paula
 | name-list-style = amp
 | url = https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/post-war_settlement_portugal
 | date = n.d.
 | doi = 10.15463/ie1418.10521
 }}
*{{Cite book| title = The Rise and Fall of Weimar Democracy
 | last1 = Mommsen | first1 = Hans
 | last2 = Foster | first2 = Elborg
 | author1-link = Hans Mommsen
 | name-list-style = amp
 | year = 1988
 | publisher = University of North Carolina Press
 | isbn = 978-0-8078-4721-3
}}
*{{Cite book| title = Volume XII: The Shifting Balance of World Forces 1898-1945
 | editor-last = Mowat | editor-first = C. L. | editor-link = C. L. Mowat
 | year = 1968
 | publisher = Cambridge University Press
 | series = The New Cambridge Modern History
 | isbn = 978-052104-551-3
}}
*{{cite book
 | title = The Leipzeig trials; an account of the war criminals' trials and a study of German mentality (sic)
 | last = Mullins
 | first = Claude
 | year = 1921
 | publisher = H.F. &amp; G. Weatherby
 | pages = 8–9
 | url = https://archive.org/details/leipzeigtrialsac00mull/page/8/mode/2up
 | via = [[Internet Archive]]
 | access-date = 2. 3. 2024
 }}
*{{Cite book| title = Victors divided: America and the Allies in Germany, 1918–1923
 | url = https://archive.org/details/victorsdividedam0000nels
 | last = Nelson | first = Keith L. | year = 1975
 | publisher = University of California Press
}}
*{{Cite book| title = The politics of hunger: the allied blockade of Germany, 1915–1919
 | last = Paul | first = C. | year = 1985
 | publisher = Ohio University Press | location = Athens, Ohio
 | page = 145
 | isbn = 978-0-8214-0831-5
}}
*{{Cite book| title = The Watch on the Rhine: The Military Occupation of the Rhineland
 | last = Pawley | first = Margaret | year = 2008
 | publisher = I.B. Tauris
 | isbn = 978-1-84511-457-2
}}
*{{Cite book| title = Rethinking Heritage: Cultures and Politics in Europe
 | editor-last = Peckham | editor-first = Robert Shannan
 | year = 2003
 | publisher = I.B. Tauris
 | isbn = 978-186064-796-3
}}
*{{Cite book| title = The Weimar Republic: The Crisis of Classical Modernity
 | url = https://archive.org/details/weimarrepublic00detl
 | last = Peukert | first = Detlev | year = 1992
 | author-link = Detlev Peukert
 | others = Translated by Richard Deveson
 | publisher = Hill &amp; Wang
 | page = [https://archive.org/details/weimarrepublic00detl/page/n297 278]
 | isbn = 978-0-8090-9674-9
}}
*{{cite book| title = Modern Germany: Its History and Civilization | edition = 13th printing
 | last = Pinson | first = Koppel S. | year = 1964
 | author-link = Koppel Pinson
 | publisher = Macmillan | location = New York
 | pages = 397 ff
 | isbn = 0-88133-434-0
}}
*{{Cite news
 | title = 'Wir kennen die Wucht des Hasses'
 | trans-title = We can feel the strength of hatred
 | last = Probst
 | first = Robert
 | newspaper = [[Süddeutsche Zeitung]]
 | language = de
 | url = https://www.sueddeutsche.de/politik/versailles-vertrag-weltkrieg-1.4501451
 | date = 28. 6. 2019
 | access-date = 20. 1. 2021
 | archive-date = 7. 11. 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201107234552/https://www.sueddeutsche.de/politik/versailles-vertrag-weltkrieg-1.4501451
 | url-status = live
 }}
*{{cite journal | title = PUNISHING WAR CRIMINALS: Holland Refuses Extradition of ex-Kaiser—Allies Agree to Trial of 890 Others at Leipsic (sic)
 | journal = Current History
 | publisher = University of California Press
 | date = 18. 2. 1920 | volume = 11 | issue = 3 | pages = 373–380
 | jstor = 45325166
 | ref = {{harvid|''Current History''|1920}}
}}
*{{cite journal
 | title = Le rôle de l'impératrice Eugénie en septembre et octobre 1870
 | last = Reinach
 | first = Joseph
 | author-link = Joseph Reinach
 | journal = Revue d'Histoire du XIXe siècle – 1848
 | publisher = Société d'Histoire de la Révolution de 1848
 | year = 1920
 | volume = 17
 | issue = 85
 | page = 193
 | language = fr
 | url = https://www.persee.fr/doc/r1848_1155-8806_1920_num_17_85_1652
 | doi = 10.3406/r1848.1920.1652
 | archive-date = 9. 8. 2022
 | access-date = 11. 3. 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220809153004/https://www.persee.fr/doc/r1848_1155-8806_1920_num_17_85_1652
 | url-status = live
 }}
*{{Cite news
 | title = Review of &quot;A World at Arms: A Global History of World War II&quot;
 | last = Reynolds
 | first = David
 | author-link = David Reynolds (historian)
 | newspaper = [[The New York Times]]
 | url = https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9903EED81438F933A15751C0A962958260
 | date = 20. 2. 1994
 | archive-date = 16. 12. 2008
 | access-date = 17. 9. 2017
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081216133956/http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9903EED81438F933A15751C0A962958260
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = Peacemaking by Democracies: The Effect of State Autonomy on the Post-World War Settlements
 | last = Ripsman | first = Norrin M. | year = 2004
 | publisher = Pennsylvania State University Press
 | isbn = 978-027102-398-4
}}
*{{Cite book
 | title = The Cambridge History of Africa: Volume 7 c. 1905–c. 1940
 | editor-last = Roberts
 | editor-first = A.D.
 | year = 1986
 | publisher = Cambridge University Press
 | url = https://books.google.com/books?id=zywkdNMeltkC
 | isbn = 978-052122-505-2
 }}
*{{Cite book| title = Hungerblockade und Heimatfront: Die kommunale Lebensmittelversorgung in Westfalen während des Ersten Weltkrieges
 | trans-title = The hunger blockade and the home front: communal food supply in Westphalia during World War&amp;nbsp;I
 | last = Roerkohl | first = Anne | year = 1991
 | publisher = Franz Steiner | location = Stuttgart
 | language = de
 | page = 348
 | isbn = 978-3-515-05661-8
}}
*{{Cite journal | title = Von der Blockde und Aehlichen
 | last = Rubner | first = Max
 | journal = [[Deutsche Medizinische Wochenschrift]]
 | location = Berlin
 | date = 10. 4. 1919 | volume = 45 | issue = 15 | page = 15
 | doi = 10.1055/s-0028-1137673 | s2cid = 72845627
}}
*{{Cite book| title = Die Wohlfahrtsstadt: Kommunale Ernährungs-, Fürsorge, und Wohnungspolitik am Beispiel Münchens 1910–1933
 | last = Rudloff | first = Wilfried | year = 1998
 | publisher = Vandenhooeck &amp; Ruprecht | location = Göttingen
 | language = de
 | series = Schriftenreihe der Historischen Kommission bei der Bayerischen Akademie der Wissenschaften, Bd. 63
 | page = 184
 | isbn = 3-525-36056-8
}}
*{{cite encyclopedia
 | title = Ruhr occupation
 | encyclopedia = Encyclopaedia Britannica
 | url = https://www.britannica.com/topic/Ruhr-occupation
 | ref = {{harvid|EB: Ruhr occupation}}
 | access-date = 28. 6. 2019
 | archive-date = 14. 4. 2023
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230414115718/https://www.britannica.com/topic/Ruhr-occupation
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = The Saar: Battleground and Pawn | edition = First
 | last = Russell | first = Frank M. | year = 1951
 | publisher = Stanford University Press
}}
*{{Cite book
 | title = The Trial of the Kaiser
 | last = Schabas
 | first = William A.
 | year = 2018
 | publisher = Oxford University Press
 | url = https://academic.oup.com/book/26614
 | isbn = 978-0-19-187244-0
 }}
*{{Cite web
 | title = Scheidemann: &quot;Welche Hand müßte nicht verdorren, die sich und uns in diese Fesseln legt?&quot;
 | trans-title = Scheidemann: &quot;Which hand would not shrivel, that shackled itself and us in such a way?&quot;
 | last = &lt;!-- not stated --&gt;
 | website = Die Weimarer Republik: Deutschlands erste Demokratie
 | language = de
 | publisher = Weimarer Republik e.V.
 | url = https://www.weimarer-republik.net/jubilaeum/revolution-und-gruendung-der-republik-tag-fuer-tag/
 | date = n.d.
 | access-date = 4. 2. 2021
 | ref = {{harvid|W-R: &quot;shrivelled hand&quot; speech}}
 | archive-date = 10. 12. 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201210123456/https://www.weimarer-republik.net/jubilaeum/revolution-und-gruendung-der-republik-tag-fuer-tag/
 | url-status = live
 }}
*{{Cite web
 | title = Bibliographical Introduction to &quot;Diary, Reminiscences and Memories of Colonel Edward M. House&quot;
 | last = Schiff
 | first = Judith Ann
 | publisher = Yale University Library and Social Science Statistical Laboratory
 | url = http://www.library.yale.edu/un/house/biblio.htm
 | url-status = dead
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20091223181024/http://www.library.yale.edu/un/house/biblio.htm
 | date = 1. 8. 1996
 | archive-date = 23. 12. 2009
 }}
*{{Citation| title = The Peace Treaties of 1919–1920
 | last = Schmitt | first = Bernadotte | year = 1960
 | author-link = Bernadotte Everly Schmitt
 | journal = Proceedings of the American Philosophical Society
 | volume = 104 | issue = 1 | pages = 101–110
 | jstor = 985606
}}
*{{cite journal | title = The End of Dominion Status
 | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-international-law_1944-01_38_1/page/n34
 | last = Scott | first = F. R.
 | journal = The American Journal of International Law
 | date = januar 1944 | volume = 38 | issue = 1 | pages = 34–49
 | doi = 10.2307/2192530 | jstor = 2192530 | s2cid = 147122057
}}
*{{Cite book| title = German Disarmament After World War I: The Diplomacy of International Arms Inspection 1912–1931
 | url = https://archive.org/details/germandisarmamen0000shus
 | last = Shuster | first = Richard | year = 2006
 | publisher = Routledge
 | series = Strategy and History
 | isbn = 978-0-415-35808-8
}}
*{{Cite book| title = The First World War: Volume 3 The Western Front 1917–1918
 | last = Simkins | first = Peter | year = 2002
 | publisher = Osprey Publishing
 | isbn = 978-184176-348-4
}}
*{{Cite book| title = The First World War: The War to End All Wars
 | url = https://archive.org/details/firstworldwarwar0000simk_l4m1
 | last1 = Simkins | first1 = Peter
 | last2 = Jukes | first2 = Geoffrey
 | last3 = Hickey | first3 = Michael
 | name-list-style = amp
 | year = 2003
 | publisher = Osprey Publishing
 | isbn = 978-184176-738-3
}}
*{{Cite book| title = The Treaty of Versailles
 | last = Slavicek | first = Louise Chipley | year = 2010
 | publisher = Chelsea House Publications
 | series = Milestones in Modern World History
 | isbn = 978-160413-277-9
}}
*{{cite book | title = A Broken World, 1919-1939 | last = Sontag | first = Richard | year = 1971 | publisher = Harper and Row | location = Michigan | url = https://archive.org/details/brokenworld1919100sont | url-access = registration | via = [[Internet Archive]] | isbn = 978-0-06-131651-7 }}
*{{Cite book| title = Collective Preventive Diplomacy: A Study in International Conflict Management
 | last = Steiner | first = Barry H. | year = 2007
 | publisher = State University of New York Press
 | series = Suny Series in Global Politics
 | isbn = 978-0-7914-5988-1
}}
*{{Cite book| chapter = France at the Paris Peace Conference: Addressing the Dilemmas of Security
 | last = Stevenson | first = David | year = 1998
 | author-link = David Stevenson (historian)
 | title = French Foreign and Defence Policy, 1918–1940: The Decline and Fall of a Great Power
 | url = https://archive.org/details/frenchforeigndef0000unse
 | publisher = Routledge | location = New York
 | series = Routledge Studies in Modern European History
 | isbn = 978-0-415-15039-2
}}
*{{Cite book| title = The Irreconcilables: The Fight Against the League of Nations
 | last = Stone | first = Ralph A. | year = 1973
 | publisher = W.W. Norton &amp; Co.
 | isbn = 978-0-393-00671-1
}}
*{{cite book| title = A Perfidious Distortion of History
 | last = Tampke | first = Jürgen | year = 2017
 | publisher = Scribe | location = Melbourne
 | pages = vii, xii
 | isbn = 978-192532-1-944
}}
*{{Cite book| title = Redrawing Nations: Ethnic Cleansing in East-Central Europe, 1944–1948
 | editor1-last = Ther | editor1-first = Philipp
 | editor2-last = Siljak | editor2-first = Ana | editor2-link = Ana Siljak
 | name-list-style = amp
 | year = 2001
 | publisher = Rowman &amp; Littlefield s
 | series = The Harvard Cold War Studies Book Series
 | isbn = 978-0-7425-1094-4
}}
*{{Cite web
 | title = The Surrogate Hegemon in Polish Postcolonial Discourse
 | last = Thompson
 | first = Ewa
 | author-link = Ewa Thompson
 | publisher = Rice University
 | url = http://www.owlnet.rice.edu/~ethomp/The%20Surrogate%20Hegemon.pdf
 | url-status = dead
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029211408/http://www.owlnet.rice.edu/~ethomp/The%20Surrogate%20Hegemon.pdf
 | date = n.d.
 | access-date = 10. 10. 2020
 | archive-date = 29. 10. 2013
 }}
*{{Cite book| title = Europe Since Napoleon
 | last = Thomson | first = David | year = 1970
 | author-link = David Thomson (historian)
 | publisher = Penguin Books
 | page = 605
}}
*{{Cite book| title = The Wages of Destruction: The Making and Breaking of the Nazi Economy
 | url = https://archive.org/details/wagesofdestructi0000tooz_k9m3
 | last = Tooze | first = Adam | year = 2007
 | author-link = Adam Tooze
 | orig-year = First published 2006
 | publisher = Penguin Books
 | isbn = 978-0-14-100348-1
}}
*{{Citation| title = Versailles after Sixty Years
 | last = Trachtenberg | first = Marc | year = 1982
 | author-link = Marc Trachtenberg
 | journal = Journal of Contemporary History
 | volume = 17 | issue = 3 | pages = 487–506
 | doi = 10.1177/002200948201700305 | jstor = 260557 | s2cid = 154283533
}}
*{{Cite web
 | title = The Treaty of Versailles, 1919
 | website = Château de Versailles
 | url = http://en.chateauversailles.fr/discover/history/key-dates/treaty-versailles-1919
 | url-status = live
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201106232819/http://en.chateauversailles.fr/discover/history/key-dates/treaty-versailles-1919
 | date = 22. 11. 2016
 | access-date = 2. 3. 2021
 | archive-date = 6. 11. 2020
 | ref = {{harvid|Château de Versailles|2016}}
 }}
*{{Cite book| title = Power and Policy: Lessons for Leaders in Government and Business
 | url = https://archive.org/details/powerpolicylesso0000trui
 | last = Truitt | first = Wesley B. | year = 2010
 | publisher = Praeger
 | isbn = 978-031338-240-6
}}
*{{Cite book| title = European Powers in the First World War: An Encyclopedia
 | editor-last = Tucker | editor-first = Spencer C. | editor-link = Spencer C. Tucker
 | year = 1999 | orig-year = First published 1996
 | publisher = Routledge
 | series = Garland Reference Library of the Humanities
 | isbn = 978-081533-351-7
}}
*{{Cite book| title = The Encyclopedia of World War I: A Political, Social, and Military History
 | last1 = Tucker | first1 = Spencer C.
 | last2 = Roberts | first2 = Priscilla
 | name-list-style = amp
 | year = 2005
 | publisher = ABC=CLIO
 | isbn = 978-185109-420-2
}}
*{{Cite book| title = The United States in the First World War: An Encyclopedia
 | editor-last = Venzon | editor-first = Anne Cipriano
 | year = 1999
 | publisher = Routledge
 | series = Military History of the United States
 | isbn = 978-081533-353-1
}}
*{{Cite book| title = Verhandlung der verfassungsgebenden Nationalversammlung: Stenographische Berichte und Drucksachen
 | publisher = German National Assembly
 | year = 1919
 | volume = 24 | pages = 631–635
 | ref = {{harvid|''Proceedings of the National Assembly''|1919}}
}}
*{{Cite book
 | title = A World at Arms: A Global History of World War II
 | last = Weinberg
 | first = Gerhard L.
 | year = 1994
 | author-link = Gerhard Weinberg
 | publisher = Cambridge University Press
 | url = https://archive.org/details/worldatarmsgloba00wein
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 0-52144-317-2
 }}
*{{Cite book| title = Germany, Hitler, and World War II: Essays in Modern German and World History
 | last = Weinberg | first = Gerhard L. | year = 2008
 | author-link = Gerhard Weinberg
 | orig-year = First published 1995
 | publisher = Cambridge University Press
 | page = 16
 | isbn = 978-0-521-56626-1
}}
*{{cite web
 | title = Why the Nazis achieved power
 | publisher = BBC Bitesize
 | url = https://www.bbc.com/bitesize/guides/zsrwjxs/revision/4
 | ref = {{harvid|BBC Bitesize}}
 | access-date = 28. 6. 2019
 | archive-date = 4. 3. 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200304105522/https://www.bbc.com/bitesize/guides/zsrwjxs/revision/4
 | url-status = live
 }}
*{{cite news
 | title = Why was the Zimmermann Telegram important?
 | publisher = [[BBC History|BBC History Magazine]]
 | url = http://www.historyextra.com/article/bbc-history-magazine/telegram-brought-america-first-world-war
 | date = 17. 1. 2017
 | access-date = 11. 1. 2019
 | ref = {{harvid|BBC History Magazine|2017}}
 | archive-date = 18. 1. 2018
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180118214331/http://www.historyextra.com/article/bbc-history-magazine/telegram-brought-america-first-world-war
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = Henry Cabot Lodge and the Search for an American Foreign Policy
 | url = https://archive.org/details/henrycabotlodget00wide
 | last = Widenor | first = William C. | year = 1980
 | author-link = William C. Widenor
 | publisher = University of California Press
 | isbn = 0-520-04962-4
}}
*{{Cite book| title = The Western Front 1917–1918: From Vimy Ridge to Amiens and the Armistice
 | last = Wiest | first = Andrew | year = 2012
 | publisher = Amber Books
 | pages = 126, 168, 200
 | isbn = 978-1-906626-13-6
}}
*{{Cite web
 | title = How the Treaty of Versailles Contributed to Hitler's Rise
 | last = Wilde
 | first = Robert
 | website = ThoughtCo
 | url = https://www.thoughtco.com/treaty-of-versailles-hitlers-rise-power-1221351
 | date = 29. 1. 2020
 | access-date = 5. 10. 2020
 | archive-date = 20. 10. 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201020174354/https://www.thoughtco.com/treaty-of-versailles-hitlers-rise-power-1221351
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = The British in Interwar Germany: The Reluctant Occupiers, 1918–30 | url = https://archive.org/details/britishininterwa0000will | edition = 2nd
 | last = Williamson | first = David G | year = 2017
 | author-link = David G. Williamson
 | publisher = Bloomsbury Academic | location = New York
 | pages = [https://archive.org/details/britishininterwa0000will/page/n42 19], 245
 | isbn = 978-1-4725-9582-9
}}
*{{Cite web
 | title = Peace Without Victory (speech to Senate)
 | last = Wilson
 | first = Woodrow
 | website = Digital History
 | url = http://www.digitalhistory.uh.edu/disp_textbook.cfm?smtID=3&amp;psid=3898
 | date = 22. 1. 1917
 | access-date = 6. 3. 2019
 | archive-date = 25. 7. 2022
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220725140550/http://www.digitalhistory.uh.edu/disp_textbook.cfm?smtID=3&amp;psid=3898
 | url-status = live
 }}
*{{Cite journal | title = The Harding Administration, the League of Nations, and the Separate Peace Treaty
 | url = https://archive.org/details/sim_review-of-politics_1967-01_29_1/page/n16
 | last1 = Wimer | first1 = Kurt
 | last2 = Wimer | first2 = Sarah
 | name-list-style = amp
 | journal = The Review of Politics
 | year = 1967 | volume = 29 | issue = 1 | pages = 13–24
 | doi = 10.1017/S0034670500023706 | jstor = 1405810 | s2cid = 145794771
}}
*{{Cite book
 | title = The First World War – A Marxist Analysis of the Great Slaughter
 | last = Woods
 | first = Alan
 | publisher = Wellred Books
 | url = https://books.google.com/books?id=IjOgDwAAQBAJ&amp;pg=PT238
 | date = 27. 6. 2019
 | page = 18
 | isbn = 978-1-913026-13-4
 }}
*{{Cite book| title = Guarantee of Peace: The League of Nations in British Policy 1914–1925
 | last = Yearwood | first = Peter J. | year = 2009
 | publisher = Oxford University Press
 | isbn = 978-019922-673-3
}}
*{{Cite book| title = Poland 1939: The Birth of Blitzkrieg
 | url = https://archive.org/details/poland1939birtho0000zalo
 | last = Zaloga | first = Steven | year = 2002
 | author-link = Steven Zaloga
 | others = Illustrated by Howard Gerrard
 | publisher = Osprey Publishing
 | series = Campaign
 | isbn = 978-1-84176-408-5
}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Treaty of Versailles}}
* [https://web.archive.org/web/20110601205226/http://www.foundingdocs.gov.au/item.asp?dID=23 Fotografije sporazuma] {{en simbol}}

{{Prvi svjetski rat}}
{{Povelja UN-a}}

[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:1919. u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Versailles]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]]</text>
      <sha1>ofj0iwtpeypvq0h1l501hv6060b479f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Katatona shizofrenija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14750</id>
    <revision>
      <id>3901258</id>
      <parentid>3891364</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T16:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */</comment>
      <origin>3901258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4672" sha1="ozzfw6jnc75jrv1ifnczrxkmdqwwfc3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
Riječ '''''katatonija''''' izvorno označava psihomotornu [[napetost]] i uzbuđenost (''catatein''-zatezati), a upotrebljava se za označavanje hiper- i hipopsihomotornih fenomena. Najčešće se javlja između 20. i 30. godine života. Početak je obično nagao. Tok je intermitentan, uz recidive i dobre [[remisije]]. Prognoza je povoljnija nego kod drugih oblika. Ovaj oblik se rijetko viđa.

Osnovni simptomi [[shizofrenija|shizofrenije]] su pokriveni simptomima poremećenog psihomotiliteta koji dominiraju kliničkom slikom. Simptomi se mogu ispoljavati u dva osnovna oblika: kao '''katatoni stupor''' i kao '''katatono uzbuđenje'''.

== Psihomotorne hipokinezije ==

'''Stupor''' (akinezija) je stanje krajnje motorne zakočenosti u kome pacijent niti govori (mutizam), niti [[Interakcija protein-protein|reaguje]] na spoljašnje draži (autističko [[ponašanje]]), ne uzima hranu. Ima se utisak da ne čuje riječi kojima mu se obraća. To je prividno, jer je pacijent u stuporu shizofrene geneze bistrog senzorijuma, a to znači da pacijent ne samo da čuje i razumije što mu se govori, već sve prati i registruje šta se dešava u njegovoj okolini. Nakon izlaska iz stuporoznog stanja može se doznati od pacijent šta je sve doživljavao za vrijeme stupora.

Razlikuje se '''pasivni stupor''' koji se označava kao stanje potpunog nedostatka vitalnih poriva, i '''negativistički stupor''' sa aktivnim kočenjem i ometanjem motornih i misaonih aktivnosti. Negativistički stupor se može prekinuti naglim, impulsivnim postupcima pacijenta, koji zbune okolinu. Tada pacijent može biti jako opasan po sebe i okolinu (''katatona pomama'', raptus). U nekim slučajevima raptus se može objasniti zapovjednim slušnim halucinacijama.

U katatonom stanju može biti prisutan negativizam, koji se izražava kao otpor prema svojim vlastitim ili tuđim namjerama. Ova pojava može se smjenjivati sa automatskom pokornošću sa krajnjom pokornošću prema naredbama i molbama bez obzira od koga dolaze.

'''Katalepsija''' je pojava kada pacijent svoje [[Tijelo (biologija)|tijelo]] ili pojedine dijelove tijela dovede u neprirodan, bizaran položaj zadržavajući taj položaj dugo i prividno bez umora (npr. fenomen &quot;psihičkog jastuka&quot;). Pokušajem sa strane da se vrate npr. ekstremiteti u prirodan, normalan položaj nailazi se na otpor mišića, podsjećajući na savijanje voska, te je ovaj fenomen nazvan '''flexibilitas cerea''' (voštana savitljivost).

== Psihomotorne hiperkinezije ==

Psihomotorni katatoni nemir ispoljava se besciljnom bujicom pokreta i jakom uzbuđenošću bolesnika. Pacijent viče, atakira na ljude iz svoje okoline, spreman je da uništi svaku prepreku, krajnje napetog izraza lica, užagrenih očiju. Pritom se zapažaju stereotipni pokreti koji mogu biti jednostavni (cupkanje nogama, prstima ruku, trzanje glavom, i dr.) ili složeni u vidu shematiziranih jednoličnih mehaničkih radnji (npr. odlazi u sobu, popravlja krevet, vraća se i sjeda na ivicu stolice, i to ponavlja stalno na isti način). Stereotipija može biti izražena i u [[govor]]&lt;nowiki/&gt;u, kada na isti način stalno verbalizira istu frazu, iste rečenice ili riječi (verbigeracija). Pokreti mogu biti manirirani koji se izvode na teatralan, neprirodan i vještački način, pa sve do potpune bizarnosti.

Kada imitira pokrete ili govor koje vidi ili čuje u svojoj okolini onda se te pojave nazivaju '''ehopraksija''' i '''eholalija'''.

Katatona shizofrenija naravno obuhvata i ostale [[psihopatološke]] fenomene: [[Halucinacija|halucinacije]], poremećaje mišljenja i afektiviteta idr., samo što su u kliničkoj slici dominantni poremećaji psihomotorike.

Katatone pojave mogu biti udružene sa oneroidnim stanjima (stanjima nalik na san) sa živim scenskim halucinacijama.

'''''Perniciozna''''' ili '''''smrtna katatonija''''' je rijedak oblik katatone shizofrenije kada pacijenti rapidno gube na tjelesnoj težini, imaju sivkasto-zemljanu boju lica, visoku temperaturu koja se ne može kupirati antipireticima i antibioticima, i unutar dvije do tri sedmice uslijed neke rekurentne [[Infekcija|infekcije]] i teške iscrpljenosti dolazi do letalnog ishoda. Kod manjeg broja slučajeva postoje prodromalni znaci nekoliko sedmica prije početka bolesti, a manifestuju se bezvoljnošću, osjećajem odbačenosti, zakočenim misaonim tokom, raznim tjelesnim tegobama, naročito upornom glavoboljom. Pacijent može biti jako uznemiren, uzbuđen, čupa kosu, udara glavom o zid, ili se povlači u sebe, amimičan, mutističan.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Shizofrenija]]</text>
      <sha1>ozzfw6jnc75jrv1ifnczrxkmdqwwfc3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christian Schwarz-Schilling</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15313</id>
    <revision>
      <id>3901281</id>
      <parentid>3826262</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:06:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4248" sha1="fa01tsmo8ivwiqxf3enolhwyevg1ceb" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                = Christian Schwarz-Schilling
| slika              = Schwarz-Schilling1993 085.jpg
| redoslijed         = 5. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. februar 2006 – 30. juni 2007.
| prethodnik         = [[Paddy Ashdown]]
| nasljednik         = [[Miroslav Lajčák]]
| redoslijed2        = 
| vrijeme_na_vlasti2 = 
| prethodnik2        = 
| nasljednik2        = 
| redoslijed3        = 
| vrijeme_na_vlasti3 = 
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1930|11|19}}
| mjesto_rođenja     = [[Innsbruck]], [[Austrija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|04|06|1930|11|19}}
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = Nijemac
| politička_stranka  = 
| supruga            = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = 
| vjera              = 
| potpis             = 
| web_stranica       = 
}}
'''Christian Schwarz-Schilling''' (19. novembar 1930 – 6. april 2026) bio je [[Njemačka|njemački]] političar koji je od [[1982]]. do [[1992]]. bio ministar komunikacija. U decembru [[2005]]. je izabran kao nasljednik [[Paddy Ashdown]]a kao [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]], čiji mandat je počeo [[1. februar]]a [[2006]]. Schwarz-Schilling bio je nominovan od strane bosanskog i srpskog predsjednika, a njegovo imenovanje je bilo podržano od sve tri etničke grupe u Bosni.

On se obavezao da će njegova uloga biti &quot;savjetodavnog&quot; karaktera, što je direktan kontrast Ashdownu, koji je na sebe privukao dosta kritike, pogotovo od strane bosanskih Srba, jer se previše oslanjao na svoje moći u zakonodavstvu i otpuštanju izabranih službenika.

== Politička karijera ==

Od [[1957]]. do [[1982]] je vodio fabriku [[baterija]] u Budingenu, u državi [[Hessen]].

U međuvremenu je počeo stvarati interes za [[politika|politiku]], pa je se pridružio konzervativnoj ''Kršćanskoj Demokratskoj Uniji'' (CDU) [[1960]], da bi članom regionalnog [[parlament]]a u Hessenu  postao [[1966]]., a godinu kasnije i generalnim sekretarom CDU-a u Hessenu.

[[1976]]. je izabran u [[Bundestag]], njemački savezni parlament, a ministrom pošte i komunikacija je postao kada je lider CDU-a [[Helmut Kohl]] došao na mjesto kancelara [[1982]].

Međutim, Schwarz-Schilling nikada nije postao dio Kohlovog užeg kruga i čini se da je bio prilično nezapažen ministar.

== &quot;Posramljen&quot; ==

[[Minhen]]ske dnevne ''Sueddeutsche Zeitung '' su napisale da je njegov &quot;najzapaženiji akt na mjestu ministra bio trenutak kada ga je napustio&quot;. 
Gosp. Schwarz-Schilling je dao ostavku [[1992]]. jer je bio ljut što je Njemačka pasivno posmatrala zvjerstva na prostorima bivše Jugoslavije, odbijajući Kohlovo objašnjenje da ustav poslijeratne Njemačke ne dozvoljava vojno uplitanje.

Tada je rekao kancelaru &quot;da se stidi&quot; što pripada takvoj vladi, i da je u politiku ušao upravo da bi spriječio da se  [[nacizam|nacistička]] zvjerstva &quot;nikada ne ponove&quot;.

I dok je prostor Jugoslavije srljao u haos, Schwarz-Schilling je zasukao rukave i pokušao posredovati između zaraćenih strana – uloga koje je kasnije formalizirana Vašingtonskim sporazumom iz [[1994]], a koju je držao sve do [[2004]], kada je ukinuta.

Tokom i poslije rata, Schwarz-Schilling je neumorno putovao Bosnom i Hercegovinom, pokušavajući riješiti sporove a kasnije i nadgledanje povratka 2,2 miliona izbjeglica, pola bh. stanovništva.

[[14. decembar|14. decembra]] 2005. je potvrđeno da će Schwartz-Schilling zamijeniti Ashdowna, kao i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]], pozicija stvorena [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]], i kao specijalni izaslanik Evropske Unije u Bosni i Hercegovini.

== Vanjski linkovi ==
* {{commonscat-inline|Christian Schwarz-Schilling}}

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}

{{DEFAULTSORT:Schwarz-Schilling, Christian}}
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Njemački političari]]
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Innsbruck]]</text>
      <sha1>fa01tsmo8ivwiqxf3enolhwyevg1ceb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slavenka Drakulić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21040</id>
    <revision>
      <id>3901341</id>
      <parentid>3899495</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T09:12:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5414" sha1="iwqiv5fxt16jppuxm4ngjeg96b3mavx" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Slavenka Drakulić
| slika              = Slavenka Drakulić (2016).jpg
| veličina_slike     =
| opis               = Slavenka Drakulić 2016.
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1949|07|04}}
| mjesto_rođenja     = [[Rijeka]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|06|20|1949|07|04}}
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Slavenka Drakulić''' (4. jula 1949 – 20. juna 2026) bila je [[hrvatska]] književnica i [[publicist]]kinja.
&lt;ref&gt;{{cite web |last= D.M. |url=https://magazin.hrt.hr/kultura/preminula-slavenka-drakulic-12777241 |title=Preminula Slavenka Drakulić |date=20. 6. 2026 |website= Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/umrla-je-slavenka-drakulic-jedna-od-najpoznatijih-hrvatskih-knjizevnica-autorica-i-novinarka---987046.html |title=Preminula Slavenka Drakulić, jedna od najistaknutijih hrvatskih književnica i novinarki |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Rođena je 1949. u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]). Završila je studije komparativne književnosti i [[sociologija|sociologije]] na [[Univerzitet u Zagrebu|zagrebačkom univerzitetu]] 1976. 
Od 1982. do 1992. stalna je novinarka za dvosedmične novine ''Start'' i sedmičnjak ''Danas'' (oba u [[Zagreb]]u), pišući uglavnom o [[Feminizam|feminističkim]] temama.

Hrvatski sociolog i pisac [[Slaven Letica]] je je u jednom članku iz 1992. u ''Globusu'' optužio pet hrvatskih književnica, uključujući i Drakulić, da su &quot;vještice&quot; i da &quot;siluju&quot; Hrvatsku. Prema Letici, ove književnice nisu se distancirale od akta silovanja, planirane vojne taktike Srba iz Bosne iz Hercegovine protiv nesrba, već da su ga uglavnom tretirale na feministički način, tj. kao zločin &quot;neidentificiranih muškaraca&quot; protiv žena. Ubrzo nakon objave članka, Drakulić je počela primati telefonske prijetnje, a i njena imovina je vandalizirana. S obzirom na to da nije dobila gotovo nikakvu podršku i pomoć od prijatelja i kolega, Slavenka Drakulić napušta Hrvatsku.

Drakulić je pisala za više novina i magazina na raznim jezicima, uključujući ''The Nation'', ''[[La Stampa]]'', švedski ''Dagens Nyheter'', ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'' i danski ''[[Politiken]]''.

Njeni poznatiji radovi u posljednje vrijeme su oni koji se bave ratovima na [[Balkan]]u. U romanu ''Kao da me nema'' se radi o zločinima protiv žena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], dok ''Oni ne bi ni mrava zgazili'' je knjiga u kojoj analizira svoja iskustva tokom posmatranja procese i zatvorenike [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Hagu]].

Drakulić je živjela u [[Stockholm]]u i [[Zagreb]]u.

== Bibliografija ==
*''Smrtni grijesi feminizma'' (1984)
*''Hologrami straha'' (1987)
*''Mramorna koža'' (1995)
*''Božanska glad'' (1997)
*''Smrtni grijesi feminizma'' (1984)
*''Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali'' (1991)
*''Balkan Express: Fragmenti s druge stane rata'' (1992)
*''Božanska glad'' (roman), Durieux, Zagreb 1995.
*''Cafe Europa: Život nakon komunizma'' (1996)
*''Kao da me nema'' (2000)
*''S.: A Novel about the Balkans'' (2001)
*''Pizza u Varšavi, torta u Pragu''
*''Sabrani romani'', Profil, Zagreb, 2003.
*'''Oni ne bi ni mrava zgazili: ratni zločinci na sudu u Hagu'' (2005)
*''Sabrani eseji'', Profil, Zagreb, 2005.
*''Tijelo njenog tijela'', Jutarnji list, Zagreb, 2006.
*''Frida ili o boli'' (roman), Profil, Zagreb 2007.
* ''Two underdogs and a cat'' (eseji), Seagull Books. London, NY, Calcutta 2009.
* ''Basne o komunizmu'' (eseji), Profil, Zagreb, 2009.
* ''Optužena'' (roman), V.B.Z., Zagreb, 2012.
* ''Dora i Minotaur: Moj život s Picassom'' (roman), Fraktura, Zaprešić, 2015.
* ''Mileva Einstein, teorija tuge'' (roman), Fraktura, Zaprešić, 2016.
* ''Nevidljiva žena i druge priče'' (zbirka priča), Fraktura, Zagreb, 2018.
* ''Rat je svugdje isti'' (zbirka priča), Fraktura, Zagreb,2022.
* ''O čemu ne govorimo'' (zbirka priča), Fraktura, Zagreb, 2024.
* ''Zašto nisam naučila kuhati'' (memoari), Fraktura, Zagreb, 2026.
=== Članci ===
*''Svi smo mi Albanci'' (1999)&lt;ref name=&quot;thenation&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.thenation.com/directory/bios/slavenka_drakulic |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 6. 2006 |archive-date=10. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071010052535/http://www.thenation.com/directory/bios/slavenka_drakulic |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
*''Bosanske žene svjedoče'' (2001)&lt;ref name=&quot;thenation&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20110716083147/http://slavenkadrakulic.com/ Zvanični sajt Slavenke Drakulić]
*[https://web.archive.org/web/20041116210732/http://www.arte-tv.com/de/kunst-musik/metropolis/00-noeud/617312.html Slavenka Drakulić: Keiner war dabei.] (njem.)
*[https://web.archive.org/web/20051106022704/http://www.zarez.hr/134/zariste2.htm Hologrami zločina] - članak u Zarezu, Zagreb (hrv.)

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Drakulić, Slavenka}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Rijeka]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]</text>
      <sha1>iwqiv5fxt16jppuxm4ngjeg96b3mavx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bečki kongres</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22533</id>
    <revision>
      <id>3901451</id>
      <parentid>3705080</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:41:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8551" sha1="r6yag367d5sq0hiutp2srp1mqolscec" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:CongressVienna.jpg|mini|400px|desno|„Bečki kongres“. Slikar je vjerovatno Jean-Baptiste Isabey (1819).]]
'''Bečki kongres''' bio je skup predstavnika glavnih [[Evropa|evropskih]] političkih sila, koji se održao u [[Beč]]u od [[1. septembar|1. septembra]] [[1814]]. do [[9. juni|9. juna]] [[1815]]., pod predsjedanjem austrijskog državnika [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa Wenzela von Metternicha]]. Svrha kongresa bilo je uređenje novih granica na političkoj karti Evrope nakon vojnog poraza [[Napoléon Bonaparte|Napoléonove]] [[Francuska|Francuske]] i Napoleonova izgona na otok [[Elba (otok)|Elbu]].

Rasprava je bila u toku i u vrijeme Napoléonova povratka iz izgnanstva i njegova ponovnog preuzimanja vlasti u Francuskoj, u martu [[1814]]. Konačni dokument kongresa potpisan je devet dana prije zadnjeg Napoléonova poraza u [[bitka kod Waterlooa|bitki kod Waterlooa]].

Kongres se bavio oblikovanjem čitave Evrope nakon Napoléonskih ratova, izuzevši mirovne pregovore s Francuskom, koji su već bili odlučeni Pariskim mirovnim sporazumom, potpisanim [[30. maj]]a [[1814]].

== Učesnici kongresa ==

[[Datoteka:Europe_map_Napoleon_1811.png|mini|250px|desno|Evropa nakon Napoléonskih ratova: Francuska i satelitske zemlje]]
Na kongresu je učestvovalo više predstavnika država. [[Habsburška monarhija|Habsburšku monarhiju]] zastupli su ministar vanjskih poslova Metternich, te njegov zamjenik baron Wessenberg. [[Prusija|Prusiju]] su predstavljali kancelar Karl August von Herdenberg i diplomat Wilhelm von Humboldt. [[Aleksandar I, ruski car|Aleksandar I]] car [[Rusija|Rusije]], uglavnom je osobno zastupao svoju zemlju, premda je kao vođu poslanstva imenovao grofa Neselrodea. [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]] je isprva predstavljao ministar vanjskih poslova lord Castlereagh, potom, od februara [[1815]]., vojvoda od Wellingtona, te na koncu i grof od Clancartyja. Francuskoga kralja [[Luj XVIII, kralj Francuske|Luja XVIII]] zastupao je njegov ministar vanjskih poslova Charles Maurice de Talleyrand-Perigord.

U početku su predstavnici pobjedničkih zemalja nastojali isključiti francusku delegaciju iz stvarnih pregovora, no Talleyrand se spretnim potezima uspio vratiti među učesnike već u prvom mjesecu razgovora. U nekim se pitanjima na učestvovanje pozvana i predstavnici [[Španija|Španije]] (markiz od Labradora), [[Portugal]]a (grof od Palmele i dvojica njegovih pomoćnika), [[Švedska|Švedske]] (Carl Löwenheim), a u pitanjima koja su se ticala [[Nijemci|Nijemaca]] predstavnici [[Hannover]]a, [[Bavarska|Bavarske]] i [[Württemberg]]a.

Većina delegacija, međutim, nije stvarno i neprestano učestvovala u radu kongresa, jer je njegov domaćin, [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva]] (od [[1804]]. pod imenom Franjo I, car [[Austrija|Austrije]]), priređivao zabave i balove, te je princ od Lignea izrekao svoj poznati komentar: „Kongres ne radi, on pleše“.

== Teritorijalne promjene ==

* Austrija je ponovno dobila nadzor nad [[Tirol]]om i [[Salzburg]]om, nad [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]], područjem [[Lombardija|Lombardije]] i [[Venecija|Venecije]]. Nekadašnje područje jugozapadne [[Njemačka|Njemačke]] ostalo je u vlasti [[Baden-Württemberg]]a.
* [[Papinska država]] bila je obnovljena u svom nekadašnjem opsegu, s izuzetkom [[Avignon]]a i grofovije Venaissin, koji su ostali dio Francuske.
* [[Habsburg]]ovcima je vraćena vlast nad Vojvodstvom Modene i nad [[Toskana|Toskanom]].
* Vojvodstva [[Parma]] i Guastall dodijeljena su carici [[Marija Luiza od Parme|Mariji Luizi]], Napoleonovoj ženi iz dinastije [[Habsburg]].
* Dinastiji [[Bourbon-Parma]] dodijeljeno je Vojvodstvo Lucca, koje će imati pravo na Parmu nakon smrti carice Marije Luize.
* Kralj [[Ferdinand IV Sicilijanski]] ponovno je zavladao [[Napulj]]skim kraljevstvom.
* [[Rusija|Rusiji]] je dodijeljeno Varšavsko Vojvodstvo ([[Poljska]]), te joj je dozvoljeno da zadrži [[Finska|Finsku]] (anektirana [[1809]].)
* [[Prusija|Prusiji]] su dodijeljene dvije petine [[Saksonija|Saksonije]], dijelovi Varšavskoga Vojvodstva, [[Gdanjsk]] i [[Porajnje]] i [[Vestfalija]].
* Od 39 država (umjesto prijašnjih 300) stvorena je [[Njemačka Konfederacija]] na čijem je čelu bio austrijski car. U tu konfederaciju nisu uključeni svi dijelovi Austrije i Prusije.
* Dinastiji Orange dodijeljena je Holandska Republika i Austrijska Holandija (otprilike današnja [[Belgija]]), kojom će vladati kao [[Holandija|holandskim]] Kraljevstvom, te Veliko Vojvodstvo [[Luksemburg]], koje će pripadati i Njemačkoj Konfederaciji.
* [[Norveška]] je kroz [[personalna unija|personalnu uniju]] pripala [[Švedska|Švedskoj]].
* Švedska je Prusiji prepustila svoj dio Pomeranije.
* Zajamčena je neutralnost [[Švicarska|Švicarskoj]].
* Hannover je Danskoj prepustio Vojvodstvo Lauenberg, ali je preuzeo zemlje koje su pripadale biskupu [[Münster]]a, te nekadašnu Prusku istočnu [[Frizija|Friziju]], te je postao kraljevstvo.
* Priznata su dotadašnja teritorijalna širenja Bavarske, Württemberga, Badena, Hesse-Darmstadta i Nassaua. Bavarska je dobila i nadzor nad [[Falačka|Falačkom]] i dijelovima napoleonskog Vojvodstva Würzburg te Velikog Vojvodstva [[Frankfurt]]a, dok je Hesse-Darmstadt, u zamjenu za Vestfaliju prepuštenu Prusiji, dobio [[Mainz]].
* Osuđena je trgovina robovima.
* Za mnoge je rijeke zajamčena sloboda plovidbe.

== Poljsko-saksonska kriza ==

[[Datoteka:German_Confederation.jpg|mini|350px|desno|Karta Njemačke Konfederacije nakon Bečkog kongresa, [[1815]].]]
Najprijepornije pitanje kongresa bila je tzv. Poljsko-saksonska kriza. Rusija i Prusija predložile su dogovor prema kojem bi većina pruskih i austrijskih pokrajina u Poljskoj pripale Rusiji, koja bi pak utemeljila nezavisno poljsko kraljevstvo u personalnoj uniji s Rusijom i Aleksandrom kao kraljem. U zamjenu, Prusi bi dobili čitavu Saksoniju, čiji kralj se nije dovoljno rano suprotstavio Napoleonu. Austrijanci, Francuzi i Britanci nisu ododravali taj plan, te su na Talleyrandov nagovor, potpisali tajni ugovor [[3. januar]]a [[1815]]. prema kojem će, ako je potrebno, i ratom spriječiti takav tok događaja.

Premda nijedna od ove tri zemlje nije bila spremna za rat, Rusija je popustila, te je došlo do sporazuma. Rusija je tako dobila najveći dio napoleonskog Varšavskog Vojvodstva, ali bez okruga Poznan, koji je prepušten Prusiji, te bez [[Krakov]]a koji je postao slobodan grad. Prusiji je pripalo 40 posto [[Saksonija|Saksonije]], dok je ostatak vraćen kralju Frederiku Augustu I.

== Ostale promjene ==
Glavni rezultati Bečkog kongresa, osim potvrde francuskog gubitka teritorije osvojene od [[1795]]. do [[1810]], što je već bilo uređeno Pariskim sporazumom, bili su: širenje [[Rusija|Rusije]] i [[Pruska|Pruske]], konsolidacija [[Njemačka|Njemačke]], čiji je teritorij s prijašnjih 300-tinjak država i državica sveden na 39, koje su, pak, uključene u Njemačku konfederaciju pod vodstvom Pruske i [[Austrija|Austrije]].

[[Kraljevina Sardinija|Kraljevstvo Pijemont-Sardinija]] povratilo je svoj kopneni teritorij, a zavladalo je i Genovom, te će kasnije poslužiti kao jezgra stvaranja jedinstvene Italije.

Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Irske dobilo je dijelove &quot;Zapadnih Indija&quot; na račun [[Holandija|Holandije]] i [[Španija|Španije]], te je zadržalo bivše holandske kolonije na [[Cejlon]]u i u južnoj Africi. Zadržalo je i [[Malta|Maltu]] i [[Helgoland]] u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]]. Još je po Pariskom sporazumu Britaniji pripala država [[Jonsko more|jonskih]] ostrva, te [[Sejšeli]].

== Kasnije kritike Bečkog kongresa ==

Bečkom kongresu upućivane su kritike već u 19. vijeku, a upućivali su ih i kasniji historičari, zbog ignoriranja nacionalnih i liberalnih pokreta koji su se već počeli pojavljivati. Taj kongres bio je sastavni dio onog što je kasnije nazvano konzervativnim poretkom u kojem su se mir i stabilnost postizali na račun sloboda i građanskih prava povezanih s [[Francuska revolucija|Francuskom revolucijom]] i [[Američki rat za nezavisnost|Američkim ratom za nezavisnost]].

Drugi će ipak priznati da je ovim kongresom kroz sljedećih gotovo sto godina spriječeno izbijanje većeg rata na evropskim prostorima.

{{Austrija po temama}}
{{Commonscat|Congress of Vienna}}

[[Kategorija:Historija Evrope]]
[[Kategorija:1814.]]
[[Kategorija:1815.]]
[[Kategorija:Historija Beča]]
[[Kategorija:Diplomatske konferencije]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]</text>
      <sha1>r6yag367d5sq0hiutp2srp1mqolscec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bubreg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26466</id>
    <revision>
      <id>3901295</id>
      <parentid>3875005</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:51:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi.</comment>
      <origin>3901295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26815" sha1="ljtef4lpdni1vysa19hldyp2xo6nsru" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime        = Bubrezi 
| Latinski       = ''Ren''
| Grčki       =  νεφρός - ''nephrós''
| Image       = Blausen 0592 KidneyAnatomy 01.png
| Caption     = Bubrezi se nalaze u  [[retroperitoneumski prostor|retroperitoneumskom prostoru]] iza [[trbuh]]a i djeluju kao krvni filteri za izlučivanje [[mokraća|mokraće]].
| Image2      = Gray1123.png
| Caption2    = Izgled bubrega sa stražnje strane, sa  njihovim [[krvotok]]om 
| Precursor   =
| System      = [[Mokraćni sistem|Mokraćni]] i &lt;br&gt;[[Endokrini sistem]]
| Artery      = [[Bubrežna arterija]]
| Vein        = [[Bubrežna vena]]
| Nerve       = [[Bubrežni pleksus]]
| Lymph       =
}}
[[Datoteka:Kidney section.jpg|mini|desno|200px|Presjek ljudskog bubrega]]
'''Bubreg''' je parni [[Organ (anatomija)|organ]] kod [[kičmenjaci|kičmenjaka]]. Dio je [[Mokraćni sistem|mokraćnog sistema]], filtrira otpadne materije iz [[krv]]i i izlučuje ih, skupa sa vodom, kao [[mokraća|mokraću]]. Oblast medicine koja proučava bubrege i oboljenja bubrega naziva se [[nefrologija]], od grčke riječi za bubreg. 

Kod [[čovjek]]a, bubrezi su smješteni u stražnjem dijelu [[abdomen]]a. Po jedan sa svake strane [[kičma|kičme]]; desni bubreg leži odmah ispod [[jetra|jetre]], lijevi ispod [[dijafragma|dijafragme]] i pored [[slezena|slezene]]. Iznad svakog bubrega smještena je [[nadbubrežna žlijezda]]. Zbog [[asimetrija|asimetrije]] u [[abdomen]]u uzrokovane [[jetra|jetrom]], desni bubreg je smješten nešto niže od lijevog. 

==Pregled==
Bubrezi su smješteni [[Retroperitoneumski prostor|retroperitonealno]], što znači da leže iza [[peritoneum]]a, koji oblaže [[trbušna šupljina|trbušnu šupljinu]]. Približno odgovaraju nivou T12 do L3 [[kičmeni pršljen|kičmenih pršljenova]]. Gornji dijelovi bubrega su djelimično zaštićeni jedanaestim i dvanaestim [[rebro]]m, a svaki bubreg je čitav okružen sa dva sloja [[masno tkivo|masnog tkiva]] (perirenalno i pararenalno masno tkivo). 

;Tipovi bubrega
[[Datoteka:Lammnieren.jpg|mini|desno|280px|[[Janje]]ći [[bubreg|bubrezi]]]]
Prema tome, da li su pojedini režnjevi slobodni ili su se oni stopili manje više u jednu masu, razlikujemo dvije vrste bubrega:

* Sastavljeni bubrezi - odlikuju se po tome što njihovi režnjevi nisu međusobno srasli nego su samostalni (imaju izgled [[jagoda]] na peteljkama). Takve bubrege imaju [[sjeverni medvjed]], [[vidra]], [[kitovi]] i dr.

* Jednostavni bubrezi - odlikuju se time što su se njihovi režnjevi više ili manje međusobno spojili. Prema tome do kojeg stepena je dospjelo takvo međusobno spajanje bubrežnih režnjića, razlikujemo više vrsta jednostavnih bubrega.
** mnogobradavičasti izbrazdani - [[govedo]]:
** mnogobradavičasti glatki - [[čovjek]], [[svinja]];
** jednobradavičasti glatki - [[konj]], [[pas]], [[mačka]], [[ovca]], [[koza]].

==Struktura==
[[Datoteka:Surface projections of the organs of the trunk.png|thumb|300px| Ljudski [[kičmeni stub]], s položajima bubrega i ostalih organa na [[kičmeni pršljen|nivou pršljenova]] od T12 do L3. ]]
U ljudi, bubrezi su smješteni visoko u [[trbušna šupljina|trbušnoj šupljini]], po jedan sa svake strane [[kičma|kičme]] i u [[retroperitoneumski prostor|retroperitonealnom položaju]], pod blago kosim uglom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://science.howstuffworks.com/environmental/life/human-biology/kidney.htm |title=HowStuffWorks How Your Kidney Works|date=10. 1. 2001}}&lt;/ref&gt; Asimetrija unutar trbušne šupljine, uzrokovana položajem [[jetra|jetre]], obično rezultira time da je desni bubreg nešto niži i manji od lijevog, te da je postavljen malo više u sredinu od lijevog bubrega.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.indexedvisuals.com/scripts/ivstock/pic.asp?id=118-100 |title=Kidneys Location Stock Illustration |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927221414/http://www.indexedvisuals.com/scripts/ivstock/pic.asp?id=118-100 |archive-date=27. 9. 2013 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bioportfolio.com/indepth/Kidney.html] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080210070807/http://www.bioportfolio.com/indepth/Kidney.html|date=10. 2. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20030823&quot;&gt;{{cite journal  |vauthors=Glodny B, Unterholzner V, Taferner B, etal |title=Normal kidney size and its influencing factors – a 64-slice MDCT study of 1.040 asymptomatic patients |journal=BMC Urology |volume=9 |issue= 1|page=19 |year=2009 |pmid=20030823 |pmc=2813848 |doi=10.1186/1471-2490-9-19 }}&lt;/ref&gt; Lijevi bubreg je približno na nivou kičmenih pršljenova [[grudni pršljenovi|T12]] do [[slabinski pršljenovi|L3]],&lt;ref&gt;Bålens ytanatomy (Superficial anatomy of the trunk). Anca Dragomir, Mats Hjortberg and Godfried M. Romans. Section for human anatomy at the Department of Medical Biology, Uppsala University, Sweden.&lt;/ref&gt; a desni je nešto niže. Desni bubreg nalazi se neposredno ispod [[dijafragma|dijafragme]] i straga do [[jetra|jetre]]. Lijevi bubreg je ispod dijafragme i straga od [[slezena|slezine]]. Na vrhu svakog bubrega nalazi se po jedna [[nadbubrežna žlijezda]]. Gornji dijelovi bubrega djelomično su zaštićeni 11. i 12. [[rebro]]m. Svaki bubreg, sa svojom nadbubrežnom žlijezdom, okružen je sa dva sloja masnog tkiva: [[Retroperitoneumski prostor|peribubrežna mast]], prisutna između bubrežne fascije i [[Retroperitoneumski prostor|parabubrežna mast]] iznad [[bubrežna fascija|bubrežne fascije]] .

Bubreg je struktura u obliku zrna s konveksnim i konkavnim obrubom. Udubljeno područje na konkavnoj granici je [[bubrežni hilum]], gdje [[bubrežna arterija]] ulazi u bubreg, a izlaze  [[bubrežna vena]] i  [[mokraćovod]]. Bubreg je okružen žilavim vlaknastim tkivom, zvanim [[bubrežna kapsula]], koja je i sama okružena [[Retroperitoneumski prostor|peribubrežnom mašću]], [[bubrežna fascija|bubrežnom fascijom]] i [[Retroperitoneumski prostor|parabubrežnom mašću]]. Prednja površina ovih tkiva je [[peritoneum]], dok je stražnja (zadnja) površina [[poprečna fascija]].

Gornji pol desnog bubrega je uz jetru, a lijevi bubreg je pored [[slezena|slezene]]. Stoga se oba udisanjem spuštaju prema dolje. 

{|class=&quot;wikitable&quot;
|rowspan=2| '''Spol''' ||colspan=2 align=&quot;center&quot;| '''Težina''', standardni [[referentni raspon]]
|-
|align=&quot;center&quot;| '''Desni bubreg''' ||align=&quot;center&quot;| '''Lijevi bubreg'''
|-
| Muškarac&lt;ref name=&quot;MolinaDiMaio2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Molina|first1=D. Kimberley|last2=DiMaio|first2=Vincent J.M.|title=Normal Organ Weights in Men|journal=The American Journal of Forensic Medicine and Pathology|volume=33|issue=4|year=2012|pages=368–372|issn=0195-7910|doi=10.1097/PAF.0b013e31823d29ad|pmid=22182984}}&lt;/ref&gt; || {{convert|80-160|g|oz|frac=4|abbr=on}} || {{convert|80-175|g|oz|frac=4|abbr=on}}
|-
|Žena&lt;ref name=&quot;MolinaDiMaio2015&quot;&gt;{{cite journal|last1=Molina|first1=D. Kimberley|last2=DiMaio|first2=Vincent J. M.|title=Normal Organ Weights in Women|journal=The American Journal of Forensic Medicine and Pathology|volume=36|issue=3|year=2015|pages=182–187|issn=0195-7910|doi=10.1097/PAF.0000000000000175|pmid=26108038}}&lt;/ref&gt; || {{convert|40-175|g|oz|frac=4|abbr=on}} || {{convert|35-190|g|oz|frac=4|abbr=on}}
|}

U jednoj danskoj studiji izmjerena je srednja dužinu bubrega od 11,2,  na lijevoj strani i 10,9&amp;nbsp;cm s desne strane kod odraslih. Srednja zapremina bubrega bila je 146&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; s lijeve strane i 134&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, s desne strane.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=AJR Am J Roentgenol|year=1993|volume=160|issue=1|pages=83–6|title=Kidney dimensions at sonography: correlation with age, sex, and habitus in 665 adult volunteers.|vauthors=Emamian SA, Nielsen MB, Pedersen JF, Ytte L |doi=10.2214/ajr.160.1.8416654|pmid=8416654|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== [[Gruba anatomija]] ===
[[File:KidneyStructures PioM.svg|thumb|320px|right|'''Struktura bubrega''':
{{Center|

{{div col|style=text-align:left; font-size:smaller|colwidth=30em}}{{ubl|1.
[[Bubrežna piramida]];
|2. &amp;nbsp;[[Međurežanjska arterija]];
|3.&amp;nbsp; [[Bubrežna arterija]];
|4.&amp;nbsp; [[Bubrežna vena]];
|5.&amp;nbsp; [[Bubrežni hilum]];
|6.&amp;nbsp; [[Bubrežna karlica]];
|7.&amp;nbsp; [[Mokraćovod]]; 
|8.&amp;nbsp; [[Mala čaša]];
|9.&amp;nbsp; [[Bubrežna kapsula]];
|10.&amp;nbsp; [[Donja bubrežna kapsula]];
|11.&amp;nbsp; [[Gornja bubrežna kapsula]];
|12.&amp;nbsp; [[Međurežanjska vena]];
|13.&amp;nbsp; [[Nefron]];
|14.&amp;nbsp; [[Bubrežni sinus]];
|15.&amp;nbsp; [[Glavna čaša]]; 
|16.&amp;nbsp; [[Bubrežna papila]]:
|17.&amp;nbsp; [[Bubrežni stubac]]}}{{div col end}}
}}]]
Funkcijska supstanca ili [[Parenhim|bubrežni parenhim]], podijeljena je u dvije glavne strukture: vanjsku [[bubrežna kora|bubrežnu koru]] i unutrašnju [[bubrežna srž|bubrežnu moždinu]]. Uopćeno, ove strukture imaju  osam do 18 [[bubrežni režanj|bubrežnih režnjeva]] u obliku konusa, od kojih svaki sadrži bubrežnu koru, koja okružuje dio srži, zvani [[bubrežna piramida]].&lt;ref name=&quot;boron&quot;&gt;{{cite book |author=Walter F. Boron |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |url=https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro |publisher=Elsevier/Saunders |location= |year=2004 |pages= |isbn=978-1-4160-2328-9 |oclc= |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt; Između bubrežnih piramida nalaze se projekcije korteksa zvane [[bubrežni stubac|bubrežni stupci]]. [[Nefron]]i, glavne  filtrirajuće strukture bubrega koje proizvode mokraču, obuhvataju i korteks i srž. Početni filtrirajući dio nefrona je [[bubrežno tjelašce]], koje se nalazi u kori. Nakon toga slijedi [[bubrežna cijev]] koji prolazi iz korteksa duboko u sržne piramide. Dio bubrežnog korteksa, [[sržna zraka]] je skup bubrežnih tubula koji se slivaju u jedan [[sabirni kanal]].

Vrh, ili [[bubrežna papila|papila]] svake piramide prazni urin u [[mala čaša|malu čašu]]; male čašice se prazne u [[glavna čaša|glavne čaše]], a one se prazne u [[bubrežna karlica|bubrežnu karlicu]]. U njoj počinje [[mokraćovod]]. Na hilumu,  iz bubrega izlaze mokraćovod i bubrežna vena, a ulazi bubrežna arterija. Ove strukture okružuju hilumska masnoća i [[limfni sistem|limfno tkivo]] sa [[limfni čvor|limfnim čvorovima]]. Hilumska mast se graniči sa  mašću ispunjenom šupljinom koja se naziva [[bubrežni sinus]]. Bubrežni sinus skupa sadrži bubrežnu zdjelicu i čaške i odvaja ove strukture od bubrežnog sržnog (medulskog) tkiva.&lt;ref&gt;Clapp, WL. &quot;Renal Anatomy&quot;. In: Zhou XJ, Laszik Z, Nadasdy T, D'Agati VD, Silva FG, eds. ''Silva's Diagnostic Renal Pathology''. New York: Cambridge University Press; 2009.&lt;/ref&gt;

Bubrezi nemaju otvorene pokretne strukture.

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
CTscankidney.jpg|CT-skenirana slika  trbuha sa položajem bubrega. &lt;br&gt;Lijevi presjek u gornjem dijelu trbuha prikazuje [[jetra|jetru]] na lijevoj strani skeniranja (desna strana tijela). &lt;br&gt;Centar: presjek koji prikazuje bubrege ispod jetre i slezenu. &lt;br&gt;Desno: dalji presjek kroz lijevi bubreg 
Slide42222.JPG|Obližnje strukture bubrega
Left kidney.jpg|Poprečni presjek primjerka mrtvaca (kadaver), sa pozicijom bubrega&lt;/gallery&gt;

===Prokrvljenost ===
{{Glavni|Bubrežni krvotok}}
Bubrezi primaju krv iz [[bubrežna arterija|bubrežne arterije]], lijeve i desne, koje se granaju direktno iz [[trbušna aorta|trbušne aorte]]. Uprkos relativno maloj veličini, bubrezi primaju približno 20% [[srčani volumen|srčanog volumena]].&lt;ref name=&quot;boron&quot;/&gt; Svaka bubrežna arterija grana se na segmentne arterije, dijeleći se dalje na [[međurežanjska arterija|međurežanjske arterije]], koje prodiru bubrežnu kapsulu i protežu se kroz bubrežne stupce između bubrežnih piramida. Interrežanjske arterije zatim dovode krv u [[lučna arterija|lučne arterije]] koje prolaze kroz granicu kore i srži. Svaka lučna arterija opskrbljuje nekoliko međurežanjskih arterija koje idu u [[uzlazna arteriola|aferentne arteriole]] koje opskrbljuju [[glomerul]]e.

Krv se odvodi iz bubrega, na kraju u [[donja šuplja vena|donju šuplju venu]]. Nakon što dođe do filtracije, krv se kreće kroz malu mrežu malih vena ([[venula]]) koje se konvergiraju u [[međurežanjska vena|međurežanjske vene]]. Kao i kod raspodjele arteriola, vene slijede isti obrazac: međurežanjske odvode krv u [[lučna vena|lučne vene]], a zatim se vraćaju u međurežanjske, koje nastaju u [[bubrežna vena|bubrežnim venama]] koje izlaze iz bubrega.

=== Inervacija===
Bubreg i [[nervni sistem]] komuniciraju putem [[bubrežni pleksus|bubrežnog pleksusa]], čija vlakna idu duž bubrežnih arterija do svakog bubrega.&lt;ref name=&quot;Bard&quot;&gt;{{cite book |author1=Bard, Johnathan |author2=Vize, Peter D. |author3=Woolf, Adrian S. |title=The kidney: from normal development to congenital disease |publisher=Academic Press |location=Boston |year=2003 |page=154 |isbn=978-0-12-722441-1 |url=https://books.google.com/?id=ctOm-cPwo60C&amp;pg=PA154 |oclc= |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt; Ulaz iz [[simpatički nervni sistem|simpatičkog nervnog sistema]] pokreće [[vazokonstrikcija|vazokonstrikciju]] u bubregu, smanjujući na taj način [[bubrežni protok]].&lt;ref name=&quot;Bard&quot;/&gt; Bubreg također prima ulaz iz [[parasimpatički nervni sistem|parasimpatikusnog sistema]], putem bubrežnih grana [[vagusni nerv|vagusnog živca]]; funkcija ovoga još nije jasna.&lt;ref name=&quot;Bard&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Schrier|first=Robert W.|title=Mechanism of the Antidiuretic Effect Associated with Interruption of Parasympathetic Pathways|journal=Journal of Clinical Investigation|year=1972|pmc=332960|pmid=5056657|doi=10.1172/JCI107079|volume=51|issue=10|pages=2613–20|last2=Berl|first2=Tomas|last3=Harbottle|first3=Judith A.}}&lt;/ref&gt; Senzorni ulaz iz bubrega putuje do nivoa T10-11 [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i prepoznaje se u odgovarajućem [[dermatom]]u.&lt;ref name= &quot;Bard&quot;/&gt; Dakle, bol u regiji bokova može poticati iz odgovarajućeg bubrega.&lt;ref name=&quot;Bard&quot;/&gt;

=== Mikroanatomija ===
[[Histologija]] bubrega proučava njihove [[mikroskop]]ske strukture. Izraziti tipovi ćelija uključuju:
* Parijetalna ćelija bubrežnog glomerula
* [[podocit|Glomerulski podocit]]
* Granična četkasta [[proksimalna izuvijana cijev|ćelija proksimalne cijevi]]
* [[Tanki segment Henleove petlje]]
* Ćelija [[Debela uzlazna grana|debele aferentne grane]] 
* [[Ćelija bubrežne cijevi]]
* Ćelija [[glavni sabirni kanal|glavnog sabirnog kanala]]
*Ćelija [[Sistem sabirnih kanala|sabirnih interkalarnih kanala]]
* Intersticijske bubrežne ćelije

=== Ekspresija gena i proteina ===
Oko 20.000 gena koji kodiraju proteine eksprimiraju se u ljudskim ćelijama, a gotovo 70% tih gena ispoljava se u normalnim bubrezima odraslih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.proteinatlas.org/humanproteome/kidney|title=The human proteome in kidney – The Human Protein Atlas|website=www.proteinatlas.org|access-date=22. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Uhlén|first=Mathias|last2=Fagerberg|first2=Linn|last3=Hallström|first3=Björn M.|last4=Lindskog|first4=Cecilia|last5=Oksvold|first5=Per|last6=Mardinoglu|first6=Adil|last7=Sivertsson|first7=Åsa|last8=Kampf|first8=Caroline|last9=Sjöstedt|first9=Evelina|date=23. 1. 2015|title=Tissue-based map of the human proteome|url=https://archive.org/details/sim_science_science_2015-01-23_347_6220/page/430|journal=Science|language=en|volume=347|issue=6220|pages=1260419|doi=10.1126/science.1260419|issn=0036-8075|pmid=25613900}}&lt;/ref&gt; Nešto više od 300 gena specifičnije se eksprimira u bubregu, a samo nekih 50 gena je visoko specifično za bubreg. Mnogi od odgovarajućih proteina specifičnih za bubrege eksprimiraju se u ćelijskoj membrani i funkcioniraju kao proteini prenosnici. Najizraženiji protein specifičan za bubreg je [[uromodulin|Tamm-Horsfallov protein]], najzastupljeniji protein u urinu sa funkcijama koje sprečavaju kalcifikaciju i rast bakterija. Specifični proteini se izražavaju u različitim odelima bubrega: [[podocin]] i [[nefrin]] ispoljavaju se  u glomerulima.  Rastvoreni nosač [[SLC22A8]] eksprimira se  u proksimalnim tubulama. [[Kalbindin]] se eksprimira u distalnim tubulima, a [[akvaporin 2]] u ćelijama sabirnog kanala.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Habuka|first=Masato|last2=Fagerberg|first2=Linn|last3=Hallström|first3=Björn M.|last4=Kampf|first4=Caroline|last5=Edlund|first5=Karolina|last6=Sivertsson|first6=Åsa|last7=Yamamoto|first7=Tadashi|last8=Pontén|first8=Fredrik|last9=Uhlén|first9=Mathias|date=31. 12. 2014|title=The Kidney Transcriptome and Proteome Defined by Transcriptomics and Antibody-Based Profiling|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=12|pages=e116125|doi=10.1371/journal.pone.0116125|pmid=25551756|pmc=4281243|issn=1932-6203|bibcode=2014PLoSO...9k6125H}}&lt;/ref&gt;

===Razvoj===
Bubreg sisara razvija se iz [[mezoderm|srednjeg mezoderma]]. [[Razvoj bubrega]], koji se naziva i ''nefrogeneza'', prolazi kroz niz od tri uzastopne razvojne faze: pronefros, mezonefros i metanefros. Metanefros su primordij trajnog bubrega&lt;ref&gt;{{cite book | author = Bruce M. Carlson | title = Human Embryology and Developmental Biology | url = https://archive.org/details/humanembryologyd0000carl_uptdEd | publisher = Mosby | location = Saint Louis | edition = 3rd | year = 2004 | isbn = 978-0-323-03649-8}}&lt;/ref&gt;

==Funkcija==
[[Datoteka:Kidney Nephron.png|thumb|280px|[[Nefron]] je osnovna djelujuća jedinica bubrega. Njegov dio obilježen je (izuzev sivog) kao ''connecting tubule'', smješten iza  (tamno crvene) distalne savijene tubule, a prije velikog  (sivog) sabirnog kanala (pogrešno obilježenog sa  ''collection'' duct).]]
Bubrezi u urin izlučuju razne otpadne tvari proizvedene [[Metabolizam|
metabolizmom]]. Mikroskopska strukturna i funkcijska jedinica bubrega je [[nefron]]. Krv koja mu se isporučuje, obrađuje filtracijom, reapsorpcijom, lučenjem i izlučivanjem; posljedica tih procesa je proizvodnja [[mokraća|urina]]. Tu spadaju dušični otpad [[urea]], iz [[katabolizam|katabolizma]] proteina i [[mokraćna kiselina]], iz metabolizma [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]]. Sposobnost sisara i nekih ptica da koncentriraju otpad u količinu urina koja je mnogo manja od količine krvi iz koje je otpad izdvojen ovisi o razrađenom mehanizmu [[protivstrujna manipulacija|protivstrujne manipulacije]]. To zahtijeva nekoliko neovisnih karakteristika nefrona: uska konfiguracija tubulske ukosnice, propusnost vode i iona u silaznom kraku petlje, vodonepropusnost u uzlaznoj petlji i [[aktivni transport]] iona iz većine uzlaznih grana. Pored toga, pasivna [[protivstrujna razmjena]] sudova koji dovode krv u nefron neophodna je za omogućavanje ove funkcije.

Bubreg sudjeluje u [[homeostaza|homeostazi]] cijelog tijela, regulirajući [[kiselinsko-bazna ravnoteža|kiselinsko-baznu ravnotežu]], koncentraciju [[elektrolit]]a, zapreminu [[vanćelijska tečnost|vanćelijske tečnosti]] i [[krvni pritisak]]. Bubreg ostvaruje ove homeostatske funkcije neovisno i usaglašeno s drugim organima, posebno onim iz [[endokrini sistem|endokrinog sistema]]. Razni endokrini hormoni koordiniraju ove endokrine funkcije; to uključuje [[renin]], [[angiotenzin II]], [[aldosteron]], [[antidiuretski hormon]] i [[komorski natriuretski peptid]], između ostalog.

===Izlučivanje mokraće===
[[Datoteka:Physiology of Nephron.png|thumb|260px|U stvaranje mokraće, uključena su četiri glavna procesa]] 
====Filtriranje====
Filtracija, koja se odvija u [[bubrežno tjelašce|bubrežnom tjelašcetu]], postupak je kojim se zadržavaju ćelije i veliki proteini, dok se materijali manje molekulske težine filtriraju iz krvi da bi se dobio [[Ultrafiltracija|ultrafiltrat]] koji na kraju postaje mokraća. Bubreg stvara 180 litara filtrata dnevno. Proces je poznat i kao hidrostatska filtracija, zbog hidrostatskog pritiska na zidove kapilara. 

====Reapsorpcija====
[[datoteka:2618 Nephron Secretion Reabsorption.jpg|thumb|Sekrecija i reapsorpcija raznih supstanci, kroz nefton]]
Reapsorpcija je transport molekula iz ovog ultrafiltrata u peritubulski kapilar. To se postiže selektivnim [[receptor ćelijske površine|receptorom]] na lumenskoj ćelijskoj membrani. Oko 55% vode reapsorbuje se u proksimalnom dijelu  tubula. [[Glukoza]], pri normalnim nivoima u plazmi tu se potpuno se resorbuje. Mehanizam za to je kotransporter Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;/glukoza. Razina u plazmi od 350&amp;nbsp;mg/dL u potpunosti zasititi transportere i glukoza će se izgubiti u mokraći. Razina glukoze u plazmi od približno 160&amp;nbsp;mg/dL, dovoljna je da omogući glukozuriju, što je važan klinički trag za [[šećerna bolest|''diabetes melitus'']].

Aminokiseline se ponovo apsorbiraju od natrij-zavisnih transportera u proksimalnom dijelu tubulu. [[Hartnupova bolest]] javlja se usljed nedostatka transportera aminokiseline [[triptofan]]a, što rezultira kao bolest zvanu  [[pelagra]].&lt;ref name=&quot;Tao p 1&quot;&gt;Le, Tao. ''First Aid for the USMLE Step 1'' 2013. New York: McGraw-Hill Medical, 2013. Print.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Mjesto  reapsorpcije !! Reapsorbirani nutrijent !! Napomena
|-
|| Rani proksimalni&lt;br&gt;dio tubule || Glukoza (100%), aminokiseline (100%), bikarbonat (90%), Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; (65%), Cl&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (65%), fosfat (65%) i H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O (65%) || 
* Reapsorpciju fosfata inhibira [[Paratiroidni hormon|PTH]].
* [[Angiotenzin II|AT II]] stimulira reapsorpciju  Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;.
|-
| Tanka silazna petlja Henlejevog tubula|| H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O || 
* Reapsorbira se putem sržne hipertoničnosti i čini mokraću hipertoničnom.
|-
| Debeli uzlazni tubul Henlejove petlje || Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; (10–20%), K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, Cl&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;; indirektno inducira paraćelijsku reapsorpciju Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; || 
* Ovo područje je nepropusno za H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O i mokraća postaje manje koncentrirana dok se uspinje.
|-
| Rani distalni dio savijene tubule || Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, Cl&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; || 
* PTH causes Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; reabsorption.
|-
|Sabirne tubule || Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;(3–5%), H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O || 
* Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; resorbira se zamjenom sa K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, što regulira [[aldosteron]].
* ADH djeluje na V2 receptor i ubacuje [[akvaporin]] na lumenski stranu 
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Primjeri supstanci koje se resorbuju u bubrezima i hormoni koji utiču na te procese.&lt;ref name=&quot;Tao p 1&quot;/&gt;
|}

==== Sekrecija ====
Sekrecija je obrnuta od reapsorpcije: molekuli se prenose iz peritubulskog kapilara kroz intersticijsku tečnost, zatim kroz bubrežnu tubulsku ćeliju i u ultrafiltrat.

====Ekskrecija ====
Posljednji korak u obradi ultrafiltrata je '' izlučivanje '': ultrafiltrat prolazi iz nefrona i putuje kroz cijev zvanu ''sabirni kanal'', koji je dio [[sistem sabirnih kanala|sistema sabirnih kanala]], a zatim u mokraćovode gdje se preimenuje u mokraću ili  &quot;urin&quot;. Pored transporta ultrafiltrata, u reapsorpciji također učestvuje sabirni kanal.

=== Lučenje hormona ===
Bubrezi luče razne [[hormon]]e, uključujući [[eritropoetin]], [[kalcitriol]] i [[renin]]. [[Eritropoetin]] se oslobađa kao odgovor na [[Hipoksija|hipoksiju]] (niski nivoi kisika u tkivu) u bubrežnoj cirkulaciji. Stimulira [[eritropoeza|eritropoezu]] (proizvodnju crvenih krvnih zrnaca) u [[koštana srž|kostnoj srži]]. [[Kalcitriol]], aktivirani oblik [[vitamin D|vitamina D]], pospješuje crijevnu apsorpciju [[kalcij]]a i bubrežnu [[apsorpcija|reapsorpciju]] [[fosfat]]a. Renin je [[enzim]] koji regulira nivo [[angiotenzin]]a i [[aldosteron]]a.

=== Regulacija krvnog pritiska ===
{{glavni| Regulacija krvnog pritiska}}
Iako bubreg ne može direktno dotaknuti krv, dugoročna regulacija [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] pretežno ovisi o bubregu. To se prvenstveno događa održavanjem odjela [[vanćelijska tečnost|vanćelijske tečnosti]], čija veličina ovisi o koncentraciji [[natrij]]a u plazmi. Renin je prvi u nizu važnih hemijskih glasnika koji čine [[sistem renin-angiotenzin]]. Promjene u reninu u konačnici mijenjaju izlaz ovog sistema, uglavnom hormona [[angiotenzin II]] i [[aldosteron]]. Svaki hormon djeluje putem višestrukih mehanizama, ali oba povećavaju apsorpciju [[natrij-hlorid]]a u bubrezima, šireći tako kompartment vanstanične tečnosti i podižući [[krvni pritisak]]. Kada su razine renina povišene, koncentracije angiotenzina II i aldosterona se povećavaju, što dovodi do povećane reapsorpcije natrij-hlorida, širenja odjela vanstanične tečnosti i povišenja krvnog pritiska. Suprotno tome, kada su nivoi renina niski, nivoi angiotenzina II i aldosterona se smanjuju, skupljajući odjel vanćelijske tečnosti i smanjujući krvni pritisak.

=== Kiselinsko-bazna ravnoteža ===
{{glavni | Kiselinsko-bazna homeostaza}}

Dva organska sistema, bubrezi i [[pluća]], održavaju kiselinsko-baznu homeostazu, koja održava [[pH]] oko relativno stabilne vrijednosti. Pluća doprinose kiselinsko-baznoj homeostazi regulišući koncentraciju [[ugljik-dioksid]]a (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). U održavanju kiselinsko-bazne ravnoteže, bubrezi imaju dvije vrlo važne uloge: da reapsorbiraju i regeneriraju bikarbonat iz urina i da izlučuju [[vodik]]ove ione i fiksne kiseline (anione kiselina) u mokraću.

=== Regulacija osmolalnosti ===
Bubrezi pomažu u održavanju nivoa vode i [[soli]] u tijelu. Svaki značajniji porast [[osmomolarnost|osmolalnosti plazme]] otkriva [[hipotalamus]], koji direktno komunicira sa [[zadnji režanj hipofize|zadnjim režnjem hipofize]]. Povećanje osmolalnosti uzrokuje da žlijezda luči [[antidiuretski hormon]] (ADH), što rezultira reapsorpcijom vode kroz bubreg i povećanjem koncentracije urina. Ta dva faktora zajedno rade na vraćanju osmolalnosti plazme na normalne nivoe.

==Također pogledajte==
*[[Mokraćni sistem]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Kidney}}
* [https://www.proteinatlas.org/humanproteome/kidney Kidney at the Human Protein Atlas] 
* [https://web.archive.org/web/20150524115359/http://hilzbook.com/organs/kidney/ The Kidney in 3D Viewer – At Hilzbook] 
* [http://www.uni-mainz.de/FB/Medizin/Anatomie/workshop/EM/EMNiereE.html electron microscopic images of the kidney (Dr. Jastrow's EM-Atlas)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090914015501/http://www.uni-mainz.de/FB/Medizin/Anatomie/workshop/EM/EMNiereE.html |date=14. 9. 2009 }}
* [https://web.archive.org/web/20070928013749/http://www.euregene.org/euregene/pages/kidney_tut_e.html European Renal Genome project kidney function tutorial] 
* [https://web.archive.org/web/20070630053151/http://www.wisc-online.com/objects/AP2504/AP2504.swf Training at wisc-online.com]
* [https://www.niddk.nih.gov/health-information/kidney-disease/kidneys-how-they-work How do kidneys work]
&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
{{Anatomija mokraćnog sistema}}

&lt;/noinclude&gt;

[[Kategorija:Mokraćni sistem]]
[[Kategorija:Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija:Anatomija životinja]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
[[Kategorija:Bubrezi]]</text>
      <sha1>ljtef4lpdni1vysa19hldyp2xo6nsru</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Londonski ugovor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30001</id>
    <revision>
      <id>3901446</id>
      <parentid>3496946</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:41:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1999" sha1="ics8hkfkso0kje4k8kba1re7kkhd2zj" xml:space="preserve">
'''Londonski ugovor''' ({{jez-it|Patto di Londra}}), ponekad i ''Londonski pakt'', bio je tajni pakt između Antante i [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Sporazum je potpisan u Londonu 26. aprila 1915. godine, a države potpisnice bile su članice Antante ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]], Francuska Treća republika, [[Rusko Carstvo]]) i Kraljevina Italija. Svrha sporazuma bila je da se Italija uključi u [[Prvi svjetski rat]] na strani [[Antanta|Antante]], a protiv italijanskih bivših saveznika [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Osnovna ideja sporazuma bila je obećanje Italiji velikih dijelova Austro-Ugarske na sjeveru današnje Italije kao i područja na istoku s druge strane [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Britanija je također obećala i novčanu pomoć. Nakon potpisivanja sporazuma, Italija se obavezala da će ući u rat narednog mjeseca. Savez sa starim italijanskim neprijateljem Austrijom je podržavao određeni broj političara ali ta ideja nikad nije zaživjela u javnom mišljenju. Također, saveznici su vrlo lahko mogli dati mnogo bolju ponudu od Austro-Ugarske pa su na taj način dobili vojni savez sa italijanskom državom i 36 miliona njenih građana. Stavke ugovora javnosti su objavili [[boljševici]] kada su [[Oktobarska revolucija|došli na vlast]] u Rusiji krajem 1917. godine.

== Također pogledajte ==
* [[Rapalski ugovor]]

== Vanjski linkovi ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=E945LtGNaI8 Tajni Londonski ugovor 1915. godine (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal] 
* [https://www.history.com/this-day-in-history/allies-sign-treaty-of-london/ Londonski ugovor iz 1915., na history.com]

[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1915.]]
[[Kategorija:Historija Austrije]]
[[Kategorija:Historija Italije]]
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Historija Grčke]]
[[Kategorija:Historija Albanije]]
[[Kategorija:London]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]</text>
      <sha1>ics8hkfkso0kje4k8kba1re7kkhd2zj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CEFTA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30095</id>
    <revision>
      <id>3901354</id>
      <parentid>3836363</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:45:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7435" sha1="bxdy08lyw1ltkspmaagcpljspx1x2hd" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini
| izvorno_ime                    = {{Sakrij
| naslov        = CEFTA
| podaci_stil   = background:transparent; text-align:center;
| podaci        = {{plainlist|
* Marrëveshja e Tregtisë së Lirë të Evropës Qendrore {{Simboli jezika|sq|albanski}}
* Central European Free Trade Agreement {{Simboli jezika|en|engleski}}
* Централноевропски договор за слободна трговија {{Simboli jezika|mk|makedonski}}
* Acordul Central European al Comerțului Liber {{Simboli jezika|ro|rumunski}}
* Централноевропски договор о слободној трговини {{Simboli jezika|sr|srpski}}
}}}}
| ime_genitiv                    = Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini
| zastava                        = Flag of CEFTA.svg
| grb                            = 
| vrsta_simbola                  = 
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Central European Free Trade Agreement.svg
| opis_karte                     = Karta Evrope (siva) sa prikazanim&lt;br/&gt;članicama CEFTA-e (plava).
| glavno_sjedište                = 
| glavno_sjedište_koordinate     =
| službeni_jezik                 = {{collapsible list
|titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
|title = 7 jezika
|[[Albanski jezik|albanski]] 
|[[Bosanski jezik|bosanski]] 
|[[Crnogorski jezik|crnogorski]]
|[[Engleski jezik|engleski]] (radni)
|[[Makedonski jezik|makedonski]]
|[[Rumunski jezik|rumunski]]
|[[Srpski jezik|srpski]]
}}
| broj zemalja članica           = {{Collapsible list
  |titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
  |title = {{flatlist|{{unbulleted list |7 država}} }}
  |{{ZID|Albanija}} 
  |{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
  |{{ZID|Crna Gora}}
  |{{ZID|Moldavija}}
  |{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
  |{{ZID|Srbija}}
  |{{ZD|UN}} [[UNMIK]] &lt;small&gt;(u ime {{ZD|KOSV}} [[Kosovo|Kosova]])&lt;/small&gt;
 }}
| vrsta_prve_vlasti              = {{nowrap|Predsjedavajući}}
| vladar_prva_vlast              = {{ZD|ALB}} Albanija 
| vrsta_druge_vlasti             = {{nowrap|Generalni sekretar}}
| vladar_druga_vlast             = {{nowrap|{{ZD|Slovenija}} Renata Vitez}}
| datum_osnivanja                = 21. decembar 1992.
| površina                       = 252.428
| stanovnika                     = 21,4 milion&lt;ref name=&quot;imf.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/02/weodata/weorept.aspx?sy=2018&amp;ey=2018&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=subject&amp;ds=.&amp;br=1&amp;pr1.x=90&amp;pr1.y=18&amp;c=914,962,921,943,963,942,967&amp;s=NGDPD,PPPGDP,LP&amp;grp=0&amp;a=|title=Report for Selected Countries and Subjects|website=www.imf.org|language=en|access-date=11. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = procjena 2018
| gustoća                        = 85
| bdp_ukupno                     = $290 milijardi&lt;ref name=&quot;imf.org&quot;/&gt;
| bdp_godina                     = 2018
| bdp_per_capita                 = $13.500
| valuta                         = {{Collapsible list
  |titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
  |title = 6 valuta
  |{{ZD|ALB}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;ALL&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Albanski lek|Lek]]
  |{{ZD|BIH}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;BAM&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Konvertibilna marka|Marka]]
  |{{ZD|EU}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;EUR&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Euro]]
  |{{ZD|MKD}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;MKD&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Makedonski denar|Denar]]
  |{{ZD|MDA}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;MDL&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Moldavski lej|Lev]]
  |{{ZD|SRB}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;RSD&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Srpski dinar|Dinar]]
 }}
| vremenska_zona                 = UTC+1/+2 ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]{{\}}[[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = UTC+2/+3 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]{{\}}[[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
}}
'''CEFTA''' ([[Engleski jezik|eng]]: '''''C'''entral '''E'''uropean '''F'''ree '''T'''rade '''A'''ssociation'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vetgov.rs.sr/|title=CEFTA|last=bitlab.rs|website=http://vet.gov.ba|language=sr|access-date=25. 8. 2025|archive-date=30. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030133845/http://vetgov.rs.sr/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cefta.int/about/|title=About Central European Free Trade Agreement (CEFTA)|website=CEFTA|language=en-US|access-date=25. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; je ekonomska organizacija. Puni naziv na [[Bosanski jezik|bosanskom]] je Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini.

Članice su joj [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Moldavija]], [[Srbija]] i [[Kosovo]]. Prije ulaska u Evropsku uniju, članice su bile i [[Češka]], [[Mađarska]], [[Poljska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]], [[Bugarska]], [[Rumunija]] i [[Hrvatska]]. Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisan je 21. decembra [[1992]]. u [[Krakov]]u, Poljska.

CEFTA je obuhvaćala prostor od Baltičkog mora do Jadranskog i Crnog mora, te je imala tržište od približno 90 miliona ljudi. Sve članice CEFTE-e su u dobrim odnosima i mogućnostima za ulazak u EU, jer su pri potpisivanju ugovora o CEFTA-i potpisale i pristanak za saradnju s EU.

Nakon cjelodnevnih konsultacija, u Bruxellesu je 10. oktobra [[2006]]. osam od deset zemalja sudionica pregovora je parafiralo Ugovor o izmjeni i dopuni pristupanja CEFTA-i. Potpisivanje ugovora bilo je najavljeno za 19. decembar 2006. u Bukureštu. [[Albanija]], [[Bugarska]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Makedonija]], [[Moldavija]], [[Rumunija]] i [[UNMIK]] isred [[Kosovo|Kosova]] su parafirale ugovor. [[Srbija]] i [[Bosna i Hercegovina]] su tada odbile parafiranje jer su tražile povoljnije uslove, BiH je htjela bolje uslove, po pitanju nekoliko poljoprivrednih proizvoda, nego što ih ima u dvostranim ugovorima sa Hrvatskom i Srbijom. Srbija je tražila povoljnije uvjete za svoju duhansku industriju, nego što ih ima u dvostranim ugovorima sa ostalim državama članicama. Nakon dodatnih razgovora i usaglašavanja stavova sporazum je potpisalo svih deset zemalja sudionica pregovora i to 19. decembra 2006., kako je i predviđeno. Od 1. januara 2007. zemlje potpisnice su postale članice CEFTA-e.

== Članice ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Država članica !! Pristupanje !! Napuštanje
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Poljska}} || rowspan=&quot;4&quot; |1992. || rowspan=&quot;5&quot; |2004.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Mađarska}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Čehoslovačka}} || {{ZID|Češka}} (1993)
|-
| {{ZID|Slovačka}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Slovenija}} || 1996.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Rumunija}} || 1997. || rowspan=&quot;2&quot; |2007.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Bugarska}} || 1999.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Hrvatska}} || 2003. || 2013.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Sjeverna Makedonija}} (do 2019. Republika Makedonija) || 2006. || rowspan=&quot;7&quot; | &amp;mdash;
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Albanija}} || rowspan=&quot;6&quot; |2007.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} 
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Crna Gora}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Moldavija}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Srbija}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZD|UN}} [[UNMIK]] &lt;small&gt;(u ime {{ZD|KOSV}} [[Kosovo|Kosova]])&lt;/small&gt; 
|}

== Također pogledajte ==
{{Commonscat|Central European Free Trade Agreement}}
* [[Inicijativa Tri mora]]
* [[Mercosur]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]</text>
      <sha1>bxdy08lyw1ltkspmaagcpljspx1x2hd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901403</id>
      <parentid>3901354</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:53:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7480" sha1="7lxrb3yqe4xg30zi2r9qr81au8gcbl8" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini
| izvorno_ime                    = {{Sakrij
| naslov        = CEFTA
| podaci_stil   = background:transparent; text-align:center;
| podaci        = {{plainlist|
* Marrëveshja e Tregtisë së Lirë të Evropës Qendrore {{Simboli jezika|sq|albanski}}
* Central European Free Trade Agreement {{Simboli jezika|en|engleski}}
* Централноевропски договор за слободна трговија {{Simboli jezika|mk|makedonski}}
* Acordul Central European al Comerțului Liber {{Simboli jezika|ro|rumunski}}
* Централноевропски договор о слободној трговини {{Simboli jezika|sr|srpski}}
}}}}
| ime_genitiv                    = Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini
| zastava                        = Flag of CEFTA.svg
| grb                            = 
| vrsta_simbola                  = 
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Central European Free Trade Agreement.svg
| opis_karte                     = Karta Evrope (siva) sa prikazanim&lt;br/&gt;članicama CEFTA-e (plava).
| glavno_sjedište                = 
| glavno_sjedište_koordinate     =
| službeni_jezik                 = {{collapsible list
|titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
|title = 7 jezika
|[[Albanski jezik|albanski]] 
|[[Bosanski jezik|bosanski]] 
|[[Crnogorski jezik|crnogorski]]
|[[Engleski jezik|engleski]] (radni)
|[[Makedonski jezik|makedonski]]
|[[Rumunski jezik|rumunski]]
|[[Srpski jezik|srpski]]
}}
| broj zemalja članica           = {{Collapsible list
  |titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
  |title = {{flatlist|{{unbulleted list |7 država}} }}
  |{{ZID|Albanija}} 
  |{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
  |{{ZID|Crna Gora}}
  |{{ZID|Moldavija}}
  |{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
  |{{ZID|Srbija}}
  |{{ZD|UN}} [[UNMIK]] &lt;small&gt;(u ime {{ZD|KOSV}} [[Kosovo|Kosova]])&lt;/small&gt;
 }}
| vrsta_prve_vlasti              = {{nowrap|Predsjedavajući}}
| vladar_prva_vlast              = {{ZD|ALB}} Albanija 
| vrsta_druge_vlasti             = {{nowrap|Generalni sekretar}}
| vladar_druga_vlast             = {{nowrap|{{ZD|Slovenija}} Renata Vitez}}
| datum_osnivanja                = 21. decembar 1992.
| površina                       = 252.428
| stanovnika                     = 21,4 milion&lt;ref name=&quot;imf.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/02/weodata/weorept.aspx?sy=2018&amp;ey=2018&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=subject&amp;ds=.&amp;br=1&amp;pr1.x=90&amp;pr1.y=18&amp;c=914,962,921,943,963,942,967&amp;s=NGDPD,PPPGDP,LP&amp;grp=0&amp;a=|title=Report for Selected Countries and Subjects|website=www.imf.org|language=en|access-date=11. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = procjena 2018
| gustoća                        = 85
| bdp_ukupno                     = $290 milijardi&lt;ref name=&quot;imf.org&quot;/&gt;
| bdp_godina                     = 2018
| bdp_per_capita                 = $13.500
| valuta                         = {{Collapsible list
  |titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
  |title = 6 valuta
  |{{ZD|ALB}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;ALL&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Albanski lek|Lek]]
  |{{ZD|BIH}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;BAM&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Konvertibilna marka|Marka]]
  |{{ZD|EU}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;EUR&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Euro]]
  |{{ZD|MKD}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;MKD&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Makedonski denar|Denar]]
  |{{ZD|MDA}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;MDL&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Moldavski lej|Lev]]
  |{{ZD|SRB}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;RSD&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Srpski dinar|Dinar]]
 }}
| vremenska_zona                 = UTC+1/+2 ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]{{\}}[[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = UTC+2/+3 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]{{\}}[[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
}}
'''CEFTA''' ([[Engleski jezik|eng]]: '''''C'''entral '''E'''uropean '''F'''ree '''T'''rade '''A'''ssociation'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vetgov.rs.sr/|title=CEFTA|last=bitlab.rs|website=http://vet.gov.ba|language=sr|access-date=25. 8. 2025|archive-date=30. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030133845/http://vetgov.rs.sr/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cefta.int/about/|title=About Central European Free Trade Agreement (CEFTA)|website=CEFTA|language=en-US|access-date=25. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; je ekonomska organizacija. Puni naziv na [[Bosanski jezik|bosanskom]] je Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini.

Članice su joj [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Moldavija]], [[Srbija]] i [[Kosovo]]. Prije ulaska u Evropsku uniju, članice su bile i [[Češka]], [[Mađarska]], [[Poljska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]], [[Bugarska]], [[Rumunija]] i [[Hrvatska]]. Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisan je 21. decembra [[1992]]. u [[Krakov]]u, Poljska.

CEFTA je obuhvaćala prostor od Baltičkog mora do Jadranskog i Crnog mora, te je imala tržište od približno 90 miliona ljudi. Sve članice CEFTE-e su u dobrim odnosima i mogućnostima za ulazak u EU, jer su pri potpisivanju ugovora o CEFTA-i potpisale i pristanak za saradnju s EU.

Nakon cjelodnevnih konsultacija, u Bruxellesu je 10. oktobra [[2006]]. osam od deset zemalja sudionica pregovora je parafiralo Ugovor o izmjeni i dopuni pristupanja CEFTA-i. Potpisivanje ugovora bilo je najavljeno za 19. decembar 2006. u Bukureštu. [[Albanija]], [[Bugarska]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Makedonija]], [[Moldavija]], [[Rumunija]] i [[UNMIK]] isred [[Kosovo|Kosova]] su parafirale ugovor. [[Srbija]] i [[Bosna i Hercegovina]] su tada odbile parafiranje jer su tražile povoljnije uslove, BiH je htjela bolje uslove, po pitanju nekoliko poljoprivrednih proizvoda, nego što ih ima u dvostranim ugovorima sa Hrvatskom i Srbijom. Srbija je tražila povoljnije uvjete za svoju duhansku industriju, nego što ih ima u dvostranim ugovorima sa ostalim državama članicama. Nakon dodatnih razgovora i usaglašavanja stavova sporazum je potpisalo svih deset zemalja sudionica pregovora i to 19. decembra 2006., kako je i predviđeno. Od 1. januara 2007. zemlje potpisnice su postale članice CEFTA-e.

== Članice ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Država članica !! Pristupanje !! Napuštanje
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Poljska}} || rowspan=&quot;4&quot; |1992. || rowspan=&quot;5&quot; |2004.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Mađarska}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Čehoslovačka}} || {{ZID|Češka}} (1993)
|-
| {{ZID|Slovačka}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Slovenija}} || 1996.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Rumunija}} || 1997. || rowspan=&quot;2&quot; |2007.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Bugarska}} || 1999.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Hrvatska}} || 2003. || 2013.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Sjeverna Makedonija}} (do 2019. Republika Makedonija) || 2006. || rowspan=&quot;7&quot; | &amp;mdash;
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Albanija}} || rowspan=&quot;6&quot; |2007.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} 
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Crna Gora}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Moldavija}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Srbija}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZD|UN}} [[UNMIK]] &lt;small&gt;(u ime {{ZD|KOSV}} [[Kosovo|Kosova]])&lt;/small&gt; 
|}

== Također pogledajte ==
{{Commonscat|Central European Free Trade Agreement}}
* [[Inicijativa Tri mora]]
* [[Mercosur]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>7lxrb3yqe4xg30zi2r9qr81au8gcbl8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901441</id>
      <parentid>3901403</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:31:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7917" sha1="mo1lv9nirwyadae4ypf0kkl0ef8agfj" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini
| izvorno_ime                    = {{Sakrij
| naslov        = CEFTA
| podaci_stil   = background:transparent; text-align:center;
| podaci        = {{plainlist|
* Marrëveshja e Tregtisë së Lirë të Evropës Qendrore {{Simboli jezika|sq|albanski}}
* Central European Free Trade Agreement {{Simboli jezika|en|engleski}}
* Централноевропски договор за слободна трговија {{Simboli jezika|mk|makedonski}}
* Acordul Central European al Comerțului Liber {{Simboli jezika|ro|rumunski}}
* Централноевропски договор о слободној трговини {{Simboli jezika|sr|srpski}}
}}}}
| ime_genitiv                    = Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini
| zastava                        = Flag of CEFTA.svg
| grb                            = 
| vrsta_simbola                  = 
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Central European Free Trade Agreement.svg
| opis_karte                     = Karta Evrope (siva) sa prikazanim&lt;br/&gt;članicama CEFTA-e (plava).
| glavno_sjedište                = 
| glavno_sjedište_koordinate     =
| službeni_jezik                 = {{collapsible list
|titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
|title = 7 jezika
|[[Albanski jezik|albanski]] 
|[[Bosanski jezik|bosanski]] 
|[[Crnogorski jezik|crnogorski]]
|[[Engleski jezik|engleski]] (radni)
|[[Makedonski jezik|makedonski]]
|[[Rumunski jezik|rumunski]]
|[[Srpski jezik|srpski]]
}}
| broj zemalja članica           = {{Collapsible list
  |titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
  |title = {{flatlist|{{unbulleted list |7 država}} }}
  |{{ZID|Albanija}} 
  |{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
  |{{ZID|Crna Gora}}
  |{{ZID|Moldavija}}
  |{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
  |{{ZID|Srbija}}
  |{{ZD|UN}} [[UNMIK]] &lt;small&gt;(u ime {{ZD|KOSV}} [[Kosovo|Kosova]])&lt;/small&gt;
 }}
| vrsta_prve_vlasti              = {{nowrap|Predsjedavajući}}
| vladar_prva_vlast              = {{ZD|ALB}} Albanija 
| vrsta_druge_vlasti             = {{nowrap|Generalni sekretar}}
| vladar_druga_vlast             = {{nowrap|{{ZD|Slovenija}} Renata Vitez}}
| datum_osnivanja                = 21. decembar 1992.
| površina                       = 252.428
| stanovnika                     = 21,4 milion&lt;ref name=&quot;imf.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/02/weodata/weorept.aspx?sy=2018&amp;ey=2018&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=subject&amp;ds=.&amp;br=1&amp;pr1.x=90&amp;pr1.y=18&amp;c=914,962,921,943,963,942,967&amp;s=NGDPD,PPPGDP,LP&amp;grp=0&amp;a=|title=Report for Selected Countries and Subjects|website=www.imf.org|language=en|access-date=11. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = procjena 2018
| gustoća                        = 85
| bdp_ukupno                     = $290 milijardi&lt;ref name=&quot;imf.org&quot;/&gt;
| bdp_godina                     = 2018
| bdp_per_capita                 = $13.500
| valuta                         = {{Collapsible list
  |titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
  |title = 6 valuta
  |{{ZD|ALB}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;ALL&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Albanski lek|Lek]]
  |{{ZD|BIH}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;BAM&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Konvertibilna marka|Marka]]
  |{{ZD|EU}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;EUR&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Euro]]
  |{{ZD|MKD}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;MKD&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Makedonski denar|Denar]]
  |{{ZD|MDA}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;MDL&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Moldavski lej|Lev]]
  |{{ZD|SRB}}{{nbsp|2}}&lt;code&gt;RSD&lt;/code&gt;{{nbsp|2}}[[Srpski dinar|Dinar]]
 }}
| vremenska_zona                 = UTC+1/+2 ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]{{\}}[[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = UTC+2/+3 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]{{\}}[[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
}}
'''CEFTA''' ([[Engleski jezik|eng]]: '''''C'''entral '''E'''uropean '''F'''ree '''T'''rade '''A'''ssociation'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vetgov.rs.sr/|title=CEFTA|last=bitlab.rs|website=http://vet.gov.ba|language=sr|access-date=25. 8. 2025|archive-date=30. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030133845/http://vetgov.rs.sr/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cefta.int/about/|title=About Central European Free Trade Agreement (CEFTA)|website=CEFTA|language=en-US|access-date=25. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; je ekonomska organizacija. Puni naziv na [[Bosanski jezik|bosanskom]] je Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini.

Članice su joj [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Moldavija]], [[Srbija]] i [[Kosovo]]. Prije ulaska u Evropsku uniju, članice su bile i [[Češka]], [[Mađarska]], [[Poljska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]], [[Bugarska]], [[Rumunija]] i [[Hrvatska]]. Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisan je 21. decembra [[1992]]. u [[Krakov]]u, Poljska.

CEFTA je obuhvaćala prostor od Baltičkog mora do Jadranskog i Crnog mora, te je imala tržište od približno 90 miliona ljudi. Sve članice CEFTE-e su u dobrim odnosima i mogućnostima za ulazak u EU, jer su pri potpisivanju ugovora o CEFTA-i potpisale i pristanak za saradnju s EU.

Nakon cjelodnevnih konsultacija, u Bruxellesu je 10. oktobra [[2006]]. osam od deset zemalja sudionica pregovora je parafiralo Ugovor o izmjeni i dopuni pristupanja CEFTA-i. Potpisivanje ugovora bilo je najavljeno za 19. decembar 2006. u Bukureštu. [[Albanija]], [[Bugarska]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Makedonija]], [[Moldavija]], [[Rumunija]] i [[UNMIK]] isred [[Kosovo|Kosova]] su parafirale ugovor. [[Srbija]] i [[Bosna i Hercegovina]] su tada odbile parafiranje jer su tražile povoljnije uslove, BiH je htjela bolje uslove, po pitanju nekoliko poljoprivrednih proizvoda, nego što ih ima u dvostranim ugovorima sa Hrvatskom i Srbijom. Srbija je tražila povoljnije uvjete za svoju duhansku industriju, nego što ih ima u dvostranim ugovorima sa ostalim državama članicama. Nakon dodatnih razgovora i usaglašavanja stavova sporazum je potpisalo svih deset zemalja sudionica pregovora i to 19. decembra 2006., kako je i predviđeno. Od 1. januara 2007. zemlje potpisnice su postale članice CEFTA-e.

== Članice ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Država članica !! Pristupanje !! Napuštanje
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Poljska}} || rowspan=&quot;4&quot; |1992. || rowspan=&quot;5&quot; |2004.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Mađarska}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Čehoslovačka}} || {{ZID|Češka}} (1993)
|-
| {{ZID|Slovačka}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Slovenija}} || 1996.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Rumunija}} || 1997. || rowspan=&quot;2&quot; |2007.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Bugarska}} || 1999.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Hrvatska}} || 2003. || 2013.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Sjeverna Makedonija}} (do 2019. Republika Makedonija) || 2006. || rowspan=&quot;7&quot; | &amp;mdash;
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Albanija}} || rowspan=&quot;6&quot; |2007.
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} 
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Crna Gora}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Moldavija}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZID|Srbija}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; | {{ZD|UN}} [[UNMIK]] &lt;small&gt;(u ime {{ZD|KOSV}} [[Kosovo|Kosova]])&lt;/small&gt; 
|}

== Također pogledajte ==
{{Commonscat|Central European Free Trade Agreement}}
* [[Inicijativa Tri mora]]
* [[Mercosur]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1992.]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Crne Gore]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Srbije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Slovačke]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Albanije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske]]</text>
      <sha1>mo1lv9nirwyadae4ypf0kkl0ef8agfj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropska konvencija o ljudskim pravima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33109</id>
    <revision>
      <id>3901357</id>
      <parentid>3833509</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:45:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8677" sha1="8tbxkq1ztkax7hdcknp57u6ehuoeke2" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda''' (eng. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) još poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (eng. European Convention on Human Rights, fr. la Convention europeenne des Droits de l'Homme) je [[pravni akt]] [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] (1949) o zaštiti sloboda i prava, donijet u [[Rim]]u 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: [[Belgija]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Turska]] i [[Velika Britanija]].

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti [[Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]] koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u državama članicama. Svaka osoba koja smatra da su joj narušena njena ljudska prava može se obratiti sudu. Organizacija i ovlašćenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (članovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom uređen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine.

Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvršena u svim državama Savjeta Evrope.

== Historija i značaj ==

Čin donošenja Konvencije pravno je uobličio ideju zemalja Evrope o uspostavljanju jedinstvene zaštite ljudskih prava i individualnih političkih sloboda koji, uz vladavinu prava, a prema osnivačkom aktu Savjeta Evrope, čine temelj istinske demokratije (Preambula Statuta Saveta Evrope, st. 3). Ovom kodifikacijom otpočela je pravna standardizacija na evropskom tlu, koja se odvija u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948).

Naknadnim pravnim dopunama iz protokola 1, 4, 6, 7, 12 i 13, unaprijeđena je prvobitna zaštita prava i sloboda iz 1950. godine. Poseban značaj ima Protokol 11, koji je 1998. godine u evropsku pravnu praksu uveo stalnu pravosudnu instituciju - Evropski sud za ljudska prava i mogućnost učešća pojedinca u međunarodnom pravnom postupku.

== Evropski sud za ljudska prava ==

Konvencija određuje sadržaj prava i sloboda i, za slučaj kršenja, obezbeđuje međunarodnu zaštitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreću individualnim ili međudržavnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Međudržavnim predstavkama pokreću se interni međunarodni sporovi država članica Savjeta Evrope u slučaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije.

Država koja podnese zahtev za prijem u članstvo Savjeta Evrope dužna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogućnosti povrede osnovnih sloboda i prava, a država članica protiv koje je donijeta pravnosnažna presuda dužna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformiše domaće zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednačavanja statusa bračne i vanbračne dece, promenjen Građanski zakonik, a u Njemačkoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmijenjene odredbe krivičnog postupka.

Po važećim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvršenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predviđa mogućnost pokretanja sudskog postupka protiv države koja ne izvršava odluke Evropskog suda za ljudska prava.

== Struktura ==
 
Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola. 

U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], koju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]], donijela 10. decembra 1948. godine.

Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita.

Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije.

Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope.

== Osnovna prava i slobode ==

* Pravo na život (čl. 2) 
* Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3) 
* Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4) 
* Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5) 
* Pravo na pravično suđenje (čl. 6) 
* Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7) 
* Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8) 
* Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9) 
* Sloboda izražavanja (čl. 10) 
* Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11) 
* Pravo na sklapanje braka (čl. 12) 
* Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13) 
* Zabrana diskriminacije (čl. 14) 

== Protokol 1 ==
* Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1) 
* Pravo na obrazovanje (čl. 2) 
* Pravo na slobodne izbore (čl. 3) 

Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, [[Švicarska]] i [[Monako]], a [[Andora]] ga nije potpisala.

== Protokol 4 ==

* Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1) 
* Sloboda kretanja (čl. 2) 
* Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3) 
* Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4) 

Protokol nisu potpisale Andora, [[Grčka]] i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija.

== Protokol 6 ==
 
* Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1) 

[[Rusija]] je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol.

== Protokol 7 ==
 
* Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1) 
* Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2) 
* pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3) 
* Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4) 
* Jednakost supružnika (čl. 5) 

Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija.

== Protokol 12 ==
 
* Opća zabrana diskriminacije (čl. 1) 

Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

== Protokol 13 ==
 
* Apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1) 


== Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 ==

Ovim protokolima se bliže uređuje pokretanje međunarodnih sporova i tok postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Protokol 14 odnosi se na unaprjeđenje efikasnosti sudske procedure i stupiće na pravnu snagu nakon ratifikacije u svim državama članicama Savjeta Evrope.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]

== Vanjski linkovi ==

# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Prevodi Evropske konvencije o ljudskim pravima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG CoE -Lista ugovora Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG |date=7. 7. 2011 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/001.htm CoE - Statut Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107082603/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/001 |date=7. 1. 2019 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Evropska konvencija o ljudskim pravima - oficijelni sajt Evropskog suda za ljudska prava ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Basic+Texts/Basic+Texts/The+European+Convention+on+Human+Rights+and+its+Protocols Protokol 14]

{{Commonscat|European Convention on Human Rights}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]</text>
      <sha1>8tbxkq1ztkax7hdcknp57u6ehuoeke2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901365</id>
      <parentid>3901357</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:46:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Armenije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8711" sha1="htbht6snu81tii7izmle6yfea6pz2mu" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda''' (eng. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) još poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (eng. European Convention on Human Rights, fr. la Convention europeenne des Droits de l'Homme) je [[pravni akt]] [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] (1949) o zaštiti sloboda i prava, donijet u [[Rim]]u 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: [[Belgija]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Turska]] i [[Velika Britanija]].

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti [[Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]] koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u državama članicama. Svaka osoba koja smatra da su joj narušena njena ljudska prava može se obratiti sudu. Organizacija i ovlašćenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (članovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom uređen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine.

Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvršena u svim državama Savjeta Evrope.

== Historija i značaj ==

Čin donošenja Konvencije pravno je uobličio ideju zemalja Evrope o uspostavljanju jedinstvene zaštite ljudskih prava i individualnih političkih sloboda koji, uz vladavinu prava, a prema osnivačkom aktu Savjeta Evrope, čine temelj istinske demokratije (Preambula Statuta Saveta Evrope, st. 3). Ovom kodifikacijom otpočela je pravna standardizacija na evropskom tlu, koja se odvija u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948).

Naknadnim pravnim dopunama iz protokola 1, 4, 6, 7, 12 i 13, unaprijeđena je prvobitna zaštita prava i sloboda iz 1950. godine. Poseban značaj ima Protokol 11, koji je 1998. godine u evropsku pravnu praksu uveo stalnu pravosudnu instituciju - Evropski sud za ljudska prava i mogućnost učešća pojedinca u međunarodnom pravnom postupku.

== Evropski sud za ljudska prava ==

Konvencija određuje sadržaj prava i sloboda i, za slučaj kršenja, obezbeđuje međunarodnu zaštitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreću individualnim ili međudržavnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Međudržavnim predstavkama pokreću se interni međunarodni sporovi država članica Savjeta Evrope u slučaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije.

Država koja podnese zahtev za prijem u članstvo Savjeta Evrope dužna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogućnosti povrede osnovnih sloboda i prava, a država članica protiv koje je donijeta pravnosnažna presuda dužna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformiše domaće zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednačavanja statusa bračne i vanbračne dece, promenjen Građanski zakonik, a u Njemačkoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmijenjene odredbe krivičnog postupka.

Po važećim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvršenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predviđa mogućnost pokretanja sudskog postupka protiv države koja ne izvršava odluke Evropskog suda za ljudska prava.

== Struktura ==
 
Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola. 

U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], koju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]], donijela 10. decembra 1948. godine.

Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita.

Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije.

Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope.

== Osnovna prava i slobode ==

* Pravo na život (čl. 2) 
* Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3) 
* Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4) 
* Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5) 
* Pravo na pravično suđenje (čl. 6) 
* Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7) 
* Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8) 
* Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9) 
* Sloboda izražavanja (čl. 10) 
* Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11) 
* Pravo na sklapanje braka (čl. 12) 
* Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13) 
* Zabrana diskriminacije (čl. 14) 

== Protokol 1 ==
* Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1) 
* Pravo na obrazovanje (čl. 2) 
* Pravo na slobodne izbore (čl. 3) 

Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, [[Švicarska]] i [[Monako]], a [[Andora]] ga nije potpisala.

== Protokol 4 ==

* Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1) 
* Sloboda kretanja (čl. 2) 
* Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3) 
* Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4) 

Protokol nisu potpisale Andora, [[Grčka]] i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija.

== Protokol 6 ==
 
* Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1) 

[[Rusija]] je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol.

== Protokol 7 ==
 
* Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1) 
* Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2) 
* pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3) 
* Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4) 
* Jednakost supružnika (čl. 5) 

Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija.

== Protokol 12 ==
 
* Opća zabrana diskriminacije (čl. 1) 

Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

== Protokol 13 ==
 
* Apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1) 


== Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 ==

Ovim protokolima se bliže uređuje pokretanje međunarodnih sporova i tok postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Protokol 14 odnosi se na unaprjeđenje efikasnosti sudske procedure i stupiće na pravnu snagu nakon ratifikacije u svim državama članicama Savjeta Evrope.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]

== Vanjski linkovi ==

# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Prevodi Evropske konvencije o ljudskim pravima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG CoE -Lista ugovora Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG |date=7. 7. 2011 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/001.htm CoE - Statut Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107082603/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/001 |date=7. 1. 2019 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Evropska konvencija o ljudskim pravima - oficijelni sajt Evropskog suda za ljudska prava ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Basic+Texts/Basic+Texts/The+European+Convention+on+Human+Rights+and+its+Protocols Protokol 14]

{{Commonscat|European Convention on Human Rights}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]</text>
      <sha1>htbht6snu81tii7izmle6yfea6pz2mu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901374</id>
      <parentid>3901365</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:47:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Austrije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8745" sha1="17duy032cubr63ql0vb67zx2ql7m0q3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda''' (eng. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) još poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (eng. European Convention on Human Rights, fr. la Convention europeenne des Droits de l'Homme) je [[pravni akt]] [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] (1949) o zaštiti sloboda i prava, donijet u [[Rim]]u 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: [[Belgija]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Turska]] i [[Velika Britanija]].

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti [[Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]] koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u državama članicama. Svaka osoba koja smatra da su joj narušena njena ljudska prava može se obratiti sudu. Organizacija i ovlašćenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (članovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom uređen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine.

Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvršena u svim državama Savjeta Evrope.

== Historija i značaj ==

Čin donošenja Konvencije pravno je uobličio ideju zemalja Evrope o uspostavljanju jedinstvene zaštite ljudskih prava i individualnih političkih sloboda koji, uz vladavinu prava, a prema osnivačkom aktu Savjeta Evrope, čine temelj istinske demokratije (Preambula Statuta Saveta Evrope, st. 3). Ovom kodifikacijom otpočela je pravna standardizacija na evropskom tlu, koja se odvija u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948).

Naknadnim pravnim dopunama iz protokola 1, 4, 6, 7, 12 i 13, unaprijeđena je prvobitna zaštita prava i sloboda iz 1950. godine. Poseban značaj ima Protokol 11, koji je 1998. godine u evropsku pravnu praksu uveo stalnu pravosudnu instituciju - Evropski sud za ljudska prava i mogućnost učešća pojedinca u međunarodnom pravnom postupku.

== Evropski sud za ljudska prava ==

Konvencija određuje sadržaj prava i sloboda i, za slučaj kršenja, obezbeđuje međunarodnu zaštitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreću individualnim ili međudržavnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Međudržavnim predstavkama pokreću se interni međunarodni sporovi država članica Savjeta Evrope u slučaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije.

Država koja podnese zahtev za prijem u članstvo Savjeta Evrope dužna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogućnosti povrede osnovnih sloboda i prava, a država članica protiv koje je donijeta pravnosnažna presuda dužna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformiše domaće zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednačavanja statusa bračne i vanbračne dece, promenjen Građanski zakonik, a u Njemačkoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmijenjene odredbe krivičnog postupka.

Po važećim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvršenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predviđa mogućnost pokretanja sudskog postupka protiv države koja ne izvršava odluke Evropskog suda za ljudska prava.

== Struktura ==
 
Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola. 

U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], koju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]], donijela 10. decembra 1948. godine.

Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita.

Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije.

Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope.

== Osnovna prava i slobode ==

* Pravo na život (čl. 2) 
* Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3) 
* Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4) 
* Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5) 
* Pravo na pravično suđenje (čl. 6) 
* Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7) 
* Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8) 
* Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9) 
* Sloboda izražavanja (čl. 10) 
* Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11) 
* Pravo na sklapanje braka (čl. 12) 
* Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13) 
* Zabrana diskriminacije (čl. 14) 

== Protokol 1 ==
* Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1) 
* Pravo na obrazovanje (čl. 2) 
* Pravo na slobodne izbore (čl. 3) 

Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, [[Švicarska]] i [[Monako]], a [[Andora]] ga nije potpisala.

== Protokol 4 ==

* Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1) 
* Sloboda kretanja (čl. 2) 
* Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3) 
* Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4) 

Protokol nisu potpisale Andora, [[Grčka]] i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija.

== Protokol 6 ==
 
* Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1) 

[[Rusija]] je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol.

== Protokol 7 ==
 
* Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1) 
* Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2) 
* pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3) 
* Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4) 
* Jednakost supružnika (čl. 5) 

Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija.

== Protokol 12 ==
 
* Opća zabrana diskriminacije (čl. 1) 

Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

== Protokol 13 ==
 
* Apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1) 


== Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 ==

Ovim protokolima se bliže uređuje pokretanje međunarodnih sporova i tok postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Protokol 14 odnosi se na unaprjeđenje efikasnosti sudske procedure i stupiće na pravnu snagu nakon ratifikacije u svim državama članicama Savjeta Evrope.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]

== Vanjski linkovi ==

# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Prevodi Evropske konvencije o ljudskim pravima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG CoE -Lista ugovora Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG |date=7. 7. 2011 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/001.htm CoE - Statut Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107082603/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/001 |date=7. 1. 2019 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Evropska konvencija o ljudskim pravima - oficijelni sajt Evropskog suda za ljudska prava ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Basic+Texts/Basic+Texts/The+European+Convention+on+Human+Rights+and+its+Protocols Protokol 14]

{{Commonscat|European Convention on Human Rights}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]</text>
      <sha1>17duy032cubr63ql0vb67zx2ql7m0q3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901384</id>
      <parentid>3901374</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:49:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8784" sha1="kuf5fhyohbcee00tj4wdsvgft7txokq" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda''' (eng. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) još poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (eng. European Convention on Human Rights, fr. la Convention europeenne des Droits de l'Homme) je [[pravni akt]] [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] (1949) o zaštiti sloboda i prava, donijet u [[Rim]]u 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: [[Belgija]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Turska]] i [[Velika Britanija]].

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti [[Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]] koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u državama članicama. Svaka osoba koja smatra da su joj narušena njena ljudska prava može se obratiti sudu. Organizacija i ovlašćenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (članovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom uređen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine.

Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvršena u svim državama Savjeta Evrope.

== Historija i značaj ==

Čin donošenja Konvencije pravno je uobličio ideju zemalja Evrope o uspostavljanju jedinstvene zaštite ljudskih prava i individualnih političkih sloboda koji, uz vladavinu prava, a prema osnivačkom aktu Savjeta Evrope, čine temelj istinske demokratije (Preambula Statuta Saveta Evrope, st. 3). Ovom kodifikacijom otpočela je pravna standardizacija na evropskom tlu, koja se odvija u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948).

Naknadnim pravnim dopunama iz protokola 1, 4, 6, 7, 12 i 13, unaprijeđena je prvobitna zaštita prava i sloboda iz 1950. godine. Poseban značaj ima Protokol 11, koji je 1998. godine u evropsku pravnu praksu uveo stalnu pravosudnu instituciju - Evropski sud za ljudska prava i mogućnost učešća pojedinca u međunarodnom pravnom postupku.

== Evropski sud za ljudska prava ==

Konvencija određuje sadržaj prava i sloboda i, za slučaj kršenja, obezbeđuje međunarodnu zaštitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreću individualnim ili međudržavnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Međudržavnim predstavkama pokreću se interni međunarodni sporovi država članica Savjeta Evrope u slučaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije.

Država koja podnese zahtev za prijem u članstvo Savjeta Evrope dužna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogućnosti povrede osnovnih sloboda i prava, a država članica protiv koje je donijeta pravnosnažna presuda dužna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformiše domaće zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednačavanja statusa bračne i vanbračne dece, promenjen Građanski zakonik, a u Njemačkoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmijenjene odredbe krivičnog postupka.

Po važećim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvršenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predviđa mogućnost pokretanja sudskog postupka protiv države koja ne izvršava odluke Evropskog suda za ljudska prava.

== Struktura ==
 
Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola. 

U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], koju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]], donijela 10. decembra 1948. godine.

Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita.

Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije.

Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope.

== Osnovna prava i slobode ==

* Pravo na život (čl. 2) 
* Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3) 
* Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4) 
* Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5) 
* Pravo na pravično suđenje (čl. 6) 
* Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7) 
* Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8) 
* Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9) 
* Sloboda izražavanja (čl. 10) 
* Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11) 
* Pravo na sklapanje braka (čl. 12) 
* Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13) 
* Zabrana diskriminacije (čl. 14) 

== Protokol 1 ==
* Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1) 
* Pravo na obrazovanje (čl. 2) 
* Pravo na slobodne izbore (čl. 3) 

Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, [[Švicarska]] i [[Monako]], a [[Andora]] ga nije potpisala.

== Protokol 4 ==

* Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1) 
* Sloboda kretanja (čl. 2) 
* Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3) 
* Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4) 

Protokol nisu potpisale Andora, [[Grčka]] i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija.

== Protokol 6 ==
 
* Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1) 

[[Rusija]] je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol.

== Protokol 7 ==
 
* Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1) 
* Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2) 
* pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3) 
* Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4) 
* Jednakost supružnika (čl. 5) 

Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija.

== Protokol 12 ==
 
* Opća zabrana diskriminacije (čl. 1) 

Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

== Protokol 13 ==
 
* Apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1) 


== Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 ==

Ovim protokolima se bliže uređuje pokretanje međunarodnih sporova i tok postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Protokol 14 odnosi se na unaprjeđenje efikasnosti sudske procedure i stupiće na pravnu snagu nakon ratifikacije u svim državama članicama Savjeta Evrope.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]

== Vanjski linkovi ==

# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Prevodi Evropske konvencije o ljudskim pravima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG CoE -Lista ugovora Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG |date=7. 7. 2011 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/001.htm CoE - Statut Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107082603/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/001 |date=7. 1. 2019 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Evropska konvencija o ljudskim pravima - oficijelni sajt Evropskog suda za ljudska prava ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Basic+Texts/Basic+Texts/The+European+Convention+on+Human+Rights+and+its+Protocols Protokol 14]

{{Commonscat|European Convention on Human Rights}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]</text>
      <sha1>kuf5fhyohbcee00tj4wdsvgft7txokq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901394</id>
      <parentid>3901384</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8817" sha1="50plckqmwkv77dbfqe7qss1sdx1fduw" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda''' (eng. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) još poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (eng. European Convention on Human Rights, fr. la Convention europeenne des Droits de l'Homme) je [[pravni akt]] [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] (1949) o zaštiti sloboda i prava, donijet u [[Rim]]u 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: [[Belgija]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Turska]] i [[Velika Britanija]].

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti [[Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]] koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u državama članicama. Svaka osoba koja smatra da su joj narušena njena ljudska prava može se obratiti sudu. Organizacija i ovlašćenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (članovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom uređen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine.

Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvršena u svim državama Savjeta Evrope.

== Historija i značaj ==

Čin donošenja Konvencije pravno je uobličio ideju zemalja Evrope o uspostavljanju jedinstvene zaštite ljudskih prava i individualnih političkih sloboda koji, uz vladavinu prava, a prema osnivačkom aktu Savjeta Evrope, čine temelj istinske demokratije (Preambula Statuta Saveta Evrope, st. 3). Ovom kodifikacijom otpočela je pravna standardizacija na evropskom tlu, koja se odvija u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948).

Naknadnim pravnim dopunama iz protokola 1, 4, 6, 7, 12 i 13, unaprijeđena je prvobitna zaštita prava i sloboda iz 1950. godine. Poseban značaj ima Protokol 11, koji je 1998. godine u evropsku pravnu praksu uveo stalnu pravosudnu instituciju - Evropski sud za ljudska prava i mogućnost učešća pojedinca u međunarodnom pravnom postupku.

== Evropski sud za ljudska prava ==

Konvencija određuje sadržaj prava i sloboda i, za slučaj kršenja, obezbeđuje međunarodnu zaštitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreću individualnim ili međudržavnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Međudržavnim predstavkama pokreću se interni međunarodni sporovi država članica Savjeta Evrope u slučaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije.

Država koja podnese zahtev za prijem u članstvo Savjeta Evrope dužna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogućnosti povrede osnovnih sloboda i prava, a država članica protiv koje je donijeta pravnosnažna presuda dužna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformiše domaće zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednačavanja statusa bračne i vanbračne dece, promenjen Građanski zakonik, a u Njemačkoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmijenjene odredbe krivičnog postupka.

Po važećim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvršenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predviđa mogućnost pokretanja sudskog postupka protiv države koja ne izvršava odluke Evropskog suda za ljudska prava.

== Struktura ==
 
Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola. 

U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], koju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]], donijela 10. decembra 1948. godine.

Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita.

Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije.

Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope.

== Osnovna prava i slobode ==

* Pravo na život (čl. 2) 
* Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3) 
* Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4) 
* Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5) 
* Pravo na pravično suđenje (čl. 6) 
* Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7) 
* Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8) 
* Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9) 
* Sloboda izražavanja (čl. 10) 
* Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11) 
* Pravo na sklapanje braka (čl. 12) 
* Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13) 
* Zabrana diskriminacije (čl. 14) 

== Protokol 1 ==
* Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1) 
* Pravo na obrazovanje (čl. 2) 
* Pravo na slobodne izbore (čl. 3) 

Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, [[Švicarska]] i [[Monako]], a [[Andora]] ga nije potpisala.

== Protokol 4 ==

* Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1) 
* Sloboda kretanja (čl. 2) 
* Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3) 
* Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4) 

Protokol nisu potpisale Andora, [[Grčka]] i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija.

== Protokol 6 ==
 
* Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1) 

[[Rusija]] je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol.

== Protokol 7 ==
 
* Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1) 
* Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2) 
* pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3) 
* Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4) 
* Jednakost supružnika (čl. 5) 

Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija.

== Protokol 12 ==
 
* Opća zabrana diskriminacije (čl. 1) 

Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

== Protokol 13 ==
 
* Apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1) 


== Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 ==

Ovim protokolima se bliže uređuje pokretanje međunarodnih sporova i tok postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Protokol 14 odnosi se na unaprjeđenje efikasnosti sudske procedure i stupiće na pravnu snagu nakon ratifikacije u svim državama članicama Savjeta Evrope.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]

== Vanjski linkovi ==

# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Prevodi Evropske konvencije o ljudskim pravima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG CoE -Lista ugovora Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG |date=7. 7. 2011 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/001.htm CoE - Statut Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107082603/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/001 |date=7. 1. 2019 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Evropska konvencija o ljudskim pravima - oficijelni sajt Evropskog suda za ljudska prava ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Basic+Texts/Basic+Texts/The+European+Convention+on+Human+Rights+and+its+Protocols Protokol 14]

{{Commonscat|European Convention on Human Rights}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>50plckqmwkv77dbfqe7qss1sdx1fduw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901406</id>
      <parentid>3901394</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:53:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8862" sha1="b3u9d1boketd27m04a3skzcbweatn2g" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda''' (eng. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) još poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (eng. European Convention on Human Rights, fr. la Convention europeenne des Droits de l'Homme) je [[pravni akt]] [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] (1949) o zaštiti sloboda i prava, donijet u [[Rim]]u 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: [[Belgija]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Turska]] i [[Velika Britanija]].

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti [[Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]] koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u državama članicama. Svaka osoba koja smatra da su joj narušena njena ljudska prava može se obratiti sudu. Organizacija i ovlašćenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (članovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom uređen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine.

Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvršena u svim državama Savjeta Evrope.

== Historija i značaj ==

Čin donošenja Konvencije pravno je uobličio ideju zemalja Evrope o uspostavljanju jedinstvene zaštite ljudskih prava i individualnih političkih sloboda koji, uz vladavinu prava, a prema osnivačkom aktu Savjeta Evrope, čine temelj istinske demokratije (Preambula Statuta Saveta Evrope, st. 3). Ovom kodifikacijom otpočela je pravna standardizacija na evropskom tlu, koja se odvija u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948).

Naknadnim pravnim dopunama iz protokola 1, 4, 6, 7, 12 i 13, unaprijeđena je prvobitna zaštita prava i sloboda iz 1950. godine. Poseban značaj ima Protokol 11, koji je 1998. godine u evropsku pravnu praksu uveo stalnu pravosudnu instituciju - Evropski sud za ljudska prava i mogućnost učešća pojedinca u međunarodnom pravnom postupku.

== Evropski sud za ljudska prava ==

Konvencija određuje sadržaj prava i sloboda i, za slučaj kršenja, obezbeđuje međunarodnu zaštitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreću individualnim ili međudržavnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Međudržavnim predstavkama pokreću se interni međunarodni sporovi država članica Savjeta Evrope u slučaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije.

Država koja podnese zahtev za prijem u članstvo Savjeta Evrope dužna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogućnosti povrede osnovnih sloboda i prava, a država članica protiv koje je donijeta pravnosnažna presuda dužna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformiše domaće zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednačavanja statusa bračne i vanbračne dece, promenjen Građanski zakonik, a u Njemačkoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmijenjene odredbe krivičnog postupka.

Po važećim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvršenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predviđa mogućnost pokretanja sudskog postupka protiv države koja ne izvršava odluke Evropskog suda za ljudska prava.

== Struktura ==
 
Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola. 

U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], koju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]], donijela 10. decembra 1948. godine.

Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita.

Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije.

Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope.

== Osnovna prava i slobode ==

* Pravo na život (čl. 2) 
* Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3) 
* Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4) 
* Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5) 
* Pravo na pravično suđenje (čl. 6) 
* Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7) 
* Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8) 
* Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9) 
* Sloboda izražavanja (čl. 10) 
* Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11) 
* Pravo na sklapanje braka (čl. 12) 
* Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13) 
* Zabrana diskriminacije (čl. 14) 

== Protokol 1 ==
* Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1) 
* Pravo na obrazovanje (čl. 2) 
* Pravo na slobodne izbore (čl. 3) 

Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, [[Švicarska]] i [[Monako]], a [[Andora]] ga nije potpisala.

== Protokol 4 ==

* Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1) 
* Sloboda kretanja (čl. 2) 
* Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3) 
* Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4) 

Protokol nisu potpisale Andora, [[Grčka]] i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija.

== Protokol 6 ==
 
* Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1) 

[[Rusija]] je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol.

== Protokol 7 ==
 
* Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1) 
* Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2) 
* pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3) 
* Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4) 
* Jednakost supružnika (čl. 5) 

Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija.

== Protokol 12 ==
 
* Opća zabrana diskriminacije (čl. 1) 

Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

== Protokol 13 ==
 
* Apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1) 


== Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 ==

Ovim protokolima se bliže uređuje pokretanje međunarodnih sporova i tok postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Protokol 14 odnosi se na unaprjeđenje efikasnosti sudske procedure i stupiće na pravnu snagu nakon ratifikacije u svim državama članicama Savjeta Evrope.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]

== Vanjski linkovi ==

# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Prevodi Evropske konvencije o ljudskim pravima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG CoE -Lista ugovora Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG |date=7. 7. 2011 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/001.htm CoE - Statut Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107082603/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/001 |date=7. 1. 2019 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Evropska konvencija o ljudskim pravima - oficijelni sajt Evropskog suda za ljudska prava ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Basic+Texts/Basic+Texts/The+European+Convention+on+Human+Rights+and+its+Protocols Protokol 14]

{{Commonscat|European Convention on Human Rights}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>b3u9d1boketd27m04a3skzcbweatn2g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901414</id>
      <parentid>3901406</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8894" sha1="a00qsc1ubfnd6015wb2p3nj48zt991o" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda''' (eng. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) još poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (eng. European Convention on Human Rights, fr. la Convention europeenne des Droits de l'Homme) je [[pravni akt]] [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] (1949) o zaštiti sloboda i prava, donijet u [[Rim]]u 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: [[Belgija]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Turska]] i [[Velika Britanija]].

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti [[Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]] koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u državama članicama. Svaka osoba koja smatra da su joj narušena njena ljudska prava može se obratiti sudu. Organizacija i ovlašćenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (članovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom uređen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine.

Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvršena u svim državama Savjeta Evrope.

== Historija i značaj ==

Čin donošenja Konvencije pravno je uobličio ideju zemalja Evrope o uspostavljanju jedinstvene zaštite ljudskih prava i individualnih političkih sloboda koji, uz vladavinu prava, a prema osnivačkom aktu Savjeta Evrope, čine temelj istinske demokratije (Preambula Statuta Saveta Evrope, st. 3). Ovom kodifikacijom otpočela je pravna standardizacija na evropskom tlu, koja se odvija u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948).

Naknadnim pravnim dopunama iz protokola 1, 4, 6, 7, 12 i 13, unaprijeđena je prvobitna zaštita prava i sloboda iz 1950. godine. Poseban značaj ima Protokol 11, koji je 1998. godine u evropsku pravnu praksu uveo stalnu pravosudnu instituciju - Evropski sud za ljudska prava i mogućnost učešća pojedinca u međunarodnom pravnom postupku.

== Evropski sud za ljudska prava ==

Konvencija određuje sadržaj prava i sloboda i, za slučaj kršenja, obezbeđuje međunarodnu zaštitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreću individualnim ili međudržavnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Međudržavnim predstavkama pokreću se interni međunarodni sporovi država članica Savjeta Evrope u slučaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije.

Država koja podnese zahtev za prijem u članstvo Savjeta Evrope dužna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogućnosti povrede osnovnih sloboda i prava, a država članica protiv koje je donijeta pravnosnažna presuda dužna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformiše domaće zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednačavanja statusa bračne i vanbračne dece, promenjen Građanski zakonik, a u Njemačkoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmijenjene odredbe krivičnog postupka.

Po važećim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvršenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predviđa mogućnost pokretanja sudskog postupka protiv države koja ne izvršava odluke Evropskog suda za ljudska prava.

== Struktura ==
 
Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola. 

U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], koju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]], donijela 10. decembra 1948. godine.

Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita.

Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije.

Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope.

== Osnovna prava i slobode ==

* Pravo na život (čl. 2) 
* Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3) 
* Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4) 
* Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5) 
* Pravo na pravično suđenje (čl. 6) 
* Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7) 
* Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8) 
* Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9) 
* Sloboda izražavanja (čl. 10) 
* Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11) 
* Pravo na sklapanje braka (čl. 12) 
* Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13) 
* Zabrana diskriminacije (čl. 14) 

== Protokol 1 ==
* Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1) 
* Pravo na obrazovanje (čl. 2) 
* Pravo na slobodne izbore (čl. 3) 

Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, [[Švicarska]] i [[Monako]], a [[Andora]] ga nije potpisala.

== Protokol 4 ==

* Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1) 
* Sloboda kretanja (čl. 2) 
* Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3) 
* Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4) 

Protokol nisu potpisale Andora, [[Grčka]] i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija.

== Protokol 6 ==
 
* Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1) 

[[Rusija]] je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol.

== Protokol 7 ==
 
* Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1) 
* Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2) 
* pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3) 
* Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4) 
* Jednakost supružnika (čl. 5) 

Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija.

== Protokol 12 ==
 
* Opća zabrana diskriminacije (čl. 1) 

Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

== Protokol 13 ==
 
* Apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1) 


== Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 ==

Ovim protokolima se bliže uređuje pokretanje međunarodnih sporova i tok postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Protokol 14 odnosi se na unaprjeđenje efikasnosti sudske procedure i stupiće na pravnu snagu nakon ratifikacije u svim državama članicama Savjeta Evrope.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]

== Vanjski linkovi ==

# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Prevodi Evropske konvencije o ljudskim pravima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG CoE -Lista ugovora Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG |date=7. 7. 2011 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/001.htm CoE - Statut Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107082603/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/001 |date=7. 1. 2019 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Evropska konvencija o ljudskim pravima - oficijelni sajt Evropskog suda za ljudska prava ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Basic+Texts/Basic+Texts/The+European+Convention+on+Human+Rights+and+its+Protocols Protokol 14]

{{Commonscat|European Convention on Human Rights}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>a00qsc1ubfnd6015wb2p3nj48zt991o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901426</id>
      <parentid>3901414</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:02:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9164" sha1="p48915heerqtwdbu09bgdtaczuuvcgb" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda''' (eng. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) još poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (eng. European Convention on Human Rights, fr. la Convention europeenne des Droits de l'Homme) je [[pravni akt]] [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] (1949) o zaštiti sloboda i prava, donijet u [[Rim]]u 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: [[Belgija]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Turska]] i [[Velika Britanija]].

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti [[Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]] koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u državama članicama. Svaka osoba koja smatra da su joj narušena njena ljudska prava može se obratiti sudu. Organizacija i ovlašćenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (članovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom uređen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine.

Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvršena u svim državama Savjeta Evrope.

== Historija i značaj ==

Čin donošenja Konvencije pravno je uobličio ideju zemalja Evrope o uspostavljanju jedinstvene zaštite ljudskih prava i individualnih političkih sloboda koji, uz vladavinu prava, a prema osnivačkom aktu Savjeta Evrope, čine temelj istinske demokratije (Preambula Statuta Saveta Evrope, st. 3). Ovom kodifikacijom otpočela je pravna standardizacija na evropskom tlu, koja se odvija u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948).

Naknadnim pravnim dopunama iz protokola 1, 4, 6, 7, 12 i 13, unaprijeđena je prvobitna zaštita prava i sloboda iz 1950. godine. Poseban značaj ima Protokol 11, koji je 1998. godine u evropsku pravnu praksu uveo stalnu pravosudnu instituciju - Evropski sud za ljudska prava i mogućnost učešća pojedinca u međunarodnom pravnom postupku.

== Evropski sud za ljudska prava ==

Konvencija određuje sadržaj prava i sloboda i, za slučaj kršenja, obezbeđuje međunarodnu zaštitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreću individualnim ili međudržavnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Međudržavnim predstavkama pokreću se interni međunarodni sporovi država članica Savjeta Evrope u slučaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije.

Država koja podnese zahtev za prijem u članstvo Savjeta Evrope dužna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogućnosti povrede osnovnih sloboda i prava, a država članica protiv koje je donijeta pravnosnažna presuda dužna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformiše domaće zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednačavanja statusa bračne i vanbračne dece, promenjen Građanski zakonik, a u Njemačkoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmijenjene odredbe krivičnog postupka.

Po važećim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvršenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predviđa mogućnost pokretanja sudskog postupka protiv države koja ne izvršava odluke Evropskog suda za ljudska prava.

== Struktura ==
 
Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola. 

U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], koju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]], donijela 10. decembra 1948. godine.

Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita.

Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije.

Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope.

== Osnovna prava i slobode ==

* Pravo na život (čl. 2) 
* Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3) 
* Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4) 
* Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5) 
* Pravo na pravično suđenje (čl. 6) 
* Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7) 
* Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8) 
* Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9) 
* Sloboda izražavanja (čl. 10) 
* Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11) 
* Pravo na sklapanje braka (čl. 12) 
* Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13) 
* Zabrana diskriminacije (čl. 14) 

== Protokol 1 ==
* Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1) 
* Pravo na obrazovanje (čl. 2) 
* Pravo na slobodne izbore (čl. 3) 

Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, [[Švicarska]] i [[Monako]], a [[Andora]] ga nije potpisala.

== Protokol 4 ==

* Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1) 
* Sloboda kretanja (čl. 2) 
* Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3) 
* Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4) 

Protokol nisu potpisale Andora, [[Grčka]] i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija.

== Protokol 6 ==
 
* Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1) 

[[Rusija]] je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol.

== Protokol 7 ==
 
* Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1) 
* Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2) 
* pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3) 
* Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4) 
* Jednakost supružnika (čl. 5) 

Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija.

== Protokol 12 ==
 
* Opća zabrana diskriminacije (čl. 1) 

Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

== Protokol 13 ==
 
* Apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1) 


== Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 ==

Ovim protokolima se bliže uređuje pokretanje međunarodnih sporova i tok postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Protokol 14 odnosi se na unaprjeđenje efikasnosti sudske procedure i stupiće na pravnu snagu nakon ratifikacije u svim državama članicama Savjeta Evrope.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]

== Vanjski linkovi ==

# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Prevodi Evropske konvencije o ljudskim pravima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG CoE -Lista ugovora Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG |date=7. 7. 2011 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/001.htm CoE - Statut Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107082603/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/001 |date=7. 1. 2019 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Evropska konvencija o ljudskim pravima - oficijelni sajt Evropskog suda za ljudska prava ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Basic+Texts/Basic+Texts/The+European+Convention+on+Human+Rights+and+its+Protocols Protokol 14]

{{Commonscat|European Convention on Human Rights}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]</text>
      <sha1>p48915heerqtwdbu09bgdtaczuuvcgb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901436</id>
      <parentid>3901426</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:13:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Francuske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9199" sha1="8x22yarjphmu5jmxm5t47hbixjk2nsu" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda''' (eng. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) još poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (eng. European Convention on Human Rights, fr. la Convention europeenne des Droits de l'Homme) je [[pravni akt]] [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] (1949) o zaštiti sloboda i prava, donijet u [[Rim]]u 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: [[Belgija]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Turska]] i [[Velika Britanija]].

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti [[Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]] koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u državama članicama. Svaka osoba koja smatra da su joj narušena njena ljudska prava može se obratiti sudu. Organizacija i ovlašćenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (članovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom uređen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine.

Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvršena u svim državama Savjeta Evrope.

== Historija i značaj ==

Čin donošenja Konvencije pravno je uobličio ideju zemalja Evrope o uspostavljanju jedinstvene zaštite ljudskih prava i individualnih političkih sloboda koji, uz vladavinu prava, a prema osnivačkom aktu Savjeta Evrope, čine temelj istinske demokratije (Preambula Statuta Saveta Evrope, st. 3). Ovom kodifikacijom otpočela je pravna standardizacija na evropskom tlu, koja se odvija u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948).

Naknadnim pravnim dopunama iz protokola 1, 4, 6, 7, 12 i 13, unaprijeđena je prvobitna zaštita prava i sloboda iz 1950. godine. Poseban značaj ima Protokol 11, koji je 1998. godine u evropsku pravnu praksu uveo stalnu pravosudnu instituciju - Evropski sud za ljudska prava i mogućnost učešća pojedinca u međunarodnom pravnom postupku.

== Evropski sud za ljudska prava ==

Konvencija određuje sadržaj prava i sloboda i, za slučaj kršenja, obezbeđuje međunarodnu zaštitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreću individualnim ili međudržavnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Međudržavnim predstavkama pokreću se interni međunarodni sporovi država članica Savjeta Evrope u slučaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije.

Država koja podnese zahtev za prijem u članstvo Savjeta Evrope dužna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogućnosti povrede osnovnih sloboda i prava, a država članica protiv koje je donijeta pravnosnažna presuda dužna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformiše domaće zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednačavanja statusa bračne i vanbračne dece, promenjen Građanski zakonik, a u Njemačkoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmijenjene odredbe krivičnog postupka.

Po važećim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvršenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predviđa mogućnost pokretanja sudskog postupka protiv države koja ne izvršava odluke Evropskog suda za ljudska prava.

== Struktura ==
 
Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola. 

U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], koju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]], donijela 10. decembra 1948. godine.

Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita.

Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije.

Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope.

== Osnovna prava i slobode ==

* Pravo na život (čl. 2) 
* Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3) 
* Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4) 
* Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5) 
* Pravo na pravično suđenje (čl. 6) 
* Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7) 
* Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8) 
* Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9) 
* Sloboda izražavanja (čl. 10) 
* Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11) 
* Pravo na sklapanje braka (čl. 12) 
* Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13) 
* Zabrana diskriminacije (čl. 14) 

== Protokol 1 ==
* Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1) 
* Pravo na obrazovanje (čl. 2) 
* Pravo na slobodne izbore (čl. 3) 

Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, [[Švicarska]] i [[Monako]], a [[Andora]] ga nije potpisala.

== Protokol 4 ==

* Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1) 
* Sloboda kretanja (čl. 2) 
* Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3) 
* Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4) 

Protokol nisu potpisale Andora, [[Grčka]] i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija.

== Protokol 6 ==
 
* Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1) 

[[Rusija]] je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol.

== Protokol 7 ==
 
* Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1) 
* Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2) 
* pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3) 
* Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4) 
* Jednakost supružnika (čl. 5) 

Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija.

== Protokol 12 ==
 
* Opća zabrana diskriminacije (čl. 1) 

Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

== Protokol 13 ==
 
* Apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1) 


== Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 ==

Ovim protokolima se bliže uređuje pokretanje međunarodnih sporova i tok postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Protokol 14 odnosi se na unaprjeđenje efikasnosti sudske procedure i stupiće na pravnu snagu nakon ratifikacije u svim državama članicama Savjeta Evrope.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]

== Vanjski linkovi ==

# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Prevodi Evropske konvencije o ljudskim pravima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG CoE -Lista ugovora Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG |date=7. 7. 2011 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/001.htm CoE - Statut Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107082603/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/001 |date=7. 1. 2019 }}
# [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Evropska konvencija o ljudskim pravima - oficijelni sajt Evropskog suda za ljudska prava ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} 
# [http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Basic+Texts/Basic+Texts/The+European+Convention+on+Human+Rights+and+its+Protocols Protokol 14]

{{Commonscat|European Convention on Human Rights}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]</text>
      <sha1>8x22yarjphmu5jmxm5t47hbixjk2nsu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Politika Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>37965</id>
    <revision>
      <id>3901302</id>
      <parentid>3814915</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T20:56:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3901302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6047" sha1="ibtxav4shwac0kjfcshzzuds3sav0zr" xml:space="preserve">{{Sidebar with collapsible lists
| name      = Politika Bosne i Hercegovine
| wraplinks = true
| bodyclass = vcard notheme
| bodystyle = width:210px
| liststyle = text-align:left

| title = {{naslov bočnog stupca o politici|regija=Bosna i Hercegovina|slika=Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|veličina=100px|naslov=Bosne i Hercegovine}}

| list1title = [[Ustav]]
| list1  =
*[[Dejtonski sporazum]]
**[[Ustav Bosne i Hercegovine]]
**[[Vijeće za provedbu mira]]
***[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Louis Crishock|Louis J. Crishock]] (v. d.)

| list2title = [[Izvršna vlast]]
| list2  =
*[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] ([[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|spisak]])
**[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]])
**[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]])
**[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
*[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]] ([[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|spisak]])
**[[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća]]
***[[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]])

| list3title = [[Zakonodavna vlast]]
| list3  =
*[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
**[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
***'''Predsjedavajući:'''&lt;br&gt;[[Dragan Čović]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])&lt;br&gt;[[Nikola Špirić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])&lt;br&gt;[[Kemal Ademović]] ([[Narod i pravda|NiP]])
**[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
***'''Predsjedavajući:'''&lt;br&gt;[[Denis Zvizdić]] ([[Narod i pravda|NiP]])&lt;br&gt;[[Marinko Čavara]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]])&lt;br&gt;[[Darko Babalj]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
| list4title = [[Sudska vlast]]
| list4  =
*[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud]]
*[[Sud Bosne i Hercegovine|Sud Bosne i Hercegovine]]

| list5title = [[Izbori u Bosni i Hercegovini|Izbori]] i [[:Kategorija:Referendumi u Bosni i Hercegovini|referendumi]]
| list5  =
*[[Izbori u Bosni i Hercegovini#Opći izbori 2|Opći]]:
**{{hlist |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018]]|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]]}}
*[[Izbori u Bosni i Hercegovini#Lokalni izbori 2|Lokalni]]:
**{{hlist |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008]] |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012]] |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016]]|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|2020.]]|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|2024.]]}}
&lt;hr&gt;
*[[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]]
&lt;hr&gt;
*[[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|Političke stranke u BiH]]
| list6title = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Administrativna podjela]]
| list6  =
*[[Federacija Bosne i Hercegovine]]
**[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik]]
***[[Lidija Bradara]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
**[[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Premijer]]
***[[Nermin Nikšić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]])
**[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament]]
***[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
****'''Predsjedavajući:'''&lt;br&gt;[[Dragan Mioković]] ([[Naša stranka|NS]])&lt;br&gt;[[Edina Gabela]] ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])&lt;br&gt;[[Mladen Bošković]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
***[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
****'''Predsjedavajući:'''&lt;br&gt;[[Tomislav Martinović]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])&lt;br&gt;[[Nezim Alagić]] ([[Narod i pravda|NiP]])&lt;br&gt;[[Slađan Ilić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
&lt;hr&gt;
*[[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kantoni Federacije BiH]]
&lt;hr&gt;
*[[Republika Srpska]]
**[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] ([[Spisak predsjednika Republike Srpske|spisak]])
***[[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
**[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer]]
***[[Savo Minić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
**[[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske|Predsjednik Narodne skupštine]]
***[[Nenad Stevandić]] ([[Ujedinjena Srpska|US]])
&lt;hr&gt;
*[[Brčko distrikt]]
**[[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodni supervizor]]
***[[Louis Crishock|Louis J. Crishock]]
**[[Vlada Brčko distrikta|Vlada]]
***[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik]]&lt;br&gt;[[Siniša Milić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
**[[Skupština Brčko distrikta#Dosadašnji predsjednici|Predsjednik Skupštine]]
***[[Damir Bulčević]] ([[Narod i pravda|NiP]])
| list7title = [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Vanjska politika]]
| list7  =
*[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]]
**[[Elmedin Konaković]] ([[Narod i pravda|NiP]])
&lt;hr&gt;
*[[Spisak diplomatskih predstavništava Bosne i Hercegovine|Diplomatska predstavništva BiH]]
*[[Spisak diplomatskih misija u Bosni i Hercegovini|Diplomatske misije u BiH]]
&lt;hr&gt;
*[[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Pristupanje EU]]
*[[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|Pristupanje NATO-u]]

| belowstyle = font-size:smaller
| below = {{plainlist|
*[[Politika Federacije Bosne i Hercegovine|Politika Federacije BiH]]
*[[Politika Republike Srpske]]
*[[Politika Brčko distrikta]]
*{{portal-inline|Politika|size=tiny}}
}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Navigacijski stupci za politiku država]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ibtxav4shwac0kjfcshzzuds3sav0zr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901308</id>
      <parentid>3901302</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T21:22:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3901308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6029" sha1="a8p5ccwvsh8p3o3jayoq0lg08nep4ku" xml:space="preserve">{{Sidebar with collapsible lists
| name      = Politika Bosne i Hercegovine
| wraplinks = true
| bodyclass = vcard notheme
| bodystyle = width:210px
| liststyle = text-align:left

| title = {{naslov bočnog stupca o politici|regija=Bosna i Hercegovina|slika=Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|veličina=100px|naslov=Bosne i Hercegovine}}

| list1title = [[Ustav]]
| list1  =
*[[Dejtonski sporazum]]
**[[Ustav Bosne i Hercegovine]]
**[[Vijeće za provedbu mira]]
***[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Louis Crishock]] (v. d.)

| list2title = [[Izvršna vlast]]
| list2  =
*[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] ([[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|spisak]])
**[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]])
**[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]])
**[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
*[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]] ([[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|spisak]])
**[[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća]]
***[[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]])

| list3title = [[Zakonodavna vlast]]
| list3  =
*[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
**[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
***'''Predsjedavajući:'''&lt;br&gt;[[Dragan Čović]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])&lt;br&gt;[[Nikola Špirić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])&lt;br&gt;[[Kemal Ademović]] ([[Narod i pravda|NiP]])
**[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
***'''Predsjedavajući:'''&lt;br&gt;[[Denis Zvizdić]] ([[Narod i pravda|NiP]])&lt;br&gt;[[Marinko Čavara]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]])&lt;br&gt;[[Darko Babalj]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
| list4title = [[Sudska vlast]]
| list4  =
*[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud]]
*[[Sud Bosne i Hercegovine|Sud Bosne i Hercegovine]]

| list5title = [[Izbori u Bosni i Hercegovini|Izbori]] i [[:Kategorija:Referendumi u Bosni i Hercegovini|referendumi]]
| list5  =
*[[Izbori u Bosni i Hercegovini#Opći izbori 2|Opći]]:
**{{hlist |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018]]|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]]}}
*[[Izbori u Bosni i Hercegovini#Lokalni izbori 2|Lokalni]]:
**{{hlist |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008]] |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012]] |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016]]|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|2020.]]|[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|2024.]]}}
&lt;hr&gt;
*[[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]]
&lt;hr&gt;
*[[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|Političke stranke u BiH]]
| list6title = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Administrativna podjela]]
| list6  =
*[[Federacija Bosne i Hercegovine]]
**[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik]]
***[[Lidija Bradara]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
**[[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Premijer]]
***[[Nermin Nikšić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]])
**[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament]]
***[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
****'''Predsjedavajući:'''&lt;br&gt;[[Dragan Mioković]] ([[Naša stranka|NS]])&lt;br&gt;[[Edina Gabela]] ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])&lt;br&gt;[[Mladen Bošković]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
***[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
****'''Predsjedavajući:'''&lt;br&gt;[[Tomislav Martinović]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])&lt;br&gt;[[Nezim Alagić]] ([[Narod i pravda|NiP]])&lt;br&gt;[[Slađan Ilić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
&lt;hr&gt;
*[[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kantoni Federacije BiH]]
&lt;hr&gt;
*[[Republika Srpska]]
**[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] ([[Spisak predsjednika Republike Srpske|spisak]])
***[[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
**[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer]]
***[[Savo Minić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
**[[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske|Predsjednik Narodne skupštine]]
***[[Nenad Stevandić]] ([[Ujedinjena Srpska|US]])
&lt;hr&gt;
*[[Brčko distrikt]]
**[[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodni supervizor]]
***[[Louis Crishock|Louis J. Crishock]]
**[[Vlada Brčko distrikta|Vlada]]
***[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik]]&lt;br&gt;[[Siniša Milić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
**[[Skupština Brčko distrikta#Dosadašnji predsjednici|Predsjednik Skupštine]]
***[[Damir Bulčević]] ([[Narod i pravda|NiP]])
| list7title = [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Vanjska politika]]
| list7  =
*[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]]
**[[Elmedin Konaković]] ([[Narod i pravda|NiP]])
&lt;hr&gt;
*[[Spisak diplomatskih predstavništava Bosne i Hercegovine|Diplomatska predstavništva BiH]]
*[[Spisak diplomatskih misija u Bosni i Hercegovini|Diplomatske misije u BiH]]
&lt;hr&gt;
*[[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Pristupanje EU]]
*[[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|Pristupanje NATO-u]]

| belowstyle = font-size:smaller
| below = {{plainlist|
*[[Politika Federacije Bosne i Hercegovine|Politika Federacije BiH]]
*[[Politika Republike Srpske]]
*[[Politika Brčko distrikta]]
*{{portal-inline|Politika|size=tiny}}
}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Navigacijski stupci za politiku država]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>a8p5ccwvsh8p3o3jayoq0lg08nep4ku</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bolest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39247</id>
    <revision>
      <id>3901343</id>
      <parentid>3750949</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T09:22:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bolesti ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9826" sha1="oq0lw9dun1r1rwpuyub4yvsadygrkgl" xml:space="preserve">'''Bolest''' ili '''hastaluk'''&lt;ref&gt;S. Halilović - &quot;Pravopis bosanskoga jezika&quot; str. 249&lt;/ref&gt; je izraz kojim se opisuje poremećaj normalnih zbivanja u [[organizam|organizmu]], odnosno nepravilno odvijanje životnih funkcija kao reakcija na spoljne ili unutrašnje nadražaje mehaničke, fizikalno-hemijske, biološke ili psihološke prirode.

Teško je odrediti granicu &quot;normalnosti&quot; biološkog procesa, pa stoga ne postoji apsolutna granica između [[zdravlje|zdravlja]] i bolesti.

Bolest predstavlja promjenu životnog ritma; ona u pravilu otežava, a često i ugrožava opstanak biološkog organizma ili dovodi do [[smrt]]i.

U [[medicina|medicinskoj]] praksi se pojedine bolesti razlikuju ili prepoznaju pomoću postupka zvanog [[dijagnoza]], a za to su ključni patološki znakovi ili [[simptomi]], čiji uzrok, odnosno tok proučavaju i prate [[etiologija]] i [[anamneza]]. Teoretski početak bolesti često se ne podudara sa stvarnim početkom tegoba; kao primjer može poslužiti [[infekcija]] patogenim [[bakterija]]ma koja ne izaziva odmah patološke promjene, nego postoji stanje prividnog zdravlja zvano [[inkubacija]], čije je trajanje kod nekih bolesti tačno određeno.

Nakon toga mogu se javiti uvodni, nespecifični znakovi (''prodromi''), a zatim tipični znakovi i tegobe. Ponekad se u toku bolesti razvije još i neka druga bolest kao [[komplikacija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mchp-appserv.cpe.umanitoba.ca/viewDefinition.php?definitionID=102452#:~:text=Definition:,a%20patient%20admitted%20to%20hospital.|title=Term: Complications|website=mchp-appserv.cpe.umanitoba.ca|language=en|access-date=10. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme bolesti praktična medicina primjenjuje u svrhu postizavanja ozdravljenja, odnosno produžavanja života bolesnike primjenjuje razne postupke koji se nazivaju [[terapija]], a koji često uključuju davanje [[lijek]]ova. Na osnovu promatranja razvoja i toka bolesti medicinski stručnjaci daju procjenu njenog konačnog ishoda i izgleda za ozdravljenje, a stručni naziv za to je [[prognoza (medicina)|prognoza]].

Nakon poboljšanja zdravstvenog stanja nastupa stadij [[rekonvalescencija|rekonvalescencije]], a iza toga do izliječenja koje može biti potpuno ili s trajnim ostacima bolesti na organizmu.
[[Datoteka:Mycobacterium_tuberculosis.jpg|mini| [[Skenirajuća elektronska mikrofotografija|Skenirajući elektronski mikrograf]] ''[[Mycobacterium tuberculosis]]'', vrste [[Patogene bakterije|patogenih bakterija]] koje uzrokuju [[Tuberkuloza|tuberkulozu]]]]
'''Bolest''' je posebno abnormalno stanje koje negativno utječe na [[struktura|strukturu]] ili [[Funkcija (biologija)|funkciju]] cijelog ili dijela organizma, a nije neposredno posljedica bilo kakve vanjske ozljede.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{DorlandsDict|three/000030493|Disease}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tgb.com.au/injured-people/what-is-the-difference-between-an-%E2%80%9Cinjury%E2%80%9D-and-%E2%80%9Cdisease%E2%80%9D-for-commonwealth-injury-claims/|title=What is the Difference Between an &quot;Injury&quot; and &quot;Disease&quot; for Comcare Commonwealth Compensation Claims?|last=White|first=Tim|date=19. 12. 2014|publisher=Tindall Gask Bentley|archive-url=https://web.archive.org/web/20171027024609/https://tgb.com.au/injured-people/what-is-the-difference-between-an-%e2%80%9cinjury%e2%80%9d-and-%e2%80%9cdisease%e2%80%9d-for-commonwealth-injury-claims/|archive-date=27. 10. 2017|url-status=live|access-date=6. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Poznato je da su bolesti često '''medicinska stanja''' koja su povezana sa određenim [[Znakovi i simptomi|znacima i simptomima]]. Bolest može biti uzrokovana vanjskim faktorima kao što su [[patogen]]i ili unutrašnjim disfunkcijama. Na primjer, unutrašnje disfunkcije [[Imunološki sistem|imunološkog sistema]] mogu uzrokovati niz različitih bolesti, uključujući različite oblike [[Imunodeficijencija|imunodeficijencije]], [[Hipersenzitivnost|preosjetljivosti]], [[Alergija|alergije]] i [[Autoimunske bolesti|autoimune poremećaje]].

Kod ljudi se ''bolest'' često koristi šire za označavanje bilo kojeg stanja koje uzrokuje [[bol]], [[abnormalnost (ponašanje)|disfunkciju]], [[distres (lijek)|uznemirenost]], [[Društveni problemi|socijalne probleme]] ili [[smrt]] zahvaćene osobe ili slične probleme za one u kontaktu s osobom. U ovom širem smislu, ponekad uključuje [[Povreda|ozljede]], [[Invalidnost|invaliditet]], poremećaje, [[sindrom]]e, [[Infekcija|infekcije]], izolirane simptome, devijantna [[Ponašanje|ponašanja]] i atipične [[Ljudska varijabilnost|varijacije]] strukture i funkcije, dok se u drugim kontekstima i za druge svrhe mogu smatrati prepoznatljivim kategorijama. Bolesti mogu uticati na ljude ne samo fizički, već i mentalno, jer zaraza i život s bolešću može promijeniti perspektivu oboljele osobe na život.

Smrt zbog bolesti naziva se [[Smrt prirodnim uzrocima|smrću od prirodnih uzroka]] . Postoje četiri glavne vrste bolesti: zarazne bolesti, bolesti [[Neuhranjenost|deficita]], [[Genetički poremećaj|nasljedne bolesti]] (uključujući i genetske bolesti i [[Nemendelsko nasleđe|ne-genetske nasljedne bolesti]]) i fiziološke bolesti. Bolesti se mogu klasificirati i na druge načine, kao što su [[prijenos (lijek)|zarazne]] u odnosu [[Nezarazna bolest|na nezarazne]] bolesti. Najsmrtonosnije bolesti kod ljudi su [[Bolest koronarnih arterija|koronarne arterijske bolesti]] (opstrukcija krvotoka), zatim [[Cerebrovaskularna bolest|cerebrovaskularne bolesti]] i [[infekcije donjih respiratornih organa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/features/qa/18/en/|title=What is the deadliest disease in the world?|date=16. 5. 2012|publisher=WHO|archive-url=https://web.archive.org/web/20141217112902/http://www.who.int/features/qa/18/en/|archive-date=17. 12. 2014|url-status=live|access-date=7. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; U razvijenim zemljama, bolesti koje uzrokuju najviše bolesti su [[Duševna bolest|neuropsihijatrijska stanja]], kao što su [[Klinička depresija|depresija]] i [[Anksiozni poremećaj|anksioznost]].

Proučavanje bolesti naziva se ''[[patologija]]'', što uključuje proučavanje ''[[etiologija (medicina)|etiologije]]'', odnosno uzroka.

== Terminologija ==

=== Koncepti ===
U mnogim slučajevima, termini kao što su ''bolest'', ''poremećaj'', ''morbiditet'', slabost i ''bolest'' se koriste naizmjenično; međutim, postoje situacije kada se određeni termini smatraju poželjnijim.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://science.education.nih.gov/supplements/nih5/mental/other/glossary.htm|title=Mental Illness – Glossary|publisher=US [[National Institute of Mental Health]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100528085547/http://science.education.nih.gov/supplements/nih5/Mental/other/glossary.htm|archive-date=28. 5. 2010|url-status=dead|access-date=18. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

; Lokalizovana bolest
: [[Lokalizovana bolest|Lokalizirana bolest]] je ona koja zahvaća samo jedan dio tijela, kao što je [[atletsko stopalo]] ili [[Ljudsko oko|infekcija oka]].
; Diseminirana bolest
: [[Diseminirana bolest]] se proširila na druge dijelove; kod raka, to se obično naziva [[Metastaza|metastatska bolest]].
; Sistemska bolest
: [[Sistemska bolest]] je bolest koja pogađa cijeli organizam, kao što je [[gripa]] ili [[Hipertenzija|visoki krvni tlak]].

== Klasifikacija ==
Bolesti se mogu klasificirati prema uzroku,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/human-disease/Classifications-of-diseases|title=Human disease - Classifications, Causes, Symptoms {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=10. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Patogeneza|patogenezi]] ([[Mehanizam (biologija)|mehanizam]] kojim je bolest uzrokovana) ili prema [[Znakovi i simptomi|simptomima]]. Alternativno, bolesti se mogu klasificirati prema uključenom [[sistem organa|sistemu organa]] iako je to često komplikovano jer mnoge bolesti pogađaju više od jednog organa.

== Uzroci ==
Bolesti mogu biti uzrokovane raznim faktorima i mogu biti stečene ili [[Urođena mana|urođene]]. [[Mikroorganizam|Mikroorganizmi]], genetika, okolina ili njihova kombinacija mogu doprinijeti bolesnom stanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/human-disease/The-causes-of-disease|title=Human disease - Pathogenesis, Etiology, Resistance, and Immunity {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=25. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Walking_the_dog_7th_Brigade_Park_Chermside_P1040698.jpg|alt=A child rides a bicycle. An adult and a child walk a dog along a path in a green park..|mini|Redovna fizička aktivnost, poput vožnje bicikla ili hodanja, snižava rizik od bolesti životnog stila.]]

== Prevencija ==
Mnoge bolesti i poremećaji mogu se spriječiti na različite načine. To uključuje [[Sanitarije|sanitarne uslove]], pravilnu [[Ishrana|ishranu]], adekvatnu [[Vježbanje|tjelovježbu]], [[Vakcinacija|vakcinaciju]] i druge mjere [[Briga o sebi|samonjege]] i [[Javno zdravstvo|javnog zdravlja]].
[[Datoteka:Charles_Mellin_(attributed)_-_Portrait_of_a_Gentleman_-_Google_Art_Project.jpg|mini|[[Gojaznost]] je bila statusni simbol u [[Renesansa|renesansnoj]] kulturi: &quot;Toskanski general [[Alessandro del Borro]] &quot;, pripisan [[Andrea Sacchi|Andrei Sacchiju]], 1645.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cab.u-szeged.hu/cgfa/m/m-12.htm|title=The Tuscan General Alessandro del Borro|last=Gerten-Jackson|first=Carol|archive-url=https://web.archive.org/web/20090502012818/http://www.cab.u-szeged.hu/cgfa/m/m-12.htm|archive-date=2. 5. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Danas se općenito smatra bolešću.]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak bolesti]] 
* [[Bolesti životinja]] 
* [[Bolesti biljaka]]
* [[Patologija]]
* [[Povreda na radu]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Diseases and disorders}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bolesti| ]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Bolesti ljudi]]</text>
      <sha1>oq0lw9dun1r1rwpuyub4yvsadygrkgl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Al-Farabi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39487</id>
    <revision>
      <id>3901330</id>
      <parentid>3899724</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T07:38:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3901330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15730" sha1="g8tnfn3hstmqp3fd4dntphw7kf8o6wv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Al-Farabi.jpg|mini|Al-Farabi]]
'''Al Farabi''' (''Muhammad ibn Muhammad ibn Tarkhan ibn Uzalagh al-Farabioko''; 870.- 14. decembar 950. ili 12. januar 951.),&lt;ref&gt;Gutas, D. (January 24, 2012a). Ehsan Yarshater (ed.). &quot;Fārābī i. Biography&quot;. Encyclopædia Iranica. Encyclopædia Iranica Foundation p. 551b.&lt;/ref&gt; poznat na Zapadu pod latinskim nazivom Alpharabius,&lt;ref&gt;Weber, Michael C. (2017) [2006]. &quot;Farabi&quot;. In Thomas F. Glick; Steven J. Livesey; Faith Wallis (eds.). Medieval Science, Technology and Medicine, An Encyclopedia. Routledge Revivals. London &amp; New York: Routledge. pp. 169a–172a. ISBN 978-1-138-05670-1. p. 169a&lt;/ref&gt;) je osnivač [[arapska skolastika|arapske skolastike]]. Nazvan je &quot;ocem islamskog neoplatonizma&quot;,&lt;ref&gt;Fakhry, M. (2002). Fārābī, Founder of Islamic Neoplatonism: His Life, Works, and Influence. Great Islamic Thinkers. Oxford: Oneworld. ISBN 1-85168-302-X, summary.&lt;/ref&gt; i &quot;osnivačem islamske političke filozofije&quot;.&lt;ref&gt;Butterworth, C.E. (2015). &quot;Alfarabi (870–950)&quot;. In Michael T. Gibbons (ed.). The Encyclopedia of Political Thought. Hoboken, New Jersey: John Wiley &amp; Sons, Ltd. ISBN 978-1-405-19129-6. p. 2a; Daiber 1996, p. 848; Galston 1990, p. 5; Mahdi 2010, passim.&lt;/ref&gt;

Njegova područja filozofskog interesa uključivala su - ali nisu bila ograničena na - filozofiju društva i religije;&lt;ref&gt;Germann, Nadja (Spring 2021). &quot;Farabi's Philosophy of Society and Religion&quot;. In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.&lt;/ref&gt; filozofiju jezika i logike;&lt;ref&gt;Hodges, Wilfrid; Thérèse-Anne Druart (Winter 2020). &quot;Farabi's Philosophy of Logic and Language&quot;. In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.&lt;/ref&gt; psihologiju i epistemologiju; metafiziku,&lt;ref&gt;Menn, Stephen (Winter 2021). &quot;Farabi's Metaphysics&quot;. In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.&lt;/ref&gt; političku filozofiju, i etiku. Bio je stručnjak i za praktično muziciranje i za [[Muzika|muzičku]] teoriju, i iako po prirodi nije bio naučnik, njegova djela uključuju [[Astronomija|astronomiju]], [[Matematika|matematiku]],&lt;ref&gt; Shamsi, F. A. (1984). &quot;Farabi's Treatise on Certain Obscurities in Books I and V of Euclid's Elements&quot;. Journal for the History of Arabic Science. VIII (1–2): 31–42. ISSN 0379-2927.&lt;/ref&gt; [[Kosmologija|kosmologiju]],&lt;ref&gt;Janos, Damien (2012). Method, Structure, and Development in Fārābī's Cosmology. Islamic Philosophy, Theology and Science. Texts and Studies. Volume 85. Leiden: Brill. doi:10.1163/9789004217324. ISBN 978-90-04-20615-1. ISSN 0169-8729. S2CID 118794688.&lt;/ref&gt; i [[Fizika|fiziku]].

Bio je jedan od prvih [[filozof]]a&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/al-Farabi|title=al-Farabi {{!}} Muslim philosopher|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=24. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; koji su prenijeli [[Aristotel]]ovu [[Logika|logiku]] u [[islam]]ski svijet. Iscrpno je pisao o [[logika|logici]], i razvio Aristotelov opis intelekta. Njegovo djelo &quot;Grad vrlina&quot; predstavlja verziju [[Platon]]ove &quot;Države&quot;, koja je opis idealnog društva gdje cvjetaju sve vrline. Smatra se prvim muslimanom koji je predstavio filozofiju kao koherentan sistem u islamskom svijetu, i stvorio vlastiti filozofski sistem, koji je daleko nadilazio scholastičke interese njegovih grčko-rimskog neoplatonizma i sirijskih aristotelovskih prethodnika.

Zbog svojih komentara i rasprava, Al-Farabi je postao veoma poznat među srednjovjekovnim muslimanskim intelektualcima kao &quot;Drugi učitelj&quot;, što znači nasljednik Aristotela, &quot;Prvog učitelja&quot;.&lt;ref&gt;Corbin, Henry; Hossein Nasr and Utman Yahya (2001). History of Islamic Philosophy. Kegan Paul. {{ISBN|978-0-7103-0416-2}}.&lt;/ref&gt;

Filozofi na koje je uticao uključuju Jahju ibn Adija, Ebu Sulejman Sidžistanija, Ebu Al-Hassan Al-Amirija i Ebu Hajjan Al-Tevhidija; [[Ibn-Sina|Ibn-Sinu]], [[Šihabudin Suhravardi|Suhravardija]] i [[Mula Sadr|Mula Sadra]]; Avempaca, [[Ibn-Tufejl]]a i [[Ibn-Rušd]]a (Averroes); [[Majmonid]]a,&lt;ref&gt;Pessin, Sarah (Spring 2007). &quot;The Influence of Islamic Thought on Maimonides&quot;. In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.&lt;/ref&gt; [[Albert Veliki|Alberta Velikog]] (Albertus Magnus), i [[Leo Štraus]]a.&lt;ref&gt;Brague, Rémi (1998). &quot;Athens, Jerusalem, Mecca: Leo Strauss's &quot;Muslim&quot; Understanding of Greek Philosophy&quot;. Poetics Today. 19 (2): 235–259. doi:10.2307/1773441. ISSN 0333-5372. JSTOR 1773441.&lt;/ref&gt; Bio je poznat na latinskom Zapadu, kao i u islamskom svijetu.

== Biografija ==
[[Datoteka:A21-133 grande.webp|thumbnail|200px|Poštanska marka SSSR-a, izdata povodom 1100. godišnjice rođenja Al-Farabija (1975.)]]
Postojeće varijacije u osnovnim izvještajima o Al-Farabijevom porijeklu i rodoslovlju ukazuju na to da niko nije zabilježio takve konkretne informacije tokom njegovog života ili ubrzo nakon toga, već se podaci zasnivaju na glasinama ili nagađanjima (kao što je slučaj i sa drugim Al-Farabijevim savremenicima). Malo se zna o njegovom životu. Rani izvori uključuju [[Autobiografija|autobiografski]] odlomak u kojem Al-Farabi prati historiju logike i filozofije do svog vremena, te kratke spomene Al-[[Masudi]]ja, Ibn al-Nadima i Ibn Hauqala. Said Al-Andaluzi napisao je biografiju Al-Farabija. Arapski biografi iz XII i XIII stoljeća stoga su imali malo činjenica pri ruci i nekad su koristili izmišljene priče o njegovom životu.

Iz sporednih zapisa poznato je da je proveo značajno vrijeme (većinu svog akademskog života) u Bagdadu sa sirijskim kršćanskim učenjacima, uključujući klerika Yuhannu ibn Haylana, Jahju ibn Adija i Abu Ishaqa Ibrahima Al-Bagdadija. Kasnije je proveo neko vrijeme u Damasku i Egiptu prije nego što se vratio u [[Damask]] gdje je umro 950-951. godine.

Zvao se Ebu Nasr Muhamed ibn Muhamed Al-Farabi, ponekad s porodičnim prezimenom Al-Tarkhani, tj. element Tarkhan pojavljuje se u nisbi. Njegov djed nije bio poznat među njegovim savremenicima, ali ime Avzalagh, na arapskom, iznenada se pojavljuje kasnije u spisima Ibn Abi Usajbi'e, a njegovog pradjeda u spisima Ibn Khallikana.

Rodno mjesto bilo je jedno od mnogih mjesta u Centralnoj Aziji - tada poznatom pod imenom Horasan. Riječ farab je [[Perzijski jezik|perzijski]] termin za područje koje se [[Navodnjavanje|navodnjava]] otpadnim izvorima ili tokovima iz obližnje [[Rijeka|rijeke]]. Stoga postoje mnoga mjesta koja nose ime (ili različite evolucije tog [[toponim]]a) u tom općem području, kao što su Farab (Otrar) na rijeci Jaksartes (Sir Darja) u modernom Kazahstanu; Farab, još uvijek postojeće selo u predgrađu grada Šahardžuj/Amul (moderni Türkmenabat) na rijeci Oxus Amu Darja u Turkmenistanu, na [[Put svile|Putu svile]], koji povezuje Merv s Buharom, ili Farjab u Velikom Horasanu (moderni Afganistan). Stariji perzijski Parab (u Hudud ul-'alamu) ili Farjab (također Parjab), uobičajeni je perzijski toponim koji znači &quot;zemljište navodnjavano preusmjeravanjem riječne vode&quot;.&lt;ref&gt;Daniel Balland, &quot;Fāryāb&quot; in Encyclopædia Iranica. excerpt: &quot;Fāryāb (also Pāryāb), common Persian toponym meaning “lands irrigated by diversion of river water&quot;&lt;/ref&gt;

=== Pozadina ===
[[Datoteka:Iranian Farabi.jpg|thumb|upright=0.6|lijevo|Iranska poštanska marka sa zamišljenim likom Al-Farabija]]
Dok neki naučnici tvrde da njegovo etničko porijeklo nije poznato,&lt;ref&gt;F. Abiola Irele/Biodun Jeyifo, &quot;Farabi&quot;, in The Oxford Encyclopedia of African Thought, Vol. 1, p. 379.&lt;/ref&gt; drugi ga opisuju kao perzijskog ili turskog porijekla. Srednjovjekovni arapski historičar Ibn Abi Usaibia (umro 1270.) - jedan od najstarijih al-Farabijevih biografa - spominje u svom djelu Ujun da je Al-Farabijev otac bio perzijskog porijekla. Al-Šahrazuri, koji je živio oko 1288. i napisao ranu biografiju, također navodi da je Al-Farabi potekao iz perzijske porodice.&lt;ref&gt;eyyed Hossein Nasr, Mehdi Aminrazavi. &quot;An Anthology of Philosophy in Persia, Vol. 1: From Zoroaster to Umar Khayyam&quot;, I.B. Tauris in association with The Institute of Ismaili Studies, 2007. Pg 134.&lt;/ref&gt; Prema Majidu Fakhriju, profesoru emeritusu filozofije na Univerzitetu Georgetown, Al-Farabijev otac &quot;bio je vojni kapetan perzijskog porijekla&quot;. Perzijsko porijeklo navode i mnogi drugi izvori. Dimitri Gutas, profesor emeritus na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]], napominje da Farabijeva djela sadrže reference i komentare na perzijskom, sogdijskom, pa čak i grčkom jeziku, ali ne i na turskom. Sogdijanski je također predložen kao njegov maternji jezik i jezik stanovnika Faraba.&lt;ref&gt;Joep Lameer, &quot;Al-Fārābī and Aristotelian syllogistics: Greek theory and Islamic practice&quot;, E.J. Brill, 1994. ISBN 90-04-09884-4 pg 22: &quot;..Islamic world of that time, an area whose inhabitants must have spoken Soghdian or maybe a Turkish dialect...&quot;&lt;/ref&gt; Muhamed Džavad Maškoor tvrdi da je porijeklom iz srednje Azije, a govori iranski jezik. Prema Christophu Baumeru, vjerovatno je bio Sogdijanac.&lt;ref&gt; Baumer, Christoph (2016). The History of Central Asia The Age of Islam and the Mongols. Bloomsbury Publishing. p. 42. ISBN 9781838609405.&lt;/ref&gt;

Prema Thérèse-Anne Druart, koja je 2020. godine napisala:
&lt;blockquote&gt;„Naučnici su osporili njegovo etničko porijeklo. Neki su tvrdili da je bio Turčin, ali novija istraživanja ukazuju na to da je bio Perzijanac.“&lt;/blockquote&gt;

Najstariji poznati spomen turkijskog porijekla daje srednjovjekovni historičar Ibn Khallikan (umro 1282. godine), koji u svom djelu Vafajat (završenom 669/1271. godine) navodi da je Al-Farabi rođen u malom selu Vasij blizu Faraba (u današnjem Otraru, Kazahstan) od turkijskih roditelja. Na osnovu ovog izvještaja, neki naučnici kažu da je turkijskog porijekla.&lt;ref&gt;B.G. Gafurov, Central Asia:Pre-Historic to Pre-Modern Times, (Shipra Publications, 2005), 124; &quot;Abu Nasr El-Farabi hailed from around ancient Farabi which was situated on the bank of Syr Daria and was the son of a Turk military commander&quot;.&lt;/ref&gt; Dimitri Gutas, američki arabista, kritikuje ovo, rekavši da je Ibn Khallikanov izvještaj usmjeren na ranije historijske izvještaje Ibn Abi Usajbi'e i služi svrsi da &quot;dokaže&quot; turkijsko porijeklo Al-Farabija, na primjer spominjanjem dodatnog nisbe (prezime) &quot;Al-Turk&quot; ([[Arapski jezik|arap]]. &quot;Turčin&quot;) - nisbe koju Al-Farabi nikada nije imao. Međutim, Abu al-Feda, koji je kopirao Ibn Khallekana, promijenio je Al-Torkī u frazu &quot;va-kana radžolan torkijan&quot;, što znači &quot;bio je Turčin&quot;. U tom smislu, budući da djela takvih navodnih Turaka ne sadrže tragove turske nomadske kulture, profesor [[oksford]]skog porijekla C.E. Bosworth primjećuje da su &quot;velike ličnosti [kao što su] Farabi, Biruni i Avicena bile pripisane od strane previše entuzijastičnih turskih naučnika njihovoj rasi&quot;.&lt;ref&gt;C. Edmund Bosworth (15 May 2017). The Turks in the Early Islamic World. Taylor &amp; Francis. p. 381. ISBN 978-1-351-88087-9.&lt;/ref&gt;

=== Život i obrazovanje ===
Veći dio svog akademskog života proveo je u Bagdadu. U autobiografskom odlomku koji je sačuvao Ibn Abi Usajbi'a, al-Farabi je naveo da je studirao logiku, medicinu i [[Sociologija|sociologiju]] kod Juhanne ibn Hajlana , uključujući i [[Aristotel]]ovu &quot;Posteriornu analitiku&quot;, tj. prema redoslijedu knjiga koje se proučavaju u nastavnom planu i programu, Al-Farabi je tvrdio da je studirao Porfirijevu &quot;Eisagogu&quot; i Aristotelove &quot;Kategorije&quot;, &quot;De Interpretatione&quot;, &quot;Priornu i Posteriornu analitiku&quot;. Ibn Hajlan, njegov učitelj, , bio je nestorijanski klerik. Ovaj period studija vjerovatno je protekao u Bagdadu, gdje [[Masudi]] bilježi da je Juhanna umro za vrijeme vladavine al-Muqtadira (295-320/908-32). U svom djelu &quot;Izgled filozofije&quot; (Fī Ẓuhūr al-Falsafa), al-Farabi nam kaže:
&lt;blockquote&gt;Filozofija kao akademski predmet postala je široko rasprostranjena u vrijeme [[ptolomej]]skih kraljeva Grčke nakon Aristotelove smrti u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] do kraja vladavine žene [tj. [[Kleopatra VII|Kleopatre]]]. Njeno podučavanje se nastavilo nepromijenjeno u Aleksandriji nakon Aristotelove smrti kroz vladavinu trinaest kraljeva... Tako je to išlo sve do dolaska kršćanstva. Zatim je podučavanje prestalo u Rimu, dok se nastavilo u Aleksandriji sve dok kralj kršćana nije istražio stvar. Biskupi su se okupili i savjetovali o tome koji dijelovi [filozofskog] podučavanja trebaju ostati na mjestu, a koji trebaju biti prekinuti. Donijeli su mišljenje da se knjige o logici trebaju podučavati do kraja asertorskih figura [Prethodna analitika, I.7], ali ne i ono što dolazi nakon toga, jer su mislili da bi to naštetilo kršćanstvu. Podučavanje ostalih [logičkih djela] ostalo je privatno sve do dolaska islama kada je učenje preneseno iz Aleksandrije u [[Antiohija|Antiohiju]]. Tamo je ostalo dugo vremena dok nije ostao samo jedan učitelj. Dva čovjeka su učila od njega i otišli su, noseći knjige sa sobom. Jedan od njih je bio iz Harrana, a drugi iz Merva. Što se tiče čovjeka iz Merva, od njega su učila dvojica... Ibrahim el-Mervazi i Juhanna ibn Hajlan. [El-Farabi zatim kaže da je učio kod Juhanne ibn Hajlana do kraja Kasnije analitike].&lt;/blockquote&gt;

Bio je u Bagdadu najmanje do kraja septembra 942. godine, kako je zabilježeno u bilješkama u njegovom djelu Mabadeʾ ara ahl al-madīna al-fāżela. Knjigu je završio u Damasku sljedeće godine (331), tj. do septembra 943. godine. Također je neko vrijeme živio i predavao u [[Halepu]]. Al-Farabi je kasnije posjetio Egipat, završivši šest dijelova koji sažimaju knjigu Mabadeʾ, u Egiptu 337./jula 948. – juna 949. godine, kada se vratio u Siriju, gdje ga je podržavao Sajf al-Davla, vladar Hamdanida. Al-Masudi, pišući jedva pet godina nakon te činjenice (955-6, datum sastavljanja Tanbiha), kaže da je Al-Farabi umro u Damasku u mjesecu [[redžeb]]u 339. godine (između 14. decembra 950. i 12. januara 951. godine).

== Naslijeđe ==
* Veliki kazahstanski univerzitet KazNU nosi njegovo ime. U sklopu univerziteta nalazi se i biblioteka Al-Farabi.
* Šimkentski pedagoški institut za kulturu nazvan je po al-Farabiju (1967–1996).
* U mnogim gradovima Kazahstana postoje ulice koje nose njegovo ime. Spomenici su podignuti u gradovima [[Almati|Alma-Ata]], [[Šimkent]] i Turkestan. Godine 1975. 1100. godišnjica al-Farabijevog rođenja proslavljena je na međunarodnom nivou u Moskvi, Alma-Ati i Bagdadu.&lt;ref&gt;[https://www.inform.kz/ru/al-farabi-gordost-ne-tol-ko-nashego-naroda-no-i-vsego-islamskogo-mira-absattar-derbisali_a3609020 &quot;Аль-Фараби гордость не только нашего народа, но и всего исламского мира – Абсаттар Дербисали&quot;]. www.inform.kz.&lt;/ref&gt;
* Asteroid glavnog [[Asteroidni pojas|asteroidnog pojasa]] 7057 Al-Fārābī nazvan je u njegovu čast.&lt;ref&gt;[https://www.minorplanetcenter.net/db_search/show_object?object_id=7057 &quot;7057 Al-Farabi (1990 QL2)&quot;]. Minor Planet Center.&lt;/ref&gt;
* U novembru 2021. godine, spomenik al-Farabi otkriven je u Astani (tada Nur-Sultan), Kazahstan.

== Također pogledajte ==
*[[Filozofija]]
*[[Srednjovjekovna filozofija]]
*[[Arapska skolastika]]
*[[Aristotel]]
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

*[http://www.irib.ir/Ouriran/mashahir/elmi/farabi/html/en/page.htm Hakim Abou Nasr Farabi at irib.ir]
*[http://www.muslimphilosophy.com/ip/rep/H021.htm Al Farabi na muslimphilosophy.com]
*[http://users.ox.ac.uk/~worc0337/authors/al-farabi.html al-Fārābi] &amp;mdash; kratki uvod od [[Peter J. King]]
{{commonscat|Al-Farabi}}

[[Kategorija:Islamski filozofi]]
[[Kategorija:Socijalni filozofi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]</text>
      <sha1>g8tnfn3hstmqp3fd4dntphw7kf8o6wv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Richard Feynman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46901</id>
    <revision>
      <id>3901239</id>
      <parentid>3899096</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T12:54:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>/* Projekt Manhattan */</comment>
      <origin>3901239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30080" sha1="id0eoystv7ydlzbmw97syzs76tg7kv8" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Richard Feynman
| slika                   = Richard Feynman 1988.png
| opis_slike              = Feynman u 1988.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1918|5|11}}
| mjesto_rođenja          = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1988|2|15|1918|5|11}}
| mjesto_smrti            = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD
| polje                   = [[Teorijska fizika]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]&lt;br /&gt;[[Kalifornijski tehnološki institut]]
| alma_mater              = [[Masačusetski institut za tehnologiju]] ([[Bachelor of Science|S.B.]])&lt;br /&gt;[[Univerzitet Princeton]] ([[Doctor of Philosophy|Ph.D.]])
| doktorski_mentor        = [[John Archibald Wheeler]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[James M. Bardeen]]
* [[Laurie Brown (fizičar)|Laurie Mark Brown]]
* [[Thomas Curtright]]
* [[Albert Hibbs]]
* [[Giovanni Rossi Lomanitz]]
* [[George Zweig]]
}}
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Projekt &quot;Manhattan&quot;]]
* [[Nanotehnologija]]
* [[Kvantno računarstvo]]
* [[Kvantna elektrodinamika]]}}
| nagrade                 = {{Plainlist|
* [[Nagrada Albert Einstein]] (1954)
* [[Nagrada Ernest Orlando Lawrence|Nagrada E. O. Lawrence]] (1962)
* [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1965)
* [[Članstvo u Kraljevskom društvu]] (1965)
* [[Ørstedova medalja]] (1972)
* [[Nacionalna medalja za nauku]] (1979)}}
| fusnote                 = 
}}
'''Richard Phillips Feynman''' (11. maj 1918 – 15. februar 1988) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] teorijski fizičar.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Richard-Feynman|title=Richard Feynman {{!}} Biography &amp; Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=18. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Richard Phillips Feynman|journal=Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095816115|language=en|doi=10.1093/oi/authority.20110803095816115}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najutjecajnih američkih fizičara [[20. vijek]]a i jedan od 10 najvećih fizičara&lt;ref name=&quot;media.caltech.edu&quot;&gt;{{Cite web |url=http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321043038/http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
Za svoj rad na kvantnoj elektrodinamici, Feynman je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1965]]. godine, zajedno s [[Julian Schwinger|Julianom Schwingerom]] and [[Shin-Ichiro Tomonaga|Shin-Ichirom Tomonagom]], za njihov fundamentalni rad na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]] (QED), s dubokim posljedicama za fiziku elementarnih čestica&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/summary/ &quot;The Nobel Prize in Physics 1965&quot;]. Nobel Foundation.&lt;/ref&gt; Također je poznat po svom radu na formulaciji putnog integrala kvantne mehanike, teoriji fizike superfluidnosti pothlađenog tekućeg helija i partonskom modelu. Feynman je razvio slikovnu shemu za matematičke izraze koji opisuju ponašanje subatomskih čestica, koja je kasnije postala poznata kao Feynmanovi dijagrami i još uvijek se široko koristi.

Pored toga što je bio nadatnuti predavač i amaterski [[muzičar]], učestvovao je u razvoju [[atomska bomba|atomske bombe]], a bio je kasnije i član odbora koji je istraživao nesreću [[Space Shuttle]]a Challenger. Uz svoj rad u teorijskoj fizici, Feynmanu se pripisuje pionirska uloga u oblasti kvantnog računarstva i uvođenje koncepta nanotehnologije. Bio je profesor teorijske fizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology) na katedri Richarda C. Tolmana. U anketi koju je 1999. godine britanski časopis Physics World proveo među 130 vodećih fizičara širom svijeta, rangiran je kao sedmi najveći fizičar svih vremena.&lt;ref&gt;[https://physicsworld.com/a/physics-past-present-future/ &quot;Physics: past, present, future&quot;]. Physics World.&lt;/ref&gt;

Također je poznat kroz zbirke svojih anegdota Ralpha Leightona, opisanim u knjigama ''Surely You're Joking, Mr. Feynman!'', ''What Do You Care What Other People Think?'' i ''Tuva or Bust!''. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh.  Bio je tema nekoliko [[biografija]], počevši s Genius: The Life and Science of Richard Feynman autora Jamesa Gleicka.

Feynman je bio vatreni popularizator fizike kroz knjige i predavanja, uključujući predavanje o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] „[[There's Plenty of Room at the Bottom]]“ (Mnogo je prostora na dnu) održano na sastanku Američkog fizičkog društva na Caltechu, 29. decembra 1959. godine, gdje razmotra mogućnost neposredne manipulacije pojedinačnih atoma, kao mnogo snažnijeg oblika sintetičke hemije, nego one korištene do tada. Držao je dodiplomska predavanja, &quot;Feynmanova predavanja o fizici&quot; (1961–1964), kao i predavanja za laiku, zabilježena u knjigama Karakter fizičkog zakona (1965) i QED: Čudna teorija svjetlosti i materije (1985).

[[Kim Eric Drexler|K. Eric Drexler]] kasnije uzima Feynmanov koncept milijarde malih fabrika, i dodaje ideju da one mogu kopirati same sebe, kontrolisane računarom, umjesto ljudske kontrole. Ovo je Drexler iznio u svojoj knjizi iz 1986: '''Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology'''.

== Rani život ==
Rođen je 11. maja 1918. godine u Queensu, New York City, kao sin Lucille (rođene Phillips), domaćice, i Melvillea Arthura Feynmana, menadžera prodaje uniformi.&lt;ref&gt;O'Connor, J. J.; Robertson, E. F. (August 2002). &quot;Richard Feynman (1918–1988) – Biography – MacTutor History of Mathematics&quot;. University of St. Andrews.&lt;/ref&gt; Feynmanov otac je rođen u jevrejskoj porodici u [[Minsk]]u, Rusko Carstvo,&lt;ref&gt;Oakes, Elizabeth H. (2007). Encyclopedia of World Scientists, Revised edition. New York: Facts on File. ISBN 978-1-4381-1882-6. OCLC 466364697. p. 231.&lt;/ref&gt; i imigrirao je sa roditeljima u Sjedinjene Američke Države u dobi od pet godina. Feynmanova majka je rođena u Sjedinjenim Američkim Državama u jevrejskoj porodici. Lucillein otac je emigrirao iz Poljske, a njena majka je također poticala iz porodice poljskih imigranata. Školovala se za učiteljicu u osnovnoj školi, ali se udala za Melvillea 1917. godine, prije nego što je imala priliku da počne raditi kao učiteljica. Richard je kasno počeo pričati i nije progovorio sve do svog trećeg rođendana. Kao odrasla osoba, govorio je s njujorškim naglaskom&lt;ref&gt;Chown, Marcus (May 2, 1985). &quot;Strangeness and Charm&quot;. New Scientist: 34. ISSN 0262-4079. p. 34.&lt;/ref&gt; dovoljno jakim da se shvati kao pretjeranost ili afektacija,&lt;ref&gt;Friedman, Jerome (2004). &quot;A Student's View of Fermi&quot;. In Cronin, James W. (ed.). Fermi Remembered. Chicago, Illinois: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-12111-6. OCLC 835230762. p. 231.&lt;/ref&gt; toliko da su njegovi prijatelji [[Wolfgang Pauli]] i [[Hans Bethe]] jednom komentirali da Feynman govori kao &quot;klošar&quot;.

Mladi Feynman bio je pod snažnim očevim uticajem, koji ga je ohrabrivao da postavlja pitanja kako bi osporio ortodoksno razmišljanje i koji je uvijek bio spreman da Feynmana nauči nečemu novom. Od majke je naslijedio smisao za humor po kojem je bio prepoznatljiv. Kao dijete, imao je talenat za inženjerstvo, održavao je eksperimentalnu laboratoriju u svom domu i uživao je u popravljanju radio-aparata. Popravljanje radio-aparata vjerovatno je bio njegov prvi posao. Kada je bio u osnovnoj školi, napravio je kućni alarmni sistem protiv provale.&lt;ref&gt;Henderson, Harry (2011). Richard Feynman: Quarks, Bombs, and Bongos. Chelsea House Publishers. ISBN 978-0-8160-6176-1. OCLC 751114185. p. 8.&lt;/ref&gt;

Kada je imao pet godina, njegova majka je rodila mlađeg brata, Henryja Phillipsa, koji je umro u dobi od četiri sedmice. Četiri godine kasnije, rodila se Richardova sestra Joan i porodica se preselila u Far Rockaway, Queens. Iako su bili razdvojeni devet godina, Joan i Richard su bili bliski. Iako je njihova majka mislila da žene nemaju sposobnost da razumiju složenije naučne stvari, Joan je postala [[Astrofizika|astrofizičarka]] i pomogla da se nađe objašnjenje šta uzrokuje [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]].&lt;ref&gt;Hirshberg, Charles (April 18, 2002). &quot;My Mother, the Scientist&quot;. Popular Science. &lt;/ref&gt;

=== Religija ===
Feynmanovi roditelji su bili iz [[Jevreji|jevrejskih]] porodica, i svakog petka su išli u [[Sinagoga|sinagogu]]. Međutim, u mladosti se Feynman opisao kao &quot;zakleti ateista&quot;. Mnogo godina kasnije, u pismu Tini Levitan, odbijajući zahtjev za informacijama za njenu knjigu o jevrejskim dobitnicima Nobelove nagrade, izjavio je: &quot;Odabrati na odobrenje neobične elemente koji potiču od nekog navodno jevrejskog nasljeđa znači otvoriti vrata svim vrstama besmislica o rasnoj teoriji&quot;, dodajući: &quot;Sa trinaest godina ne samo da sam preobraćen u druge vjerske stavove, već sam i prestao vjerovati da je jevrejski narod na bilo koji način 'izabrani narod'&quot;.&lt;ref&gt;Harrison, John. [https://www.telegraph.co.uk/culture/books/3643596/Physics-bongos-and-the-art-of-the-nude.html &quot;Physics, bongos and the art of the nude&quot;]. The Daily Telegraph.&lt;/ref&gt;

Kasnije u životu, tokom posjete Jevrejskom teološkom sjemeništu, Feynman se prvi put susreo s [[Talmud]]om. Vidio je da sadrži originalni tekst u malom kvadratu na svakoj stranici, a oko njega su bili komentari koje su tokom vremena pisali različiti ljudi. Na taj način, Talmud se razvijao i sve o čemu se raspravljalo pažljivo je zabilježeno. Uprkos tome što je bio impresioniran, Feynman je bio razočaran nedostatkom interesa za [[Priroda|prirodu]] i vanjski svijet koji su izražavali rabini, koji su marili samo za ona pitanja koja proizlaze iz Talmuda.

== Obrazovanje ==
Feynman je pohađao srednju školu Far Rockaway, koju su pohađali i drugi dobitnici Nobelove nagrade Burton Richter i Baruch Samuel Blumberg. Na početku srednje škole, Feynman je brzo prebačen da pohađa naprednije časove matematike. [[Kvocijent inteligencije|Test inteligencije]] proveden u srednjoj školi procijenio je njegov IQ na 125 - visok, ali &quot;samo pristojan&quot;, prema biografu Jamesu Gleicku.&lt;ref&gt;Gleick, James (1992). Genius: The Life and Science of Richard Feynman. Pantheon Books. ISBN 0-679-40836-3. OCLC 243743850,  p. 30.&lt;/ref&gt; Njegova sestra Joan, koja je postigla jedan bod više, kasnije je u šali tvrdila novinaru da je pametnija. Godinama kasnije odbio je da se pridruži Mensi International, rekavši da mu je IQ prenizak.

Sa 15 godina sam je podučavao [[Trigonometrija|trigonometriju]], naprednu algebru, beskonačne redove, analitičku geometriju, te [[Diferencijalna jednačina|diferencijalni]] i integralni račun. Prije upisa na fakultet, eksperimentisao je s matematičkim temama poput poluderivacije koristeći vlastitu notaciju. Kreirao je posebne simbole za [[logaritam]], [[sinus]], [[kosinus]] i tangentne funkcije kako ne bi izgledale kao tri varijable pomnožene zajedno. Kao član Društva časti Arista, u posljednjoj godini srednje škole osvojio je prvenstvo Univerziteta New York u matematici. Njegova navika direktne karakterizacije ponekad je uznemirila konvencionalnije mislioce; na primjer, jedno od njegovih pitanja, kada je učio [[Anatomija|anatomiju]] mačaka, bilo je &quot;Imate li mapu mačke?&quot; (odnoseći se na anatomsku tabelu).

[[Datoteka:Richard Feynman 1939 MIT yearbook portrait.jpg|thumb|desno|upright=0.5|Portret iz godišnjaka MIT-a (1939.)]]
Prijavio se na Univerzitet Columbia, ali nije primljen zbog kvote određene za broj primljenih Jevreja. Umjesto toga, pohađao je Massachusetts Institute of Technology, gdje se pridružio bratstvu Pi Lambda Phi. Iako je prvobitno studirao matematiku, kasnije je prešao na [[Elektrotehnika|elektrotehniku]], jer je matematiku smatrao previše apstraktnom. Primijetivši da je &quot;otišao predaleko&quot;, prešao je na fiziku, za koju je tvrdio da je &quot;negdje između&quot;.&lt;ref&gt;Feynman, Richard (March 5, 1966). &quot;Richard Feynman – Session II&quot; (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.&lt;/ref&gt; Kao student dodiplomskog studija objavio je dva rada u Physical Reviewu. Jedan od njih, koji je napisao zajedno s Manuelom Vallartom, nosio je naslov &quot;Raspršenje kosmičkih zraka na zvijezdama galaksije&quot;.&lt;ref&gt;Vallarta, M. S.; Feynman, Richard P. (March 1939). &quot;The Scattering of Cosmic Rays by the Stars of a Galaxy&quot; (PDF). Physical Review. 55 (5). American Physical Society: 506–507. Bibcode:1939PhRv...55..506V. doi:10.1103/PhysRev.55.506.2. ISSN 0031-899X.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Vallarta je otkrio svom studentu tajnu izdavaštva mentora-štićenika: ime starijeg naučnika je prvo. Feynman se osvetio nekoliko godina kasnije, kada je Heisenberg završio cijelu knjigu o kosmičkim zracima frazom: &quot;Takav efekat se ne može očekivati ​​prema Vallarti i Feynmanu&quot;. Kada su se sljedeći put sreli, Feynman je radosno pitao Vallartu da li je vidio Heisenbergovu knjigu. Vallarta je znao zašto se Feynman smiješi. &quot;Da&quot;, odgovorio je. &quot;Vi ste posljednja riječ u kosmičkim zracima.&quot;&lt;/blockquote&gt;

Druga je bila njegova diplomska teza, na temu &quot;Sile u molekulima&quot;,&lt;ref&gt;Feynman, R. P. (August 1939). &quot;Forces in Molecules&quot;. Physical Review. 56 (4). American Physical Society: 340–343. Bibcode:1939PhRv...56..340F. doi:10.1103/PhysRev.56.340. S2CID 121972425.&lt;/ref&gt; zasnovana na temi koju je zadao John C. Slater, koji je bio dovoljno impresioniran radom da ga objavi. Njen glavni rezultat poznat je kao Hellmann-Feynmanov teorem.

Godine 1939. Feynman je stekao diplomu i imenovan je Putnamovim stipendistom. Postigao je savršen rezultat na prijemnim ispitima za postdiplomski studij fizike na Univerzitetu Princeton, izvanredan rezultat iz matematike, ali je loše prošao na historiji i engleskom jeziku. Šef odsjeka za fiziku, Henry D. Smyth, imao je još jednu zabrinutost, pišući Philipu M. Morseu pitajući: &quot;Je li Feynman Jevrej? Nemamo definitivno pravilo protiv Jevreja, ali moramo održavati njihov udio u našem odsjeku razumno malim zbog teškoće njihovog smještaja.&quot; Morse je priznao da je Feynman zaista Jevrej, ali je uvjerio Smytha da Feynmanova &quot;fizionomija i ponašanje, međutim, ne pokazuju tragove ove karakteristike&quot;.

Među učesnicima Feynmanovog prvog seminara, koji je ticao klasične verzije Wheeler-Feynmanove teorije apsorbera, bili su Albert Einstein, Wolfgang Pauli i [[John von Neumann]]. Pauli je dao pronicljivu primjedbu da bi teoriju bilo izuzetno teško kvantizirati, a Einstein je rekao da bi se ova metoda mogla pokušati primijeniti na gravitaciju u općoj relativnosti, što su Sir Fred Hoyle i Jayant Narlikar učinili mnogo kasnije kao Hoyle-Narlikarovu teoriju gravitacije.&lt;ref&gt;Hoyle, F.; Narlikar, J. V. (1964). &quot;A New Theory of Gravitation&quot;. Proceedings of the Royal Society A. 282 (1389): 191–207. Bibcode:1964RSPSA.282..191H. doi:10.1098/rspa.1964.0227. S2CID 59402270.&lt;/ref&gt; Doktorirao je na Princetonu 1942. godine; njegov mentor za tezu bio je John Archibald Wheeler. U svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom &quot;Princip najmanjeg djelovanja u kvantnoj mehanici&quot;, Feynman je primijenio princip stacionarnog djelovanja na probleme kvantne mehanike, inspirisan željom da kvantizira Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera elektrodinamike, i postavio temelje za formulaciju integrala puta i Feynmanove dijagrame. Ključni uvid bio je da se pozitroni ponašaju poput elektrona koji se kreću unatrag u vremenu. James Gleick je napisao:

&lt;blockquote&gt;Ovo je bio Richard Feynman koji se približavao vrhuncu svojih moći. Sa dvadeset tri godine... možda nije bilo fizičara na svijetu koji bi se mogao mjeriti s njegovim ekscentričnim vladanjem izvornim materijalima teorijske nauke. Nije se radilo samo o matematici (iako je postalo jasno... da je matematička mašinerija koja se pojavila u Wheeler-Feynmanovoj saradnji bila izvan Wheelerovih vlastitih sposobnosti). Feynman je izgleda posjedovao zastrašujuću lakoću sa suštinom jednačina, poput Einsteina u istim godinama, poput sovjetskog fizičara Leva Landaua - ali malo drugih.&lt;/blockquote&gt;

Jedan od uslova Feynmanove stipendije za Princeton bio je da se ne može oženiti; ipak, nastavio je viđati svoju srednjoškolsku ljubav, Arline Greenbaum, i bio je odlučan da se oženi njome kada dobije doktorat uprkos saznanju da je teško bolesna od [[Tuberkoloza|tuberkuloze]]. To je u to vrijeme bila neizlječiva [[bolest]] i nije se očekivalo da će živjeti duže od dvije godine. 29. juna 1942. godine, trajektom su se uputili prema Staten Islandu, gdje su se vjenčali u gradskoj kancelariji. Ceremoniji nisu prisustvovali ni porodica ni prijatelji, a svjedočila su joj dva stranca. Feynman je mogao poljubiti Arline samo u obraz. Nakon ceremonije odveo ju je u bolnicu Deborah, gdje ju je posjećivao vikendom.

== Projekt Manhattan ==
Godine 1941, dok je Drugi svjetski rat trajao u Evropi, ali Sjedinjene Američke Države još nisu bile u ratu, Feynman je proveo ljeto radeći na balističkim problemima u Frankford Arsenalu u Pennsylvaniji. Nakon što je napad na Pearl Harbor uveo Sjedinjene Američke Države u rat, Feynmana je regrutovao Robert R. Wilson, koji je radio na sredstvima za proizvodnju obogaćenog uranijuma za upotrebu u atomskoj bombi, kao dio onoga što će postati Manhattan Project. U to vrijeme, Feynman nije stekao diplomu postdiplomskog studija. Wilsonov tim u Princetonu radio je na uređaju zvanom izotron, namijenjenom elektromagnetskom odvajanju uranijuma-235 od uranijuma-238. To je urađeno na sasvim drugačiji način od onog koji je koristio kalutron koji je razvijao tim pod Wilsonovim bivšim mentorom, Ernestom O. Lawrenceom, u Radijacijskoj laboratoriji Univerziteta u Kaliforniji.&lt;ref&gt;Herken, Gregg (2002). Brotherhood of the Bomb: The Tangled Lives and Loyalties of Robert Oppenheimer, Ernest Lawrence, and Edward Teller. New York: Henry Holt and Co. ISBN 978-0-8050-6588-6. OCLC 48941348.&lt;/ref&gt; Na papiru, izotron je bio mnogo puta efikasniji od kalutrona, ali Feynman i Paul Olum su se potrudili da utvrde da li je to istinito u praksi. Konačno, na Lawrenceovu preporuku, izotronski projekat je napušten.

U tom trenutku, početkom 1943. godine, Robert Oppenheimer je osnivao Laboratoriju Los Alamos, tajnu laboratoriju na visoravni u Novom Meksiku gdje bi se dizajnirala i gradila atomska bomba. Timu sa Princetona je ponuđeno da se tamo premjesti. &quot;Kao grupa profesionalnih vojnika&quot;, kasnije se prisjetio Wilson, &quot;masovno smo se prijavili da idemo u Los Alamos.&quot; Oppenheimer je regrutovao mnoge mlade fizičare, uključujući Feynmana, kojeg je telefonom iz Chicaga obavijestio da je za Arline pronašao prezbiterijanski sanatorijum u [[Albuquerque]]u, Novi Meksiko. Bili su među prvima koji su krenuli za Novi Meksiko, vozom 28. marta 1943. Željeznica je Arline obezbijedila invalidska kolica, a Feynman je dodatno platio za privatnu sobu za nju. Tamo su proveli godišnjicu braka.

U Los Alamosu, Feynman je raspoređen u Teorijski (T) odjel [[Hans Bethe|Hansa Bethea]], i dovoljno je impresionirao Bethea da postane vođa grupe. On i Bethe su razvili Bethe-Feynmanovu formulu za izračunavanje prinosa fisijske bombe, koja se nadovezala na prethodni rad Roberta Serbera. Kao mlađi fizičar, nije bio centralna osoba u projektu. Upravljao je računarskom grupom ljudskih računara u teorijskom odjelu. Sa Stanleyjem Frankelom i Nicholasom Metropolisom, pomagao je u uspostavljanju sistema za korištenje [[IBM]] [[Bušena kartica|bušenih kartica]] za izračunavanje. Izumio je novu metodu izračunavanja logaritama koju je kasnije koristio na Connection Machine. Strastveni bubnjar, Feynman je shvatio kako &quot;navesti&quot; mašinu da klikće u muzičkim ritmovima. Drugi rad u Los Alamosu uključivao je izračunavanje neutronskih jednačina za &quot;Water Boiler&quot; u Los Alamosu, mali nuklearni reaktor, kako bi se izmjerilo koliko je sklop fisibilnog materijala blizu kritičnosti.

== Popularna kultura ==
[[Datoteka:Richard-Feynman-bust-NTHU-campus.jpg|alt=A bronze bust with flowers next to it, resting on a stone base|thumb|upright=0.7|Feynmanova bista unutar kampusa Nacionalnog univerziteta Tsing Hua, Tajvan]]
Aspekti Feynmanovog života prikazani su u raznim medijima. Portretirao ga je glumac Matthew Broderick u biografskom filmu Infinity iz 1996. godine.&lt;ref&gt;Holden, Stephen (October 4, 1996). [https://www.nytimes.com/1996/10/04/movies/a-man-a-woman-and-an-atomic-bomb.html &quot;A Man, a Woman and an Atomic Bomb&quot;]. The New York Times.&lt;/ref&gt; [[Glumac]] Alan Alda angažovao je dramskog pisca Petera Parnella da napiše predstavu s dva lika o izmišljenom danu u Feynmanovom životu, smještenom dvije godine prije Feynmanove smrti. Predstava QED, premijerno je izvedena u Mark Taper Forumu u Los Angelesu 2001. godine, a kasnije je predstavljena u Vivian Beaumont Theatreu na [[Broadway]]u, a u obje produkcije Alda je glumio Richarda Feynmana. Real Time Opera je premijerno izvela svoju operu Feynman na Festivalu kamerne muzike Norfolk (Connecticut) u junu 2005. godine. Godine 2011. Feynman je bio tema biografskog grafičkog romana pod nazivom jednostavno Feynman, koji je napisao Jim Ottaviani, a ilustrovao Leland Myrick. Godine 2013, Feynmanovu ulogu u Rogersovoj komisiji dramatizirao je [[BBC]] u filmu The Challenger (američki naslov: The Challenger Disaster), s Williamom Hurtom u ulozi Feynmana. Godine 2016. Oscar Isaac je javno pročitao Feynmanovo ljubavno pismo pokojnoj Arline iz 1946. godine. U američkom filmu Oppenheimer iz 2023. godine, u režiji Christophera Nolana, a zasnovanom na Američkom Prometeju, Feynmana glumi glumac Jack Quaid.&lt;ref&gt;[https://www.vanityfair.com/hollywood/photos/2023/07/oppenheimer-cast-actors-vs-real-people &quot;The Cast of 'Oppenheimer' and the Real People They Play&quot;]. Vanity Fair. July 20, 2023.&lt;/ref&gt;

==Bibliografija==
===Odabrani naučni radovi===
*{{cite book|title=Selected Papers of Richard Feynman: With Commentary|first=Richard P.|last=Feynman|editor=Laurie M. Brown|publisher=World Scientific|series=20th Century Physics|year=2000|isbn=978-9810241315|url=https://archive.org/details/selectedpapersof0000feyn}}
*{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|title=The Principle of Least Action in Quantum Mechanics|year=1942|series=Ph.D. Dissertation, Princeton University|publisher=World Scientific (with title &quot;Feynman's Thesis: a New Approach to Quantum Theory&quot;)|publication-date=2005|editor=Laurie M. Brown|isbn=978-9812563804|url=https://archive.org/details/feynmansthesisne00feyn_0}}
*{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Interaction with the Absorber as the Mechanism of Radiation|journal=  [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 17|pages=157–181|year=1945|doi=10.1103/RevModPhys.17.157|bibcode = 1945RvMP...17..157W|issue=2–3 }}
*{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|osti=4341197|title=A Theorem and its Application to Finite Tampers|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Thomas A. Welton|first2=T. A.|last2= Welton|osti=4381097|title=Neutron Diffusion in a Space Lattice of Fissionable and Absorbing Materials|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Nicholas Metropolis|last2=Metropolis|first2= N.|author3-link=Edward Teller|first3=E.|last3= Teller|osti=4417654|title=Equations of State of Elements Based on the Generalized Fermi-Thomas Theory|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1947}}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-time approach to non-relativistic quantum mechanics|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 20|pages= 367–387|year=1948a|doi=10.1103/RevModPhys.20.367|bibcode = 1948RvMP...20..367F|issue=2 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= Relativistic Cut-Off for Quantum Electrodynamics|journal=[[Physical Review]]|volume= 74|pages=1430–1438|year=1948b|doi=10.1103/PhysRev.74.1430|bibcode = 1948PhRv...74.1430F|issue=10 }}
*{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Classical Electrodynamics in Terms of Direct Interparticle Action|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 21|pages=425–433|year=1949|doi=10.1103/RevModPhys.21.425|bibcode = 1949RvMP...21..425W|issue=3 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The theory of positrons|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages= 749–759|year=1949|doi=10.1103/PhysRev.76.749|bibcode = 1949PhRv...76..749F|issue=6 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-Time Approach to Quantum Electrodynamic|journal=[[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages=769–789|year=1949b|doi=10.1103/PhysRev.76.769|bibcode = 1949PhRv...76..769F|issue=6 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Mathematical formulation of the quantum theory of electromagnetic interaction|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 80|pages= 440–457|year=1950|doi=10.1103/PhysRev.80.440|bibcode = 1950PhRv...80..440F|issue=3 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= An Operator Calculus Having Applications in Quantum Electrodynamics|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 84|pages=108–128|year=1951|doi=10.1103/PhysRev.84.108|bibcode = 1951PhRv...84..108F }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The λ-Transition in Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 90|pages=1116–1117|year=1953|doi=10.1103/PhysRev.90.1116.2|bibcode = 1953PhRv...90.1116F|issue=6 }}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Frederic de Hoffmann|last2=de Hoffmann|first2= F.|author3-link=Robert Serber|last3=Serber|first3=R.|osti=4354998|title=Dispersion of the Neutron Emission in U235 Fission|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1955}}
*{{cite journal|pmid = 17774518|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=24. 2. 1956|year=1956|title=Science and the Open Channel
|url = https://archive.org/details/sim_science_1956-02-24_123_3191/page/n1|volume=123|issue=3191|periodical=[[Science (journal)|Science]]|page=307|doi = 10.1126/science.123.3191.307|bibcode = 1956Sci...123..307F }}
*{{cite journal|first1=M.|last1=Cohen| first2=Richard P.|last2= Feynman|title=Theory of Inelastic Scattering of Cold Neutrons from Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 107|pages=13–24|year=1957|doi=10.1103/PhysRev.107.13|bibcode = 1957PhRv..107...13C }}
*{{cite journal|first1=Richard P.|last1=Feynman|first2= F. L.|last2= Vernon|first3= R.W.|last3=Hellwarth|title=Geometric representation of the Schrödinger equation for solving maser equations|journal=J. Appl. Phys|year=1957|doi=10.1063/1.1722572|volume=28|page=49|bibcode = 1957JAP....28...49F }}
*{{cite web|last=Feynman|first=Richard P.|url=http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|title=Plenty of Room at the Bottom|publisher=Presentation to American Physical Society|year=1959|access-date=2. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100211190050/http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|archive-date=11. 2. 2010|url-status=dead}}
*{{cite journal|pmid = 13889186|last1=Edgar|first1=R. S.|last2=Feynman|first2=Richard P.|last3=Klein|first3=S.|last4=Lielausis|first4=I.
|publication-date=februar 1962|year=1962|title=Mapping experiments with r mutants of bacteriophage T4D
|volume=47|periodical=[[Genetics (journal)|Genetics]]|pages=179–86|last5 = Steinberg|first5 = CM|pmc = 1210321}}
*{{cite journal|pmid = 17791121|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=12. 8. 1966|year=1966
|title=The Development of the Space-Time View of Quantum Electrodynamics
|url = https://archive.org/details/sim_science_1966-08-12_153_3737/page/698|volume=153|issue=3737|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=699–708|doi = 10.1126/science.153.3737.699|bibcode = 1966Sci...153..699F }}
*{{cite journal|pmid = 17778830|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=15. 2. 1974|year=1974a|title=Structure of the proton
|volume=183|issue=4125|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=601–610|doi = 10.1126/science.183.4125.601|bibcode = 1974Sci...183..601F }}
*{{cite journal|url=http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|format=PDF|title=Cargo Cult Science|author=Feynman, Richard P.|journal=Engineering and Science|volume=37|issue=7|year=1974|access-date=2. 8. 2011|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304000024/http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|url-status=dead}}
*{{cite journal|pmid = 9897894|last=Feynman|first=Richard P.|last2=Kleinert|first2=Hagen|author2-link=Hagen Kleinert|publication-date=decembar 1986|year=1986|title=Effective classical partition functions|volume=34|issue=6|periodical=Phys. Rev., A|pages=5080–5084|doi = 10.1103/PhysRevA.34.5080|bibcode = 1986PhRvA..34.5080F }}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* http://www.feynmanlectures.caltech.edu/ Feynman-ova predavanja na Caltech-u

{{Richard Feynman}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{stub-nobel}}

{{DEFAULTSORT:Feynman, Richard}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Rođeni 1918.]]
[[Kategorija:Umrli 1988.]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Kvantni fizičari]]
[[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]]
[[Kategorija:Richard Feynman| ]]
[[Kategorija:Jevreji]]
[[Kategorija:Biografije, New York]]
[[Kategorija:Američki teorijski fizičari]]</text>
      <sha1>id0eoystv7ydlzbmw97syzs76tg7kv8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901327</id>
      <parentid>3901239</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T07:27:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>/* Projekt Manhattan */</comment>
      <origin>3901327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32750" sha1="s4uldv9vdixgo3uu353jhvhit1vn2bh" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Richard Feynman
| slika                   = Richard Feynman 1988.png
| opis_slike              = Feynman u 1988.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1918|5|11}}
| mjesto_rođenja          = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1988|2|15|1918|5|11}}
| mjesto_smrti            = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD
| polje                   = [[Teorijska fizika]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]&lt;br /&gt;[[Kalifornijski tehnološki institut]]
| alma_mater              = [[Masačusetski institut za tehnologiju]] ([[Bachelor of Science|S.B.]])&lt;br /&gt;[[Univerzitet Princeton]] ([[Doctor of Philosophy|Ph.D.]])
| doktorski_mentor        = [[John Archibald Wheeler]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[James M. Bardeen]]
* [[Laurie Brown (fizičar)|Laurie Mark Brown]]
* [[Thomas Curtright]]
* [[Albert Hibbs]]
* [[Giovanni Rossi Lomanitz]]
* [[George Zweig]]
}}
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Projekt &quot;Manhattan&quot;]]
* [[Nanotehnologija]]
* [[Kvantno računarstvo]]
* [[Kvantna elektrodinamika]]}}
| nagrade                 = {{Plainlist|
* [[Nagrada Albert Einstein]] (1954)
* [[Nagrada Ernest Orlando Lawrence|Nagrada E. O. Lawrence]] (1962)
* [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1965)
* [[Članstvo u Kraljevskom društvu]] (1965)
* [[Ørstedova medalja]] (1972)
* [[Nacionalna medalja za nauku]] (1979)}}
| fusnote                 = 
}}
'''Richard Phillips Feynman''' (11. maj 1918 – 15. februar 1988) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] teorijski fizičar.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Richard-Feynman|title=Richard Feynman {{!}} Biography &amp; Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=18. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Richard Phillips Feynman|journal=Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095816115|language=en|doi=10.1093/oi/authority.20110803095816115}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najutjecajnih američkih fizičara [[20. vijek]]a i jedan od 10 najvećih fizičara&lt;ref name=&quot;media.caltech.edu&quot;&gt;{{Cite web |url=http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321043038/http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
Za svoj rad na kvantnoj elektrodinamici, Feynman je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1965]]. godine, zajedno s [[Julian Schwinger|Julianom Schwingerom]] and [[Shin-Ichiro Tomonaga|Shin-Ichirom Tomonagom]], za njihov fundamentalni rad na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]] (QED), s dubokim posljedicama za fiziku elementarnih čestica&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/summary/ &quot;The Nobel Prize in Physics 1965&quot;]. Nobel Foundation.&lt;/ref&gt; Također je poznat po svom radu na formulaciji putnog integrala kvantne mehanike, teoriji fizike superfluidnosti pothlađenog tekućeg helija i partonskom modelu. Feynman je razvio slikovnu shemu za matematičke izraze koji opisuju ponašanje subatomskih čestica, koja je kasnije postala poznata kao Feynmanovi dijagrami i još uvijek se široko koristi.

Pored toga što je bio nadatnuti predavač i amaterski [[muzičar]], učestvovao je u razvoju [[atomska bomba|atomske bombe]], a bio je kasnije i član odbora koji je istraživao nesreću [[Space Shuttle]]a Challenger. Uz svoj rad u teorijskoj fizici, Feynmanu se pripisuje pionirska uloga u oblasti kvantnog računarstva i uvođenje koncepta nanotehnologije. Bio je profesor teorijske fizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology) na katedri Richarda C. Tolmana. U anketi koju je 1999. godine britanski časopis Physics World proveo među 130 vodećih fizičara širom svijeta, rangiran je kao sedmi najveći fizičar svih vremena.&lt;ref&gt;[https://physicsworld.com/a/physics-past-present-future/ &quot;Physics: past, present, future&quot;]. Physics World.&lt;/ref&gt;

Također je poznat kroz zbirke svojih anegdota Ralpha Leightona, opisanim u knjigama ''Surely You're Joking, Mr. Feynman!'', ''What Do You Care What Other People Think?'' i ''Tuva or Bust!''. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh.  Bio je tema nekoliko [[biografija]], počevši s Genius: The Life and Science of Richard Feynman autora Jamesa Gleicka.

Feynman je bio vatreni popularizator fizike kroz knjige i predavanja, uključujući predavanje o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] „[[There's Plenty of Room at the Bottom]]“ (Mnogo je prostora na dnu) održano na sastanku Američkog fizičkog društva na Caltechu, 29. decembra 1959. godine, gdje razmotra mogućnost neposredne manipulacije pojedinačnih atoma, kao mnogo snažnijeg oblika sintetičke hemije, nego one korištene do tada. Držao je dodiplomska predavanja, &quot;Feynmanova predavanja o fizici&quot; (1961–1964), kao i predavanja za laiku, zabilježena u knjigama Karakter fizičkog zakona (1965) i QED: Čudna teorija svjetlosti i materije (1985).

[[Kim Eric Drexler|K. Eric Drexler]] kasnije uzima Feynmanov koncept milijarde malih fabrika, i dodaje ideju da one mogu kopirati same sebe, kontrolisane računarom, umjesto ljudske kontrole. Ovo je Drexler iznio u svojoj knjizi iz 1986: '''Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology'''.

== Rani život ==
Rođen je 11. maja 1918. godine u Queensu, New York City, kao sin Lucille (rođene Phillips), domaćice, i Melvillea Arthura Feynmana, menadžera prodaje uniformi.&lt;ref&gt;O'Connor, J. J.; Robertson, E. F. (August 2002). &quot;Richard Feynman (1918–1988) – Biography – MacTutor History of Mathematics&quot;. University of St. Andrews.&lt;/ref&gt; Feynmanov otac je rođen u jevrejskoj porodici u [[Minsk]]u, Rusko Carstvo,&lt;ref&gt;Oakes, Elizabeth H. (2007). Encyclopedia of World Scientists, Revised edition. New York: Facts on File. ISBN 978-1-4381-1882-6. OCLC 466364697. p. 231.&lt;/ref&gt; i imigrirao je sa roditeljima u Sjedinjene Američke Države u dobi od pet godina. Feynmanova majka je rođena u Sjedinjenim Američkim Državama u jevrejskoj porodici. Lucillein otac je emigrirao iz Poljske, a njena majka je također poticala iz porodice poljskih imigranata. Školovala se za učiteljicu u osnovnoj školi, ali se udala za Melvillea 1917. godine, prije nego što je imala priliku da počne raditi kao učiteljica. Richard je kasno počeo pričati i nije progovorio sve do svog trećeg rođendana. Kao odrasla osoba, govorio je s njujorškim naglaskom&lt;ref&gt;Chown, Marcus (May 2, 1985). &quot;Strangeness and Charm&quot;. New Scientist: 34. ISSN 0262-4079. p. 34.&lt;/ref&gt; dovoljno jakim da se shvati kao pretjeranost ili afektacija,&lt;ref&gt;Friedman, Jerome (2004). &quot;A Student's View of Fermi&quot;. In Cronin, James W. (ed.). Fermi Remembered. Chicago, Illinois: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-12111-6. OCLC 835230762. p. 231.&lt;/ref&gt; toliko da su njegovi prijatelji [[Wolfgang Pauli]] i [[Hans Bethe]] jednom komentirali da Feynman govori kao &quot;klošar&quot;.

Mladi Feynman bio je pod snažnim očevim uticajem, koji ga je ohrabrivao da postavlja pitanja kako bi osporio ortodoksno razmišljanje i koji je uvijek bio spreman da Feynmana nauči nečemu novom. Od majke je naslijedio smisao za humor po kojem je bio prepoznatljiv. Kao dijete, imao je talenat za inženjerstvo, održavao je eksperimentalnu laboratoriju u svom domu i uživao je u popravljanju radio-aparata. Popravljanje radio-aparata vjerovatno je bio njegov prvi posao. Kada je bio u osnovnoj školi, napravio je kućni alarmni sistem protiv provale.&lt;ref&gt;Henderson, Harry (2011). Richard Feynman: Quarks, Bombs, and Bongos. Chelsea House Publishers. ISBN 978-0-8160-6176-1. OCLC 751114185. p. 8.&lt;/ref&gt;

Kada je imao pet godina, njegova majka je rodila mlađeg brata, Henryja Phillipsa, koji je umro u dobi od četiri sedmice. Četiri godine kasnije, rodila se Richardova sestra Joan i porodica se preselila u Far Rockaway, Queens. Iako su bili razdvojeni devet godina, Joan i Richard su bili bliski. Iako je njihova majka mislila da žene nemaju sposobnost da razumiju složenije naučne stvari, Joan je postala [[Astrofizika|astrofizičarka]] i pomogla da se nađe objašnjenje šta uzrokuje [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]].&lt;ref&gt;Hirshberg, Charles (April 18, 2002). &quot;My Mother, the Scientist&quot;. Popular Science. &lt;/ref&gt;

=== Religija ===
Feynmanovi roditelji su bili iz [[Jevreji|jevrejskih]] porodica, i svakog petka su išli u [[Sinagoga|sinagogu]]. Međutim, u mladosti se Feynman opisao kao &quot;zakleti ateista&quot;. Mnogo godina kasnije, u pismu Tini Levitan, odbijajući zahtjev za informacijama za njenu knjigu o jevrejskim dobitnicima Nobelove nagrade, izjavio je: &quot;Odabrati na odobrenje neobične elemente koji potiču od nekog navodno jevrejskog nasljeđa znači otvoriti vrata svim vrstama besmislica o rasnoj teoriji&quot;, dodajući: &quot;Sa trinaest godina ne samo da sam preobraćen u druge vjerske stavove, već sam i prestao vjerovati da je jevrejski narod na bilo koji način 'izabrani narod'&quot;.&lt;ref&gt;Harrison, John. [https://www.telegraph.co.uk/culture/books/3643596/Physics-bongos-and-the-art-of-the-nude.html &quot;Physics, bongos and the art of the nude&quot;]. The Daily Telegraph.&lt;/ref&gt;

Kasnije u životu, tokom posjete Jevrejskom teološkom sjemeništu, Feynman se prvi put susreo s [[Talmud]]om. Vidio je da sadrži originalni tekst u malom kvadratu na svakoj stranici, a oko njega su bili komentari koje su tokom vremena pisali različiti ljudi. Na taj način, Talmud se razvijao i sve o čemu se raspravljalo pažljivo je zabilježeno. Uprkos tome što je bio impresioniran, Feynman je bio razočaran nedostatkom interesa za [[Priroda|prirodu]] i vanjski svijet koji su izražavali rabini, koji su marili samo za ona pitanja koja proizlaze iz Talmuda.

== Obrazovanje ==
Feynman je pohađao srednju školu Far Rockaway, koju su pohađali i drugi dobitnici Nobelove nagrade Burton Richter i Baruch Samuel Blumberg. Na početku srednje škole, Feynman je brzo prebačen da pohađa naprednije časove matematike. [[Kvocijent inteligencije|Test inteligencije]] proveden u srednjoj školi procijenio je njegov IQ na 125 - visok, ali &quot;samo pristojan&quot;, prema biografu Jamesu Gleicku.&lt;ref&gt;Gleick, James (1992). Genius: The Life and Science of Richard Feynman. Pantheon Books. ISBN 0-679-40836-3. OCLC 243743850,  p. 30.&lt;/ref&gt; Njegova sestra Joan, koja je postigla jedan bod više, kasnije je u šali tvrdila novinaru da je pametnija. Godinama kasnije odbio je da se pridruži Mensi International, rekavši da mu je IQ prenizak.

Sa 15 godina sam je podučavao [[Trigonometrija|trigonometriju]], naprednu algebru, beskonačne redove, analitičku geometriju, te [[Diferencijalna jednačina|diferencijalni]] i integralni račun. Prije upisa na fakultet, eksperimentisao je s matematičkim temama poput poluderivacije koristeći vlastitu notaciju. Kreirao je posebne simbole za [[logaritam]], [[sinus]], [[kosinus]] i tangentne funkcije kako ne bi izgledale kao tri varijable pomnožene zajedno. Kao član Društva časti Arista, u posljednjoj godini srednje škole osvojio je prvenstvo Univerziteta New York u matematici. Njegova navika direktne karakterizacije ponekad je uznemirila konvencionalnije mislioce; na primjer, jedno od njegovih pitanja, kada je učio [[Anatomija|anatomiju]] mačaka, bilo je &quot;Imate li mapu mačke?&quot; (odnoseći se na anatomsku tabelu).

[[Datoteka:Richard Feynman 1939 MIT yearbook portrait.jpg|thumb|desno|upright=0.5|Portret iz godišnjaka MIT-a (1939.)]]
Prijavio se na Univerzitet Columbia, ali nije primljen zbog kvote određene za broj primljenih Jevreja. Umjesto toga, pohađao je Massachusetts Institute of Technology, gdje se pridružio bratstvu Pi Lambda Phi. Iako je prvobitno studirao matematiku, kasnije je prešao na [[Elektrotehnika|elektrotehniku]], jer je matematiku smatrao previše apstraktnom. Primijetivši da je &quot;otišao predaleko&quot;, prešao je na fiziku, za koju je tvrdio da je &quot;negdje između&quot;.&lt;ref&gt;Feynman, Richard (March 5, 1966). &quot;Richard Feynman – Session II&quot; (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.&lt;/ref&gt; Kao student dodiplomskog studija objavio je dva rada u Physical Reviewu. Jedan od njih, koji je napisao zajedno s Manuelom Vallartom, nosio je naslov &quot;Raspršenje kosmičkih zraka na zvijezdama galaksije&quot;.&lt;ref&gt;Vallarta, M. S.; Feynman, Richard P. (March 1939). &quot;The Scattering of Cosmic Rays by the Stars of a Galaxy&quot; (PDF). Physical Review. 55 (5). American Physical Society: 506–507. Bibcode:1939PhRv...55..506V. doi:10.1103/PhysRev.55.506.2. ISSN 0031-899X.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Vallarta je otkrio svom studentu tajnu izdavaštva mentora-štićenika: ime starijeg naučnika je prvo. Feynman se osvetio nekoliko godina kasnije, kada je Heisenberg završio cijelu knjigu o kosmičkim zracima frazom: &quot;Takav efekat se ne može očekivati ​​prema Vallarti i Feynmanu&quot;. Kada su se sljedeći put sreli, Feynman je radosno pitao Vallartu da li je vidio Heisenbergovu knjigu. Vallarta je znao zašto se Feynman smiješi. &quot;Da&quot;, odgovorio je. &quot;Vi ste posljednja riječ u kosmičkim zracima.&quot;&lt;/blockquote&gt;

Druga je bila njegova diplomska teza, na temu &quot;Sile u molekulima&quot;,&lt;ref&gt;Feynman, R. P. (August 1939). &quot;Forces in Molecules&quot;. Physical Review. 56 (4). American Physical Society: 340–343. Bibcode:1939PhRv...56..340F. doi:10.1103/PhysRev.56.340. S2CID 121972425.&lt;/ref&gt; zasnovana na temi koju je zadao John C. Slater, koji je bio dovoljno impresioniran radom da ga objavi. Njen glavni rezultat poznat je kao Hellmann-Feynmanov teorem.

Godine 1939. Feynman je stekao diplomu i imenovan je Putnamovim stipendistom. Postigao je savršen rezultat na prijemnim ispitima za postdiplomski studij fizike na Univerzitetu Princeton, izvanredan rezultat iz matematike, ali je loše prošao na historiji i engleskom jeziku. Šef odsjeka za fiziku, Henry D. Smyth, imao je još jednu zabrinutost, pišući Philipu M. Morseu pitajući: &quot;Je li Feynman Jevrej? Nemamo definitivno pravilo protiv Jevreja, ali moramo održavati njihov udio u našem odsjeku razumno malim zbog teškoće njihovog smještaja.&quot; Morse je priznao da je Feynman zaista Jevrej, ali je uvjerio Smytha da Feynmanova &quot;fizionomija i ponašanje, međutim, ne pokazuju tragove ove karakteristike&quot;.

Među učesnicima Feynmanovog prvog seminara, koji je ticao klasične verzije Wheeler-Feynmanove teorije apsorbera, bili su Albert Einstein, Wolfgang Pauli i [[John von Neumann]]. Pauli je dao pronicljivu primjedbu da bi teoriju bilo izuzetno teško kvantizirati, a Einstein je rekao da bi se ova metoda mogla pokušati primijeniti na gravitaciju u općoj relativnosti, što su Sir Fred Hoyle i Jayant Narlikar učinili mnogo kasnije kao Hoyle-Narlikarovu teoriju gravitacije.&lt;ref&gt;Hoyle, F.; Narlikar, J. V. (1964). &quot;A New Theory of Gravitation&quot;. Proceedings of the Royal Society A. 282 (1389): 191–207. Bibcode:1964RSPSA.282..191H. doi:10.1098/rspa.1964.0227. S2CID 59402270.&lt;/ref&gt; Doktorirao je na Princetonu 1942. godine; njegov mentor za tezu bio je John Archibald Wheeler. U svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom &quot;Princip najmanjeg djelovanja u kvantnoj mehanici&quot;, Feynman je primijenio princip stacionarnog djelovanja na probleme kvantne mehanike, inspirisan željom da kvantizira Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera elektrodinamike, i postavio temelje za formulaciju integrala puta i Feynmanove dijagrame. Ključni uvid bio je da se pozitroni ponašaju poput elektrona koji se kreću unatrag u vremenu. James Gleick je napisao:

&lt;blockquote&gt;Ovo je bio Richard Feynman koji se približavao vrhuncu svojih moći. Sa dvadeset tri godine... možda nije bilo fizičara na svijetu koji bi se mogao mjeriti s njegovim ekscentričnim vladanjem izvornim materijalima teorijske nauke. Nije se radilo samo o matematici (iako je postalo jasno... da je matematička mašinerija koja se pojavila u Wheeler-Feynmanovoj saradnji bila izvan Wheelerovih vlastitih sposobnosti). Feynman je izgleda posjedovao zastrašujuću lakoću sa suštinom jednačina, poput Einsteina u istim godinama, poput sovjetskog fizičara Leva Landaua - ali malo drugih.&lt;/blockquote&gt;

Jedan od uslova Feynmanove stipendije za Princeton bio je da se ne može oženiti; ipak, nastavio je viđati svoju srednjoškolsku ljubav, Arline Greenbaum, i bio je odlučan da se oženi njome kada dobije doktorat uprkos saznanju da je teško bolesna od [[Tuberkoloza|tuberkuloze]]. To je u to vrijeme bila neizlječiva [[bolest]] i nije se očekivalo da će živjeti duže od dvije godine. 29. juna 1942. godine, trajektom su se uputili prema Staten Islandu, gdje su se vjenčali u gradskoj kancelariji. Ceremoniji nisu prisustvovali ni porodica ni prijatelji, a svjedočila su joj dva stranca. Feynman je mogao poljubiti Arline samo u obraz. Nakon ceremonije odveo ju je u bolnicu Deborah, gdje ju je posjećivao vikendom.

== Projekt Manhattan ==
[[Datoteka:Feynman-richard_p.jpg|thumb|upright|alt=Feynman smiling|Feynmanova identifikacijska značka Los Alamosa]]
Godine 1941, dok je Drugi svjetski rat trajao u Evropi, ali Sjedinjene Američke Države još nisu bile u ratu, Feynman je proveo ljeto radeći na balističkim problemima u Frankford Arsenalu u Pennsylvaniji. Nakon što je [[napad na Pearl Harbor]] uveo Sjedinjene Američke Države u rat, Feynmana je regrutovao [[Robert R. Wilson]], koji je radio na sredstvima za proizvodnju obogaćenog uranijuma za upotrebu u [[Nuklearno oružje|atomskoj bombi]], kao dio onoga što će postati [[Projekt &quot;Manhattan&quot;]]. U to vrijeme, Feynman nije stekao diplomu postdiplomskog studija. Wilsonov tim u Princetonu radio je na uređaju zvanom izotron, namijenjenom elektromagnetskom odvajanju uranijuma-235 od uranijuma-238. To je urađeno na sasvim drugačiji način od onog koji je koristio [[kalutron]] koji je razvijao tim pod Wilsonovim bivšim mentorom, [[Ernest Lawrence|Ernestom O. Lawrenceom]], u Radijacijskoj laboratoriji [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerziteta u Kaliforniji (Berkeley)]].&lt;ref&gt;Herken, Gregg (2002). Brotherhood of the Bomb: The Tangled Lives and Loyalties of Robert Oppenheimer, Ernest Lawrence, and Edward Teller. New York: Henry Holt and Co. ISBN 978-0-8050-6588-6. OCLC 48941348.&lt;/ref&gt; Na papiru, izotron je bio mnogo puta efikasniji od kalutrona, ali Feynman i Paul Olum su se potrudili da utvrde da li je to istinito u praksi. Konačno, na Lawrenceovu preporuku, izotronski projekat je napušten.

U tom trenutku, početkom 1943. godine, Robert Oppenheimer je osnivao Laboratoriju Los Alamos, tajnu laboratoriju na visoravni u Novom Meksiku gdje bi se dizajnirala i gradila atomska bomba. Timu sa Princetona je ponuđeno da se tamo premjesti. &quot;Kao grupa profesionalnih vojnika&quot;, kasnije se prisjetio Wilson, &quot;masovno smo se prijavili da idemo u Los Alamos.&quot; Oppenheimer je regrutovao mnoge mlade fizičare, uključujući Feynmana, kojeg je telefonom iz Chicaga obavijestio da je za Arline pronašao prezbiterijanski sanatorijum u [[Albuquerque]]u, Novi Meksiko. Bili su među prvima koji su krenuli za Novi Meksiko, vozom 28. marta 1943. Željeznica je Arline obezbijedila invalidska kolica, a Feynman je dodatno platio za privatnu sobu za nju. Tamo su proveli godišnjicu braka.

U Los Alamosu, Feynman je raspoređen u Teorijski (T) odjel [[Hans Bethe|Hansa Bethea]], i dovoljno je impresionirao Bethea da postane vođa grupe. On i Bethe su razvili Bethe-Feynmanovu formulu za izračunavanje prinosa fisijske bombe, koja se nadovezala na prethodni rad Roberta Serbera. Kao mlađi fizičar, nije bio centralna osoba u projektu. Upravljao je računarskom grupom ljudskih računara u teorijskom odjelu. Sa Stanleyjem Frankelom i Nicholasom Metropolisom, pomagao je u uspostavljanju sistema za korištenje [[IBM]] [[Bušena kartica|bušenih kartica]] za izračunavanje. Izumio je novu metodu izračunavanja logaritama koju je kasnije koristio na Connection Machine. Strastveni bubnjar, Feynman je shvatio kako &quot;navesti&quot; mašinu da klikće u muzičkim ritmovima. Drugi rad u Los Alamosu uključivao je izračunavanje [[neutron]]skih jednačina za &quot;Water Boiler&quot; u Los Alamosu, mali [[nuklearni reaktor]], kako bi se izmjerilo koliko je sklop fisibilnog materijala blizu kritičnosti. Nakon završetka ovog posla, Feynman je upućen u Clinton Engineer Works u Oak Ridgeu, Tennessee, gdje je Manhattan Project imao svoja postrojenja za obogaćivanje urana. Tu je pomagao inženjerima u planiranju sigurnosnih procedura za skladištenje materijala kako bi se izbjegle kritične nesreće, posebno kada obogaćeni uran dođe u kontakt s vodom, koja djeluje kao moderator neutrona. Insistirao je da običnim vojnicima održi predavanje o nuklearnoj fizici kako bi shvatili potencijalne opasnosti. Objasnio je da, iako se bilo koja količina neobogaćenog urana može sigurno skladištiti, tim materijalom se mora pažljivo rukovati. Razvio je niz sigurnosnih preporuka za različite stepene obogaćivanja.&lt;ref&gt;Wellerstein, Alex (June 6, 2014). [https://blog.nuclearsecrecy.com/2014/06/06/feynman-and-the-bomb/ &quot;Feynman and the Bomb&quot;].&lt;/ref&gt; Rečeno mu je da ako mu ljudi u Oak Ridgeu budu stvarali bilo kakve poteškoće s njegovim prijedlozima, treba da ih obavijesti da u tom slučaju Los Alamos &quot;ne može biti odgovoran za njihovu sigurnost&quot;.

[[Datoteka:Los Alamos colloquium.jpg|thumb|alt=A crowd seated in folding chairs|lijevo|Na kolokvijumu o Tellerovom &quot;Superu&quot; u laboratoriji Los Alamos 1946. godine. Feynman je u drugom redu, četvrti s lijeva, pored Oppenheimera.]]
Po povratku u Los Alamos, postavljen je na čelo grupe odgovorne za teorijski rad i proračune o predloženoj bombi od uranijum hidrida, što se na kraju pokazalo neizvodljivim. Fizičar [[Niels Bohr]] ga je tražio za individualne diskusije. Kasnije je Bohr otkrio razlog: većina ostalih fizičara previše se divila Bohru da bi se s njim raspravljali. Feynman nije imao takve inhibicije, energično ističući sve što je smatrao manjkavim u Bohrovom razmišljanju. Rekao je da osjeća jednako poštovanje prema Bohru kao i bilo ko drugi, ali kada bi ga neko naveo da priča o fizici, postao bi toliko fokusiran da bi zaboravio na društvene pristojnosti. Možda zbog toga Bohr nikada nije bio naročito naklonjen Feynmanu. Feynman je impresionirao Oppenheimera, koji je u pismu šefu odsjeka za fiziku Univerziteta u Kaliforniji, Raymondu T. Birgeu, u novembru 1943. napisao da je Feynman &quot;bez sumnje najbriljantniji mladi fizičar ovdje, i svi to znaju&quot;.&lt;ref&gt;Smith, Alice Kimball; Weiner, Charles (1980). Robert Oppenheimer: Letters and Recollections. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-8047-2620-7. p. 269.&lt;/ref&gt;

== Popularna kultura ==
[[Datoteka:Richard-Feynman-bust-NTHU-campus.jpg|alt=A bronze bust with flowers next to it, resting on a stone base|thumb|upright=0.7|Feynmanova bista unutar kampusa Nacionalnog univerziteta Tsing Hua, Tajvan]]
Aspekti Feynmanovog života prikazani su u raznim medijima. Portretirao ga je glumac Matthew Broderick u biografskom filmu Infinity iz 1996. godine.&lt;ref&gt;Holden, Stephen (October 4, 1996). [https://www.nytimes.com/1996/10/04/movies/a-man-a-woman-and-an-atomic-bomb.html &quot;A Man, a Woman and an Atomic Bomb&quot;]. The New York Times.&lt;/ref&gt; [[Glumac]] Alan Alda angažovao je dramskog pisca Petera Parnella da napiše predstavu s dva lika o izmišljenom danu u Feynmanovom životu, smještenom dvije godine prije Feynmanove smrti. Predstava QED, premijerno je izvedena u Mark Taper Forumu u Los Angelesu 2001. godine, a kasnije je predstavljena u Vivian Beaumont Theatreu na [[Broadway]]u, a u obje produkcije Alda je glumio Richarda Feynmana. Real Time Opera je premijerno izvela svoju operu Feynman na Festivalu kamerne muzike Norfolk (Connecticut) u junu 2005. godine. Godine 2011. Feynman je bio tema biografskog grafičkog romana pod nazivom jednostavno Feynman, koji je napisao Jim Ottaviani, a ilustrovao Leland Myrick. Godine 2013, Feynmanovu ulogu u Rogersovoj komisiji dramatizirao je [[BBC]] u filmu The Challenger (američki naslov: The Challenger Disaster), s Williamom Hurtom u ulozi Feynmana. Godine 2016. Oscar Isaac je javno pročitao Feynmanovo ljubavno pismo pokojnoj Arline iz 1946. godine. U američkom filmu Oppenheimer iz 2023. godine, u režiji Christophera Nolana, a zasnovanom na Američkom Prometeju, Feynmana glumi glumac Jack Quaid.&lt;ref&gt;[https://www.vanityfair.com/hollywood/photos/2023/07/oppenheimer-cast-actors-vs-real-people &quot;The Cast of 'Oppenheimer' and the Real People They Play&quot;]. Vanity Fair. July 20, 2023.&lt;/ref&gt;

==Bibliografija==
===Odabrani naučni radovi===
*{{cite book|title=Selected Papers of Richard Feynman: With Commentary|first=Richard P.|last=Feynman|editor=Laurie M. Brown|publisher=World Scientific|series=20th Century Physics|year=2000|isbn=978-9810241315|url=https://archive.org/details/selectedpapersof0000feyn}}
*{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|title=The Principle of Least Action in Quantum Mechanics|year=1942|series=Ph.D. Dissertation, Princeton University|publisher=World Scientific (with title &quot;Feynman's Thesis: a New Approach to Quantum Theory&quot;)|publication-date=2005|editor=Laurie M. Brown|isbn=978-9812563804|url=https://archive.org/details/feynmansthesisne00feyn_0}}
*{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Interaction with the Absorber as the Mechanism of Radiation|journal=  [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 17|pages=157–181|year=1945|doi=10.1103/RevModPhys.17.157|bibcode = 1945RvMP...17..157W|issue=2–3 }}
*{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|osti=4341197|title=A Theorem and its Application to Finite Tampers|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Thomas A. Welton|first2=T. A.|last2= Welton|osti=4381097|title=Neutron Diffusion in a Space Lattice of Fissionable and Absorbing Materials|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Nicholas Metropolis|last2=Metropolis|first2= N.|author3-link=Edward Teller|first3=E.|last3= Teller|osti=4417654|title=Equations of State of Elements Based on the Generalized Fermi-Thomas Theory|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1947}}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-time approach to non-relativistic quantum mechanics|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 20|pages= 367–387|year=1948a|doi=10.1103/RevModPhys.20.367|bibcode = 1948RvMP...20..367F|issue=2 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= Relativistic Cut-Off for Quantum Electrodynamics|journal=[[Physical Review]]|volume= 74|pages=1430–1438|year=1948b|doi=10.1103/PhysRev.74.1430|bibcode = 1948PhRv...74.1430F|issue=10 }}
*{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Classical Electrodynamics in Terms of Direct Interparticle Action|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 21|pages=425–433|year=1949|doi=10.1103/RevModPhys.21.425|bibcode = 1949RvMP...21..425W|issue=3 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The theory of positrons|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages= 749–759|year=1949|doi=10.1103/PhysRev.76.749|bibcode = 1949PhRv...76..749F|issue=6 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-Time Approach to Quantum Electrodynamic|journal=[[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages=769–789|year=1949b|doi=10.1103/PhysRev.76.769|bibcode = 1949PhRv...76..769F|issue=6 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Mathematical formulation of the quantum theory of electromagnetic interaction|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 80|pages= 440–457|year=1950|doi=10.1103/PhysRev.80.440|bibcode = 1950PhRv...80..440F|issue=3 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= An Operator Calculus Having Applications in Quantum Electrodynamics|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 84|pages=108–128|year=1951|doi=10.1103/PhysRev.84.108|bibcode = 1951PhRv...84..108F }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The λ-Transition in Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 90|pages=1116–1117|year=1953|doi=10.1103/PhysRev.90.1116.2|bibcode = 1953PhRv...90.1116F|issue=6 }}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Frederic de Hoffmann|last2=de Hoffmann|first2= F.|author3-link=Robert Serber|last3=Serber|first3=R.|osti=4354998|title=Dispersion of the Neutron Emission in U235 Fission|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1955}}
*{{cite journal|pmid = 17774518|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=24. 2. 1956|year=1956|title=Science and the Open Channel
|url = https://archive.org/details/sim_science_1956-02-24_123_3191/page/n1|volume=123|issue=3191|periodical=[[Science (journal)|Science]]|page=307|doi = 10.1126/science.123.3191.307|bibcode = 1956Sci...123..307F }}
*{{cite journal|first1=M.|last1=Cohen| first2=Richard P.|last2= Feynman|title=Theory of Inelastic Scattering of Cold Neutrons from Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 107|pages=13–24|year=1957|doi=10.1103/PhysRev.107.13|bibcode = 1957PhRv..107...13C }}
*{{cite journal|first1=Richard P.|last1=Feynman|first2= F. L.|last2= Vernon|first3= R.W.|last3=Hellwarth|title=Geometric representation of the Schrödinger equation for solving maser equations|journal=J. Appl. Phys|year=1957|doi=10.1063/1.1722572|volume=28|page=49|bibcode = 1957JAP....28...49F }}
*{{cite web|last=Feynman|first=Richard P.|url=http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|title=Plenty of Room at the Bottom|publisher=Presentation to American Physical Society|year=1959|access-date=2. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100211190050/http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|archive-date=11. 2. 2010|url-status=dead}}
*{{cite journal|pmid = 13889186|last1=Edgar|first1=R. S.|last2=Feynman|first2=Richard P.|last3=Klein|first3=S.|last4=Lielausis|first4=I.
|publication-date=februar 1962|year=1962|title=Mapping experiments with r mutants of bacteriophage T4D
|volume=47|periodical=[[Genetics (journal)|Genetics]]|pages=179–86|last5 = Steinberg|first5 = CM|pmc = 1210321}}
*{{cite journal|pmid = 17791121|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=12. 8. 1966|year=1966
|title=The Development of the Space-Time View of Quantum Electrodynamics
|url = https://archive.org/details/sim_science_1966-08-12_153_3737/page/698|volume=153|issue=3737|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=699–708|doi = 10.1126/science.153.3737.699|bibcode = 1966Sci...153..699F }}
*{{cite journal|pmid = 17778830|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=15. 2. 1974|year=1974a|title=Structure of the proton
|volume=183|issue=4125|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=601–610|doi = 10.1126/science.183.4125.601|bibcode = 1974Sci...183..601F }}
*{{cite journal|url=http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|format=PDF|title=Cargo Cult Science|author=Feynman, Richard P.|journal=Engineering and Science|volume=37|issue=7|year=1974|access-date=2. 8. 2011|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304000024/http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|url-status=dead}}
*{{cite journal|pmid = 9897894|last=Feynman|first=Richard P.|last2=Kleinert|first2=Hagen|author2-link=Hagen Kleinert|publication-date=decembar 1986|year=1986|title=Effective classical partition functions|volume=34|issue=6|periodical=Phys. Rev., A|pages=5080–5084|doi = 10.1103/PhysRevA.34.5080|bibcode = 1986PhRvA..34.5080F }}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* http://www.feynmanlectures.caltech.edu/ Feynman-ova predavanja na Caltech-u

{{Richard Feynman}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{stub-nobel}}

{{DEFAULTSORT:Feynman, Richard}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Rođeni 1918.]]
[[Kategorija:Umrli 1988.]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Kvantni fizičari]]
[[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]]
[[Kategorija:Richard Feynman| ]]
[[Kategorija:Jevreji]]
[[Kategorija:Biografije, New York]]
[[Kategorija:Američki teorijski fizičari]]</text>
      <sha1>s4uldv9vdixgo3uu353jhvhit1vn2bh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901368</id>
      <parentid>3901327</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:46:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>/* Projekt Manhattan */</comment>
      <origin>3901368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35436" sha1="acrbnp1a8o5fhq8jfkl8938pt5u5mer" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Richard Feynman
| slika                   = Richard Feynman 1988.png
| opis_slike              = Feynman u 1988.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1918|5|11}}
| mjesto_rođenja          = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1988|2|15|1918|5|11}}
| mjesto_smrti            = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD
| polje                   = [[Teorijska fizika]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]&lt;br /&gt;[[Kalifornijski tehnološki institut]]
| alma_mater              = [[Masačusetski institut za tehnologiju]] ([[Bachelor of Science|S.B.]])&lt;br /&gt;[[Univerzitet Princeton]] ([[Doctor of Philosophy|Ph.D.]])
| doktorski_mentor        = [[John Archibald Wheeler]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[James M. Bardeen]]
* [[Laurie Brown (fizičar)|Laurie Mark Brown]]
* [[Thomas Curtright]]
* [[Albert Hibbs]]
* [[Giovanni Rossi Lomanitz]]
* [[George Zweig]]
}}
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Projekt &quot;Manhattan&quot;]]
* [[Nanotehnologija]]
* [[Kvantno računarstvo]]
* [[Kvantna elektrodinamika]]}}
| nagrade                 = {{Plainlist|
* [[Nagrada Albert Einstein]] (1954)
* [[Nagrada Ernest Orlando Lawrence|Nagrada E. O. Lawrence]] (1962)
* [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1965)
* [[Članstvo u Kraljevskom društvu]] (1965)
* [[Ørstedova medalja]] (1972)
* [[Nacionalna medalja za nauku]] (1979)}}
| fusnote                 = 
}}
'''Richard Phillips Feynman''' (11. maj 1918 – 15. februar 1988) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] teorijski fizičar.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Richard-Feynman|title=Richard Feynman {{!}} Biography &amp; Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=18. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Richard Phillips Feynman|journal=Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095816115|language=en|doi=10.1093/oi/authority.20110803095816115}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najutjecajnih američkih fizičara [[20. vijek]]a i jedan od 10 najvećih fizičara&lt;ref name=&quot;media.caltech.edu&quot;&gt;{{Cite web |url=http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321043038/http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
Za svoj rad na kvantnoj elektrodinamici, Feynman je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1965]]. godine, zajedno s [[Julian Schwinger|Julianom Schwingerom]] and [[Shin-Ichiro Tomonaga|Shin-Ichirom Tomonagom]], za njihov fundamentalni rad na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]] (QED), s dubokim posljedicama za fiziku elementarnih čestica&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/summary/ &quot;The Nobel Prize in Physics 1965&quot;]. Nobel Foundation.&lt;/ref&gt; Također je poznat po svom radu na formulaciji putnog integrala kvantne mehanike, teoriji fizike superfluidnosti pothlađenog tekućeg helija i partonskom modelu. Feynman je razvio slikovnu shemu za matematičke izraze koji opisuju ponašanje subatomskih čestica, koja je kasnije postala poznata kao Feynmanovi dijagrami i još uvijek se široko koristi.

Pored toga što je bio nadatnuti predavač i amaterski [[muzičar]], učestvovao je u razvoju [[atomska bomba|atomske bombe]], a bio je kasnije i član odbora koji je istraživao nesreću [[Space Shuttle]]a Challenger. Uz svoj rad u teorijskoj fizici, Feynmanu se pripisuje pionirska uloga u oblasti kvantnog računarstva i uvođenje koncepta nanotehnologije. Bio je profesor teorijske fizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology) na katedri Richarda C. Tolmana. U anketi koju je 1999. godine britanski časopis Physics World proveo među 130 vodećih fizičara širom svijeta, rangiran je kao sedmi najveći fizičar svih vremena.&lt;ref&gt;[https://physicsworld.com/a/physics-past-present-future/ &quot;Physics: past, present, future&quot;]. Physics World.&lt;/ref&gt;

Također je poznat kroz zbirke svojih anegdota Ralpha Leightona, opisanim u knjigama ''Surely You're Joking, Mr. Feynman!'', ''What Do You Care What Other People Think?'' i ''Tuva or Bust!''. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh.  Bio je tema nekoliko [[biografija]], počevši s Genius: The Life and Science of Richard Feynman autora Jamesa Gleicka.

Feynman je bio vatreni popularizator fizike kroz knjige i predavanja, uključujući predavanje o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] „[[There's Plenty of Room at the Bottom]]“ (Mnogo je prostora na dnu) održano na sastanku Američkog fizičkog društva na Caltechu, 29. decembra 1959. godine, gdje razmotra mogućnost neposredne manipulacije pojedinačnih atoma, kao mnogo snažnijeg oblika sintetičke hemije, nego one korištene do tada. Držao je dodiplomska predavanja, &quot;Feynmanova predavanja o fizici&quot; (1961–1964), kao i predavanja za laiku, zabilježena u knjigama Karakter fizičkog zakona (1965) i QED: Čudna teorija svjetlosti i materije (1985).

[[Kim Eric Drexler|K. Eric Drexler]] kasnije uzima Feynmanov koncept milijarde malih fabrika, i dodaje ideju da one mogu kopirati same sebe, kontrolisane računarom, umjesto ljudske kontrole. Ovo je Drexler iznio u svojoj knjizi iz 1986: '''Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology'''.

== Rani život ==
Rođen je 11. maja 1918. godine u Queensu, New York City, kao sin Lucille (rođene Phillips), domaćice, i Melvillea Arthura Feynmana, menadžera prodaje uniformi.&lt;ref&gt;O'Connor, J. J.; Robertson, E. F. (August 2002). &quot;Richard Feynman (1918–1988) – Biography – MacTutor History of Mathematics&quot;. University of St. Andrews.&lt;/ref&gt; Feynmanov otac je rođen u jevrejskoj porodici u [[Minsk]]u, Rusko Carstvo,&lt;ref&gt;Oakes, Elizabeth H. (2007). Encyclopedia of World Scientists, Revised edition. New York: Facts on File. ISBN 978-1-4381-1882-6. OCLC 466364697. p. 231.&lt;/ref&gt; i imigrirao je sa roditeljima u Sjedinjene Američke Države u dobi od pet godina. Feynmanova majka je rođena u Sjedinjenim Američkim Državama u jevrejskoj porodici. Lucillein otac je emigrirao iz Poljske, a njena majka je također poticala iz porodice poljskih imigranata. Školovala se za učiteljicu u osnovnoj školi, ali se udala za Melvillea 1917. godine, prije nego što je imala priliku da počne raditi kao učiteljica. Richard je kasno počeo pričati i nije progovorio sve do svog trećeg rođendana. Kao odrasla osoba, govorio je s njujorškim naglaskom&lt;ref&gt;Chown, Marcus (May 2, 1985). &quot;Strangeness and Charm&quot;. New Scientist: 34. ISSN 0262-4079. p. 34.&lt;/ref&gt; dovoljno jakim da se shvati kao pretjeranost ili afektacija,&lt;ref&gt;Friedman, Jerome (2004). &quot;A Student's View of Fermi&quot;. In Cronin, James W. (ed.). Fermi Remembered. Chicago, Illinois: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-12111-6. OCLC 835230762. p. 231.&lt;/ref&gt; toliko da su njegovi prijatelji [[Wolfgang Pauli]] i [[Hans Bethe]] jednom komentirali da Feynman govori kao &quot;klošar&quot;.

Mladi Feynman bio je pod snažnim očevim uticajem, koji ga je ohrabrivao da postavlja pitanja kako bi osporio ortodoksno razmišljanje i koji je uvijek bio spreman da Feynmana nauči nečemu novom. Od majke je naslijedio smisao za humor po kojem je bio prepoznatljiv. Kao dijete, imao je talenat za inženjerstvo, održavao je eksperimentalnu laboratoriju u svom domu i uživao je u popravljanju radio-aparata. Popravljanje radio-aparata vjerovatno je bio njegov prvi posao. Kada je bio u osnovnoj školi, napravio je kućni alarmni sistem protiv provale.&lt;ref&gt;Henderson, Harry (2011). Richard Feynman: Quarks, Bombs, and Bongos. Chelsea House Publishers. ISBN 978-0-8160-6176-1. OCLC 751114185. p. 8.&lt;/ref&gt;

Kada je imao pet godina, njegova majka je rodila mlađeg brata, Henryja Phillipsa, koji je umro u dobi od četiri sedmice. Četiri godine kasnije, rodila se Richardova sestra Joan i porodica se preselila u Far Rockaway, Queens. Iako su bili razdvojeni devet godina, Joan i Richard su bili bliski. Iako je njihova majka mislila da žene nemaju sposobnost da razumiju složenije naučne stvari, Joan je postala [[Astrofizika|astrofizičarka]] i pomogla da se nađe objašnjenje šta uzrokuje [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]].&lt;ref&gt;Hirshberg, Charles (April 18, 2002). &quot;My Mother, the Scientist&quot;. Popular Science. &lt;/ref&gt;

=== Religija ===
Feynmanovi roditelji su bili iz [[Jevreji|jevrejskih]] porodica, i svakog petka su išli u [[Sinagoga|sinagogu]]. Međutim, u mladosti se Feynman opisao kao &quot;zakleti ateista&quot;. Mnogo godina kasnije, u pismu Tini Levitan, odbijajući zahtjev za informacijama za njenu knjigu o jevrejskim dobitnicima Nobelove nagrade, izjavio je: &quot;Odabrati na odobrenje neobične elemente koji potiču od nekog navodno jevrejskog nasljeđa znači otvoriti vrata svim vrstama besmislica o rasnoj teoriji&quot;, dodajući: &quot;Sa trinaest godina ne samo da sam preobraćen u druge vjerske stavove, već sam i prestao vjerovati da je jevrejski narod na bilo koji način 'izabrani narod'&quot;.&lt;ref&gt;Harrison, John. [https://www.telegraph.co.uk/culture/books/3643596/Physics-bongos-and-the-art-of-the-nude.html &quot;Physics, bongos and the art of the nude&quot;]. The Daily Telegraph.&lt;/ref&gt;

Kasnije u životu, tokom posjete Jevrejskom teološkom sjemeništu, Feynman se prvi put susreo s [[Talmud]]om. Vidio je da sadrži originalni tekst u malom kvadratu na svakoj stranici, a oko njega su bili komentari koje su tokom vremena pisali različiti ljudi. Na taj način, Talmud se razvijao i sve o čemu se raspravljalo pažljivo je zabilježeno. Uprkos tome što je bio impresioniran, Feynman je bio razočaran nedostatkom interesa za [[Priroda|prirodu]] i vanjski svijet koji su izražavali rabini, koji su marili samo za ona pitanja koja proizlaze iz Talmuda.

== Obrazovanje ==
Feynman je pohađao srednju školu Far Rockaway, koju su pohađali i drugi dobitnici Nobelove nagrade Burton Richter i Baruch Samuel Blumberg. Na početku srednje škole, Feynman je brzo prebačen da pohađa naprednije časove matematike. [[Kvocijent inteligencije|Test inteligencije]] proveden u srednjoj školi procijenio je njegov IQ na 125 - visok, ali &quot;samo pristojan&quot;, prema biografu Jamesu Gleicku.&lt;ref&gt;Gleick, James (1992). Genius: The Life and Science of Richard Feynman. Pantheon Books. ISBN 0-679-40836-3. OCLC 243743850,  p. 30.&lt;/ref&gt; Njegova sestra Joan, koja je postigla jedan bod više, kasnije je u šali tvrdila novinaru da je pametnija. Godinama kasnije odbio je da se pridruži Mensi International, rekavši da mu je IQ prenizak.

Sa 15 godina sam je podučavao [[Trigonometrija|trigonometriju]], naprednu algebru, beskonačne redove, analitičku geometriju, te [[Diferencijalna jednačina|diferencijalni]] i integralni račun. Prije upisa na fakultet, eksperimentisao je s matematičkim temama poput poluderivacije koristeći vlastitu notaciju. Kreirao je posebne simbole za [[logaritam]], [[sinus]], [[kosinus]] i tangentne funkcije kako ne bi izgledale kao tri varijable pomnožene zajedno. Kao član Društva časti Arista, u posljednjoj godini srednje škole osvojio je prvenstvo Univerziteta New York u matematici. Njegova navika direktne karakterizacije ponekad je uznemirila konvencionalnije mislioce; na primjer, jedno od njegovih pitanja, kada je učio [[Anatomija|anatomiju]] mačaka, bilo je &quot;Imate li mapu mačke?&quot; (odnoseći se na anatomsku tabelu).

[[Datoteka:Richard Feynman 1939 MIT yearbook portrait.jpg|thumb|desno|upright=0.5|Portret iz godišnjaka MIT-a (1939.)]]
Prijavio se na Univerzitet Columbia, ali nije primljen zbog kvote određene za broj primljenih Jevreja. Umjesto toga, pohađao je Massachusetts Institute of Technology, gdje se pridružio bratstvu Pi Lambda Phi. Iako je prvobitno studirao matematiku, kasnije je prešao na [[Elektrotehnika|elektrotehniku]], jer je matematiku smatrao previše apstraktnom. Primijetivši da je &quot;otišao predaleko&quot;, prešao je na fiziku, za koju je tvrdio da je &quot;negdje između&quot;.&lt;ref&gt;Feynman, Richard (March 5, 1966). &quot;Richard Feynman – Session II&quot; (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.&lt;/ref&gt; Kao student dodiplomskog studija objavio je dva rada u Physical Reviewu. Jedan od njih, koji je napisao zajedno s Manuelom Vallartom, nosio je naslov &quot;Raspršenje kosmičkih zraka na zvijezdama galaksije&quot;.&lt;ref&gt;Vallarta, M. S.; Feynman, Richard P. (March 1939). &quot;The Scattering of Cosmic Rays by the Stars of a Galaxy&quot; (PDF). Physical Review. 55 (5). American Physical Society: 506–507. Bibcode:1939PhRv...55..506V. doi:10.1103/PhysRev.55.506.2. ISSN 0031-899X.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Vallarta je otkrio svom studentu tajnu izdavaštva mentora-štićenika: ime starijeg naučnika je prvo. Feynman se osvetio nekoliko godina kasnije, kada je Heisenberg završio cijelu knjigu o kosmičkim zracima frazom: &quot;Takav efekat se ne može očekivati ​​prema Vallarti i Feynmanu&quot;. Kada su se sljedeći put sreli, Feynman je radosno pitao Vallartu da li je vidio Heisenbergovu knjigu. Vallarta je znao zašto se Feynman smiješi. &quot;Da&quot;, odgovorio je. &quot;Vi ste posljednja riječ u kosmičkim zracima.&quot;&lt;/blockquote&gt;

Druga je bila njegova diplomska teza, na temu &quot;Sile u molekulima&quot;,&lt;ref&gt;Feynman, R. P. (August 1939). &quot;Forces in Molecules&quot;. Physical Review. 56 (4). American Physical Society: 340–343. Bibcode:1939PhRv...56..340F. doi:10.1103/PhysRev.56.340. S2CID 121972425.&lt;/ref&gt; zasnovana na temi koju je zadao John C. Slater, koji je bio dovoljno impresioniran radom da ga objavi. Njen glavni rezultat poznat je kao Hellmann-Feynmanov teorem.

Godine 1939. Feynman je stekao diplomu i imenovan je Putnamovim stipendistom. Postigao je savršen rezultat na prijemnim ispitima za postdiplomski studij fizike na Univerzitetu Princeton, izvanredan rezultat iz matematike, ali je loše prošao na historiji i engleskom jeziku. Šef odsjeka za fiziku, Henry D. Smyth, imao je još jednu zabrinutost, pišući Philipu M. Morseu pitajući: &quot;Je li Feynman Jevrej? Nemamo definitivno pravilo protiv Jevreja, ali moramo održavati njihov udio u našem odsjeku razumno malim zbog teškoće njihovog smještaja.&quot; Morse je priznao da je Feynman zaista Jevrej, ali je uvjerio Smytha da Feynmanova &quot;fizionomija i ponašanje, međutim, ne pokazuju tragove ove karakteristike&quot;.

Među učesnicima Feynmanovog prvog seminara, koji je ticao klasične verzije Wheeler-Feynmanove teorije apsorbera, bili su Albert Einstein, Wolfgang Pauli i [[John von Neumann]]. Pauli je dao pronicljivu primjedbu da bi teoriju bilo izuzetno teško kvantizirati, a Einstein je rekao da bi se ova metoda mogla pokušati primijeniti na gravitaciju u općoj relativnosti, što su Sir Fred Hoyle i Jayant Narlikar učinili mnogo kasnije kao Hoyle-Narlikarovu teoriju gravitacije.&lt;ref&gt;Hoyle, F.; Narlikar, J. V. (1964). &quot;A New Theory of Gravitation&quot;. Proceedings of the Royal Society A. 282 (1389): 191–207. Bibcode:1964RSPSA.282..191H. doi:10.1098/rspa.1964.0227. S2CID 59402270.&lt;/ref&gt; Doktorirao je na Princetonu 1942. godine; njegov mentor za tezu bio je John Archibald Wheeler. U svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom &quot;Princip najmanjeg djelovanja u kvantnoj mehanici&quot;, Feynman je primijenio princip stacionarnog djelovanja na probleme kvantne mehanike, inspirisan željom da kvantizira Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera elektrodinamike, i postavio temelje za formulaciju integrala puta i Feynmanove dijagrame. Ključni uvid bio je da se pozitroni ponašaju poput elektrona koji se kreću unatrag u vremenu. James Gleick je napisao:

&lt;blockquote&gt;Ovo je bio Richard Feynman koji se približavao vrhuncu svojih moći. Sa dvadeset tri godine... možda nije bilo fizičara na svijetu koji bi se mogao mjeriti s njegovim ekscentričnim vladanjem izvornim materijalima teorijske nauke. Nije se radilo samo o matematici (iako je postalo jasno... da je matematička mašinerija koja se pojavila u Wheeler-Feynmanovoj saradnji bila izvan Wheelerovih vlastitih sposobnosti). Feynman je izgleda posjedovao zastrašujuću lakoću sa suštinom jednačina, poput Einsteina u istim godinama, poput sovjetskog fizičara Leva Landaua - ali malo drugih.&lt;/blockquote&gt;

Jedan od uslova Feynmanove stipendije za Princeton bio je da se ne može oženiti; ipak, nastavio je viđati svoju srednjoškolsku ljubav, Arline Greenbaum, i bio je odlučan da se oženi njome kada dobije doktorat uprkos saznanju da je teško bolesna od [[Tuberkoloza|tuberkuloze]]. To je u to vrijeme bila neizlječiva [[bolest]] i nije se očekivalo da će živjeti duže od dvije godine. 29. juna 1942. godine, trajektom su se uputili prema Staten Islandu, gdje su se vjenčali u gradskoj kancelariji. Ceremoniji nisu prisustvovali ni porodica ni prijatelji, a svjedočila su joj dva stranca. Feynman je mogao poljubiti Arline samo u obraz. Nakon ceremonije odveo ju je u bolnicu Deborah, gdje ju je posjećivao vikendom.

== Projekt Manhattan ==
[[Datoteka:Feynman-richard_p.jpg|thumb|upright|alt=Feynman smiling|Feynmanova identifikacijska značka Los Alamosa]]
Godine 1941, dok je Drugi svjetski rat trajao u Evropi, ali Sjedinjene Američke Države još nisu bile u ratu, Feynman je proveo ljeto radeći na balističkim problemima u Frankford Arsenalu u Pennsylvaniji. Nakon što je [[napad na Pearl Harbor]] uveo Sjedinjene Američke Države u rat, Feynmana je regrutovao [[Robert R. Wilson]], koji je radio na sredstvima za proizvodnju obogaćenog uranijuma za upotrebu u [[Nuklearno oružje|atomskoj bombi]], kao dio onoga što će postati [[Projekt &quot;Manhattan&quot;]]. U to vrijeme, Feynman nije stekao diplomu postdiplomskog studija. Wilsonov tim u Princetonu radio je na uređaju zvanom izotron, namijenjenom elektromagnetskom odvajanju uranijuma-235 od uranijuma-238. To je urađeno na sasvim drugačiji način od onog koji je koristio [[kalutron]] koji je razvijao tim pod Wilsonovim bivšim mentorom, [[Ernest Lawrence|Ernestom O. Lawrenceom]], u Radijacijskoj laboratoriji [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerziteta u Kaliforniji (Berkeley)]].&lt;ref&gt;Herken, Gregg (2002). Brotherhood of the Bomb: The Tangled Lives and Loyalties of Robert Oppenheimer, Ernest Lawrence, and Edward Teller. New York: Henry Holt and Co. ISBN 978-0-8050-6588-6. OCLC 48941348.&lt;/ref&gt; Na papiru, izotron je bio mnogo puta efikasniji od kalutrona, ali Feynman i Paul Olum su se potrudili da utvrde da li je to istinito u praksi. Konačno, na Lawrenceovu preporuku, izotronski projekat je napušten.

U tom trenutku, početkom 1943. godine, Robert Oppenheimer je osnivao Laboratoriju Los Alamos, tajnu laboratoriju na visoravni u Novom Meksiku gdje bi se dizajnirala i gradila atomska bomba. Timu sa Princetona je ponuđeno da se tamo premjesti. &quot;Kao grupa profesionalnih vojnika&quot;, kasnije se prisjetio Wilson, &quot;masovno smo se prijavili da idemo u Los Alamos.&quot; Oppenheimer je regrutovao mnoge mlade fizičare, uključujući Feynmana, kojeg je telefonom iz Chicaga obavijestio da je za Arline pronašao prezbiterijanski sanatorijum u [[Albuquerque]]u, Novi Meksiko. Bili su među prvima koji su krenuli za Novi Meksiko, vozom 28. marta 1943. Željeznica je Arline obezbijedila invalidska kolica, a Feynman je dodatno platio za privatnu sobu za nju. Tamo su proveli godišnjicu braka.

U Los Alamosu, Feynman je raspoređen u Teorijski (T) odjel [[Hans Bethe|Hansa Bethea]], i dovoljno je impresionirao Bethea da postane vođa grupe. On i Bethe su razvili Bethe-Feynmanovu formulu za izračunavanje prinosa fisijske bombe, koja se nadovezala na prethodni rad Roberta Serbera. Kao mlađi fizičar, nije bio centralna osoba u projektu. Upravljao je računarskom grupom ljudskih računara u teorijskom odjelu. Sa Stanleyjem Frankelom i Nicholasom Metropolisom, pomagao je u uspostavljanju sistema za korištenje [[IBM]] [[Bušena kartica|bušenih kartica]] za izračunavanje. Izumio je novu metodu izračunavanja logaritama koju je kasnije koristio na Connection Machine. Strastveni bubnjar, Feynman je shvatio kako &quot;navesti&quot; mašinu da klikće u muzičkim ritmovima. Drugi rad u Los Alamosu uključivao je izračunavanje [[neutron]]skih jednačina za &quot;Water Boiler&quot; u Los Alamosu, mali [[nuklearni reaktor]], kako bi se izmjerilo koliko je sklop fisibilnog materijala blizu kritičnosti. Nakon završetka ovog posla, Feynman je upućen u Clinton Engineer Works u Oak Ridgeu, Tennessee, gdje je Manhattan Project imao svoja postrojenja za obogaćivanje urana. Tu je pomagao inženjerima u planiranju sigurnosnih procedura za skladištenje materijala kako bi se izbjegle kritične nesreće, posebno kada obogaćeni uran dođe u kontakt s vodom, koja djeluje kao moderator neutrona. Insistirao je da običnim vojnicima održi predavanje o nuklearnoj fizici kako bi shvatili potencijalne opasnosti. Objasnio je da, iako se bilo koja količina neobogaćenog urana može sigurno skladištiti, tim materijalom se mora pažljivo rukovati. Razvio je niz sigurnosnih preporuka za različite stepene obogaćivanja.&lt;ref&gt;Wellerstein, Alex (June 6, 2014). [https://blog.nuclearsecrecy.com/2014/06/06/feynman-and-the-bomb/ &quot;Feynman and the Bomb&quot;].&lt;/ref&gt; Rečeno mu je da ako mu ljudi u Oak Ridgeu budu stvarali bilo kakve poteškoće s njegovim prijedlozima, treba da ih obavijesti da u tom slučaju Los Alamos &quot;ne može biti odgovoran za njihovu sigurnost&quot;.

[[Datoteka:Los Alamos colloquium.jpg|thumb|alt=A crowd seated in folding chairs|lijevo|Na kolokvijumu o Tellerovom &quot;Superu&quot; u laboratoriji Los Alamos 1946. godine. Feynman je u drugom redu, četvrti s lijeva, pored Oppenheimera.]]
Po povratku u Los Alamos, postavljen je na čelo grupe odgovorne za teorijski rad i proračune o predloženoj bombi od uranijum hidrida, što se na kraju pokazalo neizvodljivim. Fizičar [[Niels Bohr]] ga je tražio za individualne diskusije. Kasnije je Bohr otkrio razlog: većina ostalih fizičara previše se divila Bohru da bi se s njim raspravljali. Feynman nije imao takve inhibicije, energično ističući sve što je smatrao manjkavim u Bohrovom razmišljanju. Rekao je da osjeća jednako poštovanje prema Bohru kao i bilo ko drugi, ali kada bi ga neko naveo da priča o fizici, postao bi toliko fokusiran da bi zaboravio na društvene pristojnosti. Možda zbog toga Bohr nikada nije bio naročito naklonjen Feynmanu. Feynman je impresionirao Oppenheimera, koji je u pismu šefu odsjeka za fiziku Univerziteta u Kaliforniji, Raymondu T. Birgeu, u novembru 1943. napisao da je Feynman &quot;bez sumnje najbriljantniji mladi fizičar ovdje, i svi to znaju&quot;.&lt;ref&gt;Smith, Alice Kimball; Weiner, Charles (1980). Robert Oppenheimer: Letters and Recollections. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-8047-2620-7. p. 269.&lt;/ref&gt;

U Los Alamosu, koji je bio izolovan iz sigurnosnih razloga, Feynman se zabavljao istražujući kombinacijske brave na ormarićima i stolovima fizičara. Često je otkrivao da su ostavljali kombinacije brava na fabričkim postavkama, zapisivali kombinacije ili koristili lako pogodne kombinacije poput datuma. Pronašao je kombinaciju jednog ormarića isprobavajući brojeve za koje je mislio da bi ih fizičar mogao koristiti (ispostavilo se da je to 27–18–28 prema osnovi [[Prirodni logaritam|prirodnih logaritama]], e = 2,71828 ...), i otkrio je da su tri ormarića za spise u kojima je kolega čuvao istraživačke bilješke imali istu kombinaciju. Ostavljao je bilješke u ormarićima kao šalu, plašeći svog kolegu, Frederica de Hoffmanna, da pomisli da im je špijun dobio pristup.&lt;ref&gt;Pugh, Kevin J. (2017). Computers, Cockroaches, and Ecosystems: Understanding Learning Through Metaphor. Charlotte, North Carolina: Information Age Publishing. ISBN 978-1-68123-776-3. OCLC 971941339. pp. 1-2.&lt;/ref&gt;

Feynmanova mjesečna plata od 380 dolara (što je ekvivalentno 7.000 dolara u 2025. godini) bila je otprilike polovina iznosa potrebnog za njegove skromne životne troškove i Arlineine medicinske račune, te su bili prisiljeni da koriste njenu ušteđevinu od 3.300 dolara (što je ekvivalentno 61.000 dolara u 2025. godini). Vikendom je posuđivao automobil od svog prijatelja Klausa Fuchsa kako bi se vozio u Albuquerque da vidi Arline. Na pitanje ko je u Los Alamosu najvjerovatnije špijun, Fuchs je spomenuo Feynmanovo provaljivanje sefova i česta putovanja u Albuquerque; Sam Fuchs je kasnije priznao da je špijunirao za Sovjetski Savez. [[FBI]] je sastavio obiman dosije o Feynmanu,&lt;ref&gt;Morisy, Michael; Hovden, Robert (June 6, 2012). J Pat Brown (ed.). [https://web.archive.org/web/20190505211540/https://www.muckrock.com/news/archives/2012/jun/06/feynman-files-professors-invitation-past-iron-curt/ &quot;The Feynman Files: The professor's invitation past the Iron Curtain&quot;]. MuckRock.&lt;/ref&gt; posebno s obzirom na Feynmanovo Q odobrenje.

Dana 16. juna 1945. godine iz sanatorijuma su ga obavijestili da Arline umire, Feynman se odvezao u Albuquerque i proveo s njom posljednje sate njenog života. Zatim se udubio u rad na projektu i bio je prisutan na nuklearnom testu Trinity. Tvrdio je da je jedina osoba koja je vidjela eksploziju bez vrlo tamnih naočala ili zavarivačkih sočiva, obrazlažući da je sigurno gledati kroz vjetrobransko staklo kamiona, jer bi to blokiralo štetno [[ultraljubičasto zračenje]]. Ogroman sjaj [[Eksplozija|eksplozije]] natjerao ga je da se sagne na pod kamiona, gdje je vidio privremenu naknadnu sliku &quot;ljubičaste mrlje&quot;.[87]

== Popularna kultura ==
[[Datoteka:Richard-Feynman-bust-NTHU-campus.jpg|alt=A bronze bust with flowers next to it, resting on a stone base|thumb|upright=0.7|Feynmanova bista unutar kampusa Nacionalnog univerziteta Tsing Hua, Tajvan]]
Aspekti Feynmanovog života prikazani su u raznim medijima. Portretirao ga je glumac Matthew Broderick u biografskom filmu Infinity iz 1996. godine.&lt;ref&gt;Holden, Stephen (October 4, 1996). [https://www.nytimes.com/1996/10/04/movies/a-man-a-woman-and-an-atomic-bomb.html &quot;A Man, a Woman and an Atomic Bomb&quot;]. The New York Times.&lt;/ref&gt; [[Glumac]] Alan Alda angažovao je dramskog pisca Petera Parnella da napiše predstavu s dva lika o izmišljenom danu u Feynmanovom životu, smještenom dvije godine prije Feynmanove smrti. Predstava QED, premijerno je izvedena u Mark Taper Forumu u Los Angelesu 2001. godine, a kasnije je predstavljena u Vivian Beaumont Theatreu na [[Broadway]]u, a u obje produkcije Alda je glumio Richarda Feynmana. Real Time Opera je premijerno izvela svoju operu Feynman na Festivalu kamerne muzike Norfolk (Connecticut) u junu 2005. godine. Godine 2011. Feynman je bio tema biografskog grafičkog romana pod nazivom jednostavno Feynman, koji je napisao Jim Ottaviani, a ilustrovao Leland Myrick. Godine 2013, Feynmanovu ulogu u Rogersovoj komisiji dramatizirao je [[BBC]] u filmu The Challenger (američki naslov: The Challenger Disaster), s Williamom Hurtom u ulozi Feynmana. Godine 2016. Oscar Isaac je javno pročitao Feynmanovo ljubavno pismo pokojnoj Arline iz 1946. godine. U američkom filmu Oppenheimer iz 2023. godine, u režiji Christophera Nolana, a zasnovanom na Američkom Prometeju, Feynmana glumi glumac Jack Quaid.&lt;ref&gt;[https://www.vanityfair.com/hollywood/photos/2023/07/oppenheimer-cast-actors-vs-real-people &quot;The Cast of 'Oppenheimer' and the Real People They Play&quot;]. Vanity Fair. July 20, 2023.&lt;/ref&gt;

==Bibliografija==
===Odabrani naučni radovi===
*{{cite book|title=Selected Papers of Richard Feynman: With Commentary|first=Richard P.|last=Feynman|editor=Laurie M. Brown|publisher=World Scientific|series=20th Century Physics|year=2000|isbn=978-9810241315|url=https://archive.org/details/selectedpapersof0000feyn}}
*{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|title=The Principle of Least Action in Quantum Mechanics|year=1942|series=Ph.D. Dissertation, Princeton University|publisher=World Scientific (with title &quot;Feynman's Thesis: a New Approach to Quantum Theory&quot;)|publication-date=2005|editor=Laurie M. Brown|isbn=978-9812563804|url=https://archive.org/details/feynmansthesisne00feyn_0}}
*{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Interaction with the Absorber as the Mechanism of Radiation|journal=  [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 17|pages=157–181|year=1945|doi=10.1103/RevModPhys.17.157|bibcode = 1945RvMP...17..157W|issue=2–3 }}
*{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|osti=4341197|title=A Theorem and its Application to Finite Tampers|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Thomas A. Welton|first2=T. A.|last2= Welton|osti=4381097|title=Neutron Diffusion in a Space Lattice of Fissionable and Absorbing Materials|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Nicholas Metropolis|last2=Metropolis|first2= N.|author3-link=Edward Teller|first3=E.|last3= Teller|osti=4417654|title=Equations of State of Elements Based on the Generalized Fermi-Thomas Theory|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1947}}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-time approach to non-relativistic quantum mechanics|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 20|pages= 367–387|year=1948a|doi=10.1103/RevModPhys.20.367|bibcode = 1948RvMP...20..367F|issue=2 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= Relativistic Cut-Off for Quantum Electrodynamics|journal=[[Physical Review]]|volume= 74|pages=1430–1438|year=1948b|doi=10.1103/PhysRev.74.1430|bibcode = 1948PhRv...74.1430F|issue=10 }}
*{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Classical Electrodynamics in Terms of Direct Interparticle Action|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 21|pages=425–433|year=1949|doi=10.1103/RevModPhys.21.425|bibcode = 1949RvMP...21..425W|issue=3 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The theory of positrons|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages= 749–759|year=1949|doi=10.1103/PhysRev.76.749|bibcode = 1949PhRv...76..749F|issue=6 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-Time Approach to Quantum Electrodynamic|journal=[[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages=769–789|year=1949b|doi=10.1103/PhysRev.76.769|bibcode = 1949PhRv...76..769F|issue=6 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Mathematical formulation of the quantum theory of electromagnetic interaction|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 80|pages= 440–457|year=1950|doi=10.1103/PhysRev.80.440|bibcode = 1950PhRv...80..440F|issue=3 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= An Operator Calculus Having Applications in Quantum Electrodynamics|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 84|pages=108–128|year=1951|doi=10.1103/PhysRev.84.108|bibcode = 1951PhRv...84..108F }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The λ-Transition in Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 90|pages=1116–1117|year=1953|doi=10.1103/PhysRev.90.1116.2|bibcode = 1953PhRv...90.1116F|issue=6 }}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Frederic de Hoffmann|last2=de Hoffmann|first2= F.|author3-link=Robert Serber|last3=Serber|first3=R.|osti=4354998|title=Dispersion of the Neutron Emission in U235 Fission|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1955}}
*{{cite journal|pmid = 17774518|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=24. 2. 1956|year=1956|title=Science and the Open Channel
|url = https://archive.org/details/sim_science_1956-02-24_123_3191/page/n1|volume=123|issue=3191|periodical=[[Science (journal)|Science]]|page=307|doi = 10.1126/science.123.3191.307|bibcode = 1956Sci...123..307F }}
*{{cite journal|first1=M.|last1=Cohen| first2=Richard P.|last2= Feynman|title=Theory of Inelastic Scattering of Cold Neutrons from Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 107|pages=13–24|year=1957|doi=10.1103/PhysRev.107.13|bibcode = 1957PhRv..107...13C }}
*{{cite journal|first1=Richard P.|last1=Feynman|first2= F. L.|last2= Vernon|first3= R.W.|last3=Hellwarth|title=Geometric representation of the Schrödinger equation for solving maser equations|journal=J. Appl. Phys|year=1957|doi=10.1063/1.1722572|volume=28|page=49|bibcode = 1957JAP....28...49F }}
*{{cite web|last=Feynman|first=Richard P.|url=http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|title=Plenty of Room at the Bottom|publisher=Presentation to American Physical Society|year=1959|access-date=2. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100211190050/http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|archive-date=11. 2. 2010|url-status=dead}}
*{{cite journal|pmid = 13889186|last1=Edgar|first1=R. S.|last2=Feynman|first2=Richard P.|last3=Klein|first3=S.|last4=Lielausis|first4=I.
|publication-date=februar 1962|year=1962|title=Mapping experiments with r mutants of bacteriophage T4D
|volume=47|periodical=[[Genetics (journal)|Genetics]]|pages=179–86|last5 = Steinberg|first5 = CM|pmc = 1210321}}
*{{cite journal|pmid = 17791121|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=12. 8. 1966|year=1966
|title=The Development of the Space-Time View of Quantum Electrodynamics
|url = https://archive.org/details/sim_science_1966-08-12_153_3737/page/698|volume=153|issue=3737|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=699–708|doi = 10.1126/science.153.3737.699|bibcode = 1966Sci...153..699F }}
*{{cite journal|pmid = 17778830|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=15. 2. 1974|year=1974a|title=Structure of the proton
|volume=183|issue=4125|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=601–610|doi = 10.1126/science.183.4125.601|bibcode = 1974Sci...183..601F }}
*{{cite journal|url=http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|format=PDF|title=Cargo Cult Science|author=Feynman, Richard P.|journal=Engineering and Science|volume=37|issue=7|year=1974|access-date=2. 8. 2011|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304000024/http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|url-status=dead}}
*{{cite journal|pmid = 9897894|last=Feynman|first=Richard P.|last2=Kleinert|first2=Hagen|author2-link=Hagen Kleinert|publication-date=decembar 1986|year=1986|title=Effective classical partition functions|volume=34|issue=6|periodical=Phys. Rev., A|pages=5080–5084|doi = 10.1103/PhysRevA.34.5080|bibcode = 1986PhRvA..34.5080F }}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* http://www.feynmanlectures.caltech.edu/ Feynman-ova predavanja na Caltech-u

{{Richard Feynman}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{stub-nobel}}

{{DEFAULTSORT:Feynman, Richard}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Rođeni 1918.]]
[[Kategorija:Umrli 1988.]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Kvantni fizičari]]
[[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]]
[[Kategorija:Richard Feynman| ]]
[[Kategorija:Jevreji]]
[[Kategorija:Biografije, New York]]
[[Kategorija:Američki teorijski fizičari]]</text>
      <sha1>acrbnp1a8o5fhq8jfkl8938pt5u5mer</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miroslav Lajčák</title>
    <ns>0</ns>
    <id>57786</id>
    <revision>
      <id>3901282</id>
      <parentid>3851187</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:06:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2900" sha1="sp0wg5f24zrqbvrpq06sovejinfpde6" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Miroslav Lajčák
|slika                 = AFET Committee - Miroslav Lajčák (cropped).jpg
|redoslijed            = 6. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
|vrijeme_na_vlasti     = 1. juli 2007 – 28. februar 2009.
|prethodnik            = [[Christian Schwarz-Schilling]]
|nasljednik            = [[Valentin Inzko]]
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1963|03|20}}
|mjesto_rođenja        = [[Poprad]], [[Čehoslovačka]]
|datum_smrti           =
|mjesto_smrti          = 
|puno_ime              = 
|nacionalnost          = 
|politička_stranka     = 
|supruga               = 
|djeca                 =
|obrazovanje           =
|vjera                 = 
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Miroslav Lajčák ''' (rođen 20. marta 1963) [[slovačka|slovački]] je [[političar]] i [[Diplomatija|diplomat]].

Diplomirao je [[pravo]] na [[Comeniusov univerzitet|Comeniusovom univerzitetu]] u [[Bratislava|Bratislavi]]. Proučavao je vanjsku [[politika|politiku]] na Moskovskom državnom institutu vanjske politike. Također je diplomirao u Evropskom centru &quot;George Marshall&quot; za sigurnosnu politiku u [[Njemačka|Njemačkoj]].

Zaposlio se u Ministarstvu vanjskih poslova [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] 1988. Od 1991. do 1993. radio je u slovačkoj ambasadi u [[Moskva|Moskvi]]. U periodu 1993–1994. bio je šef kabineta slovačkog Ministarstva vanjskih poslova, a kasnije i premijera. Od 1994. do 1998. bio je slovački ambasador u [[Japan]]u, a od 2001. do 2005. u [[Jugoslavija|Saveznoj Republici Jugoslaviji]] (kasnije [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]]), [[Albanija|Albaniji]] i [[Makedonija|Makedoniji]].

Tridesetog juna 2007. preuzeo je dužnost [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]. Na tom mjestu naslijedio je [[Christian Schwarz-Schilling|Christiana Schwarz-Schillinga]] te obećao da će u potpunosti koristiti svoje [[bonske ovlasti]].

U januaru 2009. prihvatio je ponudu slovačkog premijera [[Robert Fico|Roberta Fica]] da preuzme dužnost ministra vanjskih poslova [[Slovačka|Slovačke]].&lt;ref&gt;http://www.sarajevo-x.com/clanak/090123116&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Miroslav Lajčák}}
* [http://consilium.europa.eu/cms3_fo/showPage.asp?id=1038&amp;lang=EN Pregled profesionalne karijere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070724184958/http://consilium.europa.eu/cms3_fo/showPage.asp?id=1038&amp;lang=EN |date=24. 7. 2007}}

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Lajčak, Miroslav}}
[[Kategorija:Rođeni 1963.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Poprad]]
[[Kategorija:Slovački političari]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]</text>
      <sha1>sp0wg5f24zrqbvrpq06sovejinfpde6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Patologija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>60897</id>
    <revision>
      <id>3901344</id>
      <parentid>3784674</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T09:23:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Bolesti ljudi]]; ±[[Kategorija:Medicina]]; ±[[Kategorija:Veterinarska medicina]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="216" sha1="pqfialtnbmtk8hwq2iwj7f3w9sazp8z" xml:space="preserve">{{Kategorija|Patologija}}
{{Commonscat|Pathology}}

[[Kategorija:Medicina|Patologija]]
[[Kategorija:Veterinarska medicina|Patologija]]
[[Kategorija:Grane biologije|Patologija]]
[[Kategorija:Bolesti ljudi|Patologija]]</text>
      <sha1>pqfialtnbmtk8hwq2iwj7f3w9sazp8z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kičmena moždina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61188</id>
    <revision>
      <id>3901253</id>
      <parentid>3851439</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T16:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3901253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7933" sha1="pb7h8uggy7fmb6ngh99g8bagx88lmh2" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gray 111 - Vertebral column-coloured.png|mini|right|150px|Pršljenovi kičme&lt;br&gt;'''C''' − Vratni&lt;br&gt;'''Th''' − Grudni &lt;br&gt;'''L''' − Slabinski&lt;br&gt;'''Kičmena moždina se proteže od početka C1 do kraja L2''']]
[[Datoteka:Medulla spinalis - Section - Latin.svg|mini|desno|300px|Poprečni presjek kroz kičmenu moždinu]]
'''Kičmena moždina''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''medulla spinalis'') se pruža od prvog [[Kičma|kičmenog pršljena]] (atlasa) do donjeg ruba drugog slabinskog pršljena.

== Građa ==
Kičmena moždina i [[mozak]] su jedinstvena cjelina. Kičmena moždina je bjeličasta i mehka [[nervna cijev]]. Nalazi se u koštanom kanalu koji čine lukovi [[Kičmeni pršljen|kičmenih pršljenova]]. Ima izgled duge vrpce (oko 50&amp;nbsp;cm), koja se proteže od glaveno-kičmenog zgloba (atlasa) do kraja drugog slabinskog pršljena. Cijelom njenom dužinom postoji uzak kanal, a zidove cijevi čine siva i bijela nervna masa. Siva masa gradi središnji sloj - oko kanala. Njen oblik na poprečnom presjeku moždine podsjeća na slovo H ili leptira raširenih krila, jer ima dva trbušna (prednja) i dva leđna (zadnja) roga i središnju, proširenu poprečnu vezu.&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Maslić E. (1996): Biologija (za I. rezred tehničkih i stručnih škola). Ministarstvo obrazovenja, nauke, kulture i sporta FBiH, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Iz trbušnih rogova izlaze prednji korjenovi parnih moždinskih [[nerv|nerava]], a u leđne ulaze njihove zadnje grane. Sa svake strane moždine, prednji i zadnji korijeni se spajaju i grade moždinski živac. Na zadnjem korijenu svakog moždinskog nerva nalazi se nervni čvor ([[ganglija]]). U njemu su tijela osjetilnih nervnih ćelija. Vanjski sloj kičmene moždine građen je od bijele mase. Čine je osjetilna i pokretačka nervna vlakna. Osjetilna vlakna provode nervne impulse u pravcu mozga pa se zovu i uzlazna, za razliku od pokretačkih, koja se označavaju kao silazna. Ona impulse vode iz pravca mozga – ka periferiji tijela i unutrašnjim [[organ]]ima. Iz kičmene moždine, između pršljenova, prema tim dijelovima tijela (ili obrnuto), pruža se 31 par perifernih – mješovitih nerava.&lt;ref&gt;Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN|0-07-290584-0}}; {{ISBN|0-07-117940-2}}.&lt;/ref&gt; Kičmena moždina i mozak su centralna gradivna i funkcionalna cjelina nervnog sistema. Na prelazu u mozak, moždinski kanal se širi i spaja sa moždanim komorama. Leđna moždina i mozak su omotani sa tri ovojnice. Između ovojnica je moždano-moždinska tekućina, koja ispunjava i moždinski kanal i moždane komore. Ona učestvuje u prometu tvari i ublažava uticaj potresa tijela na mozak i kičmenu moždinu.

Kičmena moždina upravlja refleksnim pokretima. Preko 90% ukupne aktivnosti nervnog sistema odnosi se na životne radnje koje nisu pod kontrolom naše volje i svijesti. Ovakvi odgovori organizma na primljene spoljnje i unutrašnje draži označavaju se kao [[refleks]]i. Takvi su, naprimjer, hitri pokreti povlačenja ruke kada dodirnemo vrelu peć ili doživimo oštar ubod. Mnogi očigledni ogledi dokazuju da se centri koji upravijaju takvim pokretima nalaze u kičmenoj moždini.

Refleksni pokret nastaje kao neposredna reakcija na primljenu draž. Put kojim se provodi refleksni nadražaj označen je kao '''refleksni luk'''. Čine ga: 
*(1) prijemnik draži (receptor), 
*(2) osjetilno (senzitivno) nervno vlakno, 
*(3) pokretačko (motorno) nervno vlakno, i 
*(4) izvršilac radnje (efektor).
Refleksni luk u kojem učestvuju samo po jedna osjećajna i pokretačka nervna ćelija je prosti refleksni luk. Od prijemnika draži (čula), preko osjetilnog nervnog vlakna, stvoreni impulsi se sprovode do centra refleksa. On se nalazi u sivoj masi kičmene moždine. Tu se nadražaj prenosi na pokretačku nervnu ćeliju koja ga provodi do izvršioca odgovarajuće radnje ([[mišić]], [[žlijezda]]). Prosti refleksni lukovi odlikuju niže [[životinja|životinje]], a kod čovjeka su rijetki (npr. refleks koljenske čašice) U većini refleksnih pokreta kod čovjeka učestvuje više [[ner]]vnih ćelija. Naša kičmena moždina kontrolira oko 100 hiljada refleksnih lukova. Centri refleksnih lukova takođe se nalaze i u [[mozak|mozgu]].

Refleksne radnje su brze i automatske. Međutim, u njima ni učešće svjesti nije sasvim isključeno. Naknadno, kada postanemo svjesni značenja i posljedica izvršenog pokreta, mozak može neke refleksne radnje i spriječiti (ako držimo punu vrelu posudu, iako nas peče, nećemo je ispustiti!).
Refleksne radnje mogu biti urođene i stečene. Urođeni su bezuvjetni refleksi, kao što su dojenje, kašljanje, treptanje, širenje zjenica i sl. Uvjetni refleksi se stiču na osnovu višekratno ponovljenih – prethodnih životnih iskustava. Na primjer, kod gladnih osoba lučenje pljuvačke izazivaju prijatan miris hrane ili već i pogled ili pomisao na poželjna jela. Inače, lučenje pljuvačke i želučanog soka pri žvakanju hrane kontroliraju urođeni refleksi. 
   
Kičmena moždina je spona između tijela i mozga. O izvršenom refleksnom pokretu mozak se obavještava preko nervnih vlakana iz bijele mase kičmene moždine. Istim putem do mozga stižu i obavijesti što ih iz nekih čula donose moždinski živci. Bijela masa kičmene moždine provodi i poruke mozga svim dijelovima tijela. Bijela masa kičmene moždine, dakle, održava vezu između mozga i ostalih dijelova [[organizam|organizma]]. Istovremeno, moždani živci (12 parova) direktno povezuju mozak sa pojedinim dijelovima organizma.

*'''Nervni sistem'''
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot;| '''Centralni'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''Periferni'''
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |Mozak 
| align=&quot;right&quot; |Moždani živci
|-
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot;| Kičmena moždina
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot;| Moždinski živci
|-
|}

*'''Kičmena moždina'''

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot;| '''Građa'''
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; align=&quot;center&quot; | '''Funkcija'''
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |
*Moždinski kanal
*Siva masa
*Bijela masa
*Tri ovojnice
*Moždinska tečnost
| 
*Centri refleksa
*Povezivanje mozga sa ostatkom tijela
|-
|}

== Oboljenja ==
U slučaju povrede kičmene moždine dolazi do oštećenja osjetnih i motornih puteva ispod mjesta lezije.

== Funkcija ==

U kičmenoj moždini su smješteni razni centri. Posebno važni su:
* centar za regulaciju mokrenja
* centar za regulaciju defekacije (stolice)
* vegetativni centri
* centri spinalnih refleksa

==Reference==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==
*[[Nervni sistem]]
*[[Centralni nervni sistem]]
*[[Mozak]]
* [[Lumbalna punkcija]]
* [[Dječija paraliza]]

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.hupt.hr/yesyoucan/yyc-002.html Informacije o kičmenoj moždini na stranici hrvatskog udruženja paraplegičara i tetraplegičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070909235109/http://www.hupt.hr/yesyoucan/yyc-002.html |date=9. 9. 2007 }}

{{Nervni sistem}}
{{Commonscat|Spinal cord}}

[[Kategorija:Nervni sistem]]
[[Kategorija:Centralni nervni sistem]]
[[Kategorija:Kičmena moždina]]
[[Kategorija:Senzorni sistem]]</text>
      <sha1>pb7h8uggy7fmb6ngh99g8bagx88lmh2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povelja Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61771</id>
    <revision>
      <id>3901363</id>
      <parentid>3887011</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:46:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Armenije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9164" sha1="clp86ic03bsqs0qffn5revx6oulb9t9" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] - formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}


== Vanjski linkovi ==
*[https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}{{Ujedinjene nacije}}
[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]</text>
      <sha1>clp86ic03bsqs0qffn5revx6oulb9t9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901372</id>
      <parentid>3901363</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:47:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Austrije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9198" sha1="8d7sfr7s09976ieb64x8iwqhhfxafvi" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] - formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}


== Vanjski linkovi ==
*[https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}{{Ujedinjene nacije}}
[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]</text>
      <sha1>8d7sfr7s09976ieb64x8iwqhhfxafvi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901381</id>
      <parentid>3901372</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:49:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9237" sha1="bvkiituttkf5zh8uksrf35ph9jv8jto" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] - formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}


== Vanjski linkovi ==
*[https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}{{Ujedinjene nacije}}
[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]</text>
      <sha1>bvkiituttkf5zh8uksrf35ph9jv8jto</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901390</id>
      <parentid>3901381</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9270" sha1="a0ikribv41imv6b31cg69m6mp7vil22" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] - formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}


== Vanjski linkovi ==
*[https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}{{Ujedinjene nacije}}
[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>a0ikribv41imv6b31cg69m6mp7vil22</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901404</id>
      <parentid>3901390</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:53:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9315" sha1="je414xi7m4ngo3rd9oi951wmxj58197" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] - formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}


== Vanjski linkovi ==
*[https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}{{Ujedinjene nacije}}
[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>je414xi7m4ngo3rd9oi951wmxj58197</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901410</id>
      <parentid>3901404</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9347" sha1="dxvt2kzea0gos7ymz4jswpzmnmfiiax" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] - formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}


== Vanjski linkovi ==
*[https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}{{Ujedinjene nacije}}
[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>dxvt2kzea0gos7ymz4jswpzmnmfiiax</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901432</id>
      <parentid>3901410</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:08:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9587" sha1="bv8ze4yim9n9nkw7x4q9cy9mm4o6g7q" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] - formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}


== Vanjski linkovi ==
*[https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}{{Ujedinjene nacije}}
[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]</text>
      <sha1>bv8ze4yim9n9nkw7x4q9cy9mm4o6g7q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901452</id>
      <parentid>3901432</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:41:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Nema previše smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim globalnim dokumentima.</comment>
      <origin>3901452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9375" sha1="8mgokluh9hr3rewwpmnocaw32k9q8tf" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] – formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Ujedinjene nacije}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>8mgokluh9hr3rewwpmnocaw32k9q8tf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901454</id>
      <parentid>3901452</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:43:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9657" sha1="4fyv6xll3la52mxe1bwj2mnbudukw0t" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] – formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Ujedinjene nacije}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Povelja Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]</text>
      <sha1>4fyv6xll3la52mxe1bwj2mnbudukw0t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901459</id>
      <parentid>3901454</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:44:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9713" sha1="hvphca3qv809depx8c4s856se6fo0dz" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] – formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Ujedinjene nacije}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Povelja Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>hvphca3qv809depx8c4s856se6fo0dz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901462</id>
      <parentid>3901459</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:46:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9756" sha1="19no9zoeiei6x6xuuodqcz4eck7axkb" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] – formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Ujedinjene nacije}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Povelja Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>19no9zoeiei6x6xuuodqcz4eck7axkb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kumanovski sporazum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64675</id>
    <revision>
      <id>3901467</id>
      <parentid>3838231</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:48:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Savezne Republike Jugoslavije]] uklonjena; [[Kategorija:Sporazumi SR Jugoslavije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1220" sha1="49n5po0xybdfg8x9qvm0gtgafe55wo1" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Kumanovski sporazum''' postignut je [[9. juni|9. juna]] 1999. godine. Njime je označen kraj [[NATO]] bombardovanja tadašnje [[Savezna republika Jugoslavija|Savezne republike Jugoslavije]]. [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsjednik SRJ, pristao je povući sve svoje vojne i policijske snage sa [[Kosovo|Kosova]] i prepustiti pokrajinu snagama [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće sigurnosti UN izglasalo je '''[[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1244|Rezoluciju 1244]]''' kojom je ozvaničena vlast UN na Kosovu.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nato.int/kosovo/docu/a990609a.htm NATO (1999-06-09). &quot;Military Technical Agreement between the International Security Force (&quot;KFOR&quot;) and the Governments of the Federal Republic of Yugoslavia and the Republic of Serbia&quot;]. Pristup 15. augusta 2008.
* http://www.ejil.org/pdfs/14/5/455.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180219164124/http://www.ejil.org/pdfs/14/5/455.pdf |date=19. 2. 2018 }}

[[Kategorija:Historija Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi SR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1999.]]
[[Kategorija:Kumanovo]]
[[Kategorija:1999. u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1999. u Sjevernoj Makedoniji]]</text>
      <sha1>49n5po0xybdfg8x9qvm0gtgafe55wo1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65069</id>
    <revision>
      <id>3901259</id>
      <parentid>3875148</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T17:05:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3901259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9347" sha1="9fwce0q24cv7tmty88d3qh1c6m2z31f" xml:space="preserve">[[Datoteka:Neus1.jpg|mini|desno|175px|[[Ljudski nos]]]]
[[Datoteka:Lightmatter elephanttrunk.jpg|mini|desno|200px|Nos kod [[slon]]a - surla]]
'''Nos''' ili nosna šupljina, jeste izbočina kod kičmenjaka u kojoj se nalaze nozdrve, koje primaju i izbacuju [[zrak]] za disanje uz usta. Iza nosa su olfaktorna [[sluznica]] i sinusi. Iza nosne šupljine, zrak zatim prolazi kroz ždrijelo, dijeli se s probavnim sistemom, a zatim u ostatak respiratornog sistema. Kod ljudi, nos se nalazi centralno na licu i služi kao alternativni respiratorni prolaz, posebno tokom sisanja odojčadi.&lt;ref&gt;{{Cite book|chapter-url = https://opentextbc.ca/anatomyandphysiology/chapter/7-1-the-skull/|title = Anatomy and Physiology - The Skull|chapter = 7.2 the Skull|date = 5. 4. 2020|publisher = OpenStax|access-date = 24. 1. 2023|archive-date = 22. 10. 2020|archive-url = https://web.archive.org/web/20201022020644/https://opentextbc.ca/anatomyandphysiology/chapter/7-1-the-skull/|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OpenStax&quot;&gt;{{Cite book|chapter-url = https://opentextbc.ca/anatomyandphysiology/chapter/22-1-organs-and-structures-of-the-respiratory-system/|title = Anatomy and Physiology - Organs and Structures of the Respiratory System|chapter = 22.1 Organs and Structures of the Respiratory System|date = 5. 4. 2020|publisher = OpenStax|access-date = 24. 1. 2023|archive-date = 2. 6. 2020|archive-url = https://web.archive.org/web/20200602210920/https://opentextbc.ca/anatomyandphysiology/chapter/22-1-organs-and-structures-of-the-respiratory-system/|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bahr |first=Diane |date=15. 5. 2010 |title=Nobody Ever Told Me (Or My Mother) That! |url=https://books.google.com/books?id=jEIj1Zs7z3EC&amp;pg=PA10 |publisher=Sensory World |page=10 |isbn=9781935567202}}&lt;/ref&gt; Izbočeni nos koji se potpuno odvaja od usnog dijela, karakteristika je samo kod sisara. Pretpostavlja se da je ovaj jedinstveni nos sisara evoluirao iz prednjeg dijela gornje vilice predaka sličnih reptilu (sinapsida).&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1   = Higashiyama | first1 = Hiroki
| last2   = Koyabu | first2 = Daisuke
| last3   = Hirasawa | first3 = Tatsuya
| last4   = Werneburg | first4 = Ingmar
| last5   = Kuratani | first5 = Shigeru
| last6   = Kurihara | first6 = Hiroki
| title   = Mammalian face as an evolutionary novelty
| journal = PNAS | date = 2. 11. 2021 | volume = 118 | issue = 44 | pages = e2111876118
| doi     = 10.1073/pnas.2111876118
| pmc     =  8673075| pmid=34716275
| s2cid = 240228857
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web
| title   = Mammals' noses come from reptiles' jaws: Evolutionary development of facial bones
| website = Phys.org |date = 1. 11. 2021
| url     = https://phys.org/news/2021-11-mammals-noses-reptiles-jaws-evolutionary.html
}}&lt;/ref&gt; Nos služi kao dio respiratornog, govornog i čulnog sistema kod kičmenjaka. U govoru, nos omogućuje rezonancu. Nos je također organ za [[čulo mirisa|miris]], te se u nosnoj šupljini nalaze mirisne ćelije. Čestice mirisa lijepe se i otapaju u sluzi koju proizvodi nos te tako šalju impulse u [[mozak]] i tako se osjeća miris.&lt;ref name=&quot;VB&quot;&gt;{{cite book |author=Romer, Alfred Sherwood|author2=Parsons, Thomas S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |url=https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9|publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|pages= [https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9/page/453 453]–458|isbn= 0-03-910284-X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dijkgraaf S.;Vergelijkende dierfysiologie;Bohn, Scheltema en Holkema, 1978, {{ISBN|90-313-0322-4}}&lt;/ref&gt;

Kod [[Cetacea]] i [[delfin]]a, nosni otvor je migrirao na vrh glave, omogućavajući lakše kretanje kroz vodu, dok je suprotno nos slona se izdužio u veliki mišićni i manipulativni organ zvani surla.&lt;ref name=&quot;VB&quot; /&gt;

== Tretman zraka ==
Služeći kao prvi interfejs između spoljašnjeg okruženja i delikatnih unutrašnjih [[pluća]] živog bića, nos tretira ulazni vazduh, u funkciji termalne regulacije i filtracije tokom [[Disanje|disanja]], te omogućavaju senzornu percepciju [[miris]]a.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite web|title=Your Nose, the Guardian of Your Lungs|url=https://www.bmc.org/otolaryngology-head-neck-surgery/resources/your-nose-guardian-your-lungs|access-date=29. 6. 2020|publisher=[[Boston Medical Center]]}}&lt;/ref&gt;

[[Dlaka|Dlake]] unutar nozdrva filtriraju nadolazeći zrak, kao prva linija odbrane od čestica prašine, dima i drugih potencijalnih prepreka koje bi inače ometale disanje i kao vrsta filtera protiv bolesti koje se prenose zrakom. Osim što djeluje kao filter, sluz proizvedena u nosu dopunjuje napor tijela da održi temperaturu, te doprinosi vlažnosti sastavnih komponenti respiratornog sistema. Kapilarna struktura nosa zagrijava i vlaže zrak koji ulazi u tijelo; kasnije, ova uloga u zadržavanju vlage omogućava uslove za alveole da pravilno razmjenjuju O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; za CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (tj. disanje) unutar pluća. Tokom izdisaja, [[kapilari]] zatim pomažu vraćanju dijela vlage, uglavnom opet u funkciji termalne regulacije.&lt;ref name=&quot;OpenStax&quot;/&gt;

== Osjećaj smjera ==
Mokri nos pasa pomaže percepciji pravca. Osjetljivi hladni receptori u koži detektuju mjesto gdje se nos najviše hladi i to je smjer iz kojeg dolazi određeni miris koji je životinja upravo pokupila.&lt;ref&gt;Dijkgraaf, S. (1978). ''Vergelijkende dierfysiologie''; Bohn: Scheltema en Holkema, {{ISBN|90-313-0322-4}} {{page?|date=juli 2020}}&lt;/ref&gt;

== Struktura kod oblika života koji udišu vazduh ==
Kod [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Ribe dvodihalice|riba dvodihalice]], nozdrve se otvaraju u male vrećice koje se zauzvrat otvaraju u prednji krov usta kroz unostraši dio nosa. Ove vrećice sadrže malu količinu olfaktornog epitela, koji, u slučaju beznožaca, također oblaže niz susjednih pipaka. Unatoč opštoj sličnosti strukture sa onima [[Vodozemci|vodozemaca]], nozdrve [[Ribe dvodihalice]] ne koriste se za disanje, jer ove životinje dišu na usta. Vodozemci također imaju vomeronazalni organ, obložen olfaktornim epitelom, ali, za razliku od amnionskih, ovo je općenito jednostavna vreća koja, osim kod daždevnjaka, ima malo veze s ostatkom nosnog sistema.&lt;ref name=VB/&gt;

Kod [[Reptili|gmizavaca]], nosna komora je generalno veća, sa choanae koje se nalaze mnogo dalje na krovu usta. Kod [[Krokodili|krokodila]] komora je izuzetno dugačka, što pomaže životinji da diše dok je djelomično potopljena. Reptilska nosna komora podijeljena je na tri dijela: prednji vestibul, glavnu njušnu komoru i stražnji nazofarinks. Olfaktorna komora je obložena olfaktornim epitelom na svojoj gornjoj površini i posjeduje niz turbinata za povećanje senzorne površine. Vomeronazalni organ je dobro razvijen kod [[gušter]]a i [[zmija]], kod kojih se više ne spaja sa nosnom šupljinom, otvarajući se direktno u usni krov. Manji je kod [[Kornjače|kornjača]], kod kojih je zadržao izvornu nosnu vezu, a nema ga kod odraslih krokodila.&lt;ref name=VB /&gt;

[[Ptice]] imaju sličan nos kao [[Reptili|gmizavci]], s nozdrvama koje se nalaze na gornjem stražnjem dijelu kljuna. S obzirom na to da uglavnom imaju slab njuh, njušna komora je mala, iako sadrži tri okova, koja ponekad imaju složenu strukturu sličnu onoj kod [[Sisari|sisara]]. Kod mnogih [[Ptice|ptica]], uključujući golubice i peradi, nozdrve su prekrivene rožnatim zaštitnim štitom. Vomeronazalni organ ptica je ili nedovoljno razvijen ili potpuno odsutan, ovisno o vrsti.&lt;ref name=VB /&gt;

Nosne šupljine kod [[Sisari|sisara]] su obje spojene u jednu. Među većinom vrsta one su izuzetno velike, obično zauzimaju do polovine dužine [[Lobanja|lobanje]]. U nekim grupama, međutim, uključujući [[primat]]e, [[Šišmiš|slijepe miševe]] i [[Cetacea|kitove]], nos je sekundarno smanjen, pa ove životinje posljedično imaju relativno slab njuh. Nosna šupljina sisara je dijelom proširena razvojem nepca koji je odsjekao cijelu gornju površinu prvobitne [[Usta|usne šupljine]], koja posljedično postaje dio nosa, ostavljajući nepce kao novi krov usta. Uvećana nosna šupljina sadrži složene turbinate koje formiraju namotane oblike poput svitka koji pomažu da se zrak zagrije prije nego što stigne do [[pluća]]. Šupljina se također proteže u susjedne kosti lobanje, formirajući dodatne zračne šupljine poznate kao paranazalni sinusi.&lt;ref name=VB/&gt;

Kod [[Cetacea|kitova]], nos je smanjen na jednu ili dvije rupe za puhanje, koje su nozdrve koje su migrirale na vrh glave. Ova [[adaptacija]] dala je kitovima aerodinamičniji oblik tijela i mogućnost disanja dok su uglavnom potopljeni. Suprotno tome, [[slon]]ov nos se razvio u dugačak, mišićav, manipulativni organ koji se zove surla.

Vomeronazalni organ [[Sisari|sisara]] je generalno sličan onom kod [[Reptili|gmizavaca]]. Kod većine vrsta nalazi se u dnu nosne šupljine i otvara se u usta preko dva nazopalatinska kanala koja prolaze kroz nepce, ali se kod mnogih [[Glodari|glodara]] otvara direktno u nos. Međutim, gubi se kod [[Šišmiš|slijepih miševa]] i kod mnogih [[primat]]a, uključujući [[Čovjek|ljude]].&lt;ref name=VB/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Njuška]]
*[[Rinarij]]
*[[Čulo mirisa]]
{{Commonscat|Noses}}

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Respiratorni sistem]]
[[Kategorija:Čulni organi]]
[[Kategorija:Crte lica]]
[[Kategorija:Glava i vrat]]</text>
      <sha1>9fwce0q24cv7tmty88d3qh1c6m2z31f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drugi pretkutnjak (gornja vilica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67971</id>
    <revision>
      <id>3901261</id>
      <parentid>3834378</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T17:07:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3901261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8539" sha1="s8g5b3n6632bm85h6jiwu37rdk530pf" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Zubi čovjeka
| slika          = Maxillary second premolars01-01-06.png
| opis           = Drugi predkutnjak (gornja vilica)
}}
'''Drugi desni gornji pretkutnjak''' ([[Latinski jezik|lat.]] dens praemolaris secundus superior dex.) zauzima peto mesto u gornjem desnom dentalnom luku i nalazi se između [[d14|prvog pretkutnjaka]] i [[d16|prvog kutnjaka]]. Ovaj [[zub]] obrazuje okluzalnu jedinicu sa [[d44|donjim drugim pretkutnjakom]] i [[d46|prvim molarom]]. Oblikom i funkcijom je sličan [[d14|prvom gornjem premolaru]], ali za razliku od njega ima neznatno manju i zaobljeniju krunu, pravilan znak ugla i luka, samo jedan korijen i obično nema mezijalni konkavitet i marginalne fisure. Na osnovu ovih atributa tipa gornjih premolara, moguće je razlikovati ova dva zuba. U mastikaciji drugi pretkutnjak učestvuje u kidanju i mljevenju hrane, a značajan je i sa stanovišta estetike i fonetike.

U [[Gornja vilica|gornjoj vilici]] postoje dva druga premolara, koja se obilježavaju na sljedeći način:

* stalni gornji desni drugi pretkutnjak – 15;
* stalni gornji lijevi drugi pretkutnjak – 25.

== Kruna zuba ==

Kruna ovog zuba ima oblik valjka i uža je u mezio-distalnom pravcu, nego u vestibulo-oralnom. Kao i prvi pretkutnjak ima griznu površinu sa kvržično-grebenskim i fisurnim kompleksom. Kruna se opisuje iz pet aspekata: bukalnog, palatinalnog, dva proksimalna i okluzalnog.

===Bukalni aspekt=== 

Bukalna površina je petougaonog oblika i u cjelini je konveksna. Maksimum konveksiteta se nalazi u srednjoj i cervikalnoj trećini, a u mezio-distalnom pravcu je varijabilan. Naime, na bukalnoj površini nalazi se dobro izražen bukalni kvržični greben, koji polazi od vrha kvržice i gubi se u ispupčenju cervikalne trećine. To je zapravo dobro izražen srednji lobus ove strane. Vrh kvržice je obično nagnut mezijalno (pravilan znak ugla i luka), ali može pokazivati i odstupanja. Stoga je i maksimum konveksiteta i pravac pružanja grebena varijabilan. Greben dijeli bukalnu površinu na dvije nejednake razvojne depresije: mezijalnu i distalnu. Slično labijalnoj površini prednjih zuba, i ovde su prisutne preklopne linije u cervikalnoj trećini i one prate oblik caklinsko-cementnog spoja. Cervikalna linija je konveksna u apikalnom smeru, ali je njen konveksitet manji u odnosu na prednje zube.

Bukalna površina okluzalno prelazi u griznu površinu, tačnije bukalnu kvržicu i formira bukookluzalni greben. Greben je vrhom kvržice podijeljen na mezijalni i distalni dio i distoookluzalni kvržični greben je obično duži i ravniji.

Mezijalna ivica bukalne površine se spaja sa mezijalnim kvržičnim grebenom i obrazuje meziookluzalni ugao. Mezijalni profil je konveksan u okluzalnoj i srednjoj, a konkavan u cervikalnoj trećini krune. Distalni profil je sličan mezijalnom, ali se visina konture nalazi na spoju srednje i okluzalne trećine.

Okluzalni profil površine je sličan kao kod očnjaka i na njemu dominira vrh bukalne kvržice. Iz ovog aspekta ne vidi se palatinalna kvržica, jer je palatinalna površina u cijelosti manja od bukalne.

===Palatinalni aspekt===

Palatinalna površina podsjeća na bukalnu, ali je zaobljenija, uža i kraća od nje. Također je konveksna i maksimum konveksiteta se nalazi na spoju okluzalne i srednje trećine. Bikuspalna (transverzalna) simetrala povezuje vrhove bukalne i oralne kvržice i dijeli ovu površinu na dvije simetrične polovine. Za razliku od bukalne površine, ovde nisu prisutne razvojne depresije i preklopne linije. Na prelazu palatinalne u lingvalnu površinu nalazi se oralna kvržica, koja je neznatno niža od bukalne i lokalizovana je na sredini krune ili nešto mezijalnije.

Prelaz palatinalne u proksimalne površine je zaobljen, a proksimalni profili su konveksni. Okluzalni profil je sličan kao kod bukalne površine.

===Proksimalni aspekt===

Proksimalne površine su oblika pravougaonika, sa većim buko-palatinalnim promijerom. Mezijalna površina je nešto šira, duža i ravnija od distalne. Međutim, u zavisnosti od karaktera znaka luka, ovi odnosi se mijenjaju. Kao i kod prednjih zuba, ove površine konverguju oralno i ka vratu zuba.

Bukalni profil proksimalnih površina je konveksan, sa visinom konture u cervikalnoj trećini, a oralni je također u cijelosti ispupčen i maksimum konveksiteta se nalazi u srednjoj trećini krune. Na okluzalnom profilu jasno se uočavaju bukalna i palatinalna kvržica, koje su skoro podjednake visine. Od vrhova kvržica ka centralnoj fisuri polaze triangularni grebenovi i spajaju se pod uglom od 45º. Proksimalne granice unutrašnjeg okluzalnog polja grade mezijalni i distalni marginalni greben. Od vrha kvržica u mezio-distalnom pravcu polaze mezijalni i distalni kvržični greben i oni se spajaju sa ivičnim, gradeći pri tome odgovarajuće uglove.

Cervikalna linija je iregularno konveksna u okluzalnom smeru.

===Okluzalni aspekt===

Grizna površina ima sličan raspored kvržica i fisura kao kod prvog pretkutnjaka.

===Spoljašnje okluzalno polje===

Kontura spoljašnjeg okluzalnog polja je ovalna, mezijalni i distalni uglovi su jače zaobljeni, a proksimalni profili su skoro paralelni. Takođe, bukalni kvržični grebeni i lobusi su slabije izraženi.

===Unutrašnje okluzalno polje===
Unutrašnje okluzalno polje ima oblik trapezoida. Njegovu granicu čini tzv. diobena linija u čiji sastav ulaze mezijalni i distalni kvržični grebenovi i slobodne ivice marginalnih grebenova. Najkarakterističnije obilježje grizne površine su kvržično-grebenski i fisurni kompleks.

Od vrha bukalne kvržice polaze četiri grebena: bukalni (koji se pruža u spoljašnje okluzalno polje, prema bukalnoj površini), palatinalni ili oralni (koji se pruža ka centralnoj brazdi, a naziva se i triangularni) i mezijalni i distalni kvržični greben (koji se pružaju ka odgovarajućim marginalnim grebenovima). Bukalna kvržica ima i četiri kose površine: meziobukalna, distobukalna, meziolingvalna i distolingvalna. Posljednje dvije su tzv. funkcionalne kosine.

Na palatinalnoj kvržici također se nalaze slični detalji kao na bukalnoj, a nazivi su im u skladu sa njihovim pravcem pružanja. Ove kvržice su skoro podjednake visine.

Proksimalni grebenovi čine bočne granice unutrašnjeg okluzalnog polja.

Glavni dio fisurnog kompleksa čini centralna razvojna brazda (lat. fissura centralis) koja se pruža mezio-distalno i razdvaja triangularne grebene kvržica i proksimalno se uliva u triangularne jame. U dubini svake jame nalazi se jamica (lat. fossula mesialis et distalis) iz koje izviru bukalna i lingvalna brazda i pružaju se ka temenima odgovarajućih uglova. Za razliku od prvog premolara, centralna fisura ovog zuba je kraća i ima nepravilniji oblik i pravac pružanja, a također je često odsutna meziomarginalna brazda.


== Vrat zuba==

[[Vrat]] zuba (lat. collum dentis) se nalazi u predijelu caklinsko-cementnog spoja i ima istu konturu kao i kod prednjih zuba. U ovom predijelu nalazi se cervikalna linija, koja je konveksna na sve četiri površine krune.


== Korijen zuba ==


Korijen gornjeg drugog pretkutnjaka je jednokrak i kupastog je oblika. U cijelosti je nagnut distalno (pravilan znak korijena), a ponekad i oralno. Na presijeku je ovalnog oblika sa većim buko-oralnim promijerom. Duž mezijalne i distalne strane korijena pružaju se jasno izražene uzdužne brazde.

== Dimenzije ==


{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|! style=&quot;background:#ffdead;&quot; colspan=5 align=&quot;center&quot; | '''Drugi gornji pretkutnjak'''
|- 
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! Mezio-distalna širina !! Vestibulo-oralna širina !! Visina krune !! Dužina korijena !! Ukupna dužina zuba
|-
|align=&quot;center&quot; | 7,0 mm || align=&quot;center&quot; | 9,0 mm || align=&quot;center&quot; | 8,5 mm || align=&quot;center&quot; | 14,0 mm || align=&quot;center&quot; | 22,5 mm 
|}


== Razvoj zuba ==


{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! Početak kalcifikacije !! Kompletno formirana kruna !! Nicanje (erupcija)) !! Završen rast korijena 
|-
|align=&quot;center&quot; | 2 - 2&lt;sup&gt;1/4&lt;/sup&gt; godine  || align=&quot;center&quot; | 6 - 7 godina || align=&quot;center&quot; | 11 - 12 godina || align=&quot;center&quot; | 12 - 14 godina
|}


== Varijacije ==


Gornji drugi premolar pokazuje širok opseg varijacija, koje se odnose na
* oblik kvržica,
* pojavu dopunskog grebena,
* izgled marginalnog grebena,
* pojavu iregularnog fisurnog kompleksa,
* izgled krune s bukalnog aspekta,
* oblik, veličinu i broj korjenova i dr.

[[Kategorija:Zubi]]</text>
      <sha1>s8g5b3n6632bm85h6jiwu37rdk530pf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carl Bildt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68568</id>
    <revision>
      <id>3901277</id>
      <parentid>3896372</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:05:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2622" sha1="houw05ztu3vvkyor7eyzq30e095lb71" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Carl Bildt
|slika                 = Carl Bildt under den politiska Almedalsveckan 2016.jpg
|redoslijed            = Ministar vanjskih poslova Švedske
|vrijeme_na_vlasti     = 6. oktobar 2006 – 3. oktobar 2014.
|prethodnik            = Jan Eliasson
|nasljednik            = Margot Wallström
|redoslijed2           = [[Spisak premijera Švedske|Premijer Švedske]]
|vrijeme_na_vlasti2    = 4. oktobar 1991 – 7. oktobar 1994.
|prethodnik2           = [[Ingvar Carlsson]]
|nasljednik2           = Ingvar Carlsson
|redoslijed3           = 1. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
|vrijeme_na_vlasti3    = 14. decembar 1995 – 17. juni 1997.
|prethodnik3           = 
|nasljednik3           = [[Carlos Westendorp]]
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1949|07|15}}, [[Halmstad]] {{ZID|Švedska}}
|datum_smrti           =
|puno_ime              = Nils Daniel Carl Bildt
|nacionalnost          = 
|politička_stranka     = Moderatna stranka Švedske
|supruga               = Anna Corazza
|djeca                 =
|obrazovanje           =
|vjera                 = [[Luteranizam]]
|potpis                = Carl Bildt Signature.svg
|web_stranica          =
}}
'''Nils Daniel Carl Bildt''' (rođen 15. jula 1949) je [[Švedska|švedski]] političar i diplomat.

Bio je predsjednik vlade Švedske od 1991. do 1994, a kasnije lider liberalno-konzervativne partije od 1986. do 1999. Bio je član švedske skupštine od 1979. do 2001. godine. Od 2006. do 2014. bio je švedski [[ministar]] vanjskih poslova. Bildt je u više navrata tražio vojnu intervenciju [[Ujedinjene nacije|UN]]-a i [[NATO]]-a kako bi se očuvala okupirana teritorija pod srpskim nadzorom. Ta činjenica kao i njegovo kasnije opravdavanje srpskih zločina u Bosni i Hercegovini okarakterizizovala ga je u nekim državama bivše Jugoslavije kao &quot;[[persona non grata]]&quot;.

Od decembra 1995. do juna 1997. vršio je funkciju [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]].

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Normativna kontrola}}
*{{commonscat-inline|Carl Bildt}}

{{Premijeri Švedske}}
{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}

{{stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Bildt, Carl}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Biografije, Halmstad]]
[[Kategorija:Švedski političari]]
[[Kategorija:Švedski premijeri]]
[[Kategorija:Švedski ministri vanjskih poslova]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>houw05ztu3vvkyor7eyzq30e095lb71</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Protokol iz Kyota</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80080</id>
    <revision>
      <id>3901360</id>
      <parentid>3899528</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:45:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3022" sha1="kb9gofi1mie309lx1a889irrqsrifkt" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Kyoto_Protocol_participation_map_2009.png|mini|250px|desno|Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile.]] 
'''Protokol iz Kjota''' uz Okvirnu konvenciju [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] o promjeni [[Klima|klime]] (engl. The Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change) je dodatak međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan sa ciljem smanjivanja emisije [[ugljen-dioksid]]a i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Do sada ga je potpisalo 182 država i vladinih organizacija (stanje: maj 2008). Protokol je stupio na snagu [[16. februar]]a [[2005]]. godine, kada ga je ratifikovala [[Rusija]]. Države koje su ga ratifikovale izazivaju 61% zagađenja koje dovodi do efekta staklene bašte.

Protokol je otvoren za potpisivanje u [[japan]]skom gradu Kjotu u organizaciji Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC), 11. decembra [[1997]]. godine. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 država i da države koje su ratifikovale protokol čine najmanje 55% zagađivača. To se dogodilo 16. februara 2005. godine kada je Rusija ratifikovala Protokol. Bosna i Hercegovina je prihvatila Kjoto protokol 16. aprila 2007. godine.

Protokolom se smanjuje ispuštanje šest [[gas]]ova koji izazivaju efekat staklene bašte: ugljen-dioksida, [[metan]]a, azot-dioksida, fluorougljovodonika, perfluorougljovodonika i heksafluorida. U posljednjih nekoliko decenija povećale su se koncentracije ovih gasova u [[Atmosfera|atmosferi]] zbog korištenja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] u [[Industrija|industriji]], [[saobraćaj]]u itd., što je doprinijelo globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama.

[[Sjedinjene Američke Države]] i neke manje države odbile su da ratifikuju Protokol iz Kjota. Organizacija za zaštitu prirode Grinpis ([[Engleski jezik|eng]]. Greenpeace) smatra da je protokol postavio previše skromne ciljeve kojima se neće postići veći pomaci. Od 3. do 15. decembra 2007. godine na ostrvu Bali u [[Indonezija|Indoneziji]] je održana konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama na kojoj je raspravljano o budućnosti Kjoto protokola.

== Vanjski linkovi ==

* [http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html Cijeli tekst Protokola iz Kjota]
* [https://web.archive.org/web/20051029020131/http://law-ref.org/KYOTO/index.html Protokol iz Kjota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promjeni klime]
* [https://web.archive.org/web/20130130155308/http://www.un.org/climatechange/index.shtml Aktivnosti Ujedinjenih nacija u oblasti klimatskih promjena]
{{Commonscat|Kyoto Protocol}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]</text>
      <sha1>kb9gofi1mie309lx1a889irrqsrifkt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901367</id>
      <parentid>3901360</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:46:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Armenije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3056" sha1="dodzeiv621dk32n5t9cc8bthps8umww" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Kyoto_Protocol_participation_map_2009.png|mini|250px|desno|Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile.]] 
'''Protokol iz Kjota''' uz Okvirnu konvenciju [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] o promjeni [[Klima|klime]] (engl. The Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change) je dodatak međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan sa ciljem smanjivanja emisije [[ugljen-dioksid]]a i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Do sada ga je potpisalo 182 država i vladinih organizacija (stanje: maj 2008). Protokol je stupio na snagu [[16. februar]]a [[2005]]. godine, kada ga je ratifikovala [[Rusija]]. Države koje su ga ratifikovale izazivaju 61% zagađenja koje dovodi do efekta staklene bašte.

Protokol je otvoren za potpisivanje u [[japan]]skom gradu Kjotu u organizaciji Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC), 11. decembra [[1997]]. godine. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 država i da države koje su ratifikovale protokol čine najmanje 55% zagađivača. To se dogodilo 16. februara 2005. godine kada je Rusija ratifikovala Protokol. Bosna i Hercegovina je prihvatila Kjoto protokol 16. aprila 2007. godine.

Protokolom se smanjuje ispuštanje šest [[gas]]ova koji izazivaju efekat staklene bašte: ugljen-dioksida, [[metan]]a, azot-dioksida, fluorougljovodonika, perfluorougljovodonika i heksafluorida. U posljednjih nekoliko decenija povećale su se koncentracije ovih gasova u [[Atmosfera|atmosferi]] zbog korištenja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] u [[Industrija|industriji]], [[saobraćaj]]u itd., što je doprinijelo globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama.

[[Sjedinjene Američke Države]] i neke manje države odbile su da ratifikuju Protokol iz Kjota. Organizacija za zaštitu prirode Grinpis ([[Engleski jezik|eng]]. Greenpeace) smatra da je protokol postavio previše skromne ciljeve kojima se neće postići veći pomaci. Od 3. do 15. decembra 2007. godine na ostrvu Bali u [[Indonezija|Indoneziji]] je održana konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama na kojoj je raspravljano o budućnosti Kjoto protokola.

== Vanjski linkovi ==

* [http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html Cijeli tekst Protokola iz Kjota]
* [https://web.archive.org/web/20051029020131/http://law-ref.org/KYOTO/index.html Protokol iz Kjota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promjeni klime]
* [https://web.archive.org/web/20130130155308/http://www.un.org/climatechange/index.shtml Aktivnosti Ujedinjenih nacija u oblasti klimatskih promjena]
{{Commonscat|Kyoto Protocol}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]</text>
      <sha1>dodzeiv621dk32n5t9cc8bthps8umww</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901386</id>
      <parentid>3901367</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3095" sha1="cap92h98z7nu87dsbrlnlflbr7zmk5k" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Kyoto_Protocol_participation_map_2009.png|mini|250px|desno|Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile.]] 
'''Protokol iz Kjota''' uz Okvirnu konvenciju [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] o promjeni [[Klima|klime]] (engl. The Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change) je dodatak međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan sa ciljem smanjivanja emisije [[ugljen-dioksid]]a i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Do sada ga je potpisalo 182 država i vladinih organizacija (stanje: maj 2008). Protokol je stupio na snagu [[16. februar]]a [[2005]]. godine, kada ga je ratifikovala [[Rusija]]. Države koje su ga ratifikovale izazivaju 61% zagađenja koje dovodi do efekta staklene bašte.

Protokol je otvoren za potpisivanje u [[japan]]skom gradu Kjotu u organizaciji Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC), 11. decembra [[1997]]. godine. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 država i da države koje su ratifikovale protokol čine najmanje 55% zagađivača. To se dogodilo 16. februara 2005. godine kada je Rusija ratifikovala Protokol. Bosna i Hercegovina je prihvatila Kjoto protokol 16. aprila 2007. godine.

Protokolom se smanjuje ispuštanje šest [[gas]]ova koji izazivaju efekat staklene bašte: ugljen-dioksida, [[metan]]a, azot-dioksida, fluorougljovodonika, perfluorougljovodonika i heksafluorida. U posljednjih nekoliko decenija povećale su se koncentracije ovih gasova u [[Atmosfera|atmosferi]] zbog korištenja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] u [[Industrija|industriji]], [[saobraćaj]]u itd., što je doprinijelo globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama.

[[Sjedinjene Američke Države]] i neke manje države odbile su da ratifikuju Protokol iz Kjota. Organizacija za zaštitu prirode Grinpis ([[Engleski jezik|eng]]. Greenpeace) smatra da je protokol postavio previše skromne ciljeve kojima se neće postići veći pomaci. Od 3. do 15. decembra 2007. godine na ostrvu Bali u [[Indonezija|Indoneziji]] je održana konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama na kojoj je raspravljano o budućnosti Kjoto protokola.

== Vanjski linkovi ==

* [http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html Cijeli tekst Protokola iz Kjota]
* [https://web.archive.org/web/20051029020131/http://law-ref.org/KYOTO/index.html Protokol iz Kjota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promjeni klime]
* [https://web.archive.org/web/20130130155308/http://www.un.org/climatechange/index.shtml Aktivnosti Ujedinjenih nacija u oblasti klimatskih promjena]
{{Commonscat|Kyoto Protocol}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]</text>
      <sha1>cap92h98z7nu87dsbrlnlflbr7zmk5k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901396</id>
      <parentid>3901386</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3128" sha1="6n40z8cfqpn4bx29a70v2wk5k7gw4i3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Kyoto_Protocol_participation_map_2009.png|mini|250px|desno|Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile.]] 
'''Protokol iz Kjota''' uz Okvirnu konvenciju [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] o promjeni [[Klima|klime]] (engl. The Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change) je dodatak međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan sa ciljem smanjivanja emisije [[ugljen-dioksid]]a i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Do sada ga je potpisalo 182 država i vladinih organizacija (stanje: maj 2008). Protokol je stupio na snagu [[16. februar]]a [[2005]]. godine, kada ga je ratifikovala [[Rusija]]. Države koje su ga ratifikovale izazivaju 61% zagađenja koje dovodi do efekta staklene bašte.

Protokol je otvoren za potpisivanje u [[japan]]skom gradu Kjotu u organizaciji Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC), 11. decembra [[1997]]. godine. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 država i da države koje su ratifikovale protokol čine najmanje 55% zagađivača. To se dogodilo 16. februara 2005. godine kada je Rusija ratifikovala Protokol. Bosna i Hercegovina je prihvatila Kjoto protokol 16. aprila 2007. godine.

Protokolom se smanjuje ispuštanje šest [[gas]]ova koji izazivaju efekat staklene bašte: ugljen-dioksida, [[metan]]a, azot-dioksida, fluorougljovodonika, perfluorougljovodonika i heksafluorida. U posljednjih nekoliko decenija povećale su se koncentracije ovih gasova u [[Atmosfera|atmosferi]] zbog korištenja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] u [[Industrija|industriji]], [[saobraćaj]]u itd., što je doprinijelo globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama.

[[Sjedinjene Američke Države]] i neke manje države odbile su da ratifikuju Protokol iz Kjota. Organizacija za zaštitu prirode Grinpis ([[Engleski jezik|eng]]. Greenpeace) smatra da je protokol postavio previše skromne ciljeve kojima se neće postići veći pomaci. Od 3. do 15. decembra 2007. godine na ostrvu Bali u [[Indonezija|Indoneziji]] je održana konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama na kojoj je raspravljano o budućnosti Kjoto protokola.

== Vanjski linkovi ==

* [http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html Cijeli tekst Protokola iz Kjota]
* [https://web.archive.org/web/20051029020131/http://law-ref.org/KYOTO/index.html Protokol iz Kjota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promjeni klime]
* [https://web.archive.org/web/20130130155308/http://www.un.org/climatechange/index.shtml Aktivnosti Ujedinjenih nacija u oblasti klimatskih promjena]
{{Commonscat|Kyoto Protocol}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>6n40z8cfqpn4bx29a70v2wk5k7gw4i3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901417</id>
      <parentid>3901396</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3160" sha1="himdyw0zseiefj1r8o1v4eryehznw1a" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Kyoto_Protocol_participation_map_2009.png|mini|250px|desno|Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile.]] 
'''Protokol iz Kjota''' uz Okvirnu konvenciju [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] o promjeni [[Klima|klime]] (engl. The Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change) je dodatak međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan sa ciljem smanjivanja emisije [[ugljen-dioksid]]a i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Do sada ga je potpisalo 182 država i vladinih organizacija (stanje: maj 2008). Protokol je stupio na snagu [[16. februar]]a [[2005]]. godine, kada ga je ratifikovala [[Rusija]]. Države koje su ga ratifikovale izazivaju 61% zagađenja koje dovodi do efekta staklene bašte.

Protokol je otvoren za potpisivanje u [[japan]]skom gradu Kjotu u organizaciji Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC), 11. decembra [[1997]]. godine. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 država i da države koje su ratifikovale protokol čine najmanje 55% zagađivača. To se dogodilo 16. februara 2005. godine kada je Rusija ratifikovala Protokol. Bosna i Hercegovina je prihvatila Kjoto protokol 16. aprila 2007. godine.

Protokolom se smanjuje ispuštanje šest [[gas]]ova koji izazivaju efekat staklene bašte: ugljen-dioksida, [[metan]]a, azot-dioksida, fluorougljovodonika, perfluorougljovodonika i heksafluorida. U posljednjih nekoliko decenija povećale su se koncentracije ovih gasova u [[Atmosfera|atmosferi]] zbog korištenja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] u [[Industrija|industriji]], [[saobraćaj]]u itd., što je doprinijelo globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama.

[[Sjedinjene Američke Države]] i neke manje države odbile su da ratifikuju Protokol iz Kjota. Organizacija za zaštitu prirode Grinpis ([[Engleski jezik|eng]]. Greenpeace) smatra da je protokol postavio previše skromne ciljeve kojima se neće postići veći pomaci. Od 3. do 15. decembra 2007. godine na ostrvu Bali u [[Indonezija|Indoneziji]] je održana konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama na kojoj je raspravljano o budućnosti Kjoto protokola.

== Vanjski linkovi ==

* [http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html Cijeli tekst Protokola iz Kjota]
* [https://web.archive.org/web/20051029020131/http://law-ref.org/KYOTO/index.html Protokol iz Kjota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promjeni klime]
* [https://web.archive.org/web/20130130155308/http://www.un.org/climatechange/index.shtml Aktivnosti Ujedinjenih nacija u oblasti klimatskih promjena]
{{Commonscat|Kyoto Protocol}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>himdyw0zseiefj1r8o1v4eryehznw1a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901422</id>
      <parentid>3901417</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:58:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3568" sha1="gpi20dkethconpiz9qs16714bcxsen2" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Kyoto_Protocol_participation_map_2009.png|mini|250px|desno|Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile.]] 
'''Protokol iz Kjota''' uz Okvirnu konvenciju [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] o promjeni [[Klima|klime]] (engl. The Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change) je dodatak međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan sa ciljem smanjivanja emisije [[ugljen-dioksid]]a i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Do sada ga je potpisalo 182 država i vladinih organizacija (stanje: maj 2008). Protokol je stupio na snagu [[16. februar]]a [[2005]]. godine, kada ga je ratifikovala [[Rusija]]. Države koje su ga ratifikovale izazivaju 61% zagađenja koje dovodi do efekta staklene bašte.

Protokol je otvoren za potpisivanje u [[japan]]skom gradu Kjotu u organizaciji Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC), 11. decembra [[1997]]. godine. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 država i da države koje su ratifikovale protokol čine najmanje 55% zagađivača. To se dogodilo 16. februara 2005. godine kada je Rusija ratifikovala Protokol. Bosna i Hercegovina je prihvatila Kjoto protokol 16. aprila 2007. godine.

Protokolom se smanjuje ispuštanje šest [[gas]]ova koji izazivaju efekat staklene bašte: ugljen-dioksida, [[metan]]a, azot-dioksida, fluorougljovodonika, perfluorougljovodonika i heksafluorida. U posljednjih nekoliko decenija povećale su se koncentracije ovih gasova u [[Atmosfera|atmosferi]] zbog korištenja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] u [[Industrija|industriji]], [[saobraćaj]]u itd., što je doprinijelo globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama.

[[Sjedinjene Američke Države]] i neke manje države odbile su da ratifikuju Protokol iz Kjota. Organizacija za zaštitu prirode Grinpis ([[Engleski jezik|eng]]. Greenpeace) smatra da je protokol postavio previše skromne ciljeve kojima se neće postići veći pomaci. Od 3. do 15. decembra 2007. godine na ostrvu Bali u [[Indonezija|Indoneziji]] je održana konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama na kojoj je raspravljano o budućnosti Kjoto protokola.

== Vanjski linkovi ==

* [http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html Cijeli tekst Protokola iz Kjota]
* [https://web.archive.org/web/20051029020131/http://law-ref.org/KYOTO/index.html Protokol iz Kjota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promjeni klime]
* [https://web.archive.org/web/20130130155308/http://www.un.org/climatechange/index.shtml Aktivnosti Ujedinjenih nacija u oblasti klimatskih promjena]
{{Commonscat|Kyoto Protocol}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1997.]]
[[Kategorija:1997. u politici]]
[[Kategorija:1997. u Japanu]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačke]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]</text>
      <sha1>gpi20dkethconpiz9qs16714bcxsen2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carlos Westendorp</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80901</id>
    <revision>
      <id>3901278</id>
      <parentid>3822467</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:05:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2985" sha1="ad5e5fdefmewbhkqm4ui1u2kfknw8xu" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Carlos Westendorp
|slika                 = 19990000 WESTENDORP.jpg
|redoslijed            = 2. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
|vrijeme_na_vlasti     = 18. juni 1997 – 17. august 1999. 
|prethodnik            = [[Carl Bildt]]
|nasljednik            = [[Wolfgang Petritsch]]
|redoslijed2           = Ministar vanjskih poslova Španije
|vrijeme_na_vlasti2    = 1i. decembar 1995 – 5. maj 1996.
|prethodnik2           = [[Javier Solana]]
|nasljednik2           = [[Abel Matutes]]
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1937|01|07}}
|mjesto_rođenja        = [[Madrid]], [[Španija]]
|datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2026|03|30|1937|01|07}}
|mjesto_smrti          = Madrid, Španija
|puno_ime              = Carlos Westendorp y Cabeza
|nacionalnost          = 
|politička_stranka     = 
|supruga               = 
|djeca                 =
|obrazovanje           =
|vjera                 = 
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Carlos Westendorp y Cabeza''' (7. januar 1937 – 30. mart 2026) bio je [[Španija|španski]] [[političar]] i [[Diplomatija|diplomat]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/article-about-carlos-westendorp-high-representativeour-man-in-sarajevo/?print=print|title=Article about Carlos Westendorp, High Representative:”Our Man in Sarajevo” - Office of the High Representative|website=www.ohr.int|access-date=14. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

Između 1995. i 1996. bio je ministar vanjskih poslova Španije. Od 1997. do 1999. predstavljao je međunarodnu zajednicu kao [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]. Između 1999. i 2003. je bio delegat [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Willigen|first=Niels van|url=https://books.google.ba/books?id=UsLN-YFLKRUC&amp;dq=Carlos+Westendorp&amp;pg=PA75&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=Carlos%20Westendorp&amp;f=false|title=Peacebuilding and International Administration: The Cases of Bosnia and Herzegovina and Kosovo|date=18. 7. 2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-134-11718-5|language=en}}&lt;/ref&gt;

Poslije neuspjelog dogovora u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentu BiH]], na osnovu ovlaštenja visokog predstavnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] je donio odluku o aktuelnom dizajnu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-imposing-the-law-on-the-national-anthem-of-bih/|title=Decision imposing the Law on the National Anthem of BiH – Office of the High Representative|language=en-GB|access-date=14. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}

{{stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Westendorp, Carlos}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Španski političari]]</text>
      <sha1>ad5e5fdefmewbhkqm4ui1u2kfknw8xu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Senžermenski sporazum (1919)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>84728</id>
    <revision>
      <id>3901399</id>
      <parentid>3852421</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16896" sha1="72zvl3j3y7jww1khfr72v5fj8nvsbuj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Österreich-Ungarns Ende.png|500px|mini|desno|Karta podjele Austro-Ugarske monarhije nakon kraja prvog svjetskog rata
{{legenda|white|border=grey solid 2px|Granice Austro-Ugarske 1914. godine}}
{{legenda|white|border=black solid 2px|Granice 1914. godine}}
{{legenda|white|border=red solid 2px|Granice 1920. godine}}
{{legenda|#EB955C|[[Austrija]] 1914. godine}}
{{legenda|#FAF0EE|[[Mađarska]] 1914. godine}}
{{legenda|#92A2CB|[[Bosna i Hercegovina]] 1914. godine}}]]

'''Mirovni sporazum u Saint-Germain-en-Laye''' je sporazum kojim se reguliraju podjela austrijskog dijela [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], nakon završetka [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] i uslovi stvaranja republike ''Deutschösterreich''. Sporazum je donesen na [[Mirovna konferencija u Parizu|mirovnoj konferenciji]] u predgrađu [[Pariz]]a u dvorcu [[Saint-Germain-en-Laye]] 10. septembra 1919. godine. Učešće austrijske delegacije nije dozvoljeno i sporazum je delegaciji pismeno uručen 2. septembra 1919. godine. Zbog definiranja cjelokupne krivnje za izbijanje rata zajedno sa Njemačkom, austrijska delegacija je primjedbe mogla samo pismeno priložiti, ali je većina odluka donesena od radne grupe koja je bila sastavljena od predstavnika pobjedničkih strana.

== Odluke ==
Sporazum ima 381 član i njime se regulira podjela Austro-Ugarske, granice nove države Austrije, odricanje Austrije od svih oduzetih joj teritorija i plaćanje ratnih odšteta. U [[preambula|preambuli]] sporazuma navodi se:
::''[[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britansko Carstvo]], [[Francuska]], [[Italija]] i [[Japan]], države koje su međusobnim sporazumima obavezale kao saveznice i glavne sile te: [[Belgija]], [[Kina]], [[Kuba]], [[Grčka]], [[Nikaragva]], [[Panama]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[Država SHS]], [[Siam]] i [[Čehoslovačka]], koje sa gore navedenim državama saveznicama, čine asocijativna sile, na jednoj strani i na drugoj, [[Austrija]] u ulozi naslijednice austro-ugarske vlade, koja je sa savezničkim i asocijativnim silama 3. novembra 1918. godine prinuđena na primirje i time joj je omogućeno potpisivanje mirovnog sporazuma...obavezuje se na...prihvatanje krivice za izbijanje Prvog svjetskog rata, na ukidanje monarhije u Austriji i uvođenje republikanskog sistema,...na prihvatanje činjenica o nastajanju i priznavanje novih država [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Država SHS|Države SHS]]...i proglašavanjem kraja rata...''&lt;ref&gt;[http://www.versailler-vertrag.de/svsg.htm Dokumenti pariske mirovne konferencije 1919-20. godine] {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;
Odluku su između ostalih potpisali:
* U ime predsjednika SAD-a [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]]: 
** Lyon Polk, niži državni sekretar, 
** Henry White, bivši ambasador SAD-a u [[Rim]]u i Parizu 
** general Tasker H. Bliss, 
* U ime britanskog kralja [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|George VI]]: 
** Arthur James Balfour, državni sekretar za vanjske poslove, 
** Andrew Bonar Law, 
** Viscount Milner, 
** George Nicoll Barnes,
* U ime predsjednika republike Francuske [[Raymond Poincaré|Raymonda Poincaréa]]:
** [[Georges Clemenceau]], predsjednik vlade i ministar rata, 
** Stephen Pichon, ministar vanjskih poslova, 
** Louis-Lucien Klotz,ministar financija, 
** André Tardieu, generalni komesar francusko-američkih ratnih pitanja, 
** Jules Cambon, francuski ambasador
* U ime italijanskog kralja [[Viktor Emanuel III.|Emanuela III.]]:
** Tommaso Tittoni, kraljevski senator i ministar vanjskih poslova,
** Vittorio Scialoja, kraljevski senator, 
** Maggiorino Ferraris, kraljevski senator,
** Guglielmo Marconi, kraljevski senator,
** Silvio Crespi, član parlamenta,
* U ime kralja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] [[Petar I Karađorđević|Petra I Karađorđevića]]:
** [[Nikola Pašić]], bivši predsjednik ministarskog savjeta kraljevine [[Srbija|Srbije]], 
** [[Ante Trumbić]], ministar vanjskih poslova  
** [[Ivan Žolger]], doktor pravnih nauka
* U ime predsjednika [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[Tomáš Masaryk|Tomáša Masaryka]]:
** [[Karel Kramář]], predsjednik ministarskog savjeta
** [[Edvard Beneš]], ministar vanjskih poslova
* U ime republike [[Austrija|Austrije]]:
** [[Karl Renner]], predsjednik vlade Austrije

Sporazum je podijeljen na četrnaest dijelova kojima se reguliraju međusobni odnosi sa drugim državama u Evropi, privredne, kaznene odredbe i sl.
=== I dio - Društvo naroda ===
Prvim dijelom sporazuma definira se osnivanje i organizacija [[Društvo naroda|Društva naroda]] sa sjedištem u [[Ženeva|Ženevi]]. Organizacija je trebala da korištenjem međunarodnih prava, spriječi ratove, koji bi nastupili usljed nemogućnosti rješavanja problema između država. Ovaj dio sa 26 članaka ulazi i u druge sporazume [[Mirovna konferencija u Parizu|pariske mirovne konferencije]] i nalazi se u prvom dijelu svih pet sporazuma.
:: '' '''Člancima 1-26''' određuje se način funkcionisanja Društva, prava i obaveze država članica, financiranje i sve opće odredbe bitne za funkcioniranje organizacije.'' 
=== II dio - Granice Austrije ===
Ovim dijelom određuju se granice prema susjednim državama, način definisanja granica kartom i tekstom, način izrade protokola svih učestvujućih strana, postavljanje graničnih oznaka, te numerisanje istih i logističku podršku graničnim komisijama od strane susjednih država i Austrije.
:: '' '''Članak 27''' određuje:'' 
::: '' '''1.''' Granice prema [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Lihtenštajn]]u ostaju nepromijenjene. &lt;br /&gt; '''2.''' Granica prema Italiji se mijenja i [[Trentino-Južni Tirol|Južni Tirol]], Vinschgau sa gradom [[Bocen]], [[Trentino-Južni Tirol|Trentino]] i tzv. Kanalska dolina sa gradom Tarvisiom pripadaju Italiji. Područja su većinski naseljena stanovništvom sa njemačkim maternjim jezikom, te i danas u Italiji imaju izvjesnu autonomiju. Poluotok [[Istra]] pripada Italiji. &lt;br /&gt; '''3.''' Granica na području [[Koruška|Koruške]] prema Državi SHS i kasnije Kraljevni SHS. Zbog gotovo apsolutne većina stanovništva slovenskog porijekla, području oko grada [[Celovec|Celovca]], posebnim se odredbama omogućuje mogućnost referenduma i izbora. Područje je podijeljeno u dvije zone, prijedlogom američkog predsjednika [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] iz 1918. godine nazvanom &quot;14 tačaka&quot;. To će se pravo u Koruškoj iskoristiti, te referendumom iz 1921. godine područje će pripasti Austriji. Mjesta Jezersko, Prevalje, Mežice i Ravne na Koroškem pripadaju Državi SHS.  &lt;br /&gt; '''4.''' Donja Štajerska sa gradovima [[Maribor]] i [[Celje]] pripadaju Državi SHS. Grad Maribor sa većinskim njemačkim stanovništvom pripada Državi SHS, a za uzvrat Austrija dobija područje oko [[Bad Radkersburg|Radkersburga]]. Pokušaj oružane pobune njemačkog stanovništva tzv. &quot;Krvava mariborska nedjelja&quot; u Mariboru januara 1919. godine ugušen je od strane slovenskih vojnika.&lt;ref&gt;'''Karl Vocelka''', ''Geschichte Österreich'', {{ISBN|978-3-453-21622-8}}, Heyne Verlag München {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt; &lt;br /&gt; '''5.''' Granica prema [[Mađarska|Mađarskoj]] se mijenja i [[Gradišće]], tada nazvano Zapadna Mađarska pripada Austriji. Dio oko grada [[Sopron]] (njem: Ödenburg) referendumom se oprijedljejuje za ostanak u Mađarskoj. &lt;br /&gt; '''6.''' Granice prema [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Češka, Moravska, Austrijska Šlezija i neki gradovi Donje Austrije pripadaju novoj državi. Dijelovi Sudeta sa većinskim njemačkim stanovništvom pripadaju Čehoslovačkoj. Jedna od većih grešaka pariskih mirovnih pregovora, jer zbog jake kulturne i prometne povezanosti sa Njemačkom i Austrijom, ova će odluka dovesti 30-tih godina do tzv. &quot;Sudetske krize&quot;. &lt;br /&gt; '''7.''' Granica sa [[Njemačka|Njemačkom]] ostaje nepromijenjena.
:: '' '''Člancima 28-34''' određuje se način regulisanja problematike troškova izrade karata, graničnih kamenova, njihov izgled, postavljanje i održavanje. Sve troškove snose obje strane u jednakom udjelu. Državama je prepuštena mogućnost naknadnog regulisanja granica na rijekama, u slučaju promjene toka granične rijeke. Države se obavezuju na razmjenu katastarskih i zemljoposjedničkih podataka i karata.''
:: '' '''Člankom 35''' određuje se izrada konačnih graničnih protokola, karata i priloga u tri primjerka, od kojih dva ostaju vladama graničih država, a treći se primjerak treba predati vladi Francuske, koja će ostalim silama pobjednicima omogućiti uvid u iste. ''

=== III dio - Političke odredbe prema Evropi ===
==== Italija ====
::'' '''Člancima 36-38''' reguliše se utvrđivanje zajedničke granice, kao i odricanje od svih prava na teritoriji oduzetoj od Austrije. Sva prava interniranih i evakuiranih osoba za vrijeme trajanja rata, Austrija mora poštovati, kao imovinske i pravno-ekonomske zahtjeve protjeranih osoba. Austrija se obavezuje na vraćanje sredstva u austrijskoj valuti, koja su u toku rata naplaćivana na područjima pripojenih Italiji. Također sve troškove koji su nastali mobilizacijom vojnika iz tog područja, kao i rekvizicijom i troškovima smještaja vojnika.''
:: '' '''Članak 39''' određuje Italiji preuzimanje naplate svih poreza i pristojbi svih svrsta, na teritorijama koje su pripojene Italiji, koje su sa 3. novembrom 1918. godine za naplatu.''
::'' '''Člancima 40-42''' regulira se imovina Austro-Ugarske u Italiji (Palaču &quot;Palazzo Venezia&quot; )Italija preuzima bez odštete. Željeznica i sva infrastruktura željeznice koja je na novoj italijanskoj teritoriji pripada Italiji. Sve željezničke vagone, koji se od početka rata nalaze u Austriji, obavezuje se Austrija za povratak Italiji. Granične željezničke stanice, regulirat će se naknadnim sporazumima.''
:: '' '''Članak 43''' Austrija se obavezuje na donošenje zakona, odredbi i dogovora, koji onemogućavaju stvaranje kartela, trustova i drugih ekonomskih zajednica, koje imaju neku vezu sa proizvodnim procesima na novimitalijanskim teritorijama. ''
:: '' '''Članak 44''' obavezuje Austriju za desetogodišnju opskrbu italijanskih područja sa električnom energijom u onoj mjeri koja zadovoljava potrebe područja. Također se reguliše slobodno korištenje vode od strane Italije iz jezera Raiblsee.''
:: '' '''Članak 45''' ''
::: '' '''1.''' Sudske presude od 4. augusta 1914. godine, u civilnim i trgovinskim procesima, koje su donešene od sudova sa područja dodijeljenog Italiji, između stanovnika tog područja i drugih dijelova Austro-Ugarske, su važeće tek nakon što novoosnovani sud sa tog područja donese odluku o izvršenju presuda.''
:::  '' '''2.''' Sve presude, koje su donesene od 4.augusta 1914. godine od sudova bivše Austro-Ugarske protiv državljana Italije, uključivo one, koji su italijansko državljanstvo dobili na osnovu ovog sporazuma, zbog političkih prijestupa su nevažeće.''
:::  '' '''3-5.''' Regulišu međusobnu saradnju sudova i drugih upravnih subjekata Italije i Austrije u razmjeni podataka, inforamcija, koje mogu pomoći zajedničkom rješavanju problema.''

==== Država SHS ====
:: '' '''Članak 46'''  Austrija priznaje, kao što su to već savezničke i asocijativne sile učinile, potpuno nezavisnost Države SHS.''
:: '' '''Članak 47''' Austrija se odriče svih prava i zahtjeva na teritorije bivše Austro-Ugarske, koje više nisu na teritoriju Austrije, kao što je određeno u članku 27., a sada pripadaju Državi SHS.''
:: '' '''Članak 48''' U roku od dvije sedmice nakon stupanja na snagu ovog sporazuma, treba se stvoriti komisija od sedam članova, od koji su pet članovi sila saveznica i asocijativnih sila, a po jedan član iz Austrije i Države SHS, koji će na licu mjesta odrediti pravac i položaj granice iz članka 27. ovog sporazuma. Komisija odlučuje po većinskm principu, a odluke su obvezujuće za obje strane.''
:: '' '''Članak 49''' određuje granicu u području Koruške i grada Celovca. ''
:: '' '''Člankom 50''' se reguliše linija podjele područja Koruške na dva dijela i to na južni i sjeverni dio. Referendumom se daje pravo opredjeljenja stanovništvu za izjašnjavanje u kojoj državi žele da žive. Za organizaciju referenduma potrebno je osnovati komisiju, koja će organizirati referendum. Komisija će imati šest članova, od kojih su četiri iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije, a po jedan iz Austrije i Države SHS. Austrijski član učestvuje u pregovorima samo ako se radi o drugoj zoni, dok predstavnik Država SHS, učestvuje samo u pregovorima prve zone. Sve odluke se usvajaju većinom. Prva zona će biti pod upravom vojnika Države SHS, te će se njome upravljati zakonima te države. U drugoj zoni vrijedi austrijski zakon i ona je pod upravom austrijske vojske. U obje zone, vojne snage se obavezuju na održavanje reda i mira, te omogućavanje neometanog rada komisiji. Ove trupe trebaju u najkraćem mogućem roku, biti zamjenjene policijskim snagama. Komisija je zadužena za organizaciju slobodnog, tajnog glasanja na referendumu, kao i sprječavanja svih utjecaja na glasače sa strane. U prvoj će se zoni referendum održati u roku od tri mjeseca, nakon donošenja ovog sporazuma. U slučaju rezultata referenduma za Državu SHS, u drugoj će se zoni održati referendum, u roku od tri sedmice nakon objavljivanja rezultata referenduma u prvoj zoni. U slučaju rezultata referenduma za pripojenje Austriji, druga će zona automatski pripasti Austriji. Pravo glasa na referendumu imaju sve osobe:

::: ''a) sa napunjenih dvadeset godina, na dan 1. januara 1919. godine,''
::: ''b) koje imaju stalno mjesto boravka, od 1. januara 1919. godine u zoni u kojoj se referendum održava,''
::: ''c) koje su rođene u zoni ili najmanje od 1. januara 1912. godine imaju stalno mjesto boravka u istoj.''

:: ''Sve odluke usvajaju se na osnovu većinskog rezultata. Rezultati referenduma komisija mora saopćiti savezničkim silama, te obavezati državu kojoj su područja pripala, za uvođenje pravnog sistema na istom. Troškove komisije i referenduma dijele obje države.''
:: '' '''Članima 51-52''' obavezuje se Država SHS za poštivanje prava nacionalnih manjina, kao i donošenje novih sporazuma koji će regulirati ta pitanja. Pitanja nekih troškova i financijskih obaveza Austro-Ugarske regulirat će se člankom 203.''

==== Čehoslovačka ====

:: '' '''Članak 53''' Austrija priznaje, kao što su to već savezničke i asocijativne sile učinile, potpuno nezavisnost Čehoslovačke, koje obuhvata i autonomno područje južno od [[Karpati|Karpata]] naseljeno [[Rusini]]ma.''
:: '' '''Članak 54''' Austrija se odriče svih prava i zahtjeva na teritorije bivše Austro-Ugarske, koje više nisu na teritoriju Austrije u korist Čehoslovačke, kao što je određeno u članku 27., a sada pripadaju Čehoslovačkoj.''
:: '' '''Članak 55''' Komisija od sedam članova, od kojih su pet članova iz saveznickih i asocijativnih sila, i po jedan iz Austrije i Čehoslovačke, formirat će se u roku od dvije sedmice od donošenja ovog sporazuma, da na licu mjesta odredi pravac državne granice, kao u članku 27. ovog ugovora. Odluke komisije su za obe strane obavezujuće'' 
:: '' '''Članak 55''' Čehoslovačka se obavezuje na neće na dijelu svog teritorija, na desnoj obali [[Dunav]]a, južno od [[Bratislava|Bratislave]], graditi vojne objekte.''
:: '' '''Članima 56-57''' obavezuje se Čehoslovačka za poštivanje prava nacionalnih manjina, kao i donošenje novih sporazuma koji će regulirati ta pitanja. Pitanja nekih troškova i financijskih obaveza Austro-Ugarske regulirat će se člankom 203.''

==== Rumunija ====
{{Proširiti sekciju}}

====Zaštita manjina====
{{Proširiti sekciju}}

==== Odredbe o državljanstvu ====
{{Proširiti sekciju}}

====Političke odredbe o drugim državama Evrope====
{{Proširiti sekciju}}

=== IV dio - Vanevropski interesi Austrije ===
{{Proširiti sekciju}}

===V dio - Odredbe o austrijskoj vojsci===
{{Proširiti sekciju}}

=== VI dio - Ratni zarobljenici i vojna groblja ===
{{Proširiti sekciju}}

===VII dio - Kaznene odredbe===
{{Proširiti sekciju}}

=== VIII dio - Odštete ===
{{Proširiti sekciju}}

===IX dio - Financijske odredbe===
{{Proširiti sekciju}}

=== X dio - Ekonomske odredbe ===
{{Proširiti sekciju}}

===XI dio - Zračni promet===
{{Proširiti sekciju}}

=== XII dio - Luke, vodeni promet i željeznica ===
{{Proširiti sekciju}}

===XII dio - Odredbe o radu===
{{Proširiti sekciju}}

=== XIV dio - Razne odredbe ===
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Mirovna konferencija u Parizu 1919.]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Treaty of Saint-Germain}}

{{Velika unija}}

[[Kategorija:Historija Austrije]]
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1919.]]
[[Kategorija:Saint-Germain-en-Laye]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>72zvl3j3y7jww1khfr72v5fj8nvsbuj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901455</id>
      <parentid>3901399</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:44:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16952" sha1="aq5tb4qxjnt3ujqlutyvryrvq33p6lq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Österreich-Ungarns Ende.png|500px|mini|desno|Karta podjele Austro-Ugarske monarhije nakon kraja prvog svjetskog rata
{{legenda|white|border=grey solid 2px|Granice Austro-Ugarske 1914. godine}}
{{legenda|white|border=black solid 2px|Granice 1914. godine}}
{{legenda|white|border=red solid 2px|Granice 1920. godine}}
{{legenda|#EB955C|[[Austrija]] 1914. godine}}
{{legenda|#FAF0EE|[[Mađarska]] 1914. godine}}
{{legenda|#92A2CB|[[Bosna i Hercegovina]] 1914. godine}}]]

'''Mirovni sporazum u Saint-Germain-en-Laye''' je sporazum kojim se reguliraju podjela austrijskog dijela [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], nakon završetka [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] i uslovi stvaranja republike ''Deutschösterreich''. Sporazum je donesen na [[Mirovna konferencija u Parizu|mirovnoj konferenciji]] u predgrađu [[Pariz]]a u dvorcu [[Saint-Germain-en-Laye]] 10. septembra 1919. godine. Učešće austrijske delegacije nije dozvoljeno i sporazum je delegaciji pismeno uručen 2. septembra 1919. godine. Zbog definiranja cjelokupne krivnje za izbijanje rata zajedno sa Njemačkom, austrijska delegacija je primjedbe mogla samo pismeno priložiti, ali je većina odluka donesena od radne grupe koja je bila sastavljena od predstavnika pobjedničkih strana.

== Odluke ==
Sporazum ima 381 član i njime se regulira podjela Austro-Ugarske, granice nove države Austrije, odricanje Austrije od svih oduzetih joj teritorija i plaćanje ratnih odšteta. U [[preambula|preambuli]] sporazuma navodi se:
::''[[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britansko Carstvo]], [[Francuska]], [[Italija]] i [[Japan]], države koje su međusobnim sporazumima obavezale kao saveznice i glavne sile te: [[Belgija]], [[Kina]], [[Kuba]], [[Grčka]], [[Nikaragva]], [[Panama]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[Država SHS]], [[Siam]] i [[Čehoslovačka]], koje sa gore navedenim državama saveznicama, čine asocijativna sile, na jednoj strani i na drugoj, [[Austrija]] u ulozi naslijednice austro-ugarske vlade, koja je sa savezničkim i asocijativnim silama 3. novembra 1918. godine prinuđena na primirje i time joj je omogućeno potpisivanje mirovnog sporazuma...obavezuje se na...prihvatanje krivice za izbijanje Prvog svjetskog rata, na ukidanje monarhije u Austriji i uvođenje republikanskog sistema,...na prihvatanje činjenica o nastajanju i priznavanje novih država [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Država SHS|Države SHS]]...i proglašavanjem kraja rata...''&lt;ref&gt;[http://www.versailler-vertrag.de/svsg.htm Dokumenti pariske mirovne konferencije 1919-20. godine] {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;
Odluku su između ostalih potpisali:
* U ime predsjednika SAD-a [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]]: 
** Lyon Polk, niži državni sekretar, 
** Henry White, bivši ambasador SAD-a u [[Rim]]u i Parizu 
** general Tasker H. Bliss, 
* U ime britanskog kralja [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|George VI]]: 
** Arthur James Balfour, državni sekretar za vanjske poslove, 
** Andrew Bonar Law, 
** Viscount Milner, 
** George Nicoll Barnes,
* U ime predsjednika republike Francuske [[Raymond Poincaré|Raymonda Poincaréa]]:
** [[Georges Clemenceau]], predsjednik vlade i ministar rata, 
** Stephen Pichon, ministar vanjskih poslova, 
** Louis-Lucien Klotz,ministar financija, 
** André Tardieu, generalni komesar francusko-američkih ratnih pitanja, 
** Jules Cambon, francuski ambasador
* U ime italijanskog kralja [[Viktor Emanuel III.|Emanuela III.]]:
** Tommaso Tittoni, kraljevski senator i ministar vanjskih poslova,
** Vittorio Scialoja, kraljevski senator, 
** Maggiorino Ferraris, kraljevski senator,
** Guglielmo Marconi, kraljevski senator,
** Silvio Crespi, član parlamenta,
* U ime kralja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] [[Petar I Karađorđević|Petra I Karađorđevića]]:
** [[Nikola Pašić]], bivši predsjednik ministarskog savjeta kraljevine [[Srbija|Srbije]], 
** [[Ante Trumbić]], ministar vanjskih poslova  
** [[Ivan Žolger]], doktor pravnih nauka
* U ime predsjednika [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[Tomáš Masaryk|Tomáša Masaryka]]:
** [[Karel Kramář]], predsjednik ministarskog savjeta
** [[Edvard Beneš]], ministar vanjskih poslova
* U ime republike [[Austrija|Austrije]]:
** [[Karl Renner]], predsjednik vlade Austrije

Sporazum je podijeljen na četrnaest dijelova kojima se reguliraju međusobni odnosi sa drugim državama u Evropi, privredne, kaznene odredbe i sl.
=== I dio - Društvo naroda ===
Prvim dijelom sporazuma definira se osnivanje i organizacija [[Društvo naroda|Društva naroda]] sa sjedištem u [[Ženeva|Ženevi]]. Organizacija je trebala da korištenjem međunarodnih prava, spriječi ratove, koji bi nastupili usljed nemogućnosti rješavanja problema između država. Ovaj dio sa 26 članaka ulazi i u druge sporazume [[Mirovna konferencija u Parizu|pariske mirovne konferencije]] i nalazi se u prvom dijelu svih pet sporazuma.
:: '' '''Člancima 1-26''' određuje se način funkcionisanja Društva, prava i obaveze država članica, financiranje i sve opće odredbe bitne za funkcioniranje organizacije.'' 
=== II dio - Granice Austrije ===
Ovim dijelom određuju se granice prema susjednim državama, način definisanja granica kartom i tekstom, način izrade protokola svih učestvujućih strana, postavljanje graničnih oznaka, te numerisanje istih i logističku podršku graničnim komisijama od strane susjednih država i Austrije.
:: '' '''Članak 27''' određuje:'' 
::: '' '''1.''' Granice prema [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Lihtenštajn]]u ostaju nepromijenjene. &lt;br /&gt; '''2.''' Granica prema Italiji se mijenja i [[Trentino-Južni Tirol|Južni Tirol]], Vinschgau sa gradom [[Bocen]], [[Trentino-Južni Tirol|Trentino]] i tzv. Kanalska dolina sa gradom Tarvisiom pripadaju Italiji. Područja su većinski naseljena stanovništvom sa njemačkim maternjim jezikom, te i danas u Italiji imaju izvjesnu autonomiju. Poluotok [[Istra]] pripada Italiji. &lt;br /&gt; '''3.''' Granica na području [[Koruška|Koruške]] prema Državi SHS i kasnije Kraljevni SHS. Zbog gotovo apsolutne većina stanovništva slovenskog porijekla, području oko grada [[Celovec|Celovca]], posebnim se odredbama omogućuje mogućnost referenduma i izbora. Područje je podijeljeno u dvije zone, prijedlogom američkog predsjednika [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] iz 1918. godine nazvanom &quot;14 tačaka&quot;. To će se pravo u Koruškoj iskoristiti, te referendumom iz 1921. godine područje će pripasti Austriji. Mjesta Jezersko, Prevalje, Mežice i Ravne na Koroškem pripadaju Državi SHS.  &lt;br /&gt; '''4.''' Donja Štajerska sa gradovima [[Maribor]] i [[Celje]] pripadaju Državi SHS. Grad Maribor sa većinskim njemačkim stanovništvom pripada Državi SHS, a za uzvrat Austrija dobija područje oko [[Bad Radkersburg|Radkersburga]]. Pokušaj oružane pobune njemačkog stanovništva tzv. &quot;Krvava mariborska nedjelja&quot; u Mariboru januara 1919. godine ugušen je od strane slovenskih vojnika.&lt;ref&gt;'''Karl Vocelka''', ''Geschichte Österreich'', {{ISBN|978-3-453-21622-8}}, Heyne Verlag München {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt; &lt;br /&gt; '''5.''' Granica prema [[Mađarska|Mađarskoj]] se mijenja i [[Gradišće]], tada nazvano Zapadna Mađarska pripada Austriji. Dio oko grada [[Sopron]] (njem: Ödenburg) referendumom se oprijedljejuje za ostanak u Mađarskoj. &lt;br /&gt; '''6.''' Granice prema [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Češka, Moravska, Austrijska Šlezija i neki gradovi Donje Austrije pripadaju novoj državi. Dijelovi Sudeta sa većinskim njemačkim stanovništvom pripadaju Čehoslovačkoj. Jedna od većih grešaka pariskih mirovnih pregovora, jer zbog jake kulturne i prometne povezanosti sa Njemačkom i Austrijom, ova će odluka dovesti 30-tih godina do tzv. &quot;Sudetske krize&quot;. &lt;br /&gt; '''7.''' Granica sa [[Njemačka|Njemačkom]] ostaje nepromijenjena.
:: '' '''Člancima 28-34''' određuje se način regulisanja problematike troškova izrade karata, graničnih kamenova, njihov izgled, postavljanje i održavanje. Sve troškove snose obje strane u jednakom udjelu. Državama je prepuštena mogućnost naknadnog regulisanja granica na rijekama, u slučaju promjene toka granične rijeke. Države se obavezuju na razmjenu katastarskih i zemljoposjedničkih podataka i karata.''
:: '' '''Člankom 35''' određuje se izrada konačnih graničnih protokola, karata i priloga u tri primjerka, od kojih dva ostaju vladama graničih država, a treći se primjerak treba predati vladi Francuske, koja će ostalim silama pobjednicima omogućiti uvid u iste. ''

=== III dio - Političke odredbe prema Evropi ===
==== Italija ====
::'' '''Člancima 36-38''' reguliše se utvrđivanje zajedničke granice, kao i odricanje od svih prava na teritoriji oduzetoj od Austrije. Sva prava interniranih i evakuiranih osoba za vrijeme trajanja rata, Austrija mora poštovati, kao imovinske i pravno-ekonomske zahtjeve protjeranih osoba. Austrija se obavezuje na vraćanje sredstva u austrijskoj valuti, koja su u toku rata naplaćivana na područjima pripojenih Italiji. Također sve troškove koji su nastali mobilizacijom vojnika iz tog područja, kao i rekvizicijom i troškovima smještaja vojnika.''
:: '' '''Članak 39''' određuje Italiji preuzimanje naplate svih poreza i pristojbi svih svrsta, na teritorijama koje su pripojene Italiji, koje su sa 3. novembrom 1918. godine za naplatu.''
::'' '''Člancima 40-42''' regulira se imovina Austro-Ugarske u Italiji (Palaču &quot;Palazzo Venezia&quot; )Italija preuzima bez odštete. Željeznica i sva infrastruktura željeznice koja je na novoj italijanskoj teritoriji pripada Italiji. Sve željezničke vagone, koji se od početka rata nalaze u Austriji, obavezuje se Austrija za povratak Italiji. Granične željezničke stanice, regulirat će se naknadnim sporazumima.''
:: '' '''Članak 43''' Austrija se obavezuje na donošenje zakona, odredbi i dogovora, koji onemogućavaju stvaranje kartela, trustova i drugih ekonomskih zajednica, koje imaju neku vezu sa proizvodnim procesima na novimitalijanskim teritorijama. ''
:: '' '''Članak 44''' obavezuje Austriju za desetogodišnju opskrbu italijanskih područja sa električnom energijom u onoj mjeri koja zadovoljava potrebe područja. Također se reguliše slobodno korištenje vode od strane Italije iz jezera Raiblsee.''
:: '' '''Članak 45''' ''
::: '' '''1.''' Sudske presude od 4. augusta 1914. godine, u civilnim i trgovinskim procesima, koje su donešene od sudova sa područja dodijeljenog Italiji, između stanovnika tog područja i drugih dijelova Austro-Ugarske, su važeće tek nakon što novoosnovani sud sa tog područja donese odluku o izvršenju presuda.''
:::  '' '''2.''' Sve presude, koje su donesene od 4.augusta 1914. godine od sudova bivše Austro-Ugarske protiv državljana Italije, uključivo one, koji su italijansko državljanstvo dobili na osnovu ovog sporazuma, zbog političkih prijestupa su nevažeće.''
:::  '' '''3-5.''' Regulišu međusobnu saradnju sudova i drugih upravnih subjekata Italije i Austrije u razmjeni podataka, inforamcija, koje mogu pomoći zajedničkom rješavanju problema.''

==== Država SHS ====
:: '' '''Članak 46'''  Austrija priznaje, kao što su to već savezničke i asocijativne sile učinile, potpuno nezavisnost Države SHS.''
:: '' '''Članak 47''' Austrija se odriče svih prava i zahtjeva na teritorije bivše Austro-Ugarske, koje više nisu na teritoriju Austrije, kao što je određeno u članku 27., a sada pripadaju Državi SHS.''
:: '' '''Članak 48''' U roku od dvije sedmice nakon stupanja na snagu ovog sporazuma, treba se stvoriti komisija od sedam članova, od koji su pet članovi sila saveznica i asocijativnih sila, a po jedan član iz Austrije i Države SHS, koji će na licu mjesta odrediti pravac i položaj granice iz članka 27. ovog sporazuma. Komisija odlučuje po većinskm principu, a odluke su obvezujuće za obje strane.''
:: '' '''Članak 49''' određuje granicu u području Koruške i grada Celovca. ''
:: '' '''Člankom 50''' se reguliše linija podjele područja Koruške na dva dijela i to na južni i sjeverni dio. Referendumom se daje pravo opredjeljenja stanovništvu za izjašnjavanje u kojoj državi žele da žive. Za organizaciju referenduma potrebno je osnovati komisiju, koja će organizirati referendum. Komisija će imati šest članova, od kojih su četiri iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije, a po jedan iz Austrije i Države SHS. Austrijski član učestvuje u pregovorima samo ako se radi o drugoj zoni, dok predstavnik Država SHS, učestvuje samo u pregovorima prve zone. Sve odluke se usvajaju većinom. Prva zona će biti pod upravom vojnika Države SHS, te će se njome upravljati zakonima te države. U drugoj zoni vrijedi austrijski zakon i ona je pod upravom austrijske vojske. U obje zone, vojne snage se obavezuju na održavanje reda i mira, te omogućavanje neometanog rada komisiji. Ove trupe trebaju u najkraćem mogućem roku, biti zamjenjene policijskim snagama. Komisija je zadužena za organizaciju slobodnog, tajnog glasanja na referendumu, kao i sprječavanja svih utjecaja na glasače sa strane. U prvoj će se zoni referendum održati u roku od tri mjeseca, nakon donošenja ovog sporazuma. U slučaju rezultata referenduma za Državu SHS, u drugoj će se zoni održati referendum, u roku od tri sedmice nakon objavljivanja rezultata referenduma u prvoj zoni. U slučaju rezultata referenduma za pripojenje Austriji, druga će zona automatski pripasti Austriji. Pravo glasa na referendumu imaju sve osobe:

::: ''a) sa napunjenih dvadeset godina, na dan 1. januara 1919. godine,''
::: ''b) koje imaju stalno mjesto boravka, od 1. januara 1919. godine u zoni u kojoj se referendum održava,''
::: ''c) koje su rođene u zoni ili najmanje od 1. januara 1912. godine imaju stalno mjesto boravka u istoj.''

:: ''Sve odluke usvajaju se na osnovu većinskog rezultata. Rezultati referenduma komisija mora saopćiti savezničkim silama, te obavezati državu kojoj su područja pripala, za uvođenje pravnog sistema na istom. Troškove komisije i referenduma dijele obje države.''
:: '' '''Članima 51-52''' obavezuje se Država SHS za poštivanje prava nacionalnih manjina, kao i donošenje novih sporazuma koji će regulirati ta pitanja. Pitanja nekih troškova i financijskih obaveza Austro-Ugarske regulirat će se člankom 203.''

==== Čehoslovačka ====

:: '' '''Članak 53''' Austrija priznaje, kao što su to već savezničke i asocijativne sile učinile, potpuno nezavisnost Čehoslovačke, koje obuhvata i autonomno područje južno od [[Karpati|Karpata]] naseljeno [[Rusini]]ma.''
:: '' '''Članak 54''' Austrija se odriče svih prava i zahtjeva na teritorije bivše Austro-Ugarske, koje više nisu na teritoriju Austrije u korist Čehoslovačke, kao što je određeno u članku 27., a sada pripadaju Čehoslovačkoj.''
:: '' '''Članak 55''' Komisija od sedam članova, od kojih su pet članova iz saveznickih i asocijativnih sila, i po jedan iz Austrije i Čehoslovačke, formirat će se u roku od dvije sedmice od donošenja ovog sporazuma, da na licu mjesta odredi pravac državne granice, kao u članku 27. ovog ugovora. Odluke komisije su za obe strane obavezujuće'' 
:: '' '''Članak 55''' Čehoslovačka se obavezuje na neće na dijelu svog teritorija, na desnoj obali [[Dunav]]a, južno od [[Bratislava|Bratislave]], graditi vojne objekte.''
:: '' '''Članima 56-57''' obavezuje se Čehoslovačka za poštivanje prava nacionalnih manjina, kao i donošenje novih sporazuma koji će regulirati ta pitanja. Pitanja nekih troškova i financijskih obaveza Austro-Ugarske regulirat će se člankom 203.''

==== Rumunija ====
{{Proširiti sekciju}}

====Zaštita manjina====
{{Proširiti sekciju}}

==== Odredbe o državljanstvu ====
{{Proširiti sekciju}}

====Političke odredbe o drugim državama Evrope====
{{Proširiti sekciju}}

=== IV dio - Vanevropski interesi Austrije ===
{{Proširiti sekciju}}

===V dio - Odredbe o austrijskoj vojsci===
{{Proširiti sekciju}}

=== VI dio - Ratni zarobljenici i vojna groblja ===
{{Proširiti sekciju}}

===VII dio - Kaznene odredbe===
{{Proširiti sekciju}}

=== VIII dio - Odštete ===
{{Proširiti sekciju}}

===IX dio - Financijske odredbe===
{{Proširiti sekciju}}

=== X dio - Ekonomske odredbe ===
{{Proširiti sekciju}}

===XI dio - Zračni promet===
{{Proširiti sekciju}}

=== XII dio - Luke, vodeni promet i željeznica ===
{{Proširiti sekciju}}

===XII dio - Odredbe o radu===
{{Proširiti sekciju}}

=== XIV dio - Razne odredbe ===
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Mirovna konferencija u Parizu 1919.]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Treaty of Saint-Germain}}

{{Velika unija}}

[[Kategorija:Historija Austrije]]
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1919.]]
[[Kategorija:Saint-Germain-en-Laye]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>aq5tb4qxjnt3ujqlutyvryrvq33p6lq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valentin Inzko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87158</id>
    <revision>
      <id>3901283</id>
      <parentid>3877431</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:07:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4164" sha1="ik7rhhzyge0iuenf3rqcx4v0obmpvhy" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Valentin Inzko
|slika                 = AFET Committee meeting - Inzko (cropped).jpg
|redoslijed            = 7. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
|vrijeme_na_vlasti     = 1. mart 2009 – 31. juli 2021.
|prethodnik            = [[Miroslav Lajčák]]
|nasljednik            = [[Christian Schmidt]]
|redoslijed2           = Specijalni predstavnik Europske unije za Bosnu i Hercegovinu
|vrijeme_na_vlasti2    = 1. mart 2009 – 31. august 2011.
|prethodnik2           = [[Miroslav Lajčák]]
|nasljednik2           = [[Peter Sørensen]]
|redoslijed3           =
|vrijeme_na_vlasti3    =
|prethodnik3           =
|nasljednik3           =
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1949|05|22}}
|mjesto_rođenja        = [[Feistritz im Rosental]], [[Saveznička okupacija Austrije|Austrija]]
|datum_smrti           =
|mjesto_smrti          =
|puno_ime              = 
|nacionalnost          = [[Austrijanci|Austrijanac]]
|politička_stranka     = 
|supruga               = Bernarda Fink
|djeca                 =
|obrazovanje           =
|vjera                 = [[Katoličanstvo]]
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Valentin Inzko''' (rođen 22. maja 1949) [[Austrija|austrijski]] je političar. Bivši je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]], na funkciji od 26. marta 2009. do 31. jula 2021.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=43178|title=Ambassador Valentin Inzko Appointed As The Next High Representative|publisher=Office of the High Representative and the EU Special Representative|date=13. 3. 2009|access-date=13. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090329203525/http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=43178|archive-date=29. 3. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://news.xinhuanet.com/english/2009-03/27/content_11083488.htm&lt;/ref&gt; Od 2009. do 2011. također je bio [[specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==

Završio je slovensko-njemačku dvojezičnu osnovnu školu u Suetschachu u općini [[Feistritz im Rosental]] u [[Koruška|Koruškoj]]. Gimnaziju na [[Slovenski jezik|slovenskom jeziku]] završio je 1967. u [[Klagenfurt]]u, a od 1967. do 1972. studira pravne nauke, [[srpskohrvatski]] i [[ruski jezik]] na Univerzitetu u [[Graz]]u. Iste godine promovira svoj doktorat, a od 1972. do 1974. pohađa Akademiju za diplomatiju u [[Beč]]u.

U periodu od 1974. do 1978. bio je šef ureda [[UNDP]] u [[Ulan Bator]]u u [[Mongolija|Mongoliji]], te radio u Minstarstvu vanjskih poslova Austrije za Srednju, Istočnu i Južnu Evropu. Od 1982. do 1986. radio je kao kulturni ataše Austrije za [[SFRJ|Jugoslaviju]] u [[Beograd]]u. Godine 1992. bio je vođa misije [[OSCE]] za [[Sandžak]]. Od 1990. do 1996. savjetnik je za kulturu u austrijskoj ambasadi u [[Prag]]u.

Prvi je ambasador [[Austrija|Austrije]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u vremenu od 1996. do 1999. Nakon toga radi ponovo u austrijskom ministarstvu vanjskih poslova, sve do 2005, od kada je [[ambasador]] Austrije u [[Slovenija|Sloveniji]].&lt;ref&gt;[http://www.bmeia.gv.at/index.php?id=68247&amp;L=0 Službena stranica Ministarstva vanjskih poslova Austrije]&lt;/ref&gt; Govori tečno slovenski, ruski i bosanski jezik. Oženjen je sa [[Bernarda Fink|Bernardom Fink]], [[Argentina|argentinskom]] [[mezzosopran]]istkinjom slovenskog porijekla i sa njom ima dvoje djece.

Dobitnik je [[:sl:Seznam prejemnikov častnega znaka svobode Republike Slovenije|Časnoga znaka slobode Republike Slovenije]] za zasluge i lični doprinos očuvanja slovenske nacionalne svijesti, te za boljitak položaja i ugleda slovenske manjine u Austrijskoj [[Koruška|Koruškoj]].

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}

{{DEFAULTSORT:Inzko, Valentin}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Austrijski političari]]
[[Kategorija:Koruški Slovenci]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Biografije, Feistritz im Rosental]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>ik7rhhzyge0iuenf3rqcx4v0obmpvhy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>87246</id>
    <revision>
      <id>3901274</id>
      <parentid>3336157</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:00:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1067" sha1="9bifv7uwr99ndrnqjanabyrnb82kcby" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
| naslov      = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
| podaciklasa = hlist
| slikalijevo = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|50px|Grb Bosne i Hercegovine]]
| slika       = [[Datoteka:Emblem of OHR.svg|70px|lijevo|Logo visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]

| podaci1     =
* [[Carl Bildt|Bildt]] (1995–1997)
* [[Carlos Westendorp|Westendorp]] (1997–1999)
* [[Wolfgang Petritsch|Petritsch]] (1999–2002)
* [[Paddy Ashdown|Ashdown]] (2002–2006)
* [[Christian Schwarz-Schilling|Schwarz-Schilling]] (2006–2007)
* [[Miroslav Lajčák|Lajčák]] (2007–2009)
* [[Valentin Inzko|Inzko]] (2009–2021)
* [[Christian Schmidt|Schmidt]] (2021–2026)
* ''[[Louis Crishock|Crishock]]'' (2026)
| ispod       = Vršioci dužnosti su ''ukošeni''.
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine|{{PAGENAME}}]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9bifv7uwr99ndrnqjanabyrnb82kcby</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901275</id>
      <parentid>3901274</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:01:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1060" sha1="7kalwp9qaxlc3p9jn5ikrlk8fe6q40n" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
| naslov      = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
| podaciklasa = hlist
| slika       = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|50px|Grb Bosne i Hercegovine]]
| slikalijevo = [[Datoteka:Emblem of OHR.svg|70px|Logo visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]

| podaci1     =
* [[Carl Bildt|Bildt]] (1995–1997)
* [[Carlos Westendorp|Westendorp]] (1997–1999)
* [[Wolfgang Petritsch|Petritsch]] (1999–2002)
* [[Paddy Ashdown|Ashdown]] (2002–2006)
* [[Christian Schwarz-Schilling|Schwarz-Schilling]] (2006–2007)
* [[Miroslav Lajčák|Lajčák]] (2007–2009)
* [[Valentin Inzko|Inzko]] (2009–2021)
* [[Christian Schmidt|Schmidt]] (2021–2026)
* ''[[Louis Crishock|Crishock]]'' (2026)
| ispod       = Vršioci dužnosti su ''ukošeni''.
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine|{{PAGENAME}}]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7kalwp9qaxlc3p9jn5ikrlk8fe6q40n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Posteljica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87554</id>
    <revision>
      <id>3901288</id>
      <parentid>3901117</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:17:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi.</comment>
      <origin>3901288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7977" sha1="k16dz0mi1d16gx9nplpwj1676143g73" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Placenta.svg|mini|250px|desno|Prikaz čovječijeg fetusa u utrobi majke]]
'''Posteljica''', '''košuljica''' ili '''placenta''' je [[Organ (anatomija)|organ]] prožet veoma gustim sistemom krvnih sudova koji čini vezu između [[materica|materice]] i [[fetus]]a. Placenta snabdijeva fetus hranljivim materijama i odvodi otpadni materijal iz fetusa koji se zatim izbacuje van putem [[bubreg]]a majke. Placenta je organ tipičan za kičmenjake i sisare. Riječ '''placenta''' vodi porijeklo od [[latinski jezik|latinske]] riječi za kolač, odnosno [[grčki jezik|grčke]] riječi ''plakóenta/plakoúnta'', akuzativ od ''plakóeis/plakoús'' - ''πλακόεις, πλακούς'', &quot;ravno, pločasto&quot; zbog svog okruglog, spljoštenog oblika koji ima čovječija placenta. [[Sisari]] koji se liježu iz jaja i [[torbari]] imaju placentu koja je, doduše spojena sa matericom, ali uglavnom obezbjeđuje hranljive materije koje dolaze iz jajne kesice. Placenta se razvija iz iste jajne ćelije i [[sperma|spermija]] od koje nastaje fetus. Placenta funkcioniše kao organ sa dvije komponente: ''Chorion frondosum'' – fetusni dio i ''Decidua basalis'' - majčinski dio.

== Stvaranje ==
Placenta se počinje formirati ulaskom [[blastocist]]a u matericu i pričvršćivanjem u njen zid. Vanjski sloj blastocista postaje [[trofoblast]] i od njega se formira vanjski dio placente. On se opet dalje dijeli na omotač koji pokriva placentu i donji dio. Tokom [[trudnoća|trudnoće]] placenta se dalje razvija i raste. Za oko 12-13 sedmica potpuno se formira [[krvotok]] sa majčine strane.

== Opis i uloga ==
Kod [[Čovjek|ljudi]], prosječne dimenzije placente iznose oko 22&amp;nbsp;cm u dužinu i oko 2-2.5&amp;nbsp;cm debljine a težina joj je oko 500 grama. Njena boja je tamno crveno-plava ili kestenjasta. Povezana je sa fetusom preko pupčane vrpce čija je dužina oko 55–60&amp;nbsp;cm. Pupčana vrpca ima dvije [[arterija|arterije]] i jednu [[vena|venu]] koji ulaze u horionsku resicu. Krvni sudovi su rezgranati po čitavoj površini placente. 
Placenta je, dakle, organ izgrađen od materinskog tkiva (zid materice) i [[embrion]]alnog tkiva ([[horionske resice]]) koji funkcioniše samo tokom intrauterinog razvitka. [[Krv]] iz placente odlazi u embrion preko pupčane vene, a vraća se u placentu preko pupčanih arterija. Osnovne uloge ovog organa su:
*ishrana fetusa i razmjena gasova,
*odstranjivanje štetnih i nepotrebnih materija,
*zaštita,
*lučenje [[hormon]]a.
[[Datoteka:Gray39.png|mini|centar|350px|Presjek: plavo i crveno gore su krvni sudovi majke, dolje desno je dio pupčane vrpce, u sredini su horionske resice.]]

== Cirkulacija u placenti ==

Arterije su posebnog oblika i povećanog prečnika kako bi prolazak krvi s majčine strane prema placenti bio što lakši. Na ulasku, krv je bogata hranljivim materijama i oksigenom. Majčina krv i krv fetusa nikada se ne miješaju. Razmjena hranljivih materija i gasova vrši se u prostoru između horionskih resica.

=== Metabolizam ===

Osim što omogućava prijenos hrane i gasova, placenta ima i metaboličku i endokrinu ulogu. U njoj samoj se stvaraju važni hormoni za održavanje trudnoće i obogaćivanje majčine krvi [[glukoza|glukozom]] i [[lipidi]]ma.

Između krvotoka majke i krvotoka fetusa postoji tzv. placentalna barijera, koja ne dopušta miješanje krvi majke i embriona. Placentalna barijera se ponaša kao polupropustljiva opna. Mali molekuli prolaze kroz nju difuzijom – ka plodu prolaze H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O i O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a u obrnutom pravcu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i [[urea]]. Isto važi za [[soli]] i [[monosaharidi|monosaharide]]. Prolaz složenih [[molekula]], kakvi su [[vitamin]]i, [[hormon]]i, [[antitijelo|antitijela]], vrši se [[pinocitoza|pinocitozom]].

Neki [[patogen]]i ipak mogu proći kroz placentalnu barijeru i zaraziti fetus (npr. izazivači [[sifilis]]a, [[boginje|boginja]], [[HIV]] virus). I neki lijekovi, također mogu proći kroz ovu barijeru i oštetiti fetus.

== Porođaj ==
Kad se dijete rodi, placenta se spontano izbacuje van tijela majke. Pupčana vrpca se presijeca i veže i prije izlaska placente. Placenta se obično izbacuje van već nakon nekoliko sekundi poslije [[porođaj]]a.

Ako se placenta potpuno ne odvoji i izbaci na vrijeme može prouzrokovati gubitak krvi i druge komplikacije opasne po zdravlje i život. Zadatak [[akušer]]a je da utvrdi kompletnost placente nakon izbacivanja i ukloni zaostale dijelove ako postoje. Zahvaljujući modernoj medicini i znanju u službi zaštite majke i djeteta smanjen je broj komplikacija i stepen smrtnosti, kako kod majki tako i kod novorođenčadi.

Ponekad se dijete rađa u placenti. U nekim krajevima postoji vjerovanje da će djeca rođena u &quot;košuljici&quot; imati posebnu zaštitu od negativnih uticaja.

Kod pojedinih sisara (konji, goveda, mačke) majka oslobađa [[novorođenče]] od placente i zatim je pojede jer je placenta bogata proteinima i hranljivim materijama što joj pomaže da povrati dio energije i krvi potrošene tokom poroda.

== Tipovi placente ==
Prema rasporedu horionskih resica, razlikuju se sljedeći tipovi placenti:
# difuzna – resice su raspoređene po cijeloj površini horiona (kod svinja);
# kotiledonarna – resice su grupisane u vidu rozete (kotiledona) između kojih su dijelovi glatkog horiona (kod goveda);
# zonalna - resice su raspoređene u vidu pojasa (kod psa);
# bidiskoidalna – resice su poređane na dva dijela u obliku diska, a ostali dio horiona je gladak (kod majmuna);
# diskoidalna – resice obrazuju jedan disk (kod čovjeka).

Prema dijelu embrionalnog tkiva koje učestvuje u izgradnji placente, razlikuju se dva tipa:
# horio-vitelinska – u izgradnji učestvuje dio horiona koji je sa unutrašnje strane obložen žumančanom kesom, sa vitelinskom mrežom krvnih sudova (kod nekih torbara);
# horio-alantoiska veza se uspostavlja preko horiona obloženog alantoisom, čiji krvni sudovi učestvuju u transportu materija (kod svih placentalnih sisara).

Prema stepenu uspostavljene veze između horiona i materice razlikuju se tri tipa placente:
# epitelo-horijalna – gde je stepen uspostavljene veze najmanji; horionske resice samo naliježu na epitel materice; u materici se obrazuju udubljenja u koje zalaze resice; prilikom porođaja se resice izvuku iz tih udubljenja (kao prsti iz rukavice) tako da nema oštećenja zida ni krvarenja (kod svih torbara i kopitara);
# endotelo-horijalna – resice prodiru duboko u matericu i dolaze u kontakt sa endotelom kapilara; stepen uspostavljene veze je veći nego u prethodnom tipu (kod zvijeri);
# hemo-horijalna – tu je stepen uspostavljene veze najveći; resice prodiru još dublje ulazeći u kapilare pa su utopljene u krv majke (kod primata i čovjeka).

Kod epitelo-horijalne placente resice se na porođaju izvlače iz udubljenja ostavljajući površinu zida materice neoštećenu, pa se ova placenta naziva adecidualna.

Kod druga dva tipa placenti, pri porođaju se odbacuje ne samo embrionalni deo placente već i dio zida materice koji je učestvovao u izgradnji placente. Na zidu materice ostaje rana i javlja se krvarenje. Ta placenta se naziva decidualna.

== Također pogledajte ==

*[[Trudnoća]]
*[[Porođaj]]
*[[Abrupcija posteljice]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Placenta}}

*[http://www.bionet-skola.com/w/Posteljica Bionet škola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090430121634/http://www.bionet-skola.com/w/Posteljica |date=30. 4. 2009 }}
*[https://web.archive.org/web/20070927204721/http://www.schwanger-info.de/index.php?id=281 Schwangerschaft, Die Plazenta] 
*[https://web.archive.org/web/20081011182635/http://www2.bartleby.com/65/ma/marsupial.html ''Torbari'' na Bartleby.com]
*[https://web.archive.org/web/20080520083826/http://www.humpath.com/article.php3?id_article=2888 ''Fetus'' na Humpath.com]

[[Kategorija:Anatomija]]
[[Kategorija:Embriologija kardiovaskularnog sistema]]
[[Kategorija:Mikrobiomi]]
[[Kategorija:Organi]]</text>
      <sha1>k16dz0mi1d16gx9nplpwj1676143g73</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87980</id>
    <revision>
      <id>3901353</id>
      <parentid>3766800</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:45:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3053" sha1="4xbdnazejjwpj62gskzrh83f15e3unb" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija''' poznat po skraćenom nazivu '''ADR''' (francuski: '''''A'''ccord européen relatif au transport international des marchandises '''D'''angereuses par '''R'''oute'') pokrenut je u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. septembar|30. septembra]] [[1957]]. i reguliše prijevoz opasnih materija.

==Klase opasnih materija prema ADR-u==
*Klasa 1 - [[eksplozija|eksplozivne]] materije i predmeti
*Klasa 2 - [[plin]]ovi
*Klasa 3 - [[zapaljivost|zapaljive]] [[tečnost]]i
*Klasa 4.1 -zapaljive čvrste supstance
*Klasa 4.2 - supstance sklone samozapaljenju
*Klasa 4.3 - supstance koje u dodiru s [[voda|vodom]] oslobađaju zapaljive plinove
*Klasa 5.1 - [[oksidacija|oksidirajuće]] supstance
*Klasa 5.2 - organski [[peroksid]]i
*Klasa 6.1 - otrovne materije
*Klasa 6.2 - zarazne materije
*Klasa 7 - [[radioaktivnost|radioaktivni]] materijal
*Klasa 8 - [[korozija|korozivne]] materije
*Klasa 9 - razne opasne tvari i predmeti

[[Datoteka:ADR33 UN1203.svg|mini|Ploča opasnosti]]

==Označavanje spremnika i vozila==
Označavanje ambalaže i transportnih jedinica provodi se pomoću listica opasnosti i narandžastih ploča opasnosti. Listice opasnosti se pričvršćuju na vanjsku površinu kontejnera, prenosivih spremnika i vozila. Ploče opasnosti su reflektirajuće [[narandžasta|narandžaste]] [[boja|boje]], dimenzija osnovice 40&amp;nbsp;cm i minimalne visine 30&amp;nbsp;cm, [[crna|crni]] rub debljine maksimalno 15&amp;nbsp;mm. Identifikacijski broj opasnosti sastoji se od minimalno dva ili maksimalno tri broja. Prvi broj predstavlja klasu kojoj pripada materija. Drugi brojevi predstavljaju dodatne opasnosti prema sljedećem:
*2 - emisija plina zbog pritiska ili hemijske reakcije
*3 - zapaljivost tečnosti ([[para]]) i plinova ili samozagrijavajuće tečnosti
*4 - zapaljivost čvrstih materija
*5 - oksidirajuće djelovanje
*6 - otrovnost i opasnost od zaraze
*7 - radioaktivnost
*8 - korozivnost
*9 - opasnost od burne spontane reakcije
Ako se opasnost od neke materije može prikazati jednim brojem, tada iza sebe ima [[nula|nulu]].

== Također pogledajte ==
* [[Evropski simboli opasnosti]]

==Vanjski linkovi==
*[http://live.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr2011/11ContentsE.html Cjeloviti tekst ADR 2011]
*[http://www.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr_e.html Source:]
*[https://web.archive.org/web/20120505002100/http://the-ncec.com/glossary ADR Guidance from the National Chemical Emergency Centre]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/ADR_labels_of_danger ADR Labels]
*[http://www.hse.gov.uk/cdg/manual/classification.htm How to assign a UN Number and proper shipping name]
*[https://web.archive.org/web/20090904130306/http://www.seguridadadr.com/ADR2009/ ADR 2009 SDSs]
*[http://www.ForoADR.com/ Forum ADR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024235757/http://www.foroadr.com/ |date=24. 10. 2020 }}
{{Commonscat|ADR images}}

[[Kategorija:Sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Hemijska sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]</text>
      <sha1>4xbdnazejjwpj62gskzrh83f15e3unb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901371</id>
      <parentid>3901353</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:47:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Austrije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3087" sha1="b2amprtsj30mc0ongkbedlyzfmg27rp" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija''' poznat po skraćenom nazivu '''ADR''' (francuski: '''''A'''ccord européen relatif au transport international des marchandises '''D'''angereuses par '''R'''oute'') pokrenut je u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. septembar|30. septembra]] [[1957]]. i reguliše prijevoz opasnih materija.

==Klase opasnih materija prema ADR-u==
*Klasa 1 - [[eksplozija|eksplozivne]] materije i predmeti
*Klasa 2 - [[plin]]ovi
*Klasa 3 - [[zapaljivost|zapaljive]] [[tečnost]]i
*Klasa 4.1 -zapaljive čvrste supstance
*Klasa 4.2 - supstance sklone samozapaljenju
*Klasa 4.3 - supstance koje u dodiru s [[voda|vodom]] oslobađaju zapaljive plinove
*Klasa 5.1 - [[oksidacija|oksidirajuće]] supstance
*Klasa 5.2 - organski [[peroksid]]i
*Klasa 6.1 - otrovne materije
*Klasa 6.2 - zarazne materije
*Klasa 7 - [[radioaktivnost|radioaktivni]] materijal
*Klasa 8 - [[korozija|korozivne]] materije
*Klasa 9 - razne opasne tvari i predmeti

[[Datoteka:ADR33 UN1203.svg|mini|Ploča opasnosti]]

==Označavanje spremnika i vozila==
Označavanje ambalaže i transportnih jedinica provodi se pomoću listica opasnosti i narandžastih ploča opasnosti. Listice opasnosti se pričvršćuju na vanjsku površinu kontejnera, prenosivih spremnika i vozila. Ploče opasnosti su reflektirajuće [[narandžasta|narandžaste]] [[boja|boje]], dimenzija osnovice 40&amp;nbsp;cm i minimalne visine 30&amp;nbsp;cm, [[crna|crni]] rub debljine maksimalno 15&amp;nbsp;mm. Identifikacijski broj opasnosti sastoji se od minimalno dva ili maksimalno tri broja. Prvi broj predstavlja klasu kojoj pripada materija. Drugi brojevi predstavljaju dodatne opasnosti prema sljedećem:
*2 - emisija plina zbog pritiska ili hemijske reakcije
*3 - zapaljivost tečnosti ([[para]]) i plinova ili samozagrijavajuće tečnosti
*4 - zapaljivost čvrstih materija
*5 - oksidirajuće djelovanje
*6 - otrovnost i opasnost od zaraze
*7 - radioaktivnost
*8 - korozivnost
*9 - opasnost od burne spontane reakcije
Ako se opasnost od neke materije može prikazati jednim brojem, tada iza sebe ima [[nula|nulu]].

== Također pogledajte ==
* [[Evropski simboli opasnosti]]

==Vanjski linkovi==
*[http://live.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr2011/11ContentsE.html Cjeloviti tekst ADR 2011]
*[http://www.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr_e.html Source:]
*[https://web.archive.org/web/20120505002100/http://the-ncec.com/glossary ADR Guidance from the National Chemical Emergency Centre]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/ADR_labels_of_danger ADR Labels]
*[http://www.hse.gov.uk/cdg/manual/classification.htm How to assign a UN Number and proper shipping name]
*[https://web.archive.org/web/20090904130306/http://www.seguridadadr.com/ADR2009/ ADR 2009 SDSs]
*[http://www.ForoADR.com/ Forum ADR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024235757/http://www.foroadr.com/ |date=24. 10. 2020 }}
{{Commonscat|ADR images}}

[[Kategorija:Sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Hemijska sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]</text>
      <sha1>b2amprtsj30mc0ongkbedlyzfmg27rp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901380</id>
      <parentid>3901371</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:49:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3126" sha1="a3rgegaxt6biho0kbpv9thgd4htvruz" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija''' poznat po skraćenom nazivu '''ADR''' (francuski: '''''A'''ccord européen relatif au transport international des marchandises '''D'''angereuses par '''R'''oute'') pokrenut je u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. septembar|30. septembra]] [[1957]]. i reguliše prijevoz opasnih materija.

==Klase opasnih materija prema ADR-u==
*Klasa 1 - [[eksplozija|eksplozivne]] materije i predmeti
*Klasa 2 - [[plin]]ovi
*Klasa 3 - [[zapaljivost|zapaljive]] [[tečnost]]i
*Klasa 4.1 -zapaljive čvrste supstance
*Klasa 4.2 - supstance sklone samozapaljenju
*Klasa 4.3 - supstance koje u dodiru s [[voda|vodom]] oslobađaju zapaljive plinove
*Klasa 5.1 - [[oksidacija|oksidirajuće]] supstance
*Klasa 5.2 - organski [[peroksid]]i
*Klasa 6.1 - otrovne materije
*Klasa 6.2 - zarazne materije
*Klasa 7 - [[radioaktivnost|radioaktivni]] materijal
*Klasa 8 - [[korozija|korozivne]] materije
*Klasa 9 - razne opasne tvari i predmeti

[[Datoteka:ADR33 UN1203.svg|mini|Ploča opasnosti]]

==Označavanje spremnika i vozila==
Označavanje ambalaže i transportnih jedinica provodi se pomoću listica opasnosti i narandžastih ploča opasnosti. Listice opasnosti se pričvršćuju na vanjsku površinu kontejnera, prenosivih spremnika i vozila. Ploče opasnosti su reflektirajuće [[narandžasta|narandžaste]] [[boja|boje]], dimenzija osnovice 40&amp;nbsp;cm i minimalne visine 30&amp;nbsp;cm, [[crna|crni]] rub debljine maksimalno 15&amp;nbsp;mm. Identifikacijski broj opasnosti sastoji se od minimalno dva ili maksimalno tri broja. Prvi broj predstavlja klasu kojoj pripada materija. Drugi brojevi predstavljaju dodatne opasnosti prema sljedećem:
*2 - emisija plina zbog pritiska ili hemijske reakcije
*3 - zapaljivost tečnosti ([[para]]) i plinova ili samozagrijavajuće tečnosti
*4 - zapaljivost čvrstih materija
*5 - oksidirajuće djelovanje
*6 - otrovnost i opasnost od zaraze
*7 - radioaktivnost
*8 - korozivnost
*9 - opasnost od burne spontane reakcije
Ako se opasnost od neke materije može prikazati jednim brojem, tada iza sebe ima [[nula|nulu]].

== Također pogledajte ==
* [[Evropski simboli opasnosti]]

==Vanjski linkovi==
*[http://live.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr2011/11ContentsE.html Cjeloviti tekst ADR 2011]
*[http://www.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr_e.html Source:]
*[https://web.archive.org/web/20120505002100/http://the-ncec.com/glossary ADR Guidance from the National Chemical Emergency Centre]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/ADR_labels_of_danger ADR Labels]
*[http://www.hse.gov.uk/cdg/manual/classification.htm How to assign a UN Number and proper shipping name]
*[https://web.archive.org/web/20090904130306/http://www.seguridadadr.com/ADR2009/ ADR 2009 SDSs]
*[http://www.ForoADR.com/ Forum ADR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024235757/http://www.foroadr.com/ |date=24. 10. 2020 }}
{{Commonscat|ADR images}}

[[Kategorija:Sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Hemijska sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]</text>
      <sha1>a3rgegaxt6biho0kbpv9thgd4htvruz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901389</id>
      <parentid>3901380</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3159" sha1="br8af111ql0irdcbvlo422eggeunjde" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija''' poznat po skraćenom nazivu '''ADR''' (francuski: '''''A'''ccord européen relatif au transport international des marchandises '''D'''angereuses par '''R'''oute'') pokrenut je u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. septembar|30. septembra]] [[1957]]. i reguliše prijevoz opasnih materija.

==Klase opasnih materija prema ADR-u==
*Klasa 1 - [[eksplozija|eksplozivne]] materije i predmeti
*Klasa 2 - [[plin]]ovi
*Klasa 3 - [[zapaljivost|zapaljive]] [[tečnost]]i
*Klasa 4.1 -zapaljive čvrste supstance
*Klasa 4.2 - supstance sklone samozapaljenju
*Klasa 4.3 - supstance koje u dodiru s [[voda|vodom]] oslobađaju zapaljive plinove
*Klasa 5.1 - [[oksidacija|oksidirajuće]] supstance
*Klasa 5.2 - organski [[peroksid]]i
*Klasa 6.1 - otrovne materije
*Klasa 6.2 - zarazne materije
*Klasa 7 - [[radioaktivnost|radioaktivni]] materijal
*Klasa 8 - [[korozija|korozivne]] materije
*Klasa 9 - razne opasne tvari i predmeti

[[Datoteka:ADR33 UN1203.svg|mini|Ploča opasnosti]]

==Označavanje spremnika i vozila==
Označavanje ambalaže i transportnih jedinica provodi se pomoću listica opasnosti i narandžastih ploča opasnosti. Listice opasnosti se pričvršćuju na vanjsku površinu kontejnera, prenosivih spremnika i vozila. Ploče opasnosti su reflektirajuće [[narandžasta|narandžaste]] [[boja|boje]], dimenzija osnovice 40&amp;nbsp;cm i minimalne visine 30&amp;nbsp;cm, [[crna|crni]] rub debljine maksimalno 15&amp;nbsp;mm. Identifikacijski broj opasnosti sastoji se od minimalno dva ili maksimalno tri broja. Prvi broj predstavlja klasu kojoj pripada materija. Drugi brojevi predstavljaju dodatne opasnosti prema sljedećem:
*2 - emisija plina zbog pritiska ili hemijske reakcije
*3 - zapaljivost tečnosti ([[para]]) i plinova ili samozagrijavajuće tečnosti
*4 - zapaljivost čvrstih materija
*5 - oksidirajuće djelovanje
*6 - otrovnost i opasnost od zaraze
*7 - radioaktivnost
*8 - korozivnost
*9 - opasnost od burne spontane reakcije
Ako se opasnost od neke materije može prikazati jednim brojem, tada iza sebe ima [[nula|nulu]].

== Također pogledajte ==
* [[Evropski simboli opasnosti]]

==Vanjski linkovi==
*[http://live.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr2011/11ContentsE.html Cjeloviti tekst ADR 2011]
*[http://www.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr_e.html Source:]
*[https://web.archive.org/web/20120505002100/http://the-ncec.com/glossary ADR Guidance from the National Chemical Emergency Centre]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/ADR_labels_of_danger ADR Labels]
*[http://www.hse.gov.uk/cdg/manual/classification.htm How to assign a UN Number and proper shipping name]
*[https://web.archive.org/web/20090904130306/http://www.seguridadadr.com/ADR2009/ ADR 2009 SDSs]
*[http://www.ForoADR.com/ Forum ADR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024235757/http://www.foroadr.com/ |date=24. 10. 2020 }}
{{Commonscat|ADR images}}

[[Kategorija:Sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Hemijska sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>br8af111ql0irdcbvlo422eggeunjde</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901401</id>
      <parentid>3901389</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:53:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3204" sha1="4i62dnnonp1h2f0h7jeqko7orzkp50p" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija''' poznat po skraćenom nazivu '''ADR''' (francuski: '''''A'''ccord européen relatif au transport international des marchandises '''D'''angereuses par '''R'''oute'') pokrenut je u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. septembar|30. septembra]] [[1957]]. i reguliše prijevoz opasnih materija.

==Klase opasnih materija prema ADR-u==
*Klasa 1 - [[eksplozija|eksplozivne]] materije i predmeti
*Klasa 2 - [[plin]]ovi
*Klasa 3 - [[zapaljivost|zapaljive]] [[tečnost]]i
*Klasa 4.1 -zapaljive čvrste supstance
*Klasa 4.2 - supstance sklone samozapaljenju
*Klasa 4.3 - supstance koje u dodiru s [[voda|vodom]] oslobađaju zapaljive plinove
*Klasa 5.1 - [[oksidacija|oksidirajuće]] supstance
*Klasa 5.2 - organski [[peroksid]]i
*Klasa 6.1 - otrovne materije
*Klasa 6.2 - zarazne materije
*Klasa 7 - [[radioaktivnost|radioaktivni]] materijal
*Klasa 8 - [[korozija|korozivne]] materije
*Klasa 9 - razne opasne tvari i predmeti

[[Datoteka:ADR33 UN1203.svg|mini|Ploča opasnosti]]

==Označavanje spremnika i vozila==
Označavanje ambalaže i transportnih jedinica provodi se pomoću listica opasnosti i narandžastih ploča opasnosti. Listice opasnosti se pričvršćuju na vanjsku površinu kontejnera, prenosivih spremnika i vozila. Ploče opasnosti su reflektirajuće [[narandžasta|narandžaste]] [[boja|boje]], dimenzija osnovice 40&amp;nbsp;cm i minimalne visine 30&amp;nbsp;cm, [[crna|crni]] rub debljine maksimalno 15&amp;nbsp;mm. Identifikacijski broj opasnosti sastoji se od minimalno dva ili maksimalno tri broja. Prvi broj predstavlja klasu kojoj pripada materija. Drugi brojevi predstavljaju dodatne opasnosti prema sljedećem:
*2 - emisija plina zbog pritiska ili hemijske reakcije
*3 - zapaljivost tečnosti ([[para]]) i plinova ili samozagrijavajuće tečnosti
*4 - zapaljivost čvrstih materija
*5 - oksidirajuće djelovanje
*6 - otrovnost i opasnost od zaraze
*7 - radioaktivnost
*8 - korozivnost
*9 - opasnost od burne spontane reakcije
Ako se opasnost od neke materije može prikazati jednim brojem, tada iza sebe ima [[nula|nulu]].

== Također pogledajte ==
* [[Evropski simboli opasnosti]]

==Vanjski linkovi==
*[http://live.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr2011/11ContentsE.html Cjeloviti tekst ADR 2011]
*[http://www.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr_e.html Source:]
*[https://web.archive.org/web/20120505002100/http://the-ncec.com/glossary ADR Guidance from the National Chemical Emergency Centre]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/ADR_labels_of_danger ADR Labels]
*[http://www.hse.gov.uk/cdg/manual/classification.htm How to assign a UN Number and proper shipping name]
*[https://web.archive.org/web/20090904130306/http://www.seguridadadr.com/ADR2009/ ADR 2009 SDSs]
*[http://www.ForoADR.com/ Forum ADR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024235757/http://www.foroadr.com/ |date=24. 10. 2020 }}
{{Commonscat|ADR images}}

[[Kategorija:Sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Hemijska sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>4i62dnnonp1h2f0h7jeqko7orzkp50p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901409</id>
      <parentid>3901401</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3236" sha1="a88rxbfnjwufux6t6v1am1xmmfa682p" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija''' poznat po skraćenom nazivu '''ADR''' (francuski: '''''A'''ccord européen relatif au transport international des marchandises '''D'''angereuses par '''R'''oute'') pokrenut je u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. septembar|30. septembra]] [[1957]]. i reguliše prijevoz opasnih materija.

==Klase opasnih materija prema ADR-u==
*Klasa 1 - [[eksplozija|eksplozivne]] materije i predmeti
*Klasa 2 - [[plin]]ovi
*Klasa 3 - [[zapaljivost|zapaljive]] [[tečnost]]i
*Klasa 4.1 -zapaljive čvrste supstance
*Klasa 4.2 - supstance sklone samozapaljenju
*Klasa 4.3 - supstance koje u dodiru s [[voda|vodom]] oslobađaju zapaljive plinove
*Klasa 5.1 - [[oksidacija|oksidirajuće]] supstance
*Klasa 5.2 - organski [[peroksid]]i
*Klasa 6.1 - otrovne materije
*Klasa 6.2 - zarazne materije
*Klasa 7 - [[radioaktivnost|radioaktivni]] materijal
*Klasa 8 - [[korozija|korozivne]] materije
*Klasa 9 - razne opasne tvari i predmeti

[[Datoteka:ADR33 UN1203.svg|mini|Ploča opasnosti]]

==Označavanje spremnika i vozila==
Označavanje ambalaže i transportnih jedinica provodi se pomoću listica opasnosti i narandžastih ploča opasnosti. Listice opasnosti se pričvršćuju na vanjsku površinu kontejnera, prenosivih spremnika i vozila. Ploče opasnosti su reflektirajuće [[narandžasta|narandžaste]] [[boja|boje]], dimenzija osnovice 40&amp;nbsp;cm i minimalne visine 30&amp;nbsp;cm, [[crna|crni]] rub debljine maksimalno 15&amp;nbsp;mm. Identifikacijski broj opasnosti sastoji se od minimalno dva ili maksimalno tri broja. Prvi broj predstavlja klasu kojoj pripada materija. Drugi brojevi predstavljaju dodatne opasnosti prema sljedećem:
*2 - emisija plina zbog pritiska ili hemijske reakcije
*3 - zapaljivost tečnosti ([[para]]) i plinova ili samozagrijavajuće tečnosti
*4 - zapaljivost čvrstih materija
*5 - oksidirajuće djelovanje
*6 - otrovnost i opasnost od zaraze
*7 - radioaktivnost
*8 - korozivnost
*9 - opasnost od burne spontane reakcije
Ako se opasnost od neke materije može prikazati jednim brojem, tada iza sebe ima [[nula|nulu]].

== Također pogledajte ==
* [[Evropski simboli opasnosti]]

==Vanjski linkovi==
*[http://live.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr2011/11ContentsE.html Cjeloviti tekst ADR 2011]
*[http://www.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr_e.html Source:]
*[https://web.archive.org/web/20120505002100/http://the-ncec.com/glossary ADR Guidance from the National Chemical Emergency Centre]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/ADR_labels_of_danger ADR Labels]
*[http://www.hse.gov.uk/cdg/manual/classification.htm How to assign a UN Number and proper shipping name]
*[https://web.archive.org/web/20090904130306/http://www.seguridadadr.com/ADR2009/ ADR 2009 SDSs]
*[http://www.ForoADR.com/ Forum ADR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024235757/http://www.foroadr.com/ |date=24. 10. 2020 }}
{{Commonscat|ADR images}}

[[Kategorija:Sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Hemijska sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>a88rxbfnjwufux6t6v1am1xmmfa682p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901433</id>
      <parentid>3901409</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:09:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3644" sha1="g89k4azzyibu2e9x82u6ovaet036i0n" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija''' poznat po skraćenom nazivu '''ADR''' (francuski: '''''A'''ccord européen relatif au transport international des marchandises '''D'''angereuses par '''R'''oute'') pokrenut je u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. septembar|30. septembra]] [[1957]]. i reguliše prijevoz opasnih materija.

==Klase opasnih materija prema ADR-u==
*Klasa 1 - [[eksplozija|eksplozivne]] materije i predmeti
*Klasa 2 - [[plin]]ovi
*Klasa 3 - [[zapaljivost|zapaljive]] [[tečnost]]i
*Klasa 4.1 -zapaljive čvrste supstance
*Klasa 4.2 - supstance sklone samozapaljenju
*Klasa 4.3 - supstance koje u dodiru s [[voda|vodom]] oslobađaju zapaljive plinove
*Klasa 5.1 - [[oksidacija|oksidirajuće]] supstance
*Klasa 5.2 - organski [[peroksid]]i
*Klasa 6.1 - otrovne materije
*Klasa 6.2 - zarazne materije
*Klasa 7 - [[radioaktivnost|radioaktivni]] materijal
*Klasa 8 - [[korozija|korozivne]] materije
*Klasa 9 - razne opasne tvari i predmeti

[[Datoteka:ADR33 UN1203.svg|mini|Ploča opasnosti]]

==Označavanje spremnika i vozila==
Označavanje ambalaže i transportnih jedinica provodi se pomoću listica opasnosti i narandžastih ploča opasnosti. Listice opasnosti se pričvršćuju na vanjsku površinu kontejnera, prenosivih spremnika i vozila. Ploče opasnosti su reflektirajuće [[narandžasta|narandžaste]] [[boja|boje]], dimenzija osnovice 40&amp;nbsp;cm i minimalne visine 30&amp;nbsp;cm, [[crna|crni]] rub debljine maksimalno 15&amp;nbsp;mm. Identifikacijski broj opasnosti sastoji se od minimalno dva ili maksimalno tri broja. Prvi broj predstavlja klasu kojoj pripada materija. Drugi brojevi predstavljaju dodatne opasnosti prema sljedećem:
*2 - emisija plina zbog pritiska ili hemijske reakcije
*3 - zapaljivost tečnosti ([[para]]) i plinova ili samozagrijavajuće tečnosti
*4 - zapaljivost čvrstih materija
*5 - oksidirajuće djelovanje
*6 - otrovnost i opasnost od zaraze
*7 - radioaktivnost
*8 - korozivnost
*9 - opasnost od burne spontane reakcije
Ako se opasnost od neke materije može prikazati jednim brojem, tada iza sebe ima [[nula|nulu]].

== Također pogledajte ==
* [[Evropski simboli opasnosti]]

==Vanjski linkovi==
*[http://live.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr2011/11ContentsE.html Cjeloviti tekst ADR 2011]
*[http://www.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr_e.html Source:]
*[https://web.archive.org/web/20120505002100/http://the-ncec.com/glossary ADR Guidance from the National Chemical Emergency Centre]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/ADR_labels_of_danger ADR Labels]
*[http://www.hse.gov.uk/cdg/manual/classification.htm How to assign a UN Number and proper shipping name]
*[https://web.archive.org/web/20090904130306/http://www.seguridadadr.com/ADR2009/ ADR 2009 SDSs]
*[http://www.ForoADR.com/ Forum ADR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024235757/http://www.foroadr.com/ |date=24. 10. 2020 }}
{{Commonscat|ADR images}}

[[Kategorija:Sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Hemijska sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačke]]</text>
      <sha1>g89k4azzyibu2e9x82u6ovaet036i0n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901434</id>
      <parentid>3901433</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:12:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Francuske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3679" sha1="6vblbwywpxrylutaymyfros4idtb4fg" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Evropski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih materija''' poznat po skraćenom nazivu '''ADR''' (francuski: '''''A'''ccord européen relatif au transport international des marchandises '''D'''angereuses par '''R'''oute'') pokrenut je u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. septembar|30. septembra]] [[1957]]. i reguliše prijevoz opasnih materija.

==Klase opasnih materija prema ADR-u==
*Klasa 1 - [[eksplozija|eksplozivne]] materije i predmeti
*Klasa 2 - [[plin]]ovi
*Klasa 3 - [[zapaljivost|zapaljive]] [[tečnost]]i
*Klasa 4.1 -zapaljive čvrste supstance
*Klasa 4.2 - supstance sklone samozapaljenju
*Klasa 4.3 - supstance koje u dodiru s [[voda|vodom]] oslobađaju zapaljive plinove
*Klasa 5.1 - [[oksidacija|oksidirajuće]] supstance
*Klasa 5.2 - organski [[peroksid]]i
*Klasa 6.1 - otrovne materije
*Klasa 6.2 - zarazne materije
*Klasa 7 - [[radioaktivnost|radioaktivni]] materijal
*Klasa 8 - [[korozija|korozivne]] materije
*Klasa 9 - razne opasne tvari i predmeti

[[Datoteka:ADR33 UN1203.svg|mini|Ploča opasnosti]]

==Označavanje spremnika i vozila==
Označavanje ambalaže i transportnih jedinica provodi se pomoću listica opasnosti i narandžastih ploča opasnosti. Listice opasnosti se pričvršćuju na vanjsku površinu kontejnera, prenosivih spremnika i vozila. Ploče opasnosti su reflektirajuće [[narandžasta|narandžaste]] [[boja|boje]], dimenzija osnovice 40&amp;nbsp;cm i minimalne visine 30&amp;nbsp;cm, [[crna|crni]] rub debljine maksimalno 15&amp;nbsp;mm. Identifikacijski broj opasnosti sastoji se od minimalno dva ili maksimalno tri broja. Prvi broj predstavlja klasu kojoj pripada materija. Drugi brojevi predstavljaju dodatne opasnosti prema sljedećem:
*2 - emisija plina zbog pritiska ili hemijske reakcije
*3 - zapaljivost tečnosti ([[para]]) i plinova ili samozagrijavajuće tečnosti
*4 - zapaljivost čvrstih materija
*5 - oksidirajuće djelovanje
*6 - otrovnost i opasnost od zaraze
*7 - radioaktivnost
*8 - korozivnost
*9 - opasnost od burne spontane reakcije
Ako se opasnost od neke materije može prikazati jednim brojem, tada iza sebe ima [[nula|nulu]].

== Također pogledajte ==
* [[Evropski simboli opasnosti]]

==Vanjski linkovi==
*[http://live.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr2011/11ContentsE.html Cjeloviti tekst ADR 2011]
*[http://www.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr_e.html Source:]
*[https://web.archive.org/web/20120505002100/http://the-ncec.com/glossary ADR Guidance from the National Chemical Emergency Centre]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/ADR_labels_of_danger ADR Labels]
*[http://www.hse.gov.uk/cdg/manual/classification.htm How to assign a UN Number and proper shipping name]
*[https://web.archive.org/web/20090904130306/http://www.seguridadadr.com/ADR2009/ ADR 2009 SDSs]
*[http://www.ForoADR.com/ Forum ADR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024235757/http://www.foroadr.com/ |date=24. 10. 2020 }}
{{Commonscat|ADR images}}

[[Kategorija:Sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Hemijska sigurnost]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačke]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]</text>
      <sha1>6vblbwywpxrylutaymyfros4idtb4fg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrasnica (Ilidža)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88290</id>
    <revision>
      <id>3901236</id>
      <parentid>3623658</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T12:13:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Doa11111</username>
        <id>183102</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3901236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8217" sha1="szxqhla2pcqxubbvkuddyshe3752spe" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
|ime                 = Hrasnica
|vrsta               = (urbano naselje)
|službeni_naziv      = 
|slogan              = 
|nadimak             = 
|slika               = Hrasnica sa Igmana.jpg
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     = 
|zastava             = 
|grb                 = 
|entitet             = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
|distrikt            = 
|kanton              = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]]
|općina              = [[Ilidža]]
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi =  | širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi =  | dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 
|površina_grada               = 
|površina_jedinica            = 
|stanovništvo grad                        =
|stanovništvo ukupno                      =
|stanovništvo godina                      =
|gustoća                                  = 
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    = 
|poštanski broj                           = 71212
|pozivni broj                             = 
|karta                                    = 
|karta_lokacija                           = 
|prickpos x                               = 
|prickpos y                               = 
|opis_karte                               = 
|web stranice                             = 
|bilješka                                 = 
}}
'''Hrasnica''' je naselje stanovnika koji su migrirali sa Bijelašnice i okolnih sela u općini [[Ilidža]], [[Bosna i Hercegovina]], smješteno je u podnožju planine [[Igman]]. Naselje je sastavljeno iz dvije mjesne zajednice: Hrasnica I i Hrasnica II. Hrasnica se sastoji od nekoliko starih naselja koji su se vremenom integrisali u jedno urbano naselje: Glavogodina, Kovači, Mejdan i Lasica.

== Sport i kultura ==
Za potrebe stanovnika i radnika [[FAMOS]], 1953. godine izgrađeni su objekti Centra fizičke kulture (Sportski centar Hrasnica). Prvobitna namjena ovog objekta bio je da služi rekreacionim potrebama radnika i da budu nosioci razvoja sporta na području Hrasnice. U okviru Sportskog centra nalaze se: stadion [[FK Famos Hrasnica]], pomoćni teren, mali teren sa umjetnom travom i malo košarkaško igralište. Sportski centar čine još dvorana sa dvije sale i univerzalnom plohom. Dvorana je pogodna za obavljanje različitih sportskih aktivnosti: mali nogomet, košarka, rukomet, odbojna, stolni tenis, gimnastika, karate. Od 2002. godine, Sportski Centar djeluje u sastavu JU za kulturu, sport i rekreaciju Hrasnica - Ilidža.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/sportski-centar-hrasnica/789|title=Sportski centar Hrasnica|website=Sarajevo.travel|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075941/https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/sportski-centar-hrasnica/789|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bs-ba.facebook.com/pages/category/Stadium--Arena---Sports-Venue/Sportski-Centar-Hrasnica-113611725319048/|title=Sportski Centar Hrasnica|website=bs-ba.facebook.com|language=bs|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075935/https://bs-ba.facebook.com/pages/category/Stadium--Arena---Sports-Venue/Sportski-Centar-Hrasnica-113611725319048/|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Kao glavni centar za sva kulturna dešavanja unutar naselja, 23. oktobra 1954. godine, osnovan je Dom Kulture Hrasnica. Na osnovu izvještaja republičkog Savjeta za kulturu, iz marta 1961. godine, Dom Kulture Hrasnica imao je: kino salu sa 406 mjesta, biblioteku sa čitaonicom, prostorije Komiteta, salu KUD Famos, veliki restoran sa terasom i dvije kancelarije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.domovikulture.ba/dom-kulture-hrasnica|title=Dom kulture Hrasnica {{!}} Domovi kulture|website=www.domovikulture.ba|access-date=24. 4. 2019|archive-date=24. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190424143840/https://www.domovikulture.ba/dom-kulture-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Vjerski život je organizovan i postoje dvije džamije kao i jedan medžlis.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevskimedzlis.ba/dzemati/ilidza/hrasnica/|title=Hrasnica|date=30. 10. 2017|website=Medžlis Islamske zajednice Sarajevo|language=en-US|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075940/https://www.sarajevskimedzlis.ba/dzemati/ilidza/hrasnica/|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
U Hrasnici postoje dvije osnovne škole: JU ''Druga osnovna škola''&lt;ref name=&quot;osdruga.edu.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=http://osdruga.edu.ba/historijat/|title=Historijat {{!}} Druga osnovna škola|language=en-US|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; i JU ''Četvrta osnovna škola''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://oscetvrta.edu.ba/|title=My CMS|language=en-US|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; JU ''Druga osnovna škola'' osnovana je 1907. godine, za vrijeme Austrougarske monarhije.&lt;ref name=&quot;osdruga.edu.ba&quot;/&gt; Nakon ''Prve osnovne škole'' na Ilidži, ''Druga osnovna škola'' predstavlja najstariju osnovanu osnovnu školu na području općine Ilidža. Za potrebe brzo rastućeg stanovništva, odlučeno je da se u Hrasnici podigne još jedna škola. Iz tog razloga, na prostoru mjesne zajednice Hrasnica II, u neposrednoj blizini Sportskog centra Hrasnica, 1968. godine osnovana je škola pod imenom OŠ ''Hasan Brkić.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/node/189|title=Četvrta osnovna škola - Ilidža {{!}} mon.ks.gov.ba|website=mon.ks.gov.ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425074535/http://mon.ks.gov.ba/node/189|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Infrastruktura ==
Sa Ilidžom, Hrasnica je povezana gradskim autobuskim saobraćajem. Prema Hrasnici i njenim dijelovima (Kovači i Famos), voze dvije linije: linija 27 (Famos - Hrasnica - Ilidža) i linija 27b (Ilidža - Kovači - Hrasnica).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/105-27-ilidza-hrasnica|title=[27] Ilidža - Hrasnica|last=Webmaster|website=gras.ba|language=bs-ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425073350/https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/105-27-ilidza-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/107-27b-ilidza-kovaci-hrasnica|title=[27b] Ilidža - Kovači - Hrasnica|last=Webmaster|website=gras.ba|language=bs-ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425073535/https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/107-27b-ilidza-kovaci-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sa ciljem unapređenja infrastrukture, u ljeto 2018. godine započela je izgradnja i proširenje Hrasničke ceste. U planu je da se između dvije trake postave tramvajske šine čime bi se Hrasnica tramvajskim saobraćajem povezala sa Sarajevom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/investicije/tramvajska-pruga-ilidza-hrasnica-ce-imati-11-stanica-gradnja-ce-kostati-22-miliona-km/181004116|title=Tramvajska pruga Ilidža - Hrasnica će imati 11 stanica, gradnja će koštati 22 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Ekonomija ==
Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih događanja]], u Hrasnici je egzistirala velika firma FAMOS koja je distribuirala svoje proizvode na tržište [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]], ali i šire. Nakon rata, firma je propala a nekadašnji prostor fabrike postao je Industrijska zona Hrasnica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://serda.ba/bs/novosti/osnovana-industrijska-zona-hrasnica-prva-ove-vrste-u-bih/1333|title=Osnovana Industrijska zona Hrasnica, prva ove vrste u BiH|website=SERDA.BA|language=bs|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hrasnica}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinailidza.ba/ Zvanična stranica općine Ilidža]

[[Kategorija:Naseljena mjesta na Ilidži]]</text>
      <sha1>szxqhla2pcqxubbvkuddyshe3752spe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901249</id>
      <parentid>3901236</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T15:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doa11111|Doa11111]] ([[User talk:Doa11111|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <origin>3623658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8164" sha1="n53u0oq1qwdmmu7ktbgsd0gvrv0b4aa" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
|ime                 = Hrasnica
|vrsta               = (urbano naselje)
|službeni_naziv      = 
|slogan              = 
|nadimak             = 
|slika               = Hrasnica sa Igmana.jpg
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     = 
|zastava             = 
|grb                 = 
|entitet             = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
|distrikt            = 
|kanton              = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]]
|općina              = [[Ilidža]]
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi =  | širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi =  | dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 
|površina_grada               = 
|površina_jedinica            = 
|stanovništvo grad                        =
|stanovništvo ukupno                      =
|stanovništvo godina                      =
|gustoća                                  = 
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    = 
|poštanski broj                           = 71212
|pozivni broj                             = 
|karta                                    = 
|karta_lokacija                           = 
|prickpos x                               = 
|prickpos y                               = 
|opis_karte                               = 
|web stranice                             = 
|bilješka                                 = 
}}
'''Hrasnica''' je urbano naselje u općini [[Ilidža]], [[Bosna i Hercegovina]], smješteno je u podnožju planine [[Igman]]. Naselje je sastavljeno iz dvije mjesne zajednice: Hrasnica I i Hrasnica II. Hrasnica se sastoji od nekoliko starih naselja koji su se vremenom integrisali u jedno urbano naselje: Glavogodina, Kovači, Mejdan i Lasica.

== Sport i kultura ==
Za potrebe stanovnika i radnika [[FAMOS]], 1953. godine izgrađeni su objekti Centra fizičke kulture (Sportski centar Hrasnica). Prvobitna namjena ovog objekta bio je da služi rekreacionim potrebama radnika i da budu nosioci razvoja sporta na području Hrasnice. U okviru Sportskog centra nalaze se: stadion [[FK Famos Hrasnica]], pomoćni teren, mali teren sa umjetnom travom i malo košarkaško igralište. Sportski centar čine još dvorana sa dvije sale i univerzalnom plohom. Dvorana je pogodna za obavljanje različitih sportskih aktivnosti: mali nogomet, košarka, rukomet, odbojna, stolni tenis, gimnastika, karate. Od 2002. godine, Sportski Centar djeluje u sastavu JU za kulturu, sport i rekreaciju Hrasnica - Ilidža.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/sportski-centar-hrasnica/789|title=Sportski centar Hrasnica|website=Sarajevo.travel|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075941/https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/sportski-centar-hrasnica/789|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bs-ba.facebook.com/pages/category/Stadium--Arena---Sports-Venue/Sportski-Centar-Hrasnica-113611725319048/|title=Sportski Centar Hrasnica|website=bs-ba.facebook.com|language=bs|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075935/https://bs-ba.facebook.com/pages/category/Stadium--Arena---Sports-Venue/Sportski-Centar-Hrasnica-113611725319048/|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Kao glavni centar za sva kulturna dešavanja unutar naselja, 23. oktobra 1954. godine, osnovan je Dom Kulture Hrasnica. Na osnovu izvještaja republičkog Savjeta za kulturu, iz marta 1961. godine, Dom Kulture Hrasnica imao je: kino salu sa 406 mjesta, biblioteku sa čitaonicom, prostorije Komiteta, salu KUD Famos, veliki restoran sa terasom i dvije kancelarije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.domovikulture.ba/dom-kulture-hrasnica|title=Dom kulture Hrasnica {{!}} Domovi kulture|website=www.domovikulture.ba|access-date=24. 4. 2019|archive-date=24. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190424143840/https://www.domovikulture.ba/dom-kulture-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Vjerski život je organizovan i postoje dvije džamije kao i jedan medžlis.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevskimedzlis.ba/dzemati/ilidza/hrasnica/|title=Hrasnica|date=30. 10. 2017|website=Medžlis Islamske zajednice Sarajevo|language=en-US|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075940/https://www.sarajevskimedzlis.ba/dzemati/ilidza/hrasnica/|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
U Hrasnici postoje dvije osnovne škole: JU ''Druga osnovna škola''&lt;ref name=&quot;osdruga.edu.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=http://osdruga.edu.ba/historijat/|title=Historijat {{!}} Druga osnovna škola|language=en-US|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; i JU ''Četvrta osnovna škola''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://oscetvrta.edu.ba/|title=My CMS|language=en-US|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; JU ''Druga osnovna škola'' osnovana je 1907. godine, za vrijeme Austrougarske monarhije.&lt;ref name=&quot;osdruga.edu.ba&quot;/&gt; Nakon ''Prve osnovne škole'' na Ilidži, ''Druga osnovna škola'' predstavlja najstariju osnovanu osnovnu školu na području općine Ilidža. Za potrebe brzo rastućeg stanovništva, odlučeno je da se u Hrasnici podigne još jedna škola. Iz tog razloga, na prostoru mjesne zajednice Hrasnica II, u neposrednoj blizini Sportskog centra Hrasnica, 1968. godine osnovana je škola pod imenom OŠ ''Hasan Brkić.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/node/189|title=Četvrta osnovna škola - Ilidža {{!}} mon.ks.gov.ba|website=mon.ks.gov.ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425074535/http://mon.ks.gov.ba/node/189|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Infrastruktura ==
Sa Ilidžom, Hrasnica je povezana gradskim autobuskim saobraćajem. Prema Hrasnici i njenim dijelovima (Kovači i Famos), voze dvije linije: linija 27 (Famos - Hrasnica - Ilidža) i linija 27b (Ilidža - Kovači - Hrasnica).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/105-27-ilidza-hrasnica|title=[27] Ilidža - Hrasnica|last=Webmaster|website=gras.ba|language=bs-ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425073350/https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/105-27-ilidza-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/107-27b-ilidza-kovaci-hrasnica|title=[27b] Ilidža - Kovači - Hrasnica|last=Webmaster|website=gras.ba|language=bs-ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425073535/https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/107-27b-ilidza-kovaci-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sa ciljem unapređenja infrastrukture, u ljeto 2018. godine započela je izgradnja i proširenje Hrasničke ceste. U planu je da se između dvije trake postave tramvajske šine čime bi se Hrasnica tramvajskim saobraćajem povezala sa Sarajevom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/investicije/tramvajska-pruga-ilidza-hrasnica-ce-imati-11-stanica-gradnja-ce-kostati-22-miliona-km/181004116|title=Tramvajska pruga Ilidža - Hrasnica će imati 11 stanica, gradnja će koštati 22 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Ekonomija ==
Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih događanja]], u Hrasnici je egzistirala velika firma FAMOS koja je distribuirala svoje proizvode na tržište [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]], ali i šire. Nakon rata, firma je propala a nekadašnji prostor fabrike postao je Industrijska zona Hrasnica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://serda.ba/bs/novosti/osnovana-industrijska-zona-hrasnica-prva-ove-vrste-u-bih/1333|title=Osnovana Industrijska zona Hrasnica, prva ove vrste u BiH|website=SERDA.BA|language=bs|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hrasnica}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinailidza.ba/ Zvanična stranica općine Ilidža]

[[Kategorija:Naseljena mjesta na Ilidži]]</text>
      <sha1>n53u0oq1qwdmmu7ktbgsd0gvrv0b4aa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901255</id>
      <parentid>3901249</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T16:45:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Doa11111</username>
        <id>183102</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3901255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8154" sha1="iperxpkqvp4itxrmquhyh290oxid5p2" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
|ime                 = Hrasnica
|vrsta               = (urbano naselje)
|službeni_naziv      = 
|slogan              = 
|nadimak             = 
|slika               = Hrasnica sa Igmana.jpg
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     = 
|zastava             = 
|grb                 = 
|entitet             = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
|distrikt            = 
|kanton              = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]]
|općina              = [[Ilidža]]
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi =  | širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi =  | dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 
|površina_grada               = 
|površina_jedinica            = 
|stanovništvo grad                        =
|stanovništvo ukupno                      =
|stanovništvo godina                      =
|gustoća                                  = 
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    = 
|poštanski broj                           = 71212
|pozivni broj                             = 
|karta                                    = 
|karta_lokacija                           = 
|prickpos x                               = 
|prickpos y                               = 
|opis_karte                               = 
|web stranice                             = 
|bilješka                                 = 
}}
'''Hrasnica''' je selo u općini [[Ilidža]], [[Bosna i Hercegovina]], smješteno je u podnožju planine [[Igman]]. Naselje je sastavljeno iz dvije mjesne zajednice: Hrasnica I i Hrasnica II. Hrasnica se sastoji od nekoliko starih naselja koji su se vremenom integrisali u jedno urbano naselje: Glavogodina, Kovači, Mejdan i Lasica.

== Sport i kultura ==
Za potrebe stanovnika i radnika [[FAMOS]], 1953. godine izgrađeni su objekti Centra fizičke kulture (Sportski centar Hrasnica). Prvobitna namjena ovog objekta bio je da služi rekreacionim potrebama radnika i da budu nosioci razvoja sporta na području Hrasnice. U okviru Sportskog centra nalaze se: stadion [[FK Famos Hrasnica]], pomoćni teren, mali teren sa umjetnom travom i malo košarkaško igralište. Sportski centar čine još dvorana sa dvije sale i univerzalnom plohom. Dvorana je pogodna za obavljanje različitih sportskih aktivnosti: mali nogomet, košarka, rukomet, odbojna, stolni tenis, gimnastika, karate. Od 2002. godine, Sportski Centar djeluje u sastavu JU za kulturu, sport i rekreaciju Hrasnica - Ilidža.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/sportski-centar-hrasnica/789|title=Sportski centar Hrasnica|website=Sarajevo.travel|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075941/https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/sportski-centar-hrasnica/789|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bs-ba.facebook.com/pages/category/Stadium--Arena---Sports-Venue/Sportski-Centar-Hrasnica-113611725319048/|title=Sportski Centar Hrasnica|website=bs-ba.facebook.com|language=bs|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075935/https://bs-ba.facebook.com/pages/category/Stadium--Arena---Sports-Venue/Sportski-Centar-Hrasnica-113611725319048/|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Kao glavni centar za sva kulturna dešavanja unutar naselja, 23. oktobra 1954. godine, osnovan je Dom Kulture Hrasnica. Na osnovu izvještaja republičkog Savjeta za kulturu, iz marta 1961. godine, Dom Kulture Hrasnica imao je: kino salu sa 406 mjesta, biblioteku sa čitaonicom, prostorije Komiteta, salu KUD Famos, veliki restoran sa terasom i dvije kancelarije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.domovikulture.ba/dom-kulture-hrasnica|title=Dom kulture Hrasnica {{!}} Domovi kulture|website=www.domovikulture.ba|access-date=24. 4. 2019|archive-date=24. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190424143840/https://www.domovikulture.ba/dom-kulture-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Vjerski život je organizovan i postoje dvije džamije kao i jedan medžlis.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevskimedzlis.ba/dzemati/ilidza/hrasnica/|title=Hrasnica|date=30. 10. 2017|website=Medžlis Islamske zajednice Sarajevo|language=en-US|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075940/https://www.sarajevskimedzlis.ba/dzemati/ilidza/hrasnica/|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
U Hrasnici postoje dvije osnovne škole: JU ''Druga osnovna škola''&lt;ref name=&quot;osdruga.edu.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=http://osdruga.edu.ba/historijat/|title=Historijat {{!}} Druga osnovna škola|language=en-US|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; i JU ''Četvrta osnovna škola''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://oscetvrta.edu.ba/|title=My CMS|language=en-US|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; JU ''Druga osnovna škola'' osnovana je 1907. godine, za vrijeme Austrougarske monarhije.&lt;ref name=&quot;osdruga.edu.ba&quot;/&gt; Nakon ''Prve osnovne škole'' na Ilidži, ''Druga osnovna škola'' predstavlja najstariju osnovanu osnovnu školu na području općine Ilidža. Za potrebe brzo rastućeg stanovništva, odlučeno je da se u Hrasnici podigne još jedna škola. Iz tog razloga, na prostoru mjesne zajednice Hrasnica II, u neposrednoj blizini Sportskog centra Hrasnica, 1968. godine osnovana je škola pod imenom OŠ ''Hasan Brkić.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/node/189|title=Četvrta osnovna škola - Ilidža {{!}} mon.ks.gov.ba|website=mon.ks.gov.ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425074535/http://mon.ks.gov.ba/node/189|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Infrastruktura ==
Sa Ilidžom, Hrasnica je povezana gradskim autobuskim saobraćajem. Prema Hrasnici i njenim dijelovima (Kovači i Famos), voze dvije linije: linija 27 (Famos - Hrasnica - Ilidža) i linija 27b (Ilidža - Kovači - Hrasnica).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/105-27-ilidza-hrasnica|title=[27] Ilidža - Hrasnica|last=Webmaster|website=gras.ba|language=bs-ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425073350/https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/105-27-ilidza-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/107-27b-ilidza-kovaci-hrasnica|title=[27b] Ilidža - Kovači - Hrasnica|last=Webmaster|website=gras.ba|language=bs-ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425073535/https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/107-27b-ilidza-kovaci-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sa ciljem unapređenja infrastrukture, u ljeto 2018. godine započela je izgradnja i proširenje Hrasničke ceste. U planu je da se između dvije trake postave tramvajske šine čime bi se Hrasnica tramvajskim saobraćajem povezala sa Sarajevom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/investicije/tramvajska-pruga-ilidza-hrasnica-ce-imati-11-stanica-gradnja-ce-kostati-22-miliona-km/181004116|title=Tramvajska pruga Ilidža - Hrasnica će imati 11 stanica, gradnja će koštati 22 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Ekonomija ==
Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih događanja]], u Hrasnici je egzistirala velika firma FAMOS koja je distribuirala svoje proizvode na tržište [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]], ali i šire. Nakon rata, firma je propala a nekadašnji prostor fabrike postao je Industrijska zona Hrasnica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://serda.ba/bs/novosti/osnovana-industrijska-zona-hrasnica-prva-ove-vrste-u-bih/1333|title=Osnovana Industrijska zona Hrasnica, prva ove vrste u BiH|website=SERDA.BA|language=bs|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hrasnica}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinailidza.ba/ Zvanična stranica općine Ilidža]

[[Kategorija:Naseljena mjesta na Ilidži]]</text>
      <sha1>iperxpkqvp4itxrmquhyh290oxid5p2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901256</id>
      <parentid>3901255</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T16:49:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doa11111|Doa11111]] ([[User talk:Doa11111|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <origin>3623658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8164" sha1="n53u0oq1qwdmmu7ktbgsd0gvrv0b4aa" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
|ime                 = Hrasnica
|vrsta               = (urbano naselje)
|službeni_naziv      = 
|slogan              = 
|nadimak             = 
|slika               = Hrasnica sa Igmana.jpg
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     = 
|zastava             = 
|grb                 = 
|entitet             = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
|distrikt            = 
|kanton              = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]]
|općina              = [[Ilidža]]
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi =  | širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi =  | dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 
|površina_grada               = 
|površina_jedinica            = 
|stanovništvo grad                        =
|stanovništvo ukupno                      =
|stanovništvo godina                      =
|gustoća                                  = 
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    = 
|poštanski broj                           = 71212
|pozivni broj                             = 
|karta                                    = 
|karta_lokacija                           = 
|prickpos x                               = 
|prickpos y                               = 
|opis_karte                               = 
|web stranice                             = 
|bilješka                                 = 
}}
'''Hrasnica''' je urbano naselje u općini [[Ilidža]], [[Bosna i Hercegovina]], smješteno je u podnožju planine [[Igman]]. Naselje je sastavljeno iz dvije mjesne zajednice: Hrasnica I i Hrasnica II. Hrasnica se sastoji od nekoliko starih naselja koji su se vremenom integrisali u jedno urbano naselje: Glavogodina, Kovači, Mejdan i Lasica.

== Sport i kultura ==
Za potrebe stanovnika i radnika [[FAMOS]], 1953. godine izgrađeni su objekti Centra fizičke kulture (Sportski centar Hrasnica). Prvobitna namjena ovog objekta bio je da služi rekreacionim potrebama radnika i da budu nosioci razvoja sporta na području Hrasnice. U okviru Sportskog centra nalaze se: stadion [[FK Famos Hrasnica]], pomoćni teren, mali teren sa umjetnom travom i malo košarkaško igralište. Sportski centar čine još dvorana sa dvije sale i univerzalnom plohom. Dvorana je pogodna za obavljanje različitih sportskih aktivnosti: mali nogomet, košarka, rukomet, odbojna, stolni tenis, gimnastika, karate. Od 2002. godine, Sportski Centar djeluje u sastavu JU za kulturu, sport i rekreaciju Hrasnica - Ilidža.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/sportski-centar-hrasnica/789|title=Sportski centar Hrasnica|website=Sarajevo.travel|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075941/https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/sportski-centar-hrasnica/789|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bs-ba.facebook.com/pages/category/Stadium--Arena---Sports-Venue/Sportski-Centar-Hrasnica-113611725319048/|title=Sportski Centar Hrasnica|website=bs-ba.facebook.com|language=bs|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075935/https://bs-ba.facebook.com/pages/category/Stadium--Arena---Sports-Venue/Sportski-Centar-Hrasnica-113611725319048/|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Kao glavni centar za sva kulturna dešavanja unutar naselja, 23. oktobra 1954. godine, osnovan je Dom Kulture Hrasnica. Na osnovu izvještaja republičkog Savjeta za kulturu, iz marta 1961. godine, Dom Kulture Hrasnica imao je: kino salu sa 406 mjesta, biblioteku sa čitaonicom, prostorije Komiteta, salu KUD Famos, veliki restoran sa terasom i dvije kancelarije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.domovikulture.ba/dom-kulture-hrasnica|title=Dom kulture Hrasnica {{!}} Domovi kulture|website=www.domovikulture.ba|access-date=24. 4. 2019|archive-date=24. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190424143840/https://www.domovikulture.ba/dom-kulture-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Vjerski život je organizovan i postoje dvije džamije kao i jedan medžlis.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevskimedzlis.ba/dzemati/ilidza/hrasnica/|title=Hrasnica|date=30. 10. 2017|website=Medžlis Islamske zajednice Sarajevo|language=en-US|access-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425075940/https://www.sarajevskimedzlis.ba/dzemati/ilidza/hrasnica/|archive-date=25. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
U Hrasnici postoje dvije osnovne škole: JU ''Druga osnovna škola''&lt;ref name=&quot;osdruga.edu.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=http://osdruga.edu.ba/historijat/|title=Historijat {{!}} Druga osnovna škola|language=en-US|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; i JU ''Četvrta osnovna škola''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://oscetvrta.edu.ba/|title=My CMS|language=en-US|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; JU ''Druga osnovna škola'' osnovana je 1907. godine, za vrijeme Austrougarske monarhije.&lt;ref name=&quot;osdruga.edu.ba&quot;/&gt; Nakon ''Prve osnovne škole'' na Ilidži, ''Druga osnovna škola'' predstavlja najstariju osnovanu osnovnu školu na području općine Ilidža. Za potrebe brzo rastućeg stanovništva, odlučeno je da se u Hrasnici podigne još jedna škola. Iz tog razloga, na prostoru mjesne zajednice Hrasnica II, u neposrednoj blizini Sportskog centra Hrasnica, 1968. godine osnovana je škola pod imenom OŠ ''Hasan Brkić.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/node/189|title=Četvrta osnovna škola - Ilidža {{!}} mon.ks.gov.ba|website=mon.ks.gov.ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425074535/http://mon.ks.gov.ba/node/189|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Infrastruktura ==
Sa Ilidžom, Hrasnica je povezana gradskim autobuskim saobraćajem. Prema Hrasnici i njenim dijelovima (Kovači i Famos), voze dvije linije: linija 27 (Famos - Hrasnica - Ilidža) i linija 27b (Ilidža - Kovači - Hrasnica).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/105-27-ilidza-hrasnica|title=[27] Ilidža - Hrasnica|last=Webmaster|website=gras.ba|language=bs-ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425073350/https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/105-27-ilidza-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/107-27b-ilidza-kovaci-hrasnica|title=[27b] Ilidža - Kovači - Hrasnica|last=Webmaster|website=gras.ba|language=bs-ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425073535/https://gras.ba/bs/index.php/redovi-voznje/autobuski-saobracaj/107-27b-ilidza-kovaci-hrasnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sa ciljem unapređenja infrastrukture, u ljeto 2018. godine započela je izgradnja i proširenje Hrasničke ceste. U planu je da se između dvije trake postave tramvajske šine čime bi se Hrasnica tramvajskim saobraćajem povezala sa Sarajevom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/investicije/tramvajska-pruga-ilidza-hrasnica-ce-imati-11-stanica-gradnja-ce-kostati-22-miliona-km/181004116|title=Tramvajska pruga Ilidža - Hrasnica će imati 11 stanica, gradnja će koštati 22 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Ekonomija ==
Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih događanja]], u Hrasnici je egzistirala velika firma FAMOS koja je distribuirala svoje proizvode na tržište [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]], ali i šire. Nakon rata, firma je propala a nekadašnji prostor fabrike postao je Industrijska zona Hrasnica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://serda.ba/bs/novosti/osnovana-industrijska-zona-hrasnica-prva-ove-vrste-u-bih/1333|title=Osnovana Industrijska zona Hrasnica, prva ove vrste u BiH|website=SERDA.BA|language=bs|access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hrasnica}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinailidza.ba/ Zvanična stranica općine Ilidža]

[[Kategorija:Naseljena mjesta na Ilidži]]</text>
      <sha1>n53u0oq1qwdmmu7ktbgsd0gvrv0b4aa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wolfgang Petritsch</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88773</id>
    <revision>
      <id>3901279</id>
      <parentid>3755390</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:06:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2321" sha1="f5oq8p7emsm8taay2as5et0agc7uj2t" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Wolfgang Petritsch
|slika                 = Wolfgang Petritsch (52868600697).jpg
|redoslijed            = 3. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
|vrijeme_na_vlasti     = 18. august 1999 – 26. maj 2002.
|prethodnik            = [[Carlos Westendorp]]
|nasljednik            = [[Paddy Ashdown]]
|redoslijed2           = 
|vrijeme_na_vlasti2    =
|prethodnik2           = 
|nasljednik2           = 
|redoslijed3           =
|vrijeme_na_vlasti3    =
|prethodnik3           =
|nasljednik3           =
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1947|08|27}}, [[Klagenfurt am Wörthersee]], [[Austrija]]
|datum_smrti           =
|puno_ime              = 
|nacionalnost          = [[Austrijanci|Austrijanac]]
|politička_stranka     = 
|supruga               = 
|djeca                 =
|obrazovanje           =
|vjera                 = 
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Wolfgang Petritsch''' je austrijski diplomata. Pripadnik je nacionalne manjine koruških Slovenaca.

Studirao je historiju, njemački jezik, politologiju i pravo, na Bečkom univerzitetu, gdje je i diplomirao [[1972]]. godine. Od 1977. do 1983. godine je bio tajnik austrijskog kancelara Bruna Krajskog. Dok je bio austrijski ambasador u [[Beograd]]u (1997-1999) imenovan je za Posebnog izaslanika Evropske unije za Kosovo. U toj funkciji je bio i kao glavni pregovarač Evropske unije na mirovnim pregovorima o Kosovu u Rambouilletu i Parizu [[1999]]. godine, koji su bili naznaka bombardiranja SR Jugoslavije u martu te godine. Između 1999. i 2002. bio je na funkciji [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]. Poslije kratkog angažovanja na austrijskoj političkoj pozornici, prelazi na funkciju austrijskog ambasadora u Ujedinjenim narodima u Ženevi.

U političkim krugovima zapadnih zemalja važi kao stručnjak za vanjsku politiku sa težištem interesovanja za jugoistočnu Evropu.

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Wolfgang Petritsch}}

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}

[[Kategorija:Austrijski političari]]
[[Kategorija:Rođeni 1947.]]
[[Kategorija:Biografije, Klagenfurt]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>f5oq8p7emsm8taay2as5et0agc7uj2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mali mozak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129789</id>
    <revision>
      <id>3901292</id>
      <parentid>3545374</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:40:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi.</comment>
      <origin>3901292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7409" sha1="l120dn3i8tc25ginwe973ctvr41787v" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime        = Mali mozak&lt;br&gt;Cerebellum
| Latin      = Cerebellum
| GraySubject = 185
| GrayPage   = 38
| Image      = Gray677.png
| Caption    = Crtež ljudskog mozga sa malim mozgom i [[pons|mostom]]
| Image2     = Cerebellum animation small.gif
| Caption2   = Lokacija ljudskog malog mozga (crveno)
| IsPartOf   = [[Zadnji mozak]]
| Components = 
| Artery     = [[Gornja cerebelumska arterija]], [[Prednja donja cerebelumska arterija]], [[Zadnje donja cerebelumska arterija]]
| Vein       = [[Gornja cerebelumska vena]], [[Donja cerebelumska vena]]
| BrainInfoType = 
| BrainInfoNumber = 
| MeshNumber = A08.186.211.132.810.428.200
| NeuroLex   = Cerebellum
| NeuroLexID = birnlex_1489
| DorlandsSuf = 
}}
'''Mali mozak''' ([[latinski jezik|lat.]] ''cerebellum'') je [[mozak|moždana]] regija koja ima važnu ulogu u [[motorna kontrola|kontroli pokreta]]. Može također biti uključen i u neke [[spoznaja|kognitivne funkcije]], kao što su [[pažnja]] i [[jezik]], te u reguliranju odgovora na [[strah]] i [[zadovoljstvo]], ali njegove funkcije u vezi sa pokretom su najsolidnije utvrđene. Mali mozak ne inicira pokret, ali doprinosi [[motorna koordinacija|koordinaciji]], preciznosti i odgovarajućem tajmingu. Ulazne impulse dobija iz [[osjejni sistem|osjećajnog sistema]] [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i iz drugih dijelova [[mozak|mozga]] i integrira ih za fino podešavanje motornih aktivnosti. Oštećenje cerebeluma proizvodi poremećaje vještinama motornih finesa, održavanje ravnoteže, držanja i [[motorno učenje|motornog učenja]].&lt;ref&gt;Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, {{ISBN|978-1-59377-200-0}}:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC{{Mrtav link}}
|ref=refPritchard.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, {{ISBN|978-0-471-21005-4}}: http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&amp;dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.
|ref=refButler.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press&lt;/ref&gt;

Anatomski, mali mozak ima izgled posebne strukture, pričvršćene za dno mozga, ušuškane ispod [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]]. Njegova kora (korteks) ima površinu koja je prekrivena fino raspoređenim paralelnim žljebovima, u prekidima, za razliku od širokih nepravilnih vijuga kore velikog mozga. Ovi paralelni žljebovi prikrivaju činjenicu da je korteks velikog mozga zapravo kontinuirani tanak sloj čvrstog tkiva izbrazdan u stilu [[harmonika|harmonike]]. U okviru ovog tankog sloja je nekoliko vrsta [[neuron]]a sa visoko redovnim aranžmanom, od kojih su najvažnije [[Purkinjeove ćelije]] i [[Granulaste ćelije malog mozga|granulaste ćelije]]. Ovaj kompleks neuronske organizacije dovodi do mogućnosti signala za obradu masivan, ali gotovo sve svoje proizvodnje prolazi kroz niz malih [[duboko cerebelarnom jezgra]] leži u unutrašnjosti malog mozga.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Wolf U., Rapoport M. J., Schweizer T. A. |title=Evaluating the affective component of the cerebellar cognitive affective syndrome |journal=J. Neuropsychiatry Clin. Neurosci. |volume=21 |pages=245–53 |year=2009 |pmid=19776302 |doi=10.1176/jnp.2009.21.3.245 |issue=3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fine&quot;&gt;{{cite journal | author=Fine EJ, Ionita CC, Lohr L | title=The history of the development of the cerebellar examination | url=https://archive.org/details/sim_seminars-in-neurology_2002-12_22_4/page/375 | journal=Semin. Neurol. | year=2002 | pages=375–84 | volume=22 | issue=4 | pmid=12539058 | doi = 10.1055/s-2002-36759}}&lt;/ref&gt; 
Razvijeno je nekoliko teorijskih modela koji pokušavaju objasniti kalibraciju senzomotorne funkcije u smislu [[sippatička plastičnost|sinaptičke plastičnosti]] u malom mozgu. Većina njih proizlaze iz modela kojeg su formulirali neurolozi David Marr i James Albus, koji su, na osnovu posmatranja da svaka cerebelarna Purkinjeova ćelija prima dva drastično različita tipa ulaza: jedan tip se sastoji od hiljada slabih impulsa iz [[paralelno vlakno|paralelnih vlakana]], a drugi tip se ispoljava kao izuzetno jak ulaz iz jednog [[uzlazno vlakno|uzlaznog vlakna]]. Osnovni koncept ove teorije je da paralelna uzlazna (aferentna) vlakna služe kao &quot;nastavni signal&quot;, koji izaziva dugotrajnu promjenu u snazi paralelnih ulaznih vlakana. Zapažanja [[dugoročna depresija|dugoročne depresije]] ulaza paralelnih vlakana pružilila su podršku za teorije ovog tipa, ali njihovu valjanost još uvijek ostaje kontroverzna.&lt;ref&gt;Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, {{ISBN|9783131081711}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, {{ISBN|978-3-211-73970-9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.&lt;/ref&gt;

==Struktura==
[[Datoteka:Cerebellum NIH.png|mini|desno|Ljudski mozak sa malim mozgom obojenim [[ljubičasta|ljubičastom]] bojom]] 
Mali mozak se nalazi u potiljačnoj [[lobanja|lobanjskoj]] jami, potpuno odvojen od donje ploče [[Veliki mozak|velikog mozga]] putem dvostruke moždane ovojnice '''dura mater cerebri'''. Ispod i sprijeda odvojen je od zadnjeg dijela ponsa četvrtom klijetkom, a od produžene moždine proširenjem subarahnoidalnog prostora velikom cisternom ([[cisterna magna]]).

Na malom mozgu se razlikuju razvojni (stariji) i mlađi dio. Siva masa nalazi se na površini kao kora ''[[cortex cerebri]]''. Bijela masa smještena je u unutrašnjosti kao medularno tijelo ''[[corpus modulare]]''.

Sastoji se od neparnog središnjeg dijela koji se naziva vermis i dviju cerebelarnih hemisfera. Sa moždanim deblom je povezan sa cerebelarnim pedunkulima i to gornjim (''brachium conjuctivum''), srednjim (brachium pontis) i donjim (corpus restiforme).

Funkcijski se razlikuju tri dijela: vestibulocerebelum (povezuje mali mozak sa vestibularnim sistemom), spinocerebelum koji je bitan za hod i stajanje te šalje modulirajuće impulse u [[nucleus ruber]] te cerebrocerebelum kojemu cortex velikog mozga šalje informacije o planiranoj motoričkoj radnji koju on modulira.

Mali mozak služi za održavanje [[ravnoteža|ravnoteže]] i [[orijentacija|orijentacije]] u prostoru, i upravlja tonusom muskulature.
Mali mozak omogućuje pravilno, meko i svrhovito izvođenje kretnji.

Najbolje je razvijen kod onih [[sisar]]a koje imaju izuzetne fizičke sposobnosti (trkači, plivači, letači).

==Također pogledajte==
*[[Mozak]]
==Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Cerebellum}}
{{Nervni sistem}}

[[Kategorija:Nervni sistem]]
[[Kategorija:Mali mozak]]</text>
      <sha1>l120dn3i8tc25ginwe973ctvr41787v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krfska deklaracija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>202158</id>
    <revision>
      <id>3901466</id>
      <parentid>3643452</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:48:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Srbije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5382" sha1="5jybu07m5kdc7119e1nqs541el5098r" xml:space="preserve">[[Datoteka:Izjav1.jpg|thumb|desno|Prva stranica teksta Krfske deklaracije.]]
[[Datoteka:Izjav2.jpg|thumb|desno|Druga stranica teksta Krfske deklaracije s potpisom Ante Trumbića na ćirilici.]]
[[Datoteka:NikolaPasic--serbiaherpeopleh00petruoft.png|thumb|desno|Nikola Pašić, potpisnik Krfske deklaracije]]
[[Datoteka:Ante Trumbić.jpg|thumb|desno|Ante Trumbić, potpisnik Krfske deklaracije]]

'''Krfska deklaracija''' prvi je zajednički politički akt Vlade [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]], objavljen [[20. juli|20. jula]] [[1917]]. godine na [[Krf]]u u kojem se prvi puta navodi utemeljenje jedne nove zajedničke države južnoslavenskih naroda nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].

Deklaraciju je u ime Jugoslavenskog odbora potpisao predsjednik [[Ante Trumbić]], a u ime srpske vlade [[Nikola Pašić]]. Krfska deklaracija polazi od [[južnoslavenska ideja|nacionalnoga jedinstva]] ''troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca''. Ujedinjenje je zamišljeno kao spajanje naroda u dotadašnjem sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crnom Gorom]], a uređenje buduće državne zajednice zamišljeno je kao ''ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija na čelu s dinastijom Karađorđevića''. Hrvatski političari prihvatili su deklaraciju vjerujući da će ujedinjenje donijeti slobodu i ravnopravnost svih naroda, a državno uređenje jamčiti demokraciju i parlamentarizam.

== Historija ==

Nakon smrti cara [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]], u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] je na prijestolje [[1916]]. godine došao novi car [[Karlo, car Austrije|Karlo]]. U maju 1917. godine, Hrvati iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i Slovenci [[Majska deklaracija|Majskom]] i Krfskom deklaracijom  predložili su da se [[Austro-Ugarska]] preuredi na trijalističkom principu, tj. da se uz [[Austrija|Austriju]] i [[Mađarska|Ugarsku]] stvori treća jedinica koja bi obuhvatila sve južnoslavenske zemlje u Monarhiji ([[Slovenija|Sloveniju]], [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]]). Majska deklaracija je predviđala rješavanje hrvatskog pitanja unutar Austro-Ugarske; ali taj prijedlog nije bio prihvaćen. Nikolu Pašića uznemiravala je ideja ujedinjenja bez Srbije i [[trijalizam]] koji su zahtijevali hrvatski političari tražeći rješenje unutar Dvojne Monarhije.

Članovi Jugoslavenskog odbora zastupali su narodno jedinstvo, pravo samoodredbe naroda, ravnopravnost u organizaciji buduće države i integralno ujedinjenje, a [[Nikola Pašić]] ideju [[Velika Srbija|velikosrpstva]], te je u sjedište izbjegličke srbijanske vlade na otoku [[Krf]]u, pozvao predstavnike Jugoslavenskog odbora. Nakon mjesec dana pregovaranja Nikola Pašić, kao predstavnik srpske vlade i [[Ante Trumbić]] kao predstavnik Jugoslavenskog odbora, potpisali su Krfsku deklaraciju, prilično nejasan i dvosmisleni dokument. Krfsku deklaraciju prihvatio je i Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje [[27. august]]a [[1917]].

U deklaraciji su se »autorizirani predstavnici Srba, Hrvata i Slovenaca« složili da na bazi samoodređenja naroda i na demokratskim principima osnuju zajedničku jedinstvenu, slobodnu i nezavisnu državu, koja će biti ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija s dinastijom [[Karađorđevići|Karađorđevića]] na čelu, a prema toj unitarističkoj ideji, Srbi, Hrvati i Slovenci uzimani su kao jedan narod te se dalje priznavala ravnopravnost njihovih imena, znakova, pisama i vjera, pri čemu se na ostale narode i narodnosti nije ni mislilo.

[[Datoteka:Krfska.jpg|mini|desno|Sastavljači Krfske deklaracije, 20. jula 1917.]]
[[Frano Supilo]], tada već teško bolestan, pozdravio je Deklaraciju, misleći kako je njome srpska vlada postavila pred Saveznike pitanje jugoslavenskog sjedinjenja, koje je tako postalo međunarodnim, i što je njom bilo isključeno djelimično sjedinjenje koje bi moglo dovesti do komadanja hrvatskih zemalja, tj. do podjele Hrvatske.

[[Nikola Pašić]] kasnije je cinički izjavio kako je sve učinjeno radi inostranstva. Deklaracija u Hrvatskoj nije bila oduševljeno primljena, jer je njome negirana hrvatska državnost kojom je Hrvatska gubila sve elemente svoje suverenosti.

== Također pogledajte ==
* [[Londonski ugovor|Tajni Londonski ugovor 1915. godine.]] 
* [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]]
* [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]

== Literatura ==
* Trpimir Macan, ''Povijest hrvatskoga naroda'', Školska knjiga, Zagreb, 1992., {{ISBN|86-401-0058-6}}
* Dragutin Pavličević, ''Povijest Hrvatske'', Naklada Pavičić, Zagreb 2007. , {{ISBN|978-953-6308-71-2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=7qrhWwUgyCQ Krfska dekleracija 1917. godine (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)]
* [[:s:Krfska deklaracija|Krfska deklaracija]] na Wikiizvoru
* [https://web.archive.org/web/20111111042238/http://hrcak.srce.hr/file/17794 Stadler, Pilar i Jugoslavenski odbor u Londonu 1917./1918.]

[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:1917. u Grčkoj]]
[[Kategorija:1917. u Srbiji]]
[[Kategorija:1917. u Austro-Ugarskoj]]
[[Kategorija:Srbija u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Grčka u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]</text>
      <sha1>5jybu07m5kdc7119e1nqs541el5098r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amigdala</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263947</id>
    <revision>
      <id>3901243</id>
      <parentid>3835560</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T13:21:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3901243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10007" sha1="d7abpsloqpmfdy5bsiftihinsfuibzn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Amyg.png|mini|Položaj amigdale u ljudskom mozgu]]
'''Amigdala''' ili ''corpus amygdaloideum'' (od [[grčki jezik|grčke]] riječi αμυγδαλή, amygdalē, [[badem]]) u [[anatomija|anatomiji]] je naziv za velik sklop jezgara smješten u dorzomedijalnom dijelu vrha sljepoočnog režnja i predstavlja glavnu bazalnu [[Ganglija|gangliju]] [[limbički sistem|limbičkog sistema]]. Amigdala je struktura u kojoj dolazi do integracije specifičnih [[Čulo|osjetnih]] informacija kojima se daje adekvatna [[Emocija|emocionalna]] važnost i kontekst,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/amygdala|title=Amygdala {{!}} Definition, Function, Location, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=2025-06-30|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2025-07-08}}&lt;/ref&gt; a električna stimulacija rezultira doživljajima pozitivnih ili negativnih emocija, u zavisnosti od toga koje jezgre su podražene.

Jezgre amigdale se dijele u dvije glavne grupe: kortikomedijalnu i, mnogo veću, bazolateralnu. Glavne jezgre kortikomedijalog područja su: ''nucleus corticalis amygdalae'' i ''nucleus medialis amygdalae'', a bazolateralnog područja: ''nucleus lateralis amygdalae'', ''nucleus basalis amygdalae'' i ''nucleus basalis accessorius amygdalae''. Pored toga, ''nucleus centralis amygdalae'' ima posebnu funkcionalnu ulogu i [[neuron]]ske veze, pa je napogodnije razmatrati kao zasebni dio amigdale. ''Nucleus centralis'' je glavna stanica iz koje kreću impulsi koji regulišu autonomne i reakcije ponašanja u stanju [[tjeskoba|anksioznosti]] dolazeći do ''locusa courelusa'', periakveduktalne sive materije i [[hipotalamus]]a.

Tri velika snopa [[akson]]a povezuju amigdalu s ostalim moždanim područjima. To su ''stria olfactoria lateralis'', ''stria terminalis'' i ventralni amigdalofugalni put. ''Stria olfactoria lateralis'' dio je [[Čulo mirisa|sistema čula mirisa]], a upravo zato što [[čulo]] mirisa ide pravo u [[limbički sistem]] jednostavno je shvatiti zašto on ima tako snažan učinak na osjećaje. Eferentni aksoni iz amigdale odlaze u brojna moždana područja: septalno-preoptičko područje i [[hipotalamus]], brojna područja [[moždano deblo|moždanog debla]] i [[moždana kora|moždane kore]] te u ''corpus striatu''. Aferentna vlakna uglavnom dolaze iz onih područja u koja se eferentna projiciraju i upravo zbog svoje dvosmjerne povezanosti s limbičkim, paralimbičkim, unimodalnim i heteromodalnim poljima moždane kore te ranije navedenim dijelovima, amigdala učestvuje u regulaciji [[nagon]]a, afektivnih i motivacijskih stanja, autonomnih i endokrinih funkcija. 

== Uloga amigdale u emocionalnom životu ==
[[Joseph LeDoux]], [[neurolog]] u centru za neurologiju [[Univerzitet New York|Univerziteta New York]], prvi je otkrio ključnu ulogu amigdale u emocionalnom [[Mozak|mozgu]]. LeDouxova istraživanja ukazuju na to kako amigdala, koja se ponaša kao svojevrsna stanica za uzbunu ili &quot;neuralni alarm&quot;, može preuzeti kontrolu nad ponašanjem čak i dok je prefrontalni korteks još uvijek u fazi odabiranja adekvatne reakcije. Nervni putevi koji regulišu emocije mogu zaobilaziti korteks.  LeDouxovo istraživanje pokazalo je da signali iz [[oko|oka]] ili [[uho|uha]] u mozgu najprije putuju do [[talamus|talamusa]], a potom, prekopčajući se samo u jednoj [[sinapsa|sinapsi]], do amigdale; drugi signal (koji prolazi duži put jer prolazi kognitivnu obradu) iz talamusa usmjerava se u neokorteks, a zatim iz njega u [[limbički mozak]], iz kojeg se odgovarajuća reakcija širi cijelim tijelom.

Ovaj kraći put kojem je potrebno samo 12 milisekundi da aktivira amigdalu, može objasniti zašto se neke emocionalne reakcije i uspomene mogu sačiniti bez u najmanjeg svjesnog, kognitivnog doprinosa. [[Hipokampus]] pomaže u stvaranju emocionalne reakcije davanjem adekvatnog konteksta, analizom i usporedbom dolazećih signala sa onima pohranjenima u sjećanju. Kad sistem amigdala-hipokampus reaguje bez povratne informacije iz korteksa, dovodi do jakih i brzih emocionalnih reakcija, ali u isto vrijeme površnih i netačnih jer se analiza situacije vrši metodom asocijacije.

== [[Kluver-Bucyjev sindrom]] ==
Godine [[1937]]. Kluver i Bucy zapazili su vrlo izražen sindrom kod [[majmun]]a koji nastaje kad se operativnim putem prekinu veze amigdale i moždane kore, tj. kad se izvrši [[amigdalektomija]]. Prirodno obilježje majmunovog ponašanja je iskazivanje odbojnosti, nepovjerljivosti i određenog stepena [[agresija|agresivnosti]] u susretu sa nepoznatim ili neželjenim bićima (npr. naučnikom koji majmuna drži zatvorenog u kavezu), ali i razvijanje suptilnih socijalnih i hijerarhijskih odnosa s drugim članovima čopora (pogotovo ženkama). 

Upravo ti vidovi ponašanja su poremećeni u Kluver-Bucyjevom sindromu, koji se može opisati s tri bitne karakteristike:

1. Majmun nastoji spolno općiti sa svakim (i ženkama i mužjacima, bez obzira na posljedice, npr. da ga dominantni mužjak potom istuče) i svakakvim okolnim predmetima, 

2. Majmun više ne iskazuje uobičajenu odbojnost i agresivnost prema drugom članu čopora (ili čuvaru kaveza), 

3. Majmun više gledanjem ne razlikuje jestivo od nejestivog, pa sve trpa u [[usta]] i nejestive predmete ispljune tek kad ga okusni receptori pouče o tome. 

Zajedničko obilježje sva tri poremećaja je pogrešno usmjeravanje nagona na vidljive ciljeve u okolini. Dakle nije poremećen samo nagon, nego njegovo usmjeravanje na odgovarajući cilj. Kluver-Bucyjev sindrom opažen je kod nekoliko vrsta živih bića uključujući i čovjeka. 

Opis tog sindroma i čovjeka s infekcijom mozga:

Prisutne su vrlo slabe emocije i premda je bolesnik prvobitno bio nemiran, sada je postao potpuno spokojan. Djeluje nezainteresovano za ljude i događaje oko njega. Većinu vremena provodi zureći u [[televizor]], ali nikada ga nije naučio uključiti. Kada je televizor isključen, tada na staklenom ekranu gleda odraz [[Čovjek|ljudi]] koji su u sobi. U nekim prilikama postaje veseo, neprikladno se smiješeći i oponašajući tuđe geste i pokrete. Pošto počne s oponašanjem, to čini duže vrijeme. Ustima istražuje sve predmete koji su mu na dohvat ruke i čini se da nije u stanju prikupiti podatke samo dodirom ili pogledom. Sve predmete koje može podignuti stavlja u usta, liže ih ili grize.

Premda je prije bolesti bio heteroseksualno usmjeren, u bolnici je opaženo da se približava muškim bolesnicima. Nikada se ne približava ženama.

== Uloga amigdale u doživljavanju straha i anksioznosti ==
Najizrazitija promjena kod bilateralne amigdalektomije u majmuna i sličnih ozljeda u ljudi očit je nedostatak straha, što je navelo istraživače na proučavanje neuralnih osnova straha u koje je uključena amigdala. [[Strah]] se može definirati kao pobuđeno averzivno emocionalno stanje čija je funkcija priprema [[Organizam (biologija)|organizma]] na suočavanje sa prijetećom situacijom. 

Danas se smatra da se spremište sjećanja vezanih uz strah nalazi upravo u amigdali što je povezuje sa razvojem [[Anksiozni poremećaj|anksioznih poremećaja.]] Kada dođe do poremećaja funkcije amigdale, nivo ili prag okidanja anksiozne reakcije postane nizak, a ako se kao takav konsolidira nekim oblikom kognitivnog uslovljavanja i ako dolazi do pogrešaka u procjenjivanju zastrašujućih situacija, rezultat mogu biti hiperaktivna anksiozna stanja. Upravo zato [[Ablacija|ablacije]] amigdale dovode do stanja emocionalne agnozije i nemogućnosti procjene zastrašujućih podražaja. Neurobihevioralna istraživanja indiciraju da je složena mreža sastavljena od amigdale i drugih struktura u medijalnom temporalnom režnju uključena u procese negativnog uslovljavanja tj. učenja averzivnih reakcija. Dok se negativno uslovljavanje na nivou autonomnih reakcija povezuje s funkcijom amigdale, hipokampusu se pripisuje uloga u jednostavnim i složenim oblicima učenja uslovljavanjem. Kod pacijenata s bilateralnim i unilateralnim lezijama kojima je zahvaćena i amigdala ne može se postići uslovljena elektrodermalna reakcija.

Dokazi su prikupljeni i u studijama slikovnog prikazivanja mozga, npr. Rauch i drugi primijetili su porast prokrvljenosti mozga na području amigdale u ispitanika s anksioznim poremećajima nakon prikazivanja uznemirujućih podražaja. Do sličnih zaključaka o ulozi amigdale navode [[epilepsija|epileptični]] napadi u bolesnika koji boluju od temporalne epilepsije, a njih karakterišu navale besmislenog bijesa, snažni osjećaji i neobične promjene raspoloženja što se također dobiva lezijama ili električnom stimulacijom amigdale u eksperimentalnih životinja.

U nekim studijama dobili su se rezultati u skladu sa obilježjima cerebralne asimetrije, pojačanu aktivnost desne amigdale na provokacije pobuđujućim podražajima i veću desnu amigdalu u svi oblicima anksioznih poremećaja. Dosadašnji rezultati istraživanja sugerišu da je lijeva amigdala uključenija u procese izvođenja i tumačenja detaljnih odlika podražaja i u procese vezane uz jezik dok je desna amigdala više zadužena za doziv informacija, s posebnim naglaskom na slikovnom emocionalnom materijalu.

== Amigdala i osobine ličnosti ==
Koristeći [[magnetna rezonanca|magnetnu rezonancu]] visoke rezolucije na uzorku zdravih ispitanika Omura, Todd i Canli (2005.) istraživali su povezanost između osobina [[ličnost|ličnosti]], ekstraverzije i neuroticizma, i individualnih razlika u zapremini mozga i koncentracije sive materije, sa posebnim naglaskom na koncentraciju sive materije u amigdali. Pokazalo se da je ekstraverzija u pozitivnoj korelaciji sa koncentracijom sive materije u lijevoj amigdali, dok je neuroticizam u negativnoj korelaciji sa koncentracijom sive materije u desnoj amigdali.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* http://brainmaps.org/index.php?q=amygdala
* http://www.scholarpedia.org/article/Amygdala
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nervni sistem]]
[[Kategorija:Neuronauka]]</text>
      <sha1>d7abpsloqpmfdy5bsiftihinsfuibzn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>266541</id>
    <revision>
      <id>3901250</id>
      <parentid>3844679</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T15:11:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vale93b</username>
        <id>154417</id>
      </contributor>
      <origin>3901250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13683" sha1="p46i6n788igj4pdfvw3tbqxz7sodzsa" xml:space="preserve">{{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje
| naziv_turnira          = Evropsko prvenstvo u nogometu
| godina                 = 1980.
| ostali_nazivi         = ''Campionato europeo di calcio 1980''
| slika                  = Logo_Euro_1980.png
| veličina               = 200px
| tekst                  = 
| država                 = Italija
| datumi                 = 11. - 22. juni
| br_ekipa               = 8
| konfederacije          = 1
| stadioni               = 4
| gradovi                = 4
| šampion_drugo          = {{NOG|Z NJE}}
| broj                   = 2
| drugi_drugo            = {{NOG|BEL}}
| treći_drugo            = {{NOG|ČSSR}}
| četvrti_drugo          = {{NOG|ITA}}
| utakmice               = 14
| golovi                 = 27
| posjećenost            = 345463
| najbolji_strijelac       = {{ZD|Z NJE}} [[Klaus Allofs]]&lt;br /&gt;(3 gola)
| najbolji_igrač           = 
| najbolji_mladi_nogometaš = 
| najbolji_golman          = 
| prethodnasezona        = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|1976]].
| sljedećasezona         = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|1984]].
}}
[[Datoteka:Euro 1980.png|mini|desno|260px|Ekipe učesnice EP 1980. i njihove pozicije.]]

'''Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.''' je bilo šesto po redu [[Evropsko prvenstvo u nogometu]] koje se održalo u  [[Italija|Italiji]]. Finalni turnir se odigrao između 11. i 22. juna na kojem je prvi put u historiji učestvovalo osam reprezentacija: [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]], [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]], [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandija]], [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]. 17. oktobra 1977. [[Engleska]], [[Grčka]], [[Italija]], [[Holandija]], [[Švicarska]] i [[Zapadna Njemačka]] su objavile interes za organizaciju turnira. 19. oktobra organizacioni odbor [[UEFA]]-e domaćinstvo je odlučio dodijeliti [[Engleska|Engleskoj]] ili [[Italija|Italiji]], te je 12. novembra 1977. organizacioni odbor [[UEFA]]-e donio odluku da je domaćinstvo jednoglasnom odlukom dodijeljeno [[Italija|Italiji]]. Sedam reprezentacija se moralo kvalificirati kroz kvalifikacije, a izvlačenje za kvalifikacije je održan 30. novembra 1977. u [[Rim]]u. Po prvi put u historiji evropskih prvenstava domaćin je automatski bio kvalificiran na završni turnir. Zbog proširenog formata završni turnir je morao proći kroz neke promjene. Ekipe su podijeljene u dvije grupe sa po četiri reprezentacije gdje bi pobjednik jedne grupe igrao sa pobjednikom druge grupe za budućeg šampiona Evrope.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/history/3083203.stm ''Italy 1980, bbc.co.uk'']; pristupljeno: 1. 11. 2013&lt;/ref&gt;

[[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] je u finalnoj utakmici bila uspješnija od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] rezultatom 2-1. Golove u finalu su postigli [[Horst Hrubesch]] u 10. i 88. minuti utakmice za Zapadnu Njemačku te [[René Vandereycken]] u 75. minuti iz jedanaesterca za Belgiju. Utakmica je odigrana pred 47.864 gledalaca. Glavni sudija utakmice je bio [[Nicolae Rainea]].&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1980/matches/round=198/match=3585/postmatch/report/index.html#west+germany+again ''Hrubesch turns West Germany's unlikely hero, uefa.com'']; pristupljeno: 1. 7. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.espnfc.com/story/530728 ''European Championships 1980, espnfc.com'']; pristupljeno: 1. 7. 2015.&lt;/ref&gt;

== Kvalifikacije ==
{{Glavni|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.}}

=== Kvalificirane ekipe ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center; width=80%&quot;
! width=20%|Ekipa
! width=15%|Način kvalificiranja
! width=10%|{{Tooltip|#|Broj učešća na EP}}
! width=15%|Datum kvalificiranja
! width=20%|Prethodna učešća na EP&lt;sup&gt;[[#1|1]]&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;[[#2|2]]&lt;/sup&gt;
|-
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! !! 
|-
|align=left|{{NOG|ITA}} || Domaćin || 2. || 12. novembar 1977. || '''1''' ('''''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|1968]]''''')
|-
|align=left|{{NOG|GRČ}} || Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 6|grupe 6]] || 1. || 31. oktobar 1979. || '''0''' (debitant)
|-
|align=left|{{NOG|ENG}} || Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 1|grupe 1]] || 2. || 21. novembar 1979. || '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|1968]])
|-
|align=left|{{NOG|HOL}} || Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 4|grupe 4]] || 2. || 21. novembar 1979. || '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|1976]])
|-
|align=left|{{NOG|ČSSR}} || Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 5|grupe 5]] || 3. || 24. novembar 1979. || '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|1960]], '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|1976]]''')
|-
|align=left|{{NOG|ŠPA}} || Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 3|grupe 3]] || 2. || 9. decembar 1979. || '''1''' ('''''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1964.|1964]]''''')
|-
|align=left|{{NOG|BEL}} || Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 2|grupe 2]] || 2. || 19. decembar 1979. || '''1''' (''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|1972]]'')
|-
|align=left|{{NOG|Z NJE}} || Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 7|grupe 7]] || 3. || 22. decembar 1979. || '''2''' ('''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|1972]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|1976]])
|-
|}

:&lt;div id=&quot;1&quot;&gt;&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; '''Podebljani tekst''' prikazuje šampiona za tu godinu.&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;1&quot;&gt;&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ''Kurziv'' prikazuje domaćina prvenstva za tu godinu.&lt;/div&gt;

== Igrači ==
{{Glavni|Igrači Evropskog prvenstva u nogometu 1980.}}

== Gradovi domaćini ==
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
|rowspan=9|&lt;center&gt;
{{Lokacijska karta+ |Italija |width=500 |float=right |caption=&lt;center&gt;&lt;small&gt;Gradovi domaćini EP 1980.&lt;/small&gt;
|places=
{{Lokacijska karta~ |Italija |lat=41.933886 |long=12.454786 |label={{small|[[Rim]]}} |position=top ]|mark=Blue-circle-concentric.png}}
{{Lokacijska karta~ |Italija |lat=40.827967 |long=14.193008 |label={{small|[[Napulj]]}} |position=right ]|mark=Blue-circle-concentric.png}}
{{Lokacijska karta~ |Italija |lat=45.47808 |long=9.124 |label={{small|[[Milano]]}} |position=right ]|mark=Blue-circle-concentric.png}}
{{Lokacijska karta~ |Italija |lat=45.04175 |long=7.650014 |label={{small|[[Torino]]}} |position=right ]|mark=Blue-circle-concentric.png}}
}}
&lt;/center&gt;
|-
! [[Rim]]
! [[Milano]]
|-
| [[Stadion &quot;Olimpico&quot;]]
| [[San Siro|Stadion &quot;Giuseppe Meazza&quot;]]
|-
| Kapacitet: '''66.341'''
| Kapacitet: '''83.141'''
|-
| [[Datoteka:Stadio Olimpico 2008.JPG|200px]]
| [[Datoteka:SSiro-tramSerie4000-anni50.jpg|200px]]
|-
! [[Napulj]]
! [[Torino]]
|-
| [[Stadion &quot;San Paolo&quot;]]
| [[Olimpijski stadion (Torino)|Stadion &quot;Comunale&quot;]]
|-
| Kapacitet: '''81.101'''
| Kapacitet: '''71.180'''
|-
| [[Datoteka:19870510 sanpaolo.jpg|200px]]
| [[Datoteka:Juventus v Chelsea, Champions League, Stadio Olimpico, Turin, 2009.jpg|200px]]
|}
&lt;/center&gt;

== Sudije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Sudije
|-
| {{ZD|AUT}} [[Erich Linemayr]] 
|-
| {{ZD|DRNJ}} [[Adolf Prokop]] 
|-
| {{ZD|ENG}} [[Patrick Partridge]] 
|-
| {{ZD|FRA}} [[Robert Wurtz]] 
|-
| {{ZD|Z NJE}} [[Heinz Aldinger]] 
|-
| {{ZD|MAĐ}} [[Károly Palotai]] 
|-
| {{ZD|ITA}} [[Alberto Michelotti]] 
|-
| {{ZD|HOL}} [[Charles Corver]] 
|-
| {{ZD|POR}} [[António Garrido]] 
|-
| {{ZD|RUM}} [[Nicolae Rainea]] 
|-
| {{ZD|ŠKO}} [[Brian McGinlay]] 
|-
| {{ZD|TUR}} [[Hilmi Ok]] 
|}

== Rezultati ==
=== Grupna faza ===
{{legenda|#00FF7F|Ekipa se kvalificirala u finale|boja_linije=#000000}}
{{legenda|#00FFFF|Ekipa se kvalificirala u razigravanje za treće mjesto|boja_linije=#000000}}

==== Grupa 1 ====
{{Glavni|Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 1}}
{{Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 1}}

{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 1|EP 1980 - utakmica 1}}
----
{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 1|EP 1980 - utakmica 2}}
----
{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 1|EP 1980 - utakmica 5}}
----
{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 1|EP 1980 - utakmica 6}}
----
{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 1|EP 1980 - utakmica 9}}
----
{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 1|EP 1980 - utakmica 10}}

==== Grupa 2 ====
{{Glavni|Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 2}}
{{Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 2}}

{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 2|EP 1980 - utakmica 3}}
----
{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 2|EP 1980 - utakmica 4}}
----
{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 2|EP 1980 - utakmica 7}}
----
{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 2|EP 1980 - utakmica 8}}
----
{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 2|EP 1980 - utakmica 11}}
----
{{#lst:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980 - grupa 2|EP 1980 - utakmica 12}}

=== Utakmica za treće mjesto ===
&lt;section begin=EP 1980 - utakmica 13 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars=1
| historija   = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka - Italija|Čehoslovačka - Italija]]
| datum       = 21. juni 1980.
| vrijeme     = 20:30 ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]])
| tim1        = {{NOG-D|ČSSR}}
| rezultat    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.&lt;includeonly&gt;#Utakmica za treće mjesto&lt;/includeonly&gt;|1–1]]
| izvještaj   = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1980/matches/round=197/match=3584/index.html Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|ITA}}
| golovi1     = [[Ladislav Jurkemik|Jurkemik]] {{gol|54}}
| golovi2     = [[Francesco Graziani|Graziani]] {{gol|73}}
| stadion     = [[Stadion &quot;San Paolo&quot;|San Paolo]]
| lokacija    = [[Napulj]]
| gledalaca  = 24.652
| sudac       = {{ZD|AUT}} [[Erich Linemayr]]
| jedanaesterci1 = [[Marián Masný|Masný]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Zdeněk Nehoda|Nehoda]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Anton Ondruš|Ondruš]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Ladislav Jurkemik|Jurkemik]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Antonín Panenka|Panenka]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Koloman Gögh|Gögh]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Miroslav Gajdůšek|Gajdůšek]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Ján Kozák]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Jozef Barmoš|Barmoš]] {{pengol}}
| jedanaesterci  = 9–8
| jedanaesterci2 = {{pengol}} [[Franco Causio|Causio]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Alessandro Altobelli|Altobelli]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Giuseppe Baresi|Baresi]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Antonio Cabrini|Cabrini]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Romeo Benetti|Benetti]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Francesco Graziani|Graziani]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Gaetano Scirea|Scirea]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Marco Tardelli|Tardelli]]&lt;br /&gt;{{Penpromašaj}} [[Fulvio Collovati|Collovati]]
}}&lt;section end=EP 1980 - utakmica 13 /&gt;

=== Finale ===
{{Glavni|Finale Evropskog prvenstva u nogometu 1980.}}
----
{{#lst:Finale Evropskog prvenstva u nogometu 1980.|EP 1980 - utakmica 14}}
----

== Rezultat ==
{{Pobjednici|NOG|Pobjednik Evropskog prvenstva 1980.|Zapadna Njemačka|2.}}

== Statistika ==
*Najbrži gol: '''6 minuta''' – [[Antonin Panenka]] (Čehoslovačka - Grčka)
*Na turniru je u 14 odigranih utakmica postignuto 27 golova što je iznosilo 1.93 postignuta gola po utakmici.
*Ukupno se 22 nogometaša upisalo u listu strijelaca.

===Lista strijelaca===
;3 gola
*{{ZD|Z NJE}} [[Klaus Allofs]]

;2 gola
*{{ZD|Z NJE}} [[Horst Hrubesch]]
*{{ZD|ČSSR}} [[Zdenek Nehoda]]
*{{ZD|HOL}} [[Kees Kist]]

;1 gol
{{Div col|3}}
*{{ZD|BEL}} [[Jan Ceulemans]]
*{{ZD|BEL}} [[Julien Cools]]
*{{ZD|BEL}} [[Eric Gerets]]
*{{ZD|BEL}} [[René Vandereycken]]
*{{ZD|ČSSR}} [[Ladislav Jurkemik]]
*{{ZD|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]
*{{ZD|ČSSR}} [[Ladislav Vízek]]
*{{ZD|ENG}} [[Trevor Brooking]]
*{{ZD|ENG}} [[Ray Wilkins]]
*{{ZD|ENG}} [[Tony Woodcock]]
*{{ZD|Z NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]]
*{{ZD|GRČ}} [[Nikos Anastopoulos]]
*{{ZD|ITA}} [[Francesco Graziani]]
*{{ZD|ITA}} [[Marco Tardelli]]
*{{ZD|HOL}} [[Johnny Rep]]
*{{ZD|HOL}} [[Willy van de Kerkhof]]
*{{ZD|ŠPA|1977}} [[Daniel Ruiz|Dani]]
*{{ZD|ŠPA|1977}} [[Enrique Castro González|Quini]]
{{Div col end}}

=== Nagrade ===
;UEFA tim prvenstva:&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuro/finals/history/memories/newsid=1623858.html ''Team of the tournament, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130528200029/http://www.uefa.com/uefaeuro/finals/history/memories/newsid=1623858.html |date=28. 5. 2013 }}; pristupljeno: 1. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

{| cellpadding=0 cellspacing=1 border=0 
|- align=center bgcolor=#f2f2f2
| width=20% | '''Golman'''
| width=20% | '''Odbrana'''
| width=20% | '''Vezni red'''
| width=20% | '''Napadači'''
|-
| {{ZD|ITA}} [[Dino Zoff]]
| {{ZD|ITA}} [[Claudio Gentile]]
| {{ZD|ITA}} [[Marco Tardelli]]
| {{ZD|Z NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]]
|-
|
| {{ZD|ITA}} [[Gaetano Scirea]]
| {{ZD|BEL}} [[Jan Ceulemans]]
| {{ZD|NJE}} [[Horst Hrubesch]]
|-
|
| {{ZD|NJE}} [[Karlheinz Forster]]
| {{ZD|NJE}} [[Bernd Schuster]]
|
|-
|
| {{ZD|NJE}} [[Hans-Peter Briegel]]
| {{ZD|NJE}} [[Hansi Müller]]
|
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|UEFA Euro 1980}}
* [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1980/index.html ''EP 1980 na zvaničnoj stranici UEFA-e'']
* [http://www.rsssf.com/tables/80e.html ''European Championship 1980, rsssf.com'']

{{Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.}}
{{Evropsko prvenstvo u nogometu}}

[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u nogometu|1980]]
[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|~]]
[[Kategorija:1980. u Italiji]]</text>
      <sha1>p46i6n788igj4pdfvw3tbqxz7sodzsa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gastroenteritis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>387457</id>
    <revision>
      <id>3901242</id>
      <parentid>3858985</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T13:16:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3901242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9020" sha1="4rgczl1exlncf7mq68t9irv0v8mn8rq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gastroenteritis viruses.jpg|mini|Gastroenteritis virusi: A = rotavirus, B = adenovirus, C = norovirus i D = astrovirus]]
'''Gastroenteritis'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/gastroenteritis|title=Gastroenteritis|last=Services|first=Department of Health &amp; Human|website=www.betterhealth.vic.gov.au|language=en|access-date=20. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; (''upala crijeva i želuca'', ponekad ''stomačna gripa'', ''želučana gripa'') jeste općeniti pojam [[upala|upalne]] [[bolest]]i [[probavni sistem|probavnog sistema]]. Stomačna [[gripa]] se najčešće javlja sa simptomima proljeva i povraćanja, ali sa &quot;pravom&quot; gripom (''influencom'') nema ništa zajedničko. Gastroenteritis može imati vrlo različite uzroke. Za njegov tretman najčešće su dovoljne mjere kojima se otklanjaju ovi simptomi.

Gastroenteritis obično izazivaju [[Virus (biologija)|virusi]];&lt;ref name=&quot;Helm2006&quot; /&gt;  međutim, crijevne [[Bakterija|bakterije]], [[paraziti]] i [[Patogene gljivice|gljivice]] također mogu uzrokovati gastroenteritis.&lt;ref name=&quot;Helm2006&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=aVmRWrknaWgC&amp;pg=PA2003|title=Textbook of therapeutics : drug and disease management|last1=A. Helms|first1=Richard|date=2006|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=978-0-7817-5734-8|edition=8.|location=Philadelphia [u.a.]|page=2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908184604/https://books.google.com/books?id=aVmRWrknaWgC&amp;pg=PA2003|archive-date=8. 9. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ci2013&quot; /&gt; Kod djece, [[rotavirus]] je najčešći uzrok teške bolesti.&lt;ref name=&quot;Rota2012&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Tate JE, Burton AH, Boschi-Pinto C, Steele AD, Duque J, Parashar UD |title=2008 estimate of worldwide rotavirus-associated mortality in children younger than 5 years before the introduction of universal rotavirus vaccination programmes: a systematic review and meta-analysis |journal=The Lancet Infectious Diseases |volume=12 |issue=2 |pages=136–41 |date= februar 2012 |pmid=22030330 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70253-5 |url=https://zenodo.org/record/1260248 }}&lt;/ref&gt; Kod odraslih, norovirus i Campylobacter su česti uzročnici.&lt;ref name=&quot;pmid21695033&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Marshall JA, Bruggink LD |title=The dynamics of norovirus outbreak epidemics: recent insights |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=8 |issue=4 |pages=1141–9 |date= april 2011 |pmid=21695033 |pmc=3118882 |doi=10.3390/ijerph8041141|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22025030&quot;&gt;{{cite journal |author=Man SM |title=The clinical importance of emerging Campylobacter species |journal=Nature Reviews Gastroenterology &amp; Hepatology |volume=8 |issue=12 |pages=669–85 |date= decembar 2011 |pmid=22025030 |doi=10.1038/nrgastro.2011.191|s2cid=24103030 }}&lt;/ref&gt; Konzumiranje nepropisno pripremljene hrane, pijenje kontaminirane vode ili bliski kontakt sa zaraženom osobom može proširiti bolest.&lt;ref name=&quot;Ci2013&quot; /&gt; Liječenje je općenito isto sa ili bez konačne dijagnoze, tako da testiranje za potvrdu obično nije potrebno.&lt;ref name=&quot;Ci2013&quot; /&gt;

Za malu djecu u siromašnim zemljama, prevencija uključuje pranje ruku sapunom, pijenje čiste vode, dojenje beba umjesto korištenja adaptiranog mlijeka,&lt;ref name=&quot;Ci2013&quot; /&gt; i pravilno odlaganje ljudskog otpada. [[Vakcina]] protiv rotavirusa se preporučuje kao prevencija za djecu.&lt;ref name=&quot;Ci2013&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rota2012&quot; /&gt; Liječenje uključuje unos dovoljno tekućine.&lt;ref name=&quot;Ci2013&quot; /&gt; Za blage ili umjerene slučajeve, to se obično može postići ispijanjem oralne otopine za rehidraciju (kombinacija [[Voda|vode]], [[Soli (hemijski spojevi)|soli]] i [[šećer]]a).&lt;ref name=&quot;Ci2013&quot; /&gt; Kod žena koje doje preporučuje se nastavak [[Dojenje|dojenja]].&lt;ref name=&quot;Ci2013&quot; /&gt; U težim slučajevima može biti potrebna intravenska primjena tekućine.&lt;ref name=&quot;Ci2013&quot; /&gt; [[Tečnost]]i se mogu davati i nazogastričnom sondom.&lt;ref name=&quot;Webb2005&quot;&gt;{{cite journal|last=Webb|first=A|author2=Starr, M|title=Acute gastroenteritis in children.|journal=Australian Family Physician|date= april 2005 |volume=34|issue=4|pages=227–31|pmid=15861741}}&lt;/ref&gt; Suplementacija [[cink]]om se preporučuje djeci.&lt;ref name=&quot;Ci2013&quot;&gt;{{cite journal|last1=Ciccarelli|first1=S|last2=Stolfi|first2=I|last3=Caramia|first3=G|title=Management strategies in the treatment of neonatal and pediatric gastroenteritis.|journal=[[Infection and Drug Resistance]]|date=29. 10. 2013|volume=6|pages=133–61|pmid=24194646|doi=10.2147/IDR.S12718|pmc=3815002|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  [[Antibiotik|Antibiotici]] generalno nisu potrebni,&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Zollner-Schwetz|first1=I|last2=Krause|first2=R|title=Therapy of acute gastroenteritis: role of antibiotics.|journal=Clinical Microbiology and Infection|date=august 2015|volume=21|issue=8|pages=744–9|pmid=25769427|doi=10.1016/j.cmi.2015.03.002|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; međutim, preporučuju se maloj djeci s temperaturom i krvavim proljevom.&lt;ref name=&quot;EBMED2010&quot;&gt;{{cite journal|last=Singh|first=Amandeep|title=Pediatric Emergency Medicine Practice Acute Gastroenteritis — An Update|journal=Pediatric Emergency Medicine Practice|date= juli 2010|volume=7|issue=7|url=http://www.ebmedicine.net/topics.php?paction=showTopic&amp;topic_id=229}}&lt;/ref&gt;

U 2015. godini bilo je dvije milijarde slučajeva gastroenteritisa, što je rezultiralo sa 1,3 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta.&lt;ref name=&quot;GBD2015Pre&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=((GBD 2015 Disease and Injury Incidence and Prevalence Collaborators))|title=Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015.|journal=Lancet|date=8. 10.  2016|volume=388|issue=10053|pages=1545–1602|pmid=27733282|doi=10.1016/S0140-6736(16)31678-6|pmc=5055577}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GBD2015De&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=((GBD 2015 Mortality and Causes of Death Collaborators))|title=Global, regional, and national life expectancy, all-cause mortality, and cause-specific mortality for 249 causes of death, 1980–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015.|journal=Lancet|date=8. 10. 2016|volume=388|issue=10053|pages=1459–1544|pmid=27733281|doi=10.1016/s0140-6736(16)31012-1|pmc=5388903}}&lt;/ref&gt;  Djeca i oni u zemljama u razvoju su najviše pogođeni.&lt;ref name=&quot;Web09&quot;&gt;{{cite book|last=Webber|first=Roger|title=Communicable disease epidemiology and control : a global perspective|year=2009|publisher=Cabi|location=Wallingford, Oxfordshire|isbn=978-1-84593-504-7|page=79|url=https://books.google.com/books?id=pZ9fpHtvOGYC&amp;pg=PA79|edition=3rd|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151026161644/https://books.google.com/books?id=pZ9fpHtvOGYC&amp;pg=PA79|archive-date=26. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; U 2011 godini bilo je oko 1,7 milijardi slučajeva, što je rezultiralo sa oko 700.000 smrti djece mlađe od pet godina.&lt;ref name=&quot;Walk2013&quot;&gt;{{cite journal|last=Walker|first=CL|author2=Rudan, I |author3=Liu, L |author4=Nair, H |author5=Theodoratou, E |author6=Bhutta, ZA |author7=O'Brien, KL |author8=Campbell, H |author9= Black, RE  |title=Global burden of childhood pneumonia and diarrhoea.|journal=Lancet|date=Apr 20, 2013|volume=381|issue=9875|pages=1405–16|pmid=23582727|doi=10.1016/S0140-6736(13)60222-6|pmc=7159282}}&lt;/ref&gt; U [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]], djeca mlađa od dvije godine često dobiju šest ili više [[infekcija]] godišnje.&lt;ref name=&quot;M93&quot;&gt;{{cite book |chapter=Chapter 93 |editor1-last=Dolin |editor1-first=Raphael |editor2-last=Mandell |editor2-first=Gerald L. |editor3-last=Bennett |editor3-first=John E. |year=2010 |title=Mandell, Douglas, and Bennett's principles and practice of infectious diseases|publisher=Churchill Livingstone/Elsevier|location=Philadelphia|isbn=978-0-443-06839-3|edition=7th}}&lt;/ref&gt; Manje je uobičajen kod odraslih, dijelom zbog razvoja [[Imunost|imuniteta]].&lt;ref name=&quot;Eck2011&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eckardt AJ, Baumgart DC |title=Viral gastroenteritis in adults |journal=Recent Patents on Anti-Infective Drug Discovery |volume=6 |issue=1 |pages=54–63 |date= januar 2011 |pmid=21210762 |doi=10.2174/157489111794407877}}&lt;/ref&gt;

== Epidemiologija ==
Gastroenteritis odnosno upalna stanja stomaka razne etiologije su najčešći uzrok mučnine i proljeva kod djece i odraslih. Još 1980tih u svijetu je zabilježeno oko 4,6 miliona smrtnih slučajeva zbog bolesti crijeva, što je vodeći uzrok smrti kod djece. Od 1979. počelo se sa promocijom takozvane oralne terapije rehidratacijom kao standardiziranom terapijom, čime se postiglo smanjenje ovog broja na oko 1,5 miliona u 2000. godini.&lt;ref name=&quot;victora.&quot;&gt;C. G. Victora ''et.al.'': ''Reducing deaths from diarrhoea through oral rehydration therapy.'' u: ''Bulletin of The World Health Organization.'' 2000, 78, str. 1246–1255 PMID 11100619.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Gastroenterologija]]</text>
      <sha1>4rgczl1exlncf7mq68t9irv0v8mn8rq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kateter</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399384</id>
    <revision>
      <id>3901252</id>
      <parentid>3861340</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T16:08:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3901252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3883" sha1="sv2gz6xlp3y6irjzkquvk5er1dusgfn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Catheter dissasembled.jpg|thumb|300px| Kateter rastavljen]]
[[Datoteka:Urinary catheter.JPG|thumb|300px|Urinarni kateter za jednokratnu upotrebu, 40 cm]]
U [[Medicina|medicini]], '''kateter''' je tanka cijev napravljena od medicinskih materijala i ima široku upotrebu. Kateteri su medicinske naprave koje se mogu umetnuti u tijelo radi liječenja bolesti ili da se izvede hirurški zahvat. Modifikovanjem materijala ili prilagođavanjem načina kako se kateteri proizvode, moguće ih je prilagoditi za kardiovaskularne, neurološke, gastrointestinalne, neurovaskularne, i oftalmološke aplikacije.
Kateteri se mogu umetnuti u tjelesnu šupljinu, kanale ili žile. Funkcionalno, oni omogućuju drenažu, davanje tekućina ili plinova, pristup hirurškim instrumentima, te imaju široku upotrebu u drugim procesima zavisno od vrste katetera.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Diggery |first=Robert |title=Catheters: Types, applications and potential complications (medical devices and equipment |year=2012 |publisher=Nova Science |isbn=1621006301}}&lt;/ref&gt; Postupak umetanja katetera naziva se '' kateterizacija ''. Kateter je najčešće tanka, fleksibilna cijev (&quot;mehki&quot; kateter), iako su kateteri dostupni sa različitim nivoima čvrstoće zavisno od primjene. Kateter koji se nalazi unutar tijela, privremeno ili trajno, naziva se kao '''kateter sa prebivalištem'''. Trajno umetnuti kateter može se nazvati ''permcath'' (trajni kateter).
U drevnoj [[Sirija|Siriji]] kateter je pravljen od trske. &quot;Kateter - καθετήρ&quot; je isprva podrazumijevao bilo koji instrument koji je umetnut. Riječ dolazi od grčkog glagola &quot;kathiemai - καθίεμαι&quot;, što znači &quot;ubaciti”, jer se kateter &quot;ubacuje&quot; u tijelo.

== Historija ==
Kateteri su korišteni od strane čovječanstva još od davnih vremena. Drevni Sirijci su pravili katetere od trstike. Drevni Grci su koristili šuplje metalne cijevi koje su bile umetane kroz [[Mokraćna cijev|mokraćnu cijev]] u [[mokraćni mjehur]] kako bi ga ispraznili. U modernoj medicini, upotrebu katetera je prvi opisao dr. N.B. Sornborger koji je patentirao špricu i kateter [[1868]]. Godine. Tokom ranih 1900-ih jedan [[čovjek]] iz [[Dublin]]a po imenu Walsh i slavni škotski urolog [[Norman Gibbon]] napravili su standardni kateter koji se i danas koristi u bolnicama - Gibbon-Walsh kateter. Moderni jednokratni kateter prvi put je osmislio David S. Sheridan tokom 1940-ih godina. On je razvio modernu za jednokratnu upotrebu plastičnu endotrahealnu cijev koja se koristi za održavanje disajnih puteva otvorenim za vrijeme operacije i u hitnim slučajevima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.news-medical.net/health/What-is-Catheter.aspx|title=What is Catheter?|author=news-medical.net|access-date=11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Vrste katetera ==
=== Urinarni kateteri ===
Urinarni kateteri su šuplje, djelomično fleksibilne cijevi koje prikupljaju [[Mokraća|urin]] iz mjehura. Urinarni kateteri dolaze u raznim veličinama i vrstama. Kateteri mogu biti napravljeni od:

*[[Guma|gume]]
*[[Plastika|plastike]] (PVC)
*[[silikon]]a
*[[lateks]]a

Cijev katetera je povezana sa kesom koja drži urin. Kateteri su obično potrebni kada pacijent ne može isprazniti mokraćni mjehur. Ako se mjehur ne prazni, urin se kupi i dovodi do pritiska na bubrege. Pritisak može dovesti do zatajenja bubrega, što može biti opasno i može dovesti do trajnog oštećenja bubrega. Većina katetera su potrebni dok se pacijentu ne povrati sposobnost za nesmetano mokrenje, što obično traje kratko vrijeme. Starije osobe i one sa stalnim ozljedama ili prilikom teških bolesti moraju koristiti urinarne katetere više vremena, a ponekad i za stalno.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.healthline.com/health/urinary-catheters#Uses2|title=Urinary Catheters|author=healthline.com|access-date=11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Kateteri]]</text>
      <sha1>sv2gz6xlp3y6irjzkquvk5er1dusgfn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amnion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>408421</id>
    <revision>
      <id>3901290</id>
      <parentid>3503518</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:21:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi.</comment>
      <origin>3901290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5048" sha1="7m9j7er4wlxdqxadoo8cn66g9wj36ki" xml:space="preserve">{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;width:20em; margin:0 0 0.5em 1em; float:right;&quot;
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
! style=&quot;background:Thistle;&quot; colspan=&quot;2&quot; | '''Amnion'''&lt;br&gt; (''Amniosinas'')
 |- style=&quot;text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Gray14.png|250px|center]] 
|- style=&quot;text-align:center; line-height:1;&quot;
| colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;Površinski izgled [[embrion]]a gibona ''[[giboni|Hylobates concolor]]'&lt;/small&gt;
|-
| '''Dani'''
|[[Fetus]]ni
|- style=&quot;text-align:left; background:Thistle&quot; 
| '''[[embriologija|Prekursor]]'''
|[[Embrion]]ski disk
|-
| '''[[embriologija|Razvojem postaje]]'''
| [[Vodenjak]]
|-
|}
[[Datoteka:Gray30.png|mini|300px|Ljudski [[fetus]] u amnionu]]
'''Amnion''' ([[grčki jezik|grč.]] ἀμνίον - ''amnion'' = posuda za skupljanje krvi žrtava) ili '''vodenjak''' je [[embrion]]ska ovojnica (plodova opna). Ispunjena je [[plodna voda|plodnom vodom]] (amnionskom tekućinom), koja utiče na širenje amniona i njegovo pretvaranje u amnionsku kesu. Uloga te kese je u osiguravanju podobne okoline embrionu. Amnionsku ovojnicu imaju [[amnioti]] u koje spadaju [[gmizavci]], [[ptice]] i [[sisari]]. Razvija se iz vanembrionskog somatskog [[mezoderm]]a s vanjske strane i iz vanembrionskog [[ektoderm]]a, s unutrašnje strane.&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;

== Amnion čovjeka ==
Kod ljudskih zametaka, još uvijek nisu bili istraživani najraniji stadiji oblikovanja amniona.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.boundless.com/physiology/human-development-and-pregnancy/second-week-of-development/amnion-development/ |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140418220511/https://www.boundless.com/physiology/human-development-and-pregnancy/second-week-of-development/amnion-development/ |archive-date=18. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U najmlađem, zametku čiji je amnion proučavan, bio je već prisutan kao zatvorena kesa u [[unutrašnja ćelijska masa|unutrašnjoj ćelijskoj masi]], u vidu šupljine. Ta šupljina je bila natkrivena jednim slojem spljoštenih ektodermnih ćelija — amnionskim ektodermom, a njen donji dio sastojao se od prizmatičnog ektoderma [[embrionski disk|embrionskog diska]] — kontinuirano između gornjeg i donjeg dijela, gdje se uspostavlja na rubu embrionskog diska. Izvan amnionskog ektoderma je tanki sloj [[mezoderm]]a, koji je povezan s mezodermnim slojem [[horion]]a.&lt;ref&gt;Borovac  I., Ur.  (2012):  Čovjek - velika ilustrirana enciklopedija. Mozaik knjiga, {{ISBN|978-953-196-999-4}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN|0-07-290584-0}}; {{ISBN|0-07-117940-2}}.&lt;/ref&gt;

Nakon formiranja, amnion je u vezi sa tijelom [[embrion]]a, a [[plodna voda]] (''liquor amnii'') se počinje u njemu gomilati nakon četiri ili pet sedmica. Količina tekućine se povećava i izaziva širenje amnionske kese. Slijedi njegovo prijanjanje na unutrašnju površinu horiona, tako da nestaje vanembrionski dio [[celom]]a. Vrhunac količine plodne vode doseže se u šestom ili sedmom mjesecu [[trudnoća|trudnoće]], nakon čega se počinje smanjivati. Na kraju trudnoće iznosi oko jedan litar.

Plodna voda omogućava slobodno kretanje ploda u kasnijim etapama trudnoće, štiteći ga i smanjujući rizik od mehaničkih povreda. Najčešće sadrži manje od 2% čvrste tvari, a 98-99% sadržaja čini voda. Hemijski sastav ove tekućine varira, ovisno o gestacijskoj dobi. Plodna voda redovno sadrži [[urea|ureju]], anorganske [[soli]], nešto [[bjelančevina]] i često tragove [[šećer]]a. U sadržaju fetusnog probalnog trakta pronađeni su dijelovi [[epiderm]]a i dlake, što ukazuje da plod proguta bar malo plodne vode.

==Bolesti==
Najčešće bolesti amniona se tiču neodgovarajuće količine, a rijetko se javljaju i nasljedni poremećaji-
*[[Sindrom amnionskih traka]] se ispoljava kao skupina kongenitalnih anomalija nastalih obuhvaćanjem dijelova ploda fibroznim amnionskim trakama, što često izaziva deformacije udova i prstiju . 
*[[Oligohidramnion]] se odnosi na premalu količinu plodne vode u amnionu, a
*[[polihidramnion]] na previše plodne vode.

==Dodatne slike==
&lt;gallery&gt;
datoteka:Gray17.png|Ljudski embrion dug 2&amp;nbsp;mm, leđna strana
datoteka:Gray39.png|Prikaz posteljičnog krvotoka
datoteka:Gray459.png|Ljudski zametak od dvije sedmice sa žumanjčanom kesom
datoteka:Catfetus1.jpg|[[Maternica]] s mačjim fetusom,  u sredini gestacije: 1 - [[pupak]], 2 - amnion, 3 - [[alantois]], 4. žumanjčana kesa, 5 - rubni krvni podliv, 6 -  majčin dio [[posteljica|posteljice]] ([[endometrij]])
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commons|Amnion}}
* https://web.archive.org/web/20051226102224/http://sprojects.mmi.mcgill.ca/embryology/earlydev/week2/chorion%26ys.html McGill
* http://casereports.bmj.com/content/2009/bcr.06.2008.0081.full The Foeto-Amnio-Placental complex
{{Embriologija}}

[[Kategorija:Razvojna biologija]]
[[Kategorija:Embriologija]]</text>
      <sha1>7m9j7er4wlxdqxadoo8cn66g9wj36ki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Renamed user a75e69b6a0b2bb75d4c43fcd50052b5b</title>
    <ns>3</ns>
    <id>451383</id>
    <revision>
      <id>3901331</id>
      <parentid>2978327</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T07:40:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neriah</username>
        <id>131062</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Neriah premjestio je stranicu [[Razgovor s korisnikom:Markony14]] na [[Razgovor s korisnikom:Renamed user a75e69b6a0b2bb75d4c43fcd50052b5b]] bez ostavljanja preusmjerenja: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika &quot;[[Special:CentralAuth/Markony14|Markony14]]&quot; u &quot;[[Special:CentralAuth/Renamed user a75e69b6a0b2bb75d4c43fcd50052b5b|Renamed user a75e69b6a0b2bb75d4c43fcd50052b5b]]&quot;</comment>
      <origin>2978197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="121" sha1="3cp9dnzbotguknflk207z7fpd1fwreo" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}} --[[Korisnik:EdinBot|EdinBot]] ([[Razgovor s korisnikom:EdinBot|razgovor]]) 12:26, 24 januar 2019 (CET)</text>
      <sha1>3cp9dnzbotguknflk207z7fpd1fwreo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agrošumarstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456878</id>
    <revision>
      <id>3901251</id>
      <parentid>3883758</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T16:07:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3901251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10032" sha1="k0zjrowe2biygdqci5k068204a6nu55" xml:space="preserve">[[Datoteka:Faidherbia albida.JPG|thumb|Agrošumarstvo u [[Burkina Faso|Burkini Faso]]: Ispod stabala ''[[Faidherbia albida]]'' i ''[[Borassus akeassii]]'' blizu [[Banfora]] raste [[kukuruz]]]]
[[Datoteka:Agroforestry contour planting.jpg|thumb|Agrošumarske plantaže sa međuzonama ispaše životinja na farmi Taylors Run, [[Australija]].]]
'''Agrošumarstvo ''' je sistemsko  [[korištenje zemljišta]]  i upravljanja u kojem se uzgaja drveće ili [[grm]]lje oko ili među usjeva ili [[pašnjak]]a. Ova namjenska kombinacija [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[šumarstvo|šumarstva]] donosi različite koristi, uključujući povećanu biološku raznolikost i smanjenu eroziju.&lt;ref name=USDA&gt;{{cite web|title=National Agroforestry Center|url=https://fs.usda.gov/nac/practices/index.shtml|publisher=USDA National Agroforestry Center (NAC)}}&lt;/ref&gt; Agrošumarstvo dijeli principe sa [[međuusjev]]ima. Obje kategorije mogu smjestiti dvije ili više biljnih vrsta (poput [[fiksacija dušika|biljki za fiksiranje dušika]]) u neposrednoj blizini.

== Kao nauka ==
Prema Wojtkowskom, teorijska osnova agro šumarstva nalazi se u [[ekologija|ekologiji]],&lt;ref name=&quot;Wojtkowski, Paul A. 1998&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=tXQfAQAAIAAJ|title=The theory and practice of agroforestry design: a comprehensive study of the theories, concepts and conventions that underlie the successful use of agroforestry|last=Wojtkowski|first=Paul A.|date=1. 12. 1998|publisher=Science Publishers|isbn=978-1-57808-034-2}}&lt;/ref&gt; ili [[agroekologija|agroekologiji]]. Agroekologija obuhvaća različite aplikacije poput suzbijanja vjetrova, velikih kiša, štetnih [[Insekti|insekata]] itd.&lt;ref&gt;Wojtkowski, P. (2019) Agroecology: Simplified and Explained, Springer, 420p.&lt;/ref&gt; Iz ove perspektive, agrošumarstvo je jedna od tri glavne nauke o korištenju poljoprivrednog zemljišta. Druga dva su [[poljoprivreda]] i [[šumarstvo]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Wojtkowski|first=Paul Anthony|title=Agroecological Perspectives in Agronomy, Forestry, and Agroforestry|url={{google books |plainurl=y |id=6to4AQAAIAAJ}}|year=2002|publisher=Science Publishers|isbn=978-1-57808-217-9}}&lt;/ref&gt;

== Prednosti ==
Poljoprivredno-šumarski sistemi mogu biti povoljni u odnosu na uobičajene odvojene poljoprivredne i šumske metode proizvodnje. Oni mogu ponuditi veću produktivnost, ekonomske koristi i više raznolikosti u ekološkim dobrima i uslugama.&lt;ref name=&quot;Benefits of agroforestry&quot;&gt;{{cite web|url = https://www.agroforestry.co.uk/about-agroforestry/|title = Benefits of agroforestry|publisher = Agroforestry Research Trust [in England]|archive-url = https://web.archive.org/web/20150420201730/http://www.agroforestry.co.uk/afbens.html|archive-date = 20. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Bioraznolikost ==
[[Bioraznolikost]] u poljoprivredno-šumarskim sistemima obično je veća nego u konvencijskim poljoprivrednim sistemima. Dvije ili više biljnih vrsta koje međusobno uspijevaju na određenom području stvaraju složenije [[stanište]], koje može podržati širi spektar [[Fauna|faune]].&lt;ref name=&quot;Harvey et. al, 2007&quot;&gt;{{Cite journal|last=Harvey|first=Celia A.|last2=Villalobos|first2=Jorge A. González|date=1. 7. 2007|title=Agroforestry systems conserve species-rich but modified assemblages of tropical birds and bats|journal=Biodiversity and Conservation|language=en|volume=16|issue=8|pages=2257–2292|doi=10.1007/s10531-007-9194-2|issn=0960-3115}}&lt;/ref&gt;

Agrošumarstvo je važno za bioraznolikost iz različitih razloga. Omogućuje raznovrsnije stanište od konvencionalnog poljoprivrednog sustava. Naprimjer, raznolikost tropskih šišmiša i ptica može se uporediti sa raznolikošću u prirodnim šumama. Iako poljoprivredno-šumarski sistemi ne pružaju toliko flornih vrsta kao šume i ne pokazuju istu visinu krošanja, pružaju mogućnosti za hranu i gniježđenje. Daljnji doprinos biološkoj raznolikosti je da se može sačuvati [[germplazma]] osjetljivih vrsta.  Kako poljoprivredne šume nemaju prirodno čista područja, staništa su ujednačenija. Nadalje, poljoprivredne šume mogu poslužiti kao hodnici između staništa. Agrošumarstvo može pomoći očuvanju biološke raznolikosti pozitivnim uticajem na ostale potencijale [[ekosistem]]a.

==Tlo i rast  biljaka ==
Osiromašena tla mogu se zaštititi od [[erozija|erozije]] biljkama, kao što je prirodni rast [[trava]]u agrošumarskim sistemima.&lt;ref name=&quot;Beliveau et al., 2017&quot;&gt;{{Cite journal|last=Béliveau|first=Annie|last2=Lucotte|first2=Marc|last3=Davidson|first3=Robert|last4=Paquet|first4=Serge|last5=Mertens|first5=Frédéric|last6=Passos|first6=Carlos J.|last7=Romana|first7=Christine A.|date=decembar 2017|title=Reduction of soil erosion and mercury losses in agroforestry systems compared to forests and cultivated fields in the Brazilian Amazon|journal=Journal of Environmental Management|volume=203|issue=Pt 1|pages=522–532|doi=10.1016/j.jenvman.2017.07.037|pmid=28841519|issn=0301-4797}}&lt;/ref&gt; Soil cover is a crucial factor in preventing erosion.&lt;ref name=&quot;Young, 1989&quot;&gt;{{cite book|last=Young|first=Anthony|title=Agroforestry for Soil Conservation|url={{google books |plainurl=y |id=UGNzswEACAAJ}}|year=1994|publisher=CAB International}}&lt;/ref&gt; Čista [[voda]] kroz smanjene [[hrana|hranjive sastojke]] i  [[površinski otjecanje]] [[tlo]]m može biti dodatna prednost agrošumarstva. Otjecanje se može smanjiti smanjenjem njegove brzine i povećanjem infiltracije u tlo. U usporedbi s rezanim poljima, unos hranjivih sastojaka može biti veći i smanjiti brzinu gubitka hranjivih tvari u otjecanju.&lt;ref name=&quot;Udawatta et. al., 2002&quot;&gt;{{Cite journal|last=Udawatta|first=Ranjith P.|last2=Krstansky|first2=J. John|last3=Henderson|first3=Gray S.|last4=Garrett|first4=Harold E.|date=juli 2002|title=Agroforestry practices, runoff, and nutrient loss: a paired watershed comparison|journal=Journal of Environmental Quality|volume=31|issue=4|pages=1214–1225|issn=0047-2425|pmid=12175039|doi=10.2134/jeq2002.1214}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jose|first=Shibu|date=1. 5. 2009|title=Agroforestry for ecosystem services and environmental benefits: an overview|journal=Agroforestry Systems|language=en|volume=76|issue=1|pages=1–10|doi=10.1007/s10457-009-9229-7|issn=0167-4366}}&lt;/ref&gt;
Daljnje prednosti koje se tiču rasta biljaka:
* [[Bioremedijacija]];
* Otpornost na sušu;
* Povećana stabilnost useva.

== Izazovi ==
Iako agrošumarski sistemi mogu biti povoljni,&lt;ref name=&quot;Benefits of agroforestry&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;USDA Agroforestry FAQ&quot;&gt;{{cite web |title=Agroforestry Frequently Asked Questions |url=http://www.usda.gov/wps/portal/usda/usdahome?contentidonly=true&amp;contentid=agroforestry-faqs.html |publisher=United States Department of Agriculture |access-date=19. 2. 2014 |date=28. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140301161610/http://www.usda.gov/wps/portal/usda/usdahome?contentidonly=true&amp;contentid=agroforestry-faqs.html |archive-date=1. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; nisu bili rasprostranjeni u [[SAD]]-u od 2013. godine.&lt;ref name=&quot;USDA Agroforestry FAQ&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jacobson and Kar, 2013&quot;&gt;{{cite journal|last=Jacobson|first=Michael|author2=Shiba Kar|title=Extent of Agroforestry Extension Programs in the United States|journal=Journal of Extension|date=august 2013|volume=51|issue= 4|url=http://www.joe.org/joe/2013august/rb4.php|access-date=19. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130908162211/http://www.joe.org/joe/2013august/rb4.php |archive-date=8. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;
Kao što sugerira istraživanje u okviru programa proširenja u Sjedinjenim Američkim Državama, prepreke (naručene kao najkritičnije i najmanje kritične) za usvajanje agrošumarstva uključuju:&lt;ref name=&quot;Jacobson and Kar, 2013&quot; /&gt;
{{columns-list|colwidth=30em|
* Nedostatak razvijenih tržišta;
* Nepoznavanje tehnologija;
* Nedostatak svijesti;
* Konkurencija između drveća, usjeva i životinja;
* Nedostatak finansijske pomoći;
* Nedostatak očitog profitnog potencijala;
* Nedostatak demonstracijskih lokacija;
* Troškovi dodatnog upravljanja;
* Nedostatak obuke ili stručnosti;
* Nedostatak znanja o tome gdjee se plasiraju proizvodi;
* Nedostatak tehničke pomoći;
* Troškovi usvajanja / pokretanja, uključujući troškove  potrebnog vremena;
* Nepoznavanje alternativnih marketinških pristupa (npr. Web-stranica);
* Nedostupnost podataka o agrošumarstvu;
* Očigledna neprijatnost;
* Nedostatak infrastrukture (npr. zgrade, oprema);
* Nedostatak opreme;
* Nedovoljno zemljišta;
* Nedostatak izvora sjemena/sadnica;
* Nedostatak naučnih istraživanja}}
Predložena su neka rješenja za ove prepreke.&lt;ref name=&quot;Jacobson and Kar, 2013&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Deforestacija]]
* [[Poljoprivreda]]
* [[Šumarstvo]]
* [[Silvikultura]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* {{cite book|editor=Patish, Daizy Rani|title=Ecological basis of agroforestry|publisher=CRC Press|year=2008|isbn=978-1-4200-4327-3|url={{google books |plainurl=y |id=HsDrg48t4TkC}}}}
* ''The Springer Journal'', [http://www.springeronline.com/sgw/cda/frontpage/0,11855,4-40109-70-35633632-0,00.html &quot;Agroforestry Systems&quot;]{{Mrtav link}} (ISSN 1572-9680); Editor-In-Chief: Prof. Shibu Jose, H.E. Garrett Endowed Professor and Director, The Center for Agroforestry, University of Missouri
* {{cite news
|url=https://www.nytimes.com/2011/11/22/science/quiet-push-for-agroforestry-in-us.html
|work=The New York Times
|title=A Quiet Push to Grow Crops Under Cover of Trees
|first=Jim |last=Robbins
|date= 21. 11. 2011 |access-date=22. 11. 2011}}
* [http://loe.org/shows/segments.html?programID=16-P13-00048&amp;segmentID=6 Interview with Eric Toensmeier on carbon farming] (archive [https://web.archive.org/web/20161125194808/http://loe.org/shows/segments.html?programID=16-P13-00048&amp;segmentID=6 here], audio [http://loe.org/content/2016-11-25/loe_161125_c1_carbon%20farming.mp3 here]), from ''[[Living on Earth]]'' show broadcast 25 November 2016.

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Agroforestry}}

[[Kategorija:Poljoprivreda]]
[[Kategorija:Šumarstvo]]</text>
      <sha1>k0zjrowe2biygdqci5k068204a6nu55</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457543</id>
    <revision>
      <id>3901359</id>
      <parentid>3883788</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:45:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18846" sha1="a2alu1krxl0oj8tkuohfqwdfj6ik055" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
|naziv               = ICERD
|dugi_naziv           = International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;
|sjedište    = New York&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
|date_sealed         =
|datum_osnivanja      = 4, januar 1969.
|condition_effective = 27 ratifications&lt;ref name=art19&gt;ICERD, Article 19.&lt;/ref&gt;
| date_expiration     =
| signatories         = 88&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| strane             = 180&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| ovlaštena osoba           = [[Secretary-General of the United Nations|UN Secretary-General]]&lt;ref name=art18&gt;ICERD, Article 18.&lt;/ref&gt;
|jezik          = [[Kineski jezik|Kineski]], [[Engleski jezik|Engleski]], [[Francuski jezik|Francuski]], [[ruski jezik|Ruski]] i [[Španski jezik|Španski]]&lt;ref name=art25&gt;ICERD, Article 25.&lt;/ref&gt;
| website          = [http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx]
| wikisource          = 
}}
[[Slika:ICERD-members.PNG|thumb|400px|Članice Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije&lt;br/&gt;{{legend|#009A30|Priznaju nadležnost iz člana 14}}
{{legend|#006630|Ne priznaju nadležnost člana 14}}
{{legend|#FFFF00|Potpisale ali nisu ratificirale}}
{{legend|#9A0000|Nisu ni potpisale ni ratificirale}}]]
'''Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije''' ('''ICERD''')  je [[Ugovor|konvencija]] [[ujedinjene nacije|Ujedinjena nacija]],  treća [[generacija]] instrumenata za ostvarivanje ljudskih prava. Konvencija obvezuje svoje članice na eliminaciju [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]] i promociju razumijevanja među svim rasama. Konvencija također zahtijeva da njene stranke zabrane [[govor mržnje]] i kriminaliziraju članstvo u rasističkim organizacijama.&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Konvencija također uključuje pojedinačni mehanizam za pritužbe, čime je na snazi izvršna protiv svojih stranaka. To je dovelo do razvoja ograničene sudske prakse o tumačenju i primjeni Konvencije.
Konvenciju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila i otvorila na potpisivanje 21. decembra 1965., a dospjela je na snagu 4. januara 1969. Od aprila  2019., ima 88 potpisnika i 180 supotpisnika. 
Konvenciju nadgleda [[Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]] (CERD).

== Nastanak ==
U decembru 1960., nakon incidenata [[antisemitizam|antisemitizma]] u nekoliko dijelova svijeta, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je rezoluciju kojom se osuđuju &quot;sve manifestacije i prakse rasne, vjerske i nacionalne mržnje &quot;kao kršenja [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] i pozivaju vlade svih država da &quot;preduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile sve rasne manifestacije , vjerska i nacionalna mržnja“. [[Ekonomsko-socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]] uslijedilo je zatim s izradom nacrta rezolucija o &quot;manifestacijama rasnih predrasuda i nacionalne i vjerske netrpeljivosti&quot;, naložili vladama da educiraju javnost protiv netrpeljivosti i ukinu diskriminatorne zakone.&lt;ref name=UNGA2106&gt;United Nations General Assembly Resolution 2106 (XX), 21 December 1965.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lerner&gt;{{cite book |title=The U.N. Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |url=https://archive.org/details/unconventiononel0000lern |last=Lérner |first=Natán |publisher=Sijthoff &amp; Noordhoff International |page=[https://archive.org/details/unconventiononel0000lern/page/1 1] |year=1980 |isbn=90-286-0160-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1510 (XV), 12 December 1960.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=UNGA1779&gt;United Nations General Assembly Resolution 1779 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;

Tokom rane rasprave o ovoj rezoluciji, afričke države na čelu sa [[Centralnoafrička republika|Centralnoafričkom republikom]], [[Čad]]om, [[Dahomej]]om,  [[Gvineja|Gvinejom]], [[Obala Slonovače]], [[Mali]]jem, [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Gornja Volta|Gornjom Voltom]] podstaknuli su za konkretnije postupanje po tom pitanju, u obliku međunarodne konvencije protiv rasne diskriminacije. Neke su države više voljele deklaraciju, a ne obvezujuću konvenciju, dok su druge željele riješiti rasnu i vjersku netrpeljivost u jednom instrumentu. Eventualni kompromis, prisiljen od strane političke opozicije arapskih naroda da tretira religioznu netrpeljivost istodobno s rasnom netrpeljivošću plus mišljenje drugih naroda da je vjerska netolerancija manje hitna,  bilo je za dvije rezolucije, jedna grupa je tražila deklaraciju i nacrt konvencije usmjerene na uklanjanje rasne diskriminacije, a druga je učinila isto za [[vjersta tolerancija|vjersku netoleranciju]].&lt;ref name=Schwelb&gt;{{cite journal |last=Schwelb |first=Egon |title=The International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |journal=International &amp; Comparative Law Quarterly.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1781 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;
 
'''Član 4''', koji kriminalizira podsticanje na rasnu diskriminaciju, takođe je bio kontroverzan u fazi izrade. U prvoj raspravi o tom članu  postojala su dva nacrta, jedan su predstavile [[SAD|Sjedinjene Države]], a drugi  [[Sovjetski Savez]] i [[Poljska]]. Sjedinjene Države, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, predložile su da se zabrani samo poticanje &quot;koje rezultira ili bi moglo rezultirati nasiljem&quot;, dok je Sovjetski Savez želio &quot;zabraniti i raspustiti rasističku, fašističku i bilo koju drugu organizaciju koja prakticira ili podsiče rasnu diskriminaciju &quot;. [[Skandinavija|Nordijske zemlje]] predložile su kompromis u kome je dodata klauzula o „dužnom poštovanju“ prava Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja se uzima u obzir prilikom kriminalizacije govora mržnje. 
 
Nacrt [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaracije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] usvojila je Generalna skupština 20. novembra 1963.  Isti dan,  Generalna skupština pozvala je Ekonomsko-socijalno vijeće i [[Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Komisije za ljudska prava]] da izradu Konvenciju  o toj temi postave kao apsolutni prioritet. Nacrt je dovršen sredinom 1964, ali kašnjenje u Generalnoj skupštini značilo je da ona ne može biti usvojena te godine. Konačno je usvojena 21. decembra 1965.

== Osnovne odredbe ==
=== Definicija &quot;rasne diskriminacije&quot; ===
{{glavni | Rasizam}}
'''Preambula''' Konvencije potvrđuje dostojanstvo i [[jednakost pred zakonom]],  pozivajući se na Povelju Ujedinjenih nacija i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]] i osuđuje [[kolonijalizam]],  pozivajući se na [[Deklaraciju o dodjeli nezavisnosti kolonijalnim zemljama  i narodima]], [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaraciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] a također navodi [[Konvencija o diskriminaciji  zapošljavanju i okupaciji|Konvenciju ILO o zapošljavanju i zanimanju (C111)]] i [[Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju|Konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju]] .
 
'''Član 1''' – Konvencije definira „rasnu diskriminaciju“ kao:
{{citat | ... svako razlikovanje, isključenje, ograničenje ili sklonost na osnovu [[rasa|rase]], boje, porekla ili nacionalnog ili [[etnička grupa|etničkog]] porijekla koje ima svrhu  ili učinak poništavanja ili narušavanja priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na jednakoj osnovi, ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo kojem drugom polju javnog života.}}
Razlike koje su napravljene na temelju [[državljanstvo|državljanstva]] (to jest između građana i ne-građana) posebno su isključene iz definicije, kao i politike [[pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]] i drugih mjera poduzetih za otklanjanje neravnoteže i podsticanje pravne  jednakosti.
Ova definicija ne pravi razliku između diskriminacije na osnovu [[etnička grupa|etničke pripadnosti]] i diskriminacije na osnovu [[rasa|rase]], dijelom zato što razlika između etnije i rase ostaje diskutabilna među [[antropologija|antropolozima]]. Uključivanje porijekla posebno obuhvata diskriminaciju na temelju [[kasta|kaste]] i drugih oblika naslijeđenog statusa.

Diskriminacija ne mora biti strogo zasnovana na rasi ili etničkoj pripadnosti da bi se Konvencija primjenjivala. Umjesto toga, da li određena akcija ili politika diskriminira, prosuđuje se po njenim učincima.
{{citat | U pokušaju da utvrdi da li akcija ima efekat suprotan Konvenciji, gledat će se da li ta akcija ima neopravdan različit uticaj na grupu koja se razlikuje po rasi, boji, poreklu ili nacionalnom ili etničkom poreklu.}}
Pitanje da li pojedinac pripada određenoj rasnoj skupini odlučuje se, ukoliko ne postoji suprotno opravdanje, samo-identifikacijom. 
 
=== Sprečavanje diskriminacije ===
{{glavni | Zakon protiv diskriminacije}}
*'''Član 2.''' – Konvencija  osuđuje rasnu diskriminaciju i obvezuje strane da se obavežu da sprovedu svim odgovarajućim sredstvima i bez odgađanja politiku uklanjanja rasne diskriminacije u svim njenim oblicima. Također obvezuje strane da promoviraju razumijevanje među svim rasama.  Da bi se to postiglo, Konvencija zahtijeva da zemlje potpisnice:
**Ne primjenjuju rasnu diskriminaciju u javnim institucijama;
**Ne „sponzoriraju, brane ili podržavaju“ rasnu diskriminaciju;
**Pregledaju  postojeće politike i izmijene  ili opozovu one koje uzrokuju ili uvećavaju rasnu diskriminaciju;
**Zabrane  &quot;svim odgovarajućim sredstvima, uključujući zakonodavstvo&quot;, rasnu diskriminaciju od strane pojedinaca i organizacija unutar svojih nadležnosti;
**Ohrabruju  grupe, pokrete i druga sredstva koja uklanjaju barijere između rasa i obeshrabruju rasnu podjelu.

Strane su dužne „kada okolnosti to nalažu“ da koriste [[pozitivna diskriminacija|pozitivnu diskriminaciju]] politike za određene rasne skupine kako bi zagarantovale „potpuno i ravnopravno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Međutim, ove mjere moraju biti konačne i &quot;ni u kojem slučaju ne moraju imati za posljedicu održavanje nejednakih ili zasebnih prava za različite rasne skupine nakon što su postignuti ciljevi zbog kojih su poduzete&quot;.

*'''Član 5.''' – Proširuje se član  2. općom obvezom i stvara posebnu obvezu garantiranja prava svakoga na [[jednakost pred zakonom]] bez obzira na ' 'rasu, boju ili nacionalno ili etničko porijeklo' '. Dalje navodi specifična prava koja se ta jednakost mora primjenjivati na: jednak tretman sudova i presuda, [[sigurnost osoba]] i slobodu od nasilja,  [[građanska i politička prava]] potvrđena u ICCPR-u,  [[ekonomska, socijalna i kulturna prava]] potvrđena u ICESCR-u  i pravo pristupa bilo kojem mjestu ili usluzi koju koristi široj javnosti, &quot;kao što su prijevoz hoteli, restorani, kafići, kazališta i parkovi. Ovaj popis nije iscrpan i obveza se proširuje na sva ljudska prava.
*''' Član 6.''' –Obvezuje strane da putem sudova ili drugih institucija pružaju 'efikasnu zaštitu i lijekove za bilo koji čin rasne diskriminacije. Ovo uključuje pravo na [[pravni lijek]] i [[odšteta|odštetu]] za povrede pretrpljene zbog diskriminacije.

=== Osuda aparthejda ===
{{glavni | Zločin aparthejda}}
'''Član 3.''' – Osuđuje [[apartheid]] i [[rasna segregacija|rasnu segregaciju]] i obvezuje strane da' sprečavaju, zabranjuju i iskorjenjuju 'ove prakse na teritorijama pod njihovom jurisdikcijom.  Ovaj članak ojačan je prepoznavanjem aparthejda kao [[zločin protiv ćovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] u [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda]]. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije smatra da ovaj član uključuje i obavezu iskorjenjivanja posljedica protekle politike segregacije i sprečavanja rasne segregacije koja proizlazi iz djelovanja privatnih pojedinaca. 
 
=== Zabrana poticanja ===
{{glavni| Govor mržnje}}
'''Član 4.''' – Konvencija osuđuje propagandu i organizacije koje pokušavaju opravdati diskriminaciju ili se zasnivaju na ideji rasnne superiornosti. To obvezuje strane da, &quot;s dužnim poštovanjem načela utjelovljena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima &quot;, usvajanje &quot;neposrednih i pozitivnih mjera &quot;za iskorjenjivanje ovih oblika poticanja i diskriminacije. Konkretno, strane  se obvezuju na kriminalizaciju [[govor mržnje|govora mržnjr]], [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]] i finansiranje rasističkih aktivnosti  i zabranu  i kriminalizaciju  članstva u organizacijama koje „podstiču i podstiču“ rasnu diskriminaciju. Mnoge strane imaju rezerve prema ovom članku i tumače ga kao da ne dozvoljava ili zahtijeva mjere koje narušavaju slobodu govora, udruživanja ili okupljanja. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije ovaj član smatra posebnom obvezom strana  Konvencije  i više puta je kritizirao strane zbog toga što ih se nisu pridržavali, uz napominje da posljednje posebno zaobilazi poticanje na rasnu diskriminaciju ion, mržnju i nasilje.
 
=== Promocija tolerancije ===
{{glavni|Tolerancija}}
'''Član 7.''' – Obvezuje strane da usvoje neposredne i efikasne mjere, posebno u obrazovanju, za borbu protiv rasnih predrasuda i podsticanje razumijevanja i [[tolerancija|tolerancije]] između različitih rasnih, etničkih i nacionalnih grupa.

=== Mehanizam za rešavanje sporova ===
*'''Članovi  11 do 13''' – Konvencije uspostavljaju mehanizam za rješavanje sporova između strana. Strana koja vjeruje da druga strana ne provodi Konvenciju može se žaliti Odboru za uklanjanje rasne diskriminacije.  Odbor će proslijediti žalbu, a ako ona ne bude riješena između dvije strane, može osnovati ''ad hoc''  miriteljsku  komisiju za istraživanje i davanje preporuka u vezi s tim.  Ovaj postupak je prvi put pokrenut 2018. godine u sporu  [[Katar]]a protiv [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[UAE]]  i [[Palestina]] protiv [[Izrael]]a.
*'''Član 22.''' – Nadalje omogućava da se bilo koji spor oko tumačenja ili primjene Konvencije uputi na [[Međunarodni sud pravde]].  Ova klauzula je bila tri puta pozvana u sporovima:   [[Gruzija]] protiv  [[Rusija|Rusije]], [[Ukrajina]] protiv Rusije i Katar protiv UAE.

=== Mehanizam pojedinačnih žalbi ===
''' Član 14.''' – Konvencijom uspostavlja se pojedinačni mehanizam za žalbe sličan onome o  [[Prvi fakultativni protokol Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima|Prvom fakultativnom protokolu  Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima]], [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom]] i [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]]. Strane mogu u bilo kojem trenutku priznati nadležnost Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije za razmatranje pritužbi pojedinaca ili grupa koje tvrde da su njihova prava po Konvenciji povrijeđena.  Takve stranke mogu osnovati lokalne organe da saslušaju žalbe prije nego što im se dostave.  Podnositelji  žalbe moraju iscrpiti sve domaće pravne lijekove i anonimne žalbe, uključujući i one koje se odnose na događaje koji su se desili prije nego što se dotična zemlja pridružila Konvenciji.  Odbor može zatražiti informacije od i davati preporuke stranci.

Mehanizam pojedinačnih žalbi stupio je na snagu 1982. godine, nakon što ga je prihvatilo deset država-stranaka, a Komitet je razmotrio  54 slučaja.
 
Odbor se obično sastaje svakog marta i avgusta u [[Ženeva|Ženevi]]. 
;Sadašnji mandat

{| class = &quot;wikitable&quot;
!Ime
!Država
!Kraj mandata 
|-
|Silvio José Albuquerque i Silva
|{{flag|Brazil}}
|2022.
|-
|Noureddine Amir (predsjedavajući)
|{{flag| Alžir}}
|2022.
|-
|Aleksej S. Avtonomov
|{{flag|Rusija}}
|2020.
|-
|[[Marc Bossuyt]]
|{{flag|Belgija}}
|2022.
|-
|Jose Francisco Cali Tzay
|{{flag|Gvatemala}}
|2020.
|-
|Chung Chinsung &lt;! - 정진성 ; 鄭 鎭 星-&gt;
|{{flag|Južna Koreja}}
|2022.
|-
|Fatimata-Binta Victoire Dah
|{{flag|Burkina Faso}}
|2020.
|-
|Bakari Sidiki Diaby
|{{flag|Obala Slonovače}}
|2022.
|-
|Rita Izsák-Ndiaye (izvjestitelj)
|{{flag|Mađarska}}
|2022.
|-
|Keiko Kō &lt;! - 洪 恵 子-&gt;
|{{flag|Japan}}
|2022.
|-
|Gün Kut
|{{flag|Turska}}
|2022.
|-
|Li Yanduan (potpredsjednik) &lt;! - 李燕 端-&gt;
|{{flag|Kina}}
|2020.
|-
|Nicolás Marugán
|{{flag|Španija}}
|2020.
|-
|[[Gay McDougall]] (potpredsjednik)
|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|2020.
|-
|Yemhelhe Mint Mohamed
|{{flag|Mauritanija}}
|2020.
|-
|Pastor Elias Murillo Martinez (potpredsjednik)
|{{flag| Kolumbija}}
|2020.
|-
|Verene Albertha pastir
|{{flag|Jamajka}}
|2020.
|-
|Yeung Kam John Yeung Sik Yuen
|{{flag|Mauricijus}}
|2022.
|}

== Također pogledajte ==
*[[Rasa]]
*[[Rasizam]]
* [[Antirasizam]]

 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Daljnje čitanje ==

== Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6b3940.html |title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD) |publisher=UN OHCHR |access-date=25. 11. 2019}} - Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 
* [https://web.archive.org/web/20110211223019/http://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=IV-2&amp;chapter=4&amp;lang=en Lista stranaka]
* [http://www.ohchr.org/en/hrbodies/cerd/pages/cerdindex.aspx Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]
* [http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm Odluke Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030120616/http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm |date=30. 10. 2019 }}
* [http://www.bayefsky.com/docs.php/area/jurisprudence/node/3/treaty/cerd/opt/0 CERD jurisprudence]

{{DEFAULTSORT:Konvencija o rasnoj diskriminaciji}}
[[Kategorija:Sporazumi o ljudskim pravima]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenih Nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi usvojeni rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]</text>
      <sha1>a2alu1krxl0oj8tkuohfqwdfj6ik055</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901366</id>
      <parentid>3901359</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:46:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Armenije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18880" sha1="815lwyazvdradinyoxvaadqa6pyga7a" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
|naziv               = ICERD
|dugi_naziv           = International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;
|sjedište    = New York&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
|date_sealed         =
|datum_osnivanja      = 4, januar 1969.
|condition_effective = 27 ratifications&lt;ref name=art19&gt;ICERD, Article 19.&lt;/ref&gt;
| date_expiration     =
| signatories         = 88&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| strane             = 180&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| ovlaštena osoba           = [[Secretary-General of the United Nations|UN Secretary-General]]&lt;ref name=art18&gt;ICERD, Article 18.&lt;/ref&gt;
|jezik          = [[Kineski jezik|Kineski]], [[Engleski jezik|Engleski]], [[Francuski jezik|Francuski]], [[ruski jezik|Ruski]] i [[Španski jezik|Španski]]&lt;ref name=art25&gt;ICERD, Article 25.&lt;/ref&gt;
| website          = [http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx]
| wikisource          = 
}}
[[Slika:ICERD-members.PNG|thumb|400px|Članice Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije&lt;br/&gt;{{legend|#009A30|Priznaju nadležnost iz člana 14}}
{{legend|#006630|Ne priznaju nadležnost člana 14}}
{{legend|#FFFF00|Potpisale ali nisu ratificirale}}
{{legend|#9A0000|Nisu ni potpisale ni ratificirale}}]]
'''Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije''' ('''ICERD''')  je [[Ugovor|konvencija]] [[ujedinjene nacije|Ujedinjena nacija]],  treća [[generacija]] instrumenata za ostvarivanje ljudskih prava. Konvencija obvezuje svoje članice na eliminaciju [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]] i promociju razumijevanja među svim rasama. Konvencija također zahtijeva da njene stranke zabrane [[govor mržnje]] i kriminaliziraju članstvo u rasističkim organizacijama.&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Konvencija također uključuje pojedinačni mehanizam za pritužbe, čime je na snazi izvršna protiv svojih stranaka. To je dovelo do razvoja ograničene sudske prakse o tumačenju i primjeni Konvencije.
Konvenciju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila i otvorila na potpisivanje 21. decembra 1965., a dospjela je na snagu 4. januara 1969. Od aprila  2019., ima 88 potpisnika i 180 supotpisnika. 
Konvenciju nadgleda [[Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]] (CERD).

== Nastanak ==
U decembru 1960., nakon incidenata [[antisemitizam|antisemitizma]] u nekoliko dijelova svijeta, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je rezoluciju kojom se osuđuju &quot;sve manifestacije i prakse rasne, vjerske i nacionalne mržnje &quot;kao kršenja [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] i pozivaju vlade svih država da &quot;preduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile sve rasne manifestacije , vjerska i nacionalna mržnja“. [[Ekonomsko-socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]] uslijedilo je zatim s izradom nacrta rezolucija o &quot;manifestacijama rasnih predrasuda i nacionalne i vjerske netrpeljivosti&quot;, naložili vladama da educiraju javnost protiv netrpeljivosti i ukinu diskriminatorne zakone.&lt;ref name=UNGA2106&gt;United Nations General Assembly Resolution 2106 (XX), 21 December 1965.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lerner&gt;{{cite book |title=The U.N. Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |url=https://archive.org/details/unconventiononel0000lern |last=Lérner |first=Natán |publisher=Sijthoff &amp; Noordhoff International |page=[https://archive.org/details/unconventiononel0000lern/page/1 1] |year=1980 |isbn=90-286-0160-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1510 (XV), 12 December 1960.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=UNGA1779&gt;United Nations General Assembly Resolution 1779 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;

Tokom rane rasprave o ovoj rezoluciji, afričke države na čelu sa [[Centralnoafrička republika|Centralnoafričkom republikom]], [[Čad]]om, [[Dahomej]]om,  [[Gvineja|Gvinejom]], [[Obala Slonovače]], [[Mali]]jem, [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Gornja Volta|Gornjom Voltom]] podstaknuli su za konkretnije postupanje po tom pitanju, u obliku međunarodne konvencije protiv rasne diskriminacije. Neke su države više voljele deklaraciju, a ne obvezujuću konvenciju, dok su druge željele riješiti rasnu i vjersku netrpeljivost u jednom instrumentu. Eventualni kompromis, prisiljen od strane političke opozicije arapskih naroda da tretira religioznu netrpeljivost istodobno s rasnom netrpeljivošću plus mišljenje drugih naroda da je vjerska netolerancija manje hitna,  bilo je za dvije rezolucije, jedna grupa je tražila deklaraciju i nacrt konvencije usmjerene na uklanjanje rasne diskriminacije, a druga je učinila isto za [[vjersta tolerancija|vjersku netoleranciju]].&lt;ref name=Schwelb&gt;{{cite journal |last=Schwelb |first=Egon |title=The International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |journal=International &amp; Comparative Law Quarterly.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1781 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;
 
'''Član 4''', koji kriminalizira podsticanje na rasnu diskriminaciju, takođe je bio kontroverzan u fazi izrade. U prvoj raspravi o tom članu  postojala su dva nacrta, jedan su predstavile [[SAD|Sjedinjene Države]], a drugi  [[Sovjetski Savez]] i [[Poljska]]. Sjedinjene Države, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, predložile su da se zabrani samo poticanje &quot;koje rezultira ili bi moglo rezultirati nasiljem&quot;, dok je Sovjetski Savez želio &quot;zabraniti i raspustiti rasističku, fašističku i bilo koju drugu organizaciju koja prakticira ili podsiče rasnu diskriminaciju &quot;. [[Skandinavija|Nordijske zemlje]] predložile su kompromis u kome je dodata klauzula o „dužnom poštovanju“ prava Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja se uzima u obzir prilikom kriminalizacije govora mržnje. 
 
Nacrt [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaracije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] usvojila je Generalna skupština 20. novembra 1963.  Isti dan,  Generalna skupština pozvala je Ekonomsko-socijalno vijeće i [[Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Komisije za ljudska prava]] da izradu Konvenciju  o toj temi postave kao apsolutni prioritet. Nacrt je dovršen sredinom 1964, ali kašnjenje u Generalnoj skupštini značilo je da ona ne može biti usvojena te godine. Konačno je usvojena 21. decembra 1965.

== Osnovne odredbe ==
=== Definicija &quot;rasne diskriminacije&quot; ===
{{glavni | Rasizam}}
'''Preambula''' Konvencije potvrđuje dostojanstvo i [[jednakost pred zakonom]],  pozivajući se na Povelju Ujedinjenih nacija i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]] i osuđuje [[kolonijalizam]],  pozivajući se na [[Deklaraciju o dodjeli nezavisnosti kolonijalnim zemljama  i narodima]], [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaraciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] a također navodi [[Konvencija o diskriminaciji  zapošljavanju i okupaciji|Konvenciju ILO o zapošljavanju i zanimanju (C111)]] i [[Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju|Konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju]] .
 
'''Član 1''' – Konvencije definira „rasnu diskriminaciju“ kao:
{{citat | ... svako razlikovanje, isključenje, ograničenje ili sklonost na osnovu [[rasa|rase]], boje, porekla ili nacionalnog ili [[etnička grupa|etničkog]] porijekla koje ima svrhu  ili učinak poništavanja ili narušavanja priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na jednakoj osnovi, ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo kojem drugom polju javnog života.}}
Razlike koje su napravljene na temelju [[državljanstvo|državljanstva]] (to jest između građana i ne-građana) posebno su isključene iz definicije, kao i politike [[pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]] i drugih mjera poduzetih za otklanjanje neravnoteže i podsticanje pravne  jednakosti.
Ova definicija ne pravi razliku između diskriminacije na osnovu [[etnička grupa|etničke pripadnosti]] i diskriminacije na osnovu [[rasa|rase]], dijelom zato što razlika između etnije i rase ostaje diskutabilna među [[antropologija|antropolozima]]. Uključivanje porijekla posebno obuhvata diskriminaciju na temelju [[kasta|kaste]] i drugih oblika naslijeđenog statusa.

Diskriminacija ne mora biti strogo zasnovana na rasi ili etničkoj pripadnosti da bi se Konvencija primjenjivala. Umjesto toga, da li određena akcija ili politika diskriminira, prosuđuje se po njenim učincima.
{{citat | U pokušaju da utvrdi da li akcija ima efekat suprotan Konvenciji, gledat će se da li ta akcija ima neopravdan različit uticaj na grupu koja se razlikuje po rasi, boji, poreklu ili nacionalnom ili etničkom poreklu.}}
Pitanje da li pojedinac pripada određenoj rasnoj skupini odlučuje se, ukoliko ne postoji suprotno opravdanje, samo-identifikacijom. 
 
=== Sprečavanje diskriminacije ===
{{glavni | Zakon protiv diskriminacije}}
*'''Član 2.''' – Konvencija  osuđuje rasnu diskriminaciju i obvezuje strane da se obavežu da sprovedu svim odgovarajućim sredstvima i bez odgađanja politiku uklanjanja rasne diskriminacije u svim njenim oblicima. Također obvezuje strane da promoviraju razumijevanje među svim rasama.  Da bi se to postiglo, Konvencija zahtijeva da zemlje potpisnice:
**Ne primjenjuju rasnu diskriminaciju u javnim institucijama;
**Ne „sponzoriraju, brane ili podržavaju“ rasnu diskriminaciju;
**Pregledaju  postojeće politike i izmijene  ili opozovu one koje uzrokuju ili uvećavaju rasnu diskriminaciju;
**Zabrane  &quot;svim odgovarajućim sredstvima, uključujući zakonodavstvo&quot;, rasnu diskriminaciju od strane pojedinaca i organizacija unutar svojih nadležnosti;
**Ohrabruju  grupe, pokrete i druga sredstva koja uklanjaju barijere između rasa i obeshrabruju rasnu podjelu.

Strane su dužne „kada okolnosti to nalažu“ da koriste [[pozitivna diskriminacija|pozitivnu diskriminaciju]] politike za određene rasne skupine kako bi zagarantovale „potpuno i ravnopravno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Međutim, ove mjere moraju biti konačne i &quot;ni u kojem slučaju ne moraju imati za posljedicu održavanje nejednakih ili zasebnih prava za različite rasne skupine nakon što su postignuti ciljevi zbog kojih su poduzete&quot;.

*'''Član 5.''' – Proširuje se član  2. općom obvezom i stvara posebnu obvezu garantiranja prava svakoga na [[jednakost pred zakonom]] bez obzira na ' 'rasu, boju ili nacionalno ili etničko porijeklo' '. Dalje navodi specifična prava koja se ta jednakost mora primjenjivati na: jednak tretman sudova i presuda, [[sigurnost osoba]] i slobodu od nasilja,  [[građanska i politička prava]] potvrđena u ICCPR-u,  [[ekonomska, socijalna i kulturna prava]] potvrđena u ICESCR-u  i pravo pristupa bilo kojem mjestu ili usluzi koju koristi široj javnosti, &quot;kao što su prijevoz hoteli, restorani, kafići, kazališta i parkovi. Ovaj popis nije iscrpan i obveza se proširuje na sva ljudska prava.
*''' Član 6.''' –Obvezuje strane da putem sudova ili drugih institucija pružaju 'efikasnu zaštitu i lijekove za bilo koji čin rasne diskriminacije. Ovo uključuje pravo na [[pravni lijek]] i [[odšteta|odštetu]] za povrede pretrpljene zbog diskriminacije.

=== Osuda aparthejda ===
{{glavni | Zločin aparthejda}}
'''Član 3.''' – Osuđuje [[apartheid]] i [[rasna segregacija|rasnu segregaciju]] i obvezuje strane da' sprečavaju, zabranjuju i iskorjenjuju 'ove prakse na teritorijama pod njihovom jurisdikcijom.  Ovaj članak ojačan je prepoznavanjem aparthejda kao [[zločin protiv ćovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] u [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda]]. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije smatra da ovaj član uključuje i obavezu iskorjenjivanja posljedica protekle politike segregacije i sprečavanja rasne segregacije koja proizlazi iz djelovanja privatnih pojedinaca. 
 
=== Zabrana poticanja ===
{{glavni| Govor mržnje}}
'''Član 4.''' – Konvencija osuđuje propagandu i organizacije koje pokušavaju opravdati diskriminaciju ili se zasnivaju na ideji rasnne superiornosti. To obvezuje strane da, &quot;s dužnim poštovanjem načela utjelovljena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima &quot;, usvajanje &quot;neposrednih i pozitivnih mjera &quot;za iskorjenjivanje ovih oblika poticanja i diskriminacije. Konkretno, strane  se obvezuju na kriminalizaciju [[govor mržnje|govora mržnjr]], [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]] i finansiranje rasističkih aktivnosti  i zabranu  i kriminalizaciju  članstva u organizacijama koje „podstiču i podstiču“ rasnu diskriminaciju. Mnoge strane imaju rezerve prema ovom članku i tumače ga kao da ne dozvoljava ili zahtijeva mjere koje narušavaju slobodu govora, udruživanja ili okupljanja. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije ovaj član smatra posebnom obvezom strana  Konvencije  i više puta je kritizirao strane zbog toga što ih se nisu pridržavali, uz napominje da posljednje posebno zaobilazi poticanje na rasnu diskriminaciju ion, mržnju i nasilje.
 
=== Promocija tolerancije ===
{{glavni|Tolerancija}}
'''Član 7.''' – Obvezuje strane da usvoje neposredne i efikasne mjere, posebno u obrazovanju, za borbu protiv rasnih predrasuda i podsticanje razumijevanja i [[tolerancija|tolerancije]] između različitih rasnih, etničkih i nacionalnih grupa.

=== Mehanizam za rešavanje sporova ===
*'''Članovi  11 do 13''' – Konvencije uspostavljaju mehanizam za rješavanje sporova između strana. Strana koja vjeruje da druga strana ne provodi Konvenciju može se žaliti Odboru za uklanjanje rasne diskriminacije.  Odbor će proslijediti žalbu, a ako ona ne bude riješena između dvije strane, može osnovati ''ad hoc''  miriteljsku  komisiju za istraživanje i davanje preporuka u vezi s tim.  Ovaj postupak je prvi put pokrenut 2018. godine u sporu  [[Katar]]a protiv [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[UAE]]  i [[Palestina]] protiv [[Izrael]]a.
*'''Član 22.''' – Nadalje omogućava da se bilo koji spor oko tumačenja ili primjene Konvencije uputi na [[Međunarodni sud pravde]].  Ova klauzula je bila tri puta pozvana u sporovima:   [[Gruzija]] protiv  [[Rusija|Rusije]], [[Ukrajina]] protiv Rusije i Katar protiv UAE.

=== Mehanizam pojedinačnih žalbi ===
''' Član 14.''' – Konvencijom uspostavlja se pojedinačni mehanizam za žalbe sličan onome o  [[Prvi fakultativni protokol Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima|Prvom fakultativnom protokolu  Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima]], [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom]] i [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]]. Strane mogu u bilo kojem trenutku priznati nadležnost Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije za razmatranje pritužbi pojedinaca ili grupa koje tvrde da su njihova prava po Konvenciji povrijeđena.  Takve stranke mogu osnovati lokalne organe da saslušaju žalbe prije nego što im se dostave.  Podnositelji  žalbe moraju iscrpiti sve domaće pravne lijekove i anonimne žalbe, uključujući i one koje se odnose na događaje koji su se desili prije nego što se dotična zemlja pridružila Konvenciji.  Odbor može zatražiti informacije od i davati preporuke stranci.

Mehanizam pojedinačnih žalbi stupio je na snagu 1982. godine, nakon što ga je prihvatilo deset država-stranaka, a Komitet je razmotrio  54 slučaja.
 
Odbor se obično sastaje svakog marta i avgusta u [[Ženeva|Ženevi]]. 
;Sadašnji mandat

{| class = &quot;wikitable&quot;
!Ime
!Država
!Kraj mandata 
|-
|Silvio José Albuquerque i Silva
|{{flag|Brazil}}
|2022.
|-
|Noureddine Amir (predsjedavajući)
|{{flag| Alžir}}
|2022.
|-
|Aleksej S. Avtonomov
|{{flag|Rusija}}
|2020.
|-
|[[Marc Bossuyt]]
|{{flag|Belgija}}
|2022.
|-
|Jose Francisco Cali Tzay
|{{flag|Gvatemala}}
|2020.
|-
|Chung Chinsung &lt;! - 정진성 ; 鄭 鎭 星-&gt;
|{{flag|Južna Koreja}}
|2022.
|-
|Fatimata-Binta Victoire Dah
|{{flag|Burkina Faso}}
|2020.
|-
|Bakari Sidiki Diaby
|{{flag|Obala Slonovače}}
|2022.
|-
|Rita Izsák-Ndiaye (izvjestitelj)
|{{flag|Mađarska}}
|2022.
|-
|Keiko Kō &lt;! - 洪 恵 子-&gt;
|{{flag|Japan}}
|2022.
|-
|Gün Kut
|{{flag|Turska}}
|2022.
|-
|Li Yanduan (potpredsjednik) &lt;! - 李燕 端-&gt;
|{{flag|Kina}}
|2020.
|-
|Nicolás Marugán
|{{flag|Španija}}
|2020.
|-
|[[Gay McDougall]] (potpredsjednik)
|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|2020.
|-
|Yemhelhe Mint Mohamed
|{{flag|Mauritanija}}
|2020.
|-
|Pastor Elias Murillo Martinez (potpredsjednik)
|{{flag| Kolumbija}}
|2020.
|-
|Verene Albertha pastir
|{{flag|Jamajka}}
|2020.
|-
|Yeung Kam John Yeung Sik Yuen
|{{flag|Mauricijus}}
|2022.
|}

== Također pogledajte ==
*[[Rasa]]
*[[Rasizam]]
* [[Antirasizam]]

 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Daljnje čitanje ==

== Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6b3940.html |title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD) |publisher=UN OHCHR |access-date=25. 11. 2019}} - Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 
* [https://web.archive.org/web/20110211223019/http://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=IV-2&amp;chapter=4&amp;lang=en Lista stranaka]
* [http://www.ohchr.org/en/hrbodies/cerd/pages/cerdindex.aspx Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]
* [http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm Odluke Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030120616/http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm |date=30. 10. 2019 }}
* [http://www.bayefsky.com/docs.php/area/jurisprudence/node/3/treaty/cerd/opt/0 CERD jurisprudence]

{{DEFAULTSORT:Konvencija o rasnoj diskriminaciji}}
[[Kategorija:Sporazumi o ljudskim pravima]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenih Nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi usvojeni rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]</text>
      <sha1>815lwyazvdradinyoxvaadqa6pyga7a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901385</id>
      <parentid>3901366</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:49:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18919" sha1="qo7zhqvmk8ldomyha10c13pxfpxxwjg" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
|naziv               = ICERD
|dugi_naziv           = International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;
|sjedište    = New York&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
|date_sealed         =
|datum_osnivanja      = 4, januar 1969.
|condition_effective = 27 ratifications&lt;ref name=art19&gt;ICERD, Article 19.&lt;/ref&gt;
| date_expiration     =
| signatories         = 88&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| strane             = 180&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| ovlaštena osoba           = [[Secretary-General of the United Nations|UN Secretary-General]]&lt;ref name=art18&gt;ICERD, Article 18.&lt;/ref&gt;
|jezik          = [[Kineski jezik|Kineski]], [[Engleski jezik|Engleski]], [[Francuski jezik|Francuski]], [[ruski jezik|Ruski]] i [[Španski jezik|Španski]]&lt;ref name=art25&gt;ICERD, Article 25.&lt;/ref&gt;
| website          = [http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx]
| wikisource          = 
}}
[[Slika:ICERD-members.PNG|thumb|400px|Članice Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije&lt;br/&gt;{{legend|#009A30|Priznaju nadležnost iz člana 14}}
{{legend|#006630|Ne priznaju nadležnost člana 14}}
{{legend|#FFFF00|Potpisale ali nisu ratificirale}}
{{legend|#9A0000|Nisu ni potpisale ni ratificirale}}]]
'''Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije''' ('''ICERD''')  je [[Ugovor|konvencija]] [[ujedinjene nacije|Ujedinjena nacija]],  treća [[generacija]] instrumenata za ostvarivanje ljudskih prava. Konvencija obvezuje svoje članice na eliminaciju [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]] i promociju razumijevanja među svim rasama. Konvencija također zahtijeva da njene stranke zabrane [[govor mržnje]] i kriminaliziraju članstvo u rasističkim organizacijama.&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Konvencija također uključuje pojedinačni mehanizam za pritužbe, čime je na snazi izvršna protiv svojih stranaka. To je dovelo do razvoja ograničene sudske prakse o tumačenju i primjeni Konvencije.
Konvenciju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila i otvorila na potpisivanje 21. decembra 1965., a dospjela je na snagu 4. januara 1969. Od aprila  2019., ima 88 potpisnika i 180 supotpisnika. 
Konvenciju nadgleda [[Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]] (CERD).

== Nastanak ==
U decembru 1960., nakon incidenata [[antisemitizam|antisemitizma]] u nekoliko dijelova svijeta, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je rezoluciju kojom se osuđuju &quot;sve manifestacije i prakse rasne, vjerske i nacionalne mržnje &quot;kao kršenja [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] i pozivaju vlade svih država da &quot;preduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile sve rasne manifestacije , vjerska i nacionalna mržnja“. [[Ekonomsko-socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]] uslijedilo je zatim s izradom nacrta rezolucija o &quot;manifestacijama rasnih predrasuda i nacionalne i vjerske netrpeljivosti&quot;, naložili vladama da educiraju javnost protiv netrpeljivosti i ukinu diskriminatorne zakone.&lt;ref name=UNGA2106&gt;United Nations General Assembly Resolution 2106 (XX), 21 December 1965.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lerner&gt;{{cite book |title=The U.N. Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |url=https://archive.org/details/unconventiononel0000lern |last=Lérner |first=Natán |publisher=Sijthoff &amp; Noordhoff International |page=[https://archive.org/details/unconventiononel0000lern/page/1 1] |year=1980 |isbn=90-286-0160-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1510 (XV), 12 December 1960.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=UNGA1779&gt;United Nations General Assembly Resolution 1779 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;

Tokom rane rasprave o ovoj rezoluciji, afričke države na čelu sa [[Centralnoafrička republika|Centralnoafričkom republikom]], [[Čad]]om, [[Dahomej]]om,  [[Gvineja|Gvinejom]], [[Obala Slonovače]], [[Mali]]jem, [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Gornja Volta|Gornjom Voltom]] podstaknuli su za konkretnije postupanje po tom pitanju, u obliku međunarodne konvencije protiv rasne diskriminacije. Neke su države više voljele deklaraciju, a ne obvezujuću konvenciju, dok su druge željele riješiti rasnu i vjersku netrpeljivost u jednom instrumentu. Eventualni kompromis, prisiljen od strane političke opozicije arapskih naroda da tretira religioznu netrpeljivost istodobno s rasnom netrpeljivošću plus mišljenje drugih naroda da je vjerska netolerancija manje hitna,  bilo je za dvije rezolucije, jedna grupa je tražila deklaraciju i nacrt konvencije usmjerene na uklanjanje rasne diskriminacije, a druga je učinila isto za [[vjersta tolerancija|vjersku netoleranciju]].&lt;ref name=Schwelb&gt;{{cite journal |last=Schwelb |first=Egon |title=The International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |journal=International &amp; Comparative Law Quarterly.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1781 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;
 
'''Član 4''', koji kriminalizira podsticanje na rasnu diskriminaciju, takođe je bio kontroverzan u fazi izrade. U prvoj raspravi o tom članu  postojala su dva nacrta, jedan su predstavile [[SAD|Sjedinjene Države]], a drugi  [[Sovjetski Savez]] i [[Poljska]]. Sjedinjene Države, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, predložile su da se zabrani samo poticanje &quot;koje rezultira ili bi moglo rezultirati nasiljem&quot;, dok je Sovjetski Savez želio &quot;zabraniti i raspustiti rasističku, fašističku i bilo koju drugu organizaciju koja prakticira ili podsiče rasnu diskriminaciju &quot;. [[Skandinavija|Nordijske zemlje]] predložile su kompromis u kome je dodata klauzula o „dužnom poštovanju“ prava Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja se uzima u obzir prilikom kriminalizacije govora mržnje. 
 
Nacrt [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaracije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] usvojila je Generalna skupština 20. novembra 1963.  Isti dan,  Generalna skupština pozvala je Ekonomsko-socijalno vijeće i [[Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Komisije za ljudska prava]] da izradu Konvenciju  o toj temi postave kao apsolutni prioritet. Nacrt je dovršen sredinom 1964, ali kašnjenje u Generalnoj skupštini značilo je da ona ne može biti usvojena te godine. Konačno je usvojena 21. decembra 1965.

== Osnovne odredbe ==
=== Definicija &quot;rasne diskriminacije&quot; ===
{{glavni | Rasizam}}
'''Preambula''' Konvencije potvrđuje dostojanstvo i [[jednakost pred zakonom]],  pozivajući se na Povelju Ujedinjenih nacija i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]] i osuđuje [[kolonijalizam]],  pozivajući se na [[Deklaraciju o dodjeli nezavisnosti kolonijalnim zemljama  i narodima]], [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaraciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] a također navodi [[Konvencija o diskriminaciji  zapošljavanju i okupaciji|Konvenciju ILO o zapošljavanju i zanimanju (C111)]] i [[Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju|Konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju]] .
 
'''Član 1''' – Konvencije definira „rasnu diskriminaciju“ kao:
{{citat | ... svako razlikovanje, isključenje, ograničenje ili sklonost na osnovu [[rasa|rase]], boje, porekla ili nacionalnog ili [[etnička grupa|etničkog]] porijekla koje ima svrhu  ili učinak poništavanja ili narušavanja priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na jednakoj osnovi, ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo kojem drugom polju javnog života.}}
Razlike koje su napravljene na temelju [[državljanstvo|državljanstva]] (to jest između građana i ne-građana) posebno su isključene iz definicije, kao i politike [[pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]] i drugih mjera poduzetih za otklanjanje neravnoteže i podsticanje pravne  jednakosti.
Ova definicija ne pravi razliku između diskriminacije na osnovu [[etnička grupa|etničke pripadnosti]] i diskriminacije na osnovu [[rasa|rase]], dijelom zato što razlika između etnije i rase ostaje diskutabilna među [[antropologija|antropolozima]]. Uključivanje porijekla posebno obuhvata diskriminaciju na temelju [[kasta|kaste]] i drugih oblika naslijeđenog statusa.

Diskriminacija ne mora biti strogo zasnovana na rasi ili etničkoj pripadnosti da bi se Konvencija primjenjivala. Umjesto toga, da li određena akcija ili politika diskriminira, prosuđuje se po njenim učincima.
{{citat | U pokušaju da utvrdi da li akcija ima efekat suprotan Konvenciji, gledat će se da li ta akcija ima neopravdan različit uticaj na grupu koja se razlikuje po rasi, boji, poreklu ili nacionalnom ili etničkom poreklu.}}
Pitanje da li pojedinac pripada određenoj rasnoj skupini odlučuje se, ukoliko ne postoji suprotno opravdanje, samo-identifikacijom. 
 
=== Sprečavanje diskriminacije ===
{{glavni | Zakon protiv diskriminacije}}
*'''Član 2.''' – Konvencija  osuđuje rasnu diskriminaciju i obvezuje strane da se obavežu da sprovedu svim odgovarajućim sredstvima i bez odgađanja politiku uklanjanja rasne diskriminacije u svim njenim oblicima. Također obvezuje strane da promoviraju razumijevanje među svim rasama.  Da bi se to postiglo, Konvencija zahtijeva da zemlje potpisnice:
**Ne primjenjuju rasnu diskriminaciju u javnim institucijama;
**Ne „sponzoriraju, brane ili podržavaju“ rasnu diskriminaciju;
**Pregledaju  postojeće politike i izmijene  ili opozovu one koje uzrokuju ili uvećavaju rasnu diskriminaciju;
**Zabrane  &quot;svim odgovarajućim sredstvima, uključujući zakonodavstvo&quot;, rasnu diskriminaciju od strane pojedinaca i organizacija unutar svojih nadležnosti;
**Ohrabruju  grupe, pokrete i druga sredstva koja uklanjaju barijere između rasa i obeshrabruju rasnu podjelu.

Strane su dužne „kada okolnosti to nalažu“ da koriste [[pozitivna diskriminacija|pozitivnu diskriminaciju]] politike za određene rasne skupine kako bi zagarantovale „potpuno i ravnopravno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Međutim, ove mjere moraju biti konačne i &quot;ni u kojem slučaju ne moraju imati za posljedicu održavanje nejednakih ili zasebnih prava za različite rasne skupine nakon što su postignuti ciljevi zbog kojih su poduzete&quot;.

*'''Član 5.''' – Proširuje se član  2. općom obvezom i stvara posebnu obvezu garantiranja prava svakoga na [[jednakost pred zakonom]] bez obzira na ' 'rasu, boju ili nacionalno ili etničko porijeklo' '. Dalje navodi specifična prava koja se ta jednakost mora primjenjivati na: jednak tretman sudova i presuda, [[sigurnost osoba]] i slobodu od nasilja,  [[građanska i politička prava]] potvrđena u ICCPR-u,  [[ekonomska, socijalna i kulturna prava]] potvrđena u ICESCR-u  i pravo pristupa bilo kojem mjestu ili usluzi koju koristi široj javnosti, &quot;kao što su prijevoz hoteli, restorani, kafići, kazališta i parkovi. Ovaj popis nije iscrpan i obveza se proširuje na sva ljudska prava.
*''' Član 6.''' –Obvezuje strane da putem sudova ili drugih institucija pružaju 'efikasnu zaštitu i lijekove za bilo koji čin rasne diskriminacije. Ovo uključuje pravo na [[pravni lijek]] i [[odšteta|odštetu]] za povrede pretrpljene zbog diskriminacije.

=== Osuda aparthejda ===
{{glavni | Zločin aparthejda}}
'''Član 3.''' – Osuđuje [[apartheid]] i [[rasna segregacija|rasnu segregaciju]] i obvezuje strane da' sprečavaju, zabranjuju i iskorjenjuju 'ove prakse na teritorijama pod njihovom jurisdikcijom.  Ovaj članak ojačan je prepoznavanjem aparthejda kao [[zločin protiv ćovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] u [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda]]. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije smatra da ovaj član uključuje i obavezu iskorjenjivanja posljedica protekle politike segregacije i sprečavanja rasne segregacije koja proizlazi iz djelovanja privatnih pojedinaca. 
 
=== Zabrana poticanja ===
{{glavni| Govor mržnje}}
'''Član 4.''' – Konvencija osuđuje propagandu i organizacije koje pokušavaju opravdati diskriminaciju ili se zasnivaju na ideji rasnne superiornosti. To obvezuje strane da, &quot;s dužnim poštovanjem načela utjelovljena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima &quot;, usvajanje &quot;neposrednih i pozitivnih mjera &quot;za iskorjenjivanje ovih oblika poticanja i diskriminacije. Konkretno, strane  se obvezuju na kriminalizaciju [[govor mržnje|govora mržnjr]], [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]] i finansiranje rasističkih aktivnosti  i zabranu  i kriminalizaciju  članstva u organizacijama koje „podstiču i podstiču“ rasnu diskriminaciju. Mnoge strane imaju rezerve prema ovom članku i tumače ga kao da ne dozvoljava ili zahtijeva mjere koje narušavaju slobodu govora, udruživanja ili okupljanja. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije ovaj član smatra posebnom obvezom strana  Konvencije  i više puta je kritizirao strane zbog toga što ih se nisu pridržavali, uz napominje da posljednje posebno zaobilazi poticanje na rasnu diskriminaciju ion, mržnju i nasilje.
 
=== Promocija tolerancije ===
{{glavni|Tolerancija}}
'''Član 7.''' – Obvezuje strane da usvoje neposredne i efikasne mjere, posebno u obrazovanju, za borbu protiv rasnih predrasuda i podsticanje razumijevanja i [[tolerancija|tolerancije]] između različitih rasnih, etničkih i nacionalnih grupa.

=== Mehanizam za rešavanje sporova ===
*'''Članovi  11 do 13''' – Konvencije uspostavljaju mehanizam za rješavanje sporova između strana. Strana koja vjeruje da druga strana ne provodi Konvenciju može se žaliti Odboru za uklanjanje rasne diskriminacije.  Odbor će proslijediti žalbu, a ako ona ne bude riješena između dvije strane, može osnovati ''ad hoc''  miriteljsku  komisiju za istraživanje i davanje preporuka u vezi s tim.  Ovaj postupak je prvi put pokrenut 2018. godine u sporu  [[Katar]]a protiv [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[UAE]]  i [[Palestina]] protiv [[Izrael]]a.
*'''Član 22.''' – Nadalje omogućava da se bilo koji spor oko tumačenja ili primjene Konvencije uputi na [[Međunarodni sud pravde]].  Ova klauzula je bila tri puta pozvana u sporovima:   [[Gruzija]] protiv  [[Rusija|Rusije]], [[Ukrajina]] protiv Rusije i Katar protiv UAE.

=== Mehanizam pojedinačnih žalbi ===
''' Član 14.''' – Konvencijom uspostavlja se pojedinačni mehanizam za žalbe sličan onome o  [[Prvi fakultativni protokol Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima|Prvom fakultativnom protokolu  Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima]], [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom]] i [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]]. Strane mogu u bilo kojem trenutku priznati nadležnost Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije za razmatranje pritužbi pojedinaca ili grupa koje tvrde da su njihova prava po Konvenciji povrijeđena.  Takve stranke mogu osnovati lokalne organe da saslušaju žalbe prije nego što im se dostave.  Podnositelji  žalbe moraju iscrpiti sve domaće pravne lijekove i anonimne žalbe, uključujući i one koje se odnose na događaje koji su se desili prije nego što se dotična zemlja pridružila Konvenciji.  Odbor može zatražiti informacije od i davati preporuke stranci.

Mehanizam pojedinačnih žalbi stupio je na snagu 1982. godine, nakon što ga je prihvatilo deset država-stranaka, a Komitet je razmotrio  54 slučaja.
 
Odbor se obično sastaje svakog marta i avgusta u [[Ženeva|Ženevi]]. 
;Sadašnji mandat

{| class = &quot;wikitable&quot;
!Ime
!Država
!Kraj mandata 
|-
|Silvio José Albuquerque i Silva
|{{flag|Brazil}}
|2022.
|-
|Noureddine Amir (predsjedavajući)
|{{flag| Alžir}}
|2022.
|-
|Aleksej S. Avtonomov
|{{flag|Rusija}}
|2020.
|-
|[[Marc Bossuyt]]
|{{flag|Belgija}}
|2022.
|-
|Jose Francisco Cali Tzay
|{{flag|Gvatemala}}
|2020.
|-
|Chung Chinsung &lt;! - 정진성 ; 鄭 鎭 星-&gt;
|{{flag|Južna Koreja}}
|2022.
|-
|Fatimata-Binta Victoire Dah
|{{flag|Burkina Faso}}
|2020.
|-
|Bakari Sidiki Diaby
|{{flag|Obala Slonovače}}
|2022.
|-
|Rita Izsák-Ndiaye (izvjestitelj)
|{{flag|Mađarska}}
|2022.
|-
|Keiko Kō &lt;! - 洪 恵 子-&gt;
|{{flag|Japan}}
|2022.
|-
|Gün Kut
|{{flag|Turska}}
|2022.
|-
|Li Yanduan (potpredsjednik) &lt;! - 李燕 端-&gt;
|{{flag|Kina}}
|2020.
|-
|Nicolás Marugán
|{{flag|Španija}}
|2020.
|-
|[[Gay McDougall]] (potpredsjednik)
|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|2020.
|-
|Yemhelhe Mint Mohamed
|{{flag|Mauritanija}}
|2020.
|-
|Pastor Elias Murillo Martinez (potpredsjednik)
|{{flag| Kolumbija}}
|2020.
|-
|Verene Albertha pastir
|{{flag|Jamajka}}
|2020.
|-
|Yeung Kam John Yeung Sik Yuen
|{{flag|Mauricijus}}
|2022.
|}

== Također pogledajte ==
*[[Rasa]]
*[[Rasizam]]
* [[Antirasizam]]

 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Daljnje čitanje ==

== Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6b3940.html |title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD) |publisher=UN OHCHR |access-date=25. 11. 2019}} - Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 
* [https://web.archive.org/web/20110211223019/http://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=IV-2&amp;chapter=4&amp;lang=en Lista stranaka]
* [http://www.ohchr.org/en/hrbodies/cerd/pages/cerdindex.aspx Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]
* [http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm Odluke Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030120616/http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm |date=30. 10. 2019 }}
* [http://www.bayefsky.com/docs.php/area/jurisprudence/node/3/treaty/cerd/opt/0 CERD jurisprudence]

{{DEFAULTSORT:Konvencija o rasnoj diskriminaciji}}
[[Kategorija:Sporazumi o ljudskim pravima]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenih Nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi usvojeni rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]</text>
      <sha1>qo7zhqvmk8ldomyha10c13pxfpxxwjg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901416</id>
      <parentid>3901385</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18951" sha1="j52s2gvwclhepk5m8e4n3ryap01r8cn" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
|naziv               = ICERD
|dugi_naziv           = International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;
|sjedište    = New York&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
|date_sealed         =
|datum_osnivanja      = 4, januar 1969.
|condition_effective = 27 ratifications&lt;ref name=art19&gt;ICERD, Article 19.&lt;/ref&gt;
| date_expiration     =
| signatories         = 88&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| strane             = 180&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| ovlaštena osoba           = [[Secretary-General of the United Nations|UN Secretary-General]]&lt;ref name=art18&gt;ICERD, Article 18.&lt;/ref&gt;
|jezik          = [[Kineski jezik|Kineski]], [[Engleski jezik|Engleski]], [[Francuski jezik|Francuski]], [[ruski jezik|Ruski]] i [[Španski jezik|Španski]]&lt;ref name=art25&gt;ICERD, Article 25.&lt;/ref&gt;
| website          = [http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx]
| wikisource          = 
}}
[[Slika:ICERD-members.PNG|thumb|400px|Članice Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije&lt;br/&gt;{{legend|#009A30|Priznaju nadležnost iz člana 14}}
{{legend|#006630|Ne priznaju nadležnost člana 14}}
{{legend|#FFFF00|Potpisale ali nisu ratificirale}}
{{legend|#9A0000|Nisu ni potpisale ni ratificirale}}]]
'''Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije''' ('''ICERD''')  je [[Ugovor|konvencija]] [[ujedinjene nacije|Ujedinjena nacija]],  treća [[generacija]] instrumenata za ostvarivanje ljudskih prava. Konvencija obvezuje svoje članice na eliminaciju [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]] i promociju razumijevanja među svim rasama. Konvencija također zahtijeva da njene stranke zabrane [[govor mržnje]] i kriminaliziraju članstvo u rasističkim organizacijama.&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Konvencija također uključuje pojedinačni mehanizam za pritužbe, čime je na snazi izvršna protiv svojih stranaka. To je dovelo do razvoja ograničene sudske prakse o tumačenju i primjeni Konvencije.
Konvenciju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila i otvorila na potpisivanje 21. decembra 1965., a dospjela je na snagu 4. januara 1969. Od aprila  2019., ima 88 potpisnika i 180 supotpisnika. 
Konvenciju nadgleda [[Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]] (CERD).

== Nastanak ==
U decembru 1960., nakon incidenata [[antisemitizam|antisemitizma]] u nekoliko dijelova svijeta, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je rezoluciju kojom se osuđuju &quot;sve manifestacije i prakse rasne, vjerske i nacionalne mržnje &quot;kao kršenja [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] i pozivaju vlade svih država da &quot;preduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile sve rasne manifestacije , vjerska i nacionalna mržnja“. [[Ekonomsko-socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]] uslijedilo je zatim s izradom nacrta rezolucija o &quot;manifestacijama rasnih predrasuda i nacionalne i vjerske netrpeljivosti&quot;, naložili vladama da educiraju javnost protiv netrpeljivosti i ukinu diskriminatorne zakone.&lt;ref name=UNGA2106&gt;United Nations General Assembly Resolution 2106 (XX), 21 December 1965.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lerner&gt;{{cite book |title=The U.N. Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |url=https://archive.org/details/unconventiononel0000lern |last=Lérner |first=Natán |publisher=Sijthoff &amp; Noordhoff International |page=[https://archive.org/details/unconventiononel0000lern/page/1 1] |year=1980 |isbn=90-286-0160-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1510 (XV), 12 December 1960.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=UNGA1779&gt;United Nations General Assembly Resolution 1779 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;

Tokom rane rasprave o ovoj rezoluciji, afričke države na čelu sa [[Centralnoafrička republika|Centralnoafričkom republikom]], [[Čad]]om, [[Dahomej]]om,  [[Gvineja|Gvinejom]], [[Obala Slonovače]], [[Mali]]jem, [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Gornja Volta|Gornjom Voltom]] podstaknuli su za konkretnije postupanje po tom pitanju, u obliku međunarodne konvencije protiv rasne diskriminacije. Neke su države više voljele deklaraciju, a ne obvezujuću konvenciju, dok su druge željele riješiti rasnu i vjersku netrpeljivost u jednom instrumentu. Eventualni kompromis, prisiljen od strane političke opozicije arapskih naroda da tretira religioznu netrpeljivost istodobno s rasnom netrpeljivošću plus mišljenje drugih naroda da je vjerska netolerancija manje hitna,  bilo je za dvije rezolucije, jedna grupa je tražila deklaraciju i nacrt konvencije usmjerene na uklanjanje rasne diskriminacije, a druga je učinila isto za [[vjersta tolerancija|vjersku netoleranciju]].&lt;ref name=Schwelb&gt;{{cite journal |last=Schwelb |first=Egon |title=The International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |journal=International &amp; Comparative Law Quarterly.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1781 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;
 
'''Član 4''', koji kriminalizira podsticanje na rasnu diskriminaciju, takođe je bio kontroverzan u fazi izrade. U prvoj raspravi o tom članu  postojala su dva nacrta, jedan su predstavile [[SAD|Sjedinjene Države]], a drugi  [[Sovjetski Savez]] i [[Poljska]]. Sjedinjene Države, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, predložile su da se zabrani samo poticanje &quot;koje rezultira ili bi moglo rezultirati nasiljem&quot;, dok je Sovjetski Savez želio &quot;zabraniti i raspustiti rasističku, fašističku i bilo koju drugu organizaciju koja prakticira ili podsiče rasnu diskriminaciju &quot;. [[Skandinavija|Nordijske zemlje]] predložile su kompromis u kome je dodata klauzula o „dužnom poštovanju“ prava Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja se uzima u obzir prilikom kriminalizacije govora mržnje. 
 
Nacrt [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaracije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] usvojila je Generalna skupština 20. novembra 1963.  Isti dan,  Generalna skupština pozvala je Ekonomsko-socijalno vijeće i [[Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Komisije za ljudska prava]] da izradu Konvenciju  o toj temi postave kao apsolutni prioritet. Nacrt je dovršen sredinom 1964, ali kašnjenje u Generalnoj skupštini značilo je da ona ne može biti usvojena te godine. Konačno je usvojena 21. decembra 1965.

== Osnovne odredbe ==
=== Definicija &quot;rasne diskriminacije&quot; ===
{{glavni | Rasizam}}
'''Preambula''' Konvencije potvrđuje dostojanstvo i [[jednakost pred zakonom]],  pozivajući se na Povelju Ujedinjenih nacija i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]] i osuđuje [[kolonijalizam]],  pozivajući se na [[Deklaraciju o dodjeli nezavisnosti kolonijalnim zemljama  i narodima]], [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaraciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] a također navodi [[Konvencija o diskriminaciji  zapošljavanju i okupaciji|Konvenciju ILO o zapošljavanju i zanimanju (C111)]] i [[Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju|Konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju]] .
 
'''Član 1''' – Konvencije definira „rasnu diskriminaciju“ kao:
{{citat | ... svako razlikovanje, isključenje, ograničenje ili sklonost na osnovu [[rasa|rase]], boje, porekla ili nacionalnog ili [[etnička grupa|etničkog]] porijekla koje ima svrhu  ili učinak poništavanja ili narušavanja priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na jednakoj osnovi, ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo kojem drugom polju javnog života.}}
Razlike koje su napravljene na temelju [[državljanstvo|državljanstva]] (to jest između građana i ne-građana) posebno su isključene iz definicije, kao i politike [[pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]] i drugih mjera poduzetih za otklanjanje neravnoteže i podsticanje pravne  jednakosti.
Ova definicija ne pravi razliku između diskriminacije na osnovu [[etnička grupa|etničke pripadnosti]] i diskriminacije na osnovu [[rasa|rase]], dijelom zato što razlika između etnije i rase ostaje diskutabilna među [[antropologija|antropolozima]]. Uključivanje porijekla posebno obuhvata diskriminaciju na temelju [[kasta|kaste]] i drugih oblika naslijeđenog statusa.

Diskriminacija ne mora biti strogo zasnovana na rasi ili etničkoj pripadnosti da bi se Konvencija primjenjivala. Umjesto toga, da li određena akcija ili politika diskriminira, prosuđuje se po njenim učincima.
{{citat | U pokušaju da utvrdi da li akcija ima efekat suprotan Konvenciji, gledat će se da li ta akcija ima neopravdan različit uticaj na grupu koja se razlikuje po rasi, boji, poreklu ili nacionalnom ili etničkom poreklu.}}
Pitanje da li pojedinac pripada određenoj rasnoj skupini odlučuje se, ukoliko ne postoji suprotno opravdanje, samo-identifikacijom. 
 
=== Sprečavanje diskriminacije ===
{{glavni | Zakon protiv diskriminacije}}
*'''Član 2.''' – Konvencija  osuđuje rasnu diskriminaciju i obvezuje strane da se obavežu da sprovedu svim odgovarajućim sredstvima i bez odgađanja politiku uklanjanja rasne diskriminacije u svim njenim oblicima. Također obvezuje strane da promoviraju razumijevanje među svim rasama.  Da bi se to postiglo, Konvencija zahtijeva da zemlje potpisnice:
**Ne primjenjuju rasnu diskriminaciju u javnim institucijama;
**Ne „sponzoriraju, brane ili podržavaju“ rasnu diskriminaciju;
**Pregledaju  postojeće politike i izmijene  ili opozovu one koje uzrokuju ili uvećavaju rasnu diskriminaciju;
**Zabrane  &quot;svim odgovarajućim sredstvima, uključujući zakonodavstvo&quot;, rasnu diskriminaciju od strane pojedinaca i organizacija unutar svojih nadležnosti;
**Ohrabruju  grupe, pokrete i druga sredstva koja uklanjaju barijere između rasa i obeshrabruju rasnu podjelu.

Strane su dužne „kada okolnosti to nalažu“ da koriste [[pozitivna diskriminacija|pozitivnu diskriminaciju]] politike za određene rasne skupine kako bi zagarantovale „potpuno i ravnopravno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Međutim, ove mjere moraju biti konačne i &quot;ni u kojem slučaju ne moraju imati za posljedicu održavanje nejednakih ili zasebnih prava za različite rasne skupine nakon što su postignuti ciljevi zbog kojih su poduzete&quot;.

*'''Član 5.''' – Proširuje se član  2. općom obvezom i stvara posebnu obvezu garantiranja prava svakoga na [[jednakost pred zakonom]] bez obzira na ' 'rasu, boju ili nacionalno ili etničko porijeklo' '. Dalje navodi specifična prava koja se ta jednakost mora primjenjivati na: jednak tretman sudova i presuda, [[sigurnost osoba]] i slobodu od nasilja,  [[građanska i politička prava]] potvrđena u ICCPR-u,  [[ekonomska, socijalna i kulturna prava]] potvrđena u ICESCR-u  i pravo pristupa bilo kojem mjestu ili usluzi koju koristi široj javnosti, &quot;kao što su prijevoz hoteli, restorani, kafići, kazališta i parkovi. Ovaj popis nije iscrpan i obveza se proširuje na sva ljudska prava.
*''' Član 6.''' –Obvezuje strane da putem sudova ili drugih institucija pružaju 'efikasnu zaštitu i lijekove za bilo koji čin rasne diskriminacije. Ovo uključuje pravo na [[pravni lijek]] i [[odšteta|odštetu]] za povrede pretrpljene zbog diskriminacije.

=== Osuda aparthejda ===
{{glavni | Zločin aparthejda}}
'''Član 3.''' – Osuđuje [[apartheid]] i [[rasna segregacija|rasnu segregaciju]] i obvezuje strane da' sprečavaju, zabranjuju i iskorjenjuju 'ove prakse na teritorijama pod njihovom jurisdikcijom.  Ovaj članak ojačan je prepoznavanjem aparthejda kao [[zločin protiv ćovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] u [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda]]. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije smatra da ovaj član uključuje i obavezu iskorjenjivanja posljedica protekle politike segregacije i sprečavanja rasne segregacije koja proizlazi iz djelovanja privatnih pojedinaca. 
 
=== Zabrana poticanja ===
{{glavni| Govor mržnje}}
'''Član 4.''' – Konvencija osuđuje propagandu i organizacije koje pokušavaju opravdati diskriminaciju ili se zasnivaju na ideji rasnne superiornosti. To obvezuje strane da, &quot;s dužnim poštovanjem načela utjelovljena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima &quot;, usvajanje &quot;neposrednih i pozitivnih mjera &quot;za iskorjenjivanje ovih oblika poticanja i diskriminacije. Konkretno, strane  se obvezuju na kriminalizaciju [[govor mržnje|govora mržnjr]], [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]] i finansiranje rasističkih aktivnosti  i zabranu  i kriminalizaciju  članstva u organizacijama koje „podstiču i podstiču“ rasnu diskriminaciju. Mnoge strane imaju rezerve prema ovom članku i tumače ga kao da ne dozvoljava ili zahtijeva mjere koje narušavaju slobodu govora, udruživanja ili okupljanja. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije ovaj član smatra posebnom obvezom strana  Konvencije  i više puta je kritizirao strane zbog toga što ih se nisu pridržavali, uz napominje da posljednje posebno zaobilazi poticanje na rasnu diskriminaciju ion, mržnju i nasilje.
 
=== Promocija tolerancije ===
{{glavni|Tolerancija}}
'''Član 7.''' – Obvezuje strane da usvoje neposredne i efikasne mjere, posebno u obrazovanju, za borbu protiv rasnih predrasuda i podsticanje razumijevanja i [[tolerancija|tolerancije]] između različitih rasnih, etničkih i nacionalnih grupa.

=== Mehanizam za rešavanje sporova ===
*'''Članovi  11 do 13''' – Konvencije uspostavljaju mehanizam za rješavanje sporova između strana. Strana koja vjeruje da druga strana ne provodi Konvenciju može se žaliti Odboru za uklanjanje rasne diskriminacije.  Odbor će proslijediti žalbu, a ako ona ne bude riješena između dvije strane, može osnovati ''ad hoc''  miriteljsku  komisiju za istraživanje i davanje preporuka u vezi s tim.  Ovaj postupak je prvi put pokrenut 2018. godine u sporu  [[Katar]]a protiv [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[UAE]]  i [[Palestina]] protiv [[Izrael]]a.
*'''Član 22.''' – Nadalje omogućava da se bilo koji spor oko tumačenja ili primjene Konvencije uputi na [[Međunarodni sud pravde]].  Ova klauzula je bila tri puta pozvana u sporovima:   [[Gruzija]] protiv  [[Rusija|Rusije]], [[Ukrajina]] protiv Rusije i Katar protiv UAE.

=== Mehanizam pojedinačnih žalbi ===
''' Član 14.''' – Konvencijom uspostavlja se pojedinačni mehanizam za žalbe sličan onome o  [[Prvi fakultativni protokol Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima|Prvom fakultativnom protokolu  Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima]], [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom]] i [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]]. Strane mogu u bilo kojem trenutku priznati nadležnost Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije za razmatranje pritužbi pojedinaca ili grupa koje tvrde da su njihova prava po Konvenciji povrijeđena.  Takve stranke mogu osnovati lokalne organe da saslušaju žalbe prije nego što im se dostave.  Podnositelji  žalbe moraju iscrpiti sve domaće pravne lijekove i anonimne žalbe, uključujući i one koje se odnose na događaje koji su se desili prije nego što se dotična zemlja pridružila Konvenciji.  Odbor može zatražiti informacije od i davati preporuke stranci.

Mehanizam pojedinačnih žalbi stupio je na snagu 1982. godine, nakon što ga je prihvatilo deset država-stranaka, a Komitet je razmotrio  54 slučaja.
 
Odbor se obično sastaje svakog marta i avgusta u [[Ženeva|Ženevi]]. 
;Sadašnji mandat

{| class = &quot;wikitable&quot;
!Ime
!Država
!Kraj mandata 
|-
|Silvio José Albuquerque i Silva
|{{flag|Brazil}}
|2022.
|-
|Noureddine Amir (predsjedavajući)
|{{flag| Alžir}}
|2022.
|-
|Aleksej S. Avtonomov
|{{flag|Rusija}}
|2020.
|-
|[[Marc Bossuyt]]
|{{flag|Belgija}}
|2022.
|-
|Jose Francisco Cali Tzay
|{{flag|Gvatemala}}
|2020.
|-
|Chung Chinsung &lt;! - 정진성 ; 鄭 鎭 星-&gt;
|{{flag|Južna Koreja}}
|2022.
|-
|Fatimata-Binta Victoire Dah
|{{flag|Burkina Faso}}
|2020.
|-
|Bakari Sidiki Diaby
|{{flag|Obala Slonovače}}
|2022.
|-
|Rita Izsák-Ndiaye (izvjestitelj)
|{{flag|Mađarska}}
|2022.
|-
|Keiko Kō &lt;! - 洪 恵 子-&gt;
|{{flag|Japan}}
|2022.
|-
|Gün Kut
|{{flag|Turska}}
|2022.
|-
|Li Yanduan (potpredsjednik) &lt;! - 李燕 端-&gt;
|{{flag|Kina}}
|2020.
|-
|Nicolás Marugán
|{{flag|Španija}}
|2020.
|-
|[[Gay McDougall]] (potpredsjednik)
|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|2020.
|-
|Yemhelhe Mint Mohamed
|{{flag|Mauritanija}}
|2020.
|-
|Pastor Elias Murillo Martinez (potpredsjednik)
|{{flag| Kolumbija}}
|2020.
|-
|Verene Albertha pastir
|{{flag|Jamajka}}
|2020.
|-
|Yeung Kam John Yeung Sik Yuen
|{{flag|Mauricijus}}
|2022.
|}

== Također pogledajte ==
*[[Rasa]]
*[[Rasizam]]
* [[Antirasizam]]

 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Daljnje čitanje ==

== Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6b3940.html |title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD) |publisher=UN OHCHR |access-date=25. 11. 2019}} - Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 
* [https://web.archive.org/web/20110211223019/http://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=IV-2&amp;chapter=4&amp;lang=en Lista stranaka]
* [http://www.ohchr.org/en/hrbodies/cerd/pages/cerdindex.aspx Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]
* [http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm Odluke Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030120616/http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm |date=30. 10. 2019 }}
* [http://www.bayefsky.com/docs.php/area/jurisprudence/node/3/treaty/cerd/opt/0 CERD jurisprudence]

{{DEFAULTSORT:Konvencija o rasnoj diskriminaciji}}
[[Kategorija:Sporazumi o ljudskim pravima]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenih Nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi usvojeni rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>j52s2gvwclhepk5m8e4n3ryap01r8cn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901423</id>
      <parentid>3901416</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:00:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19290" sha1="64anv37d6wcb5jqnxr2khb10s2xyj18" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
|naziv               = ICERD
|dugi_naziv           = International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;
|sjedište    = New York&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
|date_sealed         =
|datum_osnivanja      = 4, januar 1969.
|condition_effective = 27 ratifications&lt;ref name=art19&gt;ICERD, Article 19.&lt;/ref&gt;
| date_expiration     =
| signatories         = 88&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| strane             = 180&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| ovlaštena osoba           = [[Secretary-General of the United Nations|UN Secretary-General]]&lt;ref name=art18&gt;ICERD, Article 18.&lt;/ref&gt;
|jezik          = [[Kineski jezik|Kineski]], [[Engleski jezik|Engleski]], [[Francuski jezik|Francuski]], [[ruski jezik|Ruski]] i [[Španski jezik|Španski]]&lt;ref name=art25&gt;ICERD, Article 25.&lt;/ref&gt;
| website          = [http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx]
| wikisource          = 
}}
[[Slika:ICERD-members.PNG|thumb|400px|Članice Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije&lt;br/&gt;{{legend|#009A30|Priznaju nadležnost iz člana 14}}
{{legend|#006630|Ne priznaju nadležnost člana 14}}
{{legend|#FFFF00|Potpisale ali nisu ratificirale}}
{{legend|#9A0000|Nisu ni potpisale ni ratificirale}}]]
'''Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije''' ('''ICERD''')  je [[Ugovor|konvencija]] [[ujedinjene nacije|Ujedinjena nacija]],  treća [[generacija]] instrumenata za ostvarivanje ljudskih prava. Konvencija obvezuje svoje članice na eliminaciju [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]] i promociju razumijevanja među svim rasama. Konvencija također zahtijeva da njene stranke zabrane [[govor mržnje]] i kriminaliziraju članstvo u rasističkim organizacijama.&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Konvencija također uključuje pojedinačni mehanizam za pritužbe, čime je na snazi izvršna protiv svojih stranaka. To je dovelo do razvoja ograničene sudske prakse o tumačenju i primjeni Konvencije.
Konvenciju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila i otvorila na potpisivanje 21. decembra 1965., a dospjela je na snagu 4. januara 1969. Od aprila  2019., ima 88 potpisnika i 180 supotpisnika. 
Konvenciju nadgleda [[Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]] (CERD).

== Nastanak ==
U decembru 1960., nakon incidenata [[antisemitizam|antisemitizma]] u nekoliko dijelova svijeta, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je rezoluciju kojom se osuđuju &quot;sve manifestacije i prakse rasne, vjerske i nacionalne mržnje &quot;kao kršenja [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] i pozivaju vlade svih država da &quot;preduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile sve rasne manifestacije , vjerska i nacionalna mržnja“. [[Ekonomsko-socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]] uslijedilo je zatim s izradom nacrta rezolucija o &quot;manifestacijama rasnih predrasuda i nacionalne i vjerske netrpeljivosti&quot;, naložili vladama da educiraju javnost protiv netrpeljivosti i ukinu diskriminatorne zakone.&lt;ref name=UNGA2106&gt;United Nations General Assembly Resolution 2106 (XX), 21 December 1965.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lerner&gt;{{cite book |title=The U.N. Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |url=https://archive.org/details/unconventiononel0000lern |last=Lérner |first=Natán |publisher=Sijthoff &amp; Noordhoff International |page=[https://archive.org/details/unconventiononel0000lern/page/1 1] |year=1980 |isbn=90-286-0160-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1510 (XV), 12 December 1960.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=UNGA1779&gt;United Nations General Assembly Resolution 1779 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;

Tokom rane rasprave o ovoj rezoluciji, afričke države na čelu sa [[Centralnoafrička republika|Centralnoafričkom republikom]], [[Čad]]om, [[Dahomej]]om,  [[Gvineja|Gvinejom]], [[Obala Slonovače]], [[Mali]]jem, [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Gornja Volta|Gornjom Voltom]] podstaknuli su za konkretnije postupanje po tom pitanju, u obliku međunarodne konvencije protiv rasne diskriminacije. Neke su države više voljele deklaraciju, a ne obvezujuću konvenciju, dok su druge željele riješiti rasnu i vjersku netrpeljivost u jednom instrumentu. Eventualni kompromis, prisiljen od strane političke opozicije arapskih naroda da tretira religioznu netrpeljivost istodobno s rasnom netrpeljivošću plus mišljenje drugih naroda da je vjerska netolerancija manje hitna,  bilo je za dvije rezolucije, jedna grupa je tražila deklaraciju i nacrt konvencije usmjerene na uklanjanje rasne diskriminacije, a druga je učinila isto za [[vjersta tolerancija|vjersku netoleranciju]].&lt;ref name=Schwelb&gt;{{cite journal |last=Schwelb |first=Egon |title=The International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |journal=International &amp; Comparative Law Quarterly.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1781 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;
 
'''Član 4''', koji kriminalizira podsticanje na rasnu diskriminaciju, takođe je bio kontroverzan u fazi izrade. U prvoj raspravi o tom članu  postojala su dva nacrta, jedan su predstavile [[SAD|Sjedinjene Države]], a drugi  [[Sovjetski Savez]] i [[Poljska]]. Sjedinjene Države, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, predložile su da se zabrani samo poticanje &quot;koje rezultira ili bi moglo rezultirati nasiljem&quot;, dok je Sovjetski Savez želio &quot;zabraniti i raspustiti rasističku, fašističku i bilo koju drugu organizaciju koja prakticira ili podsiče rasnu diskriminaciju &quot;. [[Skandinavija|Nordijske zemlje]] predložile su kompromis u kome je dodata klauzula o „dužnom poštovanju“ prava Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja se uzima u obzir prilikom kriminalizacije govora mržnje. 
 
Nacrt [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaracije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] usvojila je Generalna skupština 20. novembra 1963.  Isti dan,  Generalna skupština pozvala je Ekonomsko-socijalno vijeće i [[Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Komisije za ljudska prava]] da izradu Konvenciju  o toj temi postave kao apsolutni prioritet. Nacrt je dovršen sredinom 1964, ali kašnjenje u Generalnoj skupštini značilo je da ona ne može biti usvojena te godine. Konačno je usvojena 21. decembra 1965.

== Osnovne odredbe ==
=== Definicija &quot;rasne diskriminacije&quot; ===
{{glavni | Rasizam}}
'''Preambula''' Konvencije potvrđuje dostojanstvo i [[jednakost pred zakonom]],  pozivajući se na Povelju Ujedinjenih nacija i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]] i osuđuje [[kolonijalizam]],  pozivajući se na [[Deklaraciju o dodjeli nezavisnosti kolonijalnim zemljama  i narodima]], [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaraciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] a također navodi [[Konvencija o diskriminaciji  zapošljavanju i okupaciji|Konvenciju ILO o zapošljavanju i zanimanju (C111)]] i [[Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju|Konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju]] .
 
'''Član 1''' – Konvencije definira „rasnu diskriminaciju“ kao:
{{citat | ... svako razlikovanje, isključenje, ograničenje ili sklonost na osnovu [[rasa|rase]], boje, porekla ili nacionalnog ili [[etnička grupa|etničkog]] porijekla koje ima svrhu  ili učinak poništavanja ili narušavanja priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na jednakoj osnovi, ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo kojem drugom polju javnog života.}}
Razlike koje su napravljene na temelju [[državljanstvo|državljanstva]] (to jest između građana i ne-građana) posebno su isključene iz definicije, kao i politike [[pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]] i drugih mjera poduzetih za otklanjanje neravnoteže i podsticanje pravne  jednakosti.
Ova definicija ne pravi razliku između diskriminacije na osnovu [[etnička grupa|etničke pripadnosti]] i diskriminacije na osnovu [[rasa|rase]], dijelom zato što razlika između etnije i rase ostaje diskutabilna među [[antropologija|antropolozima]]. Uključivanje porijekla posebno obuhvata diskriminaciju na temelju [[kasta|kaste]] i drugih oblika naslijeđenog statusa.

Diskriminacija ne mora biti strogo zasnovana na rasi ili etničkoj pripadnosti da bi se Konvencija primjenjivala. Umjesto toga, da li određena akcija ili politika diskriminira, prosuđuje se po njenim učincima.
{{citat | U pokušaju da utvrdi da li akcija ima efekat suprotan Konvenciji, gledat će se da li ta akcija ima neopravdan različit uticaj na grupu koja se razlikuje po rasi, boji, poreklu ili nacionalnom ili etničkom poreklu.}}
Pitanje da li pojedinac pripada određenoj rasnoj skupini odlučuje se, ukoliko ne postoji suprotno opravdanje, samo-identifikacijom. 
 
=== Sprečavanje diskriminacije ===
{{glavni | Zakon protiv diskriminacije}}
*'''Član 2.''' – Konvencija  osuđuje rasnu diskriminaciju i obvezuje strane da se obavežu da sprovedu svim odgovarajućim sredstvima i bez odgađanja politiku uklanjanja rasne diskriminacije u svim njenim oblicima. Također obvezuje strane da promoviraju razumijevanje među svim rasama.  Da bi se to postiglo, Konvencija zahtijeva da zemlje potpisnice:
**Ne primjenjuju rasnu diskriminaciju u javnim institucijama;
**Ne „sponzoriraju, brane ili podržavaju“ rasnu diskriminaciju;
**Pregledaju  postojeće politike i izmijene  ili opozovu one koje uzrokuju ili uvećavaju rasnu diskriminaciju;
**Zabrane  &quot;svim odgovarajućim sredstvima, uključujući zakonodavstvo&quot;, rasnu diskriminaciju od strane pojedinaca i organizacija unutar svojih nadležnosti;
**Ohrabruju  grupe, pokrete i druga sredstva koja uklanjaju barijere između rasa i obeshrabruju rasnu podjelu.

Strane su dužne „kada okolnosti to nalažu“ da koriste [[pozitivna diskriminacija|pozitivnu diskriminaciju]] politike za određene rasne skupine kako bi zagarantovale „potpuno i ravnopravno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Međutim, ove mjere moraju biti konačne i &quot;ni u kojem slučaju ne moraju imati za posljedicu održavanje nejednakih ili zasebnih prava za različite rasne skupine nakon što su postignuti ciljevi zbog kojih su poduzete&quot;.

*'''Član 5.''' – Proširuje se član  2. općom obvezom i stvara posebnu obvezu garantiranja prava svakoga na [[jednakost pred zakonom]] bez obzira na ' 'rasu, boju ili nacionalno ili etničko porijeklo' '. Dalje navodi specifična prava koja se ta jednakost mora primjenjivati na: jednak tretman sudova i presuda, [[sigurnost osoba]] i slobodu od nasilja,  [[građanska i politička prava]] potvrđena u ICCPR-u,  [[ekonomska, socijalna i kulturna prava]] potvrđena u ICESCR-u  i pravo pristupa bilo kojem mjestu ili usluzi koju koristi široj javnosti, &quot;kao što su prijevoz hoteli, restorani, kafići, kazališta i parkovi. Ovaj popis nije iscrpan i obveza se proširuje na sva ljudska prava.
*''' Član 6.''' –Obvezuje strane da putem sudova ili drugih institucija pružaju 'efikasnu zaštitu i lijekove za bilo koji čin rasne diskriminacije. Ovo uključuje pravo na [[pravni lijek]] i [[odšteta|odštetu]] za povrede pretrpljene zbog diskriminacije.

=== Osuda aparthejda ===
{{glavni | Zločin aparthejda}}
'''Član 3.''' – Osuđuje [[apartheid]] i [[rasna segregacija|rasnu segregaciju]] i obvezuje strane da' sprečavaju, zabranjuju i iskorjenjuju 'ove prakse na teritorijama pod njihovom jurisdikcijom.  Ovaj članak ojačan je prepoznavanjem aparthejda kao [[zločin protiv ćovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] u [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda]]. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije smatra da ovaj član uključuje i obavezu iskorjenjivanja posljedica protekle politike segregacije i sprečavanja rasne segregacije koja proizlazi iz djelovanja privatnih pojedinaca. 
 
=== Zabrana poticanja ===
{{glavni| Govor mržnje}}
'''Član 4.''' – Konvencija osuđuje propagandu i organizacije koje pokušavaju opravdati diskriminaciju ili se zasnivaju na ideji rasnne superiornosti. To obvezuje strane da, &quot;s dužnim poštovanjem načela utjelovljena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima &quot;, usvajanje &quot;neposrednih i pozitivnih mjera &quot;za iskorjenjivanje ovih oblika poticanja i diskriminacije. Konkretno, strane  se obvezuju na kriminalizaciju [[govor mržnje|govora mržnjr]], [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]] i finansiranje rasističkih aktivnosti  i zabranu  i kriminalizaciju  članstva u organizacijama koje „podstiču i podstiču“ rasnu diskriminaciju. Mnoge strane imaju rezerve prema ovom članku i tumače ga kao da ne dozvoljava ili zahtijeva mjere koje narušavaju slobodu govora, udruživanja ili okupljanja. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije ovaj član smatra posebnom obvezom strana  Konvencije  i više puta je kritizirao strane zbog toga što ih se nisu pridržavali, uz napominje da posljednje posebno zaobilazi poticanje na rasnu diskriminaciju ion, mržnju i nasilje.
 
=== Promocija tolerancije ===
{{glavni|Tolerancija}}
'''Član 7.''' – Obvezuje strane da usvoje neposredne i efikasne mjere, posebno u obrazovanju, za borbu protiv rasnih predrasuda i podsticanje razumijevanja i [[tolerancija|tolerancije]] između različitih rasnih, etničkih i nacionalnih grupa.

=== Mehanizam za rešavanje sporova ===
*'''Članovi  11 do 13''' – Konvencije uspostavljaju mehanizam za rješavanje sporova između strana. Strana koja vjeruje da druga strana ne provodi Konvenciju može se žaliti Odboru za uklanjanje rasne diskriminacije.  Odbor će proslijediti žalbu, a ako ona ne bude riješena između dvije strane, može osnovati ''ad hoc''  miriteljsku  komisiju za istraživanje i davanje preporuka u vezi s tim.  Ovaj postupak je prvi put pokrenut 2018. godine u sporu  [[Katar]]a protiv [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[UAE]]  i [[Palestina]] protiv [[Izrael]]a.
*'''Član 22.''' – Nadalje omogućava da se bilo koji spor oko tumačenja ili primjene Konvencije uputi na [[Međunarodni sud pravde]].  Ova klauzula je bila tri puta pozvana u sporovima:   [[Gruzija]] protiv  [[Rusija|Rusije]], [[Ukrajina]] protiv Rusije i Katar protiv UAE.

=== Mehanizam pojedinačnih žalbi ===
''' Član 14.''' – Konvencijom uspostavlja se pojedinačni mehanizam za žalbe sličan onome o  [[Prvi fakultativni protokol Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima|Prvom fakultativnom protokolu  Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima]], [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom]] i [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]]. Strane mogu u bilo kojem trenutku priznati nadležnost Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije za razmatranje pritužbi pojedinaca ili grupa koje tvrde da su njihova prava po Konvenciji povrijeđena.  Takve stranke mogu osnovati lokalne organe da saslušaju žalbe prije nego što im se dostave.  Podnositelji  žalbe moraju iscrpiti sve domaće pravne lijekove i anonimne žalbe, uključujući i one koje se odnose na događaje koji su se desili prije nego što se dotična zemlja pridružila Konvenciji.  Odbor može zatražiti informacije od i davati preporuke stranci.

Mehanizam pojedinačnih žalbi stupio je na snagu 1982. godine, nakon što ga je prihvatilo deset država-stranaka, a Komitet je razmotrio  54 slučaja.
 
Odbor se obično sastaje svakog marta i avgusta u [[Ženeva|Ženevi]]. 
;Sadašnji mandat

{| class = &quot;wikitable&quot;
!Ime
!Država
!Kraj mandata 
|-
|Silvio José Albuquerque i Silva
|{{flag|Brazil}}
|2022.
|-
|Noureddine Amir (predsjedavajući)
|{{flag| Alžir}}
|2022.
|-
|Aleksej S. Avtonomov
|{{flag|Rusija}}
|2020.
|-
|[[Marc Bossuyt]]
|{{flag|Belgija}}
|2022.
|-
|Jose Francisco Cali Tzay
|{{flag|Gvatemala}}
|2020.
|-
|Chung Chinsung &lt;! - 정진성 ; 鄭 鎭 星-&gt;
|{{flag|Južna Koreja}}
|2022.
|-
|Fatimata-Binta Victoire Dah
|{{flag|Burkina Faso}}
|2020.
|-
|Bakari Sidiki Diaby
|{{flag|Obala Slonovače}}
|2022.
|-
|Rita Izsák-Ndiaye (izvjestitelj)
|{{flag|Mađarska}}
|2022.
|-
|Keiko Kō &lt;! - 洪 恵 子-&gt;
|{{flag|Japan}}
|2022.
|-
|Gün Kut
|{{flag|Turska}}
|2022.
|-
|Li Yanduan (potpredsjednik) &lt;! - 李燕 端-&gt;
|{{flag|Kina}}
|2020.
|-
|Nicolás Marugán
|{{flag|Španija}}
|2020.
|-
|[[Gay McDougall]] (potpredsjednik)
|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|2020.
|-
|Yemhelhe Mint Mohamed
|{{flag|Mauritanija}}
|2020.
|-
|Pastor Elias Murillo Martinez (potpredsjednik)
|{{flag| Kolumbija}}
|2020.
|-
|Verene Albertha pastir
|{{flag|Jamajka}}
|2020.
|-
|Yeung Kam John Yeung Sik Yuen
|{{flag|Mauricijus}}
|2022.
|}

== Također pogledajte ==
*[[Rasa]]
*[[Rasizam]]
* [[Antirasizam]]

 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Daljnje čitanje ==

== Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6b3940.html |title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD) |publisher=UN OHCHR |access-date=25. 11. 2019}} - Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 
* [https://web.archive.org/web/20110211223019/http://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=IV-2&amp;chapter=4&amp;lang=en Lista stranaka]
* [http://www.ohchr.org/en/hrbodies/cerd/pages/cerdindex.aspx Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]
* [http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm Odluke Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030120616/http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm |date=30. 10. 2019 }}
* [http://www.bayefsky.com/docs.php/area/jurisprudence/node/3/treaty/cerd/opt/0 CERD jurisprudence]

{{DEFAULTSORT:Konvencija o rasnoj diskriminaciji}}
[[Category:1969. u politici]]
[[Kategorija:Sporazumi o ljudskim pravima]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenih Nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi usvojeni rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]</text>
      <sha1>64anv37d6wcb5jqnxr2khb10s2xyj18</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901425</id>
      <parentid>3901423</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:01:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19292" sha1="btq61v019da2vhcpi6kwmxfs06fmj79" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
|naziv               = ICERD
|dugi_naziv           = International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;
|sjedište    = New York&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
|date_sealed         =
|datum_osnivanja      = 4, januar 1969.
|condition_effective = 27 ratifications&lt;ref name=art19&gt;ICERD, Article 19.&lt;/ref&gt;
| date_expiration     =
| signatories         = 88&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| strane             = 180&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| ovlaštena osoba           = [[Secretary-General of the United Nations|UN Secretary-General]]&lt;ref name=art18&gt;ICERD, Article 18.&lt;/ref&gt;
|jezik          = [[Kineski jezik|Kineski]], [[Engleski jezik|Engleski]], [[Francuski jezik|Francuski]], [[ruski jezik|Ruski]] i [[Španski jezik|Španski]]&lt;ref name=art25&gt;ICERD, Article 25.&lt;/ref&gt;
| website          = [http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx]
| wikisource          = 
}}
[[Slika:ICERD-members.PNG|thumb|400px|Članice Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije&lt;br/&gt;{{legend|#009A30|Priznaju nadležnost iz člana 14}}
{{legend|#006630|Ne priznaju nadležnost člana 14}}
{{legend|#FFFF00|Potpisale ali nisu ratificirale}}
{{legend|#9A0000|Nisu ni potpisale ni ratificirale}}]]
'''Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije''' ('''ICERD''')  je [[Ugovor|konvencija]] [[ujedinjene nacije|Ujedinjena nacija]],  treća [[generacija]] instrumenata za ostvarivanje ljudskih prava. Konvencija obvezuje svoje članice na eliminaciju [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]] i promociju razumijevanja među svim rasama. Konvencija također zahtijeva da njene stranke zabrane [[govor mržnje]] i kriminaliziraju članstvo u rasističkim organizacijama.&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Konvencija također uključuje pojedinačni mehanizam za pritužbe, čime je na snazi izvršna protiv svojih stranaka. To je dovelo do razvoja ograničene sudske prakse o tumačenju i primjeni Konvencije.
Konvenciju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila i otvorila na potpisivanje 21. decembra 1965., a dospjela je na snagu 4. januara 1969. Od aprila  2019., ima 88 potpisnika i 180 supotpisnika. 
Konvenciju nadgleda [[Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]] (CERD).

== Nastanak ==
U decembru 1960., nakon incidenata [[antisemitizam|antisemitizma]] u nekoliko dijelova svijeta, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je rezoluciju kojom se osuđuju &quot;sve manifestacije i prakse rasne, vjerske i nacionalne mržnje &quot;kao kršenja [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] i pozivaju vlade svih država da &quot;preduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile sve rasne manifestacije , vjerska i nacionalna mržnja“. [[Ekonomsko-socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]] uslijedilo je zatim s izradom nacrta rezolucija o &quot;manifestacijama rasnih predrasuda i nacionalne i vjerske netrpeljivosti&quot;, naložili vladama da educiraju javnost protiv netrpeljivosti i ukinu diskriminatorne zakone.&lt;ref name=UNGA2106&gt;United Nations General Assembly Resolution 2106 (XX), 21 December 1965.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lerner&gt;{{cite book |title=The U.N. Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |url=https://archive.org/details/unconventiononel0000lern |last=Lérner |first=Natán |publisher=Sijthoff &amp; Noordhoff International |page=[https://archive.org/details/unconventiononel0000lern/page/1 1] |year=1980 |isbn=90-286-0160-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1510 (XV), 12 December 1960.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=UNGA1779&gt;United Nations General Assembly Resolution 1779 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;

Tokom rane rasprave o ovoj rezoluciji, afričke države na čelu sa [[Centralnoafrička republika|Centralnoafričkom republikom]], [[Čad]]om, [[Dahomej]]om,  [[Gvineja|Gvinejom]], [[Obala Slonovače]], [[Mali]]jem, [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Gornja Volta|Gornjom Voltom]] podstaknuli su za konkretnije postupanje po tom pitanju, u obliku međunarodne konvencije protiv rasne diskriminacije. Neke su države više voljele deklaraciju, a ne obvezujuću konvenciju, dok su druge željele riješiti rasnu i vjersku netrpeljivost u jednom instrumentu. Eventualni kompromis, prisiljen od strane političke opozicije arapskih naroda da tretira religioznu netrpeljivost istodobno s rasnom netrpeljivošću plus mišljenje drugih naroda da je vjerska netolerancija manje hitna,  bilo je za dvije rezolucije, jedna grupa je tražila deklaraciju i nacrt konvencije usmjerene na uklanjanje rasne diskriminacije, a druga je učinila isto za [[vjersta tolerancija|vjersku netoleranciju]].&lt;ref name=Schwelb&gt;{{cite journal |last=Schwelb |first=Egon |title=The International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |journal=International &amp; Comparative Law Quarterly.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1781 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;
 
'''Član 4''', koji kriminalizira podsticanje na rasnu diskriminaciju, takođe je bio kontroverzan u fazi izrade. U prvoj raspravi o tom članu  postojala su dva nacrta, jedan su predstavile [[SAD|Sjedinjene Države]], a drugi  [[Sovjetski Savez]] i [[Poljska]]. Sjedinjene Države, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, predložile su da se zabrani samo poticanje &quot;koje rezultira ili bi moglo rezultirati nasiljem&quot;, dok je Sovjetski Savez želio &quot;zabraniti i raspustiti rasističku, fašističku i bilo koju drugu organizaciju koja prakticira ili podsiče rasnu diskriminaciju &quot;. [[Skandinavija|Nordijske zemlje]] predložile su kompromis u kome je dodata klauzula o „dužnom poštovanju“ prava Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja se uzima u obzir prilikom kriminalizacije govora mržnje. 
 
Nacrt [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaracije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] usvojila je Generalna skupština 20. novembra 1963.  Isti dan,  Generalna skupština pozvala je Ekonomsko-socijalno vijeće i [[Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Komisije za ljudska prava]] da izradu Konvenciju  o toj temi postave kao apsolutni prioritet. Nacrt je dovršen sredinom 1964, ali kašnjenje u Generalnoj skupštini značilo je da ona ne može biti usvojena te godine. Konačno je usvojena 21. decembra 1965.

== Osnovne odredbe ==
=== Definicija &quot;rasne diskriminacije&quot; ===
{{glavni | Rasizam}}
'''Preambula''' Konvencije potvrđuje dostojanstvo i [[jednakost pred zakonom]],  pozivajući se na Povelju Ujedinjenih nacija i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]] i osuđuje [[kolonijalizam]],  pozivajući se na [[Deklaraciju o dodjeli nezavisnosti kolonijalnim zemljama  i narodima]], [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaraciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] a također navodi [[Konvencija o diskriminaciji  zapošljavanju i okupaciji|Konvenciju ILO o zapošljavanju i zanimanju (C111)]] i [[Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju|Konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju]] .
 
'''Član 1''' – Konvencije definira „rasnu diskriminaciju“ kao:
{{citat | ... svako razlikovanje, isključenje, ograničenje ili sklonost na osnovu [[rasa|rase]], boje, porekla ili nacionalnog ili [[etnička grupa|etničkog]] porijekla koje ima svrhu  ili učinak poništavanja ili narušavanja priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na jednakoj osnovi, ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo kojem drugom polju javnog života.}}
Razlike koje su napravljene na temelju [[državljanstvo|državljanstva]] (to jest između građana i ne-građana) posebno su isključene iz definicije, kao i politike [[pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]] i drugih mjera poduzetih za otklanjanje neravnoteže i podsticanje pravne  jednakosti.
Ova definicija ne pravi razliku između diskriminacije na osnovu [[etnička grupa|etničke pripadnosti]] i diskriminacije na osnovu [[rasa|rase]], dijelom zato što razlika između etnije i rase ostaje diskutabilna među [[antropologija|antropolozima]]. Uključivanje porijekla posebno obuhvata diskriminaciju na temelju [[kasta|kaste]] i drugih oblika naslijeđenog statusa.

Diskriminacija ne mora biti strogo zasnovana na rasi ili etničkoj pripadnosti da bi se Konvencija primjenjivala. Umjesto toga, da li određena akcija ili politika diskriminira, prosuđuje se po njenim učincima.
{{citat | U pokušaju da utvrdi da li akcija ima efekat suprotan Konvenciji, gledat će se da li ta akcija ima neopravdan različit uticaj na grupu koja se razlikuje po rasi, boji, poreklu ili nacionalnom ili etničkom poreklu.}}
Pitanje da li pojedinac pripada određenoj rasnoj skupini odlučuje se, ukoliko ne postoji suprotno opravdanje, samo-identifikacijom. 
 
=== Sprečavanje diskriminacije ===
{{glavni | Zakon protiv diskriminacije}}
*'''Član 2.''' – Konvencija  osuđuje rasnu diskriminaciju i obvezuje strane da se obavežu da sprovedu svim odgovarajućim sredstvima i bez odgađanja politiku uklanjanja rasne diskriminacije u svim njenim oblicima. Također obvezuje strane da promoviraju razumijevanje među svim rasama.  Da bi se to postiglo, Konvencija zahtijeva da zemlje potpisnice:
**Ne primjenjuju rasnu diskriminaciju u javnim institucijama;
**Ne „sponzoriraju, brane ili podržavaju“ rasnu diskriminaciju;
**Pregledaju  postojeće politike i izmijene  ili opozovu one koje uzrokuju ili uvećavaju rasnu diskriminaciju;
**Zabrane  &quot;svim odgovarajućim sredstvima, uključujući zakonodavstvo&quot;, rasnu diskriminaciju od strane pojedinaca i organizacija unutar svojih nadležnosti;
**Ohrabruju  grupe, pokrete i druga sredstva koja uklanjaju barijere između rasa i obeshrabruju rasnu podjelu.

Strane su dužne „kada okolnosti to nalažu“ da koriste [[pozitivna diskriminacija|pozitivnu diskriminaciju]] politike za određene rasne skupine kako bi zagarantovale „potpuno i ravnopravno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Međutim, ove mjere moraju biti konačne i &quot;ni u kojem slučaju ne moraju imati za posljedicu održavanje nejednakih ili zasebnih prava za različite rasne skupine nakon što su postignuti ciljevi zbog kojih su poduzete&quot;.

*'''Član 5.''' – Proširuje se član  2. općom obvezom i stvara posebnu obvezu garantiranja prava svakoga na [[jednakost pred zakonom]] bez obzira na ' 'rasu, boju ili nacionalno ili etničko porijeklo' '. Dalje navodi specifična prava koja se ta jednakost mora primjenjivati na: jednak tretman sudova i presuda, [[sigurnost osoba]] i slobodu od nasilja,  [[građanska i politička prava]] potvrđena u ICCPR-u,  [[ekonomska, socijalna i kulturna prava]] potvrđena u ICESCR-u  i pravo pristupa bilo kojem mjestu ili usluzi koju koristi široj javnosti, &quot;kao što su prijevoz hoteli, restorani, kafići, kazališta i parkovi. Ovaj popis nije iscrpan i obveza se proširuje na sva ljudska prava.
*''' Član 6.''' –Obvezuje strane da putem sudova ili drugih institucija pružaju 'efikasnu zaštitu i lijekove za bilo koji čin rasne diskriminacije. Ovo uključuje pravo na [[pravni lijek]] i [[odšteta|odštetu]] za povrede pretrpljene zbog diskriminacije.

=== Osuda aparthejda ===
{{glavni | Zločin aparthejda}}
'''Član 3.''' – Osuđuje [[apartheid]] i [[rasna segregacija|rasnu segregaciju]] i obvezuje strane da' sprečavaju, zabranjuju i iskorjenjuju 'ove prakse na teritorijama pod njihovom jurisdikcijom.  Ovaj članak ojačan je prepoznavanjem aparthejda kao [[zločin protiv ćovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] u [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda]]. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije smatra da ovaj član uključuje i obavezu iskorjenjivanja posljedica protekle politike segregacije i sprečavanja rasne segregacije koja proizlazi iz djelovanja privatnih pojedinaca. 
 
=== Zabrana poticanja ===
{{glavni| Govor mržnje}}
'''Član 4.''' – Konvencija osuđuje propagandu i organizacije koje pokušavaju opravdati diskriminaciju ili se zasnivaju na ideji rasnne superiornosti. To obvezuje strane da, &quot;s dužnim poštovanjem načela utjelovljena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima &quot;, usvajanje &quot;neposrednih i pozitivnih mjera &quot;za iskorjenjivanje ovih oblika poticanja i diskriminacije. Konkretno, strane  se obvezuju na kriminalizaciju [[govor mržnje|govora mržnjr]], [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]] i finansiranje rasističkih aktivnosti  i zabranu  i kriminalizaciju  članstva u organizacijama koje „podstiču i podstiču“ rasnu diskriminaciju. Mnoge strane imaju rezerve prema ovom članku i tumače ga kao da ne dozvoljava ili zahtijeva mjere koje narušavaju slobodu govora, udruživanja ili okupljanja. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije ovaj član smatra posebnom obvezom strana  Konvencije  i više puta je kritizirao strane zbog toga što ih se nisu pridržavali, uz napominje da posljednje posebno zaobilazi poticanje na rasnu diskriminaciju ion, mržnju i nasilje.
 
=== Promocija tolerancije ===
{{glavni|Tolerancija}}
'''Član 7.''' – Obvezuje strane da usvoje neposredne i efikasne mjere, posebno u obrazovanju, za borbu protiv rasnih predrasuda i podsticanje razumijevanja i [[tolerancija|tolerancije]] između različitih rasnih, etničkih i nacionalnih grupa.

=== Mehanizam za rešavanje sporova ===
*'''Članovi  11 do 13''' – Konvencije uspostavljaju mehanizam za rješavanje sporova između strana. Strana koja vjeruje da druga strana ne provodi Konvenciju može se žaliti Odboru za uklanjanje rasne diskriminacije.  Odbor će proslijediti žalbu, a ako ona ne bude riješena između dvije strane, može osnovati ''ad hoc''  miriteljsku  komisiju za istraživanje i davanje preporuka u vezi s tim.  Ovaj postupak je prvi put pokrenut 2018. godine u sporu  [[Katar]]a protiv [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[UAE]]  i [[Palestina]] protiv [[Izrael]]a.
*'''Član 22.''' – Nadalje omogućava da se bilo koji spor oko tumačenja ili primjene Konvencije uputi na [[Međunarodni sud pravde]].  Ova klauzula je bila tri puta pozvana u sporovima:   [[Gruzija]] protiv  [[Rusija|Rusije]], [[Ukrajina]] protiv Rusije i Katar protiv UAE.

=== Mehanizam pojedinačnih žalbi ===
''' Član 14.''' – Konvencijom uspostavlja se pojedinačni mehanizam za žalbe sličan onome o  [[Prvi fakultativni protokol Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima|Prvom fakultativnom protokolu  Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima]], [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom]] i [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]]. Strane mogu u bilo kojem trenutku priznati nadležnost Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije za razmatranje pritužbi pojedinaca ili grupa koje tvrde da su njihova prava po Konvenciji povrijeđena.  Takve stranke mogu osnovati lokalne organe da saslušaju žalbe prije nego što im se dostave.  Podnositelji  žalbe moraju iscrpiti sve domaće pravne lijekove i anonimne žalbe, uključujući i one koje se odnose na događaje koji su se desili prije nego što se dotična zemlja pridružila Konvenciji.  Odbor može zatražiti informacije od i davati preporuke stranci.

Mehanizam pojedinačnih žalbi stupio je na snagu 1982. godine, nakon što ga je prihvatilo deset država-stranaka, a Komitet je razmotrio  54 slučaja.
 
Odbor se obično sastaje svakog marta i avgusta u [[Ženeva|Ženevi]]. 
;Sadašnji mandat

{| class = &quot;wikitable&quot;
!Ime
!Država
!Kraj mandata 
|-
|Silvio José Albuquerque i Silva
|{{flag|Brazil}}
|2022.
|-
|Noureddine Amir (predsjedavajući)
|{{flag| Alžir}}
|2022.
|-
|Aleksej S. Avtonomov
|{{flag|Rusija}}
|2020.
|-
|[[Marc Bossuyt]]
|{{flag|Belgija}}
|2022.
|-
|Jose Francisco Cali Tzay
|{{flag|Gvatemala}}
|2020.
|-
|Chung Chinsung &lt;! - 정진성 ; 鄭 鎭 星-&gt;
|{{flag|Južna Koreja}}
|2022.
|-
|Fatimata-Binta Victoire Dah
|{{flag|Burkina Faso}}
|2020.
|-
|Bakari Sidiki Diaby
|{{flag|Obala Slonovače}}
|2022.
|-
|Rita Izsák-Ndiaye (izvjestitelj)
|{{flag|Mađarska}}
|2022.
|-
|Keiko Kō &lt;! - 洪 恵 子-&gt;
|{{flag|Japan}}
|2022.
|-
|Gün Kut
|{{flag|Turska}}
|2022.
|-
|Li Yanduan (potpredsjednik) &lt;! - 李燕 端-&gt;
|{{flag|Kina}}
|2020.
|-
|Nicolás Marugán
|{{flag|Španija}}
|2020.
|-
|[[Gay McDougall]] (potpredsjednik)
|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|2020.
|-
|Yemhelhe Mint Mohamed
|{{flag|Mauritanija}}
|2020.
|-
|Pastor Elias Murillo Martinez (potpredsjednik)
|{{flag| Kolumbija}}
|2020.
|-
|Verene Albertha pastir
|{{flag|Jamajka}}
|2020.
|-
|Yeung Kam John Yeung Sik Yuen
|{{flag|Mauricijus}}
|2022.
|}

== Također pogledajte ==
*[[Rasa]]
*[[Rasizam]]
* [[Antirasizam]]

 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Daljnje čitanje ==

== Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6b3940.html |title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD) |publisher=UN OHCHR |access-date=25. 11. 2019}} - Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 
* [https://web.archive.org/web/20110211223019/http://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=IV-2&amp;chapter=4&amp;lang=en Lista stranaka]
* [http://www.ohchr.org/en/hrbodies/cerd/pages/cerdindex.aspx Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]
* [http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm Odluke Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030120616/http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm |date=30. 10. 2019 }}
* [http://www.bayefsky.com/docs.php/area/jurisprudence/node/3/treaty/cerd/opt/0 CERD jurisprudence]

{{DEFAULTSORT:Konvencija o rasnoj diskriminaciji}}
[[Kategorija:1969. u politici]]
[[Kategorija:Sporazumi o ljudskim pravima]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenih Nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi usvojeni rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]</text>
      <sha1>btq61v019da2vhcpi6kwmxfs06fmj79</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901437</id>
      <parentid>3901425</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:13:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Francuske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19327" sha1="8ujedpesx6esh3gfebsi4jmt5qsxrjk" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
|naziv               = ICERD
|dugi_naziv           = International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;
|sjedište    = New York&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
|date_sealed         =
|datum_osnivanja      = 4, januar 1969.
|condition_effective = 27 ratifications&lt;ref name=art19&gt;ICERD, Article 19.&lt;/ref&gt;
| date_expiration     =
| signatories         = 88&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| strane             = 180&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| ovlaštena osoba           = [[Secretary-General of the United Nations|UN Secretary-General]]&lt;ref name=art18&gt;ICERD, Article 18.&lt;/ref&gt;
|jezik          = [[Kineski jezik|Kineski]], [[Engleski jezik|Engleski]], [[Francuski jezik|Francuski]], [[ruski jezik|Ruski]] i [[Španski jezik|Španski]]&lt;ref name=art25&gt;ICERD, Article 25.&lt;/ref&gt;
| website          = [http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx]
| wikisource          = 
}}
[[Slika:ICERD-members.PNG|thumb|400px|Članice Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije&lt;br/&gt;{{legend|#009A30|Priznaju nadležnost iz člana 14}}
{{legend|#006630|Ne priznaju nadležnost člana 14}}
{{legend|#FFFF00|Potpisale ali nisu ratificirale}}
{{legend|#9A0000|Nisu ni potpisale ni ratificirale}}]]
'''Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije''' ('''ICERD''')  je [[Ugovor|konvencija]] [[ujedinjene nacije|Ujedinjena nacija]],  treća [[generacija]] instrumenata za ostvarivanje ljudskih prava. Konvencija obvezuje svoje članice na eliminaciju [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]] i promociju razumijevanja među svim rasama. Konvencija također zahtijeva da njene stranke zabrane [[govor mržnje]] i kriminaliziraju članstvo u rasističkim organizacijama.&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Konvencija također uključuje pojedinačni mehanizam za pritužbe, čime je na snazi izvršna protiv svojih stranaka. To je dovelo do razvoja ograničene sudske prakse o tumačenju i primjeni Konvencije.
Konvenciju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila i otvorila na potpisivanje 21. decembra 1965., a dospjela je na snagu 4. januara 1969. Od aprila  2019., ima 88 potpisnika i 180 supotpisnika. 
Konvenciju nadgleda [[Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]] (CERD).

== Nastanak ==
U decembru 1960., nakon incidenata [[antisemitizam|antisemitizma]] u nekoliko dijelova svijeta, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je rezoluciju kojom se osuđuju &quot;sve manifestacije i prakse rasne, vjerske i nacionalne mržnje &quot;kao kršenja [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] i pozivaju vlade svih država da &quot;preduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile sve rasne manifestacije , vjerska i nacionalna mržnja“. [[Ekonomsko-socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]] uslijedilo je zatim s izradom nacrta rezolucija o &quot;manifestacijama rasnih predrasuda i nacionalne i vjerske netrpeljivosti&quot;, naložili vladama da educiraju javnost protiv netrpeljivosti i ukinu diskriminatorne zakone.&lt;ref name=UNGA2106&gt;United Nations General Assembly Resolution 2106 (XX), 21 December 1965.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lerner&gt;{{cite book |title=The U.N. Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |url=https://archive.org/details/unconventiononel0000lern |last=Lérner |first=Natán |publisher=Sijthoff &amp; Noordhoff International |page=[https://archive.org/details/unconventiononel0000lern/page/1 1] |year=1980 |isbn=90-286-0160-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1510 (XV), 12 December 1960.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=UNGA1779&gt;United Nations General Assembly Resolution 1779 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;

Tokom rane rasprave o ovoj rezoluciji, afričke države na čelu sa [[Centralnoafrička republika|Centralnoafričkom republikom]], [[Čad]]om, [[Dahomej]]om,  [[Gvineja|Gvinejom]], [[Obala Slonovače]], [[Mali]]jem, [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Gornja Volta|Gornjom Voltom]] podstaknuli su za konkretnije postupanje po tom pitanju, u obliku međunarodne konvencije protiv rasne diskriminacije. Neke su države više voljele deklaraciju, a ne obvezujuću konvenciju, dok su druge željele riješiti rasnu i vjersku netrpeljivost u jednom instrumentu. Eventualni kompromis, prisiljen od strane političke opozicije arapskih naroda da tretira religioznu netrpeljivost istodobno s rasnom netrpeljivošću plus mišljenje drugih naroda da je vjerska netolerancija manje hitna,  bilo je za dvije rezolucije, jedna grupa je tražila deklaraciju i nacrt konvencije usmjerene na uklanjanje rasne diskriminacije, a druga je učinila isto za [[vjersta tolerancija|vjersku netoleranciju]].&lt;ref name=Schwelb&gt;{{cite journal |last=Schwelb |first=Egon |title=The International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |journal=International &amp; Comparative Law Quarterly.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1781 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;
 
'''Član 4''', koji kriminalizira podsticanje na rasnu diskriminaciju, takođe je bio kontroverzan u fazi izrade. U prvoj raspravi o tom članu  postojala su dva nacrta, jedan su predstavile [[SAD|Sjedinjene Države]], a drugi  [[Sovjetski Savez]] i [[Poljska]]. Sjedinjene Države, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, predložile su da se zabrani samo poticanje &quot;koje rezultira ili bi moglo rezultirati nasiljem&quot;, dok je Sovjetski Savez želio &quot;zabraniti i raspustiti rasističku, fašističku i bilo koju drugu organizaciju koja prakticira ili podsiče rasnu diskriminaciju &quot;. [[Skandinavija|Nordijske zemlje]] predložile su kompromis u kome je dodata klauzula o „dužnom poštovanju“ prava Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja se uzima u obzir prilikom kriminalizacije govora mržnje. 
 
Nacrt [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaracije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] usvojila je Generalna skupština 20. novembra 1963.  Isti dan,  Generalna skupština pozvala je Ekonomsko-socijalno vijeće i [[Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Komisije za ljudska prava]] da izradu Konvenciju  o toj temi postave kao apsolutni prioritet. Nacrt je dovršen sredinom 1964, ali kašnjenje u Generalnoj skupštini značilo je da ona ne može biti usvojena te godine. Konačno je usvojena 21. decembra 1965.

== Osnovne odredbe ==
=== Definicija &quot;rasne diskriminacije&quot; ===
{{glavni | Rasizam}}
'''Preambula''' Konvencije potvrđuje dostojanstvo i [[jednakost pred zakonom]],  pozivajući se na Povelju Ujedinjenih nacija i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]] i osuđuje [[kolonijalizam]],  pozivajući se na [[Deklaraciju o dodjeli nezavisnosti kolonijalnim zemljama  i narodima]], [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaraciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] a također navodi [[Konvencija o diskriminaciji  zapošljavanju i okupaciji|Konvenciju ILO o zapošljavanju i zanimanju (C111)]] i [[Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju|Konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju]] .
 
'''Član 1''' – Konvencije definira „rasnu diskriminaciju“ kao:
{{citat | ... svako razlikovanje, isključenje, ograničenje ili sklonost na osnovu [[rasa|rase]], boje, porekla ili nacionalnog ili [[etnička grupa|etničkog]] porijekla koje ima svrhu  ili učinak poništavanja ili narušavanja priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na jednakoj osnovi, ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo kojem drugom polju javnog života.}}
Razlike koje su napravljene na temelju [[državljanstvo|državljanstva]] (to jest između građana i ne-građana) posebno su isključene iz definicije, kao i politike [[pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]] i drugih mjera poduzetih za otklanjanje neravnoteže i podsticanje pravne  jednakosti.
Ova definicija ne pravi razliku između diskriminacije na osnovu [[etnička grupa|etničke pripadnosti]] i diskriminacije na osnovu [[rasa|rase]], dijelom zato što razlika između etnije i rase ostaje diskutabilna među [[antropologija|antropolozima]]. Uključivanje porijekla posebno obuhvata diskriminaciju na temelju [[kasta|kaste]] i drugih oblika naslijeđenog statusa.

Diskriminacija ne mora biti strogo zasnovana na rasi ili etničkoj pripadnosti da bi se Konvencija primjenjivala. Umjesto toga, da li određena akcija ili politika diskriminira, prosuđuje se po njenim učincima.
{{citat | U pokušaju da utvrdi da li akcija ima efekat suprotan Konvenciji, gledat će se da li ta akcija ima neopravdan različit uticaj na grupu koja se razlikuje po rasi, boji, poreklu ili nacionalnom ili etničkom poreklu.}}
Pitanje da li pojedinac pripada određenoj rasnoj skupini odlučuje se, ukoliko ne postoji suprotno opravdanje, samo-identifikacijom. 
 
=== Sprečavanje diskriminacije ===
{{glavni | Zakon protiv diskriminacije}}
*'''Član 2.''' – Konvencija  osuđuje rasnu diskriminaciju i obvezuje strane da se obavežu da sprovedu svim odgovarajućim sredstvima i bez odgađanja politiku uklanjanja rasne diskriminacije u svim njenim oblicima. Također obvezuje strane da promoviraju razumijevanje među svim rasama.  Da bi se to postiglo, Konvencija zahtijeva da zemlje potpisnice:
**Ne primjenjuju rasnu diskriminaciju u javnim institucijama;
**Ne „sponzoriraju, brane ili podržavaju“ rasnu diskriminaciju;
**Pregledaju  postojeće politike i izmijene  ili opozovu one koje uzrokuju ili uvećavaju rasnu diskriminaciju;
**Zabrane  &quot;svim odgovarajućim sredstvima, uključujući zakonodavstvo&quot;, rasnu diskriminaciju od strane pojedinaca i organizacija unutar svojih nadležnosti;
**Ohrabruju  grupe, pokrete i druga sredstva koja uklanjaju barijere između rasa i obeshrabruju rasnu podjelu.

Strane su dužne „kada okolnosti to nalažu“ da koriste [[pozitivna diskriminacija|pozitivnu diskriminaciju]] politike za određene rasne skupine kako bi zagarantovale „potpuno i ravnopravno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Međutim, ove mjere moraju biti konačne i &quot;ni u kojem slučaju ne moraju imati za posljedicu održavanje nejednakih ili zasebnih prava za različite rasne skupine nakon što su postignuti ciljevi zbog kojih su poduzete&quot;.

*'''Član 5.''' – Proširuje se član  2. općom obvezom i stvara posebnu obvezu garantiranja prava svakoga na [[jednakost pred zakonom]] bez obzira na ' 'rasu, boju ili nacionalno ili etničko porijeklo' '. Dalje navodi specifična prava koja se ta jednakost mora primjenjivati na: jednak tretman sudova i presuda, [[sigurnost osoba]] i slobodu od nasilja,  [[građanska i politička prava]] potvrđena u ICCPR-u,  [[ekonomska, socijalna i kulturna prava]] potvrđena u ICESCR-u  i pravo pristupa bilo kojem mjestu ili usluzi koju koristi široj javnosti, &quot;kao što su prijevoz hoteli, restorani, kafići, kazališta i parkovi. Ovaj popis nije iscrpan i obveza se proširuje na sva ljudska prava.
*''' Član 6.''' –Obvezuje strane da putem sudova ili drugih institucija pružaju 'efikasnu zaštitu i lijekove za bilo koji čin rasne diskriminacije. Ovo uključuje pravo na [[pravni lijek]] i [[odšteta|odštetu]] za povrede pretrpljene zbog diskriminacije.

=== Osuda aparthejda ===
{{glavni | Zločin aparthejda}}
'''Član 3.''' – Osuđuje [[apartheid]] i [[rasna segregacija|rasnu segregaciju]] i obvezuje strane da' sprečavaju, zabranjuju i iskorjenjuju 'ove prakse na teritorijama pod njihovom jurisdikcijom.  Ovaj članak ojačan je prepoznavanjem aparthejda kao [[zločin protiv ćovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] u [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda]]. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije smatra da ovaj član uključuje i obavezu iskorjenjivanja posljedica protekle politike segregacije i sprečavanja rasne segregacije koja proizlazi iz djelovanja privatnih pojedinaca. 
 
=== Zabrana poticanja ===
{{glavni| Govor mržnje}}
'''Član 4.''' – Konvencija osuđuje propagandu i organizacije koje pokušavaju opravdati diskriminaciju ili se zasnivaju na ideji rasnne superiornosti. To obvezuje strane da, &quot;s dužnim poštovanjem načela utjelovljena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima &quot;, usvajanje &quot;neposrednih i pozitivnih mjera &quot;za iskorjenjivanje ovih oblika poticanja i diskriminacije. Konkretno, strane  se obvezuju na kriminalizaciju [[govor mržnje|govora mržnjr]], [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]] i finansiranje rasističkih aktivnosti  i zabranu  i kriminalizaciju  članstva u organizacijama koje „podstiču i podstiču“ rasnu diskriminaciju. Mnoge strane imaju rezerve prema ovom članku i tumače ga kao da ne dozvoljava ili zahtijeva mjere koje narušavaju slobodu govora, udruživanja ili okupljanja. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije ovaj član smatra posebnom obvezom strana  Konvencije  i više puta je kritizirao strane zbog toga što ih se nisu pridržavali, uz napominje da posljednje posebno zaobilazi poticanje na rasnu diskriminaciju ion, mržnju i nasilje.
 
=== Promocija tolerancije ===
{{glavni|Tolerancija}}
'''Član 7.''' – Obvezuje strane da usvoje neposredne i efikasne mjere, posebno u obrazovanju, za borbu protiv rasnih predrasuda i podsticanje razumijevanja i [[tolerancija|tolerancije]] između različitih rasnih, etničkih i nacionalnih grupa.

=== Mehanizam za rešavanje sporova ===
*'''Članovi  11 do 13''' – Konvencije uspostavljaju mehanizam za rješavanje sporova između strana. Strana koja vjeruje da druga strana ne provodi Konvenciju može se žaliti Odboru za uklanjanje rasne diskriminacije.  Odbor će proslijediti žalbu, a ako ona ne bude riješena između dvije strane, može osnovati ''ad hoc''  miriteljsku  komisiju za istraživanje i davanje preporuka u vezi s tim.  Ovaj postupak je prvi put pokrenut 2018. godine u sporu  [[Katar]]a protiv [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[UAE]]  i [[Palestina]] protiv [[Izrael]]a.
*'''Član 22.''' – Nadalje omogućava da se bilo koji spor oko tumačenja ili primjene Konvencije uputi na [[Međunarodni sud pravde]].  Ova klauzula je bila tri puta pozvana u sporovima:   [[Gruzija]] protiv  [[Rusija|Rusije]], [[Ukrajina]] protiv Rusije i Katar protiv UAE.

=== Mehanizam pojedinačnih žalbi ===
''' Član 14.''' – Konvencijom uspostavlja se pojedinačni mehanizam za žalbe sličan onome o  [[Prvi fakultativni protokol Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima|Prvom fakultativnom protokolu  Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima]], [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom]] i [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]]. Strane mogu u bilo kojem trenutku priznati nadležnost Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije za razmatranje pritužbi pojedinaca ili grupa koje tvrde da su njihova prava po Konvenciji povrijeđena.  Takve stranke mogu osnovati lokalne organe da saslušaju žalbe prije nego što im se dostave.  Podnositelji  žalbe moraju iscrpiti sve domaće pravne lijekove i anonimne žalbe, uključujući i one koje se odnose na događaje koji su se desili prije nego što se dotična zemlja pridružila Konvenciji.  Odbor može zatražiti informacije od i davati preporuke stranci.

Mehanizam pojedinačnih žalbi stupio je na snagu 1982. godine, nakon što ga je prihvatilo deset država-stranaka, a Komitet je razmotrio  54 slučaja.
 
Odbor se obično sastaje svakog marta i avgusta u [[Ženeva|Ženevi]]. 
;Sadašnji mandat

{| class = &quot;wikitable&quot;
!Ime
!Država
!Kraj mandata 
|-
|Silvio José Albuquerque i Silva
|{{flag|Brazil}}
|2022.
|-
|Noureddine Amir (predsjedavajući)
|{{flag| Alžir}}
|2022.
|-
|Aleksej S. Avtonomov
|{{flag|Rusija}}
|2020.
|-
|[[Marc Bossuyt]]
|{{flag|Belgija}}
|2022.
|-
|Jose Francisco Cali Tzay
|{{flag|Gvatemala}}
|2020.
|-
|Chung Chinsung &lt;! - 정진성 ; 鄭 鎭 星-&gt;
|{{flag|Južna Koreja}}
|2022.
|-
|Fatimata-Binta Victoire Dah
|{{flag|Burkina Faso}}
|2020.
|-
|Bakari Sidiki Diaby
|{{flag|Obala Slonovače}}
|2022.
|-
|Rita Izsák-Ndiaye (izvjestitelj)
|{{flag|Mađarska}}
|2022.
|-
|Keiko Kō &lt;! - 洪 恵 子-&gt;
|{{flag|Japan}}
|2022.
|-
|Gün Kut
|{{flag|Turska}}
|2022.
|-
|Li Yanduan (potpredsjednik) &lt;! - 李燕 端-&gt;
|{{flag|Kina}}
|2020.
|-
|Nicolás Marugán
|{{flag|Španija}}
|2020.
|-
|[[Gay McDougall]] (potpredsjednik)
|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|2020.
|-
|Yemhelhe Mint Mohamed
|{{flag|Mauritanija}}
|2020.
|-
|Pastor Elias Murillo Martinez (potpredsjednik)
|{{flag| Kolumbija}}
|2020.
|-
|Verene Albertha pastir
|{{flag|Jamajka}}
|2020.
|-
|Yeung Kam John Yeung Sik Yuen
|{{flag|Mauricijus}}
|2022.
|}

== Također pogledajte ==
*[[Rasa]]
*[[Rasizam]]
* [[Antirasizam]]

 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Daljnje čitanje ==

== Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6b3940.html |title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD) |publisher=UN OHCHR |access-date=25. 11. 2019}} - Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 
* [https://web.archive.org/web/20110211223019/http://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=IV-2&amp;chapter=4&amp;lang=en Lista stranaka]
* [http://www.ohchr.org/en/hrbodies/cerd/pages/cerdindex.aspx Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]
* [http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm Odluke Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030120616/http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm |date=30. 10. 2019 }}
* [http://www.bayefsky.com/docs.php/area/jurisprudence/node/3/treaty/cerd/opt/0 CERD jurisprudence]

{{DEFAULTSORT:Konvencija o rasnoj diskriminaciji}}
[[Kategorija:1969. u politici]]
[[Kategorija:Sporazumi o ljudskim pravima]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenih Nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi usvojeni rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]</text>
      <sha1>8ujedpesx6esh3gfebsi4jmt5qsxrjk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901440</id>
      <parentid>3901437</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:30:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19360" sha1="i0oy6lhx0gf8agtemvyrx3budo3d192" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
|naziv               = ICERD
|dugi_naziv           = International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;
|sjedište    = New York&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
|date_sealed         =
|datum_osnivanja      = 4, januar 1969.
|condition_effective = 27 ratifications&lt;ref name=art19&gt;ICERD, Article 19.&lt;/ref&gt;
| date_expiration     =
| signatories         = 88&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| strane             = 180&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| ovlaštena osoba           = [[Secretary-General of the United Nations|UN Secretary-General]]&lt;ref name=art18&gt;ICERD, Article 18.&lt;/ref&gt;
|jezik          = [[Kineski jezik|Kineski]], [[Engleski jezik|Engleski]], [[Francuski jezik|Francuski]], [[ruski jezik|Ruski]] i [[Španski jezik|Španski]]&lt;ref name=art25&gt;ICERD, Article 25.&lt;/ref&gt;
| website          = [http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx]
| wikisource          = 
}}
[[Slika:ICERD-members.PNG|thumb|400px|Članice Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije&lt;br/&gt;{{legend|#009A30|Priznaju nadležnost iz člana 14}}
{{legend|#006630|Ne priznaju nadležnost člana 14}}
{{legend|#FFFF00|Potpisale ali nisu ratificirale}}
{{legend|#9A0000|Nisu ni potpisale ni ratificirale}}]]
'''Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije''' ('''ICERD''')  je [[Ugovor|konvencija]] [[ujedinjene nacije|Ujedinjena nacija]],  treća [[generacija]] instrumenata za ostvarivanje ljudskih prava. Konvencija obvezuje svoje članice na eliminaciju [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]] i promociju razumijevanja među svim rasama. Konvencija također zahtijeva da njene stranke zabrane [[govor mržnje]] i kriminaliziraju članstvo u rasističkim organizacijama.&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Konvencija također uključuje pojedinačni mehanizam za pritužbe, čime je na snazi izvršna protiv svojih stranaka. To je dovelo do razvoja ograničene sudske prakse o tumačenju i primjeni Konvencije.
Konvenciju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila i otvorila na potpisivanje 21. decembra 1965., a dospjela je na snagu 4. januara 1969. Od aprila  2019., ima 88 potpisnika i 180 supotpisnika. 
Konvenciju nadgleda [[Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]] (CERD).

== Nastanak ==
U decembru 1960., nakon incidenata [[antisemitizam|antisemitizma]] u nekoliko dijelova svijeta, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je rezoluciju kojom se osuđuju &quot;sve manifestacije i prakse rasne, vjerske i nacionalne mržnje &quot;kao kršenja [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] i pozivaju vlade svih država da &quot;preduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile sve rasne manifestacije , vjerska i nacionalna mržnja“. [[Ekonomsko-socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]] uslijedilo je zatim s izradom nacrta rezolucija o &quot;manifestacijama rasnih predrasuda i nacionalne i vjerske netrpeljivosti&quot;, naložili vladama da educiraju javnost protiv netrpeljivosti i ukinu diskriminatorne zakone.&lt;ref name=UNGA2106&gt;United Nations General Assembly Resolution 2106 (XX), 21 December 1965.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lerner&gt;{{cite book |title=The U.N. Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |url=https://archive.org/details/unconventiononel0000lern |last=Lérner |first=Natán |publisher=Sijthoff &amp; Noordhoff International |page=[https://archive.org/details/unconventiononel0000lern/page/1 1] |year=1980 |isbn=90-286-0160-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1510 (XV), 12 December 1960.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=UNGA1779&gt;United Nations General Assembly Resolution 1779 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;

Tokom rane rasprave o ovoj rezoluciji, afričke države na čelu sa [[Centralnoafrička republika|Centralnoafričkom republikom]], [[Čad]]om, [[Dahomej]]om,  [[Gvineja|Gvinejom]], [[Obala Slonovače]], [[Mali]]jem, [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Gornja Volta|Gornjom Voltom]] podstaknuli su za konkretnije postupanje po tom pitanju, u obliku međunarodne konvencije protiv rasne diskriminacije. Neke su države više voljele deklaraciju, a ne obvezujuću konvenciju, dok su druge željele riješiti rasnu i vjersku netrpeljivost u jednom instrumentu. Eventualni kompromis, prisiljen od strane političke opozicije arapskih naroda da tretira religioznu netrpeljivost istodobno s rasnom netrpeljivošću plus mišljenje drugih naroda da je vjerska netolerancija manje hitna,  bilo je za dvije rezolucije, jedna grupa je tražila deklaraciju i nacrt konvencije usmjerene na uklanjanje rasne diskriminacije, a druga je učinila isto za [[vjersta tolerancija|vjersku netoleranciju]].&lt;ref name=Schwelb&gt;{{cite journal |last=Schwelb |first=Egon |title=The International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |journal=International &amp; Comparative Law Quarterly.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1781 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;
 
'''Član 4''', koji kriminalizira podsticanje na rasnu diskriminaciju, takođe je bio kontroverzan u fazi izrade. U prvoj raspravi o tom članu  postojala su dva nacrta, jedan su predstavile [[SAD|Sjedinjene Države]], a drugi  [[Sovjetski Savez]] i [[Poljska]]. Sjedinjene Države, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, predložile su da se zabrani samo poticanje &quot;koje rezultira ili bi moglo rezultirati nasiljem&quot;, dok je Sovjetski Savez želio &quot;zabraniti i raspustiti rasističku, fašističku i bilo koju drugu organizaciju koja prakticira ili podsiče rasnu diskriminaciju &quot;. [[Skandinavija|Nordijske zemlje]] predložile su kompromis u kome je dodata klauzula o „dužnom poštovanju“ prava Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja se uzima u obzir prilikom kriminalizacije govora mržnje. 
 
Nacrt [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaracije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] usvojila je Generalna skupština 20. novembra 1963.  Isti dan,  Generalna skupština pozvala je Ekonomsko-socijalno vijeće i [[Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Komisije za ljudska prava]] da izradu Konvenciju  o toj temi postave kao apsolutni prioritet. Nacrt je dovršen sredinom 1964, ali kašnjenje u Generalnoj skupštini značilo je da ona ne može biti usvojena te godine. Konačno je usvojena 21. decembra 1965.

== Osnovne odredbe ==
=== Definicija &quot;rasne diskriminacije&quot; ===
{{glavni | Rasizam}}
'''Preambula''' Konvencije potvrđuje dostojanstvo i [[jednakost pred zakonom]],  pozivajući se na Povelju Ujedinjenih nacija i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]] i osuđuje [[kolonijalizam]],  pozivajući se na [[Deklaraciju o dodjeli nezavisnosti kolonijalnim zemljama  i narodima]], [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaraciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] a također navodi [[Konvencija o diskriminaciji  zapošljavanju i okupaciji|Konvenciju ILO o zapošljavanju i zanimanju (C111)]] i [[Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju|Konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju]] .
 
'''Član 1''' – Konvencije definira „rasnu diskriminaciju“ kao:
{{citat | ... svako razlikovanje, isključenje, ograničenje ili sklonost na osnovu [[rasa|rase]], boje, porekla ili nacionalnog ili [[etnička grupa|etničkog]] porijekla koje ima svrhu  ili učinak poništavanja ili narušavanja priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na jednakoj osnovi, ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo kojem drugom polju javnog života.}}
Razlike koje su napravljene na temelju [[državljanstvo|državljanstva]] (to jest između građana i ne-građana) posebno su isključene iz definicije, kao i politike [[pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]] i drugih mjera poduzetih za otklanjanje neravnoteže i podsticanje pravne  jednakosti.
Ova definicija ne pravi razliku između diskriminacije na osnovu [[etnička grupa|etničke pripadnosti]] i diskriminacije na osnovu [[rasa|rase]], dijelom zato što razlika između etnije i rase ostaje diskutabilna među [[antropologija|antropolozima]]. Uključivanje porijekla posebno obuhvata diskriminaciju na temelju [[kasta|kaste]] i drugih oblika naslijeđenog statusa.

Diskriminacija ne mora biti strogo zasnovana na rasi ili etničkoj pripadnosti da bi se Konvencija primjenjivala. Umjesto toga, da li određena akcija ili politika diskriminira, prosuđuje se po njenim učincima.
{{citat | U pokušaju da utvrdi da li akcija ima efekat suprotan Konvenciji, gledat će se da li ta akcija ima neopravdan različit uticaj na grupu koja se razlikuje po rasi, boji, poreklu ili nacionalnom ili etničkom poreklu.}}
Pitanje da li pojedinac pripada određenoj rasnoj skupini odlučuje se, ukoliko ne postoji suprotno opravdanje, samo-identifikacijom. 
 
=== Sprečavanje diskriminacije ===
{{glavni | Zakon protiv diskriminacije}}
*'''Član 2.''' – Konvencija  osuđuje rasnu diskriminaciju i obvezuje strane da se obavežu da sprovedu svim odgovarajućim sredstvima i bez odgađanja politiku uklanjanja rasne diskriminacije u svim njenim oblicima. Također obvezuje strane da promoviraju razumijevanje među svim rasama.  Da bi se to postiglo, Konvencija zahtijeva da zemlje potpisnice:
**Ne primjenjuju rasnu diskriminaciju u javnim institucijama;
**Ne „sponzoriraju, brane ili podržavaju“ rasnu diskriminaciju;
**Pregledaju  postojeće politike i izmijene  ili opozovu one koje uzrokuju ili uvećavaju rasnu diskriminaciju;
**Zabrane  &quot;svim odgovarajućim sredstvima, uključujući zakonodavstvo&quot;, rasnu diskriminaciju od strane pojedinaca i organizacija unutar svojih nadležnosti;
**Ohrabruju  grupe, pokrete i druga sredstva koja uklanjaju barijere između rasa i obeshrabruju rasnu podjelu.

Strane su dužne „kada okolnosti to nalažu“ da koriste [[pozitivna diskriminacija|pozitivnu diskriminaciju]] politike za određene rasne skupine kako bi zagarantovale „potpuno i ravnopravno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Međutim, ove mjere moraju biti konačne i &quot;ni u kojem slučaju ne moraju imati za posljedicu održavanje nejednakih ili zasebnih prava za različite rasne skupine nakon što su postignuti ciljevi zbog kojih su poduzete&quot;.

*'''Član 5.''' – Proširuje se član  2. općom obvezom i stvara posebnu obvezu garantiranja prava svakoga na [[jednakost pred zakonom]] bez obzira na ' 'rasu, boju ili nacionalno ili etničko porijeklo' '. Dalje navodi specifična prava koja se ta jednakost mora primjenjivati na: jednak tretman sudova i presuda, [[sigurnost osoba]] i slobodu od nasilja,  [[građanska i politička prava]] potvrđena u ICCPR-u,  [[ekonomska, socijalna i kulturna prava]] potvrđena u ICESCR-u  i pravo pristupa bilo kojem mjestu ili usluzi koju koristi široj javnosti, &quot;kao što su prijevoz hoteli, restorani, kafići, kazališta i parkovi. Ovaj popis nije iscrpan i obveza se proširuje na sva ljudska prava.
*''' Član 6.''' –Obvezuje strane da putem sudova ili drugih institucija pružaju 'efikasnu zaštitu i lijekove za bilo koji čin rasne diskriminacije. Ovo uključuje pravo na [[pravni lijek]] i [[odšteta|odštetu]] za povrede pretrpljene zbog diskriminacije.

=== Osuda aparthejda ===
{{glavni | Zločin aparthejda}}
'''Član 3.''' – Osuđuje [[apartheid]] i [[rasna segregacija|rasnu segregaciju]] i obvezuje strane da' sprečavaju, zabranjuju i iskorjenjuju 'ove prakse na teritorijama pod njihovom jurisdikcijom.  Ovaj članak ojačan je prepoznavanjem aparthejda kao [[zločin protiv ćovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] u [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda]]. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije smatra da ovaj član uključuje i obavezu iskorjenjivanja posljedica protekle politike segregacije i sprečavanja rasne segregacije koja proizlazi iz djelovanja privatnih pojedinaca. 
 
=== Zabrana poticanja ===
{{glavni| Govor mržnje}}
'''Član 4.''' – Konvencija osuđuje propagandu i organizacije koje pokušavaju opravdati diskriminaciju ili se zasnivaju na ideji rasnne superiornosti. To obvezuje strane da, &quot;s dužnim poštovanjem načela utjelovljena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima &quot;, usvajanje &quot;neposrednih i pozitivnih mjera &quot;za iskorjenjivanje ovih oblika poticanja i diskriminacije. Konkretno, strane  se obvezuju na kriminalizaciju [[govor mržnje|govora mržnjr]], [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]] i finansiranje rasističkih aktivnosti  i zabranu  i kriminalizaciju  članstva u organizacijama koje „podstiču i podstiču“ rasnu diskriminaciju. Mnoge strane imaju rezerve prema ovom članku i tumače ga kao da ne dozvoljava ili zahtijeva mjere koje narušavaju slobodu govora, udruživanja ili okupljanja. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije ovaj član smatra posebnom obvezom strana  Konvencije  i više puta je kritizirao strane zbog toga što ih se nisu pridržavali, uz napominje da posljednje posebno zaobilazi poticanje na rasnu diskriminaciju ion, mržnju i nasilje.
 
=== Promocija tolerancije ===
{{glavni|Tolerancija}}
'''Član 7.''' – Obvezuje strane da usvoje neposredne i efikasne mjere, posebno u obrazovanju, za borbu protiv rasnih predrasuda i podsticanje razumijevanja i [[tolerancija|tolerancije]] između različitih rasnih, etničkih i nacionalnih grupa.

=== Mehanizam za rešavanje sporova ===
*'''Članovi  11 do 13''' – Konvencije uspostavljaju mehanizam za rješavanje sporova između strana. Strana koja vjeruje da druga strana ne provodi Konvenciju može se žaliti Odboru za uklanjanje rasne diskriminacije.  Odbor će proslijediti žalbu, a ako ona ne bude riješena između dvije strane, može osnovati ''ad hoc''  miriteljsku  komisiju za istraživanje i davanje preporuka u vezi s tim.  Ovaj postupak je prvi put pokrenut 2018. godine u sporu  [[Katar]]a protiv [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[UAE]]  i [[Palestina]] protiv [[Izrael]]a.
*'''Član 22.''' – Nadalje omogućava da se bilo koji spor oko tumačenja ili primjene Konvencije uputi na [[Međunarodni sud pravde]].  Ova klauzula je bila tri puta pozvana u sporovima:   [[Gruzija]] protiv  [[Rusija|Rusije]], [[Ukrajina]] protiv Rusije i Katar protiv UAE.

=== Mehanizam pojedinačnih žalbi ===
''' Član 14.''' – Konvencijom uspostavlja se pojedinačni mehanizam za žalbe sličan onome o  [[Prvi fakultativni protokol Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima|Prvom fakultativnom protokolu  Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima]], [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom]] i [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]]. Strane mogu u bilo kojem trenutku priznati nadležnost Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije za razmatranje pritužbi pojedinaca ili grupa koje tvrde da su njihova prava po Konvenciji povrijeđena.  Takve stranke mogu osnovati lokalne organe da saslušaju žalbe prije nego što im se dostave.  Podnositelji  žalbe moraju iscrpiti sve domaće pravne lijekove i anonimne žalbe, uključujući i one koje se odnose na događaje koji su se desili prije nego što se dotična zemlja pridružila Konvenciji.  Odbor može zatražiti informacije od i davati preporuke stranci.

Mehanizam pojedinačnih žalbi stupio je na snagu 1982. godine, nakon što ga je prihvatilo deset država-stranaka, a Komitet je razmotrio  54 slučaja.
 
Odbor se obično sastaje svakog marta i avgusta u [[Ženeva|Ženevi]]. 
;Sadašnji mandat

{| class = &quot;wikitable&quot;
!Ime
!Država
!Kraj mandata 
|-
|Silvio José Albuquerque i Silva
|{{flag|Brazil}}
|2022.
|-
|Noureddine Amir (predsjedavajući)
|{{flag| Alžir}}
|2022.
|-
|Aleksej S. Avtonomov
|{{flag|Rusija}}
|2020.
|-
|[[Marc Bossuyt]]
|{{flag|Belgija}}
|2022.
|-
|Jose Francisco Cali Tzay
|{{flag|Gvatemala}}
|2020.
|-
|Chung Chinsung &lt;! - 정진성 ; 鄭 鎭 星-&gt;
|{{flag|Južna Koreja}}
|2022.
|-
|Fatimata-Binta Victoire Dah
|{{flag|Burkina Faso}}
|2020.
|-
|Bakari Sidiki Diaby
|{{flag|Obala Slonovače}}
|2022.
|-
|Rita Izsák-Ndiaye (izvjestitelj)
|{{flag|Mađarska}}
|2022.
|-
|Keiko Kō &lt;! - 洪 恵 子-&gt;
|{{flag|Japan}}
|2022.
|-
|Gün Kut
|{{flag|Turska}}
|2022.
|-
|Li Yanduan (potpredsjednik) &lt;! - 李燕 端-&gt;
|{{flag|Kina}}
|2020.
|-
|Nicolás Marugán
|{{flag|Španija}}
|2020.
|-
|[[Gay McDougall]] (potpredsjednik)
|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|2020.
|-
|Yemhelhe Mint Mohamed
|{{flag|Mauritanija}}
|2020.
|-
|Pastor Elias Murillo Martinez (potpredsjednik)
|{{flag| Kolumbija}}
|2020.
|-
|Verene Albertha pastir
|{{flag|Jamajka}}
|2020.
|-
|Yeung Kam John Yeung Sik Yuen
|{{flag|Mauricijus}}
|2022.
|}

== Također pogledajte ==
*[[Rasa]]
*[[Rasizam]]
* [[Antirasizam]]

 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Daljnje čitanje ==

== Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6b3940.html |title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD) |publisher=UN OHCHR |access-date=25. 11. 2019}} - Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 
* [https://web.archive.org/web/20110211223019/http://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=IV-2&amp;chapter=4&amp;lang=en Lista stranaka]
* [http://www.ohchr.org/en/hrbodies/cerd/pages/cerdindex.aspx Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]
* [http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm Odluke Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030120616/http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm |date=30. 10. 2019 }}
* [http://www.bayefsky.com/docs.php/area/jurisprudence/node/3/treaty/cerd/opt/0 CERD jurisprudence]

{{DEFAULTSORT:Konvencija o rasnoj diskriminaciji}}
[[Kategorija:1969. u politici]]
[[Kategorija:Sporazumi o ljudskim pravima]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenih Nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi usvojeni rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]</text>
      <sha1>i0oy6lhx0gf8agtemvyrx3budo3d192</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901461</id>
      <parentid>3901440</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:46:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19403" sha1="fmcfxyjh86e665xiqdpvvhtt3ba1aj5" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
|naziv               = ICERD
|dugi_naziv           = International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;
|sjedište    = New York&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
|date_sealed         =
|datum_osnivanja      = 4, januar 1969.
|condition_effective = 27 ratifications&lt;ref name=art19&gt;ICERD, Article 19.&lt;/ref&gt;
| date_expiration     =
| signatories         = 88&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| strane             = 180&lt;ref name=UNTC-CERD/&gt;
| ovlaštena osoba           = [[Secretary-General of the United Nations|UN Secretary-General]]&lt;ref name=art18&gt;ICERD, Article 18.&lt;/ref&gt;
|jezik          = [[Kineski jezik|Kineski]], [[Engleski jezik|Engleski]], [[Francuski jezik|Francuski]], [[ruski jezik|Ruski]] i [[Španski jezik|Španski]]&lt;ref name=art25&gt;ICERD, Article 25.&lt;/ref&gt;
| website          = [http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx]
| wikisource          = 
}}
[[Slika:ICERD-members.PNG|thumb|400px|Članice Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije&lt;br/&gt;{{legend|#009A30|Priznaju nadležnost iz člana 14}}
{{legend|#006630|Ne priznaju nadležnost člana 14}}
{{legend|#FFFF00|Potpisale ali nisu ratificirale}}
{{legend|#9A0000|Nisu ni potpisale ni ratificirale}}]]
'''Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije''' ('''ICERD''')  je [[Ugovor|konvencija]] [[ujedinjene nacije|Ujedinjena nacija]],  treća [[generacija]] instrumenata za ostvarivanje ljudskih prava. Konvencija obvezuje svoje članice na eliminaciju [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]] i promociju razumijevanja među svim rasama. Konvencija također zahtijeva da njene stranke zabrane [[govor mržnje]] i kriminaliziraju članstvo u rasističkim organizacijama.&lt;ref name=ICERD&gt;{{cite web|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD)|url=http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CERD.aspx|website=Office of The High Commissioner for Human Rights|publisher=UN|access-date=28. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Konvencija također uključuje pojedinačni mehanizam za pritužbe, čime je na snazi izvršna protiv svojih stranaka. To je dovelo do razvoja ograničene sudske prakse o tumačenju i primjeni Konvencije.
Konvenciju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila i otvorila na potpisivanje 21. decembra 1965., a dospjela je na snagu 4. januara 1969. Od aprila  2019., ima 88 potpisnika i 180 supotpisnika. 
Konvenciju nadgleda [[Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]] (CERD).

== Nastanak ==
U decembru 1960., nakon incidenata [[antisemitizam|antisemitizma]] u nekoliko dijelova svijeta, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je rezoluciju kojom se osuđuju &quot;sve manifestacije i prakse rasne, vjerske i nacionalne mržnje &quot;kao kršenja [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] i pozivaju vlade svih država da &quot;preduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile sve rasne manifestacije , vjerska i nacionalna mržnja“. [[Ekonomsko-socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]] uslijedilo je zatim s izradom nacrta rezolucija o &quot;manifestacijama rasnih predrasuda i nacionalne i vjerske netrpeljivosti&quot;, naložili vladama da educiraju javnost protiv netrpeljivosti i ukinu diskriminatorne zakone.&lt;ref name=UNGA2106&gt;United Nations General Assembly Resolution 2106 (XX), 21 December 1965.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lerner&gt;{{cite book |title=The U.N. Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |url=https://archive.org/details/unconventiononel0000lern |last=Lérner |first=Natán |publisher=Sijthoff &amp; Noordhoff International |page=[https://archive.org/details/unconventiononel0000lern/page/1 1] |year=1980 |isbn=90-286-0160-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1510 (XV), 12 December 1960.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=UNGA1779&gt;United Nations General Assembly Resolution 1779 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;

Tokom rane rasprave o ovoj rezoluciji, afričke države na čelu sa [[Centralnoafrička republika|Centralnoafričkom republikom]], [[Čad]]om, [[Dahomej]]om,  [[Gvineja|Gvinejom]], [[Obala Slonovače]], [[Mali]]jem, [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Gornja Volta|Gornjom Voltom]] podstaknuli su za konkretnije postupanje po tom pitanju, u obliku međunarodne konvencije protiv rasne diskriminacije. Neke su države više voljele deklaraciju, a ne obvezujuću konvenciju, dok su druge željele riješiti rasnu i vjersku netrpeljivost u jednom instrumentu. Eventualni kompromis, prisiljen od strane političke opozicije arapskih naroda da tretira religioznu netrpeljivost istodobno s rasnom netrpeljivošću plus mišljenje drugih naroda da je vjerska netolerancija manje hitna,  bilo je za dvije rezolucije, jedna grupa je tražila deklaraciju i nacrt konvencije usmjerene na uklanjanje rasne diskriminacije, a druga je učinila isto za [[vjersta tolerancija|vjersku netoleranciju]].&lt;ref name=Schwelb&gt;{{cite journal |last=Schwelb |first=Egon |title=The International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination |journal=International &amp; Comparative Law Quarterly.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;United Nations General Assembly Resolution 1781 (XVII), 7 December 1962.&lt;/ref&gt;
 
'''Član 4''', koji kriminalizira podsticanje na rasnu diskriminaciju, takođe je bio kontroverzan u fazi izrade. U prvoj raspravi o tom članu  postojala su dva nacrta, jedan su predstavile [[SAD|Sjedinjene Države]], a drugi  [[Sovjetski Savez]] i [[Poljska]]. Sjedinjene Države, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, predložile su da se zabrani samo poticanje &quot;koje rezultira ili bi moglo rezultirati nasiljem&quot;, dok je Sovjetski Savez želio &quot;zabraniti i raspustiti rasističku, fašističku i bilo koju drugu organizaciju koja prakticira ili podsiče rasnu diskriminaciju &quot;. [[Skandinavija|Nordijske zemlje]] predložile su kompromis u kome je dodata klauzula o „dužnom poštovanju“ prava Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja se uzima u obzir prilikom kriminalizacije govora mržnje. 
 
Nacrt [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaracije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] usvojila je Generalna skupština 20. novembra 1963.  Isti dan,  Generalna skupština pozvala je Ekonomsko-socijalno vijeće i [[Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Komisije za ljudska prava]] da izradu Konvenciju  o toj temi postave kao apsolutni prioritet. Nacrt je dovršen sredinom 1964, ali kašnjenje u Generalnoj skupštini značilo je da ona ne može biti usvojena te godine. Konačno je usvojena 21. decembra 1965.

== Osnovne odredbe ==
=== Definicija &quot;rasne diskriminacije&quot; ===
{{glavni | Rasizam}}
'''Preambula''' Konvencije potvrđuje dostojanstvo i [[jednakost pred zakonom]],  pozivajući se na Povelju Ujedinjenih nacija i [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]] i osuđuje [[kolonijalizam]],  pozivajući se na [[Deklaraciju o dodjeli nezavisnosti kolonijalnim zemljama  i narodima]], [[Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Deklaraciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] a također navodi [[Konvencija o diskriminaciji  zapošljavanju i okupaciji|Konvenciju ILO o zapošljavanju i zanimanju (C111)]] i [[Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju|Konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju]] .
 
'''Član 1''' – Konvencije definira „rasnu diskriminaciju“ kao:
{{citat | ... svako razlikovanje, isključenje, ograničenje ili sklonost na osnovu [[rasa|rase]], boje, porekla ili nacionalnog ili [[etnička grupa|etničkog]] porijekla koje ima svrhu  ili učinak poništavanja ili narušavanja priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na jednakoj osnovi, ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo kojem drugom polju javnog života.}}
Razlike koje su napravljene na temelju [[državljanstvo|državljanstva]] (to jest između građana i ne-građana) posebno su isključene iz definicije, kao i politike [[pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]] i drugih mjera poduzetih za otklanjanje neravnoteže i podsticanje pravne  jednakosti.
Ova definicija ne pravi razliku između diskriminacije na osnovu [[etnička grupa|etničke pripadnosti]] i diskriminacije na osnovu [[rasa|rase]], dijelom zato što razlika između etnije i rase ostaje diskutabilna među [[antropologija|antropolozima]]. Uključivanje porijekla posebno obuhvata diskriminaciju na temelju [[kasta|kaste]] i drugih oblika naslijeđenog statusa.

Diskriminacija ne mora biti strogo zasnovana na rasi ili etničkoj pripadnosti da bi se Konvencija primjenjivala. Umjesto toga, da li određena akcija ili politika diskriminira, prosuđuje se po njenim učincima.
{{citat | U pokušaju da utvrdi da li akcija ima efekat suprotan Konvenciji, gledat će se da li ta akcija ima neopravdan različit uticaj na grupu koja se razlikuje po rasi, boji, poreklu ili nacionalnom ili etničkom poreklu.}}
Pitanje da li pojedinac pripada određenoj rasnoj skupini odlučuje se, ukoliko ne postoji suprotno opravdanje, samo-identifikacijom. 
 
=== Sprečavanje diskriminacije ===
{{glavni | Zakon protiv diskriminacije}}
*'''Član 2.''' – Konvencija  osuđuje rasnu diskriminaciju i obvezuje strane da se obavežu da sprovedu svim odgovarajućim sredstvima i bez odgađanja politiku uklanjanja rasne diskriminacije u svim njenim oblicima. Također obvezuje strane da promoviraju razumijevanje među svim rasama.  Da bi se to postiglo, Konvencija zahtijeva da zemlje potpisnice:
**Ne primjenjuju rasnu diskriminaciju u javnim institucijama;
**Ne „sponzoriraju, brane ili podržavaju“ rasnu diskriminaciju;
**Pregledaju  postojeće politike i izmijene  ili opozovu one koje uzrokuju ili uvećavaju rasnu diskriminaciju;
**Zabrane  &quot;svim odgovarajućim sredstvima, uključujući zakonodavstvo&quot;, rasnu diskriminaciju od strane pojedinaca i organizacija unutar svojih nadležnosti;
**Ohrabruju  grupe, pokrete i druga sredstva koja uklanjaju barijere između rasa i obeshrabruju rasnu podjelu.

Strane su dužne „kada okolnosti to nalažu“ da koriste [[pozitivna diskriminacija|pozitivnu diskriminaciju]] politike za određene rasne skupine kako bi zagarantovale „potpuno i ravnopravno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Međutim, ove mjere moraju biti konačne i &quot;ni u kojem slučaju ne moraju imati za posljedicu održavanje nejednakih ili zasebnih prava za različite rasne skupine nakon što su postignuti ciljevi zbog kojih su poduzete&quot;.

*'''Član 5.''' – Proširuje se član  2. općom obvezom i stvara posebnu obvezu garantiranja prava svakoga na [[jednakost pred zakonom]] bez obzira na ' 'rasu, boju ili nacionalno ili etničko porijeklo' '. Dalje navodi specifična prava koja se ta jednakost mora primjenjivati na: jednak tretman sudova i presuda, [[sigurnost osoba]] i slobodu od nasilja,  [[građanska i politička prava]] potvrđena u ICCPR-u,  [[ekonomska, socijalna i kulturna prava]] potvrđena u ICESCR-u  i pravo pristupa bilo kojem mjestu ili usluzi koju koristi široj javnosti, &quot;kao što su prijevoz hoteli, restorani, kafići, kazališta i parkovi. Ovaj popis nije iscrpan i obveza se proširuje na sva ljudska prava.
*''' Član 6.''' –Obvezuje strane da putem sudova ili drugih institucija pružaju 'efikasnu zaštitu i lijekove za bilo koji čin rasne diskriminacije. Ovo uključuje pravo na [[pravni lijek]] i [[odšteta|odštetu]] za povrede pretrpljene zbog diskriminacije.

=== Osuda aparthejda ===
{{glavni | Zločin aparthejda}}
'''Član 3.''' – Osuđuje [[apartheid]] i [[rasna segregacija|rasnu segregaciju]] i obvezuje strane da' sprečavaju, zabranjuju i iskorjenjuju 'ove prakse na teritorijama pod njihovom jurisdikcijom.  Ovaj članak ojačan je prepoznavanjem aparthejda kao [[zločin protiv ćovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] u [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda]]. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije smatra da ovaj član uključuje i obavezu iskorjenjivanja posljedica protekle politike segregacije i sprečavanja rasne segregacije koja proizlazi iz djelovanja privatnih pojedinaca. 
 
=== Zabrana poticanja ===
{{glavni| Govor mržnje}}
'''Član 4.''' – Konvencija osuđuje propagandu i organizacije koje pokušavaju opravdati diskriminaciju ili se zasnivaju na ideji rasnne superiornosti. To obvezuje strane da, &quot;s dužnim poštovanjem načela utjelovljena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima &quot;, usvajanje &quot;neposrednih i pozitivnih mjera &quot;za iskorjenjivanje ovih oblika poticanja i diskriminacije. Konkretno, strane  se obvezuju na kriminalizaciju [[govor mržnje|govora mržnjr]], [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]] i finansiranje rasističkih aktivnosti  i zabranu  i kriminalizaciju  članstva u organizacijama koje „podstiču i podstiču“ rasnu diskriminaciju. Mnoge strane imaju rezerve prema ovom članku i tumače ga kao da ne dozvoljava ili zahtijeva mjere koje narušavaju slobodu govora, udruživanja ili okupljanja. 
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije ovaj član smatra posebnom obvezom strana  Konvencije  i više puta je kritizirao strane zbog toga što ih se nisu pridržavali, uz napominje da posljednje posebno zaobilazi poticanje na rasnu diskriminaciju ion, mržnju i nasilje.
 
=== Promocija tolerancije ===
{{glavni|Tolerancija}}
'''Član 7.''' – Obvezuje strane da usvoje neposredne i efikasne mjere, posebno u obrazovanju, za borbu protiv rasnih predrasuda i podsticanje razumijevanja i [[tolerancija|tolerancije]] između različitih rasnih, etničkih i nacionalnih grupa.

=== Mehanizam za rešavanje sporova ===
*'''Članovi  11 do 13''' – Konvencije uspostavljaju mehanizam za rješavanje sporova između strana. Strana koja vjeruje da druga strana ne provodi Konvenciju može se žaliti Odboru za uklanjanje rasne diskriminacije.  Odbor će proslijediti žalbu, a ako ona ne bude riješena između dvije strane, može osnovati ''ad hoc''  miriteljsku  komisiju za istraživanje i davanje preporuka u vezi s tim.  Ovaj postupak je prvi put pokrenut 2018. godine u sporu  [[Katar]]a protiv [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[UAE]]  i [[Palestina]] protiv [[Izrael]]a.
*'''Član 22.''' – Nadalje omogućava da se bilo koji spor oko tumačenja ili primjene Konvencije uputi na [[Međunarodni sud pravde]].  Ova klauzula je bila tri puta pozvana u sporovima:   [[Gruzija]] protiv  [[Rusija|Rusije]], [[Ukrajina]] protiv Rusije i Katar protiv UAE.

=== Mehanizam pojedinačnih žalbi ===
''' Član 14.''' – Konvencijom uspostavlja se pojedinačni mehanizam za žalbe sličan onome o  [[Prvi fakultativni protokol Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima|Prvom fakultativnom protokolu  Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima]], [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom]] i [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena|Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]]. Strane mogu u bilo kojem trenutku priznati nadležnost Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije za razmatranje pritužbi pojedinaca ili grupa koje tvrde da su njihova prava po Konvenciji povrijeđena.  Takve stranke mogu osnovati lokalne organe da saslušaju žalbe prije nego što im se dostave.  Podnositelji  žalbe moraju iscrpiti sve domaće pravne lijekove i anonimne žalbe, uključujući i one koje se odnose na događaje koji su se desili prije nego što se dotična zemlja pridružila Konvenciji.  Odbor može zatražiti informacije od i davati preporuke stranci.

Mehanizam pojedinačnih žalbi stupio je na snagu 1982. godine, nakon što ga je prihvatilo deset država-stranaka, a Komitet je razmotrio  54 slučaja.
 
Odbor se obično sastaje svakog marta i avgusta u [[Ženeva|Ženevi]]. 
;Sadašnji mandat

{| class = &quot;wikitable&quot;
!Ime
!Država
!Kraj mandata 
|-
|Silvio José Albuquerque i Silva
|{{flag|Brazil}}
|2022.
|-
|Noureddine Amir (predsjedavajući)
|{{flag| Alžir}}
|2022.
|-
|Aleksej S. Avtonomov
|{{flag|Rusija}}
|2020.
|-
|[[Marc Bossuyt]]
|{{flag|Belgija}}
|2022.
|-
|Jose Francisco Cali Tzay
|{{flag|Gvatemala}}
|2020.
|-
|Chung Chinsung &lt;! - 정진성 ; 鄭 鎭 星-&gt;
|{{flag|Južna Koreja}}
|2022.
|-
|Fatimata-Binta Victoire Dah
|{{flag|Burkina Faso}}
|2020.
|-
|Bakari Sidiki Diaby
|{{flag|Obala Slonovače}}
|2022.
|-
|Rita Izsák-Ndiaye (izvjestitelj)
|{{flag|Mađarska}}
|2022.
|-
|Keiko Kō &lt;! - 洪 恵 子-&gt;
|{{flag|Japan}}
|2022.
|-
|Gün Kut
|{{flag|Turska}}
|2022.
|-
|Li Yanduan (potpredsjednik) &lt;! - 李燕 端-&gt;
|{{flag|Kina}}
|2020.
|-
|Nicolás Marugán
|{{flag|Španija}}
|2020.
|-
|[[Gay McDougall]] (potpredsjednik)
|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|2020.
|-
|Yemhelhe Mint Mohamed
|{{flag|Mauritanija}}
|2020.
|-
|Pastor Elias Murillo Martinez (potpredsjednik)
|{{flag| Kolumbija}}
|2020.
|-
|Verene Albertha pastir
|{{flag|Jamajka}}
|2020.
|-
|Yeung Kam John Yeung Sik Yuen
|{{flag|Mauricijus}}
|2022.
|}

== Također pogledajte ==
*[[Rasa]]
*[[Rasizam]]
* [[Antirasizam]]

 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Daljnje čitanje ==

== Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6b3940.html |title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination (ICERD) |publisher=UN OHCHR |access-date=25. 11. 2019}} - Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 
* [https://web.archive.org/web/20110211223019/http://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=IV-2&amp;chapter=4&amp;lang=en Lista stranaka]
* [http://www.ohchr.org/en/hrbodies/cerd/pages/cerdindex.aspx Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije]
* [http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm Odluke Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030120616/http://www.worldcourts.com/cerd/eng/index.htm |date=30. 10. 2019 }}
* [http://www.bayefsky.com/docs.php/area/jurisprudence/node/3/treaty/cerd/opt/0 CERD jurisprudence]

{{DEFAULTSORT:Konvencija o rasnoj diskriminaciji}}
[[Kategorija:1969. u politici]]
[[Kategorija:Sporazumi o ljudskim pravima]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenih Nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi usvojeni rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>fmcfxyjh86e665xiqdpvvhtt3ba1aj5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šume algi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459032</id>
    <revision>
      <id>3901241</id>
      <parentid>3883959</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T13:15:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3901241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34964" sha1="afo4uogley6phutinzv4vbvuybaljdt" xml:space="preserve">{{biomi}}
[[Datoteka:Kelp forest.jpg|thumb|200px|left|Šuma laminarije]]
'''Šume algi''' – koje se po dominaciju roda ''[[Laminaria]]'' (kelp) označavaju i kao '''šume kelpa''' – su podmorska područja s velikim brojem jedinki raznih vrsta [[laminarija]]. Označene su kao jedna od najproduktivnijih i najdinamičnijih [[ekosistem]]a na [[Zemlja|Zemlji]], a rastu širom svijeta, u umjerenim i polarnim područjima [[okean]]a.&lt;ref name=&quot;Mann (1973)&quot;&gt;Mann, K.H. 1973. Seaweeds: their productivity and strategy for growth. Science 182: 975-981.&lt;/ref&gt; Ove šume su 2007. otkrivene i u [[Tropi|tropskim]] vodama oko [[Ekvador]]a.&lt;ref name=&quot;Graham et al. 2007&quot;&gt;Graham'', M.H., B.P''hi. Kinlan, L.D. Druehl, L.E. Garske, and S. Banks. 2007. Deep-water kelp refugia as potential hotspots of tropical marine diversity and productivity. Proceedings of the National Academy of Sciences 104: 16576-16580.&lt;/ref&gt;

Ova zajednica uključuje mrke makroalge iz reda [[Laminariales]], koje omogućavaju jedinstveno trodimenzijsko [[stanište]] raznim morskim organizmima. Proučavanjem ovog [[biom]]a, [[Biologija|biolozi]] su objasnili mnoge ekološke procese. Tokom prošlog (20.) stoljeća, mnoga ekstenzivna istraživanja bila su usredotočena na njih, posebno u sferi [[Ekologija|ekologije]] mreža ishrane. Na osnovu tih istraživanja došlo se do važnih ideja koje su mjerodavne i izvan tog jedinstvenoga [[ekosistem]]a. Tako je otkriveno da šume algi, naprimjer, mogu uticati na [[Okeanografija|okeanografski]] izgled [[Obala|obale]].&lt;ref&gt;Jackson, G.A. and C.D. Winant. 1983. Effect of a kelp forest on coastal currents. Continental Shelf Report 2: 75-80.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Steneck 2002&quot;&gt;Steneck, R.S., M.H. Graham, B.J. Bourque, D. Corbett, J.M. Erlandson, J.A. Estes and M.J. Tegner. 2002. Kelp forest ecosystems: biodiversity, stability, resilience and future. Environmental Conservation 29: 436-459.&lt;/ref&gt;

Međutim, antopogeni uticaji često izazivaju degradaciju podmorja, uključujući i šum algi. Vrlo su uznemiravajuće posljedice prekomjernog [[ribolov]]a u ekozajednicama u blizini obale, zbog čega se mogu namnožiti mnogi [[biljojedi]] i uništiti laminarije i druge [[alge]].&lt;ref name=&quot;Sala1998&quot;&gt;Sala, E., C.F. Bourdouresque and M. Harmelin-Vivien. 1998. Fishing, trophic cascades, and the structure of algal assemblages: evaluation of an old but untested paradigm. Oikos 82: 425-439.&lt;/ref&gt; Takva pojava vrlo brzo može dovesti do takve degradacije da zahvaćeno područje postane samo golo dno s malo životinja.&lt;ref name=&quot;Dayton 1985a&quot;&gt;Dayton, P.K. 1985a. Ecology of kelp communities. Annual Review of Ecology and Systematics 16: 215-245.&lt;/ref&gt; Jedna od korisnih strategija u takvim slučajevima je uspostavljanje zaštićenih morskih područja u kojima se može ograničiti uticaj [[ribolov]]a i zaštiti ekosistem od ostalih pogubnih faktora za određeno [[stanište]].

== Alge ==
[[slika:Rockfish around kelp Monterey Bay Aquarium.jpg|thumb|250px|right|Ribe plivaju oko divovske ''[[Macrocystis pyrifera]]'']]
[[slika:Diver in kelp forest.jpg|thumb|250px|right|Ronilac u šumi algi pri obalama Kalifornije]]
[[slika:Giantkelp2 300.jpg|thumb|250px|right|Divovska laminarija iskorištava džepove za plutanje, kako bi listovi blizu morske površine mogli upijati svjetlost za [[fotosinteza|fotosintezu]].]]
Kao što je već naglašeno termin &quot;kelp&quot; se odnosi na morske alge koje pripadaju taksonomskom redu [[Laminariales]] (laminarije). Iako se ne smatraju taksonomski raznovrsnim taksonom, imaju raznoliku građu i funkcije.&lt;ref name=&quot;Steneck 2002&quot;/&gt; Najpoznatiji su divovski kelpi (vrste roda ''[[Macrocystis]]''), iako postoje brojni drugi [[Rod (biologija)|rodovi]] poput ''[[Laminaria]]'', ''[[Ecklonia]]'', ''[[Lessonia]]'', ''[[Alaria]]'' i ''Eisenia''.

Kelp stvara fizički [[Supstrat (ekologija)|supstrat]] i [[stanište]] za prirpdne zajednice algaških [[šuma]][.&lt;ref&gt;Jones, C.G., J. H. Lawton and M. Shachak. 1997. Positive and negative effects of organisms as physical ecosystem engineers. Ecology 78: 1946-1957.&lt;/ref&gt; Uobičajeno je da se tijelo algi označava [[talus]] prije nego [[biljka]], jer nema diferencirane glavne biljne orgabe, kao što su pravi [[korijen]], [[stablo]] I [[list]]. Morfološka struktura talusa kelpova sastoji se od tri glavna dijela:&lt;ref name=&quot;Dayton 1985a&quot;/&gt;
:* '''”[[korijen]]ov sistem&quot;''' je masa rizoida koji drže talus za dno mora, iako ne prikupljaju niti donose hranjive tvari ostatku talusa kao pravi korijen biljke;
:* '''”[[stabljika]]”''' je analogna stabljici biljke i širi se okomito iz korjena, a služi kao [[skelet]] koji pridržava ostale dijelove; 
:* '''”[[list]]ovi”''' se šire iz stabljike, ponekada cijelom njenom dužinom, s u njima se stvaraju hranjive tvari jer se u njima odvija [[fotosinteza]].

Pored toga, mnoge vrste kelpa imaju [[pneumatocist]]e, tj. mjehurove sa zrakom koji se obično nalaze pri početku listova blizu stabljike. Oni omogućavaju talusu da održana uspravan položaj u vodi.
Stanišnu uvjeti za preživljavanja ove [[biocenoza|biocenoze]] bi kel su čvrsti [[Supstrat (ekologija)|supstrati]] (obično stijene i kamenje), obilje hranjivih tvari (npr. [[dušik]]a, [[fosfor]]a) i [[svjetlost]]I; minimalna godišnja doza zračenja je više od 50 E m&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;Druehl 1981&quot;&gt;Druehl, L.D. 1981. The distribution of Laminariales in the North Pacific with reference to environmental influences. Proceedings of the International Congress on Systematic Evolution and Biology 2: 248-256.&lt;/ref&gt;). Najproduktivnije šume algi nalaze se obično na mjestima uzlaznih okeanskih struja, koje donose hladne vode bogate hranjivim tvarima iz većih dubina.&lt;ref name=&quot;Druehl 1981&quot;/&gt; Tok i turbulencija vode omogućavaju asimilaciju hranjivih tvari preko listova.&lt;ref&gt;Wheeler, W.N. 1980. Effect of boundary layer transport on the fixation of carbon by the giant kelp ''Macrocystis pyrifera''. Marine Biology 56: 103-110.&lt;/ref&gt; Bistrina vode utiče na dubinu do koje svjetlost može doprijeti. U idealnim uvjetima, divovske alge mogu dnevno rasti i oko 30 do 60&amp;nbsp;cm. Neke vrste poput vrsta roda ''Nereocystis'' su [[Jednogodišnja biljka|jednogodišnje]], a druge poput ''Eisenia'' su [[Višegodišnja biljka|višegodišnje]] i mogu živjeti više od 20 godina.&lt;ref&gt;Steneck, R.S. and M.N. Dethier. 1994. A functional group approach to the structure of algal-Šominated communities. Oikos 69: 476-498.&lt;/ref&gt; Šume višegodišnjeg kelpa najbrže rastu tokom mjeseci s uzlaznim strujama (obično u proljeće i ljeto), a rast usporavaju kada je hranjivih tvari manje, kada je manje svjetlosti i kada [[oluja|oluje]] postanu učestalije.&lt;ref name=&quot;Dayton 1985a&quot;/&gt;

Morske šume se uglavnom povezuje s umjerenim i arktičkim vodama cijelog svijeta. Od prevladavajućih vrsta, ''[[Laminaria]]'' se uglavnom povezuje s obje strane [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i obalama [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a, a ''Ecklonia'' je češća u [[Australija|Australiji]], oko [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Južna Afrika|Južne Afrike]]; ''Macrocystis'' se pojavljuje u sjeveroistočnom i jugoistočnom [[Pacifik]]u, oko arhipelaga u [[Južni okean|Južnom okeanu]] i na područjima oko Australije, Novog Zelanda i Južne Afrike.&lt;ref name=&quot;Dayton 1985a&quot;/&gt; Područje s najvećom raznolikošću kelpa (više od 20 vrsta) je sjeveroistočni Pacifik, sjeverno oko [[San Francisco|San Franiska]] do [[Aleutski otoci|Aleuta]] na [[aljaska|Aljasci]].

Iako su šume algi nepoznate u tropskim plitkim vodama, nakoliko vrsta ''Laminaria'' se ekstenzivno pojavljivalo u dubokim tropskim vodama.&lt;ref&gt;Joly, A.B. and E.C. Oliveira Filho. 1967. Two Brazilian ''Laminarias''. Instituto de Pesquisas da Marinha 4: 1-7.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Petrov, J.E., M.V. Suchovejeva and G.V. Avdejev. 1973. New species of the genus ''Laminaria'' from the Philippines Sea. Nov Sistem. Nizch. Rast. 10: 59-61.&lt;/ref&gt; Ovo općenito odsustvo kelpa u tropima se smatra uglavnom posljedicom nedovoljne količine hranjivih tvari u toplim vodama.&lt;ref name=&quot;Dayton 1985a&quot;/&gt; Jedno nedavno istraživanje je otkrilo da bi šume algi mogle postojati u toplim vodama, ali 200 metara ispod površine; istraživanje je pokrivalo sve svjetske trope. Oblikovan je jedan model za šume kelpa na [[Galapagos|Galapagoskim otocima]] u kojem je bilo označeno osam mogućih &quot;vrućih tačaka&quot;. Kasnije su zaista pronađene šume algi na svih osam mjesta, što znači i da bi njihova predviđanja za ostatak tropa mogao biti ispravno.&lt;ref name=&quot;Graham et al. 2007&quot;/&gt; Značaj ovog doprinosa je ubrzo shvaćen unutar naučne zajednice, uključujući I pretpostavku da bi se, po rezultatima tog otkrića, neki kelpi mogli spasiti od globalnog zagrijavanja tako što bi se preselili u vode koje postaju sve toplije, a prije su bile hladne. To također ukazuje i na neke evolucijske osobine kelpa.&lt;ref&gt;Santelices, B. 2007. The discovery of kelp forests in deep-water habitats of tropical regions. Proceedings of the National Academy of Sciences 104: 19163-19164.&lt;/ref&gt;

==Arhitektura ekosistema ==

[[slika:Kelp-forest-Monterey.jpg|thumb|left|Šuma laminarijskih algi u akvariju u Monterey Bayu]]
Konstrukcija ekosistema kelpskih šima zasniva se na njenoj fizičkoj strukturi, koja utiče na povezane vrste koje definiraju saatav I funkcioniranje te životne zajednice. Strukturno, u ovaj [[ekosistem]] uključena su tri dijela laminarija I njihovih srodnika , a dva dijela grade druge [[alge]]:&lt;ref name=&quot;Dayton 1985a&quot;/&gt;
:* ''krošnja'' - ovaj dio ekosistema čine najveći kelpi, čiji listovi mogu doprijeti do površine (npr., predstavnici rodova ''Macrocystis'' i ''Alaria'');
:* ''kelpi sa “stabljikom”'' - obično se šire nekoliko metara iznad dna mora i mogu narasti u guste šumske skupine (npr., ''Eisenia'' i ''Ecklonia'');
:* ''ispruženi kelpi'' leže blizu i/ili na morskm dnu (npr., ''Laminaria'');
:* ''[[bentos|Bentonske]] zajednice'' se sastoje od drugih algi i nepokretnih organizama na dnu mora; 
:* ''pokrivač'' - koralne alge koje neposredno i često ekstenzivno pokrivaju substrat (dno).

U koegzistenciji šume algi, obično učestvuje više vrsta kelpa. Termin i&quot;krošnja u nižim spratovima&quot; se odnosi na vrste sa stabljikom i opružene kelpe. Naprimjer, krošnja ''Macrocystisa'' može seširiti više metara iznad morskog dna prema površini, dok se oni nižih spratova, ''Eisenia'' i ''Pterygophora'', pružaju prema površini i samo nekoliko metara. Ispod njih mogu biti [[bentons]]ke zajednice crvenih algi i sličnih organizama. Gusta okomita infrastruktura s krošnjama koje se nalaze jedna na drugoj čini siste, mikrostaništa sličnih onima u kopnenim [[šuma]]ma, sa osunčanim krošnjama, djelomično zasjenjenom sredinom i tamnim dnom.&lt;ref name=&quot;Dayton 1985a&quot;/&gt; Svaka od tih skupina ima organizme povezane s njom, koji variraju u zavisnosti o njihovom staništu, a zajednica ovih organizama može varirati s [[morfologija|morfologijom]] kelpa.&lt;ref name=&quot;Foster 1985&quot;&gt;Foster, M.S. and D.R. Schiel. 1985. The ecology of giant kelp forests in California: a community profile. US Fish and Wildlife Service Report 85: 1-152.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Graham2004&quot;&gt;Graham, M.H. 2004. Effects of local deforestation on the diversity and structure of Southern California giant kelp forest food webs. Ecosystems 7: 341-357.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Fowler-Walker, M.J., B. M. Gillanders, S.D. Connell and A.D. Irving. 2005. Patterns of association between canopy-morphology and understory assemblages across temperate Australia. Estuarine, Coastal and Shelf Science 63: 133.-141.&lt;/ref&gt; Naprimjer, u [[Kalifornija|kalifornijskim]] šumama, vrste ''Macrocystis pyrifera'', morski puž golać ''[[Melibe leonina]]'' i vrsta vrlo malog škampa, ''[[Caprella californica]]'', vrlo su usko povezani s krošnjom; ''[[Brachyistius frenatus]]'', vrste roda ''[[Sebastes]]'' i mnoge druge ribe se mogu naći u spratu kelpa sa stabljikom; [[zmijuljice]] i vrste puževa roda ''[[Tegula]]'' blisko su povezane s &quot;korjenjem&quot; algi, dok brojni biljojedi poput [[Morski ježevi|morskih ježeva]] i školjki žive u spratu opruženih kelpa. Mnoge [[morske zvijezde]], [[polipi]] i pridnene [[ribe]] žive u [[bentos]]kim zajednicama; samostalni [[koral]]i, razni [[puževi]] i [[bodljokošci]] žive na pokrivaču od koralnih algi.&lt;ref name=&quot;Foster 1985&quot;/&gt; Pored toga, pelagijske ribe i morski [[sisari]] su povezani sa šumama algi, obično dolazeći na njihove rubove da bi se hranili stalnim organizmima.

==Mreža ishrane==
[[slika:Seaurchin 300.jpg|thumb|250px|right|Morski ježevi kao ''[[Strongylocentrotus purpuratus]]a'' mogu naštetiti šumama algi jer se njima hrane.]]
[[slika:Seaotterrocks.jpg|thumb|right|250px|[[Morska vidra]] je ćest lovac na morske ježeve.]]
[[slika:Calliostoma annulatum.jpg|thumb|250px|right|''[[Calliostoma annulatum]]'' jede stabljiku divovskog kelpa]]
Klasična proučavanja ekologije algaških šuma su se velikim dijelom usmjerila na trofička međudjelovananja (vezu između organizama i njihovu mrežu ishrane), a posebno u razumijevanju procesa ishrane ''&quot;odozdo prema gore&quot;'' i ''&quot;odozgo prema dolje&quot;''. Proces ''&quot;odozdo prema gore&quot;'' se uglavnom pokreće abiotskim stanjima koja su potrebna da izrastu primarni proizvođači, poput [[svjetlost]]i i [[Hranjive tvari|hranjivih tvari]], a dalje se energija prenosi prema gore do glavnih potrošača. Na primjer, pojava kelpa je često povezana s uzlaznim strujama koje donose neobično velike koncentracije hranjivih tvari.&lt;ref&gt;Jackson, G.A. 1977. Nutrients and production of giant kelp, ''Macrocystis pyrifera'', off southern California. Limnology and Oceanography 22: 979-995.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dayton1999&quot;&gt;Dayton, P.K. M.J. Tegner, P.B. Edwards and K.L. Riser. 1999. Temporal and spatial scales of kelp demography: the role of the oceanographic climate. Ecological Monographs 69: 219-250.&lt;/ref&gt; Ovo omogućava kelpima da rastu i podržavaju [[biljožder]]e, koji opet podržavaju potrošače na višim trofičkim razinama.&lt;ref name=&quot;Carr&quot;&gt;Carr, M.H. 1994. Effects of macroalgal dynamics on recruitment of a temperate reef fish. Ecology 75: 1320-1333.&lt;/ref&gt; Za razliku od toga, u procesu ''&quot;odozgo prema dolje&quot;'' grabljivice ograničavaju biomasu vrsta na nižim razinama jer ih konzumiraju. Ako nestane grabljivaca, vrste na nižim razinama će se namnožiti jer nema vrsta koje bi se njima hranile, kontrolirajući tako njihovu brojnost. U jednom dobro proučenom primjeru u šumama algi na Aljasci,&lt;ref name=&quot;Estes1995&quot;&gt;Estes, J.A. and D.O. Duggins. 1995. Sea otters and kelp forests in Alaska: generality and variation in a community ecological paradigm. Ecological Monographs 65: 75-100.&lt;/ref&gt; [[Morska vidra|morske vidre]] (''Enhydra lutris'') hranjenjem pripadnicima biljojeda (morskih ježevima) održavaju stabilnost tog sistema. Kada [[Vidra|vidre]] nestanu, [[populacija]] morskih ježeva je oslobođena kontrole vidri pa vrlo brzo raste. To dovodi do povećanog pritiska biljojedaa na alge. Propadanje samih algi rezultira gubitkom fizičke strukture [[ekosistem]]a, a potom i gubitkom drugih vrsta povezanih s ovim staništem. U zajednicama algaškik šuma na Aljasci, morske vidre su ključna vrsta koja posreduje u [[Trofička kaskada|trofičkoj kaskadi]]. U [[Južna Kalifornija|Južnoj Kaliforniji]] šume algi preživljavaju bez morskih vidri, budući da populaciju morskih ježeva, umjesto njih, kontroliraju velike [[ribe]] i [[jastog|jastozi]]. Efekat odstranjivanja jedne grabljivice u ovom sistemu razlikuje se od onog oko Aljaske, zato što postoji još grabljivica koje mogu nastaviti kontrolu brojnosti morskih ježeva.&lt;ref name=&quot;Graham2004&quot;/&gt; Međutim, odstranjivanje više grabljivaca može djelotvorno osloboditi morske ježeve od pritiska grabljivaca i omogućiti da sistem krene prema degradaciji šuma algi.&lt;ref name=&quot;Pearse&amp;Hines&quot;&gt;Pearse, J.S. and A.H. Hines. 1987. Expansion of a central California kelp forest following the mass mortality of sea urchins. Marine Biology 51: 83-91.&lt;/ref&gt; Slični primjeri zabilježeni su i u [[Nova Škotska|Novoj Škotskoj]],&lt;ref&gt;Scheibiling, R.E. and A.W. Hennigar. 1997. Recurrent outbreaks of disease in sea urchins ''Strongylocentrotus droebachiensis'' in Nova Scotia: evidence for a link with large-scale meteor logic and oceanographic events. Marine Ecology Progress Series 152: 155-165.&lt;/ref&gt; [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]&lt;ref&gt;Velimirov, B., J.G. Field, C.L. Griffiths and P. Zoutendyk. 1977. The ecology of kelp bed communities in the Benguela upwelling system. Helgoland Marine Research 30: 495-518.&lt;/ref&gt; Australia&lt;ref&gt;Andrew, N.L. 1993. Spatial heterogeneity, sea urchin grazing, and habitat structure on reefs in temperate Australia. Ecology 74: 292-302.&lt;/ref&gt; i u [[Čile]]u.&lt;ref&gt;Dayton, P.K. 1985b. The structure and regulation of some South American kelp communities. Ecological Monographs 55: 447-468.&lt;/ref&gt; Relativni značaj procesa ''&quot;odozgo prema dolje&quot;'' prema ''&quot;odozdo prema gore&quot;'' u ekosistemima algaških šuma i snaga trofičkih interakcija su i dalje predmet intenzivnih proučavanja.&lt;ref name=&quot;Sala&amp;Graham&quot;&gt;Sala, E. and M.H. Graham. 2002. Community-wide distribution of predator-prey interaction strength in kelp forests. Proceedings of the National Academy of Sciences 99: 3678-3683.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Byrnes, J., J.J. Stachowicz, K.M. Hultgren, A.R. Hughes, S.V. Olyarnik and C.S. Thornber. 2006. Predator diversity strengthens trophic cascades in kelp forests by modifying herbivore behavior. Ecology Letters 9: 61-71.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Halpern2006&quot;&gt;Halpern, B.S., K. Cottenie and B.R. Broitman. 2006. Strong top-down control in Southern California kelp forest ecosystems. Science 312: 1230-1232.&lt;/ref&gt;

Prijelaz od šuma algi do uništenih krajolika kojima dominiraju morski ježevi česta je pojava&lt;ref name =&quot;Steneck 2002&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Lawrence, J.M. 1975. On the relationships between marine plants and sea urchins. Oceanography and Marine Biology, An Annual Review. 13: 213-286.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hughes, T.P. 1994. Catastrophes, phase shifts and large-scale degradation of a Caribbean coral reef. Science 265: 1547-1551.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Siversten, K. 2006. Overgrazing of kelp beds along the coast of Norway. Journal of Applied Phycology 18: 599-610.&lt;/ref&gt; koja često nastane od opisanog remećenja trofičkih odnosa. Te dvije faze se smatraju uvjetom za alternativna stabilns stanja ekosistema.&lt;ref name=&quot;Dayton1992&quot;&gt;Dayton, P.K., M.J. Tegner, P.E. Parnell and P.B. Edwards. 1992. Temporal and spatial patterns of disturbance and recovery in a kelp forest community. Ecological Monographs 62: 421-445.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pearse, J.S. 2006. Ecological role of purple sea urchins. Science 314: 940-941.&lt;/ref&gt; Oporavak ovih šuma na ogoljenim prostorima zabilježen je nakon dramatičnih poremećaja, poput bolesti morskih ježeva ili velikih promjena u toplotnim uvjetima.&lt;ref name=&quot;Pearse&amp;Hines&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Lafferty, K.D. 2004. Fishing for lobsters indirectly increases epidemics in sea urchins. Ecological Applications 14: 1566-1573.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vasquez&quot;&gt;Vásquez, J.A., J.M. Alonso Vega and A.H. Buschmann. 2006. Long term variability in the structure of kelp communities in northern Chile and the 1997-98 ENSO. Journal of Applied Phycology 18: 505-519.&lt;/ref&gt; Oporavak sa srednje razine uništenja je teže predvidjeti i ovisi o kombinaciji abiotičkih čimbenika i biotičkih međudjelovanja.

Iako su obično morski ježevi dominantni biljojedi, drugi sa značajnom snagom u međudjelovanjima su i [[morske zvijezde]], [[izopode]], [[krabe]] i biljojedne [[ribe]].&lt;ref name=&quot;Dayton 1985a&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sala&amp;Graham&quot;/&gt; U mnogim slučajevima, ovi organizmi se hrane algama koje su otrgnute sa substrata i plutaju blizu dna, više nego što troše [[energija|energiju]] u traženju nedirnutih algi. Kada ima dovoljno odumrlog kelpa, ovi biljojedi nisu prijetnja ekosistemu. ali kada nema dovoljno mrtvog taloga, biljojedi direktno utiču na fizičku strukturu ekosistema.&lt;ref&gt;Cowen, R.K. 1983. The effect of sheephead (''Semicossyphus pulcher'') predation on red sea urchin (''Strongylocentrotus franciscanus'') populations: an experimental analysis. [[Oecologia]] 58: 249-255.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ebeling&quot;&gt;Ebeling, A.W., D.R. Laur and R.J. Rowley. 1985. Severe storm disturbances and reversal of community structure in a southern California kelp forest. Marine Biology 84: 287-294.&lt;/ref&gt; Mnoga proučavanja u Južnoj Kaliforniji su pokazala da dostupnost mrtvog kelpa utječe i na [[ponašanje]] morskih ježinaca.&lt;ref name=&quot;Dayton 1984&quot;&gt;Dayton, P.K. and M.J. Tegner. 1984. Catastrophic storms, El Niño, and patch stability in a southern California kelp community. Science 224: 283-285.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Harrold, C. and D.C. Reed. 1985. Food availability, sea urchin grazing and kelp forest community structure. Ecology 66: 1160-1169.&lt;/ref&gt; Mrtve alge i tvari koje od njih potiču također su važne za podršku graničnih staništa, poput [[pijesak|pješčanih]] [[plaža]] i [[kamen]]itih [[površina]] dna.&lt;ref&gt;Koop, K., R.C. Newell and M.I. Lucas. 1982. Biodegradation and carbon flow based on kelp (''Ecklonia maxima'') debris in a sandy beach microcosm. Marine Ecology Progress Series 7: 315-326.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bustamante, R.H., G.M. Branch and S. Eekhout. 1995. Maintenance of exceptional intertidal grazer biomass in South Africa: subsidy by subtidal kelps. Ecology 76: 2314-2329.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kaehler, S., E.A. Pakhomov, R.M. Kalin and S. Davis. 2006. Trophic importance of kelp-derived suspended particulate matter in a through-flow sub-Antarctic system. Marine Ecology Progress Series 316: 17-22.&lt;/ref&gt;

== Dinamika područja ==
Još jedno područje istraživanja algaških šuma usmjereno je na razumijevanje u dijelovima njihovih prostorno-vremenskih svojstava. Ne samo da takva dinamika utiče na fizički krajolik, već i na vrste koje su povezane s njima, za skrivanje i ishranu.&lt;ref name=&quot;Foster 1985&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Carr&quot;/&gt; Velika uznemiravanja okoliša su dala važan uvid u mehanizam i otpornost ekosistema. Primjeri poremećaja okoliša su slijedeći:
:* Akutno i hronično [[zagađenje]] dokazano da utiče na šume algi na jugu Kalifornije, iako izgleda da intenzitet tog utjecaja ovisi i o prirodi zagađivača i dužini perioda izloženosti.&lt;ref&gt;Grigg, R.W. and R.S. Kiwala. 1970. Some ecological effects of discharged wastes on marine life. California Department of Fish and Game 56: 145-155.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stull, J.K. 1989. Contaminants in sediments near a major marine outfall: history, effects and future. OCEANS ’89 Proceedings 2: 481-484.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;North, W.J., D.E. James and L.G. Jones. 1993. History of kelp beds (''Macrocystis'') in Orange and San Diego Counties, California. Hydrobiologia 260/261: 277-283.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tegner, M.J., P.K. Dayton, P.B. Edwards, K.L. Riser, D.B. Chadwick, T.A. Dean and L. Deysher. 1995. Effects of a large sewage spill on a kelp forest community: catastrophe or disturbance? Marine Environmental Research 40: 181-224.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Carpenter, S.R., R.F. Caraco, D.F. Cornell, R.W. Howarth, A.N. Sharpley and V.N. Smith. 1998. Nonpoint pollution of surface waters with phosphorus and nitrogen. Ecological Applications 8: 559-568.&lt;/ref&gt; U zagađenje se mogu ubrajati i [[sedimentacija|taloženje]] naslaga i [[eutrofikacija]] iz kanalizacije, industrijski [[nusproizvod]]i i zagačivači poput [[PCB]]-a i [[teški metali|teških metala]] (naprimjer, [[bakar]], [[cink]]), doicanje [[organofosfat]]a iz poljoprivredih područja, hemikalije protiv obrastanja algama, koje se koriste u lukama i marinama (naprimjer [[Tributiltin|TBT]] i [[kreozot]]) i kopneni [[patogen]]i.
:* Katastrofalne oluje mogu ukloniti krošnje u ekosistemu na površini valovima, ali obično ostave alge na nižim spratovima netaknutima.O ne mogu također ukloniti morske ježeve kada nema dovoljno mjesta za skrivanje.&lt;ref name=&quot;Dayton1992&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ebeling&quot;/&gt; Raštrkane čistine u krošnjama stvaraju morski mozaik u kojem svjetlost prolazi dublje u šume algi i vrste koje su obično ograničene na donje spratove, zbog nedostatka svjetlosti, tada mogu bujati. Slično tome, supstrat koji je oslobođen od &quot;&quot;korjenčića algi može omogućiti prostor za sesilne vrste da zauzmu to mjesto; ponekad se one izravno takmiče s mladim algama i čak nastanjuju njihovo mjesto.&lt;ref&gt;Kennelly, S.J. 1987. Physical disturbances in an Australian kelp community. I. Temporal effects. Marine Ecology Progress Series 40: 145-153.&lt;/ref&gt;
:* Tokom nepogode [[El Niño]] nastaju depresije u okeanskim termoklimama, smanjenje količine hranjivih tvari i promjene kod oluja.&lt;ref name=&quot;Dayton1992&quot;/&gt;&lt;ref&gt;McPhaden, M.J. 1999. Genesis and evolution of the 1997-1998 El Niño. Science 283: 950-954.&lt;/ref&gt; [[Stres]] koji nastaje zbog tople vode i smanjene količine hranjivih tvari. mogu povećati osjetljivost na štetu nastalu od oluja i biljojedaa, koji ponekad čak i nestanu.&lt;ref name=&quot;Vasquez&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dayton 1984&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Edwards, M.S. and G. Hernández-Carmona. 2005. Delayed recovery of giant kelp near its southern range limit in the North Pacific following El Niño. Marine Biology 147: 273-279.&lt;/ref&gt; Stanje oceana (tj. [[temperatura]] vode, struje) utječe na uspjeh kelpa i njihovih takmaca, što ima jasan utjecaj na interakciju između vrsta i dinamiku šume kelpa.&lt;ref name=&quot;Dayton1992&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Duggins, D.O., J.E. Eckman and A.T. Sewell. 1990. Ecology of understory kelp environments. II. Effects of kelps on recruitment of benthic invertebrates. Journal of Experimental Marine Biology and Ecology 143: 27-45.&lt;/ref&gt;
:*Iz[[lov]]ljavanje vrsta na višim trofičkim razinama koje prirodno reguliraju populaciju biljojeda je također poznat kao značajan stresni faktot u šumama algi.&lt;ref name=&quot;Sala1998&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Halpern2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson2001&quot;&gt;Jackson, J.B.C, M.X. Kirby, W.H. Berger, K.A. Bjorndal, L.W. Botsford, B.J. Bourque, R.H. Bradbury, R. Cooke, J. Erlandson, J.A. Estes, T.P. Hughes, S. Kidwell, C.B. Lange, H.S. Lenihan, J.M. Pandolfi, C.H. Peterson, R.S. Steneck, M.J. Tegner and R.R. Warner. 2002. Historical overfishing and the recent collapse of coastal ecosystems. Science 293: 629-638.&lt;/ref&gt; Upravljači i ishodi trofičkih kaskada su važni za razumijevanje prostorno-vremenskih [[osobina]] šuma kelpa.&lt;ref name=&quot;Estes1995&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Pearse&amp;Hines&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sala&amp;Graham&quot;/&gt;

Uz ekološko nadgledanje algaških šuma, prije, tokom i poslije takvih poremećaja, istraživači pokušavaju izdvojiti zamršenost dinamike šuma kelpa putem eksperimentalnih manipulacija. Radom na manjim prostorno-vremenskim razinama, mogu se kontrolirati prisustvo ili odsustvo određenih biotskih ili abiotskih faktora, kako bi otkrili djelatne organizme. Oko juga Australije, manipulacije krošnjama kelpa pokazale su da se relativna količina ''Ecklonia radiatae'' u krošnji može iskoristiti kao pokazatelj brojnosti ostalih vrsta u staništu.&lt;ref&gt;Irving, A.D. and S.D. Connell. 2006. Predicting understory structure from the presence and composition of canopies: an assembly rule for marine algae. [[Oecologia]] 148: 491-502.&lt;/ref&gt;

== Iskorištavanje==
Šume algi su u prethodnim milenijima bile važne za ljudski opstanak.&lt;ref&gt;Simenstad, C.A., J.A. Estes and K.W. Kenyon. 1978. Aleuts, sea otters, and alternate stable-state communities. Science 200: 403-411.&lt;/ref&gt; Mnogi sada teoretiziraju da se prva kolonizacija Amerike desila kada su grupe ljudi, čiji je primarni izvor hrane bila riba, slijedile šume algi u [[Tihi okean|Tihom oeanu]] tokom zadnjeg [[Ledeno doba|kedenog doba]]. Po jednoj teoriji, te šume su se protezale od sjeveroistočne Azije do Tipacifičkih obala Amerike, a za drevne moreplovce bi imale mnogo koristi. Šume algi mogle su osigurati mnoge mogućnosti za preživljavanje, a služile bi i kao neka vrsta štita od nemirnog mora. Osim ovih koristi, istraživači vjeruju da su makroalge ranim moreplovcima pomagale u navigaciji, služeći kao &quot;kelpni autoput&quot;. Teoretičari također misle da su šume kelpa ranim kolonizatorima osiguravale siguran način života jer se nisu morali prilagođavati novim ekosistemima i razvijati nove načine preživljavanja, iako bi prešli na hiljade kilometara.&lt;ref&gt;Pringle [http://discovermagazine.com/2008/jun/20-did-humans-colonize-the-world-by-boat/article_view?b_start:int=1&amp;-C=. ''Did Humans Colonize the World by Boat?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121010221940/http://discovermagazine.com/2008/jun/20-did-humans-colonize-the-world-by-boat/article_view?b_start:int=1&amp;-C=. |date=10. 10. 2012 }}&lt;/ref&gt; Danas ljudi love vrste koje su povezane s algaškim šumama, poput [[jastog]]a i [[riba]] iz porodice [[Sebastidae]]. Također se iskorištavaju i same alge za uzgoj školjki, kako bi iz njih izvukli [[Alginična kiselina|alginičnu kiselinu]], koja se koristi u proizvodima poput paste za zube i [[antacidi|antacida]].&lt;ref&gt;Gutierrez, A., T. Correa, V. Muñoz, A. Santibañez, R. Marcos, C. Cáceres and A.H. Buschmann. 2006. Farming of the giant kelp ''Macrocystis pyrifera'' in southern Chile for development of novel food products. Journal of Applied Phycology 18: 259-267.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ortiz, M. and W. Stotz. 2007. Ecological and eco-social models for the introduction of the abalone ''Haliotis discus hannai'' into benthic systems of north-central Chile: sustainability assessment. Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems 17: 89-105.&lt;/ref&gt; Šume algi su cijenjene za [[rekreacija|rekreacijske]] aktivnosti poput ronjenja i vožnje kajacima; [[industrija]] koja podržava ove [[s]]portove predstavlja posebnu korist, povezanu s ovim ekosistemom.

== Prijetnje i održavanje ==
Svojom složenošću, različitom strukturom, interakcijama i rasprostranjenošću, šume algi predstavljaju veliki izazov čuvarima [[okoliš]]a. Teško je ekstrapolirati čak i dobro izučene projekcije za budućnost jer se interakcije u ekosistemima mijenjaju pod različitim uvjetima, a nisu ni svi odnosi u samom ekosistemu dovoljno poznati. Pored toga, može biti i nelinearnih prekoračenja granica kojs još nisu poznati.&lt;ref&gt;Scheffer, M., S. Carpenter, J.A. Foley, C. Folke and B. Walter. 2001. Catastrophic shifts in ecosystems. Nature 413: 591-596.&lt;/ref&gt; Glavne prijetnje su [[zagađenje mora]] i ugrožen kvalitet [[voda|vode]], eksploatacija algi i [[ribolov]], [[invazivna vrsta|invazivne vrste]] i [[klimatske promjene]].&lt;ref name=&quot;Steneck 2002&quot;/&gt; Najvećom prijetnjom šumama algi smatra se prekomjeran i ekološki neodrživ [[ribolov]] u priobalnim ekosistemima, jer se uklanjanjem organizama s više trofičke razine dopušta morskim ježevima da se namnože i pojedu mlade alge.&lt;ref name=&quot;Sala1998&quot;/&gt; Održavanje [[bioraznolikost]]i je priznato kao način generalnog stabiliziranja ekosustava preko mehanizama poput funkcionalne kompenzacije i smanjene osjetljivosti na invazivne vrste.&lt;ref&gt;Frost, T.M., S.R. Carpenter, A.R. Ives, and T.K. Kratz. 1995. &quot;Species compensation and complementarity in ecosystem function.&quot; ''In'': C. Jones and J. Lawton, editors. Linking species and ecosystems. Chapman and Hall, London. 387pp.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tilman, D., C.L. Lehman, and C.E. Bristow. 1998. Diversity-stability relationships: statistical inevitability or ecological consequence? The American Naturalist 151: 277-282.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stachowicz, J.J., R.B. Whitlatch and R.W. Osman. 1999. Species diversity and invasion resistance in a marine ecosystem. Science 286: 1577-1579.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Elmqvist, T., C. Folke, M. Nyström, G. Peterson, J. Bengtsson, B. Walker and J. Norberg. 2003. Response diversity, ecosystem change and resilience. Frontiers in Ecology and the Environment 1: 488-494.&lt;/ref&gt;

U mnogim područjima ribolovci reguliraju skupljanje kelpa&lt;ref name=&quot;Dayton1999&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Stekoll, M.S., L.E. Deysher and M. Hess. 2006. A remote sensing approach to estimating harvestable kelp biomass. Journal of Applied Phycology 18: 323-334.&lt;/ref&gt; i/ili lovljenje vrsta iz šuma algi.&lt;ref name=&quot;Steneck 2002&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson2001&quot;/&gt; Iako ovo može biti djelotvorno u nekom smislu, ne mora značiti da se tako brani cjelokupni ekosistem. Zaštićena morska područja (Marine protected areas: MPA) omogućavaju jedinstveno rješenje koje obuhvata, ne samo određene vrste za skupljanje, nego i međudjelovanja i mjesno okruženje kao cjelinu.&lt;ref&gt;Allison, G.A., J. Lubchenco and M.H. Carr. 1998. Marine reserves are necessary but not sufficient for marine conservation. Ecological Applications 8: S79-S92.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Airamé, S., J.E. Dugan, K.D. Lafferty, H. Leslie, D.A. MacArdle and R.R. Warner. 2003. Applying ecological criteria to marine reserve design: a case study from the California Channel Islands. Ecological Applications 13: S170-S184.&lt;/ref&gt; Neposredna korist MPA-a za ribolov je zabilježena u širom svijeta.&lt;ref name=&quot;Sala1998&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Bohnsack, J.A. 1998. Application of marine reserves to reef fisheries management. Australian Journal of Ecology 23: 298-304.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gell, F.R. and C.M. Roberts. 2003. Benefits beyond boundaries: the fishery effects of marine reserves. Trends in Ecology and Evolution 18: 448-455.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Willis, T.J., R.B. Millar and R.C. Babcock. 2003. Protection of exploited fish in temperate regions: high density and biomass of snapper ''Pagrus auratus'' (Sparidae) in northern New Zealand marine reserves. Journal of Applied Ecology 40: 214-227.&lt;/ref&gt; Neizravne koristi su se također pokazale u nekoliko slučajeva među vrstama poput školjaka i riba u Srednjoj Kaliforniji.&lt;ref&gt;Paddack, M.J. and J.A. Estes. 2000. Kelp forest fish populations in marine reserves and adjacent exploited areas of Central California. Ecological Applications 10: 855-870.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rogers-Bennett, L. and J.S. Pearse. 2001. Indirect benefits of marine protected areas for juvenile abalone. Conservation Biology 15: 642-647.&lt;/ref&gt; Najvažnija pritom je činjenica da su proučavanja pokazala da MPA-i mogu biti učinkoviti u zaštiti postojećih ekosistema algaških šuma i mogu također omogućiti [[regeneracija|regeneraciju]] onih koji su uništeni.&lt;ref name=&quot;Dayton1992&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Babcock, R.C., S. Kelly, N.T. Shears, J.W. Walker and T.J. Willis. 1999. Changes in community structure in temperate marine reserves. Marine Ecology Progress Series 189: 125-134.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Halpern, B.S. and R.R. Warner. 2002. Marine reserves have rapid and lasting effects. Ecology Letters 5: 361-366.&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Ekosistem]]
*[[Biom]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
{{commonscat|Kelp forests}}
* [http://www.mesa.edu.au/habitat/kelp01.asp Marine Education Society Australia: Kelp Forests] 
* [https://web.archive.org/web/20070322210905/http://bonita.mbnms.nos.noaa.gov/sitechar/kelp.html Monterey Bay National Marine Sanctuary: Kelp Forest and Rocky Subtital Habitats] 
* [http://life.bio.sunysb.edu/marinebio/kelpforest.html Stonybrook University: Kelp forests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200115102649/https://life.bio.sunysb.edu/marinebio/kelpforest.html |date=15. 1. 2020}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biomi]]
[[Kategorija:Ekologija vode]]
[[Kategorija:Okeanografija]]</text>
      <sha1>afo4uogley6phutinzv4vbvuybaljdt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FC Džiugas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460218</id>
    <revision>
      <id>3901345</id>
      <parentid>3871584</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T09:44:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <origin>3901345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8532" sha1="917bj0y5z09yy4q7newgidz1gjh194n" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| Boja1             = #eeeeee
| Boja2             = #8C1116
| Ime kluba         = '''FC Džiugas'''
| Puno ime          = Futbolo klubas Džiugas
| Grb               = 
| Nadimak           = ''Žemaičiai''
| Osnovan           = 1923 SA Džiugas &lt;br /&gt; 1991 FK Džiugas &lt;br/&gt; 2014 FC Džiugas
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Telšiai]]&lt;br&gt;[[Litvanija]]
| Boje              = {{colorbox|brown}} {{colorbox|black}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Litvanije|LFF]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[TOPLYGA]] (D1)
| Stadion           = [[Centrinis stadionas (Telšiai)]]
| Kapacitet         = 3.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{flagicon|LTU}} Martynas Armalis
| Menadžer          = {{Flagicon|LTU}} Andrius Lipskis
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            =
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 7. mjesto
| Prethodna sezona  = [[A lyga 2025.|2025.]], (A lyga)
| Webstranica       = [http://www.fcdziugas.lt Džiugas]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = 
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = 8C1116
| tijelo1           = 8C1116
| desna ruka1       = 8C1116
| šorc1             = 8C1116
| čarape1           = 8C1116
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = 
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         =
| uzorak_č2         =
| lijeva ruka2      = 000000
| tijelo2           = 000000
| desna ruka2       = 000000
| šorc2             = 000000
| čarape2           = 000000
| uzorak_lr3        =
| uzorak_t3         =
| uzorak_dr3        =
| uzorak_š3         =
| uzorak_č3         =
| lijeva ruka3      = 8C1116
| tijelo3           = ffffff
| desna ruka3       = 8C1116
| šorc3             = ffffff
| čarape3           = 8C1116
|
}}
'''Futbolo klubas Džiugas''' je profesionalni nogometni klub iz [[Telšiai]], [[Litvanija]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Litvanije|Prvoj nogometnoj ligi Litvanije]].

Klub je osnovan 1923. godine. Tradicionalne boje su bijela i smeđa. Domaće utakmice igra na [[Centrinis stadionas]]u.

==Uspjesi==
*'''[[Pirma lyga]] (D2)'''
**1. mjesto: 2019
*'''[[Kup Litvanije u nogometu|Nacionalni kup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (–)''': 
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (–)''':

== Sezona (2014. – ...) ==
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Div.
! Liga
! Mjesto
! web
|-
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2014'''
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.'''
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Antra lyga]]''' ''(Vakarai)'' 
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.''' 
| &lt;ref&gt;http://almis.sritis.lt/ltu14lyga2w.html&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2015'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''10.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2016'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''7.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2017'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''5.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2018'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''5.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2019'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#FFFF00&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2020'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Pirma lyga''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.'''
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2021.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''8.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2021.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2022.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#FFCCCC&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''9.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2023.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#FFCCCC&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''9.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2024.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''6.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2025'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''7.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2026'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[TOPLYGA]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2026.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Trenutni sastav ==
''Posljednja izmjena: 1. 7. 2026''
{{Fs start}}
{{Fs player|no= 1|nat=LTU|pos=GK|name=Marius Paukštė}}
{{Fs player|no= 2|nat=NED|pos=DF|name=[[Valentino Vermeulen]]}}
{{Fs player|no= 3|nat=LTU|pos=DF|name=Džiugas Aleksa}}
{{Fs player|no= 4|nat=SEN|pos=DF|name=[[Bacary Sane]]}}
{{Fs player|no= 6|nat=LTU|pos=MF|name=Nikita Pavlovskis}}
{{fs player|no= 7|name=[[Pedro Bahia]]|nat=BRA|pos=MF}} 
{{Fs player|no= 8|nat=UKR|name=[[Denys Bunchukov]]|pos=MF}}
{{Fs player|no=10|nat=LTU|pos=MF|name=Vilius Piliukaitis}}
{{Fs player|no=14|nat=LTU|pos=MF|name=Denis Ževžikovas}}
{{Fs player|no=17|nat=LTU|pos=MF|name=Aurimas Stulga}}
{{fs mid}}
{{Fs player|no=21|nat=LTU|pos=MF|name=Simas Patella}}
{{Fs player|no=22|nat=UKR|name=Mykyta Rybčynskij|pos=GK}}
{{Fs player|no=23|nat=CIV|pos=DF|name=Ibrahim Cissé}}
{{Fs player|no=24|nat=IRL|pos=DF|name=Joshua Okpolokpo}}
{{Fs player|no=25|nat=POR|pos=DF|name=Gabriel Castro}}
{{Fs player|no=27|nat=LTU|pos=MF|name=Deitonas Vinckus}}
{{fs player|no=30|pos=MF|nat=LTU|name=Nidas Vosylius}}
{{fs player|no=33|nat=LTU|pos=DF|name=Lukas Ankudinovas}}
{{Fs player|no=46|pos=DF|nat=POL|name=[[Jakub Wawszczyk]]}}
{{Fs player|no=48|nat=LTU|pos=MF|name=Tomas Stelmokas}} {{small|(na pozajmici od [[FK Kauno Žalgiris|KŽ]])}}
{{Fs player|no=90|nat=ENG|name=[[Ronald Sobowale]]|pos=FW}}
{{Fs end}}

==Poznati igrači==
* {{flagicon|LIT}} Rokas Stanulevičius ([[2020]]–[[2021]])

==Menadžeri==
* {{flagicon|LIT}} Vijūnas Vasiliauskas (2015–2016);
* {{flagicon|UKR}} Anatolij Čumak (2016);
* {{flagicon|LIT}} Vijūnas Vasiliauskas (2017–2018);
* {{flagicon|LIT}} Marius Šluta (2019–2022)&lt;ref&gt;https://www.fcdziugas.lt/pokyciai-treneriu-stabe/&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|POR}} [[João Manuel Lopez Prates|João Prates]] (2022–2023)
* {{flagicon|POR}} Andrius Lipskis (2024–)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|FC Džiugas Telšiai}}
* {{službeni sajt|fcdziugas.lt.lt}}

{{TOPLYGA}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Litvaniji|Dziugas]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2014.]]</text>
      <sha1>917bj0y5z09yy4q7newgidz1gjh194n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nefron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468134</id>
    <revision>
      <id>3901297</id>
      <parentid>3884951</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:59:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3901297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29578" sha1="a5r7yte8iu39li5nxkekk55wn0eljlk" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime = Nefron
| Latinski = ''Nephroneum''
| Image = Kidney Nephron.png
| Caption = Dijagram (lijevo) dugog ''jukstamedulskog nefrona'' i  (desno) kratog ''korteksnog nefrona'' (kore). Lijevi nefron označen je sa šest imenovanih nefronskih segmenata. Također je označen sabirni kanal, pogrešno označenim kao ''collection duct''; to je zadnji dio nefrona.
| Width = 250
| Image2 = 
| Caption2 = 
| Precursor = [[Metanefroski blastem]] ([[mezoderm|intermedijarni mezoderm]])
| System = [[Mokraćni sistem]]
| Artery = 
| Vein = 
| Nerve = 
| Lymph = 
}}
'''Nefron''' je mikroskopski mala strukturna i osnovna funkcijska jedinica [[bubreg]]a. Sastoji se od [[bubrežno tjelašce|brežnog tjelašca]] i [[Bubreg|bubrežne tubule]]. Bubrežno tjelašce se sastoji od klupka [[kapilar]]a zvanog [[glomerul]] koji obuhvatajuće [[Bowmanova čahura|Bowmanove čahure]].  Od čahure proteže se bubrežna tubula. Čahura i tubula su povezani i sastoje se od [[epitel]]nih ćelija sa [[lumen (anatomija)|lumenom]]. Zdrava odrasla osoba,  u svakom bubregu ima po 1–1,5 miliona nefrona.&lt;ref name=&quot;lote&quot;&gt;{{cite book |last=Lote |first=Christopher J. |title= Principles of Renal Physiology, 5th edition|year=2012|publisher=Springer}}&lt;/ref&gt; Krv se filtrira dok prolazi kroz tri sloja: [[endotel|endotelne ćelije]] zida kapilara, njegovu [[bazna membrana|baznu membranu]] i između natavaka  stopala [[podocit]]a čahurske sluznice. Cjevčica (tubula) ima susjedne [[peritubulski kapilar|peritubulske kapilare]] koje se protežu između silaznog i uzlaznog dijela tubule. Kako tečnost izlazi  iz čahure prema dolje u tubulu, epitelne ćelije oblažu tubule: reapsorbira se voda i razmjenjuju supstance  (neke se dodaju, druge uklanjaju); prvo sa [[intersticijska tečnost|intersticijskom tečnošću]] izvan tubula, a zatim u plazmi susjednih peritubulskih kapilara, kroz endotelne ćelije koje oblažu taj kapilar. Ovaj proces regulira količinu tjelesne tečnosti, kao i nivo mnogih tjelesnih supstanci. Na kraju tubula, izlazi preostala tečnost – [[mokraća]]. Sastoji se od vode, [[metabolizam|metaboličkog otpada]] i [[toksin]]a.
 
==Pregled==
Organi za ekskreciju  u čovjeka i ostalih kičmenjaka su: [[bubreg|bubrezi]], [[mokraćovod]]i, [[mokraćni mjehur]]/bešika izvodni mokraćni kanal.

Bubreg (ren) na uzduznom presjeku ispoljava tri zone: spolja je omotač (kapsu¬la) od vezivnog i masnog tkiva, ispod njega je bubrežna  kora (cortex renis) u kojoj se nalaze bubrežna ili Malpigijeva tjelešca i početni dijelovi bubrežnih kanalića, a u centru bubrega je srž ili medulla  (medulla renis) u čiju se centralnu šupljinu¬ bubrežnu karlicu  (pelvis renalis) ulijevaju svi bubrezni kanalići.

Glavni dijelovi nefrona su [[glomerul]], [[Henleova petlja]] i [[sabirni kanal]].

Početni dio nefrona je [[Bowmanova čahura]] sa dvostrukim zidovima. U unutrašnjosti Bowmanove čahure je glomerul, splet arterijskih kapilara koje prisno naliježu  na unutrašnji zid čahure. Bowmanova čahura i glomerul grade jedinstveno bubrežno ili Malpighijevo tjelešce. Između unutrašnjeg i spoljašnjeg zida čahure postoji međuprostor, koji se nastav¬lja u sljedeći dio nefrona – [[bubrežni kanalić]] (tubula), koji se krivudavo provlači kroz koru bubrega, a zatim silazi u srž (medulu), pa  ponovo prelazi u koru gdje vijuga. Prema tome, glomeul predstavlja artelijsku mrežu kapi¬lara pod visokim ptitiskom. Pošto su i dovod¬ni i odvodni kapilari arterijske prirode, u tom pogledu on je jedinstvena pojava u ljudskmn organizmu. U jednom dijelu, nakon silaznog i prije uzlaznog dijela, bubrežni kanalić gradi tzv. Henlejevu petlju. Završni, izuvijani  dio  kanalića  ulijeva  se,  zajedno  sa ostalim  nefronima, u sabirni kanalić. Sabirni  kanali  izlijevaju se  u bubrežnu  čašicu, a ona u bubrežnu  karlicu.

Od bubrežne karlice polazi izvodni mokraćni kanal – [[mokraćovod]] (ureter). Ureter je cijev  kojom se provodi mokraća  od bubrežne karlice do mokraćne bešike,  šupljeg kruškolikog organa. Sa dna mokraćne bešike  polazi mokraćna cijev. Mokraćna bešika  ima ulogu rezervoara mokraće, do njenog pražnjenja.

Mokraćna cijev  silazi od bešike naniže, a njen izvodni otvor nalazi se, kod žena ispred otvora [[vagina|vagine]], a kod  muškaraca na vrhu [[penis]]a. Kod žena  duga je  samo    4–5&amp;nbsp;cm,  a  kod muškaraca oko 16–18&amp;nbsp;cm.
 
Mokraća najprije nastaje kao filtrat – '''primarna moktaća''', a zatim, nakon resorpcije soli malih molekula postaje  sekundarna mokraća.

U stvaranju tnokraće učestvuju svi dijelovi nefrona. Proces  počinje u Malpigijevom tjelešcu gdje se, pod djelovanjem krvnog pri¬tiska, obavlja filtracija [[krvna plazma|krvne plazme]] kroz &quot;cjedilo&quot; sačinjeno od zida kapilara, ununtrašnjeg zida Bowmanove čahure i bazne membrane. Kroz ovaj filter lahko prolaze sve molekule čija je  masa  ispod  10.000,  dok  one  sa molekulskom masom iznad 200.000 uopće ne prolaze. Tako, u početnotn dijelu nefrona,  nastaje filtraf koji sadrži  sve prave rastvore i neznatne količine proteina. Od krvi razlikuje se po odsustvu uobličenih elemenata (krvnih ćelija) i bjelančevina. Ova tečnost u početnom dijelu nefrona tako slična krvnoj plazmi naziva  se primarna  mokraća.  U toku 24 sata u bubrezma čovjeka, tj. u nefronima stvara se i do 180 litara glomerulskog filtrata ili primarne  mokraće. Međutim, u toku 24 sata izluči se stotinjak puta manja količina, jer nakon stvaranja primarne mokraće slijede procesi reapsorpcije u daljim dijelovima nefrona, a kao rezultat nastaje '''definitivna mokraća'''.

Primarna mokraća sadrži, ne samo tvari koje se izlučuju iz organizma, nego i mnoge korisne materije: vodu, [[glukoza|glukozu]], [[hormon]]e, [[vitamini|vitamine]], [[fermentacija|fermente]], [[soli|neorganske soli]], [[protein]]e, [[aminokiselina|aminokiseline]] i dr. Reapsorpcija tih supstanci,  tj. njihova vraćanje u krv, odvija se duž  nefronskog  kanalića – tubule.  U početnom izuvijanom dijelu tubule dešava se aktivna  reapsporpcija glukoze, aminokiselina, proteina, vitamina, neorganskih soli i dr. Po osmotskim principima, zajedno sa tim materijama, iz tubula u krv,  prelazi i  tubulska voda. Tako se  već  u  ovom  dijelu tubula količina primarne mokraće znatno smanjuje, ali se njena koncentracija još ne mijenja u bitnijem obimu. Sve reapsorbirane supstance vraćaju se u kapilare koji oblažu tubulu. Suprotno tim procesima, u ovom dijelu tubula i dalje se izlučuju neki krajnji proizvodi [[metabolizam|metabolizma]]. U Henlejevoj petlji, sljedećem dijelu nefronskog kanalića, dolazi do stvaranja hipo¬tonične mokrače,  putem  aktivnog  izlučivanja [[natrij]]a u uzlaznom dijelu petlje. U završnom, izuvijanom dijelu tubula dolazi do dalje reapsorpcije nekih materija i vode, ali i do sekrecije nekih iona u lumen tubula. Na taj način  nefron  zadržava  potrebne,  a izlučuje suvišne i štetne materije. Stvaranje hipertonične mokraće odvija se u toku njenog pro¬laska kroz    sabirne   kanaliće. Ovakva tečnost sada ima trostruko veći [[osmotski pritisak]] od krvne plazme; to je ustvari  definitivna mokraća.

Definitivna  tnokraća,  nastala u nefronima, dospijeva u bubrežnu karlicu, a odatle ureterom u mokraćni mjehur. Iz mjehura, kako je ranije navedeno, mokraćovodom, preko  izvodnog otvora, izbacuje se iz ekskrecijskog sistema.

Mokraca  čovjeka  je žućkasta tečnost karakterističnog  mirisa.  Gustina  joj se kreće dijapazonu od 1,010 do 1,030, a pH vrijednost  normalno  iznosi 4,8 do 7,4. Boja joj potiče od [[urobilinogen]]a, produkta raspadanja [[hem]] grupe [[hemoglobin]]a. Karaktetistini miris na [[amonijak]],  koji se javlja  dužim stajanjem, potiče od uree, krajnjeg produkta razlaganja organskih spojeva koji sadrže [[dušik]]. Naime, stajanjem  u mokraći dolazi do razlaganja ureje i oslobadanja  amonijaka.   Od  neorganskih tvari u mokraći čovjeka sadržani su: [[hlorid]]i, [[fosfat]]i,  [[karbonat]]i  i  [[sulfat]]i  [[natrij]]a, [[kalij]]a,  [[kalcij]]a  i  [[magnezij]]a.  
Od  organskih materija sadrži  [[urea|ureu]],  [[hipurna kiselina|hipurnu kiselinu]], [[kreatin]], [[soli]] [[mokraćna kiselina|mokraćne kiseline]], [[žuč|žučne boje]] i dr. Čovjek dnevno izluci 1.200 do 1.500&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; mokraće, čiji sastav zavisi od hrane i količine tečnosti koja se unosi u organizam, općeg prometa materija, stanja svih dijelova ekskrecijskog sistema.

==Mehanizam djelovanja==
Unutrašnjost Bowmanove čahure, koja se naziva Bowmanov prostor, sakuplja filtrat iz filtrirajućih kapilara [[glomerul|glomerularnog klupka]], koje također sadrži [[Mezangijska ćelija|mezangijske ćelije]] koje oblažu ove kapilare. Ove komponente funkcioniraju kao [[Filtracija|filtracijska]] jedinica i čine [[bubrežno tjelašce|bubrežno ili Malpighijevo tjelašce]]. Struktura za filtriranje (barijera glomerulske filtracije) ima tri sloja koja se sastoje od [[endotel|endotelnih ćelija]], [[bazna membrana|bazne membrane]] i [[podocit]]a (nastavci stopala). Cjevčica ima pet anatomski i funkcionalno različitih dijelova: [[proksimalna tubula]], koji ima savijeni dio [[proksimalna izuvijana tubula]], nakon čega slijedi ravni dio (proksimalna ravna tubula); [[Henleova petlja]], koja se sastoji od dva dijela, silazna Henleova petlja (&quot;silazna petlja&quot;) i [[Henleova uzlazna petlja]] (&quot;uzlazna petlja&quot;); [[distalna izuvijana tubula]] („distalna petlja“); [[spojna tubula]] i posljednji dio nefrona [[sabirni kanal]]. Nefroni imaju dvije dužine s različitim kapacitetima koncentracije mokraće: duge jukstamedularne i kratke korteksne nefrone.

Četiri mehanizma koja se koriste za stvaranje i obradu filtrata (čiji je rezultat pretvaranje krvi u urin) su [[filtracija]], [[reapsorpcija]], [[sekrecija]] i [[izlučivanje]]. Filtracija se javlja u [[glomerul]]u i uglavnom je pasivna: ovisi o intrakapilarnom [[krvni pritisak|krvnom pritisku]]. Otprilike petina plazme se filtrira dok krv prolazi kroz glomerulske kapilare; četiri petine nastavlja put u peritubulske kapilare. Jedine komponente krvi koje se ne filtriraju u Bowmanovu kapsulu, obično su [[proteini krvi]], [[crvene krvne ćelije]], [[bijele krvne ćelije]] i [[trombocit]]i. Preko 150 litara tečnosti svakodnevno ulazi u glomerule odrasle osobe: 99% vode u tom filtratu se ponovo upije. Reapsorpcija se dešava u bubrežnim tubulama i pasivna je zbog [[difuzija|difuzije]] ili je aktivna zbog pumpanja prema gradijentu koncentracije. Sekrecija se također javlja u tubulama i aktivna je. Reapsorbirane supstance uključuju: [[voda|vodu]], [[natrij-hlorid]], [[glukoza|glukozu]], [[aminokiselina|aminokiseline]], [[mliječna kiselina|laktate]], [[magnezij]], [[kalcij]], [[fosfat]]e, [[mokraćna kiselina|mokraćnu kiselinu]] i [[bikarbonat]]. Izlučene supstance uključuju [[urea]], [[kreatinin]], [[kalij]], [[vodik]] i [[mokraćna kiselina|mokraćnu kiselinu]]. Neki od [[hormon]]a koji signaliziraju tubulama da promijene brzinu reapsorpcije ili sekrecije i time održavaju homeostazu, uključuju (zajedno s pogođenom supstancom) i [[vazopresin|antidiuretski hormon]], [[aldosteron]] (natrij, kalij), [[paratireoidni hormon]] (kalcij, fosfat), [[pretkomorski natriuretski peptid]] (natrij) i [[komorski natriuretski peptid]] (natrij). Protivstrujni sistem u bubrežnoj srži pruža mehanizam za stvaranje hipertoničnog intersticija, koji omogućava oporavak vode bez otopljene vode unutar nefrona i vraćanje u vensku vaskulaciju kada je to prikladno.

==Struktura==
[[File:Physiology of Nephron.png|260px|thumb|right|Slika. 1) Shematski dijagram nefrona (žuti), odgovarajuće cirkulacije (crveno/plavo) i četiri načina za promjenu filtrata .]] 
Nefron je osnovna jedinica organizacije I funkcioniranja bubrega.&lt;ref name=&quot;Pocock&quot;&gt;{{cite book|last1=Pocock|first1=Gillian|last2=Richards|first2=Christopher D.|title=Human physiology : the basis of Schematic diagram of the nephron (yellow), relevant circulation (red/blue), and the four methods of altering the filtrate medicine|url=https://archive.org/details/humanphysiologyb0000poco_h3s4|date=2006|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-856878-0|page=[https://archive.org/details/humanphysiologyb0000poco_h3s4/page/349 349]|edition=3rd}}&lt;/ref&gt;  To znači da se na svakom posebnom nefronu obavlja glavna ktivnost bubrega.

Nefron se sastoji od dva dijela:

*[[bubrežno tjelašce]], koje je početna komponenta filtriranja, i
* [[bubrežna tubula]] koji obrađuje i odvodii [[Filtracija|filtriranu tečnost]].&lt;ref name=&quot;tortora&quot;&gt;{{Cite book|title=Principles of anatomy and physiology|last=J.|first=Tortora, Gerard|date=2010|publisher=John Wiley&amp;Sons|others=Derrickson, Bryan.|isbn=9780470233474|edition=12th|location=Hoboken, NJ|oclc=192027371}}&lt;/ref&gt;{{rp|1024}}

=== Bubrežno tjelašce=== 
[[Datoteka:Filtration barrier.svg|thumb|280px|Slika 2) Shema glomerulske filtracijske barijere (GFB).&lt;br&gt;
&lt;br&gt;A. Endotelne ćelije glomerula1  endotelna pora (fenestra). &lt;br&gt; B. [[glomerulska bazalna membrana]]: 1. lamina rara interna 2. lamina densa 3. lamina rara externa &lt;br&gt;
&lt;br&gt;C. Podociti: 1. enzimski i strukturni proteini 2. filtracijski otvor 3. dijafragma]]
Bubrežno tijelašce je mjesto filtracije [[krvna plazma|krvne plazme]]. Sastoji od [[glomerul]]a i glomerularske čahure ili [[Bowmanova čahura|Bowmanove ćahure]].&lt;ref name=&quot;tortora&quot; /&gt;{{rp|1027}} Tjelašce ima dva pola:&lt;ref name=&quot;junqueiras&quot;&gt;{{cite book |last=Mescher |first=Anthony L. |author-link= |year=2016 |title=Junqueira's Basic Histology, 14th edition |url= |location= |publisher=Lange |isbn=}}&lt;/ref&gt; vaskularni  i cjevasti pol. Arteriole iz bubrežnog [[krvotok]]a ulaze i napuštaju glomerul na vaskularnom polu. Glomerulskii filtrat napuštaa Bowmanovu čahuru u bubrežnom kanaliću na mokraćnom polu.

===Glomerul===
{{Glavni|Glomerul}} 
[[Glomerul]] je mreža poznata kao klupko filtriranja [[kapilari|kapilara]] smještenih na [[Bubrežno tjelašce|vaskularnom polu]] bubrežnog tjelašceta u Bowmanovoj čahuri. Svaki glomerul dobija dotok krvi iz [[arteriola|aferentne arteriole]] bubrežne cirkulacije. Glomerulskii krvni pritisak pruža pokretačku silu za filtriranje vode i rastvorenih supstanci iz [[krvna plazma|krvne plazme]] i u unutrašnjost [[Bowmanova čahura|Bowmanove čahure]], zvane Bowmanov prostor. U glomerulu filtrira se  samo oko petine plazme. Ostatak prelazi u [[arteriola|eferentnu arteriolu]]. Promjer eferentne je manji od aferentne, a ta razlika povećava hidrostatski pritisak u glomerulu.

=== Bowmanova čahura ===
[[Bowmanova čahura]], koja se naziva i glomerulska kapsula, okružuje glomerul. Sastoji se od visceralnog unutarnjeg sloja koji čine specijalizirane ćelije zvane [[podociti]] i vanjskog parijetalnog sloja koji se sastoji od [[epitel|jednostavog pločastog epitela]]. Tečnosti iz [[krv]]i u glomerulu se ultrafiltriraju kroz nekoliko slojeva, što rezultira onim što je poznato kao filtrate ili primarna mokraća. Sljedeći filtrat prelazi u bubrežne tubule, gdje se dalje obrađuje u [[mokraća|urin]]. Različite faze ove tečnosti zajednički su poznate kao [[tubulska tečnost]].

=== Bubrežna  tubula ===
Bubrežna tubula je dio nefrona koji sadrži [[tubulska tečnost|tubulsku tečnost]], filtriranu kroz glomerul.&lt;ref&gt;Ecology &amp; Evolutionary Biology - University of Colorado at Boulder. &quot;The Kidney Tubule I: Urine Production.&quot; URL: [http://www.colorado.edu/eeb/web_resources/cartoons/nephrex1.html http://www.colorado.edu/eeb/web_resources/cartoons/nephrex1.html]. Accessed on: March 6, 2007. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071002180140/http://www.colorado.edu/eeb/web_resources/cartoons/nephrex1.html |date=2. 10. 2007 }}&lt;/ref&gt; After passing through the renal tubule, the filtrate continues to the [[collecting duct system]].
&lt;ref&gt;{{cite book|authors=Hook, Jerry B. &amp; Goldstein, Robin S. |title=Toxicology of the Kidney|publisher=Raven Press|year=1993|isbn=0-88167-885-6|page=8|url=https://books.google.com/books?id=61CAfmFDBrEC}}&lt;/ref&gt;

Komponente bubrežne tubule su:
* [[Proksimalna izuvijana tubula]] (leži u korteksu i obložen je jednostavnim kuboidnim epitelom sa graničnih  četki, koje pomažu znaznom povećanjem apsorpcijske površine.)
* [[Henleova petlja]] (poput ukosnice, tj. u obiku &lt;big&gt;U&lt;/big&gt;, i leži u meduli)
** [[silazna Henlova petlje]]
** Uzlazni nastavak Henleove petlje
*** Uzlazni nastavak Henleove petlje podijeljen je u 2 segmenta: Donji kraj  je vrlo tanak i obložen je jednostavnim skvamoznim epitelom. Distalni dio uzlaznog uda je debeo i obložen je jednostavnim kuboidnim epitelom.
*** [[Tanki uzlazni nastavak Henleove petlje]]
*** [[Debeli uzlazni nastavak Henleove petlje]] (ulazi u korteks i postaje - distalna izuvijana tubula.)
* [[Distalna izuvijanina tubula]]
* [[Spojna cijev]]

Krv,  iz eferentne arteriole, koja sadrži sve ono što nije filtrirano u glomerulu, prelazi u [[peritubulski kapilar|peritubulske kapilare]], tanke krvne sudove koje okružuju Henleovu petlju i proksimalne i distalne tubule, kamo teče tubulska tečnost. Tada se supstance iz ovog protoka ponovo apsorbiraju u krvotok.

Peritubulski kapilari se zatim rekombiniraju i formiraju eferentnu venu, koja se kombinira sa eferentnim venama drugih nefrona u bubrežnu venu i ponovo se pridružuje glavnom [[krvotok]]u.

=== Razlika u dužini ===
Nefloni kore ili '''korteksni nefroni''' (većina nefrona) počinju visoko u kori i imaju kratku Henleovu petlju koja ne prodire duboko u srž. Ovi nefroni se mogu podijeliti na ''površinske korteksne nefrone'' i ''srednjekorteksne nefrone''.&lt;ref&gt;{{cite book| title= Essentials of Human Physiology| first= Thomas M. |last= Nosek| chapter=Section 7/7ch03/7ch03p16 |chapter-url=http://humanphysiology.tuars.com/program/section7/7ch03/7ch03p16.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324124828/http://humanphysiology.tuars.com/program/section7/7ch03/7ch03p16.htm|archive-date=24. 3. 2016|ref=}}&lt;/ref&gt;

;Jukstamedulski nefron
Ovi nefroni počinju nisko u kori blizu srži i imaju dugačku Henleovu petlju koja duboko prodire u bubrežnu srž (medulu): samo oni imaju svoju Henleovu petlju okruženu [[Ravne bubrežne arteriole|''vasa recta'']]. Ove dugačke Henleove petlje i njima pridružene ''vasa recta'' stvaraju hiperosmolarni gradijent koji omogućava stvaranje koncentriranog [[mokraća|urina]].&lt;ref&gt;{{cite book|authors=Jameson, J. Larry &amp; Loscalzo, Joseph|title=Harrison's Nephrology and Acid-Base Disorders|publisher=McGraw-Hill Professional|year=2010|isbn=978-0-07-166339-7|page=3|url=https://books.google.com/books?id=yoeXSV8O2wUC&amp;pg=PA3}}&lt;/ref&gt; Also the hairpin bend penetrates up to the inner zone of medulla.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Regulation of Urine Concentration |url=http://www.cliffsnotes.com/study_guide/Regulation-of-Urine-Concentration.topicArticleId-277792,articleId-277776.html |work=Anatomy &amp; Physiology |publisher=CliffsNotes |access-date=27. 11. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025033759/http://www.cliffsnotes.com/study_guide/Regulation-of-Urine-Concentration.topicArticleId-277792%2CarticleId-277776.html |archive-date=25. 10. 2012 }}&lt;/ref&gt;

Jukstamedulski nefroni nalaze se samo kod ptica i sisara i imaju specifično mjesto: ''medular'' odnosi se na [[bubrežna srž|bubrežnu srž = medulu]], dok se '' juksta'' ([[latinski jezik|na latinskom]] znači blizu) odnosi na relativni položaj [[bubrežno tijelašce]] ovog nefrona – ''blizu medule '', ali još uvijek u kori. Drugim riječima, ''jukstamedularni nefron'' je nefron čiji je bubrežno tjelašce u blizini medule (srži), a čiji se [[proksimalna izuvijana tubula]] i pridružena [[Henleova petlja]] javljaju dublje u meduli od drugog tipa nefrona, [[korteksni nefron|korteksnog nefrona]].

U ljudskom bubregu, jukstamedulskii nefroni čine samo oko 15% svih nefrona. Međutim, upravo je ovaj tip nefrona najčešće prikazana na ilustracijama nefrona.&lt;ref name=&quot;lote&quot; /&gt;{{rp|24}}

Kod  ljudi, nefroni kore imaju bubrežna tjelašca u vanjske dvije trećine korteksa, dok jukstamedulski nefroni ih imaju  u unutrašnjoj trećini kore.&lt;ref name=&quot;lote&quot; /&gt;{{rp|24}}

== Funkcije ==
 [[Datoteka:2618 Nephron Secretion Reabsorption.jpg|thumb|Slika  3:  Lučenje i reapsorpcija raznih supstanci kroz nefron.]]
Nefron koristi četiri mehanizma za pretvaranje krvi u urin: filtraciju, reapsorpciju, sekreciju i izlučivanje.&lt;ref name =&quot;junqueiras&quot;/&gt;{{rp|395-396}} Oni se odnose na brojne supstance. Struktura i funkcija epitelnih ćelija koje oblažu lumen mijenjaju se duž nefrona i imaju segmente imenovane prema njihovom položaju i što odražava njihove različite funkcije.
 [[Datoteka:Kidney nephron molar transport diagram.svg|thumbnail|Slika 4: Dijagram kretanja iona u nefronu, sa sabirnim kanalima s desne strane.]]
[[Datoteka:Complex proximal tubule with acid base.svg|thumb|Slika 5: Ćelija proksimalnog tubula sa pumpama uključenim u ravnotežu bazne kiseline, lijevo je tubulski lumen]]

=== Proksimalna tubula ===
Proksimalna cjevčica, kao dio nefrona može se podijeliti na početni izuvijani dio i sljedeći ravni (silazni).&lt;ref name=boron743&gt;{{cite book |author=Walter F. Boron |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approaoch |url=https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro |publisher=Elsevier/Saunders |location= |page=[https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro/page/743 743] |isbn=1-4160-2328-3 |oclc= |doi=|year=2005 }}&lt;/ref&gt; Tečnost u filtratu koja ulazi u proksimalni izuvijani tubul reapsorbuje se u peritubulske kapilare, uključujući više od polovine filtrirane soli i vode i sve filtrirane otopljene [[organski spoj|organske]] materije (prvenstveno [[glukoza]] i [[aminokiselina|aminokiseline]] ).&lt;ref name=&quot;junqueiras&quot;/&gt;{{rp|400-401}}

===Henleova petlja===
[[Henleova petlja]]  U-oblikovana cjevčica  koji se proteže od proksimalne tubule. Sastoji se od silaznog i uzlaznog nastavka. Započinje u kori, primajući filtrat iz proksimalne izuvijane tubule, proteže se u medulu kao silazni nastavak, a zatim se vraća u koru, kao uzlazni nastavak kako bi se ispraznio u distalnu izuvijaninu tubulu. Primarna uloga Henleove petlje je omogućiti organizmu da proizvodi koncentrirani urin, ne povećavajući tubulsku koncentraciju, već da intersticijskom tečnošću stvara  hipertoničnost.&lt;ref name=&quot;lote&quot;/&gt;{{rp|67}}

Značajne razlike pomažu u razlikovanju silaznih i uzlaznihnastavaka Henleove petlje. [[Silazni nastavak Henleove petlje|silazni nastavak]] je propusan za vodu i primjetno manje propusan za soli, a time samo indirektno doprinosi koncentraciji intersticija. Kako se filtrat spušta dublje u [[Hipertoničnost|hipertonični]] intersticij bubrežne srži, putem [[osmoza|osmoze]] voda teče slobodno iz silaznog nastavka sve dok se tonija filtrata i intersticija ne uravnoteži. Hipertoničnost srži (a samim tim i koncentracija mokraće) dijelom je određena veličinom Henleovih petlji.&lt;ref name=&quot;lote&quot;/&gt;{{rp|76}}

Za razliku od silaznog nastavka, [[tanki uzlazni nastavak Henleove petlje|tanki uzlazni nastavak]] nepropustan je za vodu, što je kritična karakteristika mehanizma [[protivstruja|protivstruje]] koji koristi petlja. Ascendentni nastavak aktivno pumpa natrij iz filtrata, stvarajući hipertonični intersticij koji pokreće protustruju. Prolazeći kroz uzlazni nastavak, u filtratu raste [[Hipotonija|hipotoničnost]], jer je izgubio velik dio svog sadržaja natrija. Ovaj hipotonični filtrat prenosi se u [[distalni izuvijani tubul]] u bubrežnoj kori.&lt;ref name=&quot;lote&quot;/&gt;{{rp|72}}

=== Distalna izuvijana cjevčica=== 
[[Distalna izuvijana tubula]] ima drugačiju strukturu i funkciju od proksimalne izuvijane tubule. Ćelije  koje oblažu ovu tubulu imaju brojne [[mitohondrija|mitohondrije]] da bi proizvele dovoljno energije ([[adenozin-trifosfat|ATP]]) za [[aktivni transport]]. Veći dio transporta iona koji se odvija u distalnj izuvijanoj tubuli reguliran je [[endokrini sistem|endokrinim sistemom]]. U prisustvu [[paratireoidni hormon|paratireoidnog hormona]], distalna izuvijana tubula reapsorbira više kalcija i luči više fosfata. Kada je prisutan [[aldosteron]], reapsorbira se više natrija i izlučuje više kalija. [[Pretkomorski natriuretski peptid]] uzrokuje da distalni izuvijani tubul izlučuje više natrija.

=== Spojna cjevčica ===
Ovo je završni segment tubula prije nego što uđe u sistem sabirnih kanala.
.
=== Sistem sabirnih kanala ===
{{glavni| Sistem sabirnih kanala}}
 [[Datoteka:Gray1133.png|thumbnail|Slika 6:  Histološki preparat poprečnog  presjeka koji prikazuje (b) male spojne tubule s jednostavnim stubastim epitelom i (a) velike spojne tubule s jednostavnim kuboidnim epitelom.]] 
Svaka distalna izuvijana tubula isporučuje svoj filtrat u [[sistem sabirnih kanala]], čiji je prvi segment [[spojna cjevčica]]. Sistem sabirnih kanala započinje u bubrežnoj kori i proteže se duboko u medulu. Kako urin putuje niz sabirni kanal, prolazi pored medulskog intersticija koji ima visoku koncentraciju natrija kao rezultat [[Protustruja u bubregu|sistem za protustrujanje]] Henleove petlje.&lt;ref name=&quot;lote&quot; /&gt;{{rp|67}}

Budući da tokom razvoja mokraćnih i reproduktivnih organa ima različito porijeklo od ostatka nefrona, sabirni kanal se ponekad ne smatra dijelom nefrona. Umjesto da potiče iz metanefrogenog blastema, sabirni kanal potiče iz mokraćovodnog pupoljka.&lt;ref name=&quot;mitchell&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Barry |last2=Sharma |first2=Ram |title= Embriology, 2nd edition|year=2009|publisher=Churchill Livingstone Elsevier}}&lt;/ref&gt;{{rp|50-51}}

Iako je sabirni kanal normalno nepropusan za vodu, postaje propusan u prisustvu [[antidiuretski hormon|antidiuretskog hormona]] (ADH). ADH utiče na funkciju [[akvaporin]]a, što rezultira reapsorpcijom molekula vode dok prolazi kroz sabirni kanal. Akvaporini su membranski proteini koji selektivno propuštaju molekule vode, istovremeno sprečavajući prolazak iona i drugih otopljenih tvari. Čak tri četvrtine vode iz mokraće može se ponovo apsorbirati jer osmozom napušta sabirni kanal. Stoga razine ADH određuju hoće li mokraća biti koncentrirana ili razrijeđena. Porast ADH pokazatelj je [[dehidracija|dehidracije]], dok dovoljnost vode rezultira smanjenjem ADH, omogućavajući stvaranje razrijeđenog urina.&lt;ref name=&quot;junqueiras&quot;/&gt;{{rp|406}}
[[Datoteka:Kidney Nephron Cells.png|thumb|250px|Slika 7: Dijagram poprečnog presjeka jukstaglomerularnog aparata i susjednih struktura: 1) vrh, žuti – distalna izuvijana tubula; 2) gornje, kuboidne ćelije mrke boje su ''macula densa'' koje okružuju arteriole; 3) male plave ćelije – jukstaglomerulske ćelije; 4) velike plave ćelije – mezangijske ćelije; 5) tan – podocitna obloga [[Bowmanova čahura|Bowmanove čahure]] uz kapilare i parijetalni sloj kapsule, 6) centar – pet glomerulskih kapilara i 6) dno, ljubičasto – izlazna tubula. Strukture (2), (3) i (4) čine [[jukstaglomerulski aparat]].]]
Donji dijelovi sakupljajućeg organa također su propusni za [[urea|ureu]], omogućavajući njegovom dijelu da uđe u medulu, održavajući tako visoku koncentraciju (što je vrlo važno za nefron).&lt;ref name=&quot;lote&quot; /&gt;{{rp|73-74}}

Urin napušta medulske sabirne kanale kroz [[bubrežna papila|bubrežne papile]], prazneći se u [[Mala čašica|bubrežne čašice]], [[bubrežna karlica|bubrežnu karlicu]] i na kraju, kroz [[mokraćni mjehur]] i [[mokraćovod]], u spoljnu sredinu.&lt;ref name=&quot;junqueiras&quot;/&gt;{{rp|406-407}}

=== Jukstaglomerulski aparat ===
{{glavni|Jukstaglomerulski aparat}}
[[Jukstaglomerulski aparat]] (JGA) je specijalizirana regija povezana s nefronom, ali odvojena od njega. Stvara i izlučuje u cirkulaciju enzim [[renin]] (angiotenzinogenazu), koji cijepa [[angiotenzinogen]] i rezultira u deset aminokiselinskih supstanci angiotenzina-1 (A-1). A-1 se zatim pretvara u angiotenzin-2, moćan vazokonstriktor, uklanjanjem dvije aminokiseline: to se postiže enzimom za pretvaranje angiotenzina (ACE). Ovaj redoslijed događaja naziva se [[sistem renin-angiotenzin]] (RAS) ili sistem renin-angiotenzin-aldosteron (RAAS).  JGA nalazi se između debelog uzlaznog nastavka i aferentne arteriole. Sadrži tri komponente: [[macula densa]], [[juksotaglomerulska ćelija]] i [[vanglomerulska mezangijska ćelija|vanglomerulske mezangijske ćelije]].&lt;ref name=&quot;junqueiras&quot;/&gt;{{rp|404}}

== Klinički značaj ==
Bolesti nefrona pretežno pogađaju [[glomerul]]e ili tubule. Glomerulske bolesti uključuju [[nefropatija|dijabetsku nefropatiju]], [[glomerulonefritis]] i [[IgA-nefropatija|IgA-nefropatiju]]; bubrežne tubulske bolesti su [[akutna tubulska nekroza]], [[bubrežna tubulska acidoza]] i [[policistična bolest bubrega]].

== Dodatne slike ==
&lt;gallery&gt;
Gray1129.png| Raspodela krvnih sudova u kori bubrega. (Iako je na slici eferentni sud označen kao '' [[vena]] '', on je zapravo [[arteriola|eferentna arteriola]].)
Gray1130.svg|[[Glomerul]]  (crven) i [[Bowmanova čahura]] (bijela).
Kidney tubules.png|Bubrežno tkivo
Glomerular Physiology.png|[[Glomerul]]
Kidney Glomerulus Cell Types.png|Tipovi ćelija u [[glomerul]]nom dijelu bubrežnog nefrona. Prisutni su podociti, endotelne ćelije i glomerulske mezangijske ćelije.
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte==
* [[Nefrologija]]
* [[Urologija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija:Anatomija životinja]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
[[Kategorija:Mokraćni sistem]]
[[Kategorija:Anatomija bubrega]]</text>
      <sha1>a5r7yte8iu39li5nxkekk55wn0eljlk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sporazum o specijalnim paralelnim vezama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476196</id>
    <revision>
      <id>3901402</id>
      <parentid>3789574</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:53:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10026" sha1="ebb7s9enrbu10oz3ak9l2rvxmxdnrb8" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Sporazum o specijalnim paralelnim vezama
| puno_ime                = 
| slika                   = Banski dvor.jpg
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = Banski dvor, mjesto potpisivanja sporazuma.
| opis_slike              = [[Banski dvor]], mjesto potpisivanja sporazuma.
| vrsta                   = [[Dvostrani sporazum]]
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1997|2|28}}
| mjesto_potpis           = [[Banski dvor]], [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|2010|12|15}}
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = Izmjene SR Jugoslavija u Republika Srbija (2006)
| aneks                   = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = * {{ZD|SR Jugoslavija}} [[Zoran Lilić]]
* {{ZD|Republika Srpska}} [[Momčilo Krajišnik]]
| strane                  = * {{ZID|SR Jugoslavija}}
* {{ZID|Republika Srpska}}
| ratifikatori            = 
| depozitar               = 
| depozitari              = 
| navodi                  = 
| jezik                   = [[Srpski jezik|Srpski]]
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               =
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}{{Politika Republike Srpske}}{{Politika Srbije}}
'''Sporazum o specijalnim paralelnim vezama''' je sporazum između [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] (kasnije preneseno na [[Srbija|Republiku Srbiju]]) i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] prvi put potpisan 28. februara 1997. Ažuriran je i prenesen na [[Srbija|Republiku Srbiju]] 2006. nakon [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|proglašenja nezavisnosti]] [[Crna Gora|Crne Gore]], a tek se implementira od 15. decembra 2010. Potreba za ovim sporazumom je nastala raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], jer su građani Republike Srpske htjeli da ostanu u zajednici sa [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://emg.rs/en/news/serbia/141801.html|title=Successful implementation of agreement on special, parallel relations :: EMG :: Business news from Serbia 2010|date=15. 8. 2011|website=web.archive.org|access-date=28. 4. 2021|archive-date=15. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110815155219/http://emg.rs/en/news/serbia/141801.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ovaj sporazum je potpisan radi razvijanja saradnje između  Republike Srpske i Srbije u oblastima privrede i korištenja privrednih resursa, planiranja, privatizacije i denacionalizacije, nauke i tehnologije, obrazovanja, kulture i sporta, zdravstva i socijalne politike, turizma i zaštite okoline, informisanja, zaštite sloboda i prava građana, kao i suzbijanje kriminala.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ilo.org/dyn/natlex/natlex4.detail?p_lang=en&amp;p_isn=76723&amp;p_country=SRB&amp;p_count=176|title=Serbia, Bosnia and Herzegovina - Agreement on establishment of special parallel relations between the Republic of Serbia and the Republika Srpska. Done at Banja Luka on 26 September 2006.|website=www.ilo.org|access-date=28. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Osnovan je Savjet za saradnju Srbije i Republike Srpske, koji uključuje izvršnu vlast (predsjednike i premijere) Srbije i Republike Srpske. Do sada su održana četiri savjeta.

Iako sporazum o specijalnim odnosima Srbije i Republike Srpske formalno nije u suprotnosti sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] i ovlaštenjima koje je [[Dejtonski sporazum]] dao entitetima,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/dayton-peace-agreement/annex-4/|title=Annex 4|website=Office of the High Representative|language=en-GB|access-date=28. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; po nekim medijima stvara neravnopravan tretman građana BiH u Srbiji, posebno u oblastima zdravstva i obrazovanja. Obzirom da su nadležnosti BiH u mnogim oblastima uglavnom na nivou entiteta, [[Evropski pokret u Srbiji]] preporučuje zaključivanje sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima i sa [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacijom Bosne i Hercegovine]], kako bi tretman građana BiH u Srbiji bio ravnopravan.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.b92.net/info/dokumenti/index.php?nav_id=567737|title=Odnosi Srbije i BIH - definisanje nove politike|website=B92.net|language=sr-Latn-RS|access-date=28. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Dokument ==
{{Prebaciti| na Wikizvor}}

* Član 1: Savezna Republika Jugoslavija i Republika Srpska (u daljem tekstu Strane) potvrđuju svoju odlučnost da unapređuju svoje odnose na osnovu prijateljstva, povjerenja, saradnje i uvažavanja zajedničkog interesa, u skladu sa principima nezavisnosti, nemiješanja u unutrašnje stvari, jednakost i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.
* Član 2: Strane potvrđuju svoje protivljenje upotrebi ili prijetnji silom u međunarodnim odnosima i svoju čvrstu podršku rješavanju međunarodnih sukoba i sporova mirnim putem. U svojim ukupnim odnosima i saradnji, stranke će se voditi ciljevima mira, stabilnosti i napretka za sve narode i države na osnovu jednakosti, demokratije i tržišne ekonomije.
* Član 3: Strane će razvojem svojih odnosa doprinijeti jačanju međunarodne saradnje i razumijevanja i uložit će zajedničke napore s ciljem jačanja uloge Ujedinjenih nacija u očuvanju i promicanju međunarodnog mira i sigurnosti.
* Član 4: Strane potvrđuju svoju punu posvećenost i poštivanje međunarodnih standarda i obaveza u oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda i spremne su na suradnju u rješavanju međunarodnih humanitarnih problema.
* Član 5: Osniva se Vijeće za saradnju (u daljem tekstu: Vijeće). Predsjednik vijeća je predsjednik Savezne Republike Jugoslavije, potpredsjednik je predsjednik Republike Srpske u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Vijeće se sastoji od 7 (sedam) članova - 3 (tri) koje imenuje predsjednik, a 2 (dva) potpredsjednik vijeća.
* Član 6: Vijeće će poticati, planirati i usklađivati ​​sveobuhvatnu saradnju, posebno u oblastima:
** uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa;
** kultura, obrazovanje, nauka, tehnologija, informacije, sport i druga polja ljudskog stvaralaštva;
** ekonomski razvoj i progresivno povezivanje proizvodnje, trgovine, energetike, infrastrukture i finansija, s ciljem stvaranja jedinstvenog tržišta;
** ekonomska obnova, obnova i razvoj; transport, promet i komunikacije; proizvodnja, eksploatacija i prenos energije;
** turizam i zaštita okoliša; socijalne politike, zdravstvena zaštita;
** sprečavanje prirodnih katastrofa i uklanjanje njihovih posljedica;
** saradnja nevladinih organizacija; migracija, imigracija i azil;
** borba protiv terorizma, ilegalne trgovine drogom, krijumčarenja oružja, pranja novca, prijetnji civilnom zračnom prometu i svim drugim oblicima organiziranog kriminala;
** regionalna sigurnost; režim prelaska državne granice; državljanstvo;
** usklađivanje vanjske politike i pristupa trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;
** usklađivanje zakonskih i drugih propisa, produženje pravne pomoći;
** rješavanje pitanja sukcesije bivše SFRJ;
** druga polja od obostranog interesa za strane.
** U cilju ostvarivanja efikasne saradnje u gore navedenim oblastima, kao i ciljeva i odredbi ovog sporazuma, strane mogu zaključiti posebne sporazume.
* Član 7: Vijeće će se sastajati po potrebi, najmanje jednom u tri mjeseca. Vlade stranaka razmotrit će inicijative, preporuke i zaključke Vijeća u roku od petnaest (15) dana. U slučajevima koji predstavljaju prijetnju ili opasnost za međunarodni mir i sigurnost, Vijeće je dužno da se sastane. Vijeće može osnovati radna tijela za izvršavanje određenih zadataka ili za određena područja saradnje, ako to smatra potrebnim.
* Član 8. Strane će, što je prije moguće, poduzeti aktivnosti na uspostavljanju posebnih paralelnih odnosa za prosperitet svog naroda i građana i stvaranje stabilnih uslova za razvoj, uzimajući u obzir suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i Savezna Republika Jugoslavija.
* Član 9: Strane neće dozvoliti upotrebu svojih teritorija za agresiju na drugu stranu. Strane se ovim obvezuju da neće pružati nikakvu vojnu ili bilo kakvu drugu pomoć agresorima ili agresorima, u slučaju da je jedna od strana izložena oružanom napadu treće strane ili strana. U slučaju takvog napada, stranke će, s ciljem obuzdavanja agresije i otklanjanja njezinih posljedica, uložiti sve napore u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija i koristiti sve mogućnosti predviđene od strane UN-a i drugih međunarodnih organizacija i aranžmana. Uslove i modalitete saradnje u oblasti regionalne sigurnosti strane će preciznije urediti posebnim sporazumom.
* Član 10. Strane će posebno poticati zajednička ulaganja u ekonomiju, transfer tehnologija, infrastrukturne veze, zajednički pristup trećim tržištima i u tom cilju stvoriti odgovarajuće uslove propisima, ekonomskim politikama, standardima

Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]]: [[Zoran Lilić]], [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije]].

Za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]: [[Momčilo Krajišnik]], [[Predsjednik Republike Srpske]] u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu Bosne i Hercegovine]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Dvostrani sporazumi]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1997.]]
[[Kategorija:Sporazumi Republike Srpske]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Srbije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Srbija]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>ebb7s9enrbu10oz3ak9l2rvxmxdnrb8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sevgül Uludağ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476306</id>
    <revision>
      <id>3901338</id>
      <parentid>3873760</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T09:08:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1900" sha1="7leuzuhaig87wc5gcsy99pgcm22m9hv" xml:space="preserve">'''Sevgül Uludağ'''&lt;ref name=&quot;Schleifer2008&quot;&gt;{{Cite news|last=Schleifer|first=Yigal|title=Uludag Unearths the Missing Stories of Cyprus|url=http://womensenews.org/story/journalist-the-month/080801/uludag-unearths-the-missing-stories-cyprus|access-date=19. 4. 2015|publisher=Women's eNews Inc.|date=1. 8. 2008}}&lt;/ref&gt; (15. oktobar 1958 – 28. juni 2026) bila je novinarka [[kipar]]skih Turaka, kao i mirovni i rodni aktivist.

== Biografija==
Rođena u [[Nikozija|Nikoziji]] 1958, Uludağ je radila u banci, a kasnije i kao lektorica, prije nego što je 1980. postala novinarka. Radeći kao istraživački izvjestitelj, ona je imala ključnu ulogu u otkrivanju informacija o hiljadama nestalih Kiprana. Pored toga, napisala je i niz knjiga. Dobitnica je nagrade za hrabrost u novinarstvu za 2008, prva kiparska dobitnica ove nagrade.&lt;ref name=&quot;iwmf.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.iwmf.org/sevgul-uludag-2008-courage-in-journalism-award/|title=Sevgul Uludag : 2008 Courage in Journalism Award|publisher=International Women's Media Foundation|access-date=19. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Suosnivač je dviju nevladinih organizacija, Hands Across the Divide i Ženskog istraživačkog centra u Nikoziji.&lt;ref name=&quot;inclusivesecurity.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.inclusivesecurity.org/network-bio/sevgul-uludag/|title=Sevgul Uludag|publisher=The Institute for Inclusive Security|access-date=19. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Aktivistica i novinarka nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 2019. za svoj rad na problemima nestalih ljudi i izbjeglica na ostrvu Kipar. 

== Odabrana djela ==
* ''Ostrige sa nestalim biserima'' (2005)
* ''Siročići nacionalizma'' (2008)

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Uludağ, Sevgül}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Kiparski novinari]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]</text>
      <sha1>7leuzuhaig87wc5gcsy99pgcm22m9hv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christian Schmidt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>480435</id>
    <revision>
      <id>3901276</id>
      <parentid>3877516</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:05:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5678" sha1="to8kodg2o8jgmc7vl7dcncj0sqey58n" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Christian Schmidt
| slika              = Christian Schmidt 2024.jpg
| redoslijed         = 8. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. august 2021 – 30. juni 2026.
| prethodnik         = [[Valentin Inzko]]
| nasljednik         = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d.)}}&lt;br&gt;
| redoslijed2        = 
| vrijeme_na_vlasti2 = 
| prethodnik2        = 
| nasljednik2        = 
| redoslijed3        = 
| vrijeme_na_vlasti3 = 
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1957|08|26}}
| mjesto_rođenja     = [[Obernzenn]], [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Nijemci|Nijemac]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = 
| supruga            = &lt;!-- --&gt;
| supružnik          = &lt;!-- --&gt;
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Erlangenu]]
| vjera              = [[Katoličanstvo]]
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}

'''Hans Christian Friedrich Schmidt'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mvp.gov.ba/HTML/PDFDoc/Diplomatski_protokol/DIPLOMATIC%20LIST%20July%202022.pdf|title=Diplomatic and Consular Corps and International Organizations in Bosnia and Herzegovina|website=mvp.gov.ba|pages=243|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220819124735/https://www.mvp.gov.ba/HTML/PDFDoc/Diplomatski_protokol/DIPLOMATIC%20LIST%20July%202022.pdf|archive-date=19. 8. 2022|access-date=19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; (rođen 26. augusta 1957) jest [[Njemačka|njemački]] političar porijeklom iz [[Bavarska|Bavarske]]. Bivši je osmi [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] naslijedivši [[Valentin Inzko|Valentina Inzka]] 1. augusta 2021. Tu dužnost je obnašao do 30. juna 2026.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

==Rani život==
Schmidt je pohađao gimnaziju Georg-Willhem-Steller u [[Bad Windsheim]]u gdje je završio maturu 1976. Potom je otišao na obaveznu vojnu službu u planinsku diviziju Zapadnonjemačke vojske. Pravne studije započeo je 1977. u  [[Erlangen]]u i [[Lausanne|Lausanni]]. Schmidt je završio studije prava polaganjem potrebnih državnih ispita 1982. i 1985. godine. Primljen je u advokatsku komoru 1985. godine i bavio se advokaturom do preuzimanja dužnosti parlamentarnog državnog sekretara u novembru 2005. godine.

==Politička karijera==
Kao student Schmidt se pridružio Junge Union (JU), omladinskoj grupi [[CSU]]-a, 1973. 1976. registrirao se kao član CSU-a. Od 1980. do 1982. bio je predsjednik Udruženja JU-distrikta u [[Neustadt-an-der-Aisch]]u. Godine 1982. imenovan je za predsjednika JU-Regionalne asocijacije za Srednju Frankoniju, na toj funkciji koju je obnašao do 1991. Od 1984. do 1990. Christian Schmidt bio je gradski vijećnik u svom rodnom gradu [[Obernzenn]]u i član okružnog vijeća za Neustadt an der Aisch -Losch Windsheim. Od 1989. do 1993. Schmidt je također bio član Državnog komiteta CSU-a, na mjesto koje je ponovo preuzeo 1999. Od 1999, osim dužnosti u Državnom odboru CSU-a, Schmidt je bio predsjednik Udruženja CSU-Distrikta u [[Fuerth]]u.

Schmidt je predsjedavajući Regionalne radne grupe CSU-a za vanjsku, sigurnosnu i evropsku politiku. Od maja 2010. bio je i predsjedavajući Regionalne evanđeoske radne grupe CSU-a. U maju 2011. imenovan je za predsjednika Savezne evanđeoske radne grupe CSU/CDU.

===Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (2021–2026)===
U januaru 2021. [[Savezna vlada Njemačke|njemačka vlada]] nominirala je Schmidta za novog [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]. Dana 27. maja 2021. [[austrijanci|austrijski]] diplomata [[Valentin Inzko]] podnio je ostavku na dužnost visokog predstavnika, te njegov mandat je službeno prestao 31. jula 2021. Dana 1. augusta službeno je postao novi visoki predstavnik, naslijedivši Inzka. Vasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], kao i [[Rusija|Rusije]] i [[Kina|Kine]], nikada ga nisu priznale kao legitimnog, jer nije dobio potvrđen od strane [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], iako za imenovanje visokog predstavnika to nije obavezno.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/54906/schmidt-napusta-funkciju-visokog-predstavnika-zbog-odlaska-u-penziju/|title=Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika zbog odlaska u penziju? {{!}} Euronews|date=4. 4. 2026|website=euronews.ba|language=en|access-date=6. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. aprila 2026. najavljeno je da će nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općih izbora 2026.]] napustiti funkciju zbog penzionisanja.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Par mjeseci kasnije, 30. juna 2026, službeno mu je istekao mandat.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Schmidt, Christian}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Njemački političari]]
[[Kategorija:Njemački pravnici]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Biografije, Obernzenn]]</text>
      <sha1>to8kodg2o8jgmc7vl7dcncj0sqey58n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901300</id>
      <parentid>3901276</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T20:53:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3901300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5673" sha1="5uc5a3n6wr17mmpw1amnz7318xsvg8i" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Christian Schmidt
| slika              = Christian Schmidt 2024.jpg
| redoslijed         = 8. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. august 2021 – 30. juni 2026.
| prethodnik         = [[Valentin Inzko]]
| nasljednik         = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d.)}}&lt;br&gt;
| redoslijed2        = 
| vrijeme_na_vlasti2 = 
| prethodnik2        = 
| nasljednik2        = 
| redoslijed3        = 
| vrijeme_na_vlasti3 = 
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1957|08|26}}
| mjesto_rođenja     = [[Obernzenn]], [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Nijemci|Nijemac]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = 
| supruga            = &lt;!-- --&gt;
| supružnik          = &lt;!-- --&gt;
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Erlangenu]]
| vjera              = [[Katoličanstvo]]
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Hans Christian Friedrich Schmidt'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mvp.gov.ba/HTML/PDFDoc/Diplomatski_protokol/DIPLOMATIC%20LIST%20July%202022.pdf|title=Diplomatic and Consular Corps and International Organizations in Bosnia and Herzegovina|website=mvp.gov.ba|pages=243|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220819124735/https://www.mvp.gov.ba/HTML/PDFDoc/Diplomatski_protokol/DIPLOMATIC%20LIST%20July%202022.pdf|archive-date=19. 8. 2022|access-date=19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; (rođen 26. augusta 1957) jest [[Njemačka|njemački]] političar porijeklom iz [[Bavarska|Bavarske]]. Bivši je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]], naslijedivši [[Valentin Inzko|Valentina Inzka]] 1. augusta 2021. Tu dužnost je obnašao do 30. juna 2026.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

==Rani život==
Schmidt je pohađao gimnaziju Georg-Willhem-Steller u [[Bad Windsheim]]u gdje je završio maturu 1976. Potom je otišao na obaveznu vojnu službu u planinsku diviziju Zapadnonjemačke vojske. Pravne studije započeo je 1977. u  [[Erlangen]]u i [[Lausanne|Lausanni]]. Schmidt je završio studije prava polaganjem potrebnih državnih ispita 1982. i 1985. godine. Primljen je u advokatsku komoru 1985. godine i bavio se advokaturom do preuzimanja dužnosti parlamentarnog državnog sekretara u novembru 2005. godine.

==Politička karijera==
Kao student Schmidt se pridružio Junge Union (JU), omladinskoj grupi [[CSU]]-a, 1973. 1976. registrirao se kao član CSU-a. Od 1980. do 1982. bio je predsjednik Udruženja JU-distrikta u [[Neustadt-an-der-Aisch]]u. Godine 1982. imenovan je za predsjednika JU-Regionalne asocijacije za Srednju Frankoniju, na toj funkciji koju je obnašao do 1991. Od 1984. do 1990. Christian Schmidt bio je gradski vijećnik u svom rodnom gradu [[Obernzenn]]u i član okružnog vijeća za Neustadt an der Aisch -Losch Windsheim. Od 1989. do 1993. Schmidt je također bio član Državnog komiteta CSU-a, na mjesto koje je ponovo preuzeo 1999. Od 1999, osim dužnosti u Državnom odboru CSU-a, Schmidt je bio predsjednik Udruženja CSU-Distrikta u [[Fuerth]]u.

Schmidt je predsjedavajući Regionalne radne grupe CSU-a za vanjsku, sigurnosnu i evropsku politiku. Od maja 2010. bio je i predsjedavajući Regionalne evanđeoske radne grupe CSU-a. U maju 2011. imenovan je za predsjednika Savezne evanđeoske radne grupe CSU/CDU.

===Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (2021–2026)===
U januaru 2021. [[Savezna vlada Njemačke|njemačka vlada]] nominirala je Schmidta za novog [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]. Dana 27. maja 2021. [[austrijanci|austrijski]] diplomata [[Valentin Inzko]] podnio je ostavku na dužnost visokog predstavnika, te njegov mandat je službeno prestao 31. jula 2021. Dana 1. augusta službeno je postao novi visoki predstavnik, naslijedivši Inzka. Vasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], kao i [[Rusija|Rusije]] i [[Kina|Kine]], nikada ga nisu priznale kao legitimnog, jer nije dobio potvrđen od strane [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], iako za imenovanje visokog predstavnika to nije obavezno.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/54906/schmidt-napusta-funkciju-visokog-predstavnika-zbog-odlaska-u-penziju/|title=Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika zbog odlaska u penziju? {{!}} Euronews|date=4. 4. 2026|website=euronews.ba|language=en|access-date=6. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. aprila 2026. najavljeno je da će nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općih izbora 2026.]] napustiti funkciju zbog penzionisanja.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Par mjeseci kasnije, 30. juna 2026, službeno mu je istekao mandat.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Schmidt, Christian}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Njemački političari]]
[[Kategorija:Njemački pravnici]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Biografije, Obernzenn]]</text>
      <sha1>5uc5a3n6wr17mmpw1amnz7318xsvg8i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konvencija o statusu izbjeglica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>485834</id>
    <revision>
      <id>3901355</id>
      <parentid>3605718</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:45:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2466" sha1="6rw0n3yej1lsw8xce8o092eqavykkwo" xml:space="preserve">Ženevska konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine je i danas osnova na kojoj počiva međunarodno pravo za izbjeglice. Sporazum o pravnom položaju izbjeglica usvojen je 28. jula 1951. na vanrednoj konferenciji UN-a u Ženevi. Na snagu je stupio tek 1964. godine. 1967. je Konvencija o izbjeglicama dopunjena Protokolom o pravnom položaju izbjeglica.

Konvencija iz 1951. štiti izbjeglice. Definiše [[Izbjeglica|izbjeglicu]] kao osobu koja nalazi se izvan zemlje svog [[Državljanstvo|državljanstva]] ili uobičajenog boravišta; ima osnovan strah od progona zbog njegove ili njene rase, vjere, nacionalnost, pripadnost pojedinoj društvena grupa ili političko mišljenje; i ne može ili ne želi da mu pomogne - ili sebe zaštite toga zemlju, ili da se tamo vrate, iz straha progona. Ljudi koji ispunjavaju ovu definiciju imaju prava i obavezani su prema dužnostima sadržanim u konvenciji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.unhcr.org/about-us/background/4ec262df9/1951-convention-relating-status-refugees-its-1967-protocol.html|title=The 1951 Convention relating to the Status of Refugees and its 1967 Protocol|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=UNHCR|language=en|access-date=8. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

==== Izbjeglice u savremenom svijetu ====
Stvarnosti sukoba, nasilja i progona i dalje izazivaju raseljavanje. Zaštita izbjeglica i dalje je hitno potrebna onima koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje. Konvencija iz 1951. i njen Protokol iz 1967. jedini su globalni pravni instrumenti koji eksplicitno pokrivaju najvažnije aspekte života izbjeglice. Prema njihovim odredbama, izbjeglice zaslužuju, kao minimum, iste standarde tretmana koje uživaju drugi strani državljani u datoj zemlji i, u mnogim slučajevima, isti tretman kao državljana. Konvencija iz 1951. također prepoznaje međunarodni obim izbjegličkog problema i važnost međunarodne solidarnosti i saradnje u pokušajima da se oni riješe. Konvencija iz 1951. pokazala je izuzetnu otpornost u posljednjih 60 godina jer su se priroda sukoba, kao i obrasci migracije promijenili. Međunarodni sistem zaštite izbjeglica pomogao je zaštiti miliona ljudi u raznim situacijama. Sve dok se ljudi nastavljaju progoniti, postojat će potreba za Konvencijom iz 1951. i njenim Protokolom iz 1967.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Izbjeglice]]
[[Kategorija:Instrumenti za zaštitu ljudskih prava]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]</text>
      <sha1>6rw0n3yej1lsw8xce8o092eqavykkwo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901364</id>
      <parentid>3901355</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:46:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Armenije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2500" sha1="gbofcl4xceyf643fwwu7aajjrryxx4h" xml:space="preserve">Ženevska konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine je i danas osnova na kojoj počiva međunarodno pravo za izbjeglice. Sporazum o pravnom položaju izbjeglica usvojen je 28. jula 1951. na vanrednoj konferenciji UN-a u Ženevi. Na snagu je stupio tek 1964. godine. 1967. je Konvencija o izbjeglicama dopunjena Protokolom o pravnom položaju izbjeglica.

Konvencija iz 1951. štiti izbjeglice. Definiše [[Izbjeglica|izbjeglicu]] kao osobu koja nalazi se izvan zemlje svog [[Državljanstvo|državljanstva]] ili uobičajenog boravišta; ima osnovan strah od progona zbog njegove ili njene rase, vjere, nacionalnost, pripadnost pojedinoj društvena grupa ili političko mišljenje; i ne može ili ne želi da mu pomogne - ili sebe zaštite toga zemlju, ili da se tamo vrate, iz straha progona. Ljudi koji ispunjavaju ovu definiciju imaju prava i obavezani su prema dužnostima sadržanim u konvenciji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.unhcr.org/about-us/background/4ec262df9/1951-convention-relating-status-refugees-its-1967-protocol.html|title=The 1951 Convention relating to the Status of Refugees and its 1967 Protocol|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=UNHCR|language=en|access-date=8. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

==== Izbjeglice u savremenom svijetu ====
Stvarnosti sukoba, nasilja i progona i dalje izazivaju raseljavanje. Zaštita izbjeglica i dalje je hitno potrebna onima koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje. Konvencija iz 1951. i njen Protokol iz 1967. jedini su globalni pravni instrumenti koji eksplicitno pokrivaju najvažnije aspekte života izbjeglice. Prema njihovim odredbama, izbjeglice zaslužuju, kao minimum, iste standarde tretmana koje uživaju drugi strani državljani u datoj zemlji i, u mnogim slučajevima, isti tretman kao državljana. Konvencija iz 1951. također prepoznaje međunarodni obim izbjegličkog problema i važnost međunarodne solidarnosti i saradnje u pokušajima da se oni riješe. Konvencija iz 1951. pokazala je izuzetnu otpornost u posljednjih 60 godina jer su se priroda sukoba, kao i obrasci migracije promijenili. Međunarodni sistem zaštite izbjeglica pomogao je zaštiti miliona ljudi u raznim situacijama. Sve dok se ljudi nastavljaju progoniti, postojat će potreba za Konvencijom iz 1951. i njenim Protokolom iz 1967.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Izbjeglice]]
[[Kategorija:Instrumenti za zaštitu ljudskih prava]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]</text>
      <sha1>gbofcl4xceyf643fwwu7aajjrryxx4h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901373</id>
      <parentid>3901364</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:47:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Austrije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2534" sha1="2i1imyi3zm8cz2lf5mn425zfftw9xnc" xml:space="preserve">Ženevska konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine je i danas osnova na kojoj počiva međunarodno pravo za izbjeglice. Sporazum o pravnom položaju izbjeglica usvojen je 28. jula 1951. na vanrednoj konferenciji UN-a u Ženevi. Na snagu je stupio tek 1964. godine. 1967. je Konvencija o izbjeglicama dopunjena Protokolom o pravnom položaju izbjeglica.

Konvencija iz 1951. štiti izbjeglice. Definiše [[Izbjeglica|izbjeglicu]] kao osobu koja nalazi se izvan zemlje svog [[Državljanstvo|državljanstva]] ili uobičajenog boravišta; ima osnovan strah od progona zbog njegove ili njene rase, vjere, nacionalnost, pripadnost pojedinoj društvena grupa ili političko mišljenje; i ne može ili ne želi da mu pomogne - ili sebe zaštite toga zemlju, ili da se tamo vrate, iz straha progona. Ljudi koji ispunjavaju ovu definiciju imaju prava i obavezani su prema dužnostima sadržanim u konvenciji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.unhcr.org/about-us/background/4ec262df9/1951-convention-relating-status-refugees-its-1967-protocol.html|title=The 1951 Convention relating to the Status of Refugees and its 1967 Protocol|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=UNHCR|language=en|access-date=8. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

==== Izbjeglice u savremenom svijetu ====
Stvarnosti sukoba, nasilja i progona i dalje izazivaju raseljavanje. Zaštita izbjeglica i dalje je hitno potrebna onima koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje. Konvencija iz 1951. i njen Protokol iz 1967. jedini su globalni pravni instrumenti koji eksplicitno pokrivaju najvažnije aspekte života izbjeglice. Prema njihovim odredbama, izbjeglice zaslužuju, kao minimum, iste standarde tretmana koje uživaju drugi strani državljani u datoj zemlji i, u mnogim slučajevima, isti tretman kao državljana. Konvencija iz 1951. također prepoznaje međunarodni obim izbjegličkog problema i važnost međunarodne solidarnosti i saradnje u pokušajima da se oni riješe. Konvencija iz 1951. pokazala je izuzetnu otpornost u posljednjih 60 godina jer su se priroda sukoba, kao i obrasci migracije promijenili. Međunarodni sistem zaštite izbjeglica pomogao je zaštiti miliona ljudi u raznim situacijama. Sve dok se ljudi nastavljaju progoniti, postojat će potreba za Konvencijom iz 1951. i njenim Protokolom iz 1967.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Izbjeglice]]
[[Kategorija:Instrumenti za zaštitu ljudskih prava]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]</text>
      <sha1>2i1imyi3zm8cz2lf5mn425zfftw9xnc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901383</id>
      <parentid>3901373</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:49:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2573" sha1="k8ia3pymttvzi3ci01yp7rlco6qrzxk" xml:space="preserve">Ženevska konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine je i danas osnova na kojoj počiva međunarodno pravo za izbjeglice. Sporazum o pravnom položaju izbjeglica usvojen je 28. jula 1951. na vanrednoj konferenciji UN-a u Ženevi. Na snagu je stupio tek 1964. godine. 1967. je Konvencija o izbjeglicama dopunjena Protokolom o pravnom položaju izbjeglica.

Konvencija iz 1951. štiti izbjeglice. Definiše [[Izbjeglica|izbjeglicu]] kao osobu koja nalazi se izvan zemlje svog [[Državljanstvo|državljanstva]] ili uobičajenog boravišta; ima osnovan strah od progona zbog njegove ili njene rase, vjere, nacionalnost, pripadnost pojedinoj društvena grupa ili političko mišljenje; i ne može ili ne želi da mu pomogne - ili sebe zaštite toga zemlju, ili da se tamo vrate, iz straha progona. Ljudi koji ispunjavaju ovu definiciju imaju prava i obavezani su prema dužnostima sadržanim u konvenciji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.unhcr.org/about-us/background/4ec262df9/1951-convention-relating-status-refugees-its-1967-protocol.html|title=The 1951 Convention relating to the Status of Refugees and its 1967 Protocol|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=UNHCR|language=en|access-date=8. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

==== Izbjeglice u savremenom svijetu ====
Stvarnosti sukoba, nasilja i progona i dalje izazivaju raseljavanje. Zaštita izbjeglica i dalje je hitno potrebna onima koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje. Konvencija iz 1951. i njen Protokol iz 1967. jedini su globalni pravni instrumenti koji eksplicitno pokrivaju najvažnije aspekte života izbjeglice. Prema njihovim odredbama, izbjeglice zaslužuju, kao minimum, iste standarde tretmana koje uživaju drugi strani državljani u datoj zemlji i, u mnogim slučajevima, isti tretman kao državljana. Konvencija iz 1951. također prepoznaje međunarodni obim izbjegličkog problema i važnost međunarodne solidarnosti i saradnje u pokušajima da se oni riješe. Konvencija iz 1951. pokazala je izuzetnu otpornost u posljednjih 60 godina jer su se priroda sukoba, kao i obrasci migracije promijenili. Međunarodni sistem zaštite izbjeglica pomogao je zaštiti miliona ljudi u raznim situacijama. Sve dok se ljudi nastavljaju progoniti, postojat će potreba za Konvencijom iz 1951. i njenim Protokolom iz 1967.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Izbjeglice]]
[[Kategorija:Instrumenti za zaštitu ljudskih prava]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]</text>
      <sha1>k8ia3pymttvzi3ci01yp7rlco6qrzxk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901392</id>
      <parentid>3901383</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2606" sha1="9ajecyqcupxfnqeavn2ngxqemsap0bd" xml:space="preserve">Ženevska konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine je i danas osnova na kojoj počiva međunarodno pravo za izbjeglice. Sporazum o pravnom položaju izbjeglica usvojen je 28. jula 1951. na vanrednoj konferenciji UN-a u Ženevi. Na snagu je stupio tek 1964. godine. 1967. je Konvencija o izbjeglicama dopunjena Protokolom o pravnom položaju izbjeglica.

Konvencija iz 1951. štiti izbjeglice. Definiše [[Izbjeglica|izbjeglicu]] kao osobu koja nalazi se izvan zemlje svog [[Državljanstvo|državljanstva]] ili uobičajenog boravišta; ima osnovan strah od progona zbog njegove ili njene rase, vjere, nacionalnost, pripadnost pojedinoj društvena grupa ili političko mišljenje; i ne može ili ne želi da mu pomogne - ili sebe zaštite toga zemlju, ili da se tamo vrate, iz straha progona. Ljudi koji ispunjavaju ovu definiciju imaju prava i obavezani su prema dužnostima sadržanim u konvenciji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.unhcr.org/about-us/background/4ec262df9/1951-convention-relating-status-refugees-its-1967-protocol.html|title=The 1951 Convention relating to the Status of Refugees and its 1967 Protocol|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=UNHCR|language=en|access-date=8. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

==== Izbjeglice u savremenom svijetu ====
Stvarnosti sukoba, nasilja i progona i dalje izazivaju raseljavanje. Zaštita izbjeglica i dalje je hitno potrebna onima koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje. Konvencija iz 1951. i njen Protokol iz 1967. jedini su globalni pravni instrumenti koji eksplicitno pokrivaju najvažnije aspekte života izbjeglice. Prema njihovim odredbama, izbjeglice zaslužuju, kao minimum, iste standarde tretmana koje uživaju drugi strani državljani u datoj zemlji i, u mnogim slučajevima, isti tretman kao državljana. Konvencija iz 1951. također prepoznaje međunarodni obim izbjegličkog problema i važnost međunarodne solidarnosti i saradnje u pokušajima da se oni riješe. Konvencija iz 1951. pokazala je izuzetnu otpornost u posljednjih 60 godina jer su se priroda sukoba, kao i obrasci migracije promijenili. Međunarodni sistem zaštite izbjeglica pomogao je zaštiti miliona ljudi u raznim situacijama. Sve dok se ljudi nastavljaju progoniti, postojat će potreba za Konvencijom iz 1951. i njenim Protokolom iz 1967.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Izbjeglice]]
[[Kategorija:Instrumenti za zaštitu ljudskih prava]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>9ajecyqcupxfnqeavn2ngxqemsap0bd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901405</id>
      <parentid>3901392</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:53:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2651" sha1="b15izqdunc54fb3odkywsw7dx0kpm8s" xml:space="preserve">Ženevska konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine je i danas osnova na kojoj počiva međunarodno pravo za izbjeglice. Sporazum o pravnom položaju izbjeglica usvojen je 28. jula 1951. na vanrednoj konferenciji UN-a u Ženevi. Na snagu je stupio tek 1964. godine. 1967. je Konvencija o izbjeglicama dopunjena Protokolom o pravnom položaju izbjeglica.

Konvencija iz 1951. štiti izbjeglice. Definiše [[Izbjeglica|izbjeglicu]] kao osobu koja nalazi se izvan zemlje svog [[Državljanstvo|državljanstva]] ili uobičajenog boravišta; ima osnovan strah od progona zbog njegove ili njene rase, vjere, nacionalnost, pripadnost pojedinoj društvena grupa ili političko mišljenje; i ne može ili ne želi da mu pomogne - ili sebe zaštite toga zemlju, ili da se tamo vrate, iz straha progona. Ljudi koji ispunjavaju ovu definiciju imaju prava i obavezani su prema dužnostima sadržanim u konvenciji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.unhcr.org/about-us/background/4ec262df9/1951-convention-relating-status-refugees-its-1967-protocol.html|title=The 1951 Convention relating to the Status of Refugees and its 1967 Protocol|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=UNHCR|language=en|access-date=8. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

==== Izbjeglice u savremenom svijetu ====
Stvarnosti sukoba, nasilja i progona i dalje izazivaju raseljavanje. Zaštita izbjeglica i dalje je hitno potrebna onima koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje. Konvencija iz 1951. i njen Protokol iz 1967. jedini su globalni pravni instrumenti koji eksplicitno pokrivaju najvažnije aspekte života izbjeglice. Prema njihovim odredbama, izbjeglice zaslužuju, kao minimum, iste standarde tretmana koje uživaju drugi strani državljani u datoj zemlji i, u mnogim slučajevima, isti tretman kao državljana. Konvencija iz 1951. također prepoznaje međunarodni obim izbjegličkog problema i važnost međunarodne solidarnosti i saradnje u pokušajima da se oni riješe. Konvencija iz 1951. pokazala je izuzetnu otpornost u posljednjih 60 godina jer su se priroda sukoba, kao i obrasci migracije promijenili. Međunarodni sistem zaštite izbjeglica pomogao je zaštiti miliona ljudi u raznim situacijama. Sve dok se ljudi nastavljaju progoniti, postojat će potreba za Konvencijom iz 1951. i njenim Protokolom iz 1967.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Izbjeglice]]
[[Kategorija:Instrumenti za zaštitu ljudskih prava]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>b15izqdunc54fb3odkywsw7dx0kpm8s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901412</id>
      <parentid>3901405</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2683" sha1="4rin48w2atzky5b0oylunz48zz2ko2n" xml:space="preserve">Ženevska konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine je i danas osnova na kojoj počiva međunarodno pravo za izbjeglice. Sporazum o pravnom položaju izbjeglica usvojen je 28. jula 1951. na vanrednoj konferenciji UN-a u Ženevi. Na snagu je stupio tek 1964. godine. 1967. je Konvencija o izbjeglicama dopunjena Protokolom o pravnom položaju izbjeglica.

Konvencija iz 1951. štiti izbjeglice. Definiše [[Izbjeglica|izbjeglicu]] kao osobu koja nalazi se izvan zemlje svog [[Državljanstvo|državljanstva]] ili uobičajenog boravišta; ima osnovan strah od progona zbog njegove ili njene rase, vjere, nacionalnost, pripadnost pojedinoj društvena grupa ili političko mišljenje; i ne može ili ne želi da mu pomogne - ili sebe zaštite toga zemlju, ili da se tamo vrate, iz straha progona. Ljudi koji ispunjavaju ovu definiciju imaju prava i obavezani su prema dužnostima sadržanim u konvenciji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.unhcr.org/about-us/background/4ec262df9/1951-convention-relating-status-refugees-its-1967-protocol.html|title=The 1951 Convention relating to the Status of Refugees and its 1967 Protocol|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=UNHCR|language=en|access-date=8. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

==== Izbjeglice u savremenom svijetu ====
Stvarnosti sukoba, nasilja i progona i dalje izazivaju raseljavanje. Zaštita izbjeglica i dalje je hitno potrebna onima koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje. Konvencija iz 1951. i njen Protokol iz 1967. jedini su globalni pravni instrumenti koji eksplicitno pokrivaju najvažnije aspekte života izbjeglice. Prema njihovim odredbama, izbjeglice zaslužuju, kao minimum, iste standarde tretmana koje uživaju drugi strani državljani u datoj zemlji i, u mnogim slučajevima, isti tretman kao državljana. Konvencija iz 1951. također prepoznaje međunarodni obim izbjegličkog problema i važnost međunarodne solidarnosti i saradnje u pokušajima da se oni riješe. Konvencija iz 1951. pokazala je izuzetnu otpornost u posljednjih 60 godina jer su se priroda sukoba, kao i obrasci migracije promijenili. Međunarodni sistem zaštite izbjeglica pomogao je zaštiti miliona ljudi u raznim situacijama. Sve dok se ljudi nastavljaju progoniti, postojat će potreba za Konvencijom iz 1951. i njenim Protokolom iz 1967.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Izbjeglice]]
[[Kategorija:Instrumenti za zaštitu ljudskih prava]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>4rin48w2atzky5b0oylunz48zz2ko2n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901430</id>
      <parentid>3901412</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:06:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2923" sha1="th3eer1s8ybjdctfu7esk6ppzz48t85" xml:space="preserve">Ženevska konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine je i danas osnova na kojoj počiva međunarodno pravo za izbjeglice. Sporazum o pravnom položaju izbjeglica usvojen je 28. jula 1951. na vanrednoj konferenciji UN-a u Ženevi. Na snagu je stupio tek 1964. godine. 1967. je Konvencija o izbjeglicama dopunjena Protokolom o pravnom položaju izbjeglica.

Konvencija iz 1951. štiti izbjeglice. Definiše [[Izbjeglica|izbjeglicu]] kao osobu koja nalazi se izvan zemlje svog [[Državljanstvo|državljanstva]] ili uobičajenog boravišta; ima osnovan strah od progona zbog njegove ili njene rase, vjere, nacionalnost, pripadnost pojedinoj društvena grupa ili političko mišljenje; i ne može ili ne želi da mu pomogne - ili sebe zaštite toga zemlju, ili da se tamo vrate, iz straha progona. Ljudi koji ispunjavaju ovu definiciju imaju prava i obavezani su prema dužnostima sadržanim u konvenciji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.unhcr.org/about-us/background/4ec262df9/1951-convention-relating-status-refugees-its-1967-protocol.html|title=The 1951 Convention relating to the Status of Refugees and its 1967 Protocol|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=UNHCR|language=en|access-date=8. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

==== Izbjeglice u savremenom svijetu ====
Stvarnosti sukoba, nasilja i progona i dalje izazivaju raseljavanje. Zaštita izbjeglica i dalje je hitno potrebna onima koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje. Konvencija iz 1951. i njen Protokol iz 1967. jedini su globalni pravni instrumenti koji eksplicitno pokrivaju najvažnije aspekte života izbjeglice. Prema njihovim odredbama, izbjeglice zaslužuju, kao minimum, iste standarde tretmana koje uživaju drugi strani državljani u datoj zemlji i, u mnogim slučajevima, isti tretman kao državljana. Konvencija iz 1951. također prepoznaje međunarodni obim izbjegličkog problema i važnost međunarodne solidarnosti i saradnje u pokušajima da se oni riješe. Konvencija iz 1951. pokazala je izuzetnu otpornost u posljednjih 60 godina jer su se priroda sukoba, kao i obrasci migracije promijenili. Međunarodni sistem zaštite izbjeglica pomogao je zaštiti miliona ljudi u raznim situacijama. Sve dok se ljudi nastavljaju progoniti, postojat će potreba za Konvencijom iz 1951. i njenim Protokolom iz 1967.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Izbjeglice]]
[[Kategorija:Instrumenti za zaštitu ljudskih prava]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]</text>
      <sha1>th3eer1s8ybjdctfu7esk6ppzz48t85</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ramsarska konvencija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486475</id>
    <revision>
      <id>3901362</id>
      <parentid>3388801</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:45:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3486" sha1="pd1ax8u1uk6hp5jdf9cu819p7fctaqv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]</text>
      <sha1>pd1ax8u1uk6hp5jdf9cu819p7fctaqv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901370</id>
      <parentid>3901362</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:46:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Armenije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3520" sha1="iawf6m34gjfixq1bio1t0rsem61pua3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]</text>
      <sha1>iawf6m34gjfixq1bio1t0rsem61pua3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901376</id>
      <parentid>3901370</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:47:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Austrije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3554" sha1="rh20mtt54562v7qdoh00n77f82v703l" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]</text>
      <sha1>rh20mtt54562v7qdoh00n77f82v703l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901388</id>
      <parentid>3901376</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:49:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3593" sha1="4hpfago57ernx3cvo8wnwwz6dszmkw4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]</text>
      <sha1>4hpfago57ernx3cvo8wnwwz6dszmkw4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901398</id>
      <parentid>3901388</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3626" sha1="oixvjfo385di3xed393rk5k5h2rv04y" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>oixvjfo385di3xed393rk5k5h2rv04y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901408</id>
      <parentid>3901398</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:53:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3671" sha1="t9b36fijsyhcvgd5xhc7bpdy99zgk12" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>t9b36fijsyhcvgd5xhc7bpdy99zgk12</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901419</id>
      <parentid>3901408</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3703" sha1="d6a1mfnqscfvvlrgpo6brfftyamoh8n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>d6a1mfnqscfvvlrgpo6brfftyamoh8n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901420</id>
      <parentid>3901419</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:55:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3973" sha1="qia10n4nlylx6zyjq5n3dtbbk5xfdz5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]</text>
      <sha1>qia10n4nlylx6zyjq5n3dtbbk5xfdz5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901439</id>
      <parentid>3901420</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:13:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Francuske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4008" sha1="hof7a9yt4s7qd5r8gv4jtlpdpu2r7na" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]</text>
      <sha1>hof7a9yt4s7qd5r8gv4jtlpdpu2r7na</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901456</id>
      <parentid>3901439</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:44:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4064" sha1="cigq7ps0ckv8pac5ofze8httipeqko0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>cigq7ps0ckv8pac5ofze8httipeqko0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901465</id>
      <parentid>3901456</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:47:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4107" sha1="bc2c5vfkczyu4h7d6f39jb514tax46q" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramsar logo.svg|mini|desno|225px|Logo]]
[[File:Ramsar Convention.jpg|mini|desno|Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, [[Švicarska]]]]
'''Ramsarska konvencija''' je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.&lt;ref name=&quot;ramsar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.ramsar.org/ |title= Ramsarska područja |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastala je 2. 2.1971. godine u [[iran]]skom gradu [[Ramsar]]u, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope |title= Ramsarska područja u Evropi|work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U vlažna područja područja spadaju [[Močvara|močvare]], [[Bara|bare]], [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]], pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, [[koraljni greben]]i, [[Ribnjak|ribnjaci]] i uzgajališta [[rakovi|rakova]]. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase [[More|morske]] vode ne dublje od 6 m za vrijeme [[plima i oseka|oseke]] koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
== Djelovanje ==
Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, [[Urugvaj]], a COP13 2018. u [[Dubai]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].
 
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u [[Gland]]u, [[Švicarska]] 
== Zaključci Ramsarske konvencije ==
* načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
* poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
* poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
* popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
* vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

== Ramsarska područja ==
* Broj potpisnica konvencije: 172
* Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
* Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: [[Velika Britanija]] 175 i [[Meksiko]] 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je [[Bolivija]], oko 148.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.&lt;ref name=&quot;ramsare&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Commonscat|Ramsar Convention}}

[[Kategorija:Ramsarska područja| ]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>bc2c5vfkczyu4h7d6f39jb514tax46q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Montrealski protokol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487401</id>
    <revision>
      <id>3901361</id>
      <parentid>3873831</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:45:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5123" sha1="so1yc49koq4t1bhhuemvpqm0cvwz6ar" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]</text>
      <sha1>so1yc49koq4t1bhhuemvpqm0cvwz6ar</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901369</id>
      <parentid>3901361</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:46:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Armenije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5157" sha1="g8lfxy63940wbgms44ajs0d2eh3d1w2" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]</text>
      <sha1>g8lfxy63940wbgms44ajs0d2eh3d1w2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901375</id>
      <parentid>3901369</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:47:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Austrije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5191" sha1="5niaap7qwo6iciqsb6c6bxyf0zgu6n7" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]</text>
      <sha1>5niaap7qwo6iciqsb6c6bxyf0zgu6n7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901387</id>
      <parentid>3901375</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:49:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5230" sha1="arxchchqqfs4v9jg1r6duroyjgm6or3" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]</text>
      <sha1>arxchchqqfs4v9jg1r6duroyjgm6or3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901397</id>
      <parentid>3901387</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5263" sha1="g6sv0niny9u0c519qupz88hv5jg3auv" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>g6sv0niny9u0c519qupz88hv5jg3auv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901407</id>
      <parentid>3901397</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:53:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5308" sha1="sylfal1u6d5jgyular22i10cllj20je" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>sylfal1u6d5jgyular22i10cllj20je</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901418</id>
      <parentid>3901407</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5340" sha1="23ez6dstctj183fvg12tyaoqk2xa7le" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>23ez6dstctj183fvg12tyaoqk2xa7le</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901421</id>
      <parentid>3901418</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:56:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5710" sha1="3c8xih22f3jde8wjhqpkrn558cwbqil" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Okoliš u 1989.]]
[[Kategorija:1987. u politici]]</text>
      <sha1>3c8xih22f3jde8wjhqpkrn558cwbqil</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901438</id>
      <parentid>3901421</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:13:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Francuske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5745" sha1="shhxpduig0ziyg8n6ur2vzpc8fblt8l" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Okoliš u 1989.]]
[[Kategorija:1987. u politici]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]</text>
      <sha1>shhxpduig0ziyg8n6ur2vzpc8fblt8l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901457</id>
      <parentid>3901438</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:44:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5801" sha1="hjnf8my8jg4buixanwe7r92pz4h684d" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Okoliš u 1989.]]
[[Kategorija:1987. u politici]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>hjnf8my8jg4buixanwe7r92pz4h684d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901464</id>
      <parentid>3901457</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:47:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5844" sha1="shg20ocwdngoqh78npzt0g5ztaiz51h" xml:space="preserve">'''Montrealski protokol''' je međunarodni ugovor osmišljen za zaštitu [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih supstanci odgovornih za [[Ozonska rupa|uništavanje ozona]]. Dogovoren je 16. septembra 1987. godine, a stupio je na snagu 1. januara 1989. godine. Od tada je revidiran devet puta: 1990. ([[London]]), 1991. ([[Nairobi]]), 1992. ([[Kopenhagen]]), 1993. ([[Bangkok]]), 1995. ([[Beč]]), 1997. ([[Montreal]]), 1998. ([[Australija]]), 1999. ([[Peking]]), te 2016. godine ([[Kigali]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdg.iisd.org:443/news/kigali-amendment-enters-into-force-bringing-promise-of-reduced-global-warming/|title=Kigali Amendment Enters into Force, Bringing Promise of Reduced Global Warming {{!}} News {{!}} SDG Knowledge Hub {{!}} IISD|last=Hub|first=IISD's SDG Knowledge|language=en-US|access-date=7. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-37665529|title=Deal reached on HFC greenhouse gases|last=McGrath|first=Matt|date=15. 10. 2016|publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Historija i razvoj ==

[[File:Ozone over southern hemisphere Sep11 1957-2001.gif|thumb|250px|right|Antarktički ozonski omotač u septembru sa rupom od 1957. do 2001. godine.]]

Montrealski protokol nastao je kao odgovor na zabrinutost naučne zajednice i međunarodnih organizacija zbog ubrzanog uništavanja ozonskog omotača. Prvi dokazi o negativnom uticaju supstanci kao što su hlorofluorougljici (CFC) pojavili su se u 1970-im godinama, a otkriće ozonske rupe iznad Antarktika 1985. godine dodatno je ubrzalo proces pregovora o regulaciji tih supstanci.

== Glavne odredbe protokola ==

Montrealski protokol sadrži niz mjera i ciljeva, uključujući:
* Postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, poput CFC-a, halona i drugih hemikalija.
* Podršku zemljama u razvoju kroz finansijske i tehnološke transfer programe kako bi im se olakšala tranzicija ka ekološki prihvatljivim alternativama.
* Mehanizam za redovno praćenje i reviziju mjera u cilju postizanja ciljeva protokola.

== Efekti i rezultati ==

Zahvaljujući ovom međunarodnom sporazumu, ozonska rupa iznad Antarktika se postepeno obnavlja.&lt;ref&gt;Ewenfeldt B, &quot;Ozonlagret mår bättre&quot;, ''[[Arbetarbladet]] 12-9-2014, p. 10.''&lt;/ref&gt; Prema klimatskim projekcijama, ozonski omotač će se vratiti na nivo iz 1980. godine između 2050. i 2070.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ozone Layer on Track to Recovery: Success Story Should Encourage Action on Climate|url=http://www.unep.org/newscentre/Default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|access-date=18. 9. 2014|agency=UNEP|publisher=UNEP|date=10. 9. 2014|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913031932/http://www.unep.org/newscentre/default.aspx?DocumentID=2796&amp;ArticleID=10978&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja i uticaj ==

Zbog svog širokog prihvatanja i implementacije, Montrealski protokol se smatra primjerom uspješne međunarodne saradnje. [[Kofi Annan]] je izjavio da je &quot;možda najuspješniji međunarodni sporazum do sada bio Montrealski protokol&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theozonehole.com/montreal.htm|title=The Ozone Hole-The Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer|date=16. 9. 1987|publisher=Theozonehole.com|access-date=14. 1. 2022|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120912223944/http://www.theozonehole.com/montreal.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dva ugovora o ozonu ratificiralo je 197 strana (196 država i [[Evropska unija]]),&lt;ref name=&quot;ozone.unep.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ozone.unep.org/Ratification_status/|title=Status of Ratification – The Ozone Secretariat|publisher=Ozone.unep.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141008112847/http://ozone.unep.org/Ratification_status/|archive-date=8. 10. 2014|url-status=dead|access-date=10. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; čime su postali prvi univerzalno ratifikovani ugovori u historiji Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|title=UNEP press release: &quot;South Sudan Joins Montreal Protocol and Commits to Phasing Out Ozone-Damaging Substances&quot;|publisher=Unep.org|access-date=14. 1. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093536/http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=2666&amp;ArticleID=9010&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi i budući koraci ==

Iako je Montrealski protokol postigao značajan uspjeh, još uvijek postoje izazovi:
* Pojava novih supstanci sa potencijalnim negativnim uticajem na atmosferu, poput hidrofluorougljika (HFC).
* Potreba za dodatnim mjerama kako bi se ubrzao proces obnavljanja ozonskog omotača.
* Implementacija i praćenje pridržavanja pravila u zemljama sa slabijom regulativom.

Međunarodna zajednica i dalje prati sprovođenje protokola i prilagođava njegove mjere u skladu s novim naučnim saznanjima.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ekološki dogovori]]
[[Kategorija:Uništavanje ozonskog omotača]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Armenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Okoliš u 1989.]]
[[Kategorija:1987. u politici]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>shg20ocwdngoqh78npzt0g5ztaiz51h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487535</id>
    <revision>
      <id>3901356</id>
      <parentid>3792795</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:45:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3681" sha1="g9m8ggivilpme7a5axw3hkske4hcr2h" xml:space="preserve">
'''Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera,''' također poznata kao '''Konvencija''' o '''vodama,''' je međunarodni sporazum o okolišu. Svrha ove konvencije je da unaprijedi nacionalne pokušaje i mjere za zaštitu i upravljanje prekograničnim površinskim i podzemnim vodama. Na međunarodnom nivou, Strane su obavezne da sarađuju i stvaraju zajednička tijela. Konvencija uključuje odredbe o: praćenju, istraživanju, razvoju, konsultacijama, sistemima upozorenja i alarmiranja, međusobnoj pomoći i pristupu, kao i razmjeni informacija. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water.html Water Convention]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Otvorena je za potpisivanje u Helsinkiju 17. marta 1992. i stupila je na snagu 6. oktobra 1996. godine. Od septembra 2018. godine ratificirale su ga 43 strane, što uključuje 42 države i [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ga je potpisalo, ali nije ratificiralo.

Neki od problema vezanih za [[Voda|vodu]] su količina i kvalitet vode, veliki vodni stres i prekomjerna eksploatacija vodnih resursa, sve veće suše i poplave, kontaminirana voda koja dovodi do bolesti povezanih s vodom, itd. Ova pitanja je još teže riješiti zbog prekogranične prirode vodnih izvora. Više od 150 velikih rijeka i 50 velikih jezera su ili zajedničke ili se nalaze duž granica dvije ili više zemalja. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water/text/text.html Introduction]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Konvencija o vodama pristupa svojim pitanjima na holistički način, podjednako naglašavajući važnost [[Ekosistem|ekosistema]], ljudskih društava i različitih [[ekonomija]], &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/pdf/watercon.pdf|title=The Convention on the Protection and Use of Transboundary Watercourses and International Lakes|publisher=UNECE|access-date=24 June 2012|quote=existence and threats of adverse effects, in the short or long term, of changes in the conditions of transboundary watercourses and international lakes on the environment, economies and well-being of the member countries of the Economic Commission for Europe}}&lt;/ref&gt; i naglašavajući integrirano upravljanje vodama umjesto prethodno korištenog fokusa na specifične lokalizirane probleme.

2003. godine, Konvencija o vodama je izmijenjena i dopunjena, što je omogućilo zemljama da se pridruže Konvenciji i na taj način imaju koristi od njenog pravnog okvira i iskustva; amandman je stupio na snagu 2013. godine. 

== Stranke i potpisnici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''država stranka''' &lt;ref&gt;[https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=XXVII-5&amp;chapter=27&amp;clang=_en UNTC]. Treaties.un.org.&lt;/ref&gt;
|-
| Albanija
|-
| Austrija
|-
| Azerbejdžan
|-
| Bjelorusija
|-
| Belgija
|-
| Bosna i Hercegovina
|-
| Bugarska
|-
| Čad
|-
| Hrvatska
|-
| Češka Republika
|-
| Danska
|-
| Estonija
|-
| Finska
|-
| Francuska
|-
| Njemačka
|-
| Grčka
|-
| mađarska
|-
| Italija
|-
| Kazahstan
|-
| Latvija
|-
| Lichtenstein
|-
| Litvanija
|-
| Luksemburg
|-
| Republika Makedonija
|-
| Moldavija
|-
| Crna Gora
|-
| Holandija
|-
| Norveška
|-
| Poljska
|-
| Portugal
|-
| Rumunija
|-
| Rusija
|-
| Senegal
|-
| Srbija
|-
| Slovačka
|-
| Slovenija
|-
| Španija
|-
| Švedska
|-
| Switzerland
|-
| Turkmenistan
|-
| Uzbekistan
|}
'''Strana''' : Evropska unija

'''Samo potpisnik''' : Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

== Reference ==
 
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Međunarodne rijeke]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]</text>
      <sha1>g9m8ggivilpme7a5axw3hkske4hcr2h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901382</id>
      <parentid>3901356</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:49:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3720" sha1="kfm5bxdjhft2fuhtiwu6s3rhxqvg1my" xml:space="preserve">
'''Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera,''' također poznata kao '''Konvencija''' o '''vodama,''' je međunarodni sporazum o okolišu. Svrha ove konvencije je da unaprijedi nacionalne pokušaje i mjere za zaštitu i upravljanje prekograničnim površinskim i podzemnim vodama. Na međunarodnom nivou, Strane su obavezne da sarađuju i stvaraju zajednička tijela. Konvencija uključuje odredbe o: praćenju, istraživanju, razvoju, konsultacijama, sistemima upozorenja i alarmiranja, međusobnoj pomoći i pristupu, kao i razmjeni informacija. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water.html Water Convention]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Otvorena je za potpisivanje u Helsinkiju 17. marta 1992. i stupila je na snagu 6. oktobra 1996. godine. Od septembra 2018. godine ratificirale su ga 43 strane, što uključuje 42 države i [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ga je potpisalo, ali nije ratificiralo.

Neki od problema vezanih za [[Voda|vodu]] su količina i kvalitet vode, veliki vodni stres i prekomjerna eksploatacija vodnih resursa, sve veće suše i poplave, kontaminirana voda koja dovodi do bolesti povezanih s vodom, itd. Ova pitanja je još teže riješiti zbog prekogranične prirode vodnih izvora. Više od 150 velikih rijeka i 50 velikih jezera su ili zajedničke ili se nalaze duž granica dvije ili više zemalja. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water/text/text.html Introduction]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Konvencija o vodama pristupa svojim pitanjima na holistički način, podjednako naglašavajući važnost [[Ekosistem|ekosistema]], ljudskih društava i različitih [[ekonomija]], &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/pdf/watercon.pdf|title=The Convention on the Protection and Use of Transboundary Watercourses and International Lakes|publisher=UNECE|access-date=24 June 2012|quote=existence and threats of adverse effects, in the short or long term, of changes in the conditions of transboundary watercourses and international lakes on the environment, economies and well-being of the member countries of the Economic Commission for Europe}}&lt;/ref&gt; i naglašavajući integrirano upravljanje vodama umjesto prethodno korištenog fokusa na specifične lokalizirane probleme.

2003. godine, Konvencija o vodama je izmijenjena i dopunjena, što je omogućilo zemljama da se pridruže Konvenciji i na taj način imaju koristi od njenog pravnog okvira i iskustva; amandman je stupio na snagu 2013. godine. 

== Stranke i potpisnici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''država stranka''' &lt;ref&gt;[https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=XXVII-5&amp;chapter=27&amp;clang=_en UNTC]. Treaties.un.org.&lt;/ref&gt;
|-
| Albanija
|-
| Austrija
|-
| Azerbejdžan
|-
| Bjelorusija
|-
| Belgija
|-
| Bosna i Hercegovina
|-
| Bugarska
|-
| Čad
|-
| Hrvatska
|-
| Češka Republika
|-
| Danska
|-
| Estonija
|-
| Finska
|-
| Francuska
|-
| Njemačka
|-
| Grčka
|-
| mađarska
|-
| Italija
|-
| Kazahstan
|-
| Latvija
|-
| Lichtenstein
|-
| Litvanija
|-
| Luksemburg
|-
| Republika Makedonija
|-
| Moldavija
|-
| Crna Gora
|-
| Holandija
|-
| Norveška
|-
| Poljska
|-
| Portugal
|-
| Rumunija
|-
| Rusija
|-
| Senegal
|-
| Srbija
|-
| Slovačka
|-
| Slovenija
|-
| Španija
|-
| Švedska
|-
| Switzerland
|-
| Turkmenistan
|-
| Uzbekistan
|}
'''Strana''' : Evropska unija

'''Samo potpisnik''' : Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

== Reference ==
 
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Međunarodne rijeke]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]</text>
      <sha1>kfm5bxdjhft2fuhtiwu6s3rhxqvg1my</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901391</id>
      <parentid>3901382</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3753" sha1="g4sfv9r3k0lziracdr3ffi5l28tysv0" xml:space="preserve">
'''Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera,''' također poznata kao '''Konvencija''' o '''vodama,''' je međunarodni sporazum o okolišu. Svrha ove konvencije je da unaprijedi nacionalne pokušaje i mjere za zaštitu i upravljanje prekograničnim površinskim i podzemnim vodama. Na međunarodnom nivou, Strane su obavezne da sarađuju i stvaraju zajednička tijela. Konvencija uključuje odredbe o: praćenju, istraživanju, razvoju, konsultacijama, sistemima upozorenja i alarmiranja, međusobnoj pomoći i pristupu, kao i razmjeni informacija. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water.html Water Convention]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Otvorena je za potpisivanje u Helsinkiju 17. marta 1992. i stupila je na snagu 6. oktobra 1996. godine. Od septembra 2018. godine ratificirale su ga 43 strane, što uključuje 42 države i [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ga je potpisalo, ali nije ratificiralo.

Neki od problema vezanih za [[Voda|vodu]] su količina i kvalitet vode, veliki vodni stres i prekomjerna eksploatacija vodnih resursa, sve veće suše i poplave, kontaminirana voda koja dovodi do bolesti povezanih s vodom, itd. Ova pitanja je još teže riješiti zbog prekogranične prirode vodnih izvora. Više od 150 velikih rijeka i 50 velikih jezera su ili zajedničke ili se nalaze duž granica dvije ili više zemalja. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water/text/text.html Introduction]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Konvencija o vodama pristupa svojim pitanjima na holistički način, podjednako naglašavajući važnost [[Ekosistem|ekosistema]], ljudskih društava i različitih [[ekonomija]], &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/pdf/watercon.pdf|title=The Convention on the Protection and Use of Transboundary Watercourses and International Lakes|publisher=UNECE|access-date=24 June 2012|quote=existence and threats of adverse effects, in the short or long term, of changes in the conditions of transboundary watercourses and international lakes on the environment, economies and well-being of the member countries of the Economic Commission for Europe}}&lt;/ref&gt; i naglašavajući integrirano upravljanje vodama umjesto prethodno korištenog fokusa na specifične lokalizirane probleme.

2003. godine, Konvencija o vodama je izmijenjena i dopunjena, što je omogućilo zemljama da se pridruže Konvenciji i na taj način imaju koristi od njenog pravnog okvira i iskustva; amandman je stupio na snagu 2013. godine. 

== Stranke i potpisnici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''država stranka''' &lt;ref&gt;[https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=XXVII-5&amp;chapter=27&amp;clang=_en UNTC]. Treaties.un.org.&lt;/ref&gt;
|-
| Albanija
|-
| Austrija
|-
| Azerbejdžan
|-
| Bjelorusija
|-
| Belgija
|-
| Bosna i Hercegovina
|-
| Bugarska
|-
| Čad
|-
| Hrvatska
|-
| Češka Republika
|-
| Danska
|-
| Estonija
|-
| Finska
|-
| Francuska
|-
| Njemačka
|-
| Grčka
|-
| mađarska
|-
| Italija
|-
| Kazahstan
|-
| Latvija
|-
| Lichtenstein
|-
| Litvanija
|-
| Luksemburg
|-
| Republika Makedonija
|-
| Moldavija
|-
| Crna Gora
|-
| Holandija
|-
| Norveška
|-
| Poljska
|-
| Portugal
|-
| Rumunija
|-
| Rusija
|-
| Senegal
|-
| Srbija
|-
| Slovačka
|-
| Slovenija
|-
| Španija
|-
| Švedska
|-
| Switzerland
|-
| Turkmenistan
|-
| Uzbekistan
|}
'''Strana''' : Evropska unija

'''Samo potpisnik''' : Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

== Reference ==
 
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Međunarodne rijeke]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>g4sfv9r3k0lziracdr3ffi5l28tysv0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901411</id>
      <parentid>3901391</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3785" sha1="tjf28fxscttcfh5b8er9z0mu0sr7aon" xml:space="preserve">
'''Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera,''' također poznata kao '''Konvencija''' o '''vodama,''' je međunarodni sporazum o okolišu. Svrha ove konvencije je da unaprijedi nacionalne pokušaje i mjere za zaštitu i upravljanje prekograničnim površinskim i podzemnim vodama. Na međunarodnom nivou, Strane su obavezne da sarađuju i stvaraju zajednička tijela. Konvencija uključuje odredbe o: praćenju, istraživanju, razvoju, konsultacijama, sistemima upozorenja i alarmiranja, međusobnoj pomoći i pristupu, kao i razmjeni informacija. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water.html Water Convention]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Otvorena je za potpisivanje u Helsinkiju 17. marta 1992. i stupila je na snagu 6. oktobra 1996. godine. Od septembra 2018. godine ratificirale su ga 43 strane, što uključuje 42 države i [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ga je potpisalo, ali nije ratificiralo.

Neki od problema vezanih za [[Voda|vodu]] su količina i kvalitet vode, veliki vodni stres i prekomjerna eksploatacija vodnih resursa, sve veće suše i poplave, kontaminirana voda koja dovodi do bolesti povezanih s vodom, itd. Ova pitanja je još teže riješiti zbog prekogranične prirode vodnih izvora. Više od 150 velikih rijeka i 50 velikih jezera su ili zajedničke ili se nalaze duž granica dvije ili više zemalja. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water/text/text.html Introduction]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Konvencija o vodama pristupa svojim pitanjima na holistički način, podjednako naglašavajući važnost [[Ekosistem|ekosistema]], ljudskih društava i različitih [[ekonomija]], &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/pdf/watercon.pdf|title=The Convention on the Protection and Use of Transboundary Watercourses and International Lakes|publisher=UNECE|access-date=24 June 2012|quote=existence and threats of adverse effects, in the short or long term, of changes in the conditions of transboundary watercourses and international lakes on the environment, economies and well-being of the member countries of the Economic Commission for Europe}}&lt;/ref&gt; i naglašavajući integrirano upravljanje vodama umjesto prethodno korištenog fokusa na specifične lokalizirane probleme.

2003. godine, Konvencija o vodama je izmijenjena i dopunjena, što je omogućilo zemljama da se pridruže Konvenciji i na taj način imaju koristi od njenog pravnog okvira i iskustva; amandman je stupio na snagu 2013. godine. 

== Stranke i potpisnici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''država stranka''' &lt;ref&gt;[https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=XXVII-5&amp;chapter=27&amp;clang=_en UNTC]. Treaties.un.org.&lt;/ref&gt;
|-
| Albanija
|-
| Austrija
|-
| Azerbejdžan
|-
| Bjelorusija
|-
| Belgija
|-
| Bosna i Hercegovina
|-
| Bugarska
|-
| Čad
|-
| Hrvatska
|-
| Češka Republika
|-
| Danska
|-
| Estonija
|-
| Finska
|-
| Francuska
|-
| Njemačka
|-
| Grčka
|-
| mađarska
|-
| Italija
|-
| Kazahstan
|-
| Latvija
|-
| Lichtenstein
|-
| Litvanija
|-
| Luksemburg
|-
| Republika Makedonija
|-
| Moldavija
|-
| Crna Gora
|-
| Holandija
|-
| Norveška
|-
| Poljska
|-
| Portugal
|-
| Rumunija
|-
| Rusija
|-
| Senegal
|-
| Srbija
|-
| Slovačka
|-
| Slovenija
|-
| Španija
|-
| Švedska
|-
| Switzerland
|-
| Turkmenistan
|-
| Uzbekistan
|}
'''Strana''' : Evropska unija

'''Samo potpisnik''' : Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

== Reference ==
 
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Međunarodne rijeke]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>tjf28fxscttcfh5b8er9z0mu0sr7aon</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901431</id>
      <parentid>3901411</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:07:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4059" sha1="1a01kt8zal4tm9l1rvtaibnwajmytyg" xml:space="preserve">
'''Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera,''' također poznata kao '''Konvencija''' o '''vodama,''' je međunarodni sporazum o okolišu. Svrha ove konvencije je da unaprijedi nacionalne pokušaje i mjere za zaštitu i upravljanje prekograničnim površinskim i podzemnim vodama. Na međunarodnom nivou, Strane su obavezne da sarađuju i stvaraju zajednička tijela. Konvencija uključuje odredbe o: praćenju, istraživanju, razvoju, konsultacijama, sistemima upozorenja i alarmiranja, međusobnoj pomoći i pristupu, kao i razmjeni informacija. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water.html Water Convention]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Otvorena je za potpisivanje u Helsinkiju 17. marta 1992. i stupila je na snagu 6. oktobra 1996. godine. Od septembra 2018. godine ratificirale su ga 43 strane, što uključuje 42 države i [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ga je potpisalo, ali nije ratificiralo.

Neki od problema vezanih za [[Voda|vodu]] su količina i kvalitet vode, veliki vodni stres i prekomjerna eksploatacija vodnih resursa, sve veće suše i poplave, kontaminirana voda koja dovodi do bolesti povezanih s vodom, itd. Ova pitanja je još teže riješiti zbog prekogranične prirode vodnih izvora. Više od 150 velikih rijeka i 50 velikih jezera su ili zajedničke ili se nalaze duž granica dvije ili više zemalja. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water/text/text.html Introduction]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Konvencija o vodama pristupa svojim pitanjima na holistički način, podjednako naglašavajući važnost [[Ekosistem|ekosistema]], ljudskih društava i različitih [[ekonomija]], &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/pdf/watercon.pdf|title=The Convention on the Protection and Use of Transboundary Watercourses and International Lakes|publisher=UNECE|access-date=24 June 2012|quote=existence and threats of adverse effects, in the short or long term, of changes in the conditions of transboundary watercourses and international lakes on the environment, economies and well-being of the member countries of the Economic Commission for Europe}}&lt;/ref&gt; i naglašavajući integrirano upravljanje vodama umjesto prethodno korištenog fokusa na specifične lokalizirane probleme.

2003. godine, Konvencija o vodama je izmijenjena i dopunjena, što je omogućilo zemljama da se pridruže Konvenciji i na taj način imaju koristi od njenog pravnog okvira i iskustva; amandman je stupio na snagu 2013. godine. 

== Stranke i potpisnici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''država stranka''' &lt;ref&gt;[https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=XXVII-5&amp;chapter=27&amp;clang=_en UNTC]. Treaties.un.org.&lt;/ref&gt;
|-
| Albanija
|-
| Austrija
|-
| Azerbejdžan
|-
| Bjelorusija
|-
| Belgija
|-
| Bosna i Hercegovina
|-
| Bugarska
|-
| Čad
|-
| Hrvatska
|-
| Češka Republika
|-
| Danska
|-
| Estonija
|-
| Finska
|-
| Francuska
|-
| Njemačka
|-
| Grčka
|-
| mađarska
|-
| Italija
|-
| Kazahstan
|-
| Latvija
|-
| Lichtenstein
|-
| Litvanija
|-
| Luksemburg
|-
| Republika Makedonija
|-
| Moldavija
|-
| Crna Gora
|-
| Holandija
|-
| Norveška
|-
| Poljska
|-
| Portugal
|-
| Rumunija
|-
| Rusija
|-
| Senegal
|-
| Srbija
|-
| Slovačka
|-
| Slovenija
|-
| Španija
|-
| Švedska
|-
| Switzerland
|-
| Turkmenistan
|-
| Uzbekistan
|}
'''Strana''' : Evropska unija

'''Samo potpisnik''' : Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

== Reference ==
 
[[Kategorija:Sporazumi iz 1992.]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Međunarodne rijeke]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačke]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]</text>
      <sha1>1a01kt8zal4tm9l1rvtaibnwajmytyg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901435</id>
      <parentid>3901431</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:12:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Francuske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4094" sha1="em23848fnpi2fvcsjf14ypsbhiklxho" xml:space="preserve">
'''Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera,''' također poznata kao '''Konvencija''' o '''vodama,''' je međunarodni sporazum o okolišu. Svrha ove konvencije je da unaprijedi nacionalne pokušaje i mjere za zaštitu i upravljanje prekograničnim površinskim i podzemnim vodama. Na međunarodnom nivou, Strane su obavezne da sarađuju i stvaraju zajednička tijela. Konvencija uključuje odredbe o: praćenju, istraživanju, razvoju, konsultacijama, sistemima upozorenja i alarmiranja, međusobnoj pomoći i pristupu, kao i razmjeni informacija. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water.html Water Convention]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Otvorena je za potpisivanje u Helsinkiju 17. marta 1992. i stupila je na snagu 6. oktobra 1996. godine. Od septembra 2018. godine ratificirale su ga 43 strane, što uključuje 42 države i [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ga je potpisalo, ali nije ratificiralo.

Neki od problema vezanih za [[Voda|vodu]] su količina i kvalitet vode, veliki vodni stres i prekomjerna eksploatacija vodnih resursa, sve veće suše i poplave, kontaminirana voda koja dovodi do bolesti povezanih s vodom, itd. Ova pitanja je još teže riješiti zbog prekogranične prirode vodnih izvora. Više od 150 velikih rijeka i 50 velikih jezera su ili zajedničke ili se nalaze duž granica dvije ili više zemalja. &lt;ref&gt;[http://www.unece.org/env/water/text/text.html Introduction]. UNECE.&lt;/ref&gt;

Konvencija o vodama pristupa svojim pitanjima na holistički način, podjednako naglašavajući važnost [[Ekosistem|ekosistema]], ljudskih društava i različitih [[ekonomija]], &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/pdf/watercon.pdf|title=The Convention on the Protection and Use of Transboundary Watercourses and International Lakes|publisher=UNECE|access-date=24 June 2012|quote=existence and threats of adverse effects, in the short or long term, of changes in the conditions of transboundary watercourses and international lakes on the environment, economies and well-being of the member countries of the Economic Commission for Europe}}&lt;/ref&gt; i naglašavajući integrirano upravljanje vodama umjesto prethodno korištenog fokusa na specifične lokalizirane probleme.

2003. godine, Konvencija o vodama je izmijenjena i dopunjena, što je omogućilo zemljama da se pridruže Konvenciji i na taj način imaju koristi od njenog pravnog okvira i iskustva; amandman je stupio na snagu 2013. godine. 

== Stranke i potpisnici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''država stranka''' &lt;ref&gt;[https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=XXVII-5&amp;chapter=27&amp;clang=_en UNTC]. Treaties.un.org.&lt;/ref&gt;
|-
| Albanija
|-
| Austrija
|-
| Azerbejdžan
|-
| Bjelorusija
|-
| Belgija
|-
| Bosna i Hercegovina
|-
| Bugarska
|-
| Čad
|-
| Hrvatska
|-
| Češka Republika
|-
| Danska
|-
| Estonija
|-
| Finska
|-
| Francuska
|-
| Njemačka
|-
| Grčka
|-
| mađarska
|-
| Italija
|-
| Kazahstan
|-
| Latvija
|-
| Lichtenstein
|-
| Litvanija
|-
| Luksemburg
|-
| Republika Makedonija
|-
| Moldavija
|-
| Crna Gora
|-
| Holandija
|-
| Norveška
|-
| Poljska
|-
| Portugal
|-
| Rumunija
|-
| Rusija
|-
| Senegal
|-
| Srbija
|-
| Slovačka
|-
| Slovenija
|-
| Španija
|-
| Švedska
|-
| Switzerland
|-
| Turkmenistan
|-
| Uzbekistan
|}
'''Strana''' : Evropska unija

'''Samo potpisnik''' : Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

== Reference ==
 
[[Kategorija:Sporazumi iz 1992.]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Međunarodne rijeke]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačke]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]</text>
      <sha1>em23848fnpi2fvcsjf14ypsbhiklxho</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Groznica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487947</id>
    <revision>
      <id>3901260</id>
      <parentid>3889294</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T17:06:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3901260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27523" sha1="ep69106grj2i84v7s4gjj1dutrmue4i" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv          = Groznica
| sinonimi      = Pireksija ili febrilni odgovor ili febrilnost&lt;ref name=NC08&gt;Axelrod YK, Diringer MN (May 2008). &quot;Temperature management in acute neurologic disorders&quot;. Neurologic Clinics. 26 (2): 585–603, xi. doi:10.1016/j.ncl.2008.02.005. PMID 18514828.&lt;/ref&gt;
| slika         = Clinical thermometer 38.7.JPG
|veličina_slike=300px
| opis_slike       = Analogni [[termometar|medicinski termometar]] koji pokazuje temperaturu od {{val|38.7|u=°C}}
| specijalnost   = [[Infekcija|Infekcijske bolesti]], [[pedijatrija]]
| simptomi     = '''Inicijalno''': [[drhtanje]], osjećaj [[hladnoća|hladnoće]], [[jeza]]&lt;ref name=Peds2011/&gt;&lt;br&gt;'''Kasnije''': [[crvenilo]], [[znojenje]]&lt;ref name=Sue2014/&gt;
| komplikacije = [[Febrilni napad]]&lt;ref name=CDC2010/&gt;
| onset         =
| duration      =
| types         =
| uzroci        = [[Virus]]i, [[bakterije]], povećanje tjelesne temperature&lt;ref name=Kl2015/&gt;&lt;ref name=Gar2012p375/&gt;
| risks         =
| dijagnoza     = [[Temperatura]] između 37,2 i 38,3 &lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C&lt;ref name=NC08/&gt;&lt;ref name=Harrisons20th/&gt;&lt;ref name=CC09&gt;Laupland KB (July 2009). &quot;Fever in the critically ill medical patient&quot;. Critical Care Medicine. 37 (7 Suppl): S273-8. doi:10.1097/CCM.0b013e3181aa6117. PMID 19535958.&lt;/ref&gt;
| diferencijalna_dijagnoza  = [[Hipertermija]]&lt;ref name=NC08/&gt;
| prevention    =
| tretman     = Na osnovu osnovnog uzroka, nije potrebno za samu groznicu&lt;ref name=Peds2011/&gt;&lt;ref name=Ric2015/&gt;
| lijek   = [[Ibuprofen]], [[paracetamol]] (acetaminofen)&lt;ref name=Ric2015/&gt;&lt;ref name=Gar2012/&gt;
| prognosis     =
| frekvencija     =Uobičajena&lt;ref name=Peds2011/&gt;&lt;ref name=Ki2013/&gt;
| deaths        =
| alt           =
}}
'''Groznica''', znana i kao '''pireksija''', je definirana kao [[tjelesna temperatura|temperatura]] iznad normalnog raspona, zbog povećanja [[tjelesna temperatura|zadane tačke]] [[tjelesna temperatura|tjelesne temperature]].&lt;ref name=Kl2015&gt;{{cite book|last=Kluger|first=Matthew J. | name-list-style = vanc |title=Fever: Its Biology, Evolution, and Function|date=2015|publisher=Princeton University Press|isbn=978-1400869831|page=57|url=https://books.google.com/books?id=gIF9BgAAQBAJ&amp;pg=PA57}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Gar2012p375&gt;{{cite book|veditors = Garmel GM, Mahadevan SV|title=An introduction to clinical emergency medicine|chapter=Fever in adults|date=2012|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=978-0521747769|page=375|edition=2nd|chapter-url=https://books.google.com/books?id=pyAlcOfBhjIC&amp;q=An%20Introduction%20to%20Clinical%20Emergency%20Medicine&amp;pg=PA375}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Harrisons20th&gt;{{cite book | author = Dinarello CA, Porat R | date = 2018 | chapter = Chapter 15: Fever | title = Harrison's Principles of Internal Medicine | edition = 20th | volume = 1-2 |veditors= Jameson JL, Fauci AS, Kasper DL, Hauser SL, Longo DL, Loscalzo, J |location=New York, NY | publisher=McGraw-Hill | isbn=9781259644030 | url =  https://books.google.com/books?id=XGQntQEACAAJ&amp;q=9781259644030 | access-date = 31. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Ne postoji niti jedna dogovorena gornja granica za normalnu [[Temperatura|temperaturu]] kod ljudi sa izvorima koji koriste vrijednosti između 37,2-38,3&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=NC08/&gt;&lt;ref name=Harrisons20th/&gt;&lt;ref name=CC09/&gt;&lt;!-- defined by template:HumanTemperature --&gt; Povećanje zadane tačke izaziva pojačanu [[mišićni tonus|mišićnih kontrakcija]] i uzrokuje osjećaj [[hladnoća|hladnoće]] ili [[jeza|jeze]].&lt;ref name=Peds2011/&gt; Ovo rezultira većom proizvodnjom topline i naporima da se  ona uštedi.&lt;ref name=Sue2014/&gt; Kada se zadana temperatura vrati na normalu, osoba se osjeća vruće, pocrveni i može se početi [[Znojenje|znojiti]].&lt;ref name=Sue2014&gt;{{cite book|author1=Huether, Sue E. |title=Pathophysiology: The Biologic Basis for Disease in Adults and Children|date=2014|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-0323293754|page=498|edition=7th|url=https://books.google.com/books?id=l9XsAwAAQBAJ&amp;pg=PA498}}&lt;/ref&gt; Rijetko povišena temperatura može izazvati [[febrilni napad]], a to je češće kod male djece.&lt;ref name=CDC2010&gt;{{cite web| author = CDC Staff | date = 31. 3. 2020 | title=Taking Care of Someone Who is Sick: Caring for Someone Sick at Home|url=https://www.cdc.gov/flu/homecare/treatfever.htm|access-date=8. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150324084355/http://www.cdc.gov/flu/homecare/treatfever.htm |archive-date=24. 3. 2015 }}&lt;/ref&gt; Groznica obično ne prelazi više od 41-42&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=Gar2012p375/&gt;

Groznicu mogu uzrokovati mnoga [[bolest|zdravstvena stanja]] u rasponu od neozbiljnih do [[opasnost po život|opasnih po život]].&lt;ref name=Gar2012p5/&gt; Ovo uključuje [[virusna infekcija|virusna]], [[bakterijska infekcija|bakterijska]] i [[parazit]]ske [[infekcije]]—kao što su [[gripa]], [[obična prehlada]], [[meningitis]], [[infekcije urinarnog trakta]], [[upala slijepog crijeva]], [[COVID-19]] i [[malarija]].&lt;ref name=Gar2012p5/&gt;&lt;ref name =Rod2020&gt;{{cite journal | vauthors = Rodriguez-Morales AJ, Cardona-Ospina JA, Gutiérrez-Ocampo E, Villamizar-Peña R, Holguin-Rivera Y, Escalera-Antezana JP, Alvarado-Arnez LE, Bonilla-Aldana DK, Franco-Paredes C | title = Clinical, laboratory and imaging features of COVID-19: A systematic review and meta-analysis | journal = Travel Medicine and Infectious Disease | volume =  34| pages =  101623| date = 13. 3. 2020 | pmid =  32179124| doi = 10.1016/j.tmaid.2020.101623 | pmc = 7102608 }}&lt;/ref&gt; Neinfektivni uzroci uključuju [[vaskulitis]], [[duboka venska tromboza|duboku vensku trombozu]], [[bolest vezivnog tkiva]], nuspojave lijekova ili [[vakcinacija]] i [[kancer|rak]].&lt;ref name=Gar2012p5&gt;{{cite book|veditors = Garmel GM, Mahadevan SV|title=An introduction to clinical emergency medicine|date=2012|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=978-0521747769|page=5|edition=2nd}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dayal R, Agarwal D | s2cid = 34481402 | title = Fever in Children and Fever of Unknown Origin | journal = Indian Journal of Pediatrics | volume = 83 | issue = 1 | pages = 38–43 | date = januar 2016 | pmid = 25724501 | doi = 10.1007/s12098-015-1724-4 }}&lt;/ref&gt; Razlikuje se od [[hipertermija|hipertermije]] po tome što je hipertermija povećanje tjelesne temperature iznad zadane temperature ili zbog prevelike proizvodnje topline ili zbog njenog nedovoljnog [[termoregulacija|gubitka]].&lt;ref name=NC08/&gt;
Liječenje za smanjenje groznice općenito nije potrebno.&lt;ref name=Peds2011/&gt;&lt;ref name=Ric2015/&gt; Međutim, liječenje povezane [[bol]]i i [[upala]] može biti korisno, ko i pomoć osobi da se odmori.&lt;ref name=Ric2015&gt;{{cite journal | vauthors = Richardson M, Purssell E | s2cid = 206857750 | title = Who's afraid of fever? | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 100 | issue = 9 | pages = 818–20 | date = septembar 2015 | pmid = 25977564 | doi = 10.1136/archdischild-2014-307483 }}&lt;/ref&gt; Lijekovi kao što su [[ibuprofen]] ili [[paracetamol]] (acetaminofen) mogu pomoći kod ovoga, kao i kod niže povišene temperature.&lt;ref name=Ric2015/&gt;&lt;ref name=Gar2012&gt;{{cite book|veditors = Garmel GM, Mahadevan SV|title=An introduction to clinical emergency medicine|date=2012|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=978-0521747769|page=401|edition=2nd}}&lt;/ref&gt; Djeci mlađoj od tri mjeseca potrebna je medicinska pomoć, kao i osobama sa ozbiljnim zdravstvenim problemima kao što je [[kompromitovani imunski sistem]] ili osobama sa drugim simptomima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url = https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003090.htm|title = Fever|date = 30. 8. 2014|website = MedlinePlus|url-status = live|archive-url = https://web.archive.org/web/20090511181606/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003090.htm|archive-date = 11. 5. 2009|df = dmy-all}}&lt;/ref&gt; [[Hipertermija]] zahtijeva liječenje.&lt;ref name=Peds2011/&gt;

Groznica je jedan od najčešćih [[medicinski znak|medicinskih znakova]].&lt;ref name=Peds2011/&gt; Ona je dio oko 30% posjeta zdravstvenoj zaštiti djece&lt;ref name=Peds2011&gt;{{cite journal | vauthors = Sullivan JE, Farrar HC | title = Fever and antipyretic use in children | journal = Pediatrics | volume = 127 | issue = 3 | pages = 580–87 | date = mart 2011 | pmid = 21357332 | doi = 10.1542/peds.2010-3852 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i javlja se kod do 75% odraslih koji su ozbiljno bolesni.&lt;ref name=Ki2013&gt;{{cite journal | vauthors = Kiekkas P, Aretha D, Bakalis N, Karpouhtsi I, Marneras C, Baltopoulos GI | title = Fever effects and treatment in critical care: literature review | journal = Australian Critical Care | volume = 26 | issue = 3 | pages = 130–35 | date = august 2013 | pmid = 23199670 | doi = 10.1016/j.aucc.2012.10.004 }}&lt;/ref&gt; Dok je groznica evoluirala kao odbrambeni mehanizam, čini se da liječenje groznice ne pogoršava ishode.&lt;ref name=Sch2006&gt;{{cite journal | vauthors = Schaffner A | title = Fieber – nützliches oder schädliches, zu behandelndes Symptom? | trans-title = Fever–useful or noxious symptom that should be treated? | journal = Therapeutische Umschau | volume = 63 | issue = 3 | pages = 185–88 | date = mart 2006 | pmid = 16613288 | doi = 10.1024/0040-5930.63.3.185 | language = de }} Abstract alone is in German and in English.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Antipyretic therapy in febrile crit&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Niven DJ, Stelfox HT, Laupland KB | title = Antipyretic therapy in febrile critically ill adults: A systematic review and meta-analysis | journal = Journal of Critical Care | volume = 28 | issue = 3 | pages = 303–10 | date = juni 2013 | pmid = 23159136 | doi = 10.1016/j.jcrc.2012.09.009 }}&lt;/ref&gt; Roditelji i zdravstveni radnici često gledaju na groznicu s većom zabrinutošću nego što se obično zaslužuju, fenomen poznat kao [[fobija]] od groznice.&lt;ref name=Peds2011/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Crocetti M, Moghbeli N, Serwint J | title = Fever Phobia Revisited: Have Parental Misconceptions About Fever Changed in 20 Years? | url = https://archive.org/details/sim_pediatrics_2001-06_107_6/page/1241 | journal = Pediatrics | volume = 107 | issue = 6 | pages = 1241–1246 | date = juni 2001 | pmid = 11389237| doi = 10.1542/peds.107.6.1241  }}&lt;/ref&gt;
{{TOC limit}}

==Pridruženi simptomi==
[[Slika:Michael Ancher 001.jpg|thumb|left|upright=1.3|[[Michael Ancher]]:  &quot;Bolesna djevojka&quot;, 1882, ''Statens Museum for Kunst'']]
Groznica je obično praćena [[bolesničko ponašanje|bolestinskim ponašanjem]], koje se sastoji od [[letargija]], [[Depresija (raspoloženje)|depresija]], [[Anoreksija|gubitka apetita]], [[pospanost]]i, [[hiperalgezija]] i nemogućnosti koncentracije. [[Spavanje]] s povišenom temperaturom često može uzrokovati intenzivne ili zbunjujuće noćne [[mora|more]], koje se obično nazivaju &quot;grozničavi snovi&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kelley KW, Bluthé RM, Dantzer R, Zhou JH, Shen WH, Johnson RW, Broussard SR | s2cid = 25400611 | title = Cytokine-induced sickness behavior | journal = Brain, Behavior, and Immunity | volume = 17 Suppl 1 | issue = 1 | pages = S112–18 | date = februar 2003 | pmid = 12615196 | doi = 10.1016/S0889-1591(02)00077-6 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hart&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hart BL | title = Biological basis of the behavior of sick animals | url = https://archive.org/details/sim_neuroscience-and-biobehavioral-reviews_summer-1988_12_2/page/123 | journal = Neuroscience and Biobehavioral Reviews | volume = 12 | issue = 2 | pages = 123–37 | year = 1988 | pmid = 3050629 | doi = 10.1016/S0149-7634(88)80004-6 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Johnson RW | title = The concept of sickness behavior: a brief chronological account of four key discoveries | journal = Veterinary Immunology and Immunopathology | volume = 87 | issue = 3–4 | pages = 443–50 | date = septembar 2002 | pmid = 12072271 | doi = 10.1016/S0165-2427(02)00069-7 }}&lt;/ref&gt; Tokom visoke temperature može se pojaviti i blagi do teški [[delirij]] (koji također može uzrokovati [[halucinacije]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Adamis D, Treloar A, Martin FC, Macdonald AJ | title = A brief review of the history of delirium as a mental disorder | journal = History of Psychiatry | volume = 18 | issue = 72 Pt 4 | pages = 459–69 | date = decembar 2007 | pmid = 18590023 | doi = 10.1177/0957154X07076467 | s2cid = 24424207 | url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00570887/document}}&lt;/ref&gt;

==Dijagnoza==
{{Ljudska temperatura}}
Pronađen je raspon za [[Normalna temperatura ljudskog tijela|normalne temperature]].&lt;ref name=CC09 /&gt; Centralne temperature, kao što su [[rektum]]ske temperature, su tačnije od izmjerenih perifernih temperatura.&lt;ref name = Niven2015&gt;{{cite journal | vauthors = Niven DJ, Gaudet JE, Laupland KB, Mrklas KJ, Roberts DJ, Stelfox HT | s2cid = 4004360 | title = Accuracy of peripheral thermometers for estimating temperature: a systematic review and meta-analysis | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 10 | pages = 768–77 | date = novembar 2015 | pmid = 26571241 | doi = 10.7326/M15-1150 }}&lt;/ref&gt;
Općenito se smatra da je povišena temperatura ako je sa povišenom zadatom vrijednosti i:
* Temperatura u [[anus]]u ([[rektum]]u) na ili iznad 37,5–38,3&amp;nbsp;°C&lt;ref name=NC08/&gt;&lt;ref name=&quot;CC09&quot;/&gt; Može se koristiti i temperatura [[uši]]ju (bubnjača) ili [[čeona kost|čela]] (sljepoočna).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Measuring a Baby's Temperature |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/measuring-a-babys-temperature |website=www.hopkinsmedicine.org |access-date=10. 9. 2019 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20191103102816/https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/measuring-a-babys-temperature |archive-date=3. 11. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Tips for taking your child's temperature |url=https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/infant-and-toddler-health/in-depth/thermometer/art-20047410 |website=Mayo Clinic |access-date=10. 9. 2019 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Temperatura u [[usta|ustima]] (oralna) je ili preko 37,2&amp;nbsp;°C ujutro ili preko 37,7&amp;nbsp;°C popodne&lt;ref name=Harrisons20th/&gt;&lt;ref name=Reiew09&gt;{{cite journal | vauthors = Barone JE | title = Fever: Fact and fiction | journal = The Journal of Trauma | volume = 67 | issue = 2 | pages = 406–09 | date = august 2009 | pmid = 19667898 | doi = 10.1097/TA.0b013e3181a5f335 }}&lt;/ref&gt;
* Temperatura ispod [[ruke]] (pazušna) je obično ispod 0,6|&lt;sup&gt;o&gt;&lt;/sup&gt;C osnovne tjelesne temperature.&lt;ref name=&quot;Pecoraro Petri Costantino Squizzato pp. 1071–1083&quot;&gt;{{cite journal | last1=Pecoraro | first1=Valentina | last2=Petri | first2=Davide | last3=Costantino | first3=Giorgio | last4=Squizzato | first4=Alessandro | last5=Moja | first5=Lorenzo | last6=Virgili | first6=Gianni | last7=Lucenteforte | first7=Ersilia | title=The diagnostic accuracy of digital, infrared and mercury-in-glass thermometers in measuring body temperature: a systematic review and network meta-analysis | journal=Internal and Emergency Medicine | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=16 | issue=4 | date=25. 11. 2020 | issn=1828-0447 | doi=10.1007/s11739-020-02556-0 | pages=1071–1083| pmid=33237494 | pmc=7686821 }}&lt;/ref&gt;

Kod odraslih osoba, [[Normalna temperatura ljudskog tijela|normalni raspon]] oralne temperature kod zdravih osoba je 35,7–37,7&amp;nbsp;°C kod muškaraca i 33,2–38,1&amp;nbsp;°C kod žena, dok kada se uzima rektumsna jeste 36,7–37,5&amp;nbsp;°C kod miškaraca, a 36,8–37,1&amp;nbsp;°C kod žena, a za merenje u [[bubna opna|uhu]] jeste 35,5–37,5&amp;nbsp;°C kod muškaraca i 35,7–37,5&amp;nbsp;°C kod žena.&lt;ref name=&quot;pmid12000664&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sund-Levander M, Forsberg C, Wahren LK | title = Normal oral, rectal, tympanic and axillary body temperature in adult men and women: a systematic literature review | journal = Scandinavian Journal of Caring Sciences | volume = 16 | issue = 2 | pages = 122–28 | date = juni 2002 | pmid = 12000664 | doi = 10.1046/j.1471-6712.2002.00069.x }}&lt;/ref&gt;

Normalne tjelesne temperature variraju ovisno o mnogim faktorima, uključujući godine, [[spol]], doba dana, temperaturu okoline, nivo aktivnosti i još mnogo toga.&lt;ref name=&quot;Garami&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Garami|first1=András|last2=Székely|first2=Miklós|date=6. 5. 2014|title=Body temperature|journal=Temperature: Multidisciplinary Biomedical Journal|volume=1|issue=1|pages=28–29|doi=10.4161/temp.29060|issn=2332-8940|pmc=4972507|pmid=27583277}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/327458|title=Body temperature: What is the new normal?|website=www.medicalnewstoday.com|date=12. 1. 2020|language=en|access-date=7. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;  Normalna dnevna temperaturna varijacija je opisana kao 0,5&amp;nbsp;°C (0,9&amp;nbsp;°F).&lt;ref name=Harrisons20th/&gt;{{rp|4012}}  Povišena temperatura nije uvijek groznica.&lt;ref name=&quot;Garami&quot;/&gt; Naprimjer, temperatura raste kod zdravih ljudi kada vježbaju, ali to se ne smatra groznicom, jer je zadana vrijednost normalna.&lt;ref name=&quot;Garami&quot;/&gt; S druge strane, &quot;normalna&quot; temperatura može biti groznica, ako je neuobičajeno visoka za tu osobu; naprimjer, zdravstveno slabe starije osobe imaju smanjenu sposobnost stvaranja tjelesne topline, tako da &quot;normalna&quot; temperatura od 37,3 stepena C može predstavljati klinički značajnu groznicu.&lt;ref name=&quot; Garami&quot;/&gt;

==Tipovi==
[[Slika:Fever Patterns v1.2.svg|thumb|upright=1.8|Različiti obrasci groznice uočeni kod [[infekcija]] [[parazit]]om roda  ''[[malarija|Plasmodium]]''.]]
Uočeni su različiti obrasci izmjerenih temperatura pacijenata, od kojih neki mogu ukazivati na određenu [[medicinska dijagnoza|medicinsku dijagnozu]]:
* [[Kontinuirana groznica]], gdje temperatura ostaje iznad normalne tokom dana i ne varira više od {{val|1|u=°C}} u 24 sata&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ogoina D | title = Fever, fever patterns and diseases called 'fever' – a review | journal = Journal of Infection and Public Health | volume = 4 | issue = 3 | pages = 108–24 | date = august 2011 | pmid = 21843857 | doi = 10.1016/j.jiph.2011.05.002 | doi-access = free}}&lt;/ref&gt; (npr, [[upala pluća|bakterijska pneumonija]], [[tifus|tifoid]], [[infektivni endokarditis]], [[tuberkuloza]] ili [[tifus|tifusna groznica]] mogu pokazati specifičan obrazac groznice, prema ''Wunderlichovoj krivulji'', sa polaganim postupnim porastom i visokim platoom (isključena su snižavanja lijekovimaa koji obaraju temperaturu).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Dall |first1=Lawrence |last2=Stanford |first2=James F. |editor1-last=Walker |editor1-first=H. Kenneth |editor2-last=Hall |editor2-first=W. Dallas |editor3-last=Hurst |editor3-first=J. Willis |title=Clinical Methods: The History, Physical, and Laboratory Examinations |date=1990 |publisher=Butterworths |location=Boston |isbn=0-409-90077-X |edition=3rd |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK324/ |chapter=Fever, Chills, and Night Sweats|pmid=21250166 }}&lt;/ref&gt;
* [[Intermitentna groznica]], gdje je povišenje temperature prisutno samo u određenom periodu, akasnije se vraća u normalu (npr. kod [[malarija|malarije]], [[visceralna lišmanija|lajšmanije]], [[pijemija]], [[sepsa]],&lt;ref&gt;{{cite book |first1=Muhammad |last1=Inayatullah |first2=Shabbir Ahmed |last2=Nasir |year=2016 |title=Bedside Techniques: Methods of Clinical Examination |edition=4th |isbn=978-969-494-920-8 }}{{page needed|date=januar 2018}}&lt;/ref&gt; ili [[afrička tripanozomijaza]]&lt;ref&gt;{{Cite web|date=28. 4. 2020|title=CDC - African Trypanosomiasis - Disease|url=https://www.cdc.gov/parasites/sleepingsickness/disease.html|access-date=18. 7. 2021|website=www.cdc.gov|language=en-us}}&lt;/ref&gt;);
* [[Remitentna groznica]], gde temperatura ostaje iznad normalne tokom dana i varira više od {{val|1|u=°C}} u 24 sata&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/medicalnewsandl00unkngoog|page=[https://archive.org/details/medicalnewsandl00unkngoog/page/n86 96]|quote=remittent fever news.|title=The Medical News and Library|year=1843|publisher=Lea &amp; Blanchard|via=Internet Archive}}&lt;/ref&gt; (npr. kod [[infektivni endokarditis|infektivnog endokarditisa]] ili [[bruceloza|bruceloze]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.lecturio.com/concepts/brucellosis/| title=Brucella/Brucellosis
|website=The Lecturio Medical Concept Library |access-date= 19. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;)
* [[Pel–Ebsteinova groznica]] je ciklična groznica koja se rijetko viđa kod pacijenata sa [[Hodgkinov limfom|Hodgkinovim limfomom]].
* Talasasta groznica, kod [[bruceloza|bruceloze]]
* [[Trbušni tifus]] je primjer [[kontinuirana groznica|kontinuirane groznice]] i pokazuje karakterističan „šablon stepenica“, stepenasto povećanje temperature s visokim platoom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.lecturio.com/concepts/enteric-fever-typhoid-fever/| title=Enteric Fever (Typhoid Fever)|website=The Lecturio Medical Concept Library | date=27. 8. 2020|access-date= 19. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;

Među tipovima intermitentne groznice su one specifične za slučajeve [[malarija]] uzrokovanih različitim [[patogen]]ima. To su:&lt;ref name=&quot;Ferri 2009&quot;&gt;{{Cite book |author=Ferri FF |chapter=Chapter 332. Protozoal infections |title=Ferri's Color Atlas and Text of Clinical Medicine |year=2009 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=9781416049197 |pages=1159ff |chapter-url=https://books.google.com/books?id=ZbisJsvDEegC&amp;pg=PA1159 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160603093438/https://books.google.com/books?id=ZbisJsvDEegC&amp;pg=PA1159 |archive-date=3. 6. 2016 | access-date = 31. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Muhammad I, Nasir, SA |title= Bedside Techniques: Methods of Clinical Examination | location = Multan, Pakistan | publisher= Saira Publishers/Salamat Iqbal Press  |date=2009 }}{{page needed|date=april 2020}}&lt;/ref&gt;
* [[Svakodnevna groznica]], sa periodičnošću od 24 sata, tipska za [[malarija|malariju]] uzrokovanu [[parazit]]o  ''[[Plasmodium knowlesi]]'' (''P. knowlesi'');&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Singh |first1=B. |last2=Daneshvar |first2=C. |title=Human Infections and Detection of Plasmodium knowlesi |journal=Clinical Microbiology Reviews |date=1. 4. 2013 |volume=26 |issue=2 |pages=165–184 |doi=10.1128/CMR.00079-12|pmid=23554413 |pmc=3623376 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Chin |first1=W. |last2=Contacos |first2=P. G. |last3=Coatney |first3=G. R. |last4=Kimball |first4=H. R. |title=A Naturally Acquired Quotidian-Type Malaria in Man Transferable to Monkeys |url=https://archive.org/details/sim_science_1965-08-20_149_3686/page/865 |journal=Science |date=20. 8. 1965 |volume=149 |issue=3686 |pages=865 |doi=10.1126/science.149.3686.865|pmid=14332847 |bibcode=1965Sci...149..865C |s2cid=27841173 }}&lt;/ref&gt;
* [[Tercijarna groznica]], sa periodičnošću od 48 sati, tipično za kasniji tok [[malarija|malarije]] uzrokovanu ''[[Plasmodium falciparum|P. falciparum]]'', ''[[Plasmodium vivax|P. vivax]]'' ili ''[[Plasmodium ovale|P. ovale]]'';&lt;ref name=&quot;Ferri 2009&quot;/&gt;
* [[Kvaternarna groznica]], sa periodičnošću od 72 sata, tipska za kasniji tok [[malarije]] koju uzrokuje ''[[Plasmodium malariae|P. malariae]]''.&lt;ref name=&quot;Ferri 2009&quot;/&gt;

Pored toga, postoji neslaganje oko toga da li je specifičan obrazac groznice povezan sa [[Hodgkinov limfom|Hodgkinovim limfomom]]— [[Pel-Ebsteinova groznica]], pri čemu pacijenti tvrde da imaju visoku temperaturu tokom jedne sedmice, a zatim nisku tokom sledeće, i tako dalje, gdje se raspravlja o općenitosti ovog obrasca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hilson AJ | title = Pel-Ebstein fever | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_the-new-england-journal-of-medicine_1995-07-06_333_1/page/66 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 333 | issue = 1 | pages = 66–67 | date = juli 1995 | pmid = 7777006 | doi = 10.1056/NEJM199507063330118 }}, which cites Richard Asher's lecture, &quot;Making Sense&quot; [''Lancet'' (1959) '''2''': 359].&lt;/ref&gt;

Perzistentna groznica koja se ne može objasniti nakon ponovljenih rutinskih kliničkih ispitivanja naziva se [[groznica nepoznatog porijekla]]. [[Neutropenijska groznica]], također zvana febrilna neutropenija, je groznica u odsustvu normalnog funkcija [[imunski sistem|imunskog sistema]]. Zbog nedostatka [[neutrofil]]a koji se bore protiv [[infekcija]], bakterijska infekcija može se brzo širiti; stoga se obično smatra da ova groznica zahtijeva [[Hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=White|first1=Lindsey|last2=Ybarra|first2=Michael|date=1. 12. 2017|title=Neutropenic Fever|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0889858817301284|journal=Hematology/Oncology Clinics of North America|language=en|volume=31|issue=6|pages=981–993|doi=10.1016/j.hoc.2017.08.004|pmid=29078933|via=ClinicalKey}}&lt;/ref&gt; Ovaj tip groznice se češći je kod ljudi koji primaju imunosupresivnu [[hemoterapija|hemoterapiju]] nego kod naizgled zdravih ljudi.

Stari izraz, &quot;febrikula&quot;, koristi se za označavanje niske temperature, posebno ako je uzrok nepoznat, nema drugih simptoma, a pacijent se potpuno oporavlja za manje od sedmice dana.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Thomas, RL| date = 1906 | title=The Eclectic Practice of Medicine| publisher=Scudder Brothers|url = https://archive.org/details/bub_gb_HglMAAAAMAAJ/page/n276 | page = 261 | access-date = 31. 3. 2020}}{&lt;/ref&gt;

==Epidemiologija==
Groznica je jedan od najčešćih [[medicinski znak|medicinskih znakova]].&lt;ref name=Peds2011/&gt; Ona je dio oko 30% zdravstvenih posjeta djece,&lt;ref name=Peds2011/&gt; i javlja se kod do 75% odraslih koji su ozbiljno bolesni.&lt;ref name=Ki2013/&gt; Oko 5% ljudi koji idu u hitnu pomoć ima temperaturu.&lt;ref name=EMP2012&gt;{{cite journal | vauthors = Nassisi D, Oishi ML | title = Evidence-based guidelines for evaluation and antimicrobial therapy for common emergency department infections | journal = Emergency Medicine Practice | volume = 14 | issue = 1 | pages = 1–28; quiz 28–29 | date = januar 2012 | pmid = 22292348 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura==
* {{cite book | authors = Rhoades R, Pflanzer RG | year = 1996 | title = Human Physiology | edition = 3rd | chapter = Chapter 27: Regulation of Body Temperature (Clinical Focus: Pathogenesis of Fever) | pages = &lt;!--820--&gt; | isbn = 9780030051593 | location = Philadelphia, PA | publisher = Saunders College | url = https://archive.org/details/humanphysiology00rhoa | url-access = registration | access-date = 2. 4. 2020 }}

== Vanjski linkovi==
{{Medical resources
| ICD10          = {{ICD10|R|50||r|50}}
| ICD9           = {{ICD9|780.6}}
| ICDO           =
| OMIM           =
| MedlinePlus    = 003090
| eMedicineSubj  = med
| eMedicineTopic = 785
| DiseasesDB     = 18924
| MeshID         = D005334
}}
{{Commons category|Fever}}
* [http://kidshealth.org/parent/general/body/fever.html Fever and Taking Your Child's Temperature]
* [https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003090.htm US National Institute of Health factsheet]
* [http://www.drugcite.com/indi/?i=PYREXIA Drugs most commonly associated with the adverse event Pyrexia (Fever) as reported the FDA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309114919/http://www.drugcite.com/indi/?i=PYREXIA |date=9. 3. 2012 }}
* [https://medlineplus.gov/fever.html Fever] at MedlinePlus
* [https://www.nytimes.com/2021/01/11/well/live/fever-benefits.html Why are We So Afraid of Fevers?] at ''The New York Times''

{{Opći simptomi i znakovi}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Groznica| ]]
[[Kategorija:Termoregulacija]]
[[Kategorija:Znaci i simptomi]]</text>
      <sha1>ep69106grj2i84v7s4gjj1dutrmue4i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Panasko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>493805</id>
    <revision>
      <id>3901468</id>
      <parentid>3901188</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:49:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Halo, admine, može pomoć? :) */</comment>
      <origin>3901468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110732" sha1="7honvpc0avlbzqvk1so9qxe28b8dio9" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;</text>
      <sha1>7honvpc0avlbzqvk1so9qxe28b8dio9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901469</id>
      <parentid>3901468</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:52:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Halo, admine, može pomoć? :) */</comment>
      <origin>3901469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110971" sha1="ts61pd76h4mbbz7agdxuw8ohoexxrlh" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;</text>
      <sha1>ts61pd76h4mbbz7agdxuw8ohoexxrlh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901470</id>
      <parentid>3901469</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Halo, admine, može pomoć? :) */ odgovor</comment>
      <origin>3901470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="111232" sha1="p3qvsar4cs5pxp5b0sir8na33koi9wo" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;</text>
      <sha1>p3qvsar4cs5pxp5b0sir8na33koi9wo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fototermalni efekt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494881</id>
    <revision>
      <id>3901257</id>
      <parentid>3889885</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T16:57:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3901257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3752" sha1="09v0hpv0nxe45v7f6wvsl0ofh9y4ggz" xml:space="preserve">'''Fototermalni efekt''' je [[fenomen]] povezan sa [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnim zračenjem]]. Proizvodi se [[fotoekscitacija|fotoekscitacijom]] materijala, što rezultira proizvodnjom toplinske energije ([[Toplota|toplote]]).

Ponekad se koristi tokom tretmana [[lezija]] [[krvni sud|krvnih sudova]], za [[lasersko obnavljanje površine]], [[lasersko uklanjanje dlaka]] i [[laserska hirurgija|lasersku hirurgiju]]&lt;ref&gt;J. Chen , C. Ning , Z. Zhou , P. Yu , Y. Zhu , G. Tan and C. Mao , ''Prog. Mater. Sci.'', 2019, '''99''' , 1 CrossRef CAS PubMed .&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;H. Ghasemi , G. Ni , A. M. Marconnet , J. Loomis , S. Yerci , N. Miljkovic and G. Chen , ''Nat. Commun.'', 2014, '''5''' , 4449 CrossRef CAS PubMed&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;W. Shang and T. Deng , ''Nat. Energy'', 2016, '''1''' , 16133 CrossRef CAS .&lt;/ref&gt;

Fototermalni efekat kao izvor buke za LIGO uveli su Braginsky, Gorodetsky i Vyatchanin, koji su uočili da fluktuacije [[šuma]] pucanja u interferometrima laserska snaga mogla bi pokretati površinske fluktuacije u testnim masama. Vjeruje se da će se to dogoditi da prevlake dielektričnih ogledala testnih masa apsorbuju malu količinu svjetlosne snage, pretvarajući je u toplote, koja difunduje kroz [[ogledalo]]. Teorija fototermalne buke u testnoj masnoj podlozi.

De Rosa i dr.  su uočili ovaj efekat sa dva Fabry-Perot interferometra napravljena od četiri identična zrcala od staljenog [[Silicij-dioksid|silicijum dioksida]], kada su promjenili snagu na jednu šupljinu i izmjerili njenu dužinu promijeniti u odnosu na drugu. Njihova mjerenja su se dobro slagala sa teorijom za homogenost supstrati od 10 mHz do 200&amp;nbsp;Hz, ali se nisu bavili doprinosima prevlaka ogledala.

Govoreći o dizajnu instrumenta koji mjeri reakciju interferometra na toplinu, fluktuacije na površini ogledala i kako se odziv mijenja u prisustvu dielektrične prevlake. Ovaj instrument je izgrađen oko unakrsno polarizovanog Fabry-Perot interferometra, u kojem dva snopa ortogonalne polarizacije rezoniraju istovremeno u istoj šupljini. Jedno od ogledala šupljine je standardno ogledalo interferometra visoke refleksije. Drugo, &quot;testno&quot; ogledalo je specijalno napravljeno ogledalo srednje upijajuće (1-3%) metalne površine. Jedan od laserskih zraka  moduliran je intenzitetom za naizmenično zagrijavanje i hlađenje oglednog ogledala, dok drugi snop mjeri kretanje površine oglednog ogledala. Da bi teorije BGV99 i Cerdonio et al. to primjenjujući na ova mjerenja, potrebno je da se prostorni profili obje grede preklapaju na testu ogledala. Budući da se ovi eksperimenti izvode s Fabry-Perot šupljinom, ovaj uvjet je automatski zadovoljen ako oba snopa istovremeno rezoniraju u TEM00 modu interferometra.&lt;ref&gt;C. Zhang , H. Q. Liang , Z. K. Xu and Z. Wang , ''Adv. Sci.'', 2019, '''6''' , 1900883 CrossRef CAS PubMed .&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;W.-S. Zhao , K. Fu , D.-W. Wang , M. Li , G. Wang and W.-Y. Yin , ''Appl. Sci.'', 2019, '''9''' , 2174 CrossRef CAS.&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.iupac.org/publications/pac/2004/pdf/7606x1083.pdf Quantities, Terminology, and Symbols in Photothermal and Related Spectroscopies] Research paper from [[IUPAC]]
*[https://web.archive.org/web/20051129182352/http://www.chemistry.org/portal/a/c/s/1/feature_ent.html?id=cfb0cda06e8811d7f03f6ed9fe800100 Amazing Nano Materials: Photothermal and Photoacoustic Effects]
*J. R. Melamed , R. S. Edelstein and E. S. Day , ''ACS Nano'', 2015, '''9''' , L. Zhu , M. Gao , C. K. N. Peh and G. W. Ho , ''Nano Energy'', 2019, '''57''' , 507 CrossRef CAS .
* 1. Z. Wang , T. Horseman , A. P. Straub , N. Y. Yip , D. Li , M. Elimelech and S. Lin , ''Sci. Adv.'', 2019, '''5''' , eaax0763 CrossRef CAS PubMed.

[[Kategorija:Fotohemija]]</text>
      <sha1>09v0hpv0nxe45v7f6wvsl0ofh9y4ggz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Zvjezdane staze: Sljedeća generacija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>495333</id>
    <revision>
      <id>3901334</id>
      <parentid>3473290</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T08:51:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2930" sha1="6yoy53ad1j7riapkcjz4iicpz6icu5h" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Zvjezdane staze: Sljedeća generacija
| naslov      = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]]''
| podaciklasa = hlist

| grupa1 = [[Spisak likova u seriji &quot;Zvjezdane staze: Sljedeća generacija&quot;|Likovi]]
| podaci1 = 
* [[Beverly Crusher]]
* [[Wesley Crusher]]
* [[Data (Zvjezdane staze)|Data]]
* [[Geordi La Forge]]
* [[Guinan (Zvjezdane staze)|Guinan]]
* [[Miles O'Brien (Zvjezdane staze)|Miles O'Brien]]
* [[Keiko O'Brien]]
* [[Jean-Luc Picard]]
* [[Katherine Pulaski]]
* [[Q (Zvjezdane staze)|Q]]
* [[William T. Riker]]
* [[Ro Laren]]
* [[Deanna Troi]]
* [[Worf]]
* [[Tasha Yar]]

| grupa2 = [[Spisak epizoda serije &quot;Zvjezdane staze: Sljedeća generacija&quot;|Sezone]]
| podaci2 = 
* [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija (1. sezona)|1]]
* [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija (2. sezona)|2]]
* [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija (3. sezona)|3]]
* [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija (4. sezona)|4]]
* [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija (5. sezona)|5]]
* [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija (6. sezona)|6]]
* [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija (7. sezona)|7.]]

| grupa3 = [[Zvjezdane staze (filmski serijal)#Sljedeća generacija|Filmovi]]
| podaci3 =
* ''[[Zvjezdane staze: Generacije|Generacije]]''
* ''[[Zvjezdane staze: Prvi kontakt|Prvi kontakt]]''
* ''[[Zvjezdane staze: Pobuna|Pobuna]]''
* ''[[Zvjezdane staze: Nemesis|Nemesis]]''

| grupa4 = [[Spisak igara o &quot;Zvjezdanim stazama&quot;#Videoigre|Videoigre]]
| podaci4 =
* [[Star Trek: The Next Generation (videoigra, 1993)|''The Next Generation'' (1993)]]
* [[Star Trek: The Next Generation (videoigra, 1994)|''The Next Generation'' (1994)]]
* ''[[Star Trek Generations: Beyond the Nexus|Generations: Beyond the Nexus]]''
* ''[[Star Trek: The Next Generation – A World for All Seasons|A World for All Seasons]]''
* ''[[Star Trek: The Next Generation – A Final Unity|A Final Unity]]''
* ''[[Star Trek Generations (videoigra)|Generations]]''
* ''[[Star Trek: The Next Generation: Klingon Honor Guard|Klingon Honor Guard]]''
* ''[[Star Trek: Birth of the Federation|Birth of the Federation]]''
* ''[[Star Trek: Hidden Evil|Hidden Evil]]''

| grupa5 = Povezani članci
| podaci5 = 
* [[Spisak nagrada i nominacija za seriju &quot;Zvjezdane staze: Sljedeća generacija&quot;|Nagrade i nominacije]]
* [[Spisak glumaca u seriji &quot;Zvjezdane staze: Sljedeća generacija&quot;|Glumci]]
* [[Spisak romana na temu &quot;Zvjezdane staze: Sljedeća generacija&quot;|Romani]]
* [[Star Trek: The Next Generation (fliper)|Fliper]]
* [[USS Enterprise (NCC-1701-D)|USS ''Enterprise'' (NCC-1701-D)]]
* [[USS Enterprise (NCC-1701-E)|USS ''Enterprise'' (NCC-1701-E)]]
* &quot;[[These Are the Voyages...]]&quot;
* ''[[Zvjezdane staze: Tehnički vodič za &quot;Sljedeću generaciju&quot;|Tehnički vodič]]''
* ''[[Star Trek: Countdown|Countdown]]''
* ''[[Zvjezdane staze: Picard|Picard]]''

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za &quot;Zvjezdane staze&quot;|Sljedeća generacija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6yoy53ad1j7riapkcjz4iicpz6icu5h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Budimpeštanska konvencija 1877.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497793</id>
    <revision>
      <id>3901377</id>
      <parentid>3752865</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:48:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7646" sha1="tw56gblyic2d9h5721bdvsn6rtu7gm5" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Budimpeštanska konvencija 1877.
| slika                   = 
| veličina_slike          = 
| opis_slike              = 
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1877|1|15}}
| mjesto_potpis           = [[Budimpešta]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = [[Austro-Ugarska]] &lt;br/&gt; [[Ruska Imperija]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Budimpeštanska konvencija''' ({{jez-de|Budapester Vertrag}}) bila je tajni sporazum između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] iz 1877. o dogovoru o politici i podjeli vlasti u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] u slučaju rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. &quot;[[Istočno pitanje]]&quot;, podjela [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u opadanju na [[Balkan]]u, bilo je prioritet evropskih velikih sila u devetnaestom vijeku. Za [[Ruska Imperija|Rusiju]] je dobijanje uvjeravanja o [[Austro-Ugarska|austrougarskoj]] neutralnosti također bio prioritet.

Sporazum je sklopljen između cara [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]] i ruskog cara [[Aleksandar III, car Rusije|Aleksandra II]] prvobitno tokom [[Carigradska konferencija|Carigradske konferencije]] (1876–1877), a zatim je finaliziran u [[Budimpešta|Budimpešti]] 15. januara 1877.

== Tajni sporazum ==
Glavne tačke Budimpeštanske konvencije bile su:

* U slučaju [[Ruska Imperija|ruskog]] napada na [[Osmansko Carstvo|Tursku]], [[Austro-Ugarska|Austrija]] će ostati dobronamjerno neutralna
* [[Austro-Ugarska|Austrija]] može, u vrijeme po svom izboru, okupirati [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (ali ne i [[Novopazarski sandžak]])
* [[Kneževina Srbija|Srbiju]], [[Knjaževina Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Novopazarski sandžak|Novi Pazar]] bi dvije sile tretirale kao &quot;neutralnu zonu&quot;

U slučaju potpunog raspada [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]:

* [[Austro-Ugarska|Austrija]] i [[Ruska Imperija|Rusija]] radile bi na tome da se na [[Balkan]]u stvori niz malih, suverenih država, ali ne i zatvoreni slovenski blok moći koji bi mogao ugroziti &quot;evropsku ravnotežu&quot;
* [[Carigrad]] i okolina bili bi &quot;slobodni grad&quot;
* [[Ruska Imperija|Rusija]] bi dobila [[Besarabija|Besarabiju]]
* Nezavisnost bi bila data [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Albanija|Albaniji]] i [[Rumelija|Rumeliji]]
* [[Grčka]] bi dobila [[Kreta|Krit]], [[Tesalija|Tesaliju]] i dijelove [[Epir]]a

== Svrha ==
Sporazum da se [[Carigrad]] učini slobodnim gradom nije bio u samoj konvenciji, već u još tajnijem dopunskom sporazumu. Ovi dokumenti bacaju malo svjetla na ciljeve ruskog cara. Kao i njegov prethodnik [[Nikola II, car Rusije|Nikola I]], [[Aleksandar III, car Rusije|Aleksandar II]] je vidio priliku da konačno ostvari [[Grčki plan]]. Ovo je bio plan prvobitno predložen između [[Katarina II, carica Rusije|Katarine Velike]] i [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] za podjelu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i obnovu grčkog [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://imperiiagis.omeka.net/exhibits/show/greekproject/creategreekproject|title=Catherine's Russia: Catherine the Great's &quot;Greek Project&quot;|archive-url=https://web.archive.org/web/20140910215740/https://imperiiagis.omeka.net/exhibits/show/greekproject/creategreekproject|archive-date=10. 9. 2014|url-status=dead|access-date=11. 12. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fhw.gr/chronos/11/tgr/en/frameset.html?115|title=Foundation of the Hellenic World: The Greek plan of Catherine II|archive-url=https://web.archive.org/web/20170307045938/http://www.fhw.gr/chronos/11/tgr/en/frameset.html?115|archive-date=7. 3. 2017|url-status=dead|access-date=11. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; Moć [[Osmansko Carstvo|Turske]] bi konačno bila slomljena, a [[Balkan]] bi postao sfera uticaja imperija dvoglavog orla [[Austro-Ugarska|Austrije]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] (obje države su usvojile dvoglavi amblem [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]] kao simbol poslednje bizantijske dinastije [[Paleolog (loza bizantijskih careva)|Paleologa]]).

Za [[Austro-Ugarska|Austriju]] je bilo važno da [[Ruska Imperija|Rusija]] nije pokušala da stvori veliku slavensku državu na [[Balkan]]u koja bi stvarala probleme sa slavenskim narodima unutar monarhije.&lt;ref name=&quot;PAZ&quot;&gt;[http://www.webarchiv-server.de/pin/archiv07/1620070421paz48.htm Manuel Ruoff. ''Rußlands Versuch eines Großbulgariens scheitert''. Preußische Allgemeine Zeitung Folge 16-07 21 April 2007]&lt;/ref&gt; Čak i u konvenciji potpisanoj sa Velikom Britanijom 18. marta 1877. stavljen je naglasak na to da [[Ruska Imperija|Rusija]] ne stvara veliku državu na [[Balkan]]u.

Budimpeštanska konvencija bila je jedan od nekoliko tajnih sporazuma kojima je [[Ruska Imperija|Rusija]] nastojala osigurati podršku ili barem neutralnost [[Austro-Ugarska|Austrije]]. Pored [[Rajhštatski sporazum|Rajhštatskog sporazuma]] iz 1876. postojala je i dopunska konvencija ovom sporazumu u martu 1877.&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/historischezeits104mnuoft/historischezeits104mnuoft_djvu.txt Historische Zeitsclirift 1910. 91]&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
Nakon zločina koje su Turci počinili u Bugarskom Aprilskom ustanku, [[Ruska Imperija|Rusija]] je objavila rat [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] u aprilu 1877. [[Ruska Imperija|Rusija]] je postigla značajan uspjeh u prilično kratkom vremenu, što je kulminiralo [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]], kojim je data puna nezavisnost [[Rumunija|Rumuniji]], [[Kneževina Srbija|Srbiji]] i [[Knjaževina Crna Gora|Crnoj Gori]].

Međutim, glavna odredba je bila stvaranje [[Velika Bugarska|velike bugarske države]] koja se proteže od [[Egejsko more|Egejskog mora]] na jugu do [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]] na zapadu. Ovaj razvoj događaja naišao je na zaprepaštenje u [[Austro-Ugarska|Austriji]] i [[Britansko Carstvo|Britaniji]]. Veličina nove kneževine protumačena je kao kršenje Budimpeštanske konvencije.&lt;ref name=&quot;PAZ&quot; /&gt;

Ruske akcije izazvale su ozbiljnu diplomatsku krizu između evropskih velikih sila. Nemiri su izbili na [[Balkan]]u, muslimansko stanovništvo protesvovalo je protiv aneksije. Da bi se spriječio novi rat, sazvan je [[Berlinski kongres]]. Nijedna strana se nije pridržavala sporazuma koje su preuzele konvencijom. To je bilo olakšano u najmanju ruku zato što je sporazum bio poznat samo [[Ruska Imperija|Rusiji]] i Austro-Ugarskoj.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Velika istočna kriza}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1877.]]
[[Kategorija:Budimpešta]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]</text>
      <sha1>tw56gblyic2d9h5721bdvsn6rtu7gm5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901453</id>
      <parentid>3901377</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:41:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7686" sha1="dk8e4luscg96c1yezws3z50tdaoz50i" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Budimpeštanska konvencija 1877.
| slika                   = 
| veličina_slike          = 
| opis_slike              = 
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1877|1|15}}
| mjesto_potpis           = [[Budimpešta]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = [[Austro-Ugarska]] &lt;br/&gt; [[Ruska Imperija]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Budimpeštanska konvencija''' ({{jez-de|Budapester Vertrag}}) bila je tajni sporazum između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] iz 1877. o dogovoru o politici i podjeli vlasti u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] u slučaju rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. &quot;[[Istočno pitanje]]&quot;, podjela [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u opadanju na [[Balkan]]u, bilo je prioritet evropskih velikih sila u devetnaestom vijeku. Za [[Ruska Imperija|Rusiju]] je dobijanje uvjeravanja o [[Austro-Ugarska|austrougarskoj]] neutralnosti također bio prioritet.

Sporazum je sklopljen između cara [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]] i ruskog cara [[Aleksandar III, car Rusije|Aleksandra II]] prvobitno tokom [[Carigradska konferencija|Carigradske konferencije]] (1876–1877), a zatim je finaliziran u [[Budimpešta|Budimpešti]] 15. januara 1877.

== Tajni sporazum ==
Glavne tačke Budimpeštanske konvencije bile su:

* U slučaju [[Ruska Imperija|ruskog]] napada na [[Osmansko Carstvo|Tursku]], [[Austro-Ugarska|Austrija]] će ostati dobronamjerno neutralna
* [[Austro-Ugarska|Austrija]] može, u vrijeme po svom izboru, okupirati [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (ali ne i [[Novopazarski sandžak]])
* [[Kneževina Srbija|Srbiju]], [[Knjaževina Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Novopazarski sandžak|Novi Pazar]] bi dvije sile tretirale kao &quot;neutralnu zonu&quot;

U slučaju potpunog raspada [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]:

* [[Austro-Ugarska|Austrija]] i [[Ruska Imperija|Rusija]] radile bi na tome da se na [[Balkan]]u stvori niz malih, suverenih država, ali ne i zatvoreni slovenski blok moći koji bi mogao ugroziti &quot;evropsku ravnotežu&quot;
* [[Carigrad]] i okolina bili bi &quot;slobodni grad&quot;
* [[Ruska Imperija|Rusija]] bi dobila [[Besarabija|Besarabiju]]
* Nezavisnost bi bila data [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Albanija|Albaniji]] i [[Rumelija|Rumeliji]]
* [[Grčka]] bi dobila [[Kreta|Krit]], [[Tesalija|Tesaliju]] i dijelove [[Epir]]a

== Svrha ==
Sporazum da se [[Carigrad]] učini slobodnim gradom nije bio u samoj konvenciji, već u još tajnijem dopunskom sporazumu. Ovi dokumenti bacaju malo svjetla na ciljeve ruskog cara. Kao i njegov prethodnik [[Nikola II, car Rusije|Nikola I]], [[Aleksandar III, car Rusije|Aleksandar II]] je vidio priliku da konačno ostvari [[Grčki plan]]. Ovo je bio plan prvobitno predložen između [[Katarina II, carica Rusije|Katarine Velike]] i [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] za podjelu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i obnovu grčkog [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://imperiiagis.omeka.net/exhibits/show/greekproject/creategreekproject|title=Catherine's Russia: Catherine the Great's &quot;Greek Project&quot;|archive-url=https://web.archive.org/web/20140910215740/https://imperiiagis.omeka.net/exhibits/show/greekproject/creategreekproject|archive-date=10. 9. 2014|url-status=dead|access-date=11. 12. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fhw.gr/chronos/11/tgr/en/frameset.html?115|title=Foundation of the Hellenic World: The Greek plan of Catherine II|archive-url=https://web.archive.org/web/20170307045938/http://www.fhw.gr/chronos/11/tgr/en/frameset.html?115|archive-date=7. 3. 2017|url-status=dead|access-date=11. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; Moć [[Osmansko Carstvo|Turske]] bi konačno bila slomljena, a [[Balkan]] bi postao sfera uticaja imperija dvoglavog orla [[Austro-Ugarska|Austrije]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] (obje države su usvojile dvoglavi amblem [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]] kao simbol poslednje bizantijske dinastije [[Paleolog (loza bizantijskih careva)|Paleologa]]).

Za [[Austro-Ugarska|Austriju]] je bilo važno da [[Ruska Imperija|Rusija]] nije pokušala da stvori veliku slavensku državu na [[Balkan]]u koja bi stvarala probleme sa slavenskim narodima unutar monarhije.&lt;ref name=&quot;PAZ&quot;&gt;[http://www.webarchiv-server.de/pin/archiv07/1620070421paz48.htm Manuel Ruoff. ''Rußlands Versuch eines Großbulgariens scheitert''. Preußische Allgemeine Zeitung Folge 16-07 21 April 2007]&lt;/ref&gt; Čak i u konvenciji potpisanoj sa Velikom Britanijom 18. marta 1877. stavljen je naglasak na to da [[Ruska Imperija|Rusija]] ne stvara veliku državu na [[Balkan]]u.

Budimpeštanska konvencija bila je jedan od nekoliko tajnih sporazuma kojima je [[Ruska Imperija|Rusija]] nastojala osigurati podršku ili barem neutralnost [[Austro-Ugarska|Austrije]]. Pored [[Rajhštatski sporazum|Rajhštatskog sporazuma]] iz 1876. postojala je i dopunska konvencija ovom sporazumu u martu 1877.&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/historischezeits104mnuoft/historischezeits104mnuoft_djvu.txt Historische Zeitsclirift 1910. 91]&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
Nakon zločina koje su Turci počinili u Bugarskom Aprilskom ustanku, [[Ruska Imperija|Rusija]] je objavila rat [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] u aprilu 1877. [[Ruska Imperija|Rusija]] je postigla značajan uspjeh u prilično kratkom vremenu, što je kulminiralo [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]], kojim je data puna nezavisnost [[Rumunija|Rumuniji]], [[Kneževina Srbija|Srbiji]] i [[Knjaževina Crna Gora|Crnoj Gori]].

Međutim, glavna odredba je bila stvaranje [[Velika Bugarska|velike bugarske države]] koja se proteže od [[Egejsko more|Egejskog mora]] na jugu do [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]] na zapadu. Ovaj razvoj događaja naišao je na zaprepaštenje u [[Austro-Ugarska|Austriji]] i [[Britansko Carstvo|Britaniji]]. Veličina nove kneževine protumačena je kao kršenje Budimpeštanske konvencije.&lt;ref name=&quot;PAZ&quot; /&gt;

Ruske akcije izazvale su ozbiljnu diplomatsku krizu između evropskih velikih sila. Nemiri su izbili na [[Balkan]]u, muslimansko stanovništvo protesvovalo je protiv aneksije. Da bi se spriječio novi rat, sazvan je [[Berlinski kongres]]. Nijedna strana se nije pridržavala sporazuma koje su preuzele konvencijom. To je bilo olakšano u najmanju ruku zato što je sporazum bio poznat samo [[Ruska Imperija|Rusiji]] i Austro-Ugarskoj.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Velika istočna kriza}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1877.]]
[[Kategorija:Budimpešta]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]</text>
      <sha1>dk8e4luscg96c1yezws3z50tdaoz50i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savez tri cara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497802</id>
    <revision>
      <id>3901379</id>
      <parentid>3899912</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:48:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7592" sha1="4uaktp3spi0toxl5mrp4ev0b6ajhf8m" xml:space="preserve">'''Savez tri cara''' bio je savez između [[Njemačko Carstvo|njemačkog]], [[Ruska Imperija|ruskog]] i [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] carstva, od 1873. do 1887. Kancelar [[Otto von Bismarck|Bizmark]] je preuzeo punu odgovornost za [[Njemačko Carstvo|njemačku]] vanjsku politiku od 1870. do njegove smjene 1890. Njegov cilj je bila mirna [[Evropa]], zasnovana na balansu snaga. [[Otto von Bismarck|Bizmark]] se plašio da će neprijateljska kombinacija [[Austro-Ugarska|Austrije]], [[Francuska|Francuske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] slomiti [[Njemačko Carstvo|Njemačku]]. Ako su dvije od njih bile saveznici, onda bi se treći udružio s Njemačkom samo ako bi Njemačka prihvatila prevelike zahtjeve. Rješenje je bilo udružiti se s dvije od tri sile. Godine 1873. osnovao je Savez tri cara, savez [[Njemačko Carstvo|njemačkog]] i [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] cara i cara [[Ruska Imperija|Rusije]]. Zajedno bi kontrolisali [[Istočna Evropa|istočnu Evropu]], pazeći da se nemirne etničke grupe poput [[Poljaci|Poljaka]] drže pod kontrolom. Imao je za cilj neutralisovanje rivalstva između dva susjeda Njemačke sporazumom o njihovim sferama uticaja na [[Balkan]]u i izolaciju njemačkog neprijatelja, [[Francuska|Francuske]]. [[Balkan]] je predstavljao ozbiljnije pitanje, a [[Otto von Bismarck|Bizmarkovo]] rješenje je bilo da [[Austro-Ugarska|Austriji]] da prevlast u zapadnim, a [[Ruska Imperija|Rusiji]] u istočnim oblastima.&lt;ref&gt;Raymond James Sontag, ''European Diplomatic History: 1871–1932'' (1933) str. 3–58&lt;/ref&gt;

Prva Savez tri cara bila je na snazi od 1873. do 1878, druga je osnovana 18. 6. 1881. i trajao je tri godine. Obnovljena je 1884, ali je istekla 1887. Oba saveza su prekinuta zbog kontinuiranog snažnog sukoba interesa između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] na [[Balkan]]u. Drugi savez predviđao je da se na [[Balkan]]u ne smiju vršiti nikakve teritorijalne promjene bez prethodnog dogovora i da [[Austro-Ugarska|Austrija]] može [[Aneksijska kriza|aneksirati Bosnu i Hercegovinu]] kada to želi; u slučaju rata između jedne strane i velike sile koja nije potpisnica ugovora, druge dvije strane trebale su zadržati neutralnost.

[[Otto von Bismarck|Bizmark]] je bio u mogućnosti da privremeno sačuva veze sa [[Ruska Imperija|Rusijom]] u [[Ugovor o reosiguranju|Ugovoru o reosiguranju]] iz 1887; ali, nakon njegove smjene, ovaj ugovor nije obnovljen, te je stvoren francusko-ruski savez.

== Prvi sporazum (1873) ==
Dana 22. 10. 1873. [[Otto von Bismarck|Bizmark]] je pregovarao o sporazumu između monarha [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačke]]. Savez je nastojao da oživi [[Sveta alijansa|Svetu alijansu]] iz 1815. i da djeluje kao bedem protiv radikalnih osjećaja koje su vladari smatrali uznemirujućim.&lt;ref&gt;[[Savez tri cara#refGildea2003|Gildea 2003]], p. 237.&lt;/ref&gt; Njoj je prethodila [[Šenbrunska konvencija]] koju su [[Ruska Imperija|Rusija]] i [[Austro-Ugarska]] potpisale 6. juna 1873.

Bizmark je često vodio Savez dok je procjenjivala izazove, usredsređene na održavanje ravnoteže snaga između uključenih država i Evrope u cjelini. Kamen temeljac njegove političke filozofije uključivao je očuvanje statusa quo i izbjegavanje rata. Uprkos njemačkoj pobjedi u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] 1870-1871, nasilje je ostalo svježe u sjećanju nove države i učinilo je Njemačku nespremnom da se suprotstavi Francuskoj, ali je kao i uvijek željela ograničiti njenu moć.

Prema koaliciji, radikalna socijalistička tijela poput [[Prva internacionala|Prve internacionale]] predstavljale su jednu od ključnih prijetnji regionalnoj stabilnosti i dominaciji. Savez se aktivno suprotstavljao širenju njenog uticaja.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Henig|first=Ruth Beatrice|title=The Origins of the First World War|url=https://archive.org/details/originsoffirstwo0000heni|year=2002|publisher=Routledge|isbn=0-415-26185-6|page=[https://archive.org/details/originsoffirstwo0000heni/page/3 3]}}&lt;/ref&gt;

Savez se susreo i s krizom u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]], gdje su bugarski nemiri izazvali nasilnu reakciju tamošnjih osmanlijskih snaga, koje su izazvale užas država posmatrača. Izvještaj o ustanku Sir [[Edwin Pears]]a,&lt;ref&gt;Sir Edwin Pears, Forty Years in Constantinople, 1873–1915, (New York: D. Appleton and Co., 1916), pp. 16–19, reprinted in Alfred J. Bannan and Achilles Edelenyi, eds., Documentary History of Eastern Europe, (New York: Twayne Publishers, 1970), str. 191–94. found at [http://www.fordham.edu/halsall/mod/1876massacre-bulgaria.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004114339/http://www.fordham.edu/halsall/mod/1876massacre-bulgaria.html|date=4. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; opisuje jezive zločine i otkriva britansko iznenađenje njihovim razmjerama.

==Prvo raspuštanje (1878)==
Savez se prvobitno raspao 1878. zbog teritorijalnih sporova na [[Balkan]]u jer se Austro-Ugarska bojala da bi ruska podrška Srbiji mogla na kraju zapaliti iredentističke strasti među [[Slaveni|slavenskom populacijom]].&lt;ref name=&quot;Gildea03pg240&quot;&gt;[[#refGildea2003|Gildea 2003]], trs. 240.&lt;/ref&gt; Ruske vlasti su se, isto tako, plašile pobune ako [[Panslavistički pokret]] dobije preveliku moć.&lt;ref name=&quot;Gildea03pg240&quot; /&gt;

Prvi zaključak tijela iz 1879. ustupio je mjesto odbrambenom [[Dvojni savez (1879)|Dvojnom savezu]] između Austro-Ugarske i Njemačke kako bi se suprotstavio potencijalnoj ruskoj agresiji. Godine 1882. Italija se pridružila sporazumu o formiranju [[Trojni savez (1882)|Trojnog saveza]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/sub_document.cfm?document_id=1860|title=GHDI - Document|access-date=30. 3. 2023|archive-date=25. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225162742/http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/sub_document.cfm?document_id=1860|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Oživljavanje saveza (1881–1887) ==
[[Berlinski sporazum (1878)]] učinio je da se Rusija osjeća prevarenom za svoje dobitke u rusko-turskom ratu. Međutim, Bizmark nije zaboravio rusku ključnu ulogu u evropskoj diplomatiji. Formalniji savez tri cara sklopljen je 18. juna 1881.&lt;ref&gt;[https://wwi.lib.byu.edu/index.php/The_Three_Emperors%27_League Text of the actual agreement]&lt;/ref&gt; Trajao je tri godine, i obnovljen je u [[Skjernjevice|Skjernjevicama]] 1884, ali je istekao 1887. Oba saveza su prekinuta zbog sukoba između Austro-Ugarske i Rusije na Balkanu. Kako bi očuvala zajedničko razumijevanje s Rusijom, Njemačka je 1887. potpisala [[Ugovor o reosiguranju|Ugovor o međusobnom reosiguranju]].

Iako su Rusi to smatrali ponižavajućim i spriječavalo ih da koriste svoju crnomosku flotu na drugim mjestima, zatvaranje moreuza za strane ratne brodove, uključeno u sporazume iz 1881. i 1884, značilo je da je bilo malo razloga da održe svoju flotu u [[Crno more|Crnom moru]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Langer |first=William L. |date= januar 1929 |title=Russia, the Straits Question, and the European Powers, 1904-8 |url=https://archive.org/details/sim_english-historical-review_1929-01_44_173/page/n62 |journal=The English Historical Review |volume=44 |issue= 173 |pages=59–85 |doi=10.1093/ehr/XLIV.CLXXIII.59 |jstor=552495}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1873.]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1881.]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1884.]]
[[Kategorija:Vojni savezi]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]</text>
      <sha1>4uaktp3spi0toxl5mrp4ev0b6ajhf8m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901443</id>
      <parentid>3901379</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:40:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7636" sha1="4pojokcaeqisy6cfk2y5n65qzfor7zk" xml:space="preserve">'''Savez tri cara''' bio je savez između [[Njemačko Carstvo|njemačkog]], [[Ruska Imperija|ruskog]] i [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] carstva, od 1873. do 1887. Kancelar [[Otto von Bismarck|Bizmark]] je preuzeo punu odgovornost za [[Njemačko Carstvo|njemačku]] vanjsku politiku od 1870. do njegove smjene 1890. Njegov cilj je bila mirna [[Evropa]], zasnovana na balansu snaga. [[Otto von Bismarck|Bizmark]] se plašio da će neprijateljska kombinacija [[Austro-Ugarska|Austrije]], [[Francuska|Francuske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] slomiti [[Njemačko Carstvo|Njemačku]]. Ako su dvije od njih bile saveznici, onda bi se treći udružio s Njemačkom samo ako bi Njemačka prihvatila prevelike zahtjeve. Rješenje je bilo udružiti se s dvije od tri sile. Godine 1873. osnovao je Savez tri cara, savez [[Njemačko Carstvo|njemačkog]] i [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] cara i cara [[Ruska Imperija|Rusije]]. Zajedno bi kontrolisali [[Istočna Evropa|istočnu Evropu]], pazeći da se nemirne etničke grupe poput [[Poljaci|Poljaka]] drže pod kontrolom. Imao je za cilj neutralisovanje rivalstva između dva susjeda Njemačke sporazumom o njihovim sferama uticaja na [[Balkan]]u i izolaciju njemačkog neprijatelja, [[Francuska|Francuske]]. [[Balkan]] je predstavljao ozbiljnije pitanje, a [[Otto von Bismarck|Bizmarkovo]] rješenje je bilo da [[Austro-Ugarska|Austriji]] da prevlast u zapadnim, a [[Ruska Imperija|Rusiji]] u istočnim oblastima.&lt;ref&gt;Raymond James Sontag, ''European Diplomatic History: 1871–1932'' (1933) str. 3–58&lt;/ref&gt;

Prva Savez tri cara bila je na snazi od 1873. do 1878, druga je osnovana 18. 6. 1881. i trajao je tri godine. Obnovljena je 1884, ali je istekla 1887. Oba saveza su prekinuta zbog kontinuiranog snažnog sukoba interesa između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] na [[Balkan]]u. Drugi savez predviđao je da se na [[Balkan]]u ne smiju vršiti nikakve teritorijalne promjene bez prethodnog dogovora i da [[Austro-Ugarska|Austrija]] može [[Aneksijska kriza|aneksirati Bosnu i Hercegovinu]] kada to želi; u slučaju rata između jedne strane i velike sile koja nije potpisnica ugovora, druge dvije strane trebale su zadržati neutralnost.

[[Otto von Bismarck|Bizmark]] je bio u mogućnosti da privremeno sačuva veze sa [[Ruska Imperija|Rusijom]] u [[Ugovor o reosiguranju|Ugovoru o reosiguranju]] iz 1887; ali, nakon njegove smjene, ovaj ugovor nije obnovljen, te je stvoren francusko-ruski savez.

== Prvi sporazum (1873) ==
Dana 22. 10. 1873. [[Otto von Bismarck|Bizmark]] je pregovarao o sporazumu između monarha [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačke]]. Savez je nastojao da oživi [[Sveta alijansa|Svetu alijansu]] iz 1815. i da djeluje kao bedem protiv radikalnih osjećaja koje su vladari smatrali uznemirujućim.&lt;ref&gt;[[Savez tri cara#refGildea2003|Gildea 2003]], p. 237.&lt;/ref&gt; Njoj je prethodila [[Šenbrunska konvencija]] koju su [[Ruska Imperija|Rusija]] i [[Austro-Ugarska]] potpisale 6. juna 1873.

Bizmark je često vodio Savez dok je procjenjivala izazove, usredsređene na održavanje ravnoteže snaga između uključenih država i Evrope u cjelini. Kamen temeljac njegove političke filozofije uključivao je očuvanje statusa quo i izbjegavanje rata. Uprkos njemačkoj pobjedi u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] 1870-1871, nasilje je ostalo svježe u sjećanju nove države i učinilo je Njemačku nespremnom da se suprotstavi Francuskoj, ali je kao i uvijek željela ograničiti njenu moć.

Prema koaliciji, radikalna socijalistička tijela poput [[Prva internacionala|Prve internacionale]] predstavljale su jednu od ključnih prijetnji regionalnoj stabilnosti i dominaciji. Savez se aktivno suprotstavljao širenju njenog uticaja.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Henig|first=Ruth Beatrice|title=The Origins of the First World War|url=https://archive.org/details/originsoffirstwo0000heni|year=2002|publisher=Routledge|isbn=0-415-26185-6|page=[https://archive.org/details/originsoffirstwo0000heni/page/3 3]}}&lt;/ref&gt;

Savez se susreo i s krizom u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]], gdje su bugarski nemiri izazvali nasilnu reakciju tamošnjih osmanlijskih snaga, koje su izazvale užas država posmatrača. Izvještaj o ustanku Sir [[Edwin Pears]]a,&lt;ref&gt;Sir Edwin Pears, Forty Years in Constantinople, 1873–1915, (New York: D. Appleton and Co., 1916), pp. 16–19, reprinted in Alfred J. Bannan and Achilles Edelenyi, eds., Documentary History of Eastern Europe, (New York: Twayne Publishers, 1970), str. 191–94. found at [http://www.fordham.edu/halsall/mod/1876massacre-bulgaria.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004114339/http://www.fordham.edu/halsall/mod/1876massacre-bulgaria.html|date=4. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; opisuje jezive zločine i otkriva britansko iznenađenje njihovim razmjerama.

==Prvo raspuštanje (1878)==
Savez se prvobitno raspao 1878. zbog teritorijalnih sporova na [[Balkan]]u jer se Austro-Ugarska bojala da bi ruska podrška Srbiji mogla na kraju zapaliti iredentističke strasti među [[Slaveni|slavenskom populacijom]].&lt;ref name=&quot;Gildea03pg240&quot;&gt;[[#refGildea2003|Gildea 2003]], trs. 240.&lt;/ref&gt; Ruske vlasti su se, isto tako, plašile pobune ako [[Panslavistički pokret]] dobije preveliku moć.&lt;ref name=&quot;Gildea03pg240&quot; /&gt;

Prvi zaključak tijela iz 1879. ustupio je mjesto odbrambenom [[Dvojni savez (1879)|Dvojnom savezu]] između Austro-Ugarske i Njemačke kako bi se suprotstavio potencijalnoj ruskoj agresiji. Godine 1882. Italija se pridružila sporazumu o formiranju [[Trojni savez (1882)|Trojnog saveza]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/sub_document.cfm?document_id=1860|title=GHDI - Document|access-date=30. 3. 2023|archive-date=25. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225162742/http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/sub_document.cfm?document_id=1860|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Oživljavanje saveza (1881–1887) ==
[[Berlinski sporazum (1878)]] učinio je da se Rusija osjeća prevarenom za svoje dobitke u rusko-turskom ratu. Međutim, Bizmark nije zaboravio rusku ključnu ulogu u evropskoj diplomatiji. Formalniji savez tri cara sklopljen je 18. juna 1881.&lt;ref&gt;[https://wwi.lib.byu.edu/index.php/The_Three_Emperors%27_League Text of the actual agreement]&lt;/ref&gt; Trajao je tri godine, i obnovljen je u [[Skjernjevice|Skjernjevicama]] 1884, ali je istekao 1887. Oba saveza su prekinuta zbog sukoba između Austro-Ugarske i Rusije na Balkanu. Kako bi očuvala zajedničko razumijevanje s Rusijom, Njemačka je 1887. potpisala [[Ugovor o reosiguranju|Ugovor o međusobnom reosiguranju]].

Iako su Rusi to smatrali ponižavajućim i spriječavalo ih da koriste svoju crnomosku flotu na drugim mjestima, zatvaranje moreuza za strane ratne brodove, uključeno u sporazume iz 1881. i 1884, značilo je da je bilo malo razloga da održe svoju flotu u [[Crno more|Crnom moru]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Langer |first=William L. |date= januar 1929 |title=Russia, the Straits Question, and the European Powers, 1904-8 |url=https://archive.org/details/sim_english-historical-review_1929-01_44_173/page/n62 |journal=The English Historical Review |volume=44 |issue= 173 |pages=59–85 |doi=10.1093/ehr/XLIV.CLXXIII.59 |jstor=552495}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1873.]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1881.]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1884.]]
[[Kategorija:Vojni savezi]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]]</text>
      <sha1>4pojokcaeqisy6cfk2y5n65qzfor7zk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901450</id>
      <parentid>3901443</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:41:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7676" sha1="mv610pfm7ag8toudkwb8l2o95avjqbw" xml:space="preserve">'''Savez tri cara''' bio je savez između [[Njemačko Carstvo|njemačkog]], [[Ruska Imperija|ruskog]] i [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] carstva, od 1873. do 1887. Kancelar [[Otto von Bismarck|Bizmark]] je preuzeo punu odgovornost za [[Njemačko Carstvo|njemačku]] vanjsku politiku od 1870. do njegove smjene 1890. Njegov cilj je bila mirna [[Evropa]], zasnovana na balansu snaga. [[Otto von Bismarck|Bizmark]] se plašio da će neprijateljska kombinacija [[Austro-Ugarska|Austrije]], [[Francuska|Francuske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] slomiti [[Njemačko Carstvo|Njemačku]]. Ako su dvije od njih bile saveznici, onda bi se treći udružio s Njemačkom samo ako bi Njemačka prihvatila prevelike zahtjeve. Rješenje je bilo udružiti se s dvije od tri sile. Godine 1873. osnovao je Savez tri cara, savez [[Njemačko Carstvo|njemačkog]] i [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] cara i cara [[Ruska Imperija|Rusije]]. Zajedno bi kontrolisali [[Istočna Evropa|istočnu Evropu]], pazeći da se nemirne etničke grupe poput [[Poljaci|Poljaka]] drže pod kontrolom. Imao je za cilj neutralisovanje rivalstva između dva susjeda Njemačke sporazumom o njihovim sferama uticaja na [[Balkan]]u i izolaciju njemačkog neprijatelja, [[Francuska|Francuske]]. [[Balkan]] je predstavljao ozbiljnije pitanje, a [[Otto von Bismarck|Bizmarkovo]] rješenje je bilo da [[Austro-Ugarska|Austriji]] da prevlast u zapadnim, a [[Ruska Imperija|Rusiji]] u istočnim oblastima.&lt;ref&gt;Raymond James Sontag, ''European Diplomatic History: 1871–1932'' (1933) str. 3–58&lt;/ref&gt;

Prva Savez tri cara bila je na snazi od 1873. do 1878, druga je osnovana 18. 6. 1881. i trajao je tri godine. Obnovljena je 1884, ali je istekla 1887. Oba saveza su prekinuta zbog kontinuiranog snažnog sukoba interesa između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] na [[Balkan]]u. Drugi savez predviđao je da se na [[Balkan]]u ne smiju vršiti nikakve teritorijalne promjene bez prethodnog dogovora i da [[Austro-Ugarska|Austrija]] može [[Aneksijska kriza|aneksirati Bosnu i Hercegovinu]] kada to želi; u slučaju rata između jedne strane i velike sile koja nije potpisnica ugovora, druge dvije strane trebale su zadržati neutralnost.

[[Otto von Bismarck|Bizmark]] je bio u mogućnosti da privremeno sačuva veze sa [[Ruska Imperija|Rusijom]] u [[Ugovor o reosiguranju|Ugovoru o reosiguranju]] iz 1887; ali, nakon njegove smjene, ovaj ugovor nije obnovljen, te je stvoren francusko-ruski savez.

== Prvi sporazum (1873) ==
Dana 22. 10. 1873. [[Otto von Bismarck|Bizmark]] je pregovarao o sporazumu između monarha [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačke]]. Savez je nastojao da oživi [[Sveta alijansa|Svetu alijansu]] iz 1815. i da djeluje kao bedem protiv radikalnih osjećaja koje su vladari smatrali uznemirujućim.&lt;ref&gt;[[Savez tri cara#refGildea2003|Gildea 2003]], p. 237.&lt;/ref&gt; Njoj je prethodila [[Šenbrunska konvencija]] koju su [[Ruska Imperija|Rusija]] i [[Austro-Ugarska]] potpisale 6. juna 1873.

Bizmark je često vodio Savez dok je procjenjivala izazove, usredsređene na održavanje ravnoteže snaga između uključenih država i Evrope u cjelini. Kamen temeljac njegove političke filozofije uključivao je očuvanje statusa quo i izbjegavanje rata. Uprkos njemačkoj pobjedi u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] 1870-1871, nasilje je ostalo svježe u sjećanju nove države i učinilo je Njemačku nespremnom da se suprotstavi Francuskoj, ali je kao i uvijek željela ograničiti njenu moć.

Prema koaliciji, radikalna socijalistička tijela poput [[Prva internacionala|Prve internacionale]] predstavljale su jednu od ključnih prijetnji regionalnoj stabilnosti i dominaciji. Savez se aktivno suprotstavljao širenju njenog uticaja.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Henig|first=Ruth Beatrice|title=The Origins of the First World War|url=https://archive.org/details/originsoffirstwo0000heni|year=2002|publisher=Routledge|isbn=0-415-26185-6|page=[https://archive.org/details/originsoffirstwo0000heni/page/3 3]}}&lt;/ref&gt;

Savez se susreo i s krizom u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]], gdje su bugarski nemiri izazvali nasilnu reakciju tamošnjih osmanlijskih snaga, koje su izazvale užas država posmatrača. Izvještaj o ustanku Sir [[Edwin Pears]]a,&lt;ref&gt;Sir Edwin Pears, Forty Years in Constantinople, 1873–1915, (New York: D. Appleton and Co., 1916), pp. 16–19, reprinted in Alfred J. Bannan and Achilles Edelenyi, eds., Documentary History of Eastern Europe, (New York: Twayne Publishers, 1970), str. 191–94. found at [http://www.fordham.edu/halsall/mod/1876massacre-bulgaria.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004114339/http://www.fordham.edu/halsall/mod/1876massacre-bulgaria.html|date=4. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; opisuje jezive zločine i otkriva britansko iznenađenje njihovim razmjerama.

==Prvo raspuštanje (1878)==
Savez se prvobitno raspao 1878. zbog teritorijalnih sporova na [[Balkan]]u jer se Austro-Ugarska bojala da bi ruska podrška Srbiji mogla na kraju zapaliti iredentističke strasti među [[Slaveni|slavenskom populacijom]].&lt;ref name=&quot;Gildea03pg240&quot;&gt;[[#refGildea2003|Gildea 2003]], trs. 240.&lt;/ref&gt; Ruske vlasti su se, isto tako, plašile pobune ako [[Panslavistički pokret]] dobije preveliku moć.&lt;ref name=&quot;Gildea03pg240&quot; /&gt;

Prvi zaključak tijela iz 1879. ustupio je mjesto odbrambenom [[Dvojni savez (1879)|Dvojnom savezu]] između Austro-Ugarske i Njemačke kako bi se suprotstavio potencijalnoj ruskoj agresiji. Godine 1882. Italija se pridružila sporazumu o formiranju [[Trojni savez (1882)|Trojnog saveza]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/sub_document.cfm?document_id=1860|title=GHDI - Document|access-date=30. 3. 2023|archive-date=25. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225162742/http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/sub_document.cfm?document_id=1860|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Oživljavanje saveza (1881–1887) ==
[[Berlinski sporazum (1878)]] učinio je da se Rusija osjeća prevarenom za svoje dobitke u rusko-turskom ratu. Međutim, Bizmark nije zaboravio rusku ključnu ulogu u evropskoj diplomatiji. Formalniji savez tri cara sklopljen je 18. juna 1881.&lt;ref&gt;[https://wwi.lib.byu.edu/index.php/The_Three_Emperors%27_League Text of the actual agreement]&lt;/ref&gt; Trajao je tri godine, i obnovljen je u [[Skjernjevice|Skjernjevicama]] 1884, ali je istekao 1887. Oba saveza su prekinuta zbog sukoba između Austro-Ugarske i Rusije na Balkanu. Kako bi očuvala zajedničko razumijevanje s Rusijom, Njemačka je 1887. potpisala [[Ugovor o reosiguranju|Ugovor o međusobnom reosiguranju]].

Iako su Rusi to smatrali ponižavajućim i spriječavalo ih da koriste svoju crnomosku flotu na drugim mjestima, zatvaranje moreuza za strane ratne brodove, uključeno u sporazume iz 1881. i 1884, značilo je da je bilo malo razloga da održe svoju flotu u [[Crno more|Crnom moru]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Langer |first=William L. |date= januar 1929 |title=Russia, the Straits Question, and the European Powers, 1904-8 |url=https://archive.org/details/sim_english-historical-review_1929-01_44_173/page/n62 |journal=The English Historical Review |volume=44 |issue= 173 |pages=59–85 |doi=10.1093/ehr/XLIV.CLXXIII.59 |jstor=552495}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1873.]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1881.]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1884.]]
[[Kategorija:Vojni savezi]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]</text>
      <sha1>mv610pfm7ag8toudkwb8l2o95avjqbw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balkanski pakt (1953)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497960</id>
    <revision>
      <id>3901442</id>
      <parentid>3691047</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:32:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8532" sha1="0pyu1prfssfddi6anu2pzyrecuev527" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Balkanski pakt (1953)
| puno_ime                = Sporazum o prijateljstvu i saradnji
| slika                   = Balkan_Pact_(1953).png
| veličina_slike          = &lt;!-- 200px --&gt;
| alt                     = &lt;!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --&gt;
| opis_slike              = Države potpisnice
| vrsta                   = Sporazum
| kontekst                = 
| datum_izrade            = februar 1953.
| datum_potpis            = {{Početni datum|1953|02|28}}
| mjesto_potpis           = [[Ankara]], [[Turska]]
| datum_pečaćenja         = august 1954.
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = 1960.
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = {{ZD|Grčka|kraljevska}} [[Stefanos Stefanopoulos]]&lt;br&gt;{{ZD|Jugoslavija}} [[Koča Popović]]&lt;br&gt;{{ZD|Turska}} [[Mehmet Fuat Köprülü|Mehmet Köprülü]]
| strane                  = {{ZID|Grčka|kraljevska}}&lt;br&gt;{{ZID|Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Turska}}
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = [[Grčki jezik|grčki]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] i [[Turski jezik|turski]]
| wikizvor                = &lt;!-- OR: --&gt;
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}

'''Balkanski pakt''' iz 1953. godine, zvanično poznat kao '''Sporazum o prijateljstvu i saradnji''', bio je sporazum koji su potpisale [[Kraljevina Grčka]], [[Turska]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] 28. februara 1953. godine u [[Ankara|Ankari]]. Ugovor je trebao djelovati kao odvraćanje od [[Sovjetski Savez|sovjetske]] ekspanzije na [[Balkan]]u i predviđao je konačno stvaranje zajedničkog vojnog štaba za tri zemlje. Kada je pakt stvoren, Turska i Grčka su bile članice [[NATO|Sjevernoatlantskog saveza]] (NATO), a Jugoslavija je bila [[Pokret nesvrstanih|nesvrstana]] [[Komunizam|komunistička]] država. Balkanski pakt je dozvolio Jugoslaviji da se indirektno pridruži NATO-u. U oktobru 1954. [[Izrael]] je pokazao određeni interes za pridruživanje alijansi u očekivanju da bi Jugoslavija mogla pomoći u razvoju [[Odnosi Egipta i Izraela|egipatsko-izraelskih odnosa]]. Međutim, Izrael se nikada nije pridružio alijansi.&lt;ref name=&quot;P. Petrović&quot;&gt;{{Cite journal|last=P. Petrović|first=Vladimir|date=2005|title=&quot;Nastanak&quot; jugoslovensko-egipatskih odnosa|trans-title=The &quot;Naissance&quot; of Yugoslav-Egyptian Relations|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=160255|journal=Istorija 20. veka|publisher=Institute for Contemporary History, Belgrade|volume=|issue=1|pages=111–131}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[Jugoslavija]] i [[Sovjetski Savez]] bili su saveznici nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ali je bilateralna saradnja prekinuta 1948. zbog [[Raskol Tito – Staljin|raskola Tito – Staljin]]. U strahu od sovjetske invazije, Jugoslavija je brzo uspostavila političke i odbrambene sporazume sa zapadnim zemljama. NATO je Jugoslaviju smatrao strateški važnom zemljom, a Balkanski pakt je doživljavan kao način da Zapad zaštiti Jugoslaviju od Sovjeta.

Balkanski pakt su 1953. godine potpisale Jugoslavija, Grčka i Turska. Plan je bio da se Jugoslavija integriše u zapadni odbrambeni sistem i sistem ekonomske pomoći zbog sve većih prijetnji koje je Jugoslavija primala od [[Moskva|Moskve]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.isi.mod.gov.rs/abstrakt.php?lang=en&amp;id=6|title=Yugoslavia and the Balkan Pact 1953/1954|last=Terzic|first=Milan|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303200239/http://www.isi.mod.gov.rs/abstrakt.php?lang=en&amp;id=6|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Sporazum ==
Sporazumi o stvaranju Balkanskog pakta počeli su političkim sporazumom u [[Ankara|Ankari]] u februaru 1953. godine, a okončani vojnim sporazumom na [[Bled]]&lt;nowiki/&gt;u u augustu 1954.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.isi.mod.gov.rs/abstrakt.php?lang=en&amp;id=6|title=Yugoslavia and the Balkan Pact 1953/1954|last=Terzic|first=Milan|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303200239/http://www.isi.mod.gov.rs/abstrakt.php?lang=en&amp;id=6|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; Tih 14 članova uključivalo je rješavanje međunarodnih sporova bez sile, vojnu pomoć za svaku zemlju ako je jedna od članica napadnuta i održavanje i jačanje odbrambenih kapaciteta članica. Zemlje su se dogovorile da će se predstavnici svake zemlje sastajati dva puta godišnje do 1974. Sporazum je također zadržao prethodne ugovore koji su tada bili na snazi, kao što su Ugovor o prijateljstvu i saradnji i [[Povelja Ujedinjenih nacija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://avalon.law.yale.edu/20th_century/eu002.asp|title=Treaty of Alliance, Political Cooperation, and Mutual Assistance Between the Turkish Republic, the Kingdom of Greece, and the Federal People's Republic of Yugoslavia (Balkan Pact), August 9, 1954}}&lt;/ref&gt;
== Efekti ==
&lt;gallery style=&quot;text-align:center;&quot; mode=&quot;nolines&quot; widths=&quot;200&quot; caption=&quot;Potpisnici&quot;&gt;
Datoteka:Stefanos Stefanopoulos 1965.jpg|{{ZD|Grčka|kraljevska}} [[Stefanos Stefanopoulos]]
Datoteka:Mehmet Fuat Köprülü.jpg|{{ZD|Turska}} [[Mehmet Fuat Köprülü|Mehmet Köprülü]]
Datoteka:Koča Popović (1).jpg|{{ZD|Jugoslavija}} [[Koča Popović]]
&lt;/gallery&gt;Nova alijansa je od samog početka pokazala svoju slabost iz više razloga. Prije svega, [[Josif Staljin]] je umro nekoliko dana nakon što je potpisan. Također, nova sovjetska vlada, na čelu sa [[Nikita Hruščov|Nikitom Hruščovom]], počela je da ublažava kritike prema Jugoslaviji. Konačno, jugoslavenski komunistički lideri bili su spremniji da napuste otvorenu saradnju sa zapadnim zemljama.

Tokom 1954. i 1955. godine, jugoslavenska nastojanja prema Sovjetskom Savezu postepeno su rezultirala promjenom jugoslavenskih pogleda na vojni značaj Balkanskog pakta. Posjeta turskog premijera [[Adnan Menderes|Adnana Menderesa]] Jugoslaviji u maju 1955. godine, samo tri sedmice prije Hruščovljeve posjete [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], pokazala je razliku između jugoslavenskog i turskog pogleda na međunarodnu situaciju. Menderes je bio zainteresovan za čitavo polje saradnje u okviru Balkanskog pakta. Jugoslavija nije bila voljna da preduzme bilo kakve korake za koje bi se tada moglo činiti da daju dodatni značaj vojnoj strani Balkanskog pakta.

[[Kiparski spor]] između Turske i Grčke ubrzo je izbio i postao nova opasnost za Balkanski pakt.

Nakon [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije 1956. godine]], [[Tito]] je pokazao određeni interes za oživljavanje saveza, ali zbog spora oko [[Kipar|Kipra]], Titov pokušaj da posreduje između Turske i Grčke nije uspio.

Balkanski pakt je uključio Jugoslaviju u zapadni odbrambeni sistem, čime je ojačala sigurnost zemlje. To je također izazvalo probleme Titu i [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]] i zbližilo Jugoslaviju i Grčku. Pakt je indirektno pojačao međunarodne i ideološke sukobe.

== Također pogledajte ==

* [[Balkanski pakt (1934)]]
* [[Informbiro period]]
* [[Odnosi između Grčke i Turske]]
* [[Odnosi između Grčke i Jugoslavije]]
* [[Odnosi između Turske i Jugoslavije]]
* [[Jugoslavenska narodna armija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==

* David R. Stone, &quot;Balkanski pakt i američka politika, 1950-1955&quot;, ''East European Quarterly'' 28.3 (septembar 1994), str.&amp;nbsp;393–407.
{{NATO}}

[[Kategorija:Odnosi Grčka–Turska]]
[[Kategorija:Historija Balkana]]
[[Kategorija:1953. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1953. u Evropi]]
[[Kategorija:1953. u Grčkoj]]
[[Kategorija:1953. u Turskoj]]
[[Kategorija:Odnosi Grčka–Jugoslavija]]
[[Kategorija:Odnosi Jugoslavija–Turska]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1953.]]
[[Kategorija:Vojni savezi]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]</text>
      <sha1>0pyu1prfssfddi6anu2pzyrecuev527</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ugovor o reosiguranju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498758</id>
    <revision>
      <id>3901444</id>
      <parentid>3835144</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:40:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9338" sha1="pnn8uqag5pc06o7q6dqyzn0mppbjblt" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Ugovor o reosiguranju
| slika                   = 
| veličina_slike          = 
| opis_slike              = 
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1887|6|18}}
| mjesto_potpis           = 
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = [[Njemačko Carstvo]] &lt;br/&gt; [[Ruska Imperija]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Ugovor o reosiguranju''' bio je diplomatski sporazum između [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] i [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] koji je bio na snazi od 1887. do 1890. Samo nekoliko najviših zvaničnika u [[Berlin]]u i [[Sankt Peterburg]]u znalo je za njegovo postojanje jer je bio strogo povjerljiv. Ugovor je odigrao ključnu ulogu u izuzetno složenoj i genijalnoj mreži saveza i sporazuma njemačkog kancelara [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]], koji su imali za cilj održavanje mira u [[Evropa|Evropi]] i održavanje njemačke ekonomske, diplomatske i političke dominatije. Ugovor je pomogao da se očuva mir i za Rusiju i za Njemačku.

Ugovor je predviđao da će obje strane ostati neutralne ako se druga umiješa u rat s trećom velikom silom, ali to se neće primjenjivati ako Njemačka napadne [[Francuska|Francusku]] ili ako Rusija napadne [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Njemačka je platila rusko prijateljstvo tako što je pristala na rusku sferu utjecaja u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Rumelija|istočnoj Rumeliji]] (sada dio južne Bugarske) i pristala da podrži rusku akciju da [[Crno more]] zadrži kao svoj rezervat. Nakon što je Bizmark izgubio vlast 1890, njegovi neprijatelji u Ministarstvu vanjskih poslova uvjerili su [[Kaiser]]a da je ugovor previše u korist Rusije i da ga ne treba obnavljati. Otkazivanje je, kao i sam ugovor, ostalo strogo tajna. Rusija je međutim željela zaštitu koju je pružala i bila je ljuta zbog raskida ugovora. Budući da su joj bili potrebni saveznici, Rusija je započela pregovore sa njemačkim neprijateljem [[Francuska|Francuskom]]. Rezultirajući francusko-ruski savez od 1891-1892 do 1917 brzo je počeo da se oblikuje. Historičari to smatraju velikom katastrofom za Njemačku i jednim od dugoročnih uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;George F. Kennan, &quot;The Aftermath of the Reinsurance Treaty&quot; in his ''The Decline of Bismarck's European Order'' (Princeton UP, 1981) str. 343-358.&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Ugovor o reosiguranju nastao je nakon što je [[Savez tri cara]] istekao 1887. zbog nadmetanja [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] za sfere uticaja na [[Balkan]]u. Početkom 1887, ruski diplomata otišao je u [[Berlin]] da predloži sporazum u kojem bi Rusija bila prijateljski neutralna u slučaju rata između Njemačke i Francuske, a zauzvrat, Njemačka bi priznala rusku dominaciju u Bugarskoj i obećala prijateljsku neutralnost ako Rusija preuzme [[Turski moreuzi|Turske moreuze]] od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Bismark je snažno podržao tu ideju, ali je [[Aleksandar III, car Rusije|Aleksandar III]] odbacio plan sve dok ga ministar vanjskih poslova Nikolay Girs nije uvjerio da je to najbolje za Rusiju u odsustvu francuskog prijateljstva. Bismark je odbio zahtjev Rusije da Njemačka ostane neutralna ako Rusija krene u rat protiv Austrije i objasnio je da Berlin ima čvrst [[Trojni savez (1882)|Trojni savez]] sa [[Beč]]om.&lt;ref&gt;A.J.P. Taylor, ''The Struggle for Mastery in Europe, 1848-1918.'' (1954) str. 316-19.&lt;/ref&gt;

Bismark je vodio dugoročnu politiku očuvanja mira u Evropi, koja je bila ugrožena rastućom konkurencijom između Rusije i Austro-Ugarske za prevlast na Balkanu. Smatrao je da je sporazum sa Rusijom od suštinskog značaja za sprečavanje ruskog saveza sa Francuskom i uvek je imao politiku diplomatske izolacije Francuske kako bi izbjegao da Njemačka vodi rat na dva fronta protiv Francuske i Rusije. Bismark je rizikovao širenje ruske sfere uticaja na [[Sredozemlje|Mediteran]] i diplomatske tenzije s Bečom.

Ugovor koji su potpisali Bismark i ruski ministar inostranih poslova Nikolaj Girs imao je dva dijela:

Njemačka i Rusija su se složile da poštuju dobronamjernu neutralnost ako se bilo koja od njih uključi u rat s trećom zemljom. Ako bi Njemačka napala Francusku ili ako bi Rusija napala Austro-Ugarsku, odredba se ne bi primjenjivala. U tim slučajevima bi istaknuti bilateralni savezi mogli stupiti na snagu. Ugovor o reosiguranju primjenjivao se samo ako su Francuska ili Austro-Ugarska bile agresori.
U najtajnijem protokolu o završetku, Njemačka bi proglasila neutralnost ako bi Rusija intervenirala protiv osmanlijske kontrole [[Bosfor]]a i [[Dardaneli|Dardanela]].

== Neobnavljanje ==
Kao dio Bismarkovog sistema &quot;skretanja s periferije&quot;, ugovor je u velikoj mjeri ovisio o njegovom prestižu. Nakon što je Kaiser [[Vilim II, car Njemačke|Vilim II]] uklonio Bismarka s dužnosti 1890, Rusija je zatražila obnovu ugovora, ali je Njemačka odbila. Bismarkov nasljednik, [[Leo von Caprivi]], nije osjećao potrebu da ublaži uticaj Rusije. Njemački spoljnopolitički establišment je bio jednoglasan u odbijanju obnove jer je ugovor bio u suprotnosti sa mnogim drugim njemačkim stavovima u pogledu Austrije, Britanije, Rumunije i Italije. Na primjer, Ugovor o reosiguranju bio je u suprotnosti s tajnim ugovorom iz 1883. u kojem su Njemačka i Austrija obećale da će zaštititi Rumuniju, a Rusija nije znala ništa o tom ugovoru.&lt;ref&gt;Norman Rich, ''Great power diplomacy, 1814-1914'' (1992) str. 230, 252&lt;/ref&gt;

Kaiser Vilim II, koji je još uvek bio veoma uticajan u spoljnoj politici, vjerovao je da će njegovo lično prijateljstvo sa carem Aleksandrom III biti dovoljno da obezbjedi dalje dobre diplomatske odnose. Njegov veći prioritet je bio da izgradi bolje odnose s Britanijom. Anglo-ruski odnosi su dugo bili zategnuti ruskom težnjom da preuzme kontrolu nad Turskim moreuzama, koji povezuju [[Crno more]] i [[Sredozemlje|Mediteran]]. Britanija se plašila da bi ruska ekspanzija na njen jug ugrozila britanske kolonijalne interese na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Francuska, očajna za saveznikom, ponudila je finansijsku pomoć za obnovu ruske ekonomije i uspješno razvila Francusko-ruski savez 1894, čime je okončana francuska izolacija. Smjena Bismarka, nestalna narav Vilima II i nesigurna politika ljudi koji su naslijedili Bismarka bili su zajednički uzroci rastuće međunarodne nestabilnosti.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Bury|first=J. P. T.|title=The New Cambridge Modern History: The Shifting Balance of World Forces 1898–1945|publisher=Cambridge University Press|year=1968|edition=2nd|volume=XII|location=Cambridge|page=112}}&lt;/ref&gt;

1896. penzionisani Bismark je izazvao ogromnu senzaciju otkrivši postojanje sporazuma njemačkim novinama. Okrivio je svog nasljednika Caprivija kao odgovornog za neobnavljanje 1890. Bismark je rekao da je neuspjeh sporazuma omogućio da se Francuska i Rusija zbliže.&lt;ref&gt;Jonathan Steinberg, ''Bismarck: a life'' (2012). str. 460-62.&lt;/ref&gt;

Prema [[Norman Rich]]u, većina historičara, se slaže da sam Ugovor o reosiguranju nije bio od velike važnosti dok je bio na snazi, ali neuspjeh u njegovom obnavljanju označio je odlučujuću prekretnicu ruskog kretanja od Njemačke prema Francuskoj, a što je i jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], koji je izbio 1914.&lt;ref&gt;Rich, str. 260-62, 317, 371.&lt;/ref&gt; [[Sidney Fay]] se slaže da je to bila prekretnica, ali također tvrdi da je neobnavljanje samo jedan od nekoliko moćnih faktora koji su razdvojili Rusiju i Njemačku. Njemački ugovor s Britanijom u julu 1890. natjerao je Ruse da pogrešno posumnjaju da se Berlin približava Londonu. Drugo, panslavizam je rastao u Rusiji, sa odlučnošću da dominira Balkanom. Zbog toga su se Rusija i Austrija sve više otuđivale jedna od druge, a Njemačka je morala podržavati svog jedinog pravog saveznika Austriju. Treći faktor bila je obnova revanšizma u Francuskoj, zbog čega su Francuzi bili željniji da ostvare savez sa Rusijom, uprkos njenom ekstremnom neprijateljstvu prema republikanizmu.&lt;ref&gt;Sidney Bradshaw Fay, ''The origins of the world war'' (1934) 1:90–97.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1887.]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]]</text>
      <sha1>pnn8uqag5pc06o7q6dqyzn0mppbjblt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901449</id>
      <parentid>3901444</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:41:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9378" sha1="jnruycl4vptwwl3inwkmica5mwbp8sc" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Ugovor o reosiguranju
| slika                   = 
| veličina_slike          = 
| opis_slike              = 
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1887|6|18}}
| mjesto_potpis           = 
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = [[Njemačko Carstvo]] &lt;br/&gt; [[Ruska Imperija]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Ugovor o reosiguranju''' bio je diplomatski sporazum između [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] i [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] koji je bio na snazi od 1887. do 1890. Samo nekoliko najviših zvaničnika u [[Berlin]]u i [[Sankt Peterburg]]u znalo je za njegovo postojanje jer je bio strogo povjerljiv. Ugovor je odigrao ključnu ulogu u izuzetno složenoj i genijalnoj mreži saveza i sporazuma njemačkog kancelara [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]], koji su imali za cilj održavanje mira u [[Evropa|Evropi]] i održavanje njemačke ekonomske, diplomatske i političke dominatije. Ugovor je pomogao da se očuva mir i za Rusiju i za Njemačku.

Ugovor je predviđao da će obje strane ostati neutralne ako se druga umiješa u rat s trećom velikom silom, ali to se neće primjenjivati ako Njemačka napadne [[Francuska|Francusku]] ili ako Rusija napadne [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Njemačka je platila rusko prijateljstvo tako što je pristala na rusku sferu utjecaja u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Rumelija|istočnoj Rumeliji]] (sada dio južne Bugarske) i pristala da podrži rusku akciju da [[Crno more]] zadrži kao svoj rezervat. Nakon što je Bizmark izgubio vlast 1890, njegovi neprijatelji u Ministarstvu vanjskih poslova uvjerili su [[Kaiser]]a da je ugovor previše u korist Rusije i da ga ne treba obnavljati. Otkazivanje je, kao i sam ugovor, ostalo strogo tajna. Rusija je međutim željela zaštitu koju je pružala i bila je ljuta zbog raskida ugovora. Budući da su joj bili potrebni saveznici, Rusija je započela pregovore sa njemačkim neprijateljem [[Francuska|Francuskom]]. Rezultirajući francusko-ruski savez od 1891-1892 do 1917 brzo je počeo da se oblikuje. Historičari to smatraju velikom katastrofom za Njemačku i jednim od dugoročnih uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;George F. Kennan, &quot;The Aftermath of the Reinsurance Treaty&quot; in his ''The Decline of Bismarck's European Order'' (Princeton UP, 1981) str. 343-358.&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Ugovor o reosiguranju nastao je nakon što je [[Savez tri cara]] istekao 1887. zbog nadmetanja [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] za sfere uticaja na [[Balkan]]u. Početkom 1887, ruski diplomata otišao je u [[Berlin]] da predloži sporazum u kojem bi Rusija bila prijateljski neutralna u slučaju rata između Njemačke i Francuske, a zauzvrat, Njemačka bi priznala rusku dominaciju u Bugarskoj i obećala prijateljsku neutralnost ako Rusija preuzme [[Turski moreuzi|Turske moreuze]] od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Bismark je snažno podržao tu ideju, ali je [[Aleksandar III, car Rusije|Aleksandar III]] odbacio plan sve dok ga ministar vanjskih poslova Nikolay Girs nije uvjerio da je to najbolje za Rusiju u odsustvu francuskog prijateljstva. Bismark je odbio zahtjev Rusije da Njemačka ostane neutralna ako Rusija krene u rat protiv Austrije i objasnio je da Berlin ima čvrst [[Trojni savez (1882)|Trojni savez]] sa [[Beč]]om.&lt;ref&gt;A.J.P. Taylor, ''The Struggle for Mastery in Europe, 1848-1918.'' (1954) str. 316-19.&lt;/ref&gt;

Bismark je vodio dugoročnu politiku očuvanja mira u Evropi, koja je bila ugrožena rastućom konkurencijom između Rusije i Austro-Ugarske za prevlast na Balkanu. Smatrao je da je sporazum sa Rusijom od suštinskog značaja za sprečavanje ruskog saveza sa Francuskom i uvek je imao politiku diplomatske izolacije Francuske kako bi izbjegao da Njemačka vodi rat na dva fronta protiv Francuske i Rusije. Bismark je rizikovao širenje ruske sfere uticaja na [[Sredozemlje|Mediteran]] i diplomatske tenzije s Bečom.

Ugovor koji su potpisali Bismark i ruski ministar inostranih poslova Nikolaj Girs imao je dva dijela:

Njemačka i Rusija su se složile da poštuju dobronamjernu neutralnost ako se bilo koja od njih uključi u rat s trećom zemljom. Ako bi Njemačka napala Francusku ili ako bi Rusija napala Austro-Ugarsku, odredba se ne bi primjenjivala. U tim slučajevima bi istaknuti bilateralni savezi mogli stupiti na snagu. Ugovor o reosiguranju primjenjivao se samo ako su Francuska ili Austro-Ugarska bile agresori.
U najtajnijem protokolu o završetku, Njemačka bi proglasila neutralnost ako bi Rusija intervenirala protiv osmanlijske kontrole [[Bosfor]]a i [[Dardaneli|Dardanela]].

== Neobnavljanje ==
Kao dio Bismarkovog sistema &quot;skretanja s periferije&quot;, ugovor je u velikoj mjeri ovisio o njegovom prestižu. Nakon što je Kaiser [[Vilim II, car Njemačke|Vilim II]] uklonio Bismarka s dužnosti 1890, Rusija je zatražila obnovu ugovora, ali je Njemačka odbila. Bismarkov nasljednik, [[Leo von Caprivi]], nije osjećao potrebu da ublaži uticaj Rusije. Njemački spoljnopolitički establišment je bio jednoglasan u odbijanju obnove jer je ugovor bio u suprotnosti sa mnogim drugim njemačkim stavovima u pogledu Austrije, Britanije, Rumunije i Italije. Na primjer, Ugovor o reosiguranju bio je u suprotnosti s tajnim ugovorom iz 1883. u kojem su Njemačka i Austrija obećale da će zaštititi Rumuniju, a Rusija nije znala ništa o tom ugovoru.&lt;ref&gt;Norman Rich, ''Great power diplomacy, 1814-1914'' (1992) str. 230, 252&lt;/ref&gt;

Kaiser Vilim II, koji je još uvek bio veoma uticajan u spoljnoj politici, vjerovao je da će njegovo lično prijateljstvo sa carem Aleksandrom III biti dovoljno da obezbjedi dalje dobre diplomatske odnose. Njegov veći prioritet je bio da izgradi bolje odnose s Britanijom. Anglo-ruski odnosi su dugo bili zategnuti ruskom težnjom da preuzme kontrolu nad Turskim moreuzama, koji povezuju [[Crno more]] i [[Sredozemlje|Mediteran]]. Britanija se plašila da bi ruska ekspanzija na njen jug ugrozila britanske kolonijalne interese na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Francuska, očajna za saveznikom, ponudila je finansijsku pomoć za obnovu ruske ekonomije i uspješno razvila Francusko-ruski savez 1894, čime je okončana francuska izolacija. Smjena Bismarka, nestalna narav Vilima II i nesigurna politika ljudi koji su naslijedili Bismarka bili su zajednički uzroci rastuće međunarodne nestabilnosti.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Bury|first=J. P. T.|title=The New Cambridge Modern History: The Shifting Balance of World Forces 1898–1945|publisher=Cambridge University Press|year=1968|edition=2nd|volume=XII|location=Cambridge|page=112}}&lt;/ref&gt;

1896. penzionisani Bismark je izazvao ogromnu senzaciju otkrivši postojanje sporazuma njemačkim novinama. Okrivio je svog nasljednika Caprivija kao odgovornog za neobnavljanje 1890. Bismark je rekao da je neuspjeh sporazuma omogućio da se Francuska i Rusija zbliže.&lt;ref&gt;Jonathan Steinberg, ''Bismarck: a life'' (2012). str. 460-62.&lt;/ref&gt;

Prema [[Norman Rich]]u, većina historičara, se slaže da sam Ugovor o reosiguranju nije bio od velike važnosti dok je bio na snazi, ali neuspjeh u njegovom obnavljanju označio je odlučujuću prekretnicu ruskog kretanja od Njemačke prema Francuskoj, a što je i jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], koji je izbio 1914.&lt;ref&gt;Rich, str. 260-62, 317, 371.&lt;/ref&gt; [[Sidney Fay]] se slaže da je to bila prekretnica, ali također tvrdi da je neobnavljanje samo jedan od nekoliko moćnih faktora koji su razdvojili Rusiju i Njemačku. Njemački ugovor s Britanijom u julu 1890. natjerao je Ruse da pogrešno posumnjaju da se Berlin približava Londonu. Drugo, panslavizam je rastao u Rusiji, sa odlučnošću da dominira Balkanom. Zbog toga su se Rusija i Austrija sve više otuđivale jedna od druge, a Njemačka je morala podržavati svog jedinog pravog saveznika Austriju. Treći faktor bila je obnova revanšizma u Francuskoj, zbog čega su Francuzi bili željniji da ostvare savez sa Rusijom, uprkos njenom ekstremnom neprijateljstvu prema republikanizmu.&lt;ref&gt;Sidney Bradshaw Fay, ''The origins of the world war'' (1934) 1:90–97.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1887.]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]</text>
      <sha1>jnruycl4vptwwl3inwkmica5mwbp8sc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sporazum iz Björköa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498791</id>
    <revision>
      <id>3901448</id>
      <parentid>3520657</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:41:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7703" sha1="s3um3qag81hw0owhp6ds9jvz8js6ttt" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Sporazum iz Björköa
| slika                   = {{multiple image
 | align = center 
 | border = infobox
 | total_width = 300
 | image_gap = 16
 | caption_align = center
| direction = horizontal 
| header =
| header_align =  
| footer = 
| footer_align = left 
| image1 =Kaiser Wilhelm II of Germany - 1902.jpg
| width1 = 100 
| caption1  = Kaiser [[Vilim II, car Njemačke|Wilhelm II]]| image2 =Император Николай II.jpg
| width2 = 70 
| caption2 = Car [[Nikola II, car Rusije|Nikola II]]
| image3 =Heinrich_Leonhard_von_Tschirschky_LOC_01127u.jpg
| width3 = 70 
| caption3 = [[Heinrich von Tschirschky]]
| image4 =Alexei_Birilev.jpg
| width4 = 70 
| caption4 = [[Aleksej Birilev]]
}}
| veličina_slike          = 
| opis_slike              = 
| vrsta                   = Sporazum o međusobnoj odbrani
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1905|07|24}}
| mjesto_potpis           = [[Björkö]], [[Ruska Imperija]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = [[Njemačko Carstvo]] &lt;br/&gt; [[Ruska Imperija]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Sporazum iz Björköa''', poznat i kao '''Sporazum iz Koivista''', bio je tajni sporazum o međusobnoj odbrani potpisan 24. jula 1905. u Bjorköu između [[Vilim II, car Njemačke|Vilima II]] iz [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] i cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]] iz [[Ruska Imperija|Rusije]]. Vilim je bio glavni autor, ali je djelovao bez konsultacija sa svojim ministrima. Brzo je odbijen i nikada nije stupio na snagu.&lt;ref&gt;Roderick R. McLean ,&quot;Dreams of a German Europe: Wilhelm II and the Treaty of Björkö of 1905.&quot; in ''The Kaiser: New Research on Wilhelm II’s Role in Imperial Germany'' (2003): 119-141.&lt;/ref&gt;

== Tajni sastanak ==
[[Datoteka:Hohenzollern,_leaving_the_harbor,_Venice,_Italy-LCCN2001701060.jpg|desno|mini|Kaiserova jahta ''Hohenzollern''.]]
[[Datoteka:Shtandart1914Sevastopol.jpg|desno|mini|Jahta cara Nikole II '' [[Standart]]''.]]
[[Datoteka:Vertrag_von_Björkö.jpg|mini|Sporazum iz Björko]]
Tajni sporazum o međusobnoj odbrani potpisan je na sastanku koji je Vilim II organizovao samo četiri dana ranije. U nedelju 23. jula 1905, Kaiser je stigao u Björkö iz zaliva Viipuri svojom jahtom Hohenzollern, koja je potom bacila sidro u blizini jahte cara Nikole, Standart. Dokaz da je došlo do sastanka daju telegrami koje su oni razmijenili, nazvani [[Vili-Niki prepiska]], koju je 1917. godine objavila nova revolucionarna vlast u Rusiji.&lt;ref&gt;Fay, str. 48, citing from A. A. Knopf's work (ed. Herman Bernstein), ''The Willy-Nicky Correspondence'' (January 1918). &quot;Nobody has the slightest idea of meeting. The faces of my guests will be worth seeing when they suddenly behold your yacht. A fine lark. Tableaux. Which dress for the meeting? Willy.&quot; (Original text, in English).&lt;/ref&gt;

== Sporazum ==
Sporazum o odbrani sadržavao je četiri člana i potpisali su ga Vilim II i car Nikola II, a supotpisali su ga Heinrich von Tschirschky, šef njemačkog ministarstva vanjskih poslova i ministar mornarice [[Aleksej Birilev]]:&lt;ref&gt;''Die Grosse Politik der Europäischen Kabinette 1871-1914'', Vol.19, str. 465.&lt;/ref&gt;

Njihova Veličanstva carevi Rusije i Njemačke, kako bi osigurali nastavak mira u Evropi, dekretirali su sljedeće članove Sporazuma o odbrambenom savezu.

# U slučaju da jedno od dva carstva napadne neka evropska sila, njegov saveznik će mu pomoći u Evropi sa svim svojim kopnenim i morskim snagama.
# Visoke strane sporazuma se obavezuju da neće zaključivati posebne sporazume ni sa jednim zajedničkim protivnikom.
# Ovaj Sporazum stupa na snagu čim se zaključi mir između Rusije i Japana i ostaće na snazi sve dok se ne otkaže godinu dana unaprijed.
# Car svi Rusa će, nakon stupanja na snagu ovog ugovora, preduzeti neophodne korake da pokrene Francusku na ovaj sporazum i angažuje je da joj se pridruži kao saveznik.

== Reakcije ==
Sporazum su morale ratificirati i njemačka i ruska vlada.

=== Njemačko Carstvo ===
Pokretački motiv za sporazum na njemačkoj strani bio je potkopavanje francusko-ruskog saveza i jačanje pozicije Njemačke u odnosu na Britaniju.&lt;ref name=&quot;Röhl&quot;&gt;{{cite book|last1=Röhl|first1=John C G|title=Wilhelm II Into the Abyss of War and Exile, 1900-1941|date=2008|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781107544192|edition=4th printing 2015|location=Cambridge, UK|page=354-380}}&lt;/ref&gt; Prvobitno sastavljen kao globalni pakt o međusobnoj odbrani, Vilimovo umetanje riječi &quot;en Europe&quot; u prvi član, čime je ograničilo djelokrug sporazuma na Evropu, dovelo je Kaisera u sukob s njemačkim kancelarom Rajha, [[Bernhard von Bülow|Bernhardom von Bülowom]], koji nije bio unaprijed upozoren na kasni amandman.&lt;ref name=&quot;Röhl&quot; /&gt; Bülow je smatrao da bi bila potrebna podrška Rusije u vezi s britanskim prisustvom u [[Indija|Indiji]], ali Vilim je mislio da će takve operacije samo uvući Njemačku u besplodni rat u toj regiji nauštrb položaja Njemačke u Evropi.&lt;ref name=&quot;Röhl&quot; /&gt; Bülow je zaprijetio da će podnijeti ostavku zbog neslaganja, što je izazvalo melodramatično pismo od Kaisera koje je završilo riječima: „Ako bi od vas stiglo pismo ostavke, sljedećeg jutra bi zatekli da Kaier više nije živ! Mislite na moju jadnu ženu i djecu!“&lt;ref name=&quot;Röhl&quot; /&gt; Bülow je stoga ponudio kompromis, ali prije nego što je pitanje moglo biti riješeno na njemačkoj strani, ruska vlada je odbila sporazum.&lt;ref name=&quot;Röhl&quot; /&gt;

=== Ruska Imperija ===
Iako je car Nikola potpisao ugovor, njegova vlada ga nije ratifikovala zbog već postojećeg francusko-ruskog saveza. Ruski premijer [[Sergey Witte]] i ministar vanjskih poslova [[Vladimir Lambsdorff]] nisu bili prisutni pri potpisivanju niti su prethodno konsultovani; oni su insistirali da sporazum ne bi trebao stupiti na snagu osim ako ga ne odobri i potpiše Francuska. Lambsdorff je rekao caru da je &quot;nedopustivo istovremeno obećavati istu stvar dvjema vladama čiji su interesi međusobno suprotstavljeni&quot;.&lt;ref&gt;Reynolds, str. 23&lt;/ref&gt; Car je popustio pod njihovim pritiscima, na veliko zaprepaštenje Kaisera, koji je svom rođaku zamjerio: &quot;Udružili smo se i potpisali pred Bogom, koji je čuo naše zavjete!... Šta je potpisano, potpisano je! i Bog je naš zavjetnik!&quot;&lt;ref&gt;Cecil, str. 102&lt;/ref&gt; Vilimov kancelar, grof [[Bernhard von Bülow]], međutim, također je odbio da potpiše sporazum jer je Kaiser dodao amandman na nacrt, protivno savjetu, koji je ugovor ograničio na Evropu.&lt;ref&gt;Clark, str. 193&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1905.]]
[[Kategorija:Vojni savezi]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]</text>
      <sha1>s3um3qag81hw0owhp6ds9jvz8js6ttt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Haške konvencije 1899. i 1907.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498813</id>
    <revision>
      <id>3901358</id>
      <parentid>3767630</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:45:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25945" sha1="kajac8cled8v3p86b1sw1k95v5okzxt" xml:space="preserve">[[Datoteka:The_First_International_Peace_Conference,_the_Hague,_May_-_June_1899_HU67224.jpg|mini|Prva haška konferencija 1899.: sastanak u narandžastoj sali palate [[Huis ten Bosch]]]]

[[Datoteka:Vredesconferentie_Den_Haag,_Tweede_1907_-_Second_Peace_Conference_The_Hague_1907.jpg|mini|Druga haška konferencija 1907]]

'''Haške konvencije iz 1899. i 1907.''' su niz međunarodnih sporazuma i deklaracija dogovorenih na dvije međunarodne mirovne konferencije u [[Den Haag]]u, [[Nizozemska|Holandija]]. Uz [[Ženevske konvencije]], Haške konvencije bile su među prvim formalnim izjavama zakona o [[rat]]u i [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] u tijelu sekularnog [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]]. Treća konferencija bila je planirana za 1914. i kasnije pomjerena za 1915, ali nije održana zbog početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1915|title=Preparation for the Third Hague Peace Conference|url=https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;dq=third+hague+peace+conference&amp;pg=PA134|journal=Year Book of the Carnegie Endowment for International Peace, 1915|location=[[Washington, D.C.]]|publisher=Press of Byron S. Adams|page=134|access-date=9. 8. 2021|via=[[University of California]]|archive-date=4. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221104035442/https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;pg=PA134&amp;dq=third+hague+peace+conference|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Haške konvencije iz 1899. i 1907. bile su prvi [[multilateralni sporazumi]] koji su se bavili vođenjem ratovanja i uglavnom su bili zasnovani na [[Lieberov kodeks|Lieberovom kodeksu]], koji je potpisao i izdao američki predsjednik [[Abraham Lincoln]] snagama Unije Sjedinjenih Država 24. aprila 1863. tokom [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]]. Lieberov kodeks je bio prvi zvanični sveobuhvatni kodifikovani zakon koji je postavio propise za ponašanje u vremenima vanrednog stanja; zaštita civila i civilne imovine i kažnjavanje prekršaja; dezerterstvo, ratni zarobljenici, taoci i pljačka; gerilska borba; špijuni; primirja i razmjena zarobljenika; uslovno otpuštanje bivših pobunjeničkih trupa; uslove bilo kakvog primirja i poštovanje ljudskog života; ubistva i ubistva vojnika ili građana na neprijateljskoj teritoriji; i status pojedinaca uključenih u stanje građanskog rata protiv vlade.

Kao takav, zakonik se smatrao najboljim sažetkom prvih običajnih zakona i običaja ratovanja u 19. vijeku. To su pozdravile i usvojile vojne ustanove drugih naroda. Briselska deklaracija iz 1874, koju nikada nisu usvojile sve velike nacije, navodi 56 članova koji su crpili inspiraciju iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Judith Gardam|title=Necessity, Proportionality and the Use of Force by States|date=21. 7. 2011|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-5211-7349-0|page=7}}&lt;/ref&gt; Veliki dio propisa u Haškim konvencijama preuzet je iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Paul R. Bartrop and Samuel Totten|title=Dictionary of Genocide [2 volumes]|date=30. 11. 2007|publisher=[[Greenwood Publishing Group|Greenwood]]|isbn=978-0-3133-2967-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Burrus M. Carnahan|title=Lincoln on Trial: Southern Civilians and the Law of War|date=20. 3. 2008|publisher=[[University Press of Kentucky]]|isbn=978-0-8131-3459-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Eyal Benvenisti|title=The International Law of Occupation|url=https://archive.org/details/internationallaw0002benv|date=30. 4. 2012|publisher=[[Oxford University Press]], USA|isbn=978-0-1995-8889-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=John Fabian Witt|url=https://archive.org/details/lincolnscodelaws00witt|title=Lincoln's Code: The Laws of War in American History|date=4. 9. 2012|publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]]|isbn=978-1-4165-6983-1|author-link=John Fabian Witt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Michael Haas|title=International Human Rights: A Comprehensive Introduction|url=https://archive.org/details/internationalhum0000haas|date=20. 3. 2008|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-4157-7455-0}}&lt;/ref&gt;

== Teme ==
Obje konferencije uključivale su pregovore o razoružanju, ratnim zakonima i ratnim zločinima. Veliki napor na obje konferencije bilo je stvaranje obavezujućeg međunarodnog suda za prinudnu arbitražu za rješavanje međunarodnih sporova, što se smatralo neophodnim da zamijeni instituciju rata.

Ovaj pokušaj je propao na obje konferencije. Umjesto toga, osnovan je dobrovoljni forum za arbitražu, Stalni arbitražni sud. Većina prisutnih zemalja, uključujući [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], [[Ruska Imperija|Rusiju]], [[Francuska|Francusku]], [[Kina|Kinu]] i [[Perzija|Perziju]], zalagala se za proces obavezujuće međunarodne arbitraže, ali je na tu odredbu stavilo veto nekoliko zemalja, na čelu s [[Njemačko Carstvo]].

== Haška konvencija 1899 ==
Prva haška konferencija organizovana je na prijedlog ruskog cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]], 24. augusta 1898.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|title=The Hague peace conferences of 1899 and 1907; a series of lectures delivered before the Johns Hopkins University in the year 1908|website=avalon.law.yale.edu|access-date=12. 5. 2023|archive-date=3. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130403095702/http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nikola i grof [[Mihail Nikolajevič Muravjov]], njegov ministar vanjskih poslova, bili su ključni u pokretanju konferencije. Konferencija je otvorena 18. maja 1899, na Carev rođendan. Sporazumi, deklaracije i završni akt konferencije potpisani su 29. jula te godine, a stupili su na snagu 4. septembra 1900. Ono što se naziva Haškom konvencijom iz 1899. sastojalo se od tri glavna sporazuma i tri dodatne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005494/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux] (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija je uključivala stvaranje [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]], koji postoji do danas. Odeljak su ratifikovale sve velike sile i mnoge manje sile – ukupno 26 potpisnica, uključujući [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], [[Belgija|Belgiju]], [[Bugarska|Bugarsku]], [[Kina|Kinu]], [[Danska|Dansku]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]], [[Grčka|Grčku]], [[Italija|Italiju]], [[Japan]], [[Luksemburg]], [[Meksiko]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Nizozemska|Holandiju]], [[Osmansko Carstvo]], [[Perzija]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[Rusija]], [[Srbija]], [[Tajland|Sijam]], [[Španija]], [[Švedska]] i [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;[https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf Certified true copy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190526095406/https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf |date=26. 5. 2019 }} of the Convention for the pacific settlement of international disputes (1899).&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o zakonima i običajima ratovanja na kopnu'''
Ova obimna konvencija sadrži zakone koji će se koristiti u svim ratovima na kopnu između potpisnika. On precizira postupanje prema ratnim zarobljenicima, uključuje odredbe Ženevske konvencije iz 1864. o liječenju ranjenika i zabranjuje upotrebu otrova, ubijanje neprijateljskih boraca koji su se predali, pljačku grada ili mjesta i napad ili bombardovanje nebranjenih gradova ili naselja. Stanovnici okupiranih teritorija ne mogu biti prisiljeni na vojnu službu protiv vlastite zemlje, a kolektivno kažnjavanje je zabranjeno. Odjeljak su potpisale sve gore navedene velike sile osim Kine.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html Convention with respect to the laws and customs of war on land (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140203034007/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html |date=3. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;
'''(III): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije od 22. avgusta 1864.'''
Ova konvencija predviđa zaštitu obilježenih bolničkih brodova i zahtijeva od njih liječenje ranjenih i brodolomaca svih zaraćenih strana, ratificirale su ga sve velike sile.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131847/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002339.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention of 22. 8. 1864 (1899): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(IV. 1): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona ili drugim novim analognim metodama'''
Ova deklaracija predviđa da se u periodu od pet godina, u bilo kom ratu između sila potpisnica, ne ispaljuju projektili ili eksplozivi iz balona, &quot;ili drugim novim metodama slične prirode&quot;. Deklaraciju su ratificirale sve gore navedene velike sile, osim [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html Declaration concerning the prohibition of the discharge of projectiles and explosives from balloons or by other new analogous methods (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140315185527/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html |date=15. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 2): Deklaracija o zabrani upotrebe projektila sa jedinim ciljem za širenje zagušljivih otrovnih plinova'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se, u svakom ratu između sila potpisnica, strane suzdržavati od upotrebe projektila &quot;čiji je jedini cilj širenje zagušljivih ili štetnih gasova&quot;. Ratificirale sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html Declaration concerning the prohibition of the use of projectiles with the sole object to spread asphyxiating poisonous gases (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831162027/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html |date=31. 8. 2013 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 3): Deklaracija o zabrani upotrebe metaka koji se mogu lako proširiti ili promijeniti svoj oblik unutar ljudskog tijela, kao što su meci s tvrdim omotom koji ne pokrivaju u potpunosti jezgro ili koji sadrže udubljenja'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se u svakom ratu između država potpisnica strane uzdržavati od upotrebe &quot;metaka koji se lako šire ili spljoštavaju u ljudskom tijelu&quot;. Ovo je direktno zabranilo metke sa mekim vrhom (koji su imali djelomični metalni omotač i otvoren vrh) i metke s &quot;ukrštenim vrhom&quot; (koji su imali urez u obliku križa na vrhu kako bi pomogli u ekspanziji, nazvani &quot;dum dum&quot; od Duma Dum Arsenal u Indiji). Ratificirale su ga sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|title=Declaration concerning the prohibition of the use of bullets which can easily expand or change their form inside the human body such as bullets with a hard covering which does not completely cover the core, or containing indentations|first=Ministerie van Buitenlandse|last=Zaken|website=minbuza.nl|access-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209005345/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|archive-date=9. 12. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Haška konvencija 1907 ==
[[File:Zilveren Medaille van de Haagse Vredesconferentie 1907.jpg|thumb|right|Spomen medalja konvencije 1907]]
[[File:Theodore Roosevelt (Nobel 1906).png|thumb|120px|[[Theodore Roosevelt]]]]
[[File:Convention respecting the laws and customs of war on land.svg|thumb|upright=1.5|Strane Konvencije broj IV: Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu]]
Druga Haška konferencija, 1907, rezultirala je konvencijama koje su sadržavale samo nekoliko značajnih pomaka u odnosu na Konvenciju iz 1899. Međutim, susret velikih sila je predočio pokušaje međunarodne saradnje kasnije 20. vijeka.

Druga konferencija je sazvana na prijedlog američkog predsjednika [[Theodore Roosevelt]] 1904. Odgođena je zbog rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Japansko Carstvo|Japana]]. Druga mirovna konferencija održana je od 15. juna do 18. oktobra 1907. Namjera konferencije bila je proširenje Haške konvencije iz 1899. modificiranjem nekih dijelova i dodavanjem novih tema; Konferencija iz 1907. imala je povećan fokus na pomorskom ratovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg |author=Sayamov Yury Nikolaevich |title=the Hague Conferences of 1899 and 1907 |year=2017 |location=Moscow |journal=Academic Research Paper on History and Archeology |volume=3 |publisher=Russia and the modern world |issue=96 |issn=1726-5223 |language=ru-RU |archive-date=27. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201027224815/https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg}}&lt;/ref&gt;

Britanci su pokušali osigurati ograničenje naoružanja, ali su ti napori poraženi od strane drugih sila, predvođenih Njemačkom, koja se plašila britanskog pokušaja da zaustavi rast njemačke flote. Kako je Britanija imala najveću svjetsku mornaricu, ograničenja za pomorsko širenje očuvala bi tu dominantnu poziciju. Njemačka je također odbila prijedloge za prinudnu arbitražu. Međutim, konferencija je proširila mašineriju za dobrovoljnu arbitražu i uspostavila konvencije koje regulišu naplatu dugova, pravila ratovanja i prava i obaveze neutralnih država.

Sporazumi, deklaracije i završni akt Druge konferencije potpisani su 18. oktobra 1907; stupile su na snagu 26. januara 1910. Konvencija iz 1907. se sastoji od trinaest ugovora – od kojih je dvanaest ratifikovano i stupilo na snagu – i jedne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux (1907)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121151800/http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 |date=21. 1. 2016 }} (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija potvrđuje i proširuje Konvenciju (I) iz 1899. Od februara 2017, ova konvencija je na snazi za 102 države,&lt;ref name = 1907Iratifications&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131806/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003316.html Convention for the pacific settlement of international disputes (1907): Parties].&lt;/ref&gt; a 116 država je ratificiralo jednu ili obje Konvencije iz 1907. i Konvenciju iz 1899. (I), koji su zajedno osnivački dokumenti [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]].&lt;ref&gt;[http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 Member States] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130521095528/http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 |date=21. 5. 2013 }}, Permanent Court of Arbitration, pca-cpa.org.&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o poštivanju ograničenja upotrebe sile za naplatu dugova po ugovoru&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131812/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003317.html Convention respecting the limitation of the employment of force for recovery of contract debts (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(III): Konvencija o otvaranju neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131748/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003318.html Convention relative to the opening of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija utvrđuje prihvaćenu proceduru za državu koja objavljuje rat.

'''(IV): Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu'''

Ova konvencija potvrđuje, uz manje izmjene, odredbe Konvencije (II) iz 1899. Ratificirale su je sve velike sile.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html Convention respecting the laws and customs of war on land (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228212724/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html |date=28. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(V): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila i osoba u slučaju rata na kopnu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131821/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003320.html Convention relative to the rights and duties of neutral powers and persons in case of war on land (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''
'''(VI): Konvencija o pravnom položaju neprijateljskih trgovačkih brodova na početku neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003321.html Convention relative to the legal position of enemy merchant ships at the start of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VII): Konvencija o pretvaranju trgovačkih brodova u ratne&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003322.html Convention relative to the conversion of merchant ships into war-ships (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VIII): Konvencija o postavljanju automatskih podmorskih kontaktnih mina&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html Convention relative to the laying of automatic submarine contact mines (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131215002309/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html |date=15. 12. 2013 }}.&lt;/ref&gt;'''

'''(IX): Konvencija o bombardovanju pomorskih snaga u vrijeme rata&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003324.html Convention concerning bombardment by naval forces in time of war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(X): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije (od 6. jula 1906.)'''

Ova konvencija je ažurirala Konvenciju (III) iz 1899. kako bi odražavala izmjene i dopune Ženevske konvencije iz 1864. Konvenciju (X) ratificirale su sve veće države osim Britanije.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003325.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention (of 6 July 1906) (1907): Parties].&lt;/ref&gt; Kasnije je zamijenjena Drugom Ženevskom konvencijom.

'''(XI): Konvencija o određenim ograničenjima u pogledu ostvarivanja prava na zarobljavanje u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131805/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003326.html Convention relative to certain restrictions with regard to the exercise of the right of capture in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XII): Konvencija o osnivanju Međunarodnog suda za nagradu'''

Ova konvencija bi uspostavila Međunarodni sud za nagradu za rješavanje suprotstavljenih zahtjeva u vezi sa zarobljenim brodovima tokom rata. To je jedina konvencija koja nikada nije stupila na snagu. Ratificirala ga je samo Nikaragva.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003327.html Convention relative to the establishment of an International Prize Court (1907): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(XIII): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131819/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003328.html Convention concerning the rights and duties of neutral Powers in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XIV): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona'''

Ova deklaracija je proširila odredbe Deklaracije (IV,1) iz 1899. do završetka planirane Treće mirovne konferencije (koja nikada nije održana). Među velikim silama, ovo su ratificirale samo Kina, Britanija i Sjedinjene Države.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html Declaration prohibiting the discharge of projectiles and explosives from balloons (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316034636/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html |date=16. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

==Strane==
Brazilsku delegaciju je predvodio [[Ruy Barbosa]], čiji doprinosi danas neki analitičari smatraju ključnim za odbranu principa pravne jednakosti nacija.&lt;ref&gt;Klein, Robert A. (1974), ''Sovereign Equality Among States: The History of an Idea'', Toronto: University of Toronto Press, str. 61&lt;/ref&gt; Britansku delegaciju činili su Sir [[Edward Fry]], Sir [[Ernest Satow]], 11. Lord Reay ([[Donald James Mackay]]) i Sir [[Henry Howard]] kao delegati i [[Eyre Crowe]] kao tehnički delegat.&lt;ref&gt;The Proceedings of the Hague Peace Conferences, Oxford University Press, 1920&lt;/ref&gt; Rusku delegaciju je predvodio [[Friedrich Martens]]. Urugvajsku delegaciju je predvodio [[José Batlle y Ordóñez]], branilac ideje prinudne arbitraže.

Sa [[Louis Renault]]om i [[Léonom Bourgeois]]om, [[Paul Henri d'Estournelles de Constant]] bio je član francuske delegacije za 1899. i 1907. delegaciju. Kasnije je dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir 1909]]. za svoje napore. Predstavnik SAD-a, u rangu ambasadora, bio je bivši predsjednik Američke advokatske komore [[U. M. Rose]]. Predstavnik kineskog carstva bio je [[Lu Zhengxiang]], koji će postati premijer Republike Kine 1912.

Iako se o njemu ne pregovara u Hagu, Ženevski protokol uz Haške konvencije smatra se dodatkom konvencijama. Potpisan 17. juna 1925. i koji je stupio na snagu 8. februara 1928, njegov jedinstveni član trajno zabranjuje upotrebu svih oblika hemijskog i biološkog ratovanja. Protokol je proizašao iz sve većeg negodovanja javnosti protiv hemijskog rata nakon upotrebe [[iperit]]a i sličnih agenasa u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], te straha da bi hemijski i biološki rat mogao dovesti do užasnih posljedica u svakom budućem ratu. Protokol je od tada proširen [[Konvencija o biološkom oružju (1972.)|Konvencijom o biološkom oružju (1972)]] i [[Konvencija o hemijskom oružju (1993.)|Konvencijom o hemijskom oružju (1993)]].

==Naslijeđe==
Mnoga pravila utvrđena Haškim konvencijama su prekršena u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Njemačka invazija na Belgiju, na primjer, bila je kršenje Konvencije (III) iz 1907, koja kaže da neprijateljstva ne smiju započeti bez eksplicitnog upozorenja.&lt;ref&gt;Robinson, James J, ''ABA Journal'' '''46(9)''', str. 978.&lt;/ref&gt; Otrovni gas su uvodile i koristile sve glavne zaraćene strane tokom čitavog rata, kršeći Deklaraciju (IV, 2) iz 1899. i Konvenciju (IV) iz 1907, koje su izričito zabranjivale upotrebu &quot;otrova ili otrovanog oružja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=hEH7KcpN-OcC&amp;pg=PT34 |title=The Anatomy of the Nuremberg Trials: A Personal Memoir |author=Telford Taylor |date=1. 11. 1993 |publisher=[[Little, Brown and Company]] |isbn=0-3168-3400-9 |access-date=20. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Pišući 1918, njemački stručnjak za međunarodno pravo i neo-kantovski pacifista Walther Schücking nazvao je skupštine &quot;međunarodnom unijom haških konferencija&quot;. Schücking je haške konferencije vidio kao jezgro buduće međunarodne federacije koja će se sastajati u redovnim intervalima kako bi ostvarila pravdu i razvila međunarodnopravne procedure za mirno rješavanje sporova, tvrdeći da je &quot;definitivna politička unija država svijeta uspostavljena stvoreno sa Prvom i Drugom konferencijom&quot;.&lt;ref&gt;Walther Schücking, ''The international union of the Hague conferences'', Clarendon Press, 1918.&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata, sudije vojnog suda za suđenje njemačkim glavnim ratnim zločincima na [[Nirnberški proces|suđenjima u Nürnbergu]] utvrdile su da su do 1939. pravila utvrđena Haškom konvencijom iz 1907. priznata od strane svih civiliziranih naroda i smatrana su deklarativnim zakonima. i običaji ratovanja. Prema ovoj poslijeratnoj odluci, država nije morala ratifikovati Hašku konvenciju iz 1907. da bi bila obavezna za njihovo sprovođenje.&lt;ref name=&quot;Nurenberg-crimes&quot;&gt;[http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp Judgement: The Law Relating to War Crimes and Crimes Against Humanity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140817224406/http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp |date=17. 8. 2014 }}, available from the [[Avalon Project]] at the [[Yale Law School]], Pristupljeno 29. 8. 2014.&lt;/ref&gt;

Iako je njihov sadržaj u velikoj mjeri zamijenjen drugim ugovorima, Haške konvencije iz 1899. i 1907. i dalje ostaju simboli potrebe za ograničenjima rata i poželjnosti njegovog potpunog izbjegavanja. Od 2000. Konvenciju (I) iz 1907. o pacifičkom rješavanju međunarodnih sporova ratificiralo je još 20 država.&lt;ref name = 1907Iratifications/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1899.]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1907.]]
[[Kategorija:Den Haag]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]</text>
      <sha1>kajac8cled8v3p86b1sw1k95v5okzxt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901378</id>
      <parentid>3901358</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:48:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25985" sha1="lv3vjt9qdvy78kvvrj150y075tlav61" xml:space="preserve">[[Datoteka:The_First_International_Peace_Conference,_the_Hague,_May_-_June_1899_HU67224.jpg|mini|Prva haška konferencija 1899.: sastanak u narandžastoj sali palate [[Huis ten Bosch]]]]

[[Datoteka:Vredesconferentie_Den_Haag,_Tweede_1907_-_Second_Peace_Conference_The_Hague_1907.jpg|mini|Druga haška konferencija 1907]]

'''Haške konvencije iz 1899. i 1907.''' su niz međunarodnih sporazuma i deklaracija dogovorenih na dvije međunarodne mirovne konferencije u [[Den Haag]]u, [[Nizozemska|Holandija]]. Uz [[Ženevske konvencije]], Haške konvencije bile su među prvim formalnim izjavama zakona o [[rat]]u i [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] u tijelu sekularnog [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]]. Treća konferencija bila je planirana za 1914. i kasnije pomjerena za 1915, ali nije održana zbog početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1915|title=Preparation for the Third Hague Peace Conference|url=https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;dq=third+hague+peace+conference&amp;pg=PA134|journal=Year Book of the Carnegie Endowment for International Peace, 1915|location=[[Washington, D.C.]]|publisher=Press of Byron S. Adams|page=134|access-date=9. 8. 2021|via=[[University of California]]|archive-date=4. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221104035442/https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;pg=PA134&amp;dq=third+hague+peace+conference|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Haške konvencije iz 1899. i 1907. bile su prvi [[multilateralni sporazumi]] koji su se bavili vođenjem ratovanja i uglavnom su bili zasnovani na [[Lieberov kodeks|Lieberovom kodeksu]], koji je potpisao i izdao američki predsjednik [[Abraham Lincoln]] snagama Unije Sjedinjenih Država 24. aprila 1863. tokom [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]]. Lieberov kodeks je bio prvi zvanični sveobuhvatni kodifikovani zakon koji je postavio propise za ponašanje u vremenima vanrednog stanja; zaštita civila i civilne imovine i kažnjavanje prekršaja; dezerterstvo, ratni zarobljenici, taoci i pljačka; gerilska borba; špijuni; primirja i razmjena zarobljenika; uslovno otpuštanje bivših pobunjeničkih trupa; uslove bilo kakvog primirja i poštovanje ljudskog života; ubistva i ubistva vojnika ili građana na neprijateljskoj teritoriji; i status pojedinaca uključenih u stanje građanskog rata protiv vlade.

Kao takav, zakonik se smatrao najboljim sažetkom prvih običajnih zakona i običaja ratovanja u 19. vijeku. To su pozdravile i usvojile vojne ustanove drugih naroda. Briselska deklaracija iz 1874, koju nikada nisu usvojile sve velike nacije, navodi 56 članova koji su crpili inspiraciju iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Judith Gardam|title=Necessity, Proportionality and the Use of Force by States|date=21. 7. 2011|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-5211-7349-0|page=7}}&lt;/ref&gt; Veliki dio propisa u Haškim konvencijama preuzet je iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Paul R. Bartrop and Samuel Totten|title=Dictionary of Genocide [2 volumes]|date=30. 11. 2007|publisher=[[Greenwood Publishing Group|Greenwood]]|isbn=978-0-3133-2967-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Burrus M. Carnahan|title=Lincoln on Trial: Southern Civilians and the Law of War|date=20. 3. 2008|publisher=[[University Press of Kentucky]]|isbn=978-0-8131-3459-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Eyal Benvenisti|title=The International Law of Occupation|url=https://archive.org/details/internationallaw0002benv|date=30. 4. 2012|publisher=[[Oxford University Press]], USA|isbn=978-0-1995-8889-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=John Fabian Witt|url=https://archive.org/details/lincolnscodelaws00witt|title=Lincoln's Code: The Laws of War in American History|date=4. 9. 2012|publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]]|isbn=978-1-4165-6983-1|author-link=John Fabian Witt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Michael Haas|title=International Human Rights: A Comprehensive Introduction|url=https://archive.org/details/internationalhum0000haas|date=20. 3. 2008|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-4157-7455-0}}&lt;/ref&gt;

== Teme ==
Obje konferencije uključivale su pregovore o razoružanju, ratnim zakonima i ratnim zločinima. Veliki napor na obje konferencije bilo je stvaranje obavezujućeg međunarodnog suda za prinudnu arbitražu za rješavanje međunarodnih sporova, što se smatralo neophodnim da zamijeni instituciju rata.

Ovaj pokušaj je propao na obje konferencije. Umjesto toga, osnovan je dobrovoljni forum za arbitražu, Stalni arbitražni sud. Većina prisutnih zemalja, uključujući [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], [[Ruska Imperija|Rusiju]], [[Francuska|Francusku]], [[Kina|Kinu]] i [[Perzija|Perziju]], zalagala se za proces obavezujuće međunarodne arbitraže, ali je na tu odredbu stavilo veto nekoliko zemalja, na čelu s [[Njemačko Carstvo]].

== Haška konvencija 1899 ==
Prva haška konferencija organizovana je na prijedlog ruskog cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]], 24. augusta 1898.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|title=The Hague peace conferences of 1899 and 1907; a series of lectures delivered before the Johns Hopkins University in the year 1908|website=avalon.law.yale.edu|access-date=12. 5. 2023|archive-date=3. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130403095702/http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nikola i grof [[Mihail Nikolajevič Muravjov]], njegov ministar vanjskih poslova, bili su ključni u pokretanju konferencije. Konferencija je otvorena 18. maja 1899, na Carev rođendan. Sporazumi, deklaracije i završni akt konferencije potpisani su 29. jula te godine, a stupili su na snagu 4. septembra 1900. Ono što se naziva Haškom konvencijom iz 1899. sastojalo se od tri glavna sporazuma i tri dodatne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005494/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux] (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija je uključivala stvaranje [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]], koji postoji do danas. Odeljak su ratifikovale sve velike sile i mnoge manje sile – ukupno 26 potpisnica, uključujući [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], [[Belgija|Belgiju]], [[Bugarska|Bugarsku]], [[Kina|Kinu]], [[Danska|Dansku]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]], [[Grčka|Grčku]], [[Italija|Italiju]], [[Japan]], [[Luksemburg]], [[Meksiko]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Nizozemska|Holandiju]], [[Osmansko Carstvo]], [[Perzija]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[Rusija]], [[Srbija]], [[Tajland|Sijam]], [[Španija]], [[Švedska]] i [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;[https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf Certified true copy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190526095406/https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf |date=26. 5. 2019 }} of the Convention for the pacific settlement of international disputes (1899).&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o zakonima i običajima ratovanja na kopnu'''
Ova obimna konvencija sadrži zakone koji će se koristiti u svim ratovima na kopnu između potpisnika. On precizira postupanje prema ratnim zarobljenicima, uključuje odredbe Ženevske konvencije iz 1864. o liječenju ranjenika i zabranjuje upotrebu otrova, ubijanje neprijateljskih boraca koji su se predali, pljačku grada ili mjesta i napad ili bombardovanje nebranjenih gradova ili naselja. Stanovnici okupiranih teritorija ne mogu biti prisiljeni na vojnu službu protiv vlastite zemlje, a kolektivno kažnjavanje je zabranjeno. Odjeljak su potpisale sve gore navedene velike sile osim Kine.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html Convention with respect to the laws and customs of war on land (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140203034007/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html |date=3. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;
'''(III): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije od 22. avgusta 1864.'''
Ova konvencija predviđa zaštitu obilježenih bolničkih brodova i zahtijeva od njih liječenje ranjenih i brodolomaca svih zaraćenih strana, ratificirale su ga sve velike sile.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131847/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002339.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention of 22. 8. 1864 (1899): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(IV. 1): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona ili drugim novim analognim metodama'''
Ova deklaracija predviđa da se u periodu od pet godina, u bilo kom ratu između sila potpisnica, ne ispaljuju projektili ili eksplozivi iz balona, &quot;ili drugim novim metodama slične prirode&quot;. Deklaraciju su ratificirale sve gore navedene velike sile, osim [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html Declaration concerning the prohibition of the discharge of projectiles and explosives from balloons or by other new analogous methods (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140315185527/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html |date=15. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 2): Deklaracija o zabrani upotrebe projektila sa jedinim ciljem za širenje zagušljivih otrovnih plinova'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se, u svakom ratu između sila potpisnica, strane suzdržavati od upotrebe projektila &quot;čiji je jedini cilj širenje zagušljivih ili štetnih gasova&quot;. Ratificirale sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html Declaration concerning the prohibition of the use of projectiles with the sole object to spread asphyxiating poisonous gases (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831162027/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html |date=31. 8. 2013 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 3): Deklaracija o zabrani upotrebe metaka koji se mogu lako proširiti ili promijeniti svoj oblik unutar ljudskog tijela, kao što su meci s tvrdim omotom koji ne pokrivaju u potpunosti jezgro ili koji sadrže udubljenja'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se u svakom ratu između država potpisnica strane uzdržavati od upotrebe &quot;metaka koji se lako šire ili spljoštavaju u ljudskom tijelu&quot;. Ovo je direktno zabranilo metke sa mekim vrhom (koji su imali djelomični metalni omotač i otvoren vrh) i metke s &quot;ukrštenim vrhom&quot; (koji su imali urez u obliku križa na vrhu kako bi pomogli u ekspanziji, nazvani &quot;dum dum&quot; od Duma Dum Arsenal u Indiji). Ratificirale su ga sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|title=Declaration concerning the prohibition of the use of bullets which can easily expand or change their form inside the human body such as bullets with a hard covering which does not completely cover the core, or containing indentations|first=Ministerie van Buitenlandse|last=Zaken|website=minbuza.nl|access-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209005345/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|archive-date=9. 12. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Haška konvencija 1907 ==
[[File:Zilveren Medaille van de Haagse Vredesconferentie 1907.jpg|thumb|right|Spomen medalja konvencije 1907]]
[[File:Theodore Roosevelt (Nobel 1906).png|thumb|120px|[[Theodore Roosevelt]]]]
[[File:Convention respecting the laws and customs of war on land.svg|thumb|upright=1.5|Strane Konvencije broj IV: Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu]]
Druga Haška konferencija, 1907, rezultirala je konvencijama koje su sadržavale samo nekoliko značajnih pomaka u odnosu na Konvenciju iz 1899. Međutim, susret velikih sila je predočio pokušaje međunarodne saradnje kasnije 20. vijeka.

Druga konferencija je sazvana na prijedlog američkog predsjednika [[Theodore Roosevelt]] 1904. Odgođena je zbog rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Japansko Carstvo|Japana]]. Druga mirovna konferencija održana je od 15. juna do 18. oktobra 1907. Namjera konferencije bila je proširenje Haške konvencije iz 1899. modificiranjem nekih dijelova i dodavanjem novih tema; Konferencija iz 1907. imala je povećan fokus na pomorskom ratovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg |author=Sayamov Yury Nikolaevich |title=the Hague Conferences of 1899 and 1907 |year=2017 |location=Moscow |journal=Academic Research Paper on History and Archeology |volume=3 |publisher=Russia and the modern world |issue=96 |issn=1726-5223 |language=ru-RU |archive-date=27. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201027224815/https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg}}&lt;/ref&gt;

Britanci su pokušali osigurati ograničenje naoružanja, ali su ti napori poraženi od strane drugih sila, predvođenih Njemačkom, koja se plašila britanskog pokušaja da zaustavi rast njemačke flote. Kako je Britanija imala najveću svjetsku mornaricu, ograničenja za pomorsko širenje očuvala bi tu dominantnu poziciju. Njemačka je također odbila prijedloge za prinudnu arbitražu. Međutim, konferencija je proširila mašineriju za dobrovoljnu arbitražu i uspostavila konvencije koje regulišu naplatu dugova, pravila ratovanja i prava i obaveze neutralnih država.

Sporazumi, deklaracije i završni akt Druge konferencije potpisani su 18. oktobra 1907; stupile su na snagu 26. januara 1910. Konvencija iz 1907. se sastoji od trinaest ugovora – od kojih je dvanaest ratifikovano i stupilo na snagu – i jedne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux (1907)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121151800/http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 |date=21. 1. 2016 }} (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija potvrđuje i proširuje Konvenciju (I) iz 1899. Od februara 2017, ova konvencija je na snazi za 102 države,&lt;ref name = 1907Iratifications&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131806/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003316.html Convention for the pacific settlement of international disputes (1907): Parties].&lt;/ref&gt; a 116 država je ratificiralo jednu ili obje Konvencije iz 1907. i Konvenciju iz 1899. (I), koji su zajedno osnivački dokumenti [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]].&lt;ref&gt;[http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 Member States] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130521095528/http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 |date=21. 5. 2013 }}, Permanent Court of Arbitration, pca-cpa.org.&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o poštivanju ograničenja upotrebe sile za naplatu dugova po ugovoru&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131812/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003317.html Convention respecting the limitation of the employment of force for recovery of contract debts (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(III): Konvencija o otvaranju neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131748/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003318.html Convention relative to the opening of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija utvrđuje prihvaćenu proceduru za državu koja objavljuje rat.

'''(IV): Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu'''

Ova konvencija potvrđuje, uz manje izmjene, odredbe Konvencije (II) iz 1899. Ratificirale su je sve velike sile.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html Convention respecting the laws and customs of war on land (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228212724/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html |date=28. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(V): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila i osoba u slučaju rata na kopnu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131821/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003320.html Convention relative to the rights and duties of neutral powers and persons in case of war on land (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''
'''(VI): Konvencija o pravnom položaju neprijateljskih trgovačkih brodova na početku neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003321.html Convention relative to the legal position of enemy merchant ships at the start of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VII): Konvencija o pretvaranju trgovačkih brodova u ratne&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003322.html Convention relative to the conversion of merchant ships into war-ships (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VIII): Konvencija o postavljanju automatskih podmorskih kontaktnih mina&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html Convention relative to the laying of automatic submarine contact mines (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131215002309/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html |date=15. 12. 2013 }}.&lt;/ref&gt;'''

'''(IX): Konvencija o bombardovanju pomorskih snaga u vrijeme rata&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003324.html Convention concerning bombardment by naval forces in time of war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(X): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije (od 6. jula 1906.)'''

Ova konvencija je ažurirala Konvenciju (III) iz 1899. kako bi odražavala izmjene i dopune Ženevske konvencije iz 1864. Konvenciju (X) ratificirale su sve veće države osim Britanije.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003325.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention (of 6 July 1906) (1907): Parties].&lt;/ref&gt; Kasnije je zamijenjena Drugom Ženevskom konvencijom.

'''(XI): Konvencija o određenim ograničenjima u pogledu ostvarivanja prava na zarobljavanje u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131805/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003326.html Convention relative to certain restrictions with regard to the exercise of the right of capture in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XII): Konvencija o osnivanju Međunarodnog suda za nagradu'''

Ova konvencija bi uspostavila Međunarodni sud za nagradu za rješavanje suprotstavljenih zahtjeva u vezi sa zarobljenim brodovima tokom rata. To je jedina konvencija koja nikada nije stupila na snagu. Ratificirala ga je samo Nikaragva.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003327.html Convention relative to the establishment of an International Prize Court (1907): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(XIII): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131819/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003328.html Convention concerning the rights and duties of neutral Powers in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XIV): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona'''

Ova deklaracija je proširila odredbe Deklaracije (IV,1) iz 1899. do završetka planirane Treće mirovne konferencije (koja nikada nije održana). Među velikim silama, ovo su ratificirale samo Kina, Britanija i Sjedinjene Države.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html Declaration prohibiting the discharge of projectiles and explosives from balloons (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316034636/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html |date=16. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

==Strane==
Brazilsku delegaciju je predvodio [[Ruy Barbosa]], čiji doprinosi danas neki analitičari smatraju ključnim za odbranu principa pravne jednakosti nacija.&lt;ref&gt;Klein, Robert A. (1974), ''Sovereign Equality Among States: The History of an Idea'', Toronto: University of Toronto Press, str. 61&lt;/ref&gt; Britansku delegaciju činili su Sir [[Edward Fry]], Sir [[Ernest Satow]], 11. Lord Reay ([[Donald James Mackay]]) i Sir [[Henry Howard]] kao delegati i [[Eyre Crowe]] kao tehnički delegat.&lt;ref&gt;The Proceedings of the Hague Peace Conferences, Oxford University Press, 1920&lt;/ref&gt; Rusku delegaciju je predvodio [[Friedrich Martens]]. Urugvajsku delegaciju je predvodio [[José Batlle y Ordóñez]], branilac ideje prinudne arbitraže.

Sa [[Louis Renault]]om i [[Léonom Bourgeois]]om, [[Paul Henri d'Estournelles de Constant]] bio je član francuske delegacije za 1899. i 1907. delegaciju. Kasnije je dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir 1909]]. za svoje napore. Predstavnik SAD-a, u rangu ambasadora, bio je bivši predsjednik Američke advokatske komore [[U. M. Rose]]. Predstavnik kineskog carstva bio je [[Lu Zhengxiang]], koji će postati premijer Republike Kine 1912.

Iako se o njemu ne pregovara u Hagu, Ženevski protokol uz Haške konvencije smatra se dodatkom konvencijama. Potpisan 17. juna 1925. i koji je stupio na snagu 8. februara 1928, njegov jedinstveni član trajno zabranjuje upotrebu svih oblika hemijskog i biološkog ratovanja. Protokol je proizašao iz sve većeg negodovanja javnosti protiv hemijskog rata nakon upotrebe [[iperit]]a i sličnih agenasa u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], te straha da bi hemijski i biološki rat mogao dovesti do užasnih posljedica u svakom budućem ratu. Protokol je od tada proširen [[Konvencija o biološkom oružju (1972.)|Konvencijom o biološkom oružju (1972)]] i [[Konvencija o hemijskom oružju (1993.)|Konvencijom o hemijskom oružju (1993)]].

==Naslijeđe==
Mnoga pravila utvrđena Haškim konvencijama su prekršena u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Njemačka invazija na Belgiju, na primjer, bila je kršenje Konvencije (III) iz 1907, koja kaže da neprijateljstva ne smiju započeti bez eksplicitnog upozorenja.&lt;ref&gt;Robinson, James J, ''ABA Journal'' '''46(9)''', str. 978.&lt;/ref&gt; Otrovni gas su uvodile i koristile sve glavne zaraćene strane tokom čitavog rata, kršeći Deklaraciju (IV, 2) iz 1899. i Konvenciju (IV) iz 1907, koje su izričito zabranjivale upotrebu &quot;otrova ili otrovanog oružja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=hEH7KcpN-OcC&amp;pg=PT34 |title=The Anatomy of the Nuremberg Trials: A Personal Memoir |author=Telford Taylor |date=1. 11. 1993 |publisher=[[Little, Brown and Company]] |isbn=0-3168-3400-9 |access-date=20. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Pišući 1918, njemački stručnjak za međunarodno pravo i neo-kantovski pacifista Walther Schücking nazvao je skupštine &quot;međunarodnom unijom haških konferencija&quot;. Schücking je haške konferencije vidio kao jezgro buduće međunarodne federacije koja će se sastajati u redovnim intervalima kako bi ostvarila pravdu i razvila međunarodnopravne procedure za mirno rješavanje sporova, tvrdeći da je &quot;definitivna politička unija država svijeta uspostavljena stvoreno sa Prvom i Drugom konferencijom&quot;.&lt;ref&gt;Walther Schücking, ''The international union of the Hague conferences'', Clarendon Press, 1918.&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata, sudije vojnog suda za suđenje njemačkim glavnim ratnim zločincima na [[Nirnberški proces|suđenjima u Nürnbergu]] utvrdile su da su do 1939. pravila utvrđena Haškom konvencijom iz 1907. priznata od strane svih civiliziranih naroda i smatrana su deklarativnim zakonima. i običaji ratovanja. Prema ovoj poslijeratnoj odluci, država nije morala ratifikovati Hašku konvenciju iz 1907. da bi bila obavezna za njihovo sprovođenje.&lt;ref name=&quot;Nurenberg-crimes&quot;&gt;[http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp Judgement: The Law Relating to War Crimes and Crimes Against Humanity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140817224406/http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp |date=17. 8. 2014 }}, available from the [[Avalon Project]] at the [[Yale Law School]], Pristupljeno 29. 8. 2014.&lt;/ref&gt;

Iako je njihov sadržaj u velikoj mjeri zamijenjen drugim ugovorima, Haške konvencije iz 1899. i 1907. i dalje ostaju simboli potrebe za ograničenjima rata i poželjnosti njegovog potpunog izbjegavanja. Od 2000. Konvenciju (I) iz 1907. o pacifičkom rješavanju međunarodnih sporova ratificiralo je još 20 država.&lt;ref name = 1907Iratifications/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1899.]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1907.]]
[[Kategorija:Den Haag]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]</text>
      <sha1>lv3vjt9qdvy78kvvrj150y075tlav61</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901395</id>
      <parentid>3901378</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26018" sha1="21eezav3fmll2oqq5q80i6mk4ior1jr" xml:space="preserve">[[Datoteka:The_First_International_Peace_Conference,_the_Hague,_May_-_June_1899_HU67224.jpg|mini|Prva haška konferencija 1899.: sastanak u narandžastoj sali palate [[Huis ten Bosch]]]]

[[Datoteka:Vredesconferentie_Den_Haag,_Tweede_1907_-_Second_Peace_Conference_The_Hague_1907.jpg|mini|Druga haška konferencija 1907]]

'''Haške konvencije iz 1899. i 1907.''' su niz međunarodnih sporazuma i deklaracija dogovorenih na dvije međunarodne mirovne konferencije u [[Den Haag]]u, [[Nizozemska|Holandija]]. Uz [[Ženevske konvencije]], Haške konvencije bile su među prvim formalnim izjavama zakona o [[rat]]u i [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] u tijelu sekularnog [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]]. Treća konferencija bila je planirana za 1914. i kasnije pomjerena za 1915, ali nije održana zbog početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1915|title=Preparation for the Third Hague Peace Conference|url=https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;dq=third+hague+peace+conference&amp;pg=PA134|journal=Year Book of the Carnegie Endowment for International Peace, 1915|location=[[Washington, D.C.]]|publisher=Press of Byron S. Adams|page=134|access-date=9. 8. 2021|via=[[University of California]]|archive-date=4. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221104035442/https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;pg=PA134&amp;dq=third+hague+peace+conference|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Haške konvencije iz 1899. i 1907. bile su prvi [[multilateralni sporazumi]] koji su se bavili vođenjem ratovanja i uglavnom su bili zasnovani na [[Lieberov kodeks|Lieberovom kodeksu]], koji je potpisao i izdao američki predsjednik [[Abraham Lincoln]] snagama Unije Sjedinjenih Država 24. aprila 1863. tokom [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]]. Lieberov kodeks je bio prvi zvanični sveobuhvatni kodifikovani zakon koji je postavio propise za ponašanje u vremenima vanrednog stanja; zaštita civila i civilne imovine i kažnjavanje prekršaja; dezerterstvo, ratni zarobljenici, taoci i pljačka; gerilska borba; špijuni; primirja i razmjena zarobljenika; uslovno otpuštanje bivših pobunjeničkih trupa; uslove bilo kakvog primirja i poštovanje ljudskog života; ubistva i ubistva vojnika ili građana na neprijateljskoj teritoriji; i status pojedinaca uključenih u stanje građanskog rata protiv vlade.

Kao takav, zakonik se smatrao najboljim sažetkom prvih običajnih zakona i običaja ratovanja u 19. vijeku. To su pozdravile i usvojile vojne ustanove drugih naroda. Briselska deklaracija iz 1874, koju nikada nisu usvojile sve velike nacije, navodi 56 članova koji su crpili inspiraciju iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Judith Gardam|title=Necessity, Proportionality and the Use of Force by States|date=21. 7. 2011|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-5211-7349-0|page=7}}&lt;/ref&gt; Veliki dio propisa u Haškim konvencijama preuzet je iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Paul R. Bartrop and Samuel Totten|title=Dictionary of Genocide [2 volumes]|date=30. 11. 2007|publisher=[[Greenwood Publishing Group|Greenwood]]|isbn=978-0-3133-2967-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Burrus M. Carnahan|title=Lincoln on Trial: Southern Civilians and the Law of War|date=20. 3. 2008|publisher=[[University Press of Kentucky]]|isbn=978-0-8131-3459-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Eyal Benvenisti|title=The International Law of Occupation|url=https://archive.org/details/internationallaw0002benv|date=30. 4. 2012|publisher=[[Oxford University Press]], USA|isbn=978-0-1995-8889-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=John Fabian Witt|url=https://archive.org/details/lincolnscodelaws00witt|title=Lincoln's Code: The Laws of War in American History|date=4. 9. 2012|publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]]|isbn=978-1-4165-6983-1|author-link=John Fabian Witt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Michael Haas|title=International Human Rights: A Comprehensive Introduction|url=https://archive.org/details/internationalhum0000haas|date=20. 3. 2008|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-4157-7455-0}}&lt;/ref&gt;

== Teme ==
Obje konferencije uključivale su pregovore o razoružanju, ratnim zakonima i ratnim zločinima. Veliki napor na obje konferencije bilo je stvaranje obavezujućeg međunarodnog suda za prinudnu arbitražu za rješavanje međunarodnih sporova, što se smatralo neophodnim da zamijeni instituciju rata.

Ovaj pokušaj je propao na obje konferencije. Umjesto toga, osnovan je dobrovoljni forum za arbitražu, Stalni arbitražni sud. Većina prisutnih zemalja, uključujući [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], [[Ruska Imperija|Rusiju]], [[Francuska|Francusku]], [[Kina|Kinu]] i [[Perzija|Perziju]], zalagala se za proces obavezujuće međunarodne arbitraže, ali je na tu odredbu stavilo veto nekoliko zemalja, na čelu s [[Njemačko Carstvo]].

== Haška konvencija 1899 ==
Prva haška konferencija organizovana je na prijedlog ruskog cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]], 24. augusta 1898.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|title=The Hague peace conferences of 1899 and 1907; a series of lectures delivered before the Johns Hopkins University in the year 1908|website=avalon.law.yale.edu|access-date=12. 5. 2023|archive-date=3. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130403095702/http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nikola i grof [[Mihail Nikolajevič Muravjov]], njegov ministar vanjskih poslova, bili su ključni u pokretanju konferencije. Konferencija je otvorena 18. maja 1899, na Carev rođendan. Sporazumi, deklaracije i završni akt konferencije potpisani su 29. jula te godine, a stupili su na snagu 4. septembra 1900. Ono što se naziva Haškom konvencijom iz 1899. sastojalo se od tri glavna sporazuma i tri dodatne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005494/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux] (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija je uključivala stvaranje [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]], koji postoji do danas. Odeljak su ratifikovale sve velike sile i mnoge manje sile – ukupno 26 potpisnica, uključujući [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], [[Belgija|Belgiju]], [[Bugarska|Bugarsku]], [[Kina|Kinu]], [[Danska|Dansku]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]], [[Grčka|Grčku]], [[Italija|Italiju]], [[Japan]], [[Luksemburg]], [[Meksiko]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Nizozemska|Holandiju]], [[Osmansko Carstvo]], [[Perzija]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[Rusija]], [[Srbija]], [[Tajland|Sijam]], [[Španija]], [[Švedska]] i [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;[https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf Certified true copy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190526095406/https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf |date=26. 5. 2019 }} of the Convention for the pacific settlement of international disputes (1899).&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o zakonima i običajima ratovanja na kopnu'''
Ova obimna konvencija sadrži zakone koji će se koristiti u svim ratovima na kopnu između potpisnika. On precizira postupanje prema ratnim zarobljenicima, uključuje odredbe Ženevske konvencije iz 1864. o liječenju ranjenika i zabranjuje upotrebu otrova, ubijanje neprijateljskih boraca koji su se predali, pljačku grada ili mjesta i napad ili bombardovanje nebranjenih gradova ili naselja. Stanovnici okupiranih teritorija ne mogu biti prisiljeni na vojnu službu protiv vlastite zemlje, a kolektivno kažnjavanje je zabranjeno. Odjeljak su potpisale sve gore navedene velike sile osim Kine.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html Convention with respect to the laws and customs of war on land (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140203034007/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html |date=3. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;
'''(III): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije od 22. avgusta 1864.'''
Ova konvencija predviđa zaštitu obilježenih bolničkih brodova i zahtijeva od njih liječenje ranjenih i brodolomaca svih zaraćenih strana, ratificirale su ga sve velike sile.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131847/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002339.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention of 22. 8. 1864 (1899): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(IV. 1): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona ili drugim novim analognim metodama'''
Ova deklaracija predviđa da se u periodu od pet godina, u bilo kom ratu između sila potpisnica, ne ispaljuju projektili ili eksplozivi iz balona, &quot;ili drugim novim metodama slične prirode&quot;. Deklaraciju su ratificirale sve gore navedene velike sile, osim [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html Declaration concerning the prohibition of the discharge of projectiles and explosives from balloons or by other new analogous methods (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140315185527/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html |date=15. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 2): Deklaracija o zabrani upotrebe projektila sa jedinim ciljem za širenje zagušljivih otrovnih plinova'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se, u svakom ratu između sila potpisnica, strane suzdržavati od upotrebe projektila &quot;čiji je jedini cilj širenje zagušljivih ili štetnih gasova&quot;. Ratificirale sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html Declaration concerning the prohibition of the use of projectiles with the sole object to spread asphyxiating poisonous gases (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831162027/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html |date=31. 8. 2013 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 3): Deklaracija o zabrani upotrebe metaka koji se mogu lako proširiti ili promijeniti svoj oblik unutar ljudskog tijela, kao što su meci s tvrdim omotom koji ne pokrivaju u potpunosti jezgro ili koji sadrže udubljenja'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se u svakom ratu između država potpisnica strane uzdržavati od upotrebe &quot;metaka koji se lako šire ili spljoštavaju u ljudskom tijelu&quot;. Ovo je direktno zabranilo metke sa mekim vrhom (koji su imali djelomični metalni omotač i otvoren vrh) i metke s &quot;ukrštenim vrhom&quot; (koji su imali urez u obliku križa na vrhu kako bi pomogli u ekspanziji, nazvani &quot;dum dum&quot; od Duma Dum Arsenal u Indiji). Ratificirale su ga sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|title=Declaration concerning the prohibition of the use of bullets which can easily expand or change their form inside the human body such as bullets with a hard covering which does not completely cover the core, or containing indentations|first=Ministerie van Buitenlandse|last=Zaken|website=minbuza.nl|access-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209005345/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|archive-date=9. 12. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Haška konvencija 1907 ==
[[File:Zilveren Medaille van de Haagse Vredesconferentie 1907.jpg|thumb|right|Spomen medalja konvencije 1907]]
[[File:Theodore Roosevelt (Nobel 1906).png|thumb|120px|[[Theodore Roosevelt]]]]
[[File:Convention respecting the laws and customs of war on land.svg|thumb|upright=1.5|Strane Konvencije broj IV: Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu]]
Druga Haška konferencija, 1907, rezultirala je konvencijama koje su sadržavale samo nekoliko značajnih pomaka u odnosu na Konvenciju iz 1899. Međutim, susret velikih sila je predočio pokušaje međunarodne saradnje kasnije 20. vijeka.

Druga konferencija je sazvana na prijedlog američkog predsjednika [[Theodore Roosevelt]] 1904. Odgođena je zbog rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Japansko Carstvo|Japana]]. Druga mirovna konferencija održana je od 15. juna do 18. oktobra 1907. Namjera konferencije bila je proširenje Haške konvencije iz 1899. modificiranjem nekih dijelova i dodavanjem novih tema; Konferencija iz 1907. imala je povećan fokus na pomorskom ratovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg |author=Sayamov Yury Nikolaevich |title=the Hague Conferences of 1899 and 1907 |year=2017 |location=Moscow |journal=Academic Research Paper on History and Archeology |volume=3 |publisher=Russia and the modern world |issue=96 |issn=1726-5223 |language=ru-RU |archive-date=27. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201027224815/https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg}}&lt;/ref&gt;

Britanci su pokušali osigurati ograničenje naoružanja, ali su ti napori poraženi od strane drugih sila, predvođenih Njemačkom, koja se plašila britanskog pokušaja da zaustavi rast njemačke flote. Kako je Britanija imala najveću svjetsku mornaricu, ograničenja za pomorsko širenje očuvala bi tu dominantnu poziciju. Njemačka je također odbila prijedloge za prinudnu arbitražu. Međutim, konferencija je proširila mašineriju za dobrovoljnu arbitražu i uspostavila konvencije koje regulišu naplatu dugova, pravila ratovanja i prava i obaveze neutralnih država.

Sporazumi, deklaracije i završni akt Druge konferencije potpisani su 18. oktobra 1907; stupile su na snagu 26. januara 1910. Konvencija iz 1907. se sastoji od trinaest ugovora – od kojih je dvanaest ratifikovano i stupilo na snagu – i jedne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux (1907)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121151800/http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 |date=21. 1. 2016 }} (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija potvrđuje i proširuje Konvenciju (I) iz 1899. Od februara 2017, ova konvencija je na snazi za 102 države,&lt;ref name = 1907Iratifications&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131806/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003316.html Convention for the pacific settlement of international disputes (1907): Parties].&lt;/ref&gt; a 116 država je ratificiralo jednu ili obje Konvencije iz 1907. i Konvenciju iz 1899. (I), koji su zajedno osnivački dokumenti [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]].&lt;ref&gt;[http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 Member States] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130521095528/http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 |date=21. 5. 2013 }}, Permanent Court of Arbitration, pca-cpa.org.&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o poštivanju ograničenja upotrebe sile za naplatu dugova po ugovoru&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131812/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003317.html Convention respecting the limitation of the employment of force for recovery of contract debts (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(III): Konvencija o otvaranju neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131748/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003318.html Convention relative to the opening of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija utvrđuje prihvaćenu proceduru za državu koja objavljuje rat.

'''(IV): Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu'''

Ova konvencija potvrđuje, uz manje izmjene, odredbe Konvencije (II) iz 1899. Ratificirale su je sve velike sile.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html Convention respecting the laws and customs of war on land (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228212724/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html |date=28. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(V): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila i osoba u slučaju rata na kopnu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131821/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003320.html Convention relative to the rights and duties of neutral powers and persons in case of war on land (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''
'''(VI): Konvencija o pravnom položaju neprijateljskih trgovačkih brodova na početku neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003321.html Convention relative to the legal position of enemy merchant ships at the start of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VII): Konvencija o pretvaranju trgovačkih brodova u ratne&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003322.html Convention relative to the conversion of merchant ships into war-ships (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VIII): Konvencija o postavljanju automatskih podmorskih kontaktnih mina&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html Convention relative to the laying of automatic submarine contact mines (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131215002309/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html |date=15. 12. 2013 }}.&lt;/ref&gt;'''

'''(IX): Konvencija o bombardovanju pomorskih snaga u vrijeme rata&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003324.html Convention concerning bombardment by naval forces in time of war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(X): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije (od 6. jula 1906.)'''

Ova konvencija je ažurirala Konvenciju (III) iz 1899. kako bi odražavala izmjene i dopune Ženevske konvencije iz 1864. Konvenciju (X) ratificirale su sve veće države osim Britanije.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003325.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention (of 6 July 1906) (1907): Parties].&lt;/ref&gt; Kasnije je zamijenjena Drugom Ženevskom konvencijom.

'''(XI): Konvencija o određenim ograničenjima u pogledu ostvarivanja prava na zarobljavanje u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131805/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003326.html Convention relative to certain restrictions with regard to the exercise of the right of capture in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XII): Konvencija o osnivanju Međunarodnog suda za nagradu'''

Ova konvencija bi uspostavila Međunarodni sud za nagradu za rješavanje suprotstavljenih zahtjeva u vezi sa zarobljenim brodovima tokom rata. To je jedina konvencija koja nikada nije stupila na snagu. Ratificirala ga je samo Nikaragva.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003327.html Convention relative to the establishment of an International Prize Court (1907): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(XIII): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131819/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003328.html Convention concerning the rights and duties of neutral Powers in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XIV): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona'''

Ova deklaracija je proširila odredbe Deklaracije (IV,1) iz 1899. do završetka planirane Treće mirovne konferencije (koja nikada nije održana). Među velikim silama, ovo su ratificirale samo Kina, Britanija i Sjedinjene Države.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html Declaration prohibiting the discharge of projectiles and explosives from balloons (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316034636/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html |date=16. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

==Strane==
Brazilsku delegaciju je predvodio [[Ruy Barbosa]], čiji doprinosi danas neki analitičari smatraju ključnim za odbranu principa pravne jednakosti nacija.&lt;ref&gt;Klein, Robert A. (1974), ''Sovereign Equality Among States: The History of an Idea'', Toronto: University of Toronto Press, str. 61&lt;/ref&gt; Britansku delegaciju činili su Sir [[Edward Fry]], Sir [[Ernest Satow]], 11. Lord Reay ([[Donald James Mackay]]) i Sir [[Henry Howard]] kao delegati i [[Eyre Crowe]] kao tehnički delegat.&lt;ref&gt;The Proceedings of the Hague Peace Conferences, Oxford University Press, 1920&lt;/ref&gt; Rusku delegaciju je predvodio [[Friedrich Martens]]. Urugvajsku delegaciju je predvodio [[José Batlle y Ordóñez]], branilac ideje prinudne arbitraže.

Sa [[Louis Renault]]om i [[Léonom Bourgeois]]om, [[Paul Henri d'Estournelles de Constant]] bio je član francuske delegacije za 1899. i 1907. delegaciju. Kasnije je dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir 1909]]. za svoje napore. Predstavnik SAD-a, u rangu ambasadora, bio je bivši predsjednik Američke advokatske komore [[U. M. Rose]]. Predstavnik kineskog carstva bio je [[Lu Zhengxiang]], koji će postati premijer Republike Kine 1912.

Iako se o njemu ne pregovara u Hagu, Ženevski protokol uz Haške konvencije smatra se dodatkom konvencijama. Potpisan 17. juna 1925. i koji je stupio na snagu 8. februara 1928, njegov jedinstveni član trajno zabranjuje upotrebu svih oblika hemijskog i biološkog ratovanja. Protokol je proizašao iz sve većeg negodovanja javnosti protiv hemijskog rata nakon upotrebe [[iperit]]a i sličnih agenasa u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], te straha da bi hemijski i biološki rat mogao dovesti do užasnih posljedica u svakom budućem ratu. Protokol je od tada proširen [[Konvencija o biološkom oružju (1972.)|Konvencijom o biološkom oružju (1972)]] i [[Konvencija o hemijskom oružju (1993.)|Konvencijom o hemijskom oružju (1993)]].

==Naslijeđe==
Mnoga pravila utvrđena Haškim konvencijama su prekršena u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Njemačka invazija na Belgiju, na primjer, bila je kršenje Konvencije (III) iz 1907, koja kaže da neprijateljstva ne smiju započeti bez eksplicitnog upozorenja.&lt;ref&gt;Robinson, James J, ''ABA Journal'' '''46(9)''', str. 978.&lt;/ref&gt; Otrovni gas su uvodile i koristile sve glavne zaraćene strane tokom čitavog rata, kršeći Deklaraciju (IV, 2) iz 1899. i Konvenciju (IV) iz 1907, koje su izričito zabranjivale upotrebu &quot;otrova ili otrovanog oružja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=hEH7KcpN-OcC&amp;pg=PT34 |title=The Anatomy of the Nuremberg Trials: A Personal Memoir |author=Telford Taylor |date=1. 11. 1993 |publisher=[[Little, Brown and Company]] |isbn=0-3168-3400-9 |access-date=20. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Pišući 1918, njemački stručnjak za međunarodno pravo i neo-kantovski pacifista Walther Schücking nazvao je skupštine &quot;međunarodnom unijom haških konferencija&quot;. Schücking je haške konferencije vidio kao jezgro buduće međunarodne federacije koja će se sastajati u redovnim intervalima kako bi ostvarila pravdu i razvila međunarodnopravne procedure za mirno rješavanje sporova, tvrdeći da je &quot;definitivna politička unija država svijeta uspostavljena stvoreno sa Prvom i Drugom konferencijom&quot;.&lt;ref&gt;Walther Schücking, ''The international union of the Hague conferences'', Clarendon Press, 1918.&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata, sudije vojnog suda za suđenje njemačkim glavnim ratnim zločincima na [[Nirnberški proces|suđenjima u Nürnbergu]] utvrdile su da su do 1939. pravila utvrđena Haškom konvencijom iz 1907. priznata od strane svih civiliziranih naroda i smatrana su deklarativnim zakonima. i običaji ratovanja. Prema ovoj poslijeratnoj odluci, država nije morala ratifikovati Hašku konvenciju iz 1907. da bi bila obavezna za njihovo sprovođenje.&lt;ref name=&quot;Nurenberg-crimes&quot;&gt;[http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp Judgement: The Law Relating to War Crimes and Crimes Against Humanity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140817224406/http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp |date=17. 8. 2014 }}, available from the [[Avalon Project]] at the [[Yale Law School]], Pristupljeno 29. 8. 2014.&lt;/ref&gt;

Iako je njihov sadržaj u velikoj mjeri zamijenjen drugim ugovorima, Haške konvencije iz 1899. i 1907. i dalje ostaju simboli potrebe za ograničenjima rata i poželjnosti njegovog potpunog izbjegavanja. Od 2000. Konvenciju (I) iz 1907. o pacifičkom rješavanju međunarodnih sporova ratificiralo je još 20 država.&lt;ref name = 1907Iratifications/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1899.]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1907.]]
[[Kategorija:Den Haag]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>21eezav3fmll2oqq5q80i6mk4ior1jr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901415</id>
      <parentid>3901395</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26050" sha1="4tefkq3bcjxfekxtdlw8kyl2jg1y5hc" xml:space="preserve">[[Datoteka:The_First_International_Peace_Conference,_the_Hague,_May_-_June_1899_HU67224.jpg|mini|Prva haška konferencija 1899.: sastanak u narandžastoj sali palate [[Huis ten Bosch]]]]

[[Datoteka:Vredesconferentie_Den_Haag,_Tweede_1907_-_Second_Peace_Conference_The_Hague_1907.jpg|mini|Druga haška konferencija 1907]]

'''Haške konvencije iz 1899. i 1907.''' su niz međunarodnih sporazuma i deklaracija dogovorenih na dvije međunarodne mirovne konferencije u [[Den Haag]]u, [[Nizozemska|Holandija]]. Uz [[Ženevske konvencije]], Haške konvencije bile su među prvim formalnim izjavama zakona o [[rat]]u i [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] u tijelu sekularnog [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]]. Treća konferencija bila je planirana za 1914. i kasnije pomjerena za 1915, ali nije održana zbog početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1915|title=Preparation for the Third Hague Peace Conference|url=https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;dq=third+hague+peace+conference&amp;pg=PA134|journal=Year Book of the Carnegie Endowment for International Peace, 1915|location=[[Washington, D.C.]]|publisher=Press of Byron S. Adams|page=134|access-date=9. 8. 2021|via=[[University of California]]|archive-date=4. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221104035442/https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;pg=PA134&amp;dq=third+hague+peace+conference|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Haške konvencije iz 1899. i 1907. bile su prvi [[multilateralni sporazumi]] koji su se bavili vođenjem ratovanja i uglavnom su bili zasnovani na [[Lieberov kodeks|Lieberovom kodeksu]], koji je potpisao i izdao američki predsjednik [[Abraham Lincoln]] snagama Unije Sjedinjenih Država 24. aprila 1863. tokom [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]]. Lieberov kodeks je bio prvi zvanični sveobuhvatni kodifikovani zakon koji je postavio propise za ponašanje u vremenima vanrednog stanja; zaštita civila i civilne imovine i kažnjavanje prekršaja; dezerterstvo, ratni zarobljenici, taoci i pljačka; gerilska borba; špijuni; primirja i razmjena zarobljenika; uslovno otpuštanje bivših pobunjeničkih trupa; uslove bilo kakvog primirja i poštovanje ljudskog života; ubistva i ubistva vojnika ili građana na neprijateljskoj teritoriji; i status pojedinaca uključenih u stanje građanskog rata protiv vlade.

Kao takav, zakonik se smatrao najboljim sažetkom prvih običajnih zakona i običaja ratovanja u 19. vijeku. To su pozdravile i usvojile vojne ustanove drugih naroda. Briselska deklaracija iz 1874, koju nikada nisu usvojile sve velike nacije, navodi 56 članova koji su crpili inspiraciju iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Judith Gardam|title=Necessity, Proportionality and the Use of Force by States|date=21. 7. 2011|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-5211-7349-0|page=7}}&lt;/ref&gt; Veliki dio propisa u Haškim konvencijama preuzet je iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Paul R. Bartrop and Samuel Totten|title=Dictionary of Genocide [2 volumes]|date=30. 11. 2007|publisher=[[Greenwood Publishing Group|Greenwood]]|isbn=978-0-3133-2967-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Burrus M. Carnahan|title=Lincoln on Trial: Southern Civilians and the Law of War|date=20. 3. 2008|publisher=[[University Press of Kentucky]]|isbn=978-0-8131-3459-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Eyal Benvenisti|title=The International Law of Occupation|url=https://archive.org/details/internationallaw0002benv|date=30. 4. 2012|publisher=[[Oxford University Press]], USA|isbn=978-0-1995-8889-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=John Fabian Witt|url=https://archive.org/details/lincolnscodelaws00witt|title=Lincoln's Code: The Laws of War in American History|date=4. 9. 2012|publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]]|isbn=978-1-4165-6983-1|author-link=John Fabian Witt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Michael Haas|title=International Human Rights: A Comprehensive Introduction|url=https://archive.org/details/internationalhum0000haas|date=20. 3. 2008|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-4157-7455-0}}&lt;/ref&gt;

== Teme ==
Obje konferencije uključivale su pregovore o razoružanju, ratnim zakonima i ratnim zločinima. Veliki napor na obje konferencije bilo je stvaranje obavezujućeg međunarodnog suda za prinudnu arbitražu za rješavanje međunarodnih sporova, što se smatralo neophodnim da zamijeni instituciju rata.

Ovaj pokušaj je propao na obje konferencije. Umjesto toga, osnovan je dobrovoljni forum za arbitražu, Stalni arbitražni sud. Većina prisutnih zemalja, uključujući [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], [[Ruska Imperija|Rusiju]], [[Francuska|Francusku]], [[Kina|Kinu]] i [[Perzija|Perziju]], zalagala se za proces obavezujuće međunarodne arbitraže, ali je na tu odredbu stavilo veto nekoliko zemalja, na čelu s [[Njemačko Carstvo]].

== Haška konvencija 1899 ==
Prva haška konferencija organizovana je na prijedlog ruskog cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]], 24. augusta 1898.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|title=The Hague peace conferences of 1899 and 1907; a series of lectures delivered before the Johns Hopkins University in the year 1908|website=avalon.law.yale.edu|access-date=12. 5. 2023|archive-date=3. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130403095702/http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nikola i grof [[Mihail Nikolajevič Muravjov]], njegov ministar vanjskih poslova, bili su ključni u pokretanju konferencije. Konferencija je otvorena 18. maja 1899, na Carev rođendan. Sporazumi, deklaracije i završni akt konferencije potpisani su 29. jula te godine, a stupili su na snagu 4. septembra 1900. Ono što se naziva Haškom konvencijom iz 1899. sastojalo se od tri glavna sporazuma i tri dodatne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005494/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux] (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija je uključivala stvaranje [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]], koji postoji do danas. Odeljak su ratifikovale sve velike sile i mnoge manje sile – ukupno 26 potpisnica, uključujući [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], [[Belgija|Belgiju]], [[Bugarska|Bugarsku]], [[Kina|Kinu]], [[Danska|Dansku]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]], [[Grčka|Grčku]], [[Italija|Italiju]], [[Japan]], [[Luksemburg]], [[Meksiko]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Nizozemska|Holandiju]], [[Osmansko Carstvo]], [[Perzija]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[Rusija]], [[Srbija]], [[Tajland|Sijam]], [[Španija]], [[Švedska]] i [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;[https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf Certified true copy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190526095406/https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf |date=26. 5. 2019 }} of the Convention for the pacific settlement of international disputes (1899).&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o zakonima i običajima ratovanja na kopnu'''
Ova obimna konvencija sadrži zakone koji će se koristiti u svim ratovima na kopnu između potpisnika. On precizira postupanje prema ratnim zarobljenicima, uključuje odredbe Ženevske konvencije iz 1864. o liječenju ranjenika i zabranjuje upotrebu otrova, ubijanje neprijateljskih boraca koji su se predali, pljačku grada ili mjesta i napad ili bombardovanje nebranjenih gradova ili naselja. Stanovnici okupiranih teritorija ne mogu biti prisiljeni na vojnu službu protiv vlastite zemlje, a kolektivno kažnjavanje je zabranjeno. Odjeljak su potpisale sve gore navedene velike sile osim Kine.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html Convention with respect to the laws and customs of war on land (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140203034007/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html |date=3. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;
'''(III): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije od 22. avgusta 1864.'''
Ova konvencija predviđa zaštitu obilježenih bolničkih brodova i zahtijeva od njih liječenje ranjenih i brodolomaca svih zaraćenih strana, ratificirale su ga sve velike sile.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131847/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002339.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention of 22. 8. 1864 (1899): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(IV. 1): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona ili drugim novim analognim metodama'''
Ova deklaracija predviđa da se u periodu od pet godina, u bilo kom ratu između sila potpisnica, ne ispaljuju projektili ili eksplozivi iz balona, &quot;ili drugim novim metodama slične prirode&quot;. Deklaraciju su ratificirale sve gore navedene velike sile, osim [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html Declaration concerning the prohibition of the discharge of projectiles and explosives from balloons or by other new analogous methods (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140315185527/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html |date=15. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 2): Deklaracija o zabrani upotrebe projektila sa jedinim ciljem za širenje zagušljivih otrovnih plinova'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se, u svakom ratu između sila potpisnica, strane suzdržavati od upotrebe projektila &quot;čiji je jedini cilj širenje zagušljivih ili štetnih gasova&quot;. Ratificirale sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html Declaration concerning the prohibition of the use of projectiles with the sole object to spread asphyxiating poisonous gases (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831162027/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html |date=31. 8. 2013 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 3): Deklaracija o zabrani upotrebe metaka koji se mogu lako proširiti ili promijeniti svoj oblik unutar ljudskog tijela, kao što su meci s tvrdim omotom koji ne pokrivaju u potpunosti jezgro ili koji sadrže udubljenja'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se u svakom ratu između država potpisnica strane uzdržavati od upotrebe &quot;metaka koji se lako šire ili spljoštavaju u ljudskom tijelu&quot;. Ovo je direktno zabranilo metke sa mekim vrhom (koji su imali djelomični metalni omotač i otvoren vrh) i metke s &quot;ukrštenim vrhom&quot; (koji su imali urez u obliku križa na vrhu kako bi pomogli u ekspanziji, nazvani &quot;dum dum&quot; od Duma Dum Arsenal u Indiji). Ratificirale su ga sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|title=Declaration concerning the prohibition of the use of bullets which can easily expand or change their form inside the human body such as bullets with a hard covering which does not completely cover the core, or containing indentations|first=Ministerie van Buitenlandse|last=Zaken|website=minbuza.nl|access-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209005345/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|archive-date=9. 12. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Haška konvencija 1907 ==
[[File:Zilveren Medaille van de Haagse Vredesconferentie 1907.jpg|thumb|right|Spomen medalja konvencije 1907]]
[[File:Theodore Roosevelt (Nobel 1906).png|thumb|120px|[[Theodore Roosevelt]]]]
[[File:Convention respecting the laws and customs of war on land.svg|thumb|upright=1.5|Strane Konvencije broj IV: Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu]]
Druga Haška konferencija, 1907, rezultirala je konvencijama koje su sadržavale samo nekoliko značajnih pomaka u odnosu na Konvenciju iz 1899. Međutim, susret velikih sila je predočio pokušaje međunarodne saradnje kasnije 20. vijeka.

Druga konferencija je sazvana na prijedlog američkog predsjednika [[Theodore Roosevelt]] 1904. Odgođena je zbog rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Japansko Carstvo|Japana]]. Druga mirovna konferencija održana je od 15. juna do 18. oktobra 1907. Namjera konferencije bila je proširenje Haške konvencije iz 1899. modificiranjem nekih dijelova i dodavanjem novih tema; Konferencija iz 1907. imala je povećan fokus na pomorskom ratovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg |author=Sayamov Yury Nikolaevich |title=the Hague Conferences of 1899 and 1907 |year=2017 |location=Moscow |journal=Academic Research Paper on History and Archeology |volume=3 |publisher=Russia and the modern world |issue=96 |issn=1726-5223 |language=ru-RU |archive-date=27. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201027224815/https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg}}&lt;/ref&gt;

Britanci su pokušali osigurati ograničenje naoružanja, ali su ti napori poraženi od strane drugih sila, predvođenih Njemačkom, koja se plašila britanskog pokušaja da zaustavi rast njemačke flote. Kako je Britanija imala najveću svjetsku mornaricu, ograničenja za pomorsko širenje očuvala bi tu dominantnu poziciju. Njemačka je također odbila prijedloge za prinudnu arbitražu. Međutim, konferencija je proširila mašineriju za dobrovoljnu arbitražu i uspostavila konvencije koje regulišu naplatu dugova, pravila ratovanja i prava i obaveze neutralnih država.

Sporazumi, deklaracije i završni akt Druge konferencije potpisani su 18. oktobra 1907; stupile su na snagu 26. januara 1910. Konvencija iz 1907. se sastoji od trinaest ugovora – od kojih je dvanaest ratifikovano i stupilo na snagu – i jedne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux (1907)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121151800/http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 |date=21. 1. 2016 }} (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija potvrđuje i proširuje Konvenciju (I) iz 1899. Od februara 2017, ova konvencija je na snazi za 102 države,&lt;ref name = 1907Iratifications&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131806/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003316.html Convention for the pacific settlement of international disputes (1907): Parties].&lt;/ref&gt; a 116 država je ratificiralo jednu ili obje Konvencije iz 1907. i Konvenciju iz 1899. (I), koji su zajedno osnivački dokumenti [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]].&lt;ref&gt;[http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 Member States] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130521095528/http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 |date=21. 5. 2013 }}, Permanent Court of Arbitration, pca-cpa.org.&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o poštivanju ograničenja upotrebe sile za naplatu dugova po ugovoru&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131812/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003317.html Convention respecting the limitation of the employment of force for recovery of contract debts (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(III): Konvencija o otvaranju neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131748/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003318.html Convention relative to the opening of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija utvrđuje prihvaćenu proceduru za državu koja objavljuje rat.

'''(IV): Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu'''

Ova konvencija potvrđuje, uz manje izmjene, odredbe Konvencije (II) iz 1899. Ratificirale su je sve velike sile.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html Convention respecting the laws and customs of war on land (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228212724/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html |date=28. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(V): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila i osoba u slučaju rata na kopnu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131821/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003320.html Convention relative to the rights and duties of neutral powers and persons in case of war on land (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''
'''(VI): Konvencija o pravnom položaju neprijateljskih trgovačkih brodova na početku neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003321.html Convention relative to the legal position of enemy merchant ships at the start of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VII): Konvencija o pretvaranju trgovačkih brodova u ratne&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003322.html Convention relative to the conversion of merchant ships into war-ships (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VIII): Konvencija o postavljanju automatskih podmorskih kontaktnih mina&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html Convention relative to the laying of automatic submarine contact mines (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131215002309/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html |date=15. 12. 2013 }}.&lt;/ref&gt;'''

'''(IX): Konvencija o bombardovanju pomorskih snaga u vrijeme rata&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003324.html Convention concerning bombardment by naval forces in time of war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(X): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije (od 6. jula 1906.)'''

Ova konvencija je ažurirala Konvenciju (III) iz 1899. kako bi odražavala izmjene i dopune Ženevske konvencije iz 1864. Konvenciju (X) ratificirale su sve veće države osim Britanije.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003325.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention (of 6 July 1906) (1907): Parties].&lt;/ref&gt; Kasnije je zamijenjena Drugom Ženevskom konvencijom.

'''(XI): Konvencija o određenim ograničenjima u pogledu ostvarivanja prava na zarobljavanje u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131805/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003326.html Convention relative to certain restrictions with regard to the exercise of the right of capture in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XII): Konvencija o osnivanju Međunarodnog suda za nagradu'''

Ova konvencija bi uspostavila Međunarodni sud za nagradu za rješavanje suprotstavljenih zahtjeva u vezi sa zarobljenim brodovima tokom rata. To je jedina konvencija koja nikada nije stupila na snagu. Ratificirala ga je samo Nikaragva.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003327.html Convention relative to the establishment of an International Prize Court (1907): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(XIII): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131819/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003328.html Convention concerning the rights and duties of neutral Powers in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XIV): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona'''

Ova deklaracija je proširila odredbe Deklaracije (IV,1) iz 1899. do završetka planirane Treće mirovne konferencije (koja nikada nije održana). Među velikim silama, ovo su ratificirale samo Kina, Britanija i Sjedinjene Države.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html Declaration prohibiting the discharge of projectiles and explosives from balloons (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316034636/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html |date=16. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

==Strane==
Brazilsku delegaciju je predvodio [[Ruy Barbosa]], čiji doprinosi danas neki analitičari smatraju ključnim za odbranu principa pravne jednakosti nacija.&lt;ref&gt;Klein, Robert A. (1974), ''Sovereign Equality Among States: The History of an Idea'', Toronto: University of Toronto Press, str. 61&lt;/ref&gt; Britansku delegaciju činili su Sir [[Edward Fry]], Sir [[Ernest Satow]], 11. Lord Reay ([[Donald James Mackay]]) i Sir [[Henry Howard]] kao delegati i [[Eyre Crowe]] kao tehnički delegat.&lt;ref&gt;The Proceedings of the Hague Peace Conferences, Oxford University Press, 1920&lt;/ref&gt; Rusku delegaciju je predvodio [[Friedrich Martens]]. Urugvajsku delegaciju je predvodio [[José Batlle y Ordóñez]], branilac ideje prinudne arbitraže.

Sa [[Louis Renault]]om i [[Léonom Bourgeois]]om, [[Paul Henri d'Estournelles de Constant]] bio je član francuske delegacije za 1899. i 1907. delegaciju. Kasnije je dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir 1909]]. za svoje napore. Predstavnik SAD-a, u rangu ambasadora, bio je bivši predsjednik Američke advokatske komore [[U. M. Rose]]. Predstavnik kineskog carstva bio je [[Lu Zhengxiang]], koji će postati premijer Republike Kine 1912.

Iako se o njemu ne pregovara u Hagu, Ženevski protokol uz Haške konvencije smatra se dodatkom konvencijama. Potpisan 17. juna 1925. i koji je stupio na snagu 8. februara 1928, njegov jedinstveni član trajno zabranjuje upotrebu svih oblika hemijskog i biološkog ratovanja. Protokol je proizašao iz sve većeg negodovanja javnosti protiv hemijskog rata nakon upotrebe [[iperit]]a i sličnih agenasa u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], te straha da bi hemijski i biološki rat mogao dovesti do užasnih posljedica u svakom budućem ratu. Protokol je od tada proširen [[Konvencija o biološkom oružju (1972.)|Konvencijom o biološkom oružju (1972)]] i [[Konvencija o hemijskom oružju (1993.)|Konvencijom o hemijskom oružju (1993)]].

==Naslijeđe==
Mnoga pravila utvrđena Haškim konvencijama su prekršena u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Njemačka invazija na Belgiju, na primjer, bila je kršenje Konvencije (III) iz 1907, koja kaže da neprijateljstva ne smiju započeti bez eksplicitnog upozorenja.&lt;ref&gt;Robinson, James J, ''ABA Journal'' '''46(9)''', str. 978.&lt;/ref&gt; Otrovni gas su uvodile i koristile sve glavne zaraćene strane tokom čitavog rata, kršeći Deklaraciju (IV, 2) iz 1899. i Konvenciju (IV) iz 1907, koje su izričito zabranjivale upotrebu &quot;otrova ili otrovanog oružja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=hEH7KcpN-OcC&amp;pg=PT34 |title=The Anatomy of the Nuremberg Trials: A Personal Memoir |author=Telford Taylor |date=1. 11. 1993 |publisher=[[Little, Brown and Company]] |isbn=0-3168-3400-9 |access-date=20. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Pišući 1918, njemački stručnjak za međunarodno pravo i neo-kantovski pacifista Walther Schücking nazvao je skupštine &quot;međunarodnom unijom haških konferencija&quot;. Schücking je haške konferencije vidio kao jezgro buduće međunarodne federacije koja će se sastajati u redovnim intervalima kako bi ostvarila pravdu i razvila međunarodnopravne procedure za mirno rješavanje sporova, tvrdeći da je &quot;definitivna politička unija država svijeta uspostavljena stvoreno sa Prvom i Drugom konferencijom&quot;.&lt;ref&gt;Walther Schücking, ''The international union of the Hague conferences'', Clarendon Press, 1918.&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata, sudije vojnog suda za suđenje njemačkim glavnim ratnim zločincima na [[Nirnberški proces|suđenjima u Nürnbergu]] utvrdile su da su do 1939. pravila utvrđena Haškom konvencijom iz 1907. priznata od strane svih civiliziranih naroda i smatrana su deklarativnim zakonima. i običaji ratovanja. Prema ovoj poslijeratnoj odluci, država nije morala ratifikovati Hašku konvenciju iz 1907. da bi bila obavezna za njihovo sprovođenje.&lt;ref name=&quot;Nurenberg-crimes&quot;&gt;[http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp Judgement: The Law Relating to War Crimes and Crimes Against Humanity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140817224406/http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp |date=17. 8. 2014 }}, available from the [[Avalon Project]] at the [[Yale Law School]], Pristupljeno 29. 8. 2014.&lt;/ref&gt;

Iako je njihov sadržaj u velikoj mjeri zamijenjen drugim ugovorima, Haške konvencije iz 1899. i 1907. i dalje ostaju simboli potrebe za ograničenjima rata i poželjnosti njegovog potpunog izbjegavanja. Od 2000. Konvenciju (I) iz 1907. o pacifičkom rješavanju međunarodnih sporova ratificiralo je još 20 država.&lt;ref name = 1907Iratifications/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1899.]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1907.]]
[[Kategorija:Den Haag]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>4tefkq3bcjxfekxtdlw8kyl2jg1y5hc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901424</id>
      <parentid>3901415</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:01:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26355" sha1="ei0n4sgaahgstqzx9xhgkqi4n33b4bw" xml:space="preserve">[[Datoteka:The_First_International_Peace_Conference,_the_Hague,_May_-_June_1899_HU67224.jpg|mini|Prva haška konferencija 1899.: sastanak u narandžastoj sali palate [[Huis ten Bosch]]]]

[[Datoteka:Vredesconferentie_Den_Haag,_Tweede_1907_-_Second_Peace_Conference_The_Hague_1907.jpg|mini|Druga haška konferencija 1907]]

'''Haške konvencije iz 1899. i 1907.''' su niz međunarodnih sporazuma i deklaracija dogovorenih na dvije međunarodne mirovne konferencije u [[Den Haag]]u, [[Nizozemska|Holandija]]. Uz [[Ženevske konvencije]], Haške konvencije bile su među prvim formalnim izjavama zakona o [[rat]]u i [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] u tijelu sekularnog [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]]. Treća konferencija bila je planirana za 1914. i kasnije pomjerena za 1915, ali nije održana zbog početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1915|title=Preparation for the Third Hague Peace Conference|url=https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;dq=third+hague+peace+conference&amp;pg=PA134|journal=Year Book of the Carnegie Endowment for International Peace, 1915|location=[[Washington, D.C.]]|publisher=Press of Byron S. Adams|page=134|access-date=9. 8. 2021|via=[[University of California]]|archive-date=4. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221104035442/https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;pg=PA134&amp;dq=third+hague+peace+conference|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Haške konvencije iz 1899. i 1907. bile su prvi [[multilateralni sporazumi]] koji su se bavili vođenjem ratovanja i uglavnom su bili zasnovani na [[Lieberov kodeks|Lieberovom kodeksu]], koji je potpisao i izdao američki predsjednik [[Abraham Lincoln]] snagama Unije Sjedinjenih Država 24. aprila 1863. tokom [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]]. Lieberov kodeks je bio prvi zvanični sveobuhvatni kodifikovani zakon koji je postavio propise za ponašanje u vremenima vanrednog stanja; zaštita civila i civilne imovine i kažnjavanje prekršaja; dezerterstvo, ratni zarobljenici, taoci i pljačka; gerilska borba; špijuni; primirja i razmjena zarobljenika; uslovno otpuštanje bivših pobunjeničkih trupa; uslove bilo kakvog primirja i poštovanje ljudskog života; ubistva i ubistva vojnika ili građana na neprijateljskoj teritoriji; i status pojedinaca uključenih u stanje građanskog rata protiv vlade.

Kao takav, zakonik se smatrao najboljim sažetkom prvih običajnih zakona i običaja ratovanja u 19. vijeku. To su pozdravile i usvojile vojne ustanove drugih naroda. Briselska deklaracija iz 1874, koju nikada nisu usvojile sve velike nacije, navodi 56 članova koji su crpili inspiraciju iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Judith Gardam|title=Necessity, Proportionality and the Use of Force by States|date=21. 7. 2011|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-5211-7349-0|page=7}}&lt;/ref&gt; Veliki dio propisa u Haškim konvencijama preuzet je iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Paul R. Bartrop and Samuel Totten|title=Dictionary of Genocide [2 volumes]|date=30. 11. 2007|publisher=[[Greenwood Publishing Group|Greenwood]]|isbn=978-0-3133-2967-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Burrus M. Carnahan|title=Lincoln on Trial: Southern Civilians and the Law of War|date=20. 3. 2008|publisher=[[University Press of Kentucky]]|isbn=978-0-8131-3459-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Eyal Benvenisti|title=The International Law of Occupation|url=https://archive.org/details/internationallaw0002benv|date=30. 4. 2012|publisher=[[Oxford University Press]], USA|isbn=978-0-1995-8889-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=John Fabian Witt|url=https://archive.org/details/lincolnscodelaws00witt|title=Lincoln's Code: The Laws of War in American History|date=4. 9. 2012|publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]]|isbn=978-1-4165-6983-1|author-link=John Fabian Witt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Michael Haas|title=International Human Rights: A Comprehensive Introduction|url=https://archive.org/details/internationalhum0000haas|date=20. 3. 2008|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-4157-7455-0}}&lt;/ref&gt;

== Teme ==
Obje konferencije uključivale su pregovore o razoružanju, ratnim zakonima i ratnim zločinima. Veliki napor na obje konferencije bilo je stvaranje obavezujućeg međunarodnog suda za prinudnu arbitražu za rješavanje međunarodnih sporova, što se smatralo neophodnim da zamijeni instituciju rata.

Ovaj pokušaj je propao na obje konferencije. Umjesto toga, osnovan je dobrovoljni forum za arbitražu, Stalni arbitražni sud. Većina prisutnih zemalja, uključujući [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], [[Ruska Imperija|Rusiju]], [[Francuska|Francusku]], [[Kina|Kinu]] i [[Perzija|Perziju]], zalagala se za proces obavezujuće međunarodne arbitraže, ali je na tu odredbu stavilo veto nekoliko zemalja, na čelu s [[Njemačko Carstvo]].

== Haška konvencija 1899 ==
Prva haška konferencija organizovana je na prijedlog ruskog cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]], 24. augusta 1898.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|title=The Hague peace conferences of 1899 and 1907; a series of lectures delivered before the Johns Hopkins University in the year 1908|website=avalon.law.yale.edu|access-date=12. 5. 2023|archive-date=3. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130403095702/http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nikola i grof [[Mihail Nikolajevič Muravjov]], njegov ministar vanjskih poslova, bili su ključni u pokretanju konferencije. Konferencija je otvorena 18. maja 1899, na Carev rođendan. Sporazumi, deklaracije i završni akt konferencije potpisani su 29. jula te godine, a stupili su na snagu 4. septembra 1900. Ono što se naziva Haškom konvencijom iz 1899. sastojalo se od tri glavna sporazuma i tri dodatne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005494/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux] (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija je uključivala stvaranje [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]], koji postoji do danas. Odeljak su ratifikovale sve velike sile i mnoge manje sile – ukupno 26 potpisnica, uključujući [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], [[Belgija|Belgiju]], [[Bugarska|Bugarsku]], [[Kina|Kinu]], [[Danska|Dansku]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]], [[Grčka|Grčku]], [[Italija|Italiju]], [[Japan]], [[Luksemburg]], [[Meksiko]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Nizozemska|Holandiju]], [[Osmansko Carstvo]], [[Perzija]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[Rusija]], [[Srbija]], [[Tajland|Sijam]], [[Španija]], [[Švedska]] i [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;[https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf Certified true copy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190526095406/https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf |date=26. 5. 2019 }} of the Convention for the pacific settlement of international disputes (1899).&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o zakonima i običajima ratovanja na kopnu'''
Ova obimna konvencija sadrži zakone koji će se koristiti u svim ratovima na kopnu između potpisnika. On precizira postupanje prema ratnim zarobljenicima, uključuje odredbe Ženevske konvencije iz 1864. o liječenju ranjenika i zabranjuje upotrebu otrova, ubijanje neprijateljskih boraca koji su se predali, pljačku grada ili mjesta i napad ili bombardovanje nebranjenih gradova ili naselja. Stanovnici okupiranih teritorija ne mogu biti prisiljeni na vojnu službu protiv vlastite zemlje, a kolektivno kažnjavanje je zabranjeno. Odjeljak su potpisale sve gore navedene velike sile osim Kine.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html Convention with respect to the laws and customs of war on land (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140203034007/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html |date=3. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;
'''(III): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije od 22. avgusta 1864.'''
Ova konvencija predviđa zaštitu obilježenih bolničkih brodova i zahtijeva od njih liječenje ranjenih i brodolomaca svih zaraćenih strana, ratificirale su ga sve velike sile.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131847/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002339.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention of 22. 8. 1864 (1899): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(IV. 1): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona ili drugim novim analognim metodama'''
Ova deklaracija predviđa da se u periodu od pet godina, u bilo kom ratu između sila potpisnica, ne ispaljuju projektili ili eksplozivi iz balona, &quot;ili drugim novim metodama slične prirode&quot;. Deklaraciju su ratificirale sve gore navedene velike sile, osim [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html Declaration concerning the prohibition of the discharge of projectiles and explosives from balloons or by other new analogous methods (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140315185527/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html |date=15. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 2): Deklaracija o zabrani upotrebe projektila sa jedinim ciljem za širenje zagušljivih otrovnih plinova'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se, u svakom ratu između sila potpisnica, strane suzdržavati od upotrebe projektila &quot;čiji je jedini cilj širenje zagušljivih ili štetnih gasova&quot;. Ratificirale sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html Declaration concerning the prohibition of the use of projectiles with the sole object to spread asphyxiating poisonous gases (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831162027/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html |date=31. 8. 2013 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 3): Deklaracija o zabrani upotrebe metaka koji se mogu lako proširiti ili promijeniti svoj oblik unutar ljudskog tijela, kao što su meci s tvrdim omotom koji ne pokrivaju u potpunosti jezgro ili koji sadrže udubljenja'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se u svakom ratu između država potpisnica strane uzdržavati od upotrebe &quot;metaka koji se lako šire ili spljoštavaju u ljudskom tijelu&quot;. Ovo je direktno zabranilo metke sa mekim vrhom (koji su imali djelomični metalni omotač i otvoren vrh) i metke s &quot;ukrštenim vrhom&quot; (koji su imali urez u obliku križa na vrhu kako bi pomogli u ekspanziji, nazvani &quot;dum dum&quot; od Duma Dum Arsenal u Indiji). Ratificirale su ga sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|title=Declaration concerning the prohibition of the use of bullets which can easily expand or change their form inside the human body such as bullets with a hard covering which does not completely cover the core, or containing indentations|first=Ministerie van Buitenlandse|last=Zaken|website=minbuza.nl|access-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209005345/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|archive-date=9. 12. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Haška konvencija 1907 ==
[[File:Zilveren Medaille van de Haagse Vredesconferentie 1907.jpg|thumb|right|Spomen medalja konvencije 1907]]
[[File:Theodore Roosevelt (Nobel 1906).png|thumb|120px|[[Theodore Roosevelt]]]]
[[File:Convention respecting the laws and customs of war on land.svg|thumb|upright=1.5|Strane Konvencije broj IV: Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu]]
Druga Haška konferencija, 1907, rezultirala je konvencijama koje su sadržavale samo nekoliko značajnih pomaka u odnosu na Konvenciju iz 1899. Međutim, susret velikih sila je predočio pokušaje međunarodne saradnje kasnije 20. vijeka.

Druga konferencija je sazvana na prijedlog američkog predsjednika [[Theodore Roosevelt]] 1904. Odgođena je zbog rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Japansko Carstvo|Japana]]. Druga mirovna konferencija održana je od 15. juna do 18. oktobra 1907. Namjera konferencije bila je proširenje Haške konvencije iz 1899. modificiranjem nekih dijelova i dodavanjem novih tema; Konferencija iz 1907. imala je povećan fokus na pomorskom ratovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg |author=Sayamov Yury Nikolaevich |title=the Hague Conferences of 1899 and 1907 |year=2017 |location=Moscow |journal=Academic Research Paper on History and Archeology |volume=3 |publisher=Russia and the modern world |issue=96 |issn=1726-5223 |language=ru-RU |archive-date=27. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201027224815/https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg}}&lt;/ref&gt;

Britanci su pokušali osigurati ograničenje naoružanja, ali su ti napori poraženi od strane drugih sila, predvođenih Njemačkom, koja se plašila britanskog pokušaja da zaustavi rast njemačke flote. Kako je Britanija imala najveću svjetsku mornaricu, ograničenja za pomorsko širenje očuvala bi tu dominantnu poziciju. Njemačka je također odbila prijedloge za prinudnu arbitražu. Međutim, konferencija je proširila mašineriju za dobrovoljnu arbitražu i uspostavila konvencije koje regulišu naplatu dugova, pravila ratovanja i prava i obaveze neutralnih država.

Sporazumi, deklaracije i završni akt Druge konferencije potpisani su 18. oktobra 1907; stupile su na snagu 26. januara 1910. Konvencija iz 1907. se sastoji od trinaest ugovora – od kojih je dvanaest ratifikovano i stupilo na snagu – i jedne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux (1907)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121151800/http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 |date=21. 1. 2016 }} (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija potvrđuje i proširuje Konvenciju (I) iz 1899. Od februara 2017, ova konvencija je na snazi za 102 države,&lt;ref name = 1907Iratifications&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131806/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003316.html Convention for the pacific settlement of international disputes (1907): Parties].&lt;/ref&gt; a 116 država je ratificiralo jednu ili obje Konvencije iz 1907. i Konvenciju iz 1899. (I), koji su zajedno osnivački dokumenti [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]].&lt;ref&gt;[http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 Member States] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130521095528/http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 |date=21. 5. 2013 }}, Permanent Court of Arbitration, pca-cpa.org.&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o poštivanju ograničenja upotrebe sile za naplatu dugova po ugovoru&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131812/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003317.html Convention respecting the limitation of the employment of force for recovery of contract debts (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(III): Konvencija o otvaranju neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131748/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003318.html Convention relative to the opening of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija utvrđuje prihvaćenu proceduru za državu koja objavljuje rat.

'''(IV): Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu'''

Ova konvencija potvrđuje, uz manje izmjene, odredbe Konvencije (II) iz 1899. Ratificirale su je sve velike sile.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html Convention respecting the laws and customs of war on land (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228212724/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html |date=28. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(V): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila i osoba u slučaju rata na kopnu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131821/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003320.html Convention relative to the rights and duties of neutral powers and persons in case of war on land (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''
'''(VI): Konvencija o pravnom položaju neprijateljskih trgovačkih brodova na početku neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003321.html Convention relative to the legal position of enemy merchant ships at the start of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VII): Konvencija o pretvaranju trgovačkih brodova u ratne&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003322.html Convention relative to the conversion of merchant ships into war-ships (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VIII): Konvencija o postavljanju automatskih podmorskih kontaktnih mina&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html Convention relative to the laying of automatic submarine contact mines (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131215002309/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html |date=15. 12. 2013 }}.&lt;/ref&gt;'''

'''(IX): Konvencija o bombardovanju pomorskih snaga u vrijeme rata&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003324.html Convention concerning bombardment by naval forces in time of war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(X): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije (od 6. jula 1906.)'''

Ova konvencija je ažurirala Konvenciju (III) iz 1899. kako bi odražavala izmjene i dopune Ženevske konvencije iz 1864. Konvenciju (X) ratificirale su sve veće države osim Britanije.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003325.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention (of 6 July 1906) (1907): Parties].&lt;/ref&gt; Kasnije je zamijenjena Drugom Ženevskom konvencijom.

'''(XI): Konvencija o određenim ograničenjima u pogledu ostvarivanja prava na zarobljavanje u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131805/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003326.html Convention relative to certain restrictions with regard to the exercise of the right of capture in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XII): Konvencija o osnivanju Međunarodnog suda za nagradu'''

Ova konvencija bi uspostavila Međunarodni sud za nagradu za rješavanje suprotstavljenih zahtjeva u vezi sa zarobljenim brodovima tokom rata. To je jedina konvencija koja nikada nije stupila na snagu. Ratificirala ga je samo Nikaragva.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003327.html Convention relative to the establishment of an International Prize Court (1907): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(XIII): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131819/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003328.html Convention concerning the rights and duties of neutral Powers in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XIV): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona'''

Ova deklaracija je proširila odredbe Deklaracije (IV,1) iz 1899. do završetka planirane Treće mirovne konferencije (koja nikada nije održana). Među velikim silama, ovo su ratificirale samo Kina, Britanija i Sjedinjene Države.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html Declaration prohibiting the discharge of projectiles and explosives from balloons (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316034636/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html |date=16. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

==Strane==
Brazilsku delegaciju je predvodio [[Ruy Barbosa]], čiji doprinosi danas neki analitičari smatraju ključnim za odbranu principa pravne jednakosti nacija.&lt;ref&gt;Klein, Robert A. (1974), ''Sovereign Equality Among States: The History of an Idea'', Toronto: University of Toronto Press, str. 61&lt;/ref&gt; Britansku delegaciju činili su Sir [[Edward Fry]], Sir [[Ernest Satow]], 11. Lord Reay ([[Donald James Mackay]]) i Sir [[Henry Howard]] kao delegati i [[Eyre Crowe]] kao tehnički delegat.&lt;ref&gt;The Proceedings of the Hague Peace Conferences, Oxford University Press, 1920&lt;/ref&gt; Rusku delegaciju je predvodio [[Friedrich Martens]]. Urugvajsku delegaciju je predvodio [[José Batlle y Ordóñez]], branilac ideje prinudne arbitraže.

Sa [[Louis Renault]]om i [[Léonom Bourgeois]]om, [[Paul Henri d'Estournelles de Constant]] bio je član francuske delegacije za 1899. i 1907. delegaciju. Kasnije je dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir 1909]]. za svoje napore. Predstavnik SAD-a, u rangu ambasadora, bio je bivši predsjednik Američke advokatske komore [[U. M. Rose]]. Predstavnik kineskog carstva bio je [[Lu Zhengxiang]], koji će postati premijer Republike Kine 1912.

Iako se o njemu ne pregovara u Hagu, Ženevski protokol uz Haške konvencije smatra se dodatkom konvencijama. Potpisan 17. juna 1925. i koji je stupio na snagu 8. februara 1928, njegov jedinstveni član trajno zabranjuje upotrebu svih oblika hemijskog i biološkog ratovanja. Protokol je proizašao iz sve većeg negodovanja javnosti protiv hemijskog rata nakon upotrebe [[iperit]]a i sličnih agenasa u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], te straha da bi hemijski i biološki rat mogao dovesti do užasnih posljedica u svakom budućem ratu. Protokol je od tada proširen [[Konvencija o biološkom oružju (1972.)|Konvencijom o biološkom oružju (1972)]] i [[Konvencija o hemijskom oružju (1993.)|Konvencijom o hemijskom oružju (1993)]].

==Naslijeđe==
Mnoga pravila utvrđena Haškim konvencijama su prekršena u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Njemačka invazija na Belgiju, na primjer, bila je kršenje Konvencije (III) iz 1907, koja kaže da neprijateljstva ne smiju započeti bez eksplicitnog upozorenja.&lt;ref&gt;Robinson, James J, ''ABA Journal'' '''46(9)''', str. 978.&lt;/ref&gt; Otrovni gas su uvodile i koristile sve glavne zaraćene strane tokom čitavog rata, kršeći Deklaraciju (IV, 2) iz 1899. i Konvenciju (IV) iz 1907, koje su izričito zabranjivale upotrebu &quot;otrova ili otrovanog oružja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=hEH7KcpN-OcC&amp;pg=PT34 |title=The Anatomy of the Nuremberg Trials: A Personal Memoir |author=Telford Taylor |date=1. 11. 1993 |publisher=[[Little, Brown and Company]] |isbn=0-3168-3400-9 |access-date=20. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Pišući 1918, njemački stručnjak za međunarodno pravo i neo-kantovski pacifista Walther Schücking nazvao je skupštine &quot;međunarodnom unijom haških konferencija&quot;. Schücking je haške konferencije vidio kao jezgro buduće međunarodne federacije koja će se sastajati u redovnim intervalima kako bi ostvarila pravdu i razvila međunarodnopravne procedure za mirno rješavanje sporova, tvrdeći da je &quot;definitivna politička unija država svijeta uspostavljena stvoreno sa Prvom i Drugom konferencijom&quot;.&lt;ref&gt;Walther Schücking, ''The international union of the Hague conferences'', Clarendon Press, 1918.&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata, sudije vojnog suda za suđenje njemačkim glavnim ratnim zločincima na [[Nirnberški proces|suđenjima u Nürnbergu]] utvrdile su da su do 1939. pravila utvrđena Haškom konvencijom iz 1907. priznata od strane svih civiliziranih naroda i smatrana su deklarativnim zakonima. i običaji ratovanja. Prema ovoj poslijeratnoj odluci, država nije morala ratifikovati Hašku konvenciju iz 1907. da bi bila obavezna za njihovo sprovođenje.&lt;ref name=&quot;Nurenberg-crimes&quot;&gt;[http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp Judgement: The Law Relating to War Crimes and Crimes Against Humanity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140817224406/http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp |date=17. 8. 2014 }}, available from the [[Avalon Project]] at the [[Yale Law School]], Pristupljeno 29. 8. 2014.&lt;/ref&gt;

Iako je njihov sadržaj u velikoj mjeri zamijenjen drugim ugovorima, Haške konvencije iz 1899. i 1907. i dalje ostaju simboli potrebe za ograničenjima rata i poželjnosti njegovog potpunog izbjegavanja. Od 2000. Konvenciju (I) iz 1907. o pacifičkom rješavanju međunarodnih sporova ratificiralo je još 20 država.&lt;ref name = 1907Iratifications/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1899.]]
[[Kategorija:1899. u vojnoj historiji]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1907.]]
[[Kategorija:Den Haag]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Osmanskog Carstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]</text>
      <sha1>ei0n4sgaahgstqzx9xhgkqi4n33b4bw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901458</id>
      <parentid>3901424</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:44:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26411" sha1="32iis9t0frkdodxh8mfdkt6f8tubby2" xml:space="preserve">[[Datoteka:The_First_International_Peace_Conference,_the_Hague,_May_-_June_1899_HU67224.jpg|mini|Prva haška konferencija 1899.: sastanak u narandžastoj sali palate [[Huis ten Bosch]]]]

[[Datoteka:Vredesconferentie_Den_Haag,_Tweede_1907_-_Second_Peace_Conference_The_Hague_1907.jpg|mini|Druga haška konferencija 1907]]

'''Haške konvencije iz 1899. i 1907.''' su niz međunarodnih sporazuma i deklaracija dogovorenih na dvije međunarodne mirovne konferencije u [[Den Haag]]u, [[Nizozemska|Holandija]]. Uz [[Ženevske konvencije]], Haške konvencije bile su među prvim formalnim izjavama zakona o [[rat]]u i [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] u tijelu sekularnog [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]]. Treća konferencija bila je planirana za 1914. i kasnije pomjerena za 1915, ali nije održana zbog početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1915|title=Preparation for the Third Hague Peace Conference|url=https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;dq=third+hague+peace+conference&amp;pg=PA134|journal=Year Book of the Carnegie Endowment for International Peace, 1915|location=[[Washington, D.C.]]|publisher=Press of Byron S. Adams|page=134|access-date=9. 8. 2021|via=[[University of California]]|archive-date=4. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221104035442/https://books.google.com/books?id=DSQ5AQAAIAAJ&amp;pg=PA134&amp;dq=third+hague+peace+conference|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Haške konvencije iz 1899. i 1907. bile su prvi [[multilateralni sporazumi]] koji su se bavili vođenjem ratovanja i uglavnom su bili zasnovani na [[Lieberov kodeks|Lieberovom kodeksu]], koji je potpisao i izdao američki predsjednik [[Abraham Lincoln]] snagama Unije Sjedinjenih Država 24. aprila 1863. tokom [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]]. Lieberov kodeks je bio prvi zvanični sveobuhvatni kodifikovani zakon koji je postavio propise za ponašanje u vremenima vanrednog stanja; zaštita civila i civilne imovine i kažnjavanje prekršaja; dezerterstvo, ratni zarobljenici, taoci i pljačka; gerilska borba; špijuni; primirja i razmjena zarobljenika; uslovno otpuštanje bivših pobunjeničkih trupa; uslove bilo kakvog primirja i poštovanje ljudskog života; ubistva i ubistva vojnika ili građana na neprijateljskoj teritoriji; i status pojedinaca uključenih u stanje građanskog rata protiv vlade.

Kao takav, zakonik se smatrao najboljim sažetkom prvih običajnih zakona i običaja ratovanja u 19. vijeku. To su pozdravile i usvojile vojne ustanove drugih naroda. Briselska deklaracija iz 1874, koju nikada nisu usvojile sve velike nacije, navodi 56 članova koji su crpili inspiraciju iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Judith Gardam|title=Necessity, Proportionality and the Use of Force by States|date=21. 7. 2011|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-5211-7349-0|page=7}}&lt;/ref&gt; Veliki dio propisa u Haškim konvencijama preuzet je iz Lieberovog kodeksa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Paul R. Bartrop and Samuel Totten|title=Dictionary of Genocide [2 volumes]|date=30. 11. 2007|publisher=[[Greenwood Publishing Group|Greenwood]]|isbn=978-0-3133-2967-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Burrus M. Carnahan|title=Lincoln on Trial: Southern Civilians and the Law of War|date=20. 3. 2008|publisher=[[University Press of Kentucky]]|isbn=978-0-8131-3459-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Eyal Benvenisti|title=The International Law of Occupation|url=https://archive.org/details/internationallaw0002benv|date=30. 4. 2012|publisher=[[Oxford University Press]], USA|isbn=978-0-1995-8889-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=John Fabian Witt|url=https://archive.org/details/lincolnscodelaws00witt|title=Lincoln's Code: The Laws of War in American History|date=4. 9. 2012|publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]]|isbn=978-1-4165-6983-1|author-link=John Fabian Witt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Michael Haas|title=International Human Rights: A Comprehensive Introduction|url=https://archive.org/details/internationalhum0000haas|date=20. 3. 2008|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-4157-7455-0}}&lt;/ref&gt;

== Teme ==
Obje konferencije uključivale su pregovore o razoružanju, ratnim zakonima i ratnim zločinima. Veliki napor na obje konferencije bilo je stvaranje obavezujućeg međunarodnog suda za prinudnu arbitražu za rješavanje međunarodnih sporova, što se smatralo neophodnim da zamijeni instituciju rata.

Ovaj pokušaj je propao na obje konferencije. Umjesto toga, osnovan je dobrovoljni forum za arbitražu, Stalni arbitražni sud. Većina prisutnih zemalja, uključujući [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], [[Ruska Imperija|Rusiju]], [[Francuska|Francusku]], [[Kina|Kinu]] i [[Perzija|Perziju]], zalagala se za proces obavezujuće međunarodne arbitraže, ali je na tu odredbu stavilo veto nekoliko zemalja, na čelu s [[Njemačko Carstvo]].

== Haška konvencija 1899 ==
Prva haška konferencija organizovana je na prijedlog ruskog cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]], 24. augusta 1898.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|title=The Hague peace conferences of 1899 and 1907; a series of lectures delivered before the Johns Hopkins University in the year 1908|website=avalon.law.yale.edu|access-date=12. 5. 2023|archive-date=3. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130403095702/http://avalon.law.yale.edu/19th_century/hag99-01.asp|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nikola i grof [[Mihail Nikolajevič Muravjov]], njegov ministar vanjskih poslova, bili su ključni u pokretanju konferencije. Konferencija je otvorena 18. maja 1899, na Carev rođendan. Sporazumi, deklaracije i završni akt konferencije potpisani su 29. jula te godine, a stupili su na snagu 4. septembra 1900. Ono što se naziva Haškom konvencijom iz 1899. sastojalo se od tri glavna sporazuma i tri dodatne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005494/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux] (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija je uključivala stvaranje [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]], koji postoji do danas. Odeljak su ratifikovale sve velike sile i mnoge manje sile – ukupno 26 potpisnica, uključujući [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], [[Belgija|Belgiju]], [[Bugarska|Bugarsku]], [[Kina|Kinu]], [[Danska|Dansku]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]], [[Grčka|Grčku]], [[Italija|Italiju]], [[Japan]], [[Luksemburg]], [[Meksiko]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Nizozemska|Holandiju]], [[Osmansko Carstvo]], [[Perzija]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[Rusija]], [[Srbija]], [[Tajland|Sijam]], [[Španija]], [[Švedska]] i [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;[https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf Certified true copy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190526095406/https://verdragenbank.overheid.nl/en/Verdrag/Details/002330/002330_Gewaarmerkt_0.pdf |date=26. 5. 2019 }} of the Convention for the pacific settlement of international disputes (1899).&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o zakonima i običajima ratovanja na kopnu'''
Ova obimna konvencija sadrži zakone koji će se koristiti u svim ratovima na kopnu između potpisnika. On precizira postupanje prema ratnim zarobljenicima, uključuje odredbe Ženevske konvencije iz 1864. o liječenju ranjenika i zabranjuje upotrebu otrova, ubijanje neprijateljskih boraca koji su se predali, pljačku grada ili mjesta i napad ili bombardovanje nebranjenih gradova ili naselja. Stanovnici okupiranih teritorija ne mogu biti prisiljeni na vojnu službu protiv vlastite zemlje, a kolektivno kažnjavanje je zabranjeno. Odjeljak su potpisale sve gore navedene velike sile osim Kine.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html Convention with respect to the laws and customs of war on land (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140203034007/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002338.html |date=3. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;
'''(III): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije od 22. avgusta 1864.'''
Ova konvencija predviđa zaštitu obilježenih bolničkih brodova i zahtijeva od njih liječenje ranjenih i brodolomaca svih zaraćenih strana, ratificirale su ga sve velike sile.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131847/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002339.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention of 22. 8. 1864 (1899): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(IV. 1): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona ili drugim novim analognim metodama'''
Ova deklaracija predviđa da se u periodu od pet godina, u bilo kom ratu između sila potpisnica, ne ispaljuju projektili ili eksplozivi iz balona, &quot;ili drugim novim metodama slične prirode&quot;. Deklaraciju su ratificirale sve gore navedene velike sile, osim [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html Declaration concerning the prohibition of the discharge of projectiles and explosives from balloons or by other new analogous methods (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140315185527/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002421.html |date=15. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 2): Deklaracija o zabrani upotrebe projektila sa jedinim ciljem za širenje zagušljivih otrovnih plinova'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se, u svakom ratu između sila potpisnica, strane suzdržavati od upotrebe projektila &quot;čiji je jedini cilj širenje zagušljivih ili štetnih gasova&quot;. Ratificirale sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html Declaration concerning the prohibition of the use of projectiles with the sole object to spread asphyxiating poisonous gases (1899): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831162027/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002422.html |date=31. 8. 2013 }}.&lt;/ref&gt;

'''(IV. 3): Deklaracija o zabrani upotrebe metaka koji se mogu lako proširiti ili promijeniti svoj oblik unutar ljudskog tijela, kao što su meci s tvrdim omotom koji ne pokrivaju u potpunosti jezgro ili koji sadrže udubljenja'''
U ovoj deklaraciji se navodi da će se u svakom ratu između država potpisnica strane uzdržavati od upotrebe &quot;metaka koji se lako šire ili spljoštavaju u ljudskom tijelu&quot;. Ovo je direktno zabranilo metke sa mekim vrhom (koji su imali djelomični metalni omotač i otvoren vrh) i metke s &quot;ukrštenim vrhom&quot; (koji su imali urez u obliku križa na vrhu kako bi pomogli u ekspanziji, nazvani &quot;dum dum&quot; od Duma Dum Arsenal u Indiji). Ratificirale su ga sve velike sile, osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|title=Declaration concerning the prohibition of the use of bullets which can easily expand or change their form inside the human body such as bullets with a hard covering which does not completely cover the core, or containing indentations|first=Ministerie van Buitenlandse|last=Zaken|website=minbuza.nl|access-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209005345/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1899/7/002423.html|archive-date=9. 12. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Haška konvencija 1907 ==
[[File:Zilveren Medaille van de Haagse Vredesconferentie 1907.jpg|thumb|right|Spomen medalja konvencije 1907]]
[[File:Theodore Roosevelt (Nobel 1906).png|thumb|120px|[[Theodore Roosevelt]]]]
[[File:Convention respecting the laws and customs of war on land.svg|thumb|upright=1.5|Strane Konvencije broj IV: Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu]]
Druga Haška konferencija, 1907, rezultirala je konvencijama koje su sadržavale samo nekoliko značajnih pomaka u odnosu na Konvenciju iz 1899. Međutim, susret velikih sila je predočio pokušaje međunarodne saradnje kasnije 20. vijeka.

Druga konferencija je sazvana na prijedlog američkog predsjednika [[Theodore Roosevelt]] 1904. Odgođena je zbog rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Japansko Carstvo|Japana]]. Druga mirovna konferencija održana je od 15. juna do 18. oktobra 1907. Namjera konferencije bila je proširenje Haške konvencije iz 1899. modificiranjem nekih dijelova i dodavanjem novih tema; Konferencija iz 1907. imala je povećan fokus na pomorskom ratovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg |author=Sayamov Yury Nikolaevich |title=the Hague Conferences of 1899 and 1907 |year=2017 |location=Moscow |journal=Academic Research Paper on History and Archeology |volume=3 |publisher=Russia and the modern world |issue=96 |issn=1726-5223 |language=ru-RU |archive-date=27. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201027224815/https://cyberleninka.ru/article/n/o-gaagskih-konferentsiyah-1899-i-1907-gg}}&lt;/ref&gt;

Britanci su pokušali osigurati ograničenje naoružanja, ali su ti napori poraženi od strane drugih sila, predvođenih Njemačkom, koja se plašila britanskog pokušaja da zaustavi rast njemačke flote. Kako je Britanija imala najveću svjetsku mornaricu, ograničenja za pomorsko širenje očuvala bi tu dominantnu poziciju. Njemačka je također odbila prijedloge za prinudnu arbitražu. Međutim, konferencija je proširila mašineriju za dobrovoljnu arbitražu i uspostavila konvencije koje regulišu naplatu dugova, pravila ratovanja i prava i obaveze neutralnih država.

Sporazumi, deklaracije i završni akt Druge konferencije potpisani su 18. oktobra 1907; stupile su na snagu 26. januara 1910. Konvencija iz 1907. se sastoji od trinaest ugovora – od kojih je dvanaest ratifikovano i stupilo na snagu – i jedne deklaracije:

'''(I): Konvencija za pacifičko rješavanje međunarodnih sporova&lt;ref&gt;[http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 Convention pour le règlement pacifique des conflits internationaux (1907)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121151800/http://wetten.overheid.nl/BWBV0005617/geldigheidsdatum_23-05-2013 |date=21. 1. 2016 }} (official French text).&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija potvrđuje i proširuje Konvenciju (I) iz 1899. Od februara 2017, ova konvencija je na snazi za 102 države,&lt;ref name = 1907Iratifications&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131806/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003316.html Convention for the pacific settlement of international disputes (1907): Parties].&lt;/ref&gt; a 116 država je ratificiralo jednu ili obje Konvencije iz 1907. i Konvenciju iz 1899. (I), koji su zajedno osnivački dokumenti [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]].&lt;ref&gt;[http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 Member States] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130521095528/http://www.pca-cpa.org/showpage.asp?pag_id=1038 |date=21. 5. 2013 }}, Permanent Court of Arbitration, pca-cpa.org.&lt;/ref&gt;

'''(II): Konvencija o poštivanju ograničenja upotrebe sile za naplatu dugova po ugovoru&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131812/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003317.html Convention respecting the limitation of the employment of force for recovery of contract debts (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(III): Konvencija o otvaranju neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131748/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003318.html Convention relative to the opening of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

Ova konvencija utvrđuje prihvaćenu proceduru za državu koja objavljuje rat.

'''(IV): Konvencija o poštovanju zakona i običaja ratovanja na kopnu'''

Ova konvencija potvrđuje, uz manje izmjene, odredbe Konvencije (II) iz 1899. Ratificirale su je sve velike sile.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html Convention respecting the laws and customs of war on land (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228212724/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003319.html |date=28. 2. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

'''(V): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila i osoba u slučaju rata na kopnu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131821/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003320.html Convention relative to the rights and duties of neutral powers and persons in case of war on land (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''
'''(VI): Konvencija o pravnom položaju neprijateljskih trgovačkih brodova na početku neprijateljstava&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003321.html Convention relative to the legal position of enemy merchant ships at the start of hostilities (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VII): Konvencija o pretvaranju trgovačkih brodova u ratne&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003322.html Convention relative to the conversion of merchant ships into war-ships (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(VIII): Konvencija o postavljanju automatskih podmorskih kontaktnih mina&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html Convention relative to the laying of automatic submarine contact mines (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131215002309/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003323.html |date=15. 12. 2013 }}.&lt;/ref&gt;'''

'''(IX): Konvencija o bombardovanju pomorskih snaga u vrijeme rata&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003324.html Convention concerning bombardment by naval forces in time of war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(X): Konvencija o prilagođavanju pomorskom ratovanju principa Ženevske konvencije (od 6. jula 1906.)'''

Ova konvencija je ažurirala Konvenciju (III) iz 1899. kako bi odražavala izmjene i dopune Ženevske konvencije iz 1864. Konvenciju (X) ratificirale su sve veće države osim Britanije.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131810/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003325.html Convention for the adaptation to maritime warfare of the principles of the Geneva Convention (of 6 July 1906) (1907): Parties].&lt;/ref&gt; Kasnije je zamijenjena Drugom Ženevskom konvencijom.

'''(XI): Konvencija o određenim ograničenjima u pogledu ostvarivanja prava na zarobljavanje u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131805/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003326.html Convention relative to certain restrictions with regard to the exercise of the right of capture in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XII): Konvencija o osnivanju Međunarodnog suda za nagradu'''

Ova konvencija bi uspostavila Međunarodni sud za nagradu za rješavanje suprotstavljenih zahtjeva u vezi sa zarobljenim brodovima tokom rata. To je jedina konvencija koja nikada nije stupila na snagu. Ratificirala ga je samo Nikaragva.&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131741/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003327.html Convention relative to the establishment of an International Prize Court (1907): Parties].&lt;/ref&gt;

'''(XIII): Konvencija o pravima i dužnostima neutralnih sila u pomorskom ratu&lt;ref&gt;[https://archive.today/2013.06.16-131819/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003328.html Convention concerning the rights and duties of neutral Powers in naval war (1907): Parties].&lt;/ref&gt;'''

'''(XIV): Deklaracija o zabrani ispuštanja projektila i eksploziva iz balona'''

Ova deklaracija je proširila odredbe Deklaracije (IV,1) iz 1899. do završetka planirane Treće mirovne konferencije (koja nikada nije održana). Među velikim silama, ovo su ratificirale samo Kina, Britanija i Sjedinjene Države.&lt;ref&gt;[http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html Declaration prohibiting the discharge of projectiles and explosives from balloons (1907): Parties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316034636/http://www.minbuza.nl/en/key-topics/treaties/search-the-treaty-database/1907/10/003329.html |date=16. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;

==Strane==
Brazilsku delegaciju je predvodio [[Ruy Barbosa]], čiji doprinosi danas neki analitičari smatraju ključnim za odbranu principa pravne jednakosti nacija.&lt;ref&gt;Klein, Robert A. (1974), ''Sovereign Equality Among States: The History of an Idea'', Toronto: University of Toronto Press, str. 61&lt;/ref&gt; Britansku delegaciju činili su Sir [[Edward Fry]], Sir [[Ernest Satow]], 11. Lord Reay ([[Donald James Mackay]]) i Sir [[Henry Howard]] kao delegati i [[Eyre Crowe]] kao tehnički delegat.&lt;ref&gt;The Proceedings of the Hague Peace Conferences, Oxford University Press, 1920&lt;/ref&gt; Rusku delegaciju je predvodio [[Friedrich Martens]]. Urugvajsku delegaciju je predvodio [[José Batlle y Ordóñez]], branilac ideje prinudne arbitraže.

Sa [[Louis Renault]]om i [[Léonom Bourgeois]]om, [[Paul Henri d'Estournelles de Constant]] bio je član francuske delegacije za 1899. i 1907. delegaciju. Kasnije je dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir 1909]]. za svoje napore. Predstavnik SAD-a, u rangu ambasadora, bio je bivši predsjednik Američke advokatske komore [[U. M. Rose]]. Predstavnik kineskog carstva bio je [[Lu Zhengxiang]], koji će postati premijer Republike Kine 1912.

Iako se o njemu ne pregovara u Hagu, Ženevski protokol uz Haške konvencije smatra se dodatkom konvencijama. Potpisan 17. juna 1925. i koji je stupio na snagu 8. februara 1928, njegov jedinstveni član trajno zabranjuje upotrebu svih oblika hemijskog i biološkog ratovanja. Protokol je proizašao iz sve većeg negodovanja javnosti protiv hemijskog rata nakon upotrebe [[iperit]]a i sličnih agenasa u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], te straha da bi hemijski i biološki rat mogao dovesti do užasnih posljedica u svakom budućem ratu. Protokol je od tada proširen [[Konvencija o biološkom oružju (1972.)|Konvencijom o biološkom oružju (1972)]] i [[Konvencija o hemijskom oružju (1993.)|Konvencijom o hemijskom oružju (1993)]].

==Naslijeđe==
Mnoga pravila utvrđena Haškim konvencijama su prekršena u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Njemačka invazija na Belgiju, na primjer, bila je kršenje Konvencije (III) iz 1907, koja kaže da neprijateljstva ne smiju započeti bez eksplicitnog upozorenja.&lt;ref&gt;Robinson, James J, ''ABA Journal'' '''46(9)''', str. 978.&lt;/ref&gt; Otrovni gas su uvodile i koristile sve glavne zaraćene strane tokom čitavog rata, kršeći Deklaraciju (IV, 2) iz 1899. i Konvenciju (IV) iz 1907, koje su izričito zabranjivale upotrebu &quot;otrova ili otrovanog oružja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=hEH7KcpN-OcC&amp;pg=PT34 |title=The Anatomy of the Nuremberg Trials: A Personal Memoir |author=Telford Taylor |date=1. 11. 1993 |publisher=[[Little, Brown and Company]] |isbn=0-3168-3400-9 |access-date=20. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Pišući 1918, njemački stručnjak za međunarodno pravo i neo-kantovski pacifista Walther Schücking nazvao je skupštine &quot;međunarodnom unijom haških konferencija&quot;. Schücking je haške konferencije vidio kao jezgro buduće međunarodne federacije koja će se sastajati u redovnim intervalima kako bi ostvarila pravdu i razvila međunarodnopravne procedure za mirno rješavanje sporova, tvrdeći da je &quot;definitivna politička unija država svijeta uspostavljena stvoreno sa Prvom i Drugom konferencijom&quot;.&lt;ref&gt;Walther Schücking, ''The international union of the Hague conferences'', Clarendon Press, 1918.&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata, sudije vojnog suda za suđenje njemačkim glavnim ratnim zločincima na [[Nirnberški proces|suđenjima u Nürnbergu]] utvrdile su da su do 1939. pravila utvrđena Haškom konvencijom iz 1907. priznata od strane svih civiliziranih naroda i smatrana su deklarativnim zakonima. i običaji ratovanja. Prema ovoj poslijeratnoj odluci, država nije morala ratifikovati Hašku konvenciju iz 1907. da bi bila obavezna za njihovo sprovođenje.&lt;ref name=&quot;Nurenberg-crimes&quot;&gt;[http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp Judgement: The Law Relating to War Crimes and Crimes Against Humanity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140817224406/http://avalon.law.yale.edu/imt/judlawre.asp |date=17. 8. 2014 }}, available from the [[Avalon Project]] at the [[Yale Law School]], Pristupljeno 29. 8. 2014.&lt;/ref&gt;

Iako je njihov sadržaj u velikoj mjeri zamijenjen drugim ugovorima, Haške konvencije iz 1899. i 1907. i dalje ostaju simboli potrebe za ograničenjima rata i poželjnosti njegovog potpunog izbjegavanja. Od 2000. Konvenciju (I) iz 1907. o pacifičkom rješavanju međunarodnih sporova ratificiralo je još 20 država.&lt;ref name = 1907Iratifications/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Diplomatija Velikih sila}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1899.]]
[[Kategorija:1899. u vojnoj historiji]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1907.]]
[[Kategorija:Den Haag]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Osmanskog Carstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>32iis9t0frkdodxh8mfdkt6f8tubby2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carigradski sporazum (1832)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499402</id>
    <revision>
      <id>3901447</id>
      <parentid>3824029</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:41:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4031" sha1="opncm54df3buoqr6kj0d7rykdbhfawe" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Carigradski sporazum (1832)
| slika                   = Territorial Expansion of Greece from 1832–1947.gif
| veličina_slike          = 
| opis_slike              = Karta koja prikazuje izvornu teritoriju [[Kraljevina Grčka|Kraljevine Grčke]] kako je utvrđenu Sporazumom (tamnoplava)
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1832|8|30}}
| mjesto_potpis           = 
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = * [[Velike sile]]
* [[Osmansko Carstvo]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Carigradski sporazum''' je sporazum potpisan 30. augusta 1832. kojim su Velike sile odredile granicu između [[Kraljevina Grčka|Kraljevine Grčke]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] čime je ratificiran dogovor na [[Londonska konferencija (1832)|Londonskoj konferenciji]] održanoj ranije te godine. Carigradski sporazum je označio kraj [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkog rata za nezavisnost]] i uspostavio modernu Grčku kao nezavisnu državu.

== Pozadina ==
Carigradski sporazum bio je proizvod Londonske konferencije 1832. koja je otvorena u februaru 1832. uz učešće Velikih sila (Britanije, Francuske i Rusije) s jedne strane i Osmanskog Carstva s druge strane. Faktori koji su oblikovali sporazum uključivali su odbijanje [[Leopold I, kralj Belgijanaca|Leopolda]] da preuzme grčko prijestolje. Nije bio nimalo zadovoljan linijom [[Aspropotamos–Sperheios linija|Aspropotamos–Sperheios]], koja je zamijenila povoljniju liniju [[Arta–Volos linija|Arta–Volos]] a koju su Velike sile ranije razmatrale.&lt;ref&gt;Konstantopoulou Photeine, ''The foundation of the modern Greek state: Major treaties and conventions, 1830-1947'' (1999) str. 35.&lt;/ref&gt;

Povlačenje Leopolda kao kandidata za prijesto Grčke i [[Julska revolucija]] u Francuskoj odložili su konačno rješavanje granica novog kraljevstva sve dok se u Londonu nije formirala nova vlada. Lord [[Henry John Temple|Palmerston]], koji je preuzeo dužnost britanskog ministra vanjskih poslova, pristao je na granicu Arta-Volos. Međutim, tajna zabilješka o [[Kreta|Kreti]], koju je bavarski opunomoćenik prenio na dvorove Britanije, Francuske i Rusije, nije urodila plodom.

== Sporazum ==
Prema protokolu potpisanom 7. maja 1832. između Bavarske i sila zaštitnica, koji se u osnovi bavi načinom na koji je trebalo upravljati Regenstvom sve dok [[Oto I, kralj Grčke|Oto]] ne postane punoljetan (isto tako zaključivši drugi grčki zajam, za sumu od 2.400.000 funti sterlinga), Grčka je definisana kao nezavisno kraljevstvo, sa linijom Arta-Volos kao njenom sjevernom granicom. Osmansko Carstvo je obeštećeno u iznosu od 40.000.000 pijastara zbog gubitka teritorije.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]]
* [[Spisak sporazuma Turske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Sporazumi Osmanskog Carstva}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1832.]]
[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Istanbul]]
[[Kategorija:1832. u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:1832. u Kraljevini Grčkoj]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]</text>
      <sha1>opncm54df3buoqr6kj0d7rykdbhfawe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trijanonski sporazum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507402</id>
    <revision>
      <id>3901400</id>
      <parentid>3804478</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23712" sha1="db0ihplqln5xb434upe6fzgtelvro3n" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Trijanonski sporazum
| puno_ime                = Mirovni sporazum između Saveznika i pridruženih sila i Mađarske
| slika                   = Signature de la Paix avec la Hongrie, en tête Benárd Ágost hongrois(passant devant un piquet d'honneur à Versailles).jpg
| veličina_slike          = 250px
| opis_slike              = Dolazak dvojice potpisnika, [[Ágost Benárd|Ágosta Benárda]] i [[Alfréd Drasche-Lázár|Alfréda Drasche-Lázára]], u [[Veliki Trianon]] u [[Versailles]]u 4. juna 1920.
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1920|6|4}}
| mjesto_potpis           = {{ZD|FRA}} [[Versailles]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|1921|7|26}}
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| strane                  = 1. [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|Glavne savezničke i pridružene sile]]&lt;br /&gt;{{flagcountry|Treća Francuska Republika}}&lt;br /&gt;{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&lt;br /&gt;{{ZID|Kraljevina Italija}}&lt;br /&gt;{{ZID|Japansko Carstvo}}&lt;br /&gt;Ostale savezničke sile &lt;br /&gt;{{ZID|Belgija}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|Beijanška vlada}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|Republika Kuba}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|Prva Čehoslovačka Republika}}&lt;br /&gt;{{ZID|Kraljevina Grčka|država}}&lt;br /&gt;{{ZID|Kraljevina SHS}}&lt;br /&gt;{{ZID|Nikaragva}}&lt;br /&gt;{{ZID|Panama}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|Druga Poljska Republika}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|Prva Portugalska Republika}}&lt;br /&gt;{{ZID|Kraljevina Rumunija}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|Ratanakosinsko Kraljevstvo}}&lt;hr/&gt;
2. [[Centralne sile]]&lt;br /&gt;{{ZID|Kraljevina Mađarska}}
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = Vlada Francuske
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = [[Francuski jezik|Francuski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Italijanski jezik|italijanski]]
| wikizvor                = [[:s:en:Treaty of Trianon|Treaty of Trianon]]
| fusnote                 = 
}}
[[Datoteka:President Mihaly Karolyi's speech after the proclamation of the First Hungarian Republic on 16 november, 1918.webm|mini|300px|Govor predsjednika [[Mihály Károlyi|Mihályja Károlyija]] nakon proglašenja [[Mađarska Demokratska Republika|Prve Mađarske Republike]] 16. novembra 1918.]]
[[Datoteka:Bela Linder's pacifist speech on 2 November 1918.webm|mini|300px|Pacifistički govor [[Béla Linder|Béle Lindera]] za vojne oficire i deklaracija o samorazoružanju Mađarske 2. novembra 1918.]]
[[Datoteka:Protest of the Transylvanian National Council in Kolozsvar 22 December 1918.webm|mini|desno|300px|Protest Transilvanijskog nacionalnog vijeća protiv okupacije Transilvanije od Rumunije 22. decembra 1918.]]
[[Datoteka:Treaty of Trianon , January 1920.webm|mini|300px|Filmske novosti o Trijanonskom sporazumu 1920.]]
[[Datoteka:Demographics of Austria and Hungary in Europe before WW1.png|mini|300px|Demografija Austrijskog Carstva prije Prvog svjetskog rata (crvena) i Kraljevine Ugarske (zelena) u okviru demografije tadašnje Evrope]]
'''Trijanonski sporazum''' ({{fr|Traité de Trianon}}; {{it|Trattato del Trianon}}; {{hu|Trianoni béke}}; {{ro|Tratatul de la Trianon}}), u [[Mađarska|Mađarskoj]] često nazivan i '''Trijanonskim (mirovnim) diktatom''',&lt;ref&gt;{{Cite web |title= Hungarian President János Áder's Speech on the Day of National Unity |url= https://manchester.mfa.gov.hu/eng/news/hungarian-president-janos-aders-speech-on-day-of-national-unity |publisher= Generalni konzulat Mađarske u Manchesteru }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1= Dobó |first1= Attila |url= https://mek.oszk.hu/19200/19273/19273.pdf |title= A trianoni békediktátum |last2=Kollár |first2= Ferenc |last3= Zsoldos |first3= Sándor |last4= Kohári |first4= Nándor |publisher= Magyar Kultúra Emlékívek Kiadó |year=2021 |isbn=978-615-81078-9-1 |edition=2. |language=hu |trans-title= Trijanonski mirovni diktat}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last= Gulyás |first= László |url=https://trianoniszemle.hu/blog/trianoni-kiskate-101-kerdes-es-101-valasz-trianonrol |title= Trianoni kiskáté – 101 kérdés és 101 válasz a békediktátumról |year=2021 |language=hu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last= Makkai |first= Béla |url=http://real.mtak.hu/111986/ |title= Chopping Hungary Up by the 1920 Peace Dictate of Trianon. Causes, Events and Consequences |journal= Polgári Szemle: Gazdasági És Társadalmi Folyóirat |year=2019|volume=15 |issue=Spec |pages=204–225}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1= Gulyás |first1= László |title= A trianoni békediktátum története hét kötetben – I. kötet: Trianon Nagy Háború alatti előzményei, az Osztrák-Magyar Monarchia bukása 1914-1918 / II. kötet: A katonai megszállástól a magyar békedelegáció elutazásáig 1918-1920 / III. kötet: Apponyi beszédétől a Határkijelölő Bizottságok munkájának befejezéséig / IV. kötet: Térképek a trianoni békediktátum történetéhez / V. kötet: Párhuzamos Trianonok, a Párizs környéki békék: Versailles, Saint-Germain, Neuilly, Sèvres, Lausanne / VI. kötet: Dokumentumok, források / VII. kötet: Kronológia és életrajzok |last2= Anka |first2= László |last3= Arday |first3= Lajos |last4= Csüllög |first4= Gábor |last5= Gecse |first5= Géza |last6= Hajdú |first6= Zoltán |last7= Hamerli |first7= Petra |last8= Heka |first8= László |last9= Jeszenszky |first9= Géza |publisher= Udruženje za srednjoevropska istraživanja |year=2019–2020 |isbn=9786158046299 |language=hu |trans-title= Historija Trijanonskog mirovnog diktata u sedam tomova – Tom I: Historija Trianona tokom Velikog rata, pad Austro-Ugarske Monarhije 1914–1918. / Tom II: Od vojne okupacije do odlaska mađarske mirovne delegacije 1918–1920. / Tom III: Od Apponyijevog govora do završetka rada komitetâ za demarkaciju granica / Tom IV: Karte za historiju Trijanonskog mirovnog sporazuma / Tom V: Paralelni Trijanoni, mirovni sporazumi u okolini Pariza: Versailles, Saint-Germain, Neuilly, Sèvres, Lausanne / Tom VI: Dokumenti, izvori / Tom VII: Hronologija i biografije |last10= Kaposi |first10= Zoltán |last11= Kolontári |first11= Attila |last12= Köő |first12= Artúr |last13= Kurdi |first13= Krisztina |last14= Ligeti |first14= Dávid |last15= Majoros |first15= István |last16= Maruzsa |first16= Zoltán |last17= Miklós |first17= Péter |last18= Nánay |first18= Mihály |last19= Olasz |first19= Lajos |last20= Ördögh |first20= Tibor |last21= Pelles |first21= Márton |last22= Popély |first22= Gyula |last23= Sokcsevits |first23= Dénes |last24= Suba |first24= János |last25= Szávai |first25= Ferenc |last26= Tefner |first26= Zoltán |last27= Tóth |first27= Andrej |last28= Tóth |first28= Imre |last29= Vincze |first29= Gábor |last30= Vizi |first30= László Tamás}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1= Bank |first1= Barbara |title= Trianon – A diktátum teljes szövege |last2= Kovács |first2= Attila Zoltán |publisher= Erdélyi Szalon |year=2022 |isbn=9786156502247 |language=hu |trans-title= Trianon – cijeli tekst Diktata}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1= Raffay |first1= Ernő |url= https://www.trianonmuzeum.hu/index.php?page=post&amp;id=203#prettyPhoto |title= A Trianoni diktátum története és következményei |last2= Szabó |first2= Pál Csaba |publisher= Trijanonski muzej |language=hu |trans-title= Historija i posljedice Trijanonskog diktata}}&lt;/ref&gt; pripremljen je na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji]], a potpisali su ga, s jedne strane, Mađarska, a s druge [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|Saveznici]] u [[Dvorac|dvorcu]] [[Veliki Trianon]] u [[Versailles]]u 4. juna 1920. Njime je formalno prekinuto ratno stanje proglašeno tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] između većine Saveznika{{efn|[[Sjedinjene Američke Države]] okončale su rat [[Američko-mađarski mirovni sporazum 1921.|Američko-mađarskim mirovnim sporazumom 1921.]]}} i [[Kraljevina Mađarska|Kraljevine Mađarske]].&lt;ref name=&quot;Craig66&quot;&gt;{{cite book |last= Craig |first= G. A. |title= Europe since 1914 |publisher= Holt, Rinehart and Winston |location= [[New York]] |year=1966}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Grenville74&quot;&gt;{{cite book |last= Grenville |first= J. A. S. |title= The Major International Treaties 1914–1973. A history and guides with texts |publisher= Methnen London |year=1974}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lichtheim74&quot;&gt;{{cite book |last= Lichtheim |first= G. |title= Europe in the Twentieth Century |publisher= Praeger |location= New York |year=1974}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Treaty&quot;&gt;{{cite web |title= Text of the Treaty, Treaty of Peace Between The Allied and Associated Powers and Hungary And Protocol and Declaration, Signed at Trianon June 4, 1920 |url= http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Trianon}}&lt;/ref&gt; Sporazum je najpoznatiji po teritorijalnim promjenama na račun Mađarske i priznavanju njenih novih međunarodnih granica nakon Prvog svjetskog rata.

Mađarska je, kao dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]], bila uključena u Prvi svjetski rat od augusta 1914. Nakon što su njeni saveznici – [[Bugarska]] i kasnije [[Turska]] – potpisali [[Solunsko primirje|primirje s Antantom]], politička elita u [[Budimpešta|Budimpešti]] također je odlučila prekinuti rat. Dana 31. oktobra 1918. vlada u Budimpešti proglasila je nezavisnost Mađarske od [[Austrija|Austrije]] i odmah počela mirovne pregovore sa Saveznicima. Uprkos prestanku neprijateljstava, saveznici Antante – susjedi Mađarske – [[Čehoslovačka]] (koja je upravo proglasila svoju nezavisnost 28. oktobra 1918), [[Kraljevina Rumunija|Rumunija]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]] – stavili su Mađarsku pod ekonomsku blokadu, lišivši je uvoza hrane, [[Gorivo|goriva]] ([[Ugalj|uglja]] i [[benzin]]a) i druge važne robe. U pokušaju da ublaže privrednu krizu, mađarske vlade koje su dolazile molile su Antantu da ukine blokadu i obnovi regionalnu trgovinu&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.jstor.org/stable/4206164 |title= The Belgrade Armistice of 13 November 1918 |author= [[Bogdan Krizman]] |language= en |format= [[PDF]]}}&lt;/ref&gt; Prvi mirovni pregovori doveli su do [[Beogradsko primirje|primirja]] u [[Beograd]]u 13. novembra 1918: Mađarska se obavezala demobilizirati vojsku i dala je saveznicima pravo da okupiraju jug ([[Vojvodina|Vojvodinu]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]]) i istok Mađarske (južnu [[Transilvanija|Transilvaniju]]) do potpisivanja mirovnog ugovora. U decembru 1918. Budimpešta je dozvolila čehoslovačkim trupama da okupiraju i sjevernu Mađarsku ([[Slovačka|Slovačku]]). U zamjenu, Budimpešta se nadala ponovnom otvaranju vanjske trgovine i opskrbi ugljem.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09592296.2023.2188795 |title= ‘Each Wagon of Coal Should Be Paid for with Territorial concessions.’ Hungary, Czechoslovakia, and the Coal Shortage in 1918–21 |author= Aleksandar Pjeganov |date= 18. 4. 2023 |access-date= 10. 7. 2024 |language= en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi proširile svoje okupacijske zone u Mađarskoj, [[Mađarsko-rumunski rat|Rumunija]] i [[Mađarsko-čehoslovački rat|Čehoslovačka]] premjestile su svoje vojske dalje u Mađarsku u aprilu 1919, izazivajući obnovu neprijateljstava između te tri zemlje. U junu su sile Antante naredile Budimpešti, Pragu i Bukureštu da prekinu borbe i prihvate nove linije razgraničenja koje bi bile zagarantovane kao buduće granice Mađarske. Uprkos privremenim vojnim uspjesima protiv Čeha, Budimpešta je prihvatila ponudu i povukla vojsku iza linije razgraničenja. Bukurešt je, međutim, ignorisao naredbu Antante i nastavio ofanzivu. Početkom augusta rumunska vojska ušla je u Budimpeštu i u Mađarskoj je postavljena [[István Friedrich|nova, prorumunska vlada]]. To je označilo kraj neprijateljstava između Mađara i Rumuna.

Međutim, Antanta je u novembru izvršila pritisak na Rumune da napuste Budimpeštu i orkestrirala formiranje [[Károly Huszár|nove mađarske koalicijske vlade]]. Novi kabinet pozvan je da prisustvuje Pariskoj mirovnoj konferenciji a u januaru 1920. primio je saveznički prijedlog za mirovni sporazum, koji je predviđao legaliziranje linija razgraničenja od 13. juna 1919. kao novih granica te garantovao prestanak blokade i obnovu slobodne trgovine između bivših habsburških zemalja i uvoza uglja u Mađarsku. [[Sándor Simonyi-Semadam|Vlada u Budimpešti]] i mađarski parlament (otvoren u februaru 1920) prihvatili su te uvjete. Iako su pozdravili obnovu mira i trgovine, ipak su zvanično protestovali protiv ustupanja njihovih bivših teritorija bez plebiscita. Mirovni sporazum potpisan je 4. juna 1920, Mađarska ga je ratifikovala 16. novembra 1920, a stupio je na snagu 26. jula 1921.

Nakon 1920. Mađarska je ostala [[Kontinentalne države|bez izlaza na more]], s površinom 93.073&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 28% od 325.411&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, koliko je imala prijeratna [[Zemlje krune sv. Stjepana|Kraljevina Ugarska]] (mađarska polovina [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]), i sa 7,6 miliona stanovnika, 36% u poređenju s predratnim stanovništvom od 20,9 miliona. Iako su područja koja su dodijeljena susjednim zemljama imala većinu nemađara, u njima je živjelo 3,3 miliona Mađara – 31% ukupnog broja Mađara – koji su tada postali manjina.{{sfn|Frucht|2004|p=360}}&lt;ref name=&quot;Columbia&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title= Trianon, Treaty of |url= http://www.encyclopedia.com/doc/1E1-TrianonTr.html |encyclopedia= [[Enciklopedija Univerziteta Columbia]] |year=2009 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Macartney37&quot;&gt;{{cite book |last= Macartney |first= C. A. |title= Hungary and her successors: The Treaty of Trianon and Its Consequences 1919–1937| publisher= [[Štamparija Univerziteta u Oxfordu]] |year=1937|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title= East on the Danube: Hungary's Tragic Century |work= [[The New York Times]] | url= https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B07E3D91531F93AA3575BC0A9659C8B63&amp;pagewanted=2 |date= 9. 8. 2003 |first= Richard |last= Bernstein |language=en}}&lt;/ref&gt; Sporazumom je mađarska vojska ograničena na 35.000 oficira i vojnika, a [[Austrougarska ratna mornarica|Austrougarska mornarica]] prestala je postojati. Te odluke i njihove posljedice otad su uzrok dubokog negodovanja u Mađarskoj.&lt;ref name=&quot;toomey&quot;&gt;{{cite journal |last= Toomey |first= Michael |title= History, Nationalism and Democracy: Myth and Narrative in Viktor Orbán's 'Illiberal Hungary' |journal= New Perspectives |volume=26 |issue=1 |year=2018 |doi= 10.1177/2336825x1802600110 |pages=87–108 |s2cid=158970490 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Strane koje su najviše dobile na osnovu ovog sporazuma bile su [[Kraljevina Rumunija]], [[Prva Čehoslovačka Republika]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (kasnije Jugoslavija) i [[Prva Austrijska Republika]]. No, to je dovelo i do međunarodnog priznanja Mađarske i njenog suvereniteta. Sporazumom je poništeno Beogradsko primirje, koje je savezničkim silama dalo pravo da okupiraju Mađarsku. Sporazum je također davao mađarskim državljanima u inozemstvu pravo zaštite njihove imovine od nacionalizacije. Najvažnija stavka bilo je garantovanje slobodne trgovine između Mađarske, Austrije i Čehoslovačke (na pet godina) te obavezao Čehoslovačku i Poljsku da isporučuju ugalj Mađarskoj u &quot;razumnim količinama&quot;. Jedan od glavnih elemenata sporazuma bila je doktrina &quot;[[Samoodređenje|samoodređenja]] naroda&quot;, a to je bio pokušaj da se nemađarima daju vlastite nacionalne države.&lt;ref name=&quot;Martin1998&quot;&gt;{{cite book |author1= Van den Heuvel, Martin P. |author2= Siccama, J. G. |title= The Disintegration of Yugoslavia |url= https://books.google.com/books?id=PphwDIRNHzAC&amp;pg=PA126|year=1992|publisher=Rodopi|isbn=90-5183-349-0|page=126 |language=en}}&lt;/ref&gt; Osim toga, Mađarska je morala platiti [[Ratna odšteta|ratnu odštetu]] svojim susjedima.

Sporazum su diktirali Saveznici, a ne pregovarali o njemu, a Mađari su se suočili s opcijom da prihvate ili odbiju njegove uvjete u cijelosti. Mađarska delegacija potpisala ga je uz protest, a agitacija za njegovu reviziju počela je odmah.&lt;ref name=&quot;Columbia&quot; /&gt;{{sfn|Tucker|Roberts|2005|p=1183}}

Sadašnje granice Mađarske većinom su iste kao one definisane Trijanonskim sporazumom. Manje izmjene dogodile su se od 1921. do 1924. na [[Granica između Austrije i Mađarske|austrijsko-mađarskoj granici]], uključujući i predaju tri sela Čehoslovačkoj 1947.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.vasiszemle.hu/2008/06/botlik.htm |title= AZ ŐRVIDÉKI (BURGENLANDI) MAGYARSÁG SORSA |author= József Botlik |date= juni 2008 |website= vasiszemle.hu |publisher= VASI SZEMLE |language=hu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://adatbank.sk/lexikon/pozsonyi-hidfo/ |title= Szlovákiai Magyar Adatbank » pozsonyi hídfő |website= adatbank.sk |language= hu |access-date= 1. 8. 2024 |archive-date= 21. 10. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221021025756/https://adatbank.sk/lexikon/pozsonyi-hidfo/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, stvarne granice Mađarske proizlaze iz [[Pariski mirovni sporazumi 1947.|Pariskih mirovnih ugovora]] iz 1947, kojima je poništeno teritorijalno povećanje Mađarske od 1938. do 1941. Pariskim ugovorom iz 1947. ''[[de facto]]'' su vraćene trijanonske granice Mađarske.

Nakon Prvog svjetskog rata, uprkos ideji američkog predsjednika [[Woodrow Wilson|Wilsona]] o &quot;samoodređenju naroda&quot;, Saveznici su odbili organizovati plebiscite u Mađarskoj o iscrtavanju njenih novih granica. Tu odluku obrazložili su u [[Millerandovo pismo|pismu]] koje je pratilo tekst mirovnog sporazuma s Mađarskom. U pismu od 6. maja 1920, koje je potpisao predsjednik Pariske mirovne konferencije [[Alexandre Millerand]], navodi se da su sile Antante i njihovi saveznici odredili nove granice Mađarske bez plebiscita zbog uvjerenja da &quot;savjetovanje s narodom... neće dati znatno drugačije rezultate&quot;. Pismo je apelovalo na &quot;osnovnu historijsku istinu – naime, da je cijeli niz godina mađarska politika bila usmjerena na ignorisanje etničkih manjina&quot;. [Prije Prvog svjetskog rata samo su tri evropske zemlje proglasile prava etničkih manjina i donijele zakone o njihovoj zaštiti: prva je bila Mađarska (1849. i 1868), druga Austrija (1867), a treća Belgija (1898). Nasuprot tome, pravni sistemi drugih evropskih zemalja prije Prvog svjetskog rata nisu dozvoljavali upotrebu evropskih manjinskih jezika u osnovnim školama, kulturnim ustanovama, uredima javne uprave i na sudovima.&lt;ref&gt;{{cite book |author= Józsa Hévizi |year= 2004 |format= PDF |language= en |url= http://hungarianhistory.com/lib/hevizi/hevizi.pdf |title= Autonomies in Hungary and Europe, a Comparative Study; The Regional and Ecclesiastic Autonomy of the Minorities and Nationality Groups |access-date= 3. 8. 2024 |archive-date= 19. 3. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220319075337/http://hungarianhistory.com/lib/hevizi/hevizi.pdf |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;] U isto vrijeme pismo je sugerisalo da bi Vijeće Lige naroda moglo ponuditi svoje posredovanje za ispravljanje novih granica na prijateljski način ako to predloži Komisija za razgraničenje.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bd6t53270950/f670.item |title= Documents diplomatiques français. 1920–1932; 1920, Tome I, 10 janvier – 18 mai |website= gallica.bnf.fr |language=fr}}&lt;/ref&gt; Mađarska diplomatija kasnije se pozvala na Millerandovo pismo kao na obećanje velikih sila o budućim teritorijalnim revizijama u korist Mađarske.

Jedini plebiscit dozvoljen za rješavanje spornih granica na bivšoj teritoriji Kraljevine Mađarske bio je [[plebiscit u Sopronu|onaj u Sopronu]],&lt;ref&gt;{{cite book|author=Richard C. Hall|title=War in the Balkans: An Encyclopedic History from the Fall of the Ottoman Empire to the Breakup of Yugoslavia |publisher=[[ABC-CLIO]] |year=2014|page=309|isbn=9781610690317|url=https://books.google.com/books?id=wy3TBAAAQBAJ&amp;pg=PA309 |language=en}}&lt;/ref&gt; čime je riješen manji teritorijalni spor između Prve Austrijske Republike i Kraljevine Mađarske, jer je nekoliko mjeseci ranije [[Odrpana garda]] pokrenula niz napada kako bi protjerala austrijske snage koje su ušle u to područje. Tokom plebiscita u Sopronu krajem 1921. biračka mjesta nadzirali su britanski, francuski i italijanski vojni oficiri.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Irredentist and National Questions in Central Europe, 1913–1939: Hungary, 2v, Volume 5, Part 1 of Irredentist and National Questions in Central Europe, 1913–1939 Seeds of conflict |publisher=[[Kraus Reprint]]|year=1973|page=69|url= https://books.google.com/books?id=zQxWAAAAYAAJ&amp;q=%22only+plebiscite%22+Sopron |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{Notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Treaty of Trianon}}
* Miklós Zeidler, [https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/trianon_treaty_of Treaty of Trianon], u: [https://encyclopedia.1914-1918-online.net/home.html 1914–1918-online. International Encyclopedia of the First World War].
* Alan Sharp, [https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the_paris_peace_conference_and_its_consequences The Paris Peace Conference and its Consequences], u: [https://encyclopedia.1914-1918-online.net/home.html 1914–1918-online. International Encyclopedia of the First World War].
* Čehoslovačko-mađarski pogranični sukob na: [https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/czechoslovak-hungarian_border_conflict].
* [https://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Trianon Tekst Trijanonskog sporazuma] {{en simbol}}
* [http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/167.gif Karta granica Mađarske u novembru i decembru 1918.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303234947/http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/167.gif |date=3. 3. 2016 }}
* [http://maps.omniatlas.com/europe/19200604/ Karta Evrope i Trijanonski sporazum] {{Webarchive |url= https://web.archive.org/web/20150316054855/http://maps.omniatlas.com/europe/19200604/ |date=16. 3. 2015}} na ''omniatlas.com''
* [https://indavideo.hu/video/Eszak_fele_1938 ''Észak felé'' (&quot;Na sjever&quot;) – mađarski propagandni dokumentarac o Prvoj bečkoj arbitraži]{{Mrtav link}}
* [https://indavideo.hu/video/Kelet_fele_1940 ''Kelet felé'' (&quot;Na istok&quot;) – mađarski propagandni dokumentarac o Drugoj bečkoj arbitraži]{{Mrtav link}}

{{Prvi svjetski rat}}
{{Mađarska po temama}}
{{Velika unija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1920. u Austriji]]
[[Kategorija:1920. u Čehoslovačkoj]]
[[Kategorija:1920. u Mađarskoj]]
[[Kategorija:1920. u Rumuniji]]
[[Kategorija:1920. u Slovačkoj]]
[[Kategorija:1920. u Ukrajini]]
[[Kategorija:Granice Mađarske]]
[[Kategorija:Odnosi Mađarska–Rumunija]]
[[Kategorija:Pariska mirovna konferencija 1919.]]
[[Kategorija:Podjele (politika)]]
[[Kategorija:Raspad Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1920.]]
[[Kategorija:Sporazumi vezani za Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:Sporazumi o granicama]]
[[Kategorija:Teritorijalna evolucija Mađarske]]
[[Kategorija:Teritorijalna evolucija Rumunije]]
[[Kategorija:Velika Rumunija]]
[[Kategorija:Velika unija (Rumunija)]]
[[Kategorija:Vojna historija Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>db0ihplqln5xb434upe6fzgtelvro3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Louis Crishock</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508422</id>
    <revision>
      <id>3901284</id>
      <parentid>3877546</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:13:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>v. d.</comment>
      <origin>3901284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7366" sha1="blhub4r19vb30wr0odpcb0xsvfnjzsb" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Louis Crishock
| slika              = Consul General Louis John Crishock, official portrait.jpg
| opis_slike         = 
| redoslijed         = 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodni supervizor]] za [[Brčko distrikt]]
| vrijeme_na_vlasti  = Od 13. augusta 2024.
| prethodnik         = [[Jonathan Mennuti|Johnnatan Mennuti]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = v. d. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 30. juni 2026 – 
| prethodnik2        = [[Christian Schmidt]]
| nasljednik2        = 
| redoslijed3        = Savjetnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti3 = Od januara 1999.&lt;ref name=&quot;OHR&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/louis-j-crishock-preuzeo-duznost-prvog-zamjenika-vp-i-supervizora-za-brcko/|title=Louis J. Crishock preuzeo dužnost prvog zamjenika VP i supervizora za Brčko|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ru.usembassy.gov/our-relationship/bio-vladivostok-consul-general-ru/|title=Consul General Louis John Crishock|website=U.S. Embassy &amp; Consulates in Russia|language=en-US|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1971|02|08}}
| mjesto_rođenja     = [[Arlington, Virginia|Arlington]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| puno_ime           = Louis John Crishock
| nacionalnost       = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = 
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = '''Srednje:''' [[Srednja škola &quot;Bishop Ireton&quot;]] (1989)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Visoko:''' [[Škola umjetnosti i nauka Katoličkog univerziteta Amerike|Škola umjetnosti i nauka (teologija)]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1993)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Magisterij:''' [[Odsjek za sociologiju Katoličkog univerziteta Amerike|Odsjek za sociologiju]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1995)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Postdiplomski:''' [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;]], [[Univerzitet nacionalne odbrane]] (2017)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;
| zanimanje          = [[Diplomatija|diplomat]]
| vjera              = [[Katoličanstvo]]&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = 
| vojska             = 
| godine_službe      = 
| čin                = 
| komandovao         = 
| ratovi             = 
| ordeni             = 
}}
'''Louis John Crishock''' ([[Arlington, Virginia|Arlington]], 8. februar 1971) jest [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Diplomatija|diplomat]], visoki dužnosnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]] na poziciji savjetnika i trenutni 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodni supervizor za Brčko distrikt]] od 13. augusta 2024. On je također s tom funkcijom i prvi zamjenik visokog predstavnika u [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Prije ovog imenovanja, obavljao je dužnost stalnog saradnika [[State Department]]a na [[Institut Polar|Institutu Polar]] pri [[Međunarodni centar za naučne radnike &quot;Woodrow Wilson&quot;|Međunarodnom centru za naučne radnike &quot;Woodrow Wilson&quot;]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]]&lt;ref name=&quot;OHR&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/person/louis-crishock|title=Wilson Center - Louis Crishock|website=wilsoncenter.org|publisher=[[Wilson Centar]]|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Privremeno je bio vršilac dužnosti Visokog predstavnika, nakon što je 30. juna 2026. [[Christian Schmidt|Christianu Schmidtu]] istekao mandat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rođen je 8. februara 1971. u [[Arlington, Virginia|Arlingtonu]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. [[Srednja škola &quot;Bishop Ireton&quot;|Srednju školu &quot;Bishop Ireton&quot;]] u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] završio je 1989. Diplomirao je [[Teologija|teologiju]] 1993, te je dobitnik priznanja ''[[summa cum laude]]'' i član društva Phi Beta Kappa na [[Katolički univerzitet Amerike|Katoličkom univerzitetu Amerike]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]], a magistrirao je [[Sociologija|sociologiju]] na istom univerzitetu 1995. Godine 2017. bio je istaknuti diplomac [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;|Škole za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;]] [[Univerzitet nacionalne odbrane|Univerziteta nacionalne odbrane]], gdje je studirao [[Energetika|energetiku]].&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/prvi-zamjenik-visokog-predstavnika/|title=Prvi zamjenik Visokog predstavnika - Louis J. Crishock|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Nakon diplomiranja 1995, Crishock je predavao sociologiju na [[Uralski državni univerzitet|Uralskom državnom univerzitetu]] u [[Jekaterinburg]]u, [[Rusija]], u periodu od 1995. do 1996. kao dio Projekta građanskog obrazovanja. Od 1996. do 1998. bio je zamjenik direktora Projekta građanskog obrazovanja za Rusiju sa sjedištem u [[Moskva|Moskvi]], gdje je radio sa ruskim i međunarodnim kolegama na promociji razmjene obrazovanja.&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.linkedin.com/in/loucrishock/|title=LinkedIn - Lou Crishock|date=|website=linkedin.com|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Pridružuje se diplomatskoj službi u januaru 1999. Služio je na nekoliko dužnosti u inostranstvu, kao i u Washingtonu, D.C. Od 2021. do 2023. vršio je dužnost višeg zvaničnika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] za [[Arktik]]. Ostale dužnosti koje je Crishock obavljao u inostranstvu na višim rukovodnim funkcijama uključuju funkciju generalnog konzula SAD-a u [[Vladivostok]]u, te otpravnik poslova u [[St. George's]]-u, [[Grenada]].&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot;/&gt;

Posjeduje radno poznavanje [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskih jezika]], [[Ruski jezik|ruskog]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskog]] jezika.&lt;ref name=&quot;OHR2&quot; /&gt; Njegovi hobiji uključuju čitanje i slušanje [[džez]] muzike. Slobodan je i nema djece.&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{Međunarodni supervizor za Brčko}}
{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Crishock, Louis}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Biografije, Arlington]]
[[Kategorija:Američki diplomati]]
[[Kategorija:Međunarodni supervizori za Brčko]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]</text>
      <sha1>blhub4r19vb30wr0odpcb0xsvfnjzsb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901298</id>
      <parentid>3901284</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T20:50:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>1. jula stupa na snagu.</comment>
      <origin>3901298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7364" sha1="8rssgrgca9zfihn0jgk4uqdltn0btlh" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Louis Crishock
| slika              = Consul General Louis John Crishock, official portrait.jpg
| opis_slike         = 
| redoslijed         = v. d. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. juli 2026 – 
| prethodnik         = [[Christian Schmidt]]
| nasljednik         =  
| redoslijed2        = 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodni supervizor]] za [[Brčko distrikt]]
| vrijeme_na_vlasti2 = Od 13. augusta 2024.
| prethodnik2        = [[Jonathan Mennuti|Johnnatan Mennuti]]
| nasljednik2        =
| redoslijed3        = Savjetnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti3 = Od januara 1999.&lt;ref name=&quot;OHR&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/louis-j-crishock-preuzeo-duznost-prvog-zamjenika-vp-i-supervizora-za-brcko/|title=Louis J. Crishock preuzeo dužnost prvog zamjenika VP i supervizora za Brčko|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ru.usembassy.gov/our-relationship/bio-vladivostok-consul-general-ru/|title=Consul General Louis John Crishock|website=U.S. Embassy &amp; Consulates in Russia|language=en-US|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1971|02|08}}
| mjesto_rođenja     = [[Arlington, Virginia|Arlington]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| puno_ime           = Louis John Crishock
| nacionalnost       = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = 
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = '''Srednje:''' [[Srednja škola &quot;Bishop Ireton&quot;]] (1989)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Visoko:''' [[Škola umjetnosti i nauka Katoličkog univerziteta Amerike|Škola umjetnosti i nauka (teologija)]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1993)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Magisterij:''' [[Odsjek za sociologiju Katoličkog univerziteta Amerike|Odsjek za sociologiju]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1995)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Postdiplomski:''' [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;]], [[Univerzitet nacionalne odbrane]] (2017)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;
| zanimanje          = [[Diplomatija|diplomat]]
| vjera              = [[Katoličanstvo]]&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = 
| vojska             = 
| godine_službe      = 
| čin                = 
| komandovao         = 
| ratovi             = 
| ordeni             = 
}}
'''Louis John Crishock''' ([[Arlington, Virginia|Arlington]], 8. februar 1971) jest [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Diplomatija|diplomat]], visoki dužnosnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]] na poziciji savjetnika i trenutni 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodni supervizor za Brčko distrikt]] od 13. augusta 2024. On je također s tom funkcijom i prvi zamjenik visokog predstavnika u [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Prije ovog imenovanja, obavljao je dužnost stalnog saradnika [[State Department]]a na [[Institut Polar|Institutu Polar]] pri [[Međunarodni centar za naučne radnike &quot;Woodrow Wilson&quot;|Međunarodnom centru za naučne radnike &quot;Woodrow Wilson&quot;]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]]&lt;ref name=&quot;OHR&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/person/louis-crishock|title=Wilson Center - Louis Crishock|website=wilsoncenter.org|publisher=[[Wilson Centar]]|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Privremeno je bio vršilac dužnosti Visokog predstavnika, nakon što je 1. jula 2026. [[Christian Schmidt|Christianu Schmidtu]] istekao mandat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rođen je 8. februara 1971. u [[Arlington, Virginia|Arlingtonu]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. [[Srednja škola &quot;Bishop Ireton&quot;|Srednju školu &quot;Bishop Ireton&quot;]] u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] završio je 1989. Diplomirao je [[Teologija|teologiju]] 1993, te je dobitnik priznanja ''[[summa cum laude]]'' i član društva Phi Beta Kappa na [[Katolički univerzitet Amerike|Katoličkom univerzitetu Amerike]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]], a magistrirao je [[Sociologija|sociologiju]] na istom univerzitetu 1995. Godine 2017. bio je istaknuti diplomac [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;|Škole za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;]] [[Univerzitet nacionalne odbrane|Univerziteta nacionalne odbrane]], gdje je studirao [[Energetika|energetiku]].&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/prvi-zamjenik-visokog-predstavnika/|title=Prvi zamjenik Visokog predstavnika - Louis J. Crishock|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Nakon diplomiranja 1995, Crishock je predavao sociologiju na [[Uralski državni univerzitet|Uralskom državnom univerzitetu]] u [[Jekaterinburg]]u, [[Rusija]], u periodu od 1995. do 1996. kao dio Projekta građanskog obrazovanja. Od 1996. do 1998. bio je zamjenik direktora Projekta građanskog obrazovanja za Rusiju sa sjedištem u [[Moskva|Moskvi]], gdje je radio sa ruskim i međunarodnim kolegama na promociji razmjene obrazovanja.&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.linkedin.com/in/loucrishock/|title=LinkedIn - Lou Crishock|date=|website=linkedin.com|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Pridružuje se diplomatskoj službi u januaru 1999. Služio je na nekoliko dužnosti u inostranstvu, kao i u Washingtonu, D.C. Od 2021. do 2023. vršio je dužnost višeg zvaničnika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] za [[Arktik]]. Ostale dužnosti koje je Crishock obavljao u inostranstvu na višim rukovodnim funkcijama uključuju funkciju generalnog konzula SAD-a u [[Vladivostok]]u, te otpravnik poslova u [[St. George's]]-u, [[Grenada]].&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot;/&gt;

Posjeduje radno poznavanje [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskih jezika]], [[Ruski jezik|ruskog]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskog]] jezika.&lt;ref name=&quot;OHR2&quot; /&gt; Njegovi hobiji uključuju čitanje i slušanje [[džez]] muzike. Slobodan je i nema djece.&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{Međunarodni supervizor za Brčko}}
{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Crishock, Louis}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Biografije, Arlington]]
[[Kategorija:Američki diplomati]]
[[Kategorija:Međunarodni supervizori za Brčko]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]</text>
      <sha1>8rssgrgca9zfihn0jgk4uqdltn0btlh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901299</id>
      <parentid>3901298</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T20:51:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3901299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7365" sha1="6hswfq2nipxhx8dm5oi1ngsl0go643u" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Louis Crishock
| slika              = Consul General Louis John Crishock, official portrait.jpg
| opis_slike         = 
| redoslijed         = v. d. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. juli 2026 – 
| prethodnik         = [[Christian Schmidt]]
| nasljednik         =  
| redoslijed2        = 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodni supervizor]] za [[Brčko distrikt]]
| vrijeme_na_vlasti2 = Od 13. augusta 2024.
| prethodnik2        = [[Jonathan Mennuti|Johnnatan Mennuti]]
| nasljednik2        =
| redoslijed3        = Savjetnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti3 = Od januara 1999.&lt;ref name=&quot;OHR&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/louis-j-crishock-preuzeo-duznost-prvog-zamjenika-vp-i-supervizora-za-brcko/|title=Louis J. Crishock preuzeo dužnost prvog zamjenika VP i supervizora za Brčko|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ru.usembassy.gov/our-relationship/bio-vladivostok-consul-general-ru/|title=Consul General Louis John Crishock|website=U.S. Embassy &amp; Consulates in Russia|language=en-US|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1971|02|08}}
| mjesto_rođenja     = [[Arlington, Virginia|Arlington]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| puno_ime           = Louis John Crishock
| nacionalnost       = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = 
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = '''Srednje:''' [[Srednja škola &quot;Bishop Ireton&quot;]] (1989)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Visoko:''' [[Škola umjetnosti i nauka Katoličkog univerziteta Amerike|Škola umjetnosti i nauka (teologija)]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1993)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Magisterij:''' [[Odsjek za sociologiju Katoličkog univerziteta Amerike|Odsjek za sociologiju]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1995)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Postdiplomski:''' [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;]], [[Univerzitet nacionalne odbrane]] (2017)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;
| zanimanje          = [[Diplomatija|diplomat]]
| vjera              = [[Katoličanstvo]]&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = 
| vojska             = 
| godine_službe      = 
| čin                = 
| komandovao         = 
| ratovi             = 
| ordeni             = 
}}
'''Louis John Crishock''' ([[Arlington, Virginia|Arlington]], 8. februar 1971) jest [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Diplomatija|diplomat]], visoki dužnosnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]] na poziciji savjetnika i trenutni 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodni supervizor za Brčko distrikt]] od 13. augusta 2024. On je također s tom funkcijom i prvi zamjenik visokog predstavnika u [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Prije ovog imenovanja, obavljao je dužnost stalnog saradnika [[State Department]]a na [[Institut Polar|Institutu Polar]] pri [[Međunarodni centar za naučne radnike &quot;Woodrow Wilson&quot;|Međunarodnom centru za naučne radnike &quot;Woodrow Wilson&quot;]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]]&lt;ref name=&quot;OHR&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/person/louis-crishock|title=Wilson Center - Louis Crishock|website=wilsoncenter.org|publisher=[[Wilson Centar]]|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Privremeno je bio vršilac dužnosti Visokog predstavnika, nakon što je 30. juna 2026. [[Christian Schmidt|Christianu Schmidtu]] istekao mandat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rođen je 8. februara 1971. u [[Arlington, Virginia|Arlingtonu]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. [[Srednja škola &quot;Bishop Ireton&quot;|Srednju školu &quot;Bishop Ireton&quot;]] u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] završio je 1989. Diplomirao je [[Teologija|teologiju]] 1993, te je dobitnik priznanja ''[[summa cum laude]]'' i član društva Phi Beta Kappa na [[Katolički univerzitet Amerike|Katoličkom univerzitetu Amerike]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]], a magistrirao je [[Sociologija|sociologiju]] na istom univerzitetu 1995. Godine 2017. bio je istaknuti diplomac [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;|Škole za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;]] [[Univerzitet nacionalne odbrane|Univerziteta nacionalne odbrane]], gdje je studirao [[Energetika|energetiku]].&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/prvi-zamjenik-visokog-predstavnika/|title=Prvi zamjenik Visokog predstavnika - Louis J. Crishock|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Nakon diplomiranja 1995, Crishock je predavao sociologiju na [[Uralski državni univerzitet|Uralskom državnom univerzitetu]] u [[Jekaterinburg]]u, [[Rusija]], u periodu od 1995. do 1996. kao dio Projekta građanskog obrazovanja. Od 1996. do 1998. bio je zamjenik direktora Projekta građanskog obrazovanja za Rusiju sa sjedištem u [[Moskva|Moskvi]], gdje je radio sa ruskim i međunarodnim kolegama na promociji razmjene obrazovanja.&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.linkedin.com/in/loucrishock/|title=LinkedIn - Lou Crishock|date=|website=linkedin.com|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Pridružuje se diplomatskoj službi u januaru 1999. Služio je na nekoliko dužnosti u inostranstvu, kao i u Washingtonu, D.C. Od 2021. do 2023. vršio je dužnost višeg zvaničnika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] za [[Arktik]]. Ostale dužnosti koje je Crishock obavljao u inostranstvu na višim rukovodnim funkcijama uključuju funkciju generalnog konzula SAD-a u [[Vladivostok]]u, te otpravnik poslova u [[St. George's]]-u, [[Grenada]].&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot;/&gt;

Posjeduje radno poznavanje [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskih jezika]], [[Ruski jezik|ruskog]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskog]] jezika.&lt;ref name=&quot;OHR2&quot; /&gt; Njegovi hobiji uključuju čitanje i slušanje [[džez]] muzike. Slobodan je i nema djece.&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{Međunarodni supervizor za Brčko}}
{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Crishock, Louis}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Biografije, Arlington]]
[[Kategorija:Američki diplomati]]
[[Kategorija:Međunarodni supervizori za Brčko]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]</text>
      <sha1>6hswfq2nipxhx8dm5oi1ngsl0go643u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901305</id>
      <parentid>3901299</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T21:07:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3901305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7375" sha1="ng6u4gwfvm9wxdmyo7c023lk98nb2ec" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Louis Crishock
| slika              = Consul General Louis John Crishock, official portrait (cropped).jpg
| opis_slike         = 
| redoslijed         = v. d. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. juli 2026 – 
| prethodnik         = [[Christian Schmidt]]
| nasljednik         =  
| redoslijed2        = 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodni supervizor]] za [[Brčko distrikt]]
| vrijeme_na_vlasti2 = Od 13. augusta 2024.
| prethodnik2        = [[Jonathan Mennuti|Johnnatan Mennuti]]
| nasljednik2        =
| redoslijed3        = Savjetnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti3 = Od januara 1999.&lt;ref name=&quot;OHR&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/louis-j-crishock-preuzeo-duznost-prvog-zamjenika-vp-i-supervizora-za-brcko/|title=Louis J. Crishock preuzeo dužnost prvog zamjenika VP i supervizora za Brčko|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ru.usembassy.gov/our-relationship/bio-vladivostok-consul-general-ru/|title=Consul General Louis John Crishock|website=U.S. Embassy &amp; Consulates in Russia|language=en-US|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1971|02|08}}
| mjesto_rođenja     = [[Arlington, Virginia|Arlington]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| puno_ime           = Louis John Crishock
| nacionalnost       = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = 
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = '''Srednje:''' [[Srednja škola &quot;Bishop Ireton&quot;]] (1989)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Visoko:''' [[Škola umjetnosti i nauka Katoličkog univerziteta Amerike|Škola umjetnosti i nauka (teologija)]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1993)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Magisterij:''' [[Odsjek za sociologiju Katoličkog univerziteta Amerike|Odsjek za sociologiju]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1995)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Postdiplomski:''' [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;]], [[Univerzitet nacionalne odbrane]] (2017)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;
| zanimanje          = [[Diplomatija|diplomat]]
| vjera              = [[Katoličanstvo]]&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = 
| vojska             = 
| godine_službe      = 
| čin                = 
| komandovao         = 
| ratovi             = 
| ordeni             = 
}}
'''Louis John Crishock''' ([[Arlington, Virginia|Arlington]], 8. februar 1971) jest [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Diplomatija|diplomat]], visoki dužnosnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]] na poziciji savjetnika i trenutni 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodni supervizor za Brčko distrikt]] od 13. augusta 2024. On je također s tom funkcijom i prvi zamjenik visokog predstavnika u [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Prije ovog imenovanja, obavljao je dužnost stalnog saradnika [[State Department]]a na [[Institut Polar|Institutu Polar]] pri [[Međunarodni centar za naučne radnike &quot;Woodrow Wilson&quot;|Međunarodnom centru za naučne radnike &quot;Woodrow Wilson&quot;]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]]&lt;ref name=&quot;OHR&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/person/louis-crishock|title=Wilson Center - Louis Crishock|website=wilsoncenter.org|publisher=[[Wilson Centar]]|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Privremeno je bio vršilac dužnosti Visokog predstavnika, nakon što je 30. juna 2026. [[Christian Schmidt|Christianu Schmidtu]] istekao mandat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rođen je 8. februara 1971. u [[Arlington, Virginia|Arlingtonu]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. [[Srednja škola &quot;Bishop Ireton&quot;|Srednju školu &quot;Bishop Ireton&quot;]] u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] završio je 1989. Diplomirao je [[Teologija|teologiju]] 1993, te je dobitnik priznanja ''[[summa cum laude]]'' i član društva Phi Beta Kappa na [[Katolički univerzitet Amerike|Katoličkom univerzitetu Amerike]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]], a magistrirao je [[Sociologija|sociologiju]] na istom univerzitetu 1995. Godine 2017. bio je istaknuti diplomac [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;|Škole za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;]] [[Univerzitet nacionalne odbrane|Univerziteta nacionalne odbrane]], gdje je studirao [[Energetika|energetiku]].&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/prvi-zamjenik-visokog-predstavnika/|title=Prvi zamjenik Visokog predstavnika - Louis J. Crishock|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Nakon diplomiranja 1995, Crishock je predavao sociologiju na [[Uralski državni univerzitet|Uralskom državnom univerzitetu]] u [[Jekaterinburg]]u, [[Rusija]], u periodu od 1995. do 1996. kao dio Projekta građanskog obrazovanja. Od 1996. do 1998. bio je zamjenik direktora Projekta građanskog obrazovanja za Rusiju sa sjedištem u [[Moskva|Moskvi]], gdje je radio sa ruskim i međunarodnim kolegama na promociji razmjene obrazovanja.&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.linkedin.com/in/loucrishock/|title=LinkedIn - Lou Crishock|date=|website=linkedin.com|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Pridružuje se diplomatskoj službi u januaru 1999. Služio je na nekoliko dužnosti u inostranstvu, kao i u Washingtonu, D.C. Od 2021. do 2023. vršio je dužnost višeg zvaničnika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] za [[Arktik]]. Ostale dužnosti koje je Crishock obavljao u inostranstvu na višim rukovodnim funkcijama uključuju funkciju generalnog konzula SAD-a u [[Vladivostok]]u, te otpravnik poslova u [[St. George's]]-u, [[Grenada]].&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot;/&gt;

Posjeduje radno poznavanje [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskih jezika]], [[Ruski jezik|ruskog]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskog]] jezika.&lt;ref name=&quot;OHR2&quot; /&gt; Njegovi hobiji uključuju čitanje i slušanje [[džez]] muzike. Slobodan je i nema djece.&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{Međunarodni supervizor za Brčko}}
{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Crishock, Louis}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Biografije, Arlington]]
[[Kategorija:Američki diplomati]]
[[Kategorija:Međunarodni supervizori za Brčko]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]</text>
      <sha1>ng6u4gwfvm9wxdmyo7c023lk98nb2ec</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901337</id>
      <parentid>3901305</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T09:05:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7371" sha1="mfpid68c00d0vdq65v68prta0ijsij8" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Louis Crishock
| slika              = Consul General Louis John Crishock, official portrait (cropped).jpg
| opis_slike         = 
| redoslijed         = v. d. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. juli 2026 – 
| prethodnik         = [[Christian Schmidt]]
| nasljednik         =  
| redoslijed2        = 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodni supervizor]] za [[Brčko distrikt]]
| vrijeme_na_vlasti2 = Od 13. augusta 2024.
| prethodnik2        = [[Jonathan Mennuti|Johnnatan Mennuti]]
| nasljednik2        =
| redoslijed3        = Savjetnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti3 = Od januara 1999.&lt;ref name=&quot;OHR&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/louis-j-crishock-preuzeo-duznost-prvog-zamjenika-vp-i-supervizora-za-brcko/|title=Louis J. Crishock preuzeo dužnost prvog zamjenika VP i supervizora za Brčko|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ru.usembassy.gov/our-relationship/bio-vladivostok-consul-general-ru/|title=Consul General Louis John Crishock|website=U.S. Embassy &amp; Consulates in Russia|language=en-US|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1971|02|08}}
| mjesto_rođenja     = [[Arlington, Virginia|Arlington]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| puno_ime           = Louis John Crishock
| nacionalnost       = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = 
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = '''Srednje:''' [[Srednja škola &quot;Bishop Ireton&quot;]] (1989)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Visoko:''' [[Škola umjetnosti i nauka Katoličkog univerziteta Amerike|Škola umjetnosti i nauka (teologija)]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1993)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Magisterij:''' [[Odsjek za sociologiju Katoličkog univerziteta Amerike|Odsjek za sociologiju]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1995)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''Postdiplomski:''' [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;]], [[Univerzitet nacionalne odbrane]] (2017)&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;
| zanimanje          = [[Diplomatija|diplomat]]
| vjera              = [[Katoličanstvo]]&lt;ref name=&quot;LC&quot;/&gt;
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = 
| vojska             = 
| godine_službe      = 
| čin                = 
| komandovao         = 
| ratovi             = 
| ordeni             = 
}}
'''Louis John Crishock''' ([[Arlington, Virginia|Arlington]], 8. februar 1971) jest [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Diplomatija|diplomat]], visoki dužnosnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]] na poziciji savjetnika i trenutni 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodni supervizor za Brčko distrikt]] od 13. augusta 2024. On je također s tom funkcijom i prvi zamjenik visokog predstavnika u [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Prije ovog imenovanja, obavljao je dužnost stalnog saradnika [[State Department]]a na [[Institut Polar|Institutu Polar]] pri [[Međunarodni centar za naučne radnike &quot;Woodrow Wilson&quot;|Međunarodnom centru za naučne radnike &quot;Woodrow Wilson&quot;]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]]&lt;ref name=&quot;OHR&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/person/louis-crishock|title=Wilson Center - Louis Crishock|website=wilsoncenter.org|publisher=[[Wilson Centar]]|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Privremeno je vršilac dužnosti Visokog predstavnika, nakon što je 30. juna 2026. [[Christian Schmidt|Christianu Schmidtu]] istekao mandat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rođen je 8. februara 1971. u [[Arlington, Virginia|Arlingtonu]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. [[Srednja škola &quot;Bishop Ireton&quot;|Srednju školu &quot;Bishop Ireton&quot;]] u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] završio je 1989. Diplomirao je [[Teologija|teologiju]] 1993, te je dobitnik priznanja ''[[summa cum laude]]'' i član društva Phi Beta Kappa na [[Katolički univerzitet Amerike|Katoličkom univerzitetu Amerike]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]], a magistrirao je [[Sociologija|sociologiju]] na istom univerzitetu 1995. Godine 2017. bio je istaknuti diplomac [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;|Škole za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa &quot;Dwight D. Eisenhower&quot;]] [[Univerzitet nacionalne odbrane|Univerziteta nacionalne odbrane]], gdje je studirao [[Energetika|energetiku]].&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/prvi-zamjenik-visokog-predstavnika/|title=Prvi zamjenik Visokog predstavnika - Louis J. Crishock|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Nakon diplomiranja 1995, Crishock je predavao sociologiju na [[Uralski državni univerzitet|Uralskom državnom univerzitetu]] u [[Jekaterinburg]]u, [[Rusija]], u periodu od 1995. do 1996. kao dio Projekta građanskog obrazovanja. Od 1996. do 1998. bio je zamjenik direktora Projekta građanskog obrazovanja za Rusiju sa sjedištem u [[Moskva|Moskvi]], gdje je radio sa ruskim i međunarodnim kolegama na promociji razmjene obrazovanja.&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.linkedin.com/in/loucrishock/|title=LinkedIn - Lou Crishock|date=|website=linkedin.com|access-date=13. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Pridružuje se diplomatskoj službi u januaru 1999. Služio je na nekoliko dužnosti u inostranstvu, kao i u Washingtonu, D.C. Od 2021. do 2023. vršio je dužnost višeg zvaničnika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] za [[Arktik]]. Ostale dužnosti koje je Crishock obavljao u inostranstvu na višim rukovodnim funkcijama uključuju funkciju generalnog konzula SAD-a u [[Vladivostok]]u, te otpravnik poslova u [[St. George's]]-u, [[Grenada]].&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR2&quot;/&gt;

Posjeduje radno poznavanje [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskih jezika]], [[Ruski jezik|ruskog]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskog]] jezika.&lt;ref name=&quot;OHR2&quot; /&gt; Njegovi hobiji uključuju čitanje i slušanje [[džez]] muzike. Slobodan je i nema djece.&lt;ref name=&quot;LC&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{Međunarodni supervizor za Brčko}}
{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Crishock, Louis}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Biografije, Arlington]]
[[Kategorija:Američki diplomati]]
[[Kategorija:Međunarodni supervizori za Brčko]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]</text>
      <sha1>mfpid68c00d0vdq65v68prta0ijsij8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508540</id>
    <revision>
      <id>3901340</id>
      <parentid>3900685</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T09:09:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10943" sha1="bfoog13q4jqv6frcqndzitf18robmv7" xml:space="preserve">{{Godina}}  
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih.

== Događaji ==

=== Januar ===

* [[1. januar]]
** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}&lt;/ref&gt;
* [[3. januar]]
** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}&lt;/ref&gt;
** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[5. januar]] 
** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].&lt;ref&gt;{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[6. januar]]
** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026|archive-date=5. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105103103/https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[7. januar]]
** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[9. januar]] 
** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[11. januar]]
** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[13. januar]]
** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* [[15. januar]]
** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predviđeni i zakazani događaji ==
* [[5. februar]] &amp;ndash; [[Novi START]] ugovor ističe.
* [[6. februar|6.]] &amp;ndash; [[22. februar|22.]] februar &amp;ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]].
* [[6. mart|6.]] &amp;ndash; [[15. mart|15.]] mart &amp;ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija.
* [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].
* [[12. august|12. avgust]] &amp;ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[4. septembar|4.]] &amp;ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] .
* [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]).

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[19. januar]]
** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica
** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac
* [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac
* [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik
* [[18. februar]]
** [[Jan Timman]], nizozemski šahist
** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka
* [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]]
* [[7. mart]] 
** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]]
** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš
* [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog

=== April ===
* [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac
* [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener
* [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener
* [[16. april]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš
* [[17. april]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš
* [[24. april]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar

=== Maj ===
* [[1. maj]] – [[Alex Zanardi]], italijanski automobilist i parabiciklist
* [[6. maj]] – [[Ted Turner]], američki medijski mogul i osnivač TV-kanala [[CNN]]

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Rick Adelman]], američki košarkaš i trener
* [[3. juni]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator
* [[20. juni]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica
* [[22. juni]] – [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik
* [[28. juni]] – [[Sevgül Uludağ]], [[Kipar|kiparska]] novinarka

== Reference ==
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>bfoog13q4jqv6frcqndzitf18robmv7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pakt Društva naroda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521904</id>
    <revision>
      <id>3901393</id>
      <parentid>3895153</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:50:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Belgije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21478" sha1="m5vggd1bjblflsauz4h61pnbhcmjie0" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Pakt Društva naroda
| puno_ime                = 
| slika                   = Paris Peace Conference.jpg
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = &lt;!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --&gt;
| opis_slike              = [[Pariska mirovna konferencija 1919.]]
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = &lt;!-- {{Početni datum|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_potpis           = 
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|1920|1|10}}
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = {{End date|1946|4|18}}
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| strane                  = [[Države članike Društva naroda]]
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = [[Društvo naroda]]
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Pakt Društva naroda''' bila je [[povelja]] [[Društvo naroda|Društva naroda]]. Potpisan je 28. juna 1919. kao prvi dio [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], a stupio je na snagu zajedno s ostatkom Sporazuma 10. januara 1920.

== Izrada ==
Rani nacrti za moguću Društvo naroda započeli su čak i prije kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Bryce grupa]] sa sjedištem u [[London]]u dala je prijedloge koje je usvojilo Britansko [[Udruženje društva naroda]], osnovano 1915.&lt;ref name=&quot;northedge&quot;&gt;{{cite book|last=Northedge|first=F. S.|title=The League of Nations: Its life and times, 1920–1946|publisher=[[Leicester University]] Press|year=1986|isbn=0-7185-1194-8}}&lt;/ref&gt; Druga grupa u Sjedinjenim Državama - koja je uključivala [[Hamilton Holt|Hamiltona Holta]] i [[William B. Howland|Williama B. Howlanda]] u [[Udruženje Century|Udruženju Century]] u [[New York]]u - imala je vlastiti plan. Ovaj plan je uveliko podržalo [[Društvo za provođenje mira]], organizacija koju je vodio bivši američki predsjednik [[William Howard Taft]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; U decembru 1916, Lord [[Robert Cecil]] predložio je da se osnuje službeni odbor za izradu pakta za buduću Društvo. Britanski odbor je konačno imenovan u februaru 1918; predvodio ga je [[Walter Phillimore]] (i postao je poznat kao [[Phillimoreov odbor]]), ali su u njemu bili i [[Eyre Crowe]], [[William Tyrrell]] i [[Cecil Hurst]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Američki predsjednik [[Woodrow Wilson]] nije bio impresioniran izvještajem Phillimoreovog odbora i na kraju će izraditi tri vlastita nacrta pakta uz pomoć svog prijatelja [[Edward M. House|pukovnika Housea]]. Navodno je barem jedan od Wilsonovih nacrta zasnovan na prijedlogu za osnivanje &quot;Društva naroda&quot; koji je napisala američka mirovna aktivistica [[Mary Shapard]].&lt;ref&gt;&quot;[https://www.newspapers.com/image/288403713/?terms=%22Mary%20L.%20Shapard%22&amp;match=1 Pact Originator Is Salt Lake Visitor: Woman Who Suggested League of Nations Up for Nobel Prize].&quot; Salt Lake City, Utah: ''The Salt Lake Telegram'', 20 September 1920, p. 3 (subscription required).&lt;/ref&gt; Daljnje prijedloge dao je [[Jan Christiaan Smuts]] u decembru 1918.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919.]] imenovana je komisija za dogovor o paktu. Među članovima su bili Woodrow Wilson (kao predsjedavajući), pukovnik House (predstavljao je SAD), Robert Cecil i Jan Smuts (Britansko Carstvo), [[Léon Bourgeois]] i [[Ferdinand Larnaude]] (Francuska), premijer [[Vittorio Orlando]] i [[Vittorio Scialoja]] (Italija), ministar vanjskih poslova [[Makino Nobuaki]] i [[Chinda Sutemi]] (Japan), [[Paul Hymans]] (Belgija), [[Epitácio Pessoa]] (Brazil), [[Wellington Koo]] (Kina), [[Jayme Batalha Reis]] (Portugal) i [[Milenko Vesnić]] (Jugoslavija).&lt;ref name=&quot;pv1&quot;&gt;{{citation|title=Commission de la Société des Nations, Procès-verbal N° 1, Séance du 3 février 1919|date=3. 2. 1919|url=http://webapp1.dlib.indiana.edu/collections/lon-un/league_era/wilson/docs/wilre006.pdf|access-date=5. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kasnije su dodani i drugi predstavnici Čehoslovačke, Grčke, Poljske i Rumunije. Grupa je razmatrala preliminarni nacrt koji su zajedno napisali Hurst i savjetnik predsjednika Wilsona, [[David Hunter Miller]]. Tokom prva četiri mjeseca 1919, grupa se sastala u deset odvojenih navrata, pokušavajući pregovarati o tačnim uslovima osnivačkog sporazuma o budućem Društvu.

Tokom pregovora koji su uslijedili, pojavili su se razni značajni prigovori iz raznih zemalja. [[Francuska]] je željela da Društvo formira međunarodnu vojsku kako bi provodila svoje odluke, ali [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanci]] su se brinuli da bi takvom vojskom dominirali Francuzi, a [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanci]] se nisu mogli složiti jer samo [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] može objaviti rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; [[Japan]] je zatražio da se umetne klauzula koja podržava princip [[Antirasizam|rasne jednakosti]], paralelno s postojećom klauzulom o [[Sloboda vjere ili uvjerenja|vjerskoj jednakosti]]. Ovo je naišlo na snažno protivljenje, posebno od strane američkih političkih sentimenta, dok je sam Wilson jednostavno ignorisao pitanje.

Tokom određenog intervala dok je Wilson bio odsutan, ponovo je pokrenuto pitanje međunarodne jednakosti. Glasanje o prijedlogu kojim se podržava &quot;jednakost nacija i pravedan tretman njihovih državljana&quot; izvršeno je, a podržalo ga je 11 od 19 delegata. Po Wilsonovom povratku, izjavio je da su &quot;ozbiljni prigovori&quot; drugih delegata poništili većinu glasova, te je amandman odbačen.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Konačno, 11. aprila 1919, revidirani Hurst-Millerov nacrt je odobren, ali bez potpunog rješavanja određenih pitanja koja su se pojavila u vezi s pitanjima kao što su nacionalna jednakost, rasna jednakost i kako bi nova Društva mogla praktično provoditi svoje različite mandate.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Novo Društvo bi uključivalo [[Generalna skupština Društva naroda|Generalnu skupštinu]] (koja bi predstavljala sve države članice), [[Savjet Društva naroda|Savjet]] (s članstvom ograničenim na velike sile) i stalni [[Sekretarijat Društva naroda|Sekretarijat]]. Od država članica se očekivalo da &quot;poštuju i čuvaju od vanjske agresije&quot; teritorijalni integritet drugih članica i da se razoružaju &quot;do najniže tačke u skladu s domaćom sigurnošću&quot;. Sve države su bile dužne podnijeti žalbe na arbitražu ili sudsku istragu prije nego što krenu u rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Savjet  bi osnovao [[Stalni sud međunarodne pravde]] koji bi donosio presude o sporovima.

Sporazum je stupio na snagu 10. januara 1920. Članovi 4, 6, 12, 13 i 15 su izmijenjeni 1924. Sporazum dijeli slične odredbe i strukturu sa [[Povelja Ujedinjenih nacija|Poveljom Ujedinjenih nacija]].&lt;ref&gt;[http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html League of Nations Covenant and United Nations Charter: A Side-by-Side (Full Text) Comparison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023102846/http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html|date=23. 10. 2008}} by [[Walter Dorn]]&lt;/ref&gt;

== Član 10 ==
[[Datoteka:Refusing_to_give_the_lady_a_seat_-_Rollin_Kirby_Trim.jpg|mini|210x210piksel|Karikatura koja prikazuje senatore Boraha, Lodgea i Johnsona koji blokiraju mir]]
[[Datoteka:Rollin_Kirby_-_The_Accuser.jpg|mini|259x259piksel|Karikatura koja prikazuje čovječanstvo kako optužuje američki Senat koji je upravo uništio Mirovni sporazum.]]
Član 10. Pakta Društva naroda obavezao je članice Društva &quot;da poštuju i čuvaju, u slučaju vanjske agresije, teritorijalni integritet i postojeću političku nezavisnost svih članica Društva&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=James Brown|date=1924|title=Interpretation of Article X of the Covenant of the League of Nations|url=https://www.jstor.org/stable/2189227|journal=The American Journal of International Law|volume=18|issue=1|pages=108–113|doi=10.2307/2189227|issn=0002-9300|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Napomenuto je da članica Društva naroda nije bila obavezna pomagati drugoj članici u borbi protiv unutrašnjih secesionista, ali je također značilo da nijedna zemlja ne bi trebala pružati pomoć takvim pobunjenicima. Također se podrazumijevalo da ako bilo koja članica ili nečlanica Društva bude poražena tokom agresivnog rata, Pakt ne štiti tu poraženu stranu od posljedica gubitka teritorije i političke nezavisnosti (npr. aneksija sjevernog dijela Istočne Prusije od strane [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]).&lt;ref&gt;{{cite book|last=Harriman|first=Edward A.|title=The Constitution at the Crossroads: a Study of the Legal Aspects of the League of Nations, the Permanent Organization of Labor and the Permanent Court of International Justice|publisher=[[George H. Doran Company|George H. Doran]]|year=1925|isbn=1-5847-7314-6|location=New York|pages=144–5}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik SAD-a Woodrow Wilson osigurao je svoj prijedlog da se prijavi za članstvo u Društvu naroda u konačnom nacrtu [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], ali [[Senat Sjedinjenih Američkih Država]] nije dao saglasnost za ratifikaciju Sporazuma. (Glasao je 49-35 za ratifikaciju, ali nije mogao postići potrebnu dvotrećinsku većinu.)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hewes|first1=James E.|year=1970|title=Henry Cabot Lodge and the League of Nations|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-american-philosophical-society_1970-08-20_114_4/page/244|journal=Proceedings of the American Philosophical Society|volume=114|issue=4|pages=245–255|jstor=985951}}&lt;/ref&gt; Za mnoge [[Republikanska stranka (SAD)|republikance]] u Senatu, Član 10. bio je najspornija odredba. Njihovi prigovori zasnivali su se na činjenici da bi, ratifikacijom takvog dokumenta, Sjedinjene Države bile obavezane međunarodnim ugovorom da brane članicu Društva naroda ako bude napadnuta. [[Henry Cabot Lodge]] iz [[Massachusetts]]a i [[Frank B. Brandegee]] iz [[Connecticut]]a predvodili su borbu u američkom Senatu protiv ratifikacije, vjerujući da je najbolje ne miješati se u međunarodne sukobe. Prema Ustavu Sjedinjenih Država, [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Država]] ne može ratificirati ugovor osim ako Senat, dvotrećinskom većinom, ne da svoj savjet i saglasnost. Primarna namjera Člana 10. bila je očuvanje ravnoteže snaga sprječavanjem jedne zemlje da napadne drugu.

U izjavi predsjednika Wilsona Senatu, on je opisao Član 10. kao savjetodavnu prirodu, te da je Kongres, prema Klauzuli o ratnim ovlaštenjima, slobodan tumačiti ili odbaciti čak i jednoglasno glasanje Savjeta Društva koje se poziva na Član 10. Nastavio je rekavši da je Član 10 &quot;moralna, a ne pravna obaveza... obavezujući je samo u savjesti, a ne u zakonu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.senate.gov/about/resources/pdf/hearing-wilson-versailles-1919.pdf|title=Testimony of Woodrow Wilson, Senate Committee on Foreign Relations, 1919|website=United States Senate}}&lt;/ref&gt;

== Član 16 ==
Član 16 dao je članicama Društva ovlasti da uvedu sankcije ili upotrijebe silu protiv druge članice koja je počinila agresivni rat. Međutim, ovaj član je bio vrlo slab u praksi, jer je Pakt napisan pod pretpostavkom da će članice Društva biti spremne međusobno sarađivati.&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;&gt;Zimmern, Alfred. &quot;The League’s Handling of the Italo-Abyssinian Dispute.” International Affairs (Royal Institute of International Affairs 1931-1939), vol. 14, no. 6, 1935, pp. 751–68. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2601908. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Usred [[Velika depresija|Velike depresije]],&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36|title=League of Nations - Third period (1931–36)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chang, David Wen-wei. &quot;The Western Powers and Japan’s Aggression in China: The League of Nations and ‘The Lytton Report.’” American Journal of Chinese Studies, vol. 10, no. 1, 2003, pp. 43–63. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/44288722. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; velike sile nisu htjele dodatno oštetiti vlastite ekonomije sankcioniranjem druge velike sile, a korištena politika bila je uglavnom politika smirivanja.

Tokom [[Japanska invazija na Mandžuriju|japanske invazije na Mandžuriju]], velike sile nisu pokušale primijeniti Član 16, uprkos pozivima malih sila da se to učini.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Kunz, Josef L, and Manley O. Hudson. &quot;THE COVENANT OF THE LEAGUE OF NATIONS AND NEUTRALITY.” Proceedings of the American Society of International Law at Its Annual Meeting (1921-1969), vol. 29, 1935, pp. 36–45. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/25656909. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Vijeće Društva naroda pokušalo je donijeti rezoluciju (izvan Člana 16) u kojoj se navodi da se [[Japansko Carstvo]] mora povući, ali je na nju stavljen [[veto]] jednim negativnim glasom Japanskog Carstva.&lt;ref&gt;Hudson, Manley O. &quot;The Report of the Assembly of the League of Nations on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 2, 1933, pp. 300–05. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2189554. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Nakon toga, Društvo se pozvaloa na Član 15, tretirajući invaziju kao &quot;spor&quot;, a Vijeće je slučaj uputilo Skupštini. U izvještaju od 35 stranica, Skupština je glasala 42-1 za priznavanje Mandžurije kao teritorije pod kineskim suverenitetom, pri čemu se negativan glas Japanskog carstva ne računa prema pravilima Člana 15, čime je priznanje učinjeno jednoglasnim.&lt;ref&gt;&quot;League of Nations Assembly Report on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 3, 1933, pp. 119–53. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2213489. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Međutim, bez Člana 16, Društvo nije imala načina da sprovede ovu rezoluciju, te se Japansko Carstvo povuklo iz Društva mjesec dana kasnije.

Tokom invazije i okupacije [[Etiopija|Etiopije]] od strane [[Italija|Italije]] pod [[Benito Mussolini|Mussolinijem]], Član 16. je primijenjen prvi (i jedini) put.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Postupke je komplikovala činjenica da prema Paktu, ni Vijeće ni Skupština nisu bili odgovorni za donošenje sankcija,&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; čineći mjere dobrovoljnim za svaku državu, a ne obaveznim.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;&gt;{{cite web|url=https://scholarship.law.umn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2506&amp;context=mlr|title=International Organization and World Peace--A Critique of the League of Nations Covenant|website=University of Minnesota Law School Scholarship Repository}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tcf.org/content/commentary/four-reasons-united-nations-survived-seventy-five-years/|title=Four Reasons Why the United Nations Has Survived for Seventy-Five Years|website=The Century Foundation}}&lt;/ref&gt; Stoga nije postojala rezolucija Vijeća ili Skupštine kojom se propisuju sankcije. Umjesto toga, Član 15 je prvobitno ponovo primijenjen, tretirajući neprijateljstva kao &quot;spor&quot;, a neobavezujući odbor koji je imenovalo Vijeće da istraži spor (prema Članu 5) podnio je izvještaj u kojem se eksplicitno navodi da je Italija započela rat kršeći Pakt, te se poziva na Član 16. Vijeće tada nije glasalo o izvještaju, ali su svi članovi osim Italije usmeno izjavili da se slažu s njim i ponovo proslijedili slučaj Skupštini.&lt;ref&gt;Spencer, John H. &quot;The Italian-Ethiopian Dispute and the League of Nations.” The American Journal of International Law, vol. 31, no. 4, 1937, pp. 614–41. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2190673. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Skupština je zatim raspravljala o sankcijama, a 50 od 54 člana dobrovoljno se složilo da ih primijeni ([[Italija]], Austrija, [[Mađarska]] i [[Albanija]] su odbile).&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; Sankcije su bile slabe i nisu uspjele zaustaviti rat, jer su države članice ponovo oklijevale da nanesu štetu vlastitim ekonomijama. Bankovni krediti i oružje su odobreni, ali nafta i ugalj, koji su se smatrali neophodnim za Mussolinijevu ratnu mašineriju, nisu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nuffield.ox.ac.uk/economics/history/paper14/14paper.pdf|title=1935 Sanctions Against Italy: Would Coal and Crude Oil have made a Difference?|website=Nuffield College, Oxford University}}&lt;/ref&gt;

Do ovog trenutka, stvorene su [[Sile Osovine]], koje su se sastojale od velikih sila koje su napustile Društvo . Ovo je ostavilo Društvo nemoćnom protiv [[Drugi japansko-kineski rat|japanske invazije Kine]], [[Anschluss]]a, [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|njemačke okupacije Čehoslovačke]] i [[Italijanska invazija Albanije|italijanske invazije Albanije]]. Član 17. je teoretski omogućio primjenu sankcija iz Člana 16. protiv nečlanica Društva, ali nijedna članica nije učinila ozbiljan pokušaj da to učini,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36#ref337587|title=League of Nations - Fourth period (1936-45)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;BECK, PETER J. &quot;The League of Nations and the Great Powers, 1936-1940.” World Affairs, vol. 157, no. 4, 1995, pp. 175–89. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/20672433. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; umjesto toga pripremajući svoje vojske za sada neizbježan početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Evropa|Evropi]].

Član 16, pored sankcija, također je dao Vijeću konkretno ovlaštenje da &quot;preporuči&quot; vojnu akciju protiv članice Društva koja je počinila agresivni rat. Opet, nije postojao mehanizam za sprovođenje, Društvo nije imala vlastite mirovne snage, a članice su bile pojedinačno odgovorne za snabdijevanje bilo kakvih vojnih snaga. Ovaj dio Člana 16. nikada nije primijenjen.

Konačno, Član 16 je dao Društvu ovlaštenje da izbaci članice koje su prekršile Pakt. Ovo je korišteno samo jednom protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].

== Član 22 ==
Član 22 odnosio se na stvaranje mandatnih teritorija, koje su predate na upravljanje evropskim silama. Iako je većina mandata data zemljama poput Britanije i Francuske, koje su posjedovale značajna kolonijalna carstva, Pakt je jasno razlikovao da mandatna teritorija nije [[Kolonija (politika)|kolonija]].

Pakt je tvrdio da su takve teritorije &quot;naseljene narodima koji još nisu sposobni samostalno se snaći u teškim uslovima modernog svijeta&quot; i stoga &quot;starateljstvo nad takvim narodima treba povjeriti naprednim nacijama koje zbog svojih resursa, iskustva ili geografskog položaja mogu najbolje preuzeti ovu odgovornost&quot; kao &quot;sveti trust civilizacije&quot;.

Mandatne teritorije su razvrstane u nekoliko podkategorija:

* &quot;Zajednice koje su ranije pripadale [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]&quot; smatrane su &quot;da su dostigle fazu razvoja u kojoj se njihovo postojanje kao nezavisnih nacija može privremeno priznati&quot;, a mandatne sile su zadužene za &quot;pružanje administrativnih savjeta i pomoći dok ne budu sposobne samostalno se snaći&quot;.
* Što se tiče &quot;Ostalih naroda, posebno onih iz [[Srednja Afrika|Srednje Afrike]]&quot;, mandatarnim ovlastima je bilo naloženo da &quot;garantuju slobodu savjesti i vjeroispovijesti, uz uslov održavanja javnog reda i morala, zabrane zloupotreba poput trgovine robljem, trgovine oružjem i trgovine alkoholom, te sprječavanja uspostavljanja utvrđenja ili vojnih i pomorskih baza i vojne obuke domorodaca u svrhe koje nisu policijske i odbrane teritorije&quot;, a nije bilo spomena o eventualnoj nezavisnosti.
* Što se tiče &quot;teritorija, kao što su Jugozapadna Afrika i određena ostrva Južnog Pacifika&quot;, pretpostavljalo se da se one &quot;zbog rijetkosti njihovog stanovništva, ili njihove male veličine, ili njihove udaljenosti od centara civilizacije, ili njihove geografske blizine teritoriji Mandatara, i drugih okolnosti&quot; &quot;najbolje upravljaju prema zakonima Mandatara kao sastavni dijelovi njegove teritorije, uz uslov da se poštuju gore navedene mjere zaštite u interesu domorodnog stanovništva&quot;. Referenca na &quot;geografsku povezanost s teritorijom Mandata&quot; jasno se odnosila na to da je Jugozapadna Afrika (sada [[Namibija]]) postala Mandat Južne Afrike, a ne Velike Britanije.

== Također pogledajte ==
* [[Povelja Ujedinjenih nacija]]
* [[Mirovni sporazum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Prvi svjetski rat}}
{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:1919. u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Društvo naroda]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]</text>
      <sha1>m5vggd1bjblflsauz4h61pnbhcmjie0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901413</id>
      <parentid>3901393</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:54:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Danske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21510" sha1="598pewfjzmumb1zrxlsjyxrwesc09pz" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Pakt Društva naroda
| puno_ime                = 
| slika                   = Paris Peace Conference.jpg
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = &lt;!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --&gt;
| opis_slike              = [[Pariska mirovna konferencija 1919.]]
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = &lt;!-- {{Početni datum|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_potpis           = 
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|1920|1|10}}
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = {{End date|1946|4|18}}
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| strane                  = [[Države članike Društva naroda]]
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = [[Društvo naroda]]
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Pakt Društva naroda''' bila je [[povelja]] [[Društvo naroda|Društva naroda]]. Potpisan je 28. juna 1919. kao prvi dio [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], a stupio je na snagu zajedno s ostatkom Sporazuma 10. januara 1920.

== Izrada ==
Rani nacrti za moguću Društvo naroda započeli su čak i prije kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Bryce grupa]] sa sjedištem u [[London]]u dala je prijedloge koje je usvojilo Britansko [[Udruženje društva naroda]], osnovano 1915.&lt;ref name=&quot;northedge&quot;&gt;{{cite book|last=Northedge|first=F. S.|title=The League of Nations: Its life and times, 1920–1946|publisher=[[Leicester University]] Press|year=1986|isbn=0-7185-1194-8}}&lt;/ref&gt; Druga grupa u Sjedinjenim Državama - koja je uključivala [[Hamilton Holt|Hamiltona Holta]] i [[William B. Howland|Williama B. Howlanda]] u [[Udruženje Century|Udruženju Century]] u [[New York]]u - imala je vlastiti plan. Ovaj plan je uveliko podržalo [[Društvo za provođenje mira]], organizacija koju je vodio bivši američki predsjednik [[William Howard Taft]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; U decembru 1916, Lord [[Robert Cecil]] predložio je da se osnuje službeni odbor za izradu pakta za buduću Društvo. Britanski odbor je konačno imenovan u februaru 1918; predvodio ga je [[Walter Phillimore]] (i postao je poznat kao [[Phillimoreov odbor]]), ali su u njemu bili i [[Eyre Crowe]], [[William Tyrrell]] i [[Cecil Hurst]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Američki predsjednik [[Woodrow Wilson]] nije bio impresioniran izvještajem Phillimoreovog odbora i na kraju će izraditi tri vlastita nacrta pakta uz pomoć svog prijatelja [[Edward M. House|pukovnika Housea]]. Navodno je barem jedan od Wilsonovih nacrta zasnovan na prijedlogu za osnivanje &quot;Društva naroda&quot; koji je napisala američka mirovna aktivistica [[Mary Shapard]].&lt;ref&gt;&quot;[https://www.newspapers.com/image/288403713/?terms=%22Mary%20L.%20Shapard%22&amp;match=1 Pact Originator Is Salt Lake Visitor: Woman Who Suggested League of Nations Up for Nobel Prize].&quot; Salt Lake City, Utah: ''The Salt Lake Telegram'', 20 September 1920, p. 3 (subscription required).&lt;/ref&gt; Daljnje prijedloge dao je [[Jan Christiaan Smuts]] u decembru 1918.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919.]] imenovana je komisija za dogovor o paktu. Među članovima su bili Woodrow Wilson (kao predsjedavajući), pukovnik House (predstavljao je SAD), Robert Cecil i Jan Smuts (Britansko Carstvo), [[Léon Bourgeois]] i [[Ferdinand Larnaude]] (Francuska), premijer [[Vittorio Orlando]] i [[Vittorio Scialoja]] (Italija), ministar vanjskih poslova [[Makino Nobuaki]] i [[Chinda Sutemi]] (Japan), [[Paul Hymans]] (Belgija), [[Epitácio Pessoa]] (Brazil), [[Wellington Koo]] (Kina), [[Jayme Batalha Reis]] (Portugal) i [[Milenko Vesnić]] (Jugoslavija).&lt;ref name=&quot;pv1&quot;&gt;{{citation|title=Commission de la Société des Nations, Procès-verbal N° 1, Séance du 3 février 1919|date=3. 2. 1919|url=http://webapp1.dlib.indiana.edu/collections/lon-un/league_era/wilson/docs/wilre006.pdf|access-date=5. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kasnije su dodani i drugi predstavnici Čehoslovačke, Grčke, Poljske i Rumunije. Grupa je razmatrala preliminarni nacrt koji su zajedno napisali Hurst i savjetnik predsjednika Wilsona, [[David Hunter Miller]]. Tokom prva četiri mjeseca 1919, grupa se sastala u deset odvojenih navrata, pokušavajući pregovarati o tačnim uslovima osnivačkog sporazuma o budućem Društvu.

Tokom pregovora koji su uslijedili, pojavili su se razni značajni prigovori iz raznih zemalja. [[Francuska]] je željela da Društvo formira međunarodnu vojsku kako bi provodila svoje odluke, ali [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanci]] su se brinuli da bi takvom vojskom dominirali Francuzi, a [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanci]] se nisu mogli složiti jer samo [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] može objaviti rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; [[Japan]] je zatražio da se umetne klauzula koja podržava princip [[Antirasizam|rasne jednakosti]], paralelno s postojećom klauzulom o [[Sloboda vjere ili uvjerenja|vjerskoj jednakosti]]. Ovo je naišlo na snažno protivljenje, posebno od strane američkih političkih sentimenta, dok je sam Wilson jednostavno ignorisao pitanje.

Tokom određenog intervala dok je Wilson bio odsutan, ponovo je pokrenuto pitanje međunarodne jednakosti. Glasanje o prijedlogu kojim se podržava &quot;jednakost nacija i pravedan tretman njihovih državljana&quot; izvršeno je, a podržalo ga je 11 od 19 delegata. Po Wilsonovom povratku, izjavio je da su &quot;ozbiljni prigovori&quot; drugih delegata poništili većinu glasova, te je amandman odbačen.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Konačno, 11. aprila 1919, revidirani Hurst-Millerov nacrt je odobren, ali bez potpunog rješavanja određenih pitanja koja su se pojavila u vezi s pitanjima kao što su nacionalna jednakost, rasna jednakost i kako bi nova Društva mogla praktično provoditi svoje različite mandate.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Novo Društvo bi uključivalo [[Generalna skupština Društva naroda|Generalnu skupštinu]] (koja bi predstavljala sve države članice), [[Savjet Društva naroda|Savjet]] (s članstvom ograničenim na velike sile) i stalni [[Sekretarijat Društva naroda|Sekretarijat]]. Od država članica se očekivalo da &quot;poštuju i čuvaju od vanjske agresije&quot; teritorijalni integritet drugih članica i da se razoružaju &quot;do najniže tačke u skladu s domaćom sigurnošću&quot;. Sve države su bile dužne podnijeti žalbe na arbitražu ili sudsku istragu prije nego što krenu u rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Savjet  bi osnovao [[Stalni sud međunarodne pravde]] koji bi donosio presude o sporovima.

Sporazum je stupio na snagu 10. januara 1920. Članovi 4, 6, 12, 13 i 15 su izmijenjeni 1924. Sporazum dijeli slične odredbe i strukturu sa [[Povelja Ujedinjenih nacija|Poveljom Ujedinjenih nacija]].&lt;ref&gt;[http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html League of Nations Covenant and United Nations Charter: A Side-by-Side (Full Text) Comparison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023102846/http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html|date=23. 10. 2008}} by [[Walter Dorn]]&lt;/ref&gt;

== Član 10 ==
[[Datoteka:Refusing_to_give_the_lady_a_seat_-_Rollin_Kirby_Trim.jpg|mini|210x210piksel|Karikatura koja prikazuje senatore Boraha, Lodgea i Johnsona koji blokiraju mir]]
[[Datoteka:Rollin_Kirby_-_The_Accuser.jpg|mini|259x259piksel|Karikatura koja prikazuje čovječanstvo kako optužuje američki Senat koji je upravo uništio Mirovni sporazum.]]
Član 10. Pakta Društva naroda obavezao je članice Društva &quot;da poštuju i čuvaju, u slučaju vanjske agresije, teritorijalni integritet i postojeću političku nezavisnost svih članica Društva&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=James Brown|date=1924|title=Interpretation of Article X of the Covenant of the League of Nations|url=https://www.jstor.org/stable/2189227|journal=The American Journal of International Law|volume=18|issue=1|pages=108–113|doi=10.2307/2189227|issn=0002-9300|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Napomenuto je da članica Društva naroda nije bila obavezna pomagati drugoj članici u borbi protiv unutrašnjih secesionista, ali je također značilo da nijedna zemlja ne bi trebala pružati pomoć takvim pobunjenicima. Također se podrazumijevalo da ako bilo koja članica ili nečlanica Društva bude poražena tokom agresivnog rata, Pakt ne štiti tu poraženu stranu od posljedica gubitka teritorije i političke nezavisnosti (npr. aneksija sjevernog dijela Istočne Prusije od strane [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]).&lt;ref&gt;{{cite book|last=Harriman|first=Edward A.|title=The Constitution at the Crossroads: a Study of the Legal Aspects of the League of Nations, the Permanent Organization of Labor and the Permanent Court of International Justice|publisher=[[George H. Doran Company|George H. Doran]]|year=1925|isbn=1-5847-7314-6|location=New York|pages=144–5}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik SAD-a Woodrow Wilson osigurao je svoj prijedlog da se prijavi za članstvo u Društvu naroda u konačnom nacrtu [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], ali [[Senat Sjedinjenih Američkih Država]] nije dao saglasnost za ratifikaciju Sporazuma. (Glasao je 49-35 za ratifikaciju, ali nije mogao postići potrebnu dvotrećinsku većinu.)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hewes|first1=James E.|year=1970|title=Henry Cabot Lodge and the League of Nations|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-american-philosophical-society_1970-08-20_114_4/page/244|journal=Proceedings of the American Philosophical Society|volume=114|issue=4|pages=245–255|jstor=985951}}&lt;/ref&gt; Za mnoge [[Republikanska stranka (SAD)|republikance]] u Senatu, Član 10. bio je najspornija odredba. Njihovi prigovori zasnivali su se na činjenici da bi, ratifikacijom takvog dokumenta, Sjedinjene Države bile obavezane međunarodnim ugovorom da brane članicu Društva naroda ako bude napadnuta. [[Henry Cabot Lodge]] iz [[Massachusetts]]a i [[Frank B. Brandegee]] iz [[Connecticut]]a predvodili su borbu u američkom Senatu protiv ratifikacije, vjerujući da je najbolje ne miješati se u međunarodne sukobe. Prema Ustavu Sjedinjenih Država, [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Država]] ne može ratificirati ugovor osim ako Senat, dvotrećinskom većinom, ne da svoj savjet i saglasnost. Primarna namjera Člana 10. bila je očuvanje ravnoteže snaga sprječavanjem jedne zemlje da napadne drugu.

U izjavi predsjednika Wilsona Senatu, on je opisao Član 10. kao savjetodavnu prirodu, te da je Kongres, prema Klauzuli o ratnim ovlaštenjima, slobodan tumačiti ili odbaciti čak i jednoglasno glasanje Savjeta Društva koje se poziva na Član 10. Nastavio je rekavši da je Član 10 &quot;moralna, a ne pravna obaveza... obavezujući je samo u savjesti, a ne u zakonu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.senate.gov/about/resources/pdf/hearing-wilson-versailles-1919.pdf|title=Testimony of Woodrow Wilson, Senate Committee on Foreign Relations, 1919|website=United States Senate}}&lt;/ref&gt;

== Član 16 ==
Član 16 dao je članicama Društva ovlasti da uvedu sankcije ili upotrijebe silu protiv druge članice koja je počinila agresivni rat. Međutim, ovaj član je bio vrlo slab u praksi, jer je Pakt napisan pod pretpostavkom da će članice Društva biti spremne međusobno sarađivati.&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;&gt;Zimmern, Alfred. &quot;The League’s Handling of the Italo-Abyssinian Dispute.” International Affairs (Royal Institute of International Affairs 1931-1939), vol. 14, no. 6, 1935, pp. 751–68. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2601908. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Usred [[Velika depresija|Velike depresije]],&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36|title=League of Nations - Third period (1931–36)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chang, David Wen-wei. &quot;The Western Powers and Japan’s Aggression in China: The League of Nations and ‘The Lytton Report.’” American Journal of Chinese Studies, vol. 10, no. 1, 2003, pp. 43–63. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/44288722. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; velike sile nisu htjele dodatno oštetiti vlastite ekonomije sankcioniranjem druge velike sile, a korištena politika bila je uglavnom politika smirivanja.

Tokom [[Japanska invazija na Mandžuriju|japanske invazije na Mandžuriju]], velike sile nisu pokušale primijeniti Član 16, uprkos pozivima malih sila da se to učini.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Kunz, Josef L, and Manley O. Hudson. &quot;THE COVENANT OF THE LEAGUE OF NATIONS AND NEUTRALITY.” Proceedings of the American Society of International Law at Its Annual Meeting (1921-1969), vol. 29, 1935, pp. 36–45. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/25656909. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Vijeće Društva naroda pokušalo je donijeti rezoluciju (izvan Člana 16) u kojoj se navodi da se [[Japansko Carstvo]] mora povući, ali je na nju stavljen [[veto]] jednim negativnim glasom Japanskog Carstva.&lt;ref&gt;Hudson, Manley O. &quot;The Report of the Assembly of the League of Nations on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 2, 1933, pp. 300–05. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2189554. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Nakon toga, Društvo se pozvaloa na Član 15, tretirajući invaziju kao &quot;spor&quot;, a Vijeće je slučaj uputilo Skupštini. U izvještaju od 35 stranica, Skupština je glasala 42-1 za priznavanje Mandžurije kao teritorije pod kineskim suverenitetom, pri čemu se negativan glas Japanskog carstva ne računa prema pravilima Člana 15, čime je priznanje učinjeno jednoglasnim.&lt;ref&gt;&quot;League of Nations Assembly Report on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 3, 1933, pp. 119–53. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2213489. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Međutim, bez Člana 16, Društvo nije imala načina da sprovede ovu rezoluciju, te se Japansko Carstvo povuklo iz Društva mjesec dana kasnije.

Tokom invazije i okupacije [[Etiopija|Etiopije]] od strane [[Italija|Italije]] pod [[Benito Mussolini|Mussolinijem]], Član 16. je primijenjen prvi (i jedini) put.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Postupke je komplikovala činjenica da prema Paktu, ni Vijeće ni Skupština nisu bili odgovorni za donošenje sankcija,&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; čineći mjere dobrovoljnim za svaku državu, a ne obaveznim.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;&gt;{{cite web|url=https://scholarship.law.umn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2506&amp;context=mlr|title=International Organization and World Peace--A Critique of the League of Nations Covenant|website=University of Minnesota Law School Scholarship Repository}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tcf.org/content/commentary/four-reasons-united-nations-survived-seventy-five-years/|title=Four Reasons Why the United Nations Has Survived for Seventy-Five Years|website=The Century Foundation}}&lt;/ref&gt; Stoga nije postojala rezolucija Vijeća ili Skupštine kojom se propisuju sankcije. Umjesto toga, Član 15 je prvobitno ponovo primijenjen, tretirajući neprijateljstva kao &quot;spor&quot;, a neobavezujući odbor koji je imenovalo Vijeće da istraži spor (prema Članu 5) podnio je izvještaj u kojem se eksplicitno navodi da je Italija započela rat kršeći Pakt, te se poziva na Član 16. Vijeće tada nije glasalo o izvještaju, ali su svi članovi osim Italije usmeno izjavili da se slažu s njim i ponovo proslijedili slučaj Skupštini.&lt;ref&gt;Spencer, John H. &quot;The Italian-Ethiopian Dispute and the League of Nations.” The American Journal of International Law, vol. 31, no. 4, 1937, pp. 614–41. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2190673. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Skupština je zatim raspravljala o sankcijama, a 50 od 54 člana dobrovoljno se složilo da ih primijeni ([[Italija]], Austrija, [[Mađarska]] i [[Albanija]] su odbile).&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; Sankcije su bile slabe i nisu uspjele zaustaviti rat, jer su države članice ponovo oklijevale da nanesu štetu vlastitim ekonomijama. Bankovni krediti i oružje su odobreni, ali nafta i ugalj, koji su se smatrali neophodnim za Mussolinijevu ratnu mašineriju, nisu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nuffield.ox.ac.uk/economics/history/paper14/14paper.pdf|title=1935 Sanctions Against Italy: Would Coal and Crude Oil have made a Difference?|website=Nuffield College, Oxford University}}&lt;/ref&gt;

Do ovog trenutka, stvorene su [[Sile Osovine]], koje su se sastojale od velikih sila koje su napustile Društvo . Ovo je ostavilo Društvo nemoćnom protiv [[Drugi japansko-kineski rat|japanske invazije Kine]], [[Anschluss]]a, [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|njemačke okupacije Čehoslovačke]] i [[Italijanska invazija Albanije|italijanske invazije Albanije]]. Član 17. je teoretski omogućio primjenu sankcija iz Člana 16. protiv nečlanica Društva, ali nijedna članica nije učinila ozbiljan pokušaj da to učini,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36#ref337587|title=League of Nations - Fourth period (1936-45)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;BECK, PETER J. &quot;The League of Nations and the Great Powers, 1936-1940.” World Affairs, vol. 157, no. 4, 1995, pp. 175–89. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/20672433. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; umjesto toga pripremajući svoje vojske za sada neizbježan početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Evropa|Evropi]].

Član 16, pored sankcija, također je dao Vijeću konkretno ovlaštenje da &quot;preporuči&quot; vojnu akciju protiv članice Društva koja je počinila agresivni rat. Opet, nije postojao mehanizam za sprovođenje, Društvo nije imala vlastite mirovne snage, a članice su bile pojedinačno odgovorne za snabdijevanje bilo kakvih vojnih snaga. Ovaj dio Člana 16. nikada nije primijenjen.

Konačno, Član 16 je dao Društvu ovlaštenje da izbaci članice koje su prekršile Pakt. Ovo je korišteno samo jednom protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].

== Član 22 ==
Član 22 odnosio se na stvaranje mandatnih teritorija, koje su predate na upravljanje evropskim silama. Iako je većina mandata data zemljama poput Britanije i Francuske, koje su posjedovale značajna kolonijalna carstva, Pakt je jasno razlikovao da mandatna teritorija nije [[Kolonija (politika)|kolonija]].

Pakt je tvrdio da su takve teritorije &quot;naseljene narodima koji još nisu sposobni samostalno se snaći u teškim uslovima modernog svijeta&quot; i stoga &quot;starateljstvo nad takvim narodima treba povjeriti naprednim nacijama koje zbog svojih resursa, iskustva ili geografskog položaja mogu najbolje preuzeti ovu odgovornost&quot; kao &quot;sveti trust civilizacije&quot;.

Mandatne teritorije su razvrstane u nekoliko podkategorija:

* &quot;Zajednice koje su ranije pripadale [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]&quot; smatrane su &quot;da su dostigle fazu razvoja u kojoj se njihovo postojanje kao nezavisnih nacija može privremeno priznati&quot;, a mandatne sile su zadužene za &quot;pružanje administrativnih savjeta i pomoći dok ne budu sposobne samostalno se snaći&quot;.
* Što se tiče &quot;Ostalih naroda, posebno onih iz [[Srednja Afrika|Srednje Afrike]]&quot;, mandatarnim ovlastima je bilo naloženo da &quot;garantuju slobodu savjesti i vjeroispovijesti, uz uslov održavanja javnog reda i morala, zabrane zloupotreba poput trgovine robljem, trgovine oružjem i trgovine alkoholom, te sprječavanja uspostavljanja utvrđenja ili vojnih i pomorskih baza i vojne obuke domorodaca u svrhe koje nisu policijske i odbrane teritorije&quot;, a nije bilo spomena o eventualnoj nezavisnosti.
* Što se tiče &quot;teritorija, kao što su Jugozapadna Afrika i određena ostrva Južnog Pacifika&quot;, pretpostavljalo se da se one &quot;zbog rijetkosti njihovog stanovništva, ili njihove male veličine, ili njihove udaljenosti od centara civilizacije, ili njihove geografske blizine teritoriji Mandatara, i drugih okolnosti&quot; &quot;najbolje upravljaju prema zakonima Mandatara kao sastavni dijelovi njegove teritorije, uz uslov da se poštuju gore navedene mjere zaštite u interesu domorodnog stanovništva&quot;. Referenca na &quot;geografsku povezanost s teritorijom Mandata&quot; jasno se odnosila na to da je Jugozapadna Afrika (sada [[Namibija]]) postala Mandat Južne Afrike, a ne Velike Britanije.

== Također pogledajte ==
* [[Povelja Ujedinjenih nacija]]
* [[Mirovni sporazum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Prvi svjetski rat}}
{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:1919. u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Društvo naroda]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]</text>
      <sha1>598pewfjzmumb1zrxlsjyxrwesc09pz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901427</id>
      <parentid>3901413</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:03:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21858" sha1="roj2zn184gbnsyevay0xw3o2fjjzugi" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Pakt Društva naroda
| puno_ime                = 
| slika                   = Paris Peace Conference.jpg
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = &lt;!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --&gt;
| opis_slike              = [[Pariska mirovna konferencija 1919.]]
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = &lt;!-- {{Početni datum|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_potpis           = 
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|1920|1|10}}
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = {{End date|1946|4|18}}
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| strane                  = [[Države članike Društva naroda]]
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = [[Društvo naroda]]
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Pakt Društva naroda''' bila je [[povelja]] [[Društvo naroda|Društva naroda]]. Potpisan je 28. juna 1919. kao prvi dio [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], a stupio je na snagu zajedno s ostatkom Sporazuma 10. januara 1920.

== Izrada ==
Rani nacrti za moguću Društvo naroda započeli su čak i prije kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Bryce grupa]] sa sjedištem u [[London]]u dala je prijedloge koje je usvojilo Britansko [[Udruženje društva naroda]], osnovano 1915.&lt;ref name=&quot;northedge&quot;&gt;{{cite book|last=Northedge|first=F. S.|title=The League of Nations: Its life and times, 1920–1946|publisher=[[Leicester University]] Press|year=1986|isbn=0-7185-1194-8}}&lt;/ref&gt; Druga grupa u Sjedinjenim Državama - koja je uključivala [[Hamilton Holt|Hamiltona Holta]] i [[William B. Howland|Williama B. Howlanda]] u [[Udruženje Century|Udruženju Century]] u [[New York]]u - imala je vlastiti plan. Ovaj plan je uveliko podržalo [[Društvo za provođenje mira]], organizacija koju je vodio bivši američki predsjednik [[William Howard Taft]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; U decembru 1916, Lord [[Robert Cecil]] predložio je da se osnuje službeni odbor za izradu pakta za buduću Društvo. Britanski odbor je konačno imenovan u februaru 1918; predvodio ga je [[Walter Phillimore]] (i postao je poznat kao [[Phillimoreov odbor]]), ali su u njemu bili i [[Eyre Crowe]], [[William Tyrrell]] i [[Cecil Hurst]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Američki predsjednik [[Woodrow Wilson]] nije bio impresioniran izvještajem Phillimoreovog odbora i na kraju će izraditi tri vlastita nacrta pakta uz pomoć svog prijatelja [[Edward M. House|pukovnika Housea]]. Navodno je barem jedan od Wilsonovih nacrta zasnovan na prijedlogu za osnivanje &quot;Društva naroda&quot; koji je napisala američka mirovna aktivistica [[Mary Shapard]].&lt;ref&gt;&quot;[https://www.newspapers.com/image/288403713/?terms=%22Mary%20L.%20Shapard%22&amp;match=1 Pact Originator Is Salt Lake Visitor: Woman Who Suggested League of Nations Up for Nobel Prize].&quot; Salt Lake City, Utah: ''The Salt Lake Telegram'', 20 September 1920, p. 3 (subscription required).&lt;/ref&gt; Daljnje prijedloge dao je [[Jan Christiaan Smuts]] u decembru 1918.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919.]] imenovana je komisija za dogovor o paktu. Među članovima su bili Woodrow Wilson (kao predsjedavajući), pukovnik House (predstavljao je SAD), Robert Cecil i Jan Smuts (Britansko Carstvo), [[Léon Bourgeois]] i [[Ferdinand Larnaude]] (Francuska), premijer [[Vittorio Orlando]] i [[Vittorio Scialoja]] (Italija), ministar vanjskih poslova [[Makino Nobuaki]] i [[Chinda Sutemi]] (Japan), [[Paul Hymans]] (Belgija), [[Epitácio Pessoa]] (Brazil), [[Wellington Koo]] (Kina), [[Jayme Batalha Reis]] (Portugal) i [[Milenko Vesnić]] (Jugoslavija).&lt;ref name=&quot;pv1&quot;&gt;{{citation|title=Commission de la Société des Nations, Procès-verbal N° 1, Séance du 3 février 1919|date=3. 2. 1919|url=http://webapp1.dlib.indiana.edu/collections/lon-un/league_era/wilson/docs/wilre006.pdf|access-date=5. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kasnije su dodani i drugi predstavnici Čehoslovačke, Grčke, Poljske i Rumunije. Grupa je razmatrala preliminarni nacrt koji su zajedno napisali Hurst i savjetnik predsjednika Wilsona, [[David Hunter Miller]]. Tokom prva četiri mjeseca 1919, grupa se sastala u deset odvojenih navrata, pokušavajući pregovarati o tačnim uslovima osnivačkog sporazuma o budućem Društvu.

Tokom pregovora koji su uslijedili, pojavili su se razni značajni prigovori iz raznih zemalja. [[Francuska]] je željela da Društvo formira međunarodnu vojsku kako bi provodila svoje odluke, ali [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanci]] su se brinuli da bi takvom vojskom dominirali Francuzi, a [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanci]] se nisu mogli složiti jer samo [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] može objaviti rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; [[Japan]] je zatražio da se umetne klauzula koja podržava princip [[Antirasizam|rasne jednakosti]], paralelno s postojećom klauzulom o [[Sloboda vjere ili uvjerenja|vjerskoj jednakosti]]. Ovo je naišlo na snažno protivljenje, posebno od strane američkih političkih sentimenta, dok je sam Wilson jednostavno ignorisao pitanje.

Tokom određenog intervala dok je Wilson bio odsutan, ponovo je pokrenuto pitanje međunarodne jednakosti. Glasanje o prijedlogu kojim se podržava &quot;jednakost nacija i pravedan tretman njihovih državljana&quot; izvršeno je, a podržalo ga je 11 od 19 delegata. Po Wilsonovom povratku, izjavio je da su &quot;ozbiljni prigovori&quot; drugih delegata poništili većinu glasova, te je amandman odbačen.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Konačno, 11. aprila 1919, revidirani Hurst-Millerov nacrt je odobren, ali bez potpunog rješavanja određenih pitanja koja su se pojavila u vezi s pitanjima kao što su nacionalna jednakost, rasna jednakost i kako bi nova Društva mogla praktično provoditi svoje različite mandate.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Novo Društvo bi uključivalo [[Generalna skupština Društva naroda|Generalnu skupštinu]] (koja bi predstavljala sve države članice), [[Savjet Društva naroda|Savjet]] (s članstvom ograničenim na velike sile) i stalni [[Sekretarijat Društva naroda|Sekretarijat]]. Od država članica se očekivalo da &quot;poštuju i čuvaju od vanjske agresije&quot; teritorijalni integritet drugih članica i da se razoružaju &quot;do najniže tačke u skladu s domaćom sigurnošću&quot;. Sve države su bile dužne podnijeti žalbe na arbitražu ili sudsku istragu prije nego što krenu u rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Savjet  bi osnovao [[Stalni sud međunarodne pravde]] koji bi donosio presude o sporovima.

Sporazum je stupio na snagu 10. januara 1920. Članovi 4, 6, 12, 13 i 15 su izmijenjeni 1924. Sporazum dijeli slične odredbe i strukturu sa [[Povelja Ujedinjenih nacija|Poveljom Ujedinjenih nacija]].&lt;ref&gt;[http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html League of Nations Covenant and United Nations Charter: A Side-by-Side (Full Text) Comparison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023102846/http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html|date=23. 10. 2008}} by [[Walter Dorn]]&lt;/ref&gt;

== Član 10 ==
[[Datoteka:Refusing_to_give_the_lady_a_seat_-_Rollin_Kirby_Trim.jpg|mini|210x210piksel|Karikatura koja prikazuje senatore Boraha, Lodgea i Johnsona koji blokiraju mir]]
[[Datoteka:Rollin_Kirby_-_The_Accuser.jpg|mini|259x259piksel|Karikatura koja prikazuje čovječanstvo kako optužuje američki Senat koji je upravo uništio Mirovni sporazum.]]
Član 10. Pakta Društva naroda obavezao je članice Društva &quot;da poštuju i čuvaju, u slučaju vanjske agresije, teritorijalni integritet i postojeću političku nezavisnost svih članica Društva&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=James Brown|date=1924|title=Interpretation of Article X of the Covenant of the League of Nations|url=https://www.jstor.org/stable/2189227|journal=The American Journal of International Law|volume=18|issue=1|pages=108–113|doi=10.2307/2189227|issn=0002-9300|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Napomenuto je da članica Društva naroda nije bila obavezna pomagati drugoj članici u borbi protiv unutrašnjih secesionista, ali je također značilo da nijedna zemlja ne bi trebala pružati pomoć takvim pobunjenicima. Također se podrazumijevalo da ako bilo koja članica ili nečlanica Društva bude poražena tokom agresivnog rata, Pakt ne štiti tu poraženu stranu od posljedica gubitka teritorije i političke nezavisnosti (npr. aneksija sjevernog dijela Istočne Prusije od strane [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]).&lt;ref&gt;{{cite book|last=Harriman|first=Edward A.|title=The Constitution at the Crossroads: a Study of the Legal Aspects of the League of Nations, the Permanent Organization of Labor and the Permanent Court of International Justice|publisher=[[George H. Doran Company|George H. Doran]]|year=1925|isbn=1-5847-7314-6|location=New York|pages=144–5}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik SAD-a Woodrow Wilson osigurao je svoj prijedlog da se prijavi za članstvo u Društvu naroda u konačnom nacrtu [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], ali [[Senat Sjedinjenih Američkih Država]] nije dao saglasnost za ratifikaciju Sporazuma. (Glasao je 49-35 za ratifikaciju, ali nije mogao postići potrebnu dvotrećinsku većinu.)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hewes|first1=James E.|year=1970|title=Henry Cabot Lodge and the League of Nations|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-american-philosophical-society_1970-08-20_114_4/page/244|journal=Proceedings of the American Philosophical Society|volume=114|issue=4|pages=245–255|jstor=985951}}&lt;/ref&gt; Za mnoge [[Republikanska stranka (SAD)|republikance]] u Senatu, Član 10. bio je najspornija odredba. Njihovi prigovori zasnivali su se na činjenici da bi, ratifikacijom takvog dokumenta, Sjedinjene Države bile obavezane međunarodnim ugovorom da brane članicu Društva naroda ako bude napadnuta. [[Henry Cabot Lodge]] iz [[Massachusetts]]a i [[Frank B. Brandegee]] iz [[Connecticut]]a predvodili su borbu u američkom Senatu protiv ratifikacije, vjerujući da je najbolje ne miješati se u međunarodne sukobe. Prema Ustavu Sjedinjenih Država, [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Država]] ne može ratificirati ugovor osim ako Senat, dvotrećinskom većinom, ne da svoj savjet i saglasnost. Primarna namjera Člana 10. bila je očuvanje ravnoteže snaga sprječavanjem jedne zemlje da napadne drugu.

U izjavi predsjednika Wilsona Senatu, on je opisao Član 10. kao savjetodavnu prirodu, te da je Kongres, prema Klauzuli o ratnim ovlaštenjima, slobodan tumačiti ili odbaciti čak i jednoglasno glasanje Savjeta Društva koje se poziva na Član 10. Nastavio je rekavši da je Član 10 &quot;moralna, a ne pravna obaveza... obavezujući je samo u savjesti, a ne u zakonu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.senate.gov/about/resources/pdf/hearing-wilson-versailles-1919.pdf|title=Testimony of Woodrow Wilson, Senate Committee on Foreign Relations, 1919|website=United States Senate}}&lt;/ref&gt;

== Član 16 ==
Član 16 dao je članicama Društva ovlasti da uvedu sankcije ili upotrijebe silu protiv druge članice koja je počinila agresivni rat. Međutim, ovaj član je bio vrlo slab u praksi, jer je Pakt napisan pod pretpostavkom da će članice Društva biti spremne međusobno sarađivati.&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;&gt;Zimmern, Alfred. &quot;The League’s Handling of the Italo-Abyssinian Dispute.” International Affairs (Royal Institute of International Affairs 1931-1939), vol. 14, no. 6, 1935, pp. 751–68. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2601908. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Usred [[Velika depresija|Velike depresije]],&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36|title=League of Nations - Third period (1931–36)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chang, David Wen-wei. &quot;The Western Powers and Japan’s Aggression in China: The League of Nations and ‘The Lytton Report.’” American Journal of Chinese Studies, vol. 10, no. 1, 2003, pp. 43–63. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/44288722. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; velike sile nisu htjele dodatno oštetiti vlastite ekonomije sankcioniranjem druge velike sile, a korištena politika bila je uglavnom politika smirivanja.

Tokom [[Japanska invazija na Mandžuriju|japanske invazije na Mandžuriju]], velike sile nisu pokušale primijeniti Član 16, uprkos pozivima malih sila da se to učini.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Kunz, Josef L, and Manley O. Hudson. &quot;THE COVENANT OF THE LEAGUE OF NATIONS AND NEUTRALITY.” Proceedings of the American Society of International Law at Its Annual Meeting (1921-1969), vol. 29, 1935, pp. 36–45. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/25656909. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Vijeće Društva naroda pokušalo je donijeti rezoluciju (izvan Člana 16) u kojoj se navodi da se [[Japansko Carstvo]] mora povući, ali je na nju stavljen [[veto]] jednim negativnim glasom Japanskog Carstva.&lt;ref&gt;Hudson, Manley O. &quot;The Report of the Assembly of the League of Nations on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 2, 1933, pp. 300–05. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2189554. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Nakon toga, Društvo se pozvaloa na Član 15, tretirajući invaziju kao &quot;spor&quot;, a Vijeće je slučaj uputilo Skupštini. U izvještaju od 35 stranica, Skupština je glasala 42-1 za priznavanje Mandžurije kao teritorije pod kineskim suverenitetom, pri čemu se negativan glas Japanskog carstva ne računa prema pravilima Člana 15, čime je priznanje učinjeno jednoglasnim.&lt;ref&gt;&quot;League of Nations Assembly Report on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 3, 1933, pp. 119–53. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2213489. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Međutim, bez Člana 16, Društvo nije imala načina da sprovede ovu rezoluciju, te se Japansko Carstvo povuklo iz Društva mjesec dana kasnije.

Tokom invazije i okupacije [[Etiopija|Etiopije]] od strane [[Italija|Italije]] pod [[Benito Mussolini|Mussolinijem]], Član 16. je primijenjen prvi (i jedini) put.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Postupke je komplikovala činjenica da prema Paktu, ni Vijeće ni Skupština nisu bili odgovorni za donošenje sankcija,&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; čineći mjere dobrovoljnim za svaku državu, a ne obaveznim.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;&gt;{{cite web|url=https://scholarship.law.umn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2506&amp;context=mlr|title=International Organization and World Peace--A Critique of the League of Nations Covenant|website=University of Minnesota Law School Scholarship Repository}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tcf.org/content/commentary/four-reasons-united-nations-survived-seventy-five-years/|title=Four Reasons Why the United Nations Has Survived for Seventy-Five Years|website=The Century Foundation}}&lt;/ref&gt; Stoga nije postojala rezolucija Vijeća ili Skupštine kojom se propisuju sankcije. Umjesto toga, Član 15 je prvobitno ponovo primijenjen, tretirajući neprijateljstva kao &quot;spor&quot;, a neobavezujući odbor koji je imenovalo Vijeće da istraži spor (prema Članu 5) podnio je izvještaj u kojem se eksplicitno navodi da je Italija započela rat kršeći Pakt, te se poziva na Član 16. Vijeće tada nije glasalo o izvještaju, ali su svi članovi osim Italije usmeno izjavili da se slažu s njim i ponovo proslijedili slučaj Skupštini.&lt;ref&gt;Spencer, John H. &quot;The Italian-Ethiopian Dispute and the League of Nations.” The American Journal of International Law, vol. 31, no. 4, 1937, pp. 614–41. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2190673. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Skupština je zatim raspravljala o sankcijama, a 50 od 54 člana dobrovoljno se složilo da ih primijeni ([[Italija]], Austrija, [[Mađarska]] i [[Albanija]] su odbile).&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; Sankcije su bile slabe i nisu uspjele zaustaviti rat, jer su države članice ponovo oklijevale da nanesu štetu vlastitim ekonomijama. Bankovni krediti i oružje su odobreni, ali nafta i ugalj, koji su se smatrali neophodnim za Mussolinijevu ratnu mašineriju, nisu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nuffield.ox.ac.uk/economics/history/paper14/14paper.pdf|title=1935 Sanctions Against Italy: Would Coal and Crude Oil have made a Difference?|website=Nuffield College, Oxford University}}&lt;/ref&gt;

Do ovog trenutka, stvorene su [[Sile Osovine]], koje su se sastojale od velikih sila koje su napustile Društvo . Ovo je ostavilo Društvo nemoćnom protiv [[Drugi japansko-kineski rat|japanske invazije Kine]], [[Anschluss]]a, [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|njemačke okupacije Čehoslovačke]] i [[Italijanska invazija Albanije|italijanske invazije Albanije]]. Član 17. je teoretski omogućio primjenu sankcija iz Člana 16. protiv nečlanica Društva, ali nijedna članica nije učinila ozbiljan pokušaj da to učini,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36#ref337587|title=League of Nations - Fourth period (1936-45)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;BECK, PETER J. &quot;The League of Nations and the Great Powers, 1936-1940.” World Affairs, vol. 157, no. 4, 1995, pp. 175–89. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/20672433. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; umjesto toga pripremajući svoje vojske za sada neizbježan početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Evropa|Evropi]].

Član 16, pored sankcija, također je dao Vijeću konkretno ovlaštenje da &quot;preporuči&quot; vojnu akciju protiv članice Društva koja je počinila agresivni rat. Opet, nije postojao mehanizam za sprovođenje, Društvo nije imala vlastite mirovne snage, a članice su bile pojedinačno odgovorne za snabdijevanje bilo kakvih vojnih snaga. Ovaj dio Člana 16. nikada nije primijenjen.

Konačno, Član 16 je dao Društvu ovlaštenje da izbaci članice koje su prekršile Pakt. Ovo je korišteno samo jednom protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].

== Član 22 ==
Član 22 odnosio se na stvaranje mandatnih teritorija, koje su predate na upravljanje evropskim silama. Iako je većina mandata data zemljama poput Britanije i Francuske, koje su posjedovale značajna kolonijalna carstva, Pakt je jasno razlikovao da mandatna teritorija nije [[Kolonija (politika)|kolonija]].

Pakt je tvrdio da su takve teritorije &quot;naseljene narodima koji još nisu sposobni samostalno se snaći u teškim uslovima modernog svijeta&quot; i stoga &quot;starateljstvo nad takvim narodima treba povjeriti naprednim nacijama koje zbog svojih resursa, iskustva ili geografskog položaja mogu najbolje preuzeti ovu odgovornost&quot; kao &quot;sveti trust civilizacije&quot;.

Mandatne teritorije su razvrstane u nekoliko podkategorija:

* &quot;Zajednice koje su ranije pripadale [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]&quot; smatrane su &quot;da su dostigle fazu razvoja u kojoj se njihovo postojanje kao nezavisnih nacija može privremeno priznati&quot;, a mandatne sile su zadužene za &quot;pružanje administrativnih savjeta i pomoći dok ne budu sposobne samostalno se snaći&quot;.
* Što se tiče &quot;Ostalih naroda, posebno onih iz [[Srednja Afrika|Srednje Afrike]]&quot;, mandatarnim ovlastima je bilo naloženo da &quot;garantuju slobodu savjesti i vjeroispovijesti, uz uslov održavanja javnog reda i morala, zabrane zloupotreba poput trgovine robljem, trgovine oružjem i trgovine alkoholom, te sprječavanja uspostavljanja utvrđenja ili vojnih i pomorskih baza i vojne obuke domorodaca u svrhe koje nisu policijske i odbrane teritorije&quot;, a nije bilo spomena o eventualnoj nezavisnosti.
* Što se tiče &quot;teritorija, kao što su Jugozapadna Afrika i određena ostrva Južnog Pacifika&quot;, pretpostavljalo se da se one &quot;zbog rijetkosti njihovog stanovništva, ili njihove male veličine, ili njihove udaljenosti od centara civilizacije, ili njihove geografske blizine teritoriji Mandatara, i drugih okolnosti&quot; &quot;najbolje upravljaju prema zakonima Mandatara kao sastavni dijelovi njegove teritorije, uz uslov da se poštuju gore navedene mjere zaštite u interesu domorodnog stanovništva&quot;. Referenca na &quot;geografsku povezanost s teritorijom Mandata&quot; jasno se odnosila na to da je Jugozapadna Afrika (sada [[Namibija]]) postala Mandat Južne Afrike, a ne Velike Britanije.

== Također pogledajte ==
* [[Povelja Ujedinjenih nacija]]
* [[Mirovni sporazum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Prvi svjetski rat}}
{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:Sporazumi iz 1919.]]
[[Kategorija:1919. u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Društvo naroda]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1919.]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]</text>
      <sha1>roj2zn184gbnsyevay0xw3o2fjjzugi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901428</id>
      <parentid>3901427</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:04:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22098" sha1="mmh51fo1y0pseo64trn9kkfekllsc1w" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Pakt Društva naroda
| puno_ime                = 
| slika                   = Paris Peace Conference.jpg
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = &lt;!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --&gt;
| opis_slike              = [[Pariska mirovna konferencija 1919.]]
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = &lt;!-- {{Početni datum|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_potpis           = 
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|1920|1|10}}
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = {{End date|1946|4|18}}
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| strane                  = [[Države članike Društva naroda]]
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = [[Društvo naroda]]
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Pakt Društva naroda''' bila je [[povelja]] [[Društvo naroda|Društva naroda]]. Potpisan je 28. juna 1919. kao prvi dio [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], a stupio je na snagu zajedno s ostatkom Sporazuma 10. januara 1920.

== Izrada ==
Rani nacrti za moguću Društvo naroda započeli su čak i prije kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Bryce grupa]] sa sjedištem u [[London]]u dala je prijedloge koje je usvojilo Britansko [[Udruženje društva naroda]], osnovano 1915.&lt;ref name=&quot;northedge&quot;&gt;{{cite book|last=Northedge|first=F. S.|title=The League of Nations: Its life and times, 1920–1946|publisher=[[Leicester University]] Press|year=1986|isbn=0-7185-1194-8}}&lt;/ref&gt; Druga grupa u Sjedinjenim Državama - koja je uključivala [[Hamilton Holt|Hamiltona Holta]] i [[William B. Howland|Williama B. Howlanda]] u [[Udruženje Century|Udruženju Century]] u [[New York]]u - imala je vlastiti plan. Ovaj plan je uveliko podržalo [[Društvo za provođenje mira]], organizacija koju je vodio bivši američki predsjednik [[William Howard Taft]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; U decembru 1916, Lord [[Robert Cecil]] predložio je da se osnuje službeni odbor za izradu pakta za buduću Društvo. Britanski odbor je konačno imenovan u februaru 1918; predvodio ga je [[Walter Phillimore]] (i postao je poznat kao [[Phillimoreov odbor]]), ali su u njemu bili i [[Eyre Crowe]], [[William Tyrrell]] i [[Cecil Hurst]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Američki predsjednik [[Woodrow Wilson]] nije bio impresioniran izvještajem Phillimoreovog odbora i na kraju će izraditi tri vlastita nacrta pakta uz pomoć svog prijatelja [[Edward M. House|pukovnika Housea]]. Navodno je barem jedan od Wilsonovih nacrta zasnovan na prijedlogu za osnivanje &quot;Društva naroda&quot; koji je napisala američka mirovna aktivistica [[Mary Shapard]].&lt;ref&gt;&quot;[https://www.newspapers.com/image/288403713/?terms=%22Mary%20L.%20Shapard%22&amp;match=1 Pact Originator Is Salt Lake Visitor: Woman Who Suggested League of Nations Up for Nobel Prize].&quot; Salt Lake City, Utah: ''The Salt Lake Telegram'', 20 September 1920, p. 3 (subscription required).&lt;/ref&gt; Daljnje prijedloge dao je [[Jan Christiaan Smuts]] u decembru 1918.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919.]] imenovana je komisija za dogovor o paktu. Među članovima su bili Woodrow Wilson (kao predsjedavajući), pukovnik House (predstavljao je SAD), Robert Cecil i Jan Smuts (Britansko Carstvo), [[Léon Bourgeois]] i [[Ferdinand Larnaude]] (Francuska), premijer [[Vittorio Orlando]] i [[Vittorio Scialoja]] (Italija), ministar vanjskih poslova [[Makino Nobuaki]] i [[Chinda Sutemi]] (Japan), [[Paul Hymans]] (Belgija), [[Epitácio Pessoa]] (Brazil), [[Wellington Koo]] (Kina), [[Jayme Batalha Reis]] (Portugal) i [[Milenko Vesnić]] (Jugoslavija).&lt;ref name=&quot;pv1&quot;&gt;{{citation|title=Commission de la Société des Nations, Procès-verbal N° 1, Séance du 3 février 1919|date=3. 2. 1919|url=http://webapp1.dlib.indiana.edu/collections/lon-un/league_era/wilson/docs/wilre006.pdf|access-date=5. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kasnije su dodani i drugi predstavnici Čehoslovačke, Grčke, Poljske i Rumunije. Grupa je razmatrala preliminarni nacrt koji su zajedno napisali Hurst i savjetnik predsjednika Wilsona, [[David Hunter Miller]]. Tokom prva četiri mjeseca 1919, grupa se sastala u deset odvojenih navrata, pokušavajući pregovarati o tačnim uslovima osnivačkog sporazuma o budućem Društvu.

Tokom pregovora koji su uslijedili, pojavili su se razni značajni prigovori iz raznih zemalja. [[Francuska]] je željela da Društvo formira međunarodnu vojsku kako bi provodila svoje odluke, ali [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanci]] su se brinuli da bi takvom vojskom dominirali Francuzi, a [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanci]] se nisu mogli složiti jer samo [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] može objaviti rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; [[Japan]] je zatražio da se umetne klauzula koja podržava princip [[Antirasizam|rasne jednakosti]], paralelno s postojećom klauzulom o [[Sloboda vjere ili uvjerenja|vjerskoj jednakosti]]. Ovo je naišlo na snažno protivljenje, posebno od strane američkih političkih sentimenta, dok je sam Wilson jednostavno ignorisao pitanje.

Tokom određenog intervala dok je Wilson bio odsutan, ponovo je pokrenuto pitanje međunarodne jednakosti. Glasanje o prijedlogu kojim se podržava &quot;jednakost nacija i pravedan tretman njihovih državljana&quot; izvršeno je, a podržalo ga je 11 od 19 delegata. Po Wilsonovom povratku, izjavio je da su &quot;ozbiljni prigovori&quot; drugih delegata poništili većinu glasova, te je amandman odbačen.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Konačno, 11. aprila 1919, revidirani Hurst-Millerov nacrt je odobren, ali bez potpunog rješavanja određenih pitanja koja su se pojavila u vezi s pitanjima kao što su nacionalna jednakost, rasna jednakost i kako bi nova Društva mogla praktično provoditi svoje različite mandate.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Novo Društvo bi uključivalo [[Generalna skupština Društva naroda|Generalnu skupštinu]] (koja bi predstavljala sve države članice), [[Savjet Društva naroda|Savjet]] (s članstvom ograničenim na velike sile) i stalni [[Sekretarijat Društva naroda|Sekretarijat]]. Od država članica se očekivalo da &quot;poštuju i čuvaju od vanjske agresije&quot; teritorijalni integritet drugih članica i da se razoružaju &quot;do najniže tačke u skladu s domaćom sigurnošću&quot;. Sve države su bile dužne podnijeti žalbe na arbitražu ili sudsku istragu prije nego što krenu u rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Savjet  bi osnovao [[Stalni sud međunarodne pravde]] koji bi donosio presude o sporovima.

Sporazum je stupio na snagu 10. januara 1920. Članovi 4, 6, 12, 13 i 15 su izmijenjeni 1924. Sporazum dijeli slične odredbe i strukturu sa [[Povelja Ujedinjenih nacija|Poveljom Ujedinjenih nacija]].&lt;ref&gt;[http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html League of Nations Covenant and United Nations Charter: A Side-by-Side (Full Text) Comparison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023102846/http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html|date=23. 10. 2008}} by [[Walter Dorn]]&lt;/ref&gt;

== Član 10 ==
[[Datoteka:Refusing_to_give_the_lady_a_seat_-_Rollin_Kirby_Trim.jpg|mini|210x210piksel|Karikatura koja prikazuje senatore Boraha, Lodgea i Johnsona koji blokiraju mir]]
[[Datoteka:Rollin_Kirby_-_The_Accuser.jpg|mini|259x259piksel|Karikatura koja prikazuje čovječanstvo kako optužuje američki Senat koji je upravo uništio Mirovni sporazum.]]
Član 10. Pakta Društva naroda obavezao je članice Društva &quot;da poštuju i čuvaju, u slučaju vanjske agresije, teritorijalni integritet i postojeću političku nezavisnost svih članica Društva&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=James Brown|date=1924|title=Interpretation of Article X of the Covenant of the League of Nations|url=https://www.jstor.org/stable/2189227|journal=The American Journal of International Law|volume=18|issue=1|pages=108–113|doi=10.2307/2189227|issn=0002-9300|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Napomenuto je da članica Društva naroda nije bila obavezna pomagati drugoj članici u borbi protiv unutrašnjih secesionista, ali je također značilo da nijedna zemlja ne bi trebala pružati pomoć takvim pobunjenicima. Također se podrazumijevalo da ako bilo koja članica ili nečlanica Društva bude poražena tokom agresivnog rata, Pakt ne štiti tu poraženu stranu od posljedica gubitka teritorije i političke nezavisnosti (npr. aneksija sjevernog dijela Istočne Prusije od strane [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]).&lt;ref&gt;{{cite book|last=Harriman|first=Edward A.|title=The Constitution at the Crossroads: a Study of the Legal Aspects of the League of Nations, the Permanent Organization of Labor and the Permanent Court of International Justice|publisher=[[George H. Doran Company|George H. Doran]]|year=1925|isbn=1-5847-7314-6|location=New York|pages=144–5}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik SAD-a Woodrow Wilson osigurao je svoj prijedlog da se prijavi za članstvo u Društvu naroda u konačnom nacrtu [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], ali [[Senat Sjedinjenih Američkih Država]] nije dao saglasnost za ratifikaciju Sporazuma. (Glasao je 49-35 za ratifikaciju, ali nije mogao postići potrebnu dvotrećinsku većinu.)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hewes|first1=James E.|year=1970|title=Henry Cabot Lodge and the League of Nations|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-american-philosophical-society_1970-08-20_114_4/page/244|journal=Proceedings of the American Philosophical Society|volume=114|issue=4|pages=245–255|jstor=985951}}&lt;/ref&gt; Za mnoge [[Republikanska stranka (SAD)|republikance]] u Senatu, Član 10. bio je najspornija odredba. Njihovi prigovori zasnivali su se na činjenici da bi, ratifikacijom takvog dokumenta, Sjedinjene Države bile obavezane međunarodnim ugovorom da brane članicu Društva naroda ako bude napadnuta. [[Henry Cabot Lodge]] iz [[Massachusetts]]a i [[Frank B. Brandegee]] iz [[Connecticut]]a predvodili su borbu u američkom Senatu protiv ratifikacije, vjerujući da je najbolje ne miješati se u međunarodne sukobe. Prema Ustavu Sjedinjenih Država, [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Država]] ne može ratificirati ugovor osim ako Senat, dvotrećinskom većinom, ne da svoj savjet i saglasnost. Primarna namjera Člana 10. bila je očuvanje ravnoteže snaga sprječavanjem jedne zemlje da napadne drugu.

U izjavi predsjednika Wilsona Senatu, on je opisao Član 10. kao savjetodavnu prirodu, te da je Kongres, prema Klauzuli o ratnim ovlaštenjima, slobodan tumačiti ili odbaciti čak i jednoglasno glasanje Savjeta Društva koje se poziva na Član 10. Nastavio je rekavši da je Član 10 &quot;moralna, a ne pravna obaveza... obavezujući je samo u savjesti, a ne u zakonu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.senate.gov/about/resources/pdf/hearing-wilson-versailles-1919.pdf|title=Testimony of Woodrow Wilson, Senate Committee on Foreign Relations, 1919|website=United States Senate}}&lt;/ref&gt;

== Član 16 ==
Član 16 dao je članicama Društva ovlasti da uvedu sankcije ili upotrijebe silu protiv druge članice koja je počinila agresivni rat. Međutim, ovaj član je bio vrlo slab u praksi, jer je Pakt napisan pod pretpostavkom da će članice Društva biti spremne međusobno sarađivati.&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;&gt;Zimmern, Alfred. &quot;The League’s Handling of the Italo-Abyssinian Dispute.” International Affairs (Royal Institute of International Affairs 1931-1939), vol. 14, no. 6, 1935, pp. 751–68. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2601908. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Usred [[Velika depresija|Velike depresije]],&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36|title=League of Nations - Third period (1931–36)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chang, David Wen-wei. &quot;The Western Powers and Japan’s Aggression in China: The League of Nations and ‘The Lytton Report.’” American Journal of Chinese Studies, vol. 10, no. 1, 2003, pp. 43–63. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/44288722. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; velike sile nisu htjele dodatno oštetiti vlastite ekonomije sankcioniranjem druge velike sile, a korištena politika bila je uglavnom politika smirivanja.

Tokom [[Japanska invazija na Mandžuriju|japanske invazije na Mandžuriju]], velike sile nisu pokušale primijeniti Član 16, uprkos pozivima malih sila da se to učini.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Kunz, Josef L, and Manley O. Hudson. &quot;THE COVENANT OF THE LEAGUE OF NATIONS AND NEUTRALITY.” Proceedings of the American Society of International Law at Its Annual Meeting (1921-1969), vol. 29, 1935, pp. 36–45. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/25656909. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Vijeće Društva naroda pokušalo je donijeti rezoluciju (izvan Člana 16) u kojoj se navodi da se [[Japansko Carstvo]] mora povući, ali je na nju stavljen [[veto]] jednim negativnim glasom Japanskog Carstva.&lt;ref&gt;Hudson, Manley O. &quot;The Report of the Assembly of the League of Nations on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 2, 1933, pp. 300–05. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2189554. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Nakon toga, Društvo se pozvaloa na Član 15, tretirajući invaziju kao &quot;spor&quot;, a Vijeće je slučaj uputilo Skupštini. U izvještaju od 35 stranica, Skupština je glasala 42-1 za priznavanje Mandžurije kao teritorije pod kineskim suverenitetom, pri čemu se negativan glas Japanskog carstva ne računa prema pravilima Člana 15, čime je priznanje učinjeno jednoglasnim.&lt;ref&gt;&quot;League of Nations Assembly Report on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 3, 1933, pp. 119–53. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2213489. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Međutim, bez Člana 16, Društvo nije imala načina da sprovede ovu rezoluciju, te se Japansko Carstvo povuklo iz Društva mjesec dana kasnije.

Tokom invazije i okupacije [[Etiopija|Etiopije]] od strane [[Italija|Italije]] pod [[Benito Mussolini|Mussolinijem]], Član 16. je primijenjen prvi (i jedini) put.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Postupke je komplikovala činjenica da prema Paktu, ni Vijeće ni Skupština nisu bili odgovorni za donošenje sankcija,&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; čineći mjere dobrovoljnim za svaku državu, a ne obaveznim.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;&gt;{{cite web|url=https://scholarship.law.umn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2506&amp;context=mlr|title=International Organization and World Peace--A Critique of the League of Nations Covenant|website=University of Minnesota Law School Scholarship Repository}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tcf.org/content/commentary/four-reasons-united-nations-survived-seventy-five-years/|title=Four Reasons Why the United Nations Has Survived for Seventy-Five Years|website=The Century Foundation}}&lt;/ref&gt; Stoga nije postojala rezolucija Vijeća ili Skupštine kojom se propisuju sankcije. Umjesto toga, Član 15 je prvobitno ponovo primijenjen, tretirajući neprijateljstva kao &quot;spor&quot;, a neobavezujući odbor koji je imenovalo Vijeće da istraži spor (prema Članu 5) podnio je izvještaj u kojem se eksplicitno navodi da je Italija započela rat kršeći Pakt, te se poziva na Član 16. Vijeće tada nije glasalo o izvještaju, ali su svi članovi osim Italije usmeno izjavili da se slažu s njim i ponovo proslijedili slučaj Skupštini.&lt;ref&gt;Spencer, John H. &quot;The Italian-Ethiopian Dispute and the League of Nations.” The American Journal of International Law, vol. 31, no. 4, 1937, pp. 614–41. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2190673. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Skupština je zatim raspravljala o sankcijama, a 50 od 54 člana dobrovoljno se složilo da ih primijeni ([[Italija]], Austrija, [[Mađarska]] i [[Albanija]] su odbile).&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; Sankcije su bile slabe i nisu uspjele zaustaviti rat, jer su države članice ponovo oklijevale da nanesu štetu vlastitim ekonomijama. Bankovni krediti i oružje su odobreni, ali nafta i ugalj, koji su se smatrali neophodnim za Mussolinijevu ratnu mašineriju, nisu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nuffield.ox.ac.uk/economics/history/paper14/14paper.pdf|title=1935 Sanctions Against Italy: Would Coal and Crude Oil have made a Difference?|website=Nuffield College, Oxford University}}&lt;/ref&gt;

Do ovog trenutka, stvorene su [[Sile Osovine]], koje su se sastojale od velikih sila koje su napustile Društvo . Ovo je ostavilo Društvo nemoćnom protiv [[Drugi japansko-kineski rat|japanske invazije Kine]], [[Anschluss]]a, [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|njemačke okupacije Čehoslovačke]] i [[Italijanska invazija Albanije|italijanske invazije Albanije]]. Član 17. je teoretski omogućio primjenu sankcija iz Člana 16. protiv nečlanica Društva, ali nijedna članica nije učinila ozbiljan pokušaj da to učini,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36#ref337587|title=League of Nations - Fourth period (1936-45)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;BECK, PETER J. &quot;The League of Nations and the Great Powers, 1936-1940.” World Affairs, vol. 157, no. 4, 1995, pp. 175–89. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/20672433. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; umjesto toga pripremajući svoje vojske za sada neizbježan početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Evropa|Evropi]].

Član 16, pored sankcija, također je dao Vijeću konkretno ovlaštenje da &quot;preporuči&quot; vojnu akciju protiv članice Društva koja je počinila agresivni rat. Opet, nije postojao mehanizam za sprovođenje, Društvo nije imala vlastite mirovne snage, a članice su bile pojedinačno odgovorne za snabdijevanje bilo kakvih vojnih snaga. Ovaj dio Člana 16. nikada nije primijenjen.

Konačno, Član 16 je dao Društvu ovlaštenje da izbaci članice koje su prekršile Pakt. Ovo je korišteno samo jednom protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].

== Član 22 ==
Član 22 odnosio se na stvaranje mandatnih teritorija, koje su predate na upravljanje evropskim silama. Iako je većina mandata data zemljama poput Britanije i Francuske, koje su posjedovale značajna kolonijalna carstva, Pakt je jasno razlikovao da mandatna teritorija nije [[Kolonija (politika)|kolonija]].

Pakt je tvrdio da su takve teritorije &quot;naseljene narodima koji još nisu sposobni samostalno se snaći u teškim uslovima modernog svijeta&quot; i stoga &quot;starateljstvo nad takvim narodima treba povjeriti naprednim nacijama koje zbog svojih resursa, iskustva ili geografskog položaja mogu najbolje preuzeti ovu odgovornost&quot; kao &quot;sveti trust civilizacije&quot;.

Mandatne teritorije su razvrstane u nekoliko podkategorija:

* &quot;Zajednice koje su ranije pripadale [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]&quot; smatrane su &quot;da su dostigle fazu razvoja u kojoj se njihovo postojanje kao nezavisnih nacija može privremeno priznati&quot;, a mandatne sile su zadužene za &quot;pružanje administrativnih savjeta i pomoći dok ne budu sposobne samostalno se snaći&quot;.
* Što se tiče &quot;Ostalih naroda, posebno onih iz [[Srednja Afrika|Srednje Afrike]]&quot;, mandatarnim ovlastima je bilo naloženo da &quot;garantuju slobodu savjesti i vjeroispovijesti, uz uslov održavanja javnog reda i morala, zabrane zloupotreba poput trgovine robljem, trgovine oružjem i trgovine alkoholom, te sprječavanja uspostavljanja utvrđenja ili vojnih i pomorskih baza i vojne obuke domorodaca u svrhe koje nisu policijske i odbrane teritorije&quot;, a nije bilo spomena o eventualnoj nezavisnosti.
* Što se tiče &quot;teritorija, kao što su Jugozapadna Afrika i određena ostrva Južnog Pacifika&quot;, pretpostavljalo se da se one &quot;zbog rijetkosti njihovog stanovništva, ili njihove male veličine, ili njihove udaljenosti od centara civilizacije, ili njihove geografske blizine teritoriji Mandatara, i drugih okolnosti&quot; &quot;najbolje upravljaju prema zakonima Mandatara kao sastavni dijelovi njegove teritorije, uz uslov da se poštuju gore navedene mjere zaštite u interesu domorodnog stanovništva&quot;. Referenca na &quot;geografsku povezanost s teritorijom Mandata&quot; jasno se odnosila na to da je Jugozapadna Afrika (sada [[Namibija]]) postala Mandat Južne Afrike, a ne Velike Britanije.

== Također pogledajte ==
* [[Povelja Ujedinjenih nacija]]
* [[Mirovni sporazum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Prvi svjetski rat}}
{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:Sporazumi iz 1919.]]
[[Kategorija:1919. u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Društvo naroda]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1919.]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Gruzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]</text>
      <sha1>mmh51fo1y0pseo64trn9kkfekllsc1w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901429</id>
      <parentid>3901428</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:06:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21996" sha1="a1na60qcj3mwmkx9xgg4e63y10q7qdl" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Pakt Društva naroda
| puno_ime                = 
| slika                   = Paris Peace Conference.jpg
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = &lt;!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --&gt;
| opis_slike              = [[Pariska mirovna konferencija 1919.]]
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = &lt;!-- {{Početni datum|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_potpis           = 
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|1920|1|10}}
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = {{End date|1946|4|18}}
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| strane                  = [[Države članike Društva naroda]]
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = [[Društvo naroda]]
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Pakt Društva naroda''' bila je [[povelja]] [[Društvo naroda|Društva naroda]]. Potpisan je 28. juna 1919. kao prvi dio [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], a stupio je na snagu zajedno s ostatkom Sporazuma 10. januara 1920.

== Izrada ==
Rani nacrti za moguću Društvo naroda započeli su čak i prije kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Bryce grupa]] sa sjedištem u [[London]]u dala je prijedloge koje je usvojilo Britansko [[Udruženje društva naroda]], osnovano 1915.&lt;ref name=&quot;northedge&quot;&gt;{{cite book|last=Northedge|first=F. S.|title=The League of Nations: Its life and times, 1920–1946|publisher=[[Leicester University]] Press|year=1986|isbn=0-7185-1194-8}}&lt;/ref&gt; Druga grupa u Sjedinjenim Državama - koja je uključivala [[Hamilton Holt|Hamiltona Holta]] i [[William B. Howland|Williama B. Howlanda]] u [[Udruženje Century|Udruženju Century]] u [[New York]]u - imala je vlastiti plan. Ovaj plan je uveliko podržalo [[Društvo za provođenje mira]], organizacija koju je vodio bivši američki predsjednik [[William Howard Taft]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; U decembru 1916, Lord [[Robert Cecil]] predložio je da se osnuje službeni odbor za izradu pakta za buduću Društvo. Britanski odbor je konačno imenovan u februaru 1918; predvodio ga je [[Walter Phillimore]] (i postao je poznat kao [[Phillimoreov odbor]]), ali su u njemu bili i [[Eyre Crowe]], [[William Tyrrell]] i [[Cecil Hurst]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Američki predsjednik [[Woodrow Wilson]] nije bio impresioniran izvještajem Phillimoreovog odbora i na kraju će izraditi tri vlastita nacrta pakta uz pomoć svog prijatelja [[Edward M. House|pukovnika Housea]]. Navodno je barem jedan od Wilsonovih nacrta zasnovan na prijedlogu za osnivanje &quot;Društva naroda&quot; koji je napisala američka mirovna aktivistica [[Mary Shapard]].&lt;ref&gt;&quot;[https://www.newspapers.com/image/288403713/?terms=%22Mary%20L.%20Shapard%22&amp;match=1 Pact Originator Is Salt Lake Visitor: Woman Who Suggested League of Nations Up for Nobel Prize].&quot; Salt Lake City, Utah: ''The Salt Lake Telegram'', 20 September 1920, p. 3 (subscription required).&lt;/ref&gt; Daljnje prijedloge dao je [[Jan Christiaan Smuts]] u decembru 1918.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919.]] imenovana je komisija za dogovor o paktu. Među članovima su bili Woodrow Wilson (kao predsjedavajući), pukovnik House (predstavljao je SAD), Robert Cecil i Jan Smuts (Britansko Carstvo), [[Léon Bourgeois]] i [[Ferdinand Larnaude]] (Francuska), premijer [[Vittorio Orlando]] i [[Vittorio Scialoja]] (Italija), ministar vanjskih poslova [[Makino Nobuaki]] i [[Chinda Sutemi]] (Japan), [[Paul Hymans]] (Belgija), [[Epitácio Pessoa]] (Brazil), [[Wellington Koo]] (Kina), [[Jayme Batalha Reis]] (Portugal) i [[Milenko Vesnić]] (Jugoslavija).&lt;ref name=&quot;pv1&quot;&gt;{{citation|title=Commission de la Société des Nations, Procès-verbal N° 1, Séance du 3 février 1919|date=3. 2. 1919|url=http://webapp1.dlib.indiana.edu/collections/lon-un/league_era/wilson/docs/wilre006.pdf|access-date=5. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kasnije su dodani i drugi predstavnici Čehoslovačke, Grčke, Poljske i Rumunije. Grupa je razmatrala preliminarni nacrt koji su zajedno napisali Hurst i savjetnik predsjednika Wilsona, [[David Hunter Miller]]. Tokom prva četiri mjeseca 1919, grupa se sastala u deset odvojenih navrata, pokušavajući pregovarati o tačnim uslovima osnivačkog sporazuma o budućem Društvu.

Tokom pregovora koji su uslijedili, pojavili su se razni značajni prigovori iz raznih zemalja. [[Francuska]] je željela da Društvo formira međunarodnu vojsku kako bi provodila svoje odluke, ali [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanci]] su se brinuli da bi takvom vojskom dominirali Francuzi, a [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanci]] se nisu mogli složiti jer samo [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] može objaviti rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; [[Japan]] je zatražio da se umetne klauzula koja podržava princip [[Antirasizam|rasne jednakosti]], paralelno s postojećom klauzulom o [[Sloboda vjere ili uvjerenja|vjerskoj jednakosti]]. Ovo je naišlo na snažno protivljenje, posebno od strane američkih političkih sentimenta, dok je sam Wilson jednostavno ignorisao pitanje.

Tokom određenog intervala dok je Wilson bio odsutan, ponovo je pokrenuto pitanje međunarodne jednakosti. Glasanje o prijedlogu kojim se podržava &quot;jednakost nacija i pravedan tretman njihovih državljana&quot; izvršeno je, a podržalo ga je 11 od 19 delegata. Po Wilsonovom povratku, izjavio je da su &quot;ozbiljni prigovori&quot; drugih delegata poništili većinu glasova, te je amandman odbačen.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Konačno, 11. aprila 1919, revidirani Hurst-Millerov nacrt je odobren, ali bez potpunog rješavanja određenih pitanja koja su se pojavila u vezi s pitanjima kao što su nacionalna jednakost, rasna jednakost i kako bi nova Društva mogla praktično provoditi svoje različite mandate.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Novo Društvo bi uključivalo [[Generalna skupština Društva naroda|Generalnu skupštinu]] (koja bi predstavljala sve države članice), [[Savjet Društva naroda|Savjet]] (s članstvom ograničenim na velike sile) i stalni [[Sekretarijat Društva naroda|Sekretarijat]]. Od država članica se očekivalo da &quot;poštuju i čuvaju od vanjske agresije&quot; teritorijalni integritet drugih članica i da se razoružaju &quot;do najniže tačke u skladu s domaćom sigurnošću&quot;. Sve države su bile dužne podnijeti žalbe na arbitražu ili sudsku istragu prije nego što krenu u rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Savjet  bi osnovao [[Stalni sud međunarodne pravde]] koji bi donosio presude o sporovima.

Sporazum je stupio na snagu 10. januara 1920. Članovi 4, 6, 12, 13 i 15 su izmijenjeni 1924. Sporazum dijeli slične odredbe i strukturu sa [[Povelja Ujedinjenih nacija|Poveljom Ujedinjenih nacija]].&lt;ref&gt;[http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html League of Nations Covenant and United Nations Charter: A Side-by-Side (Full Text) Comparison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023102846/http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html|date=23. 10. 2008}} by [[Walter Dorn]]&lt;/ref&gt;

== Član 10 ==
[[Datoteka:Refusing_to_give_the_lady_a_seat_-_Rollin_Kirby_Trim.jpg|mini|210x210piksel|Karikatura koja prikazuje senatore Boraha, Lodgea i Johnsona koji blokiraju mir]]
[[Datoteka:Rollin_Kirby_-_The_Accuser.jpg|mini|259x259piksel|Karikatura koja prikazuje čovječanstvo kako optužuje američki Senat koji je upravo uništio Mirovni sporazum.]]
Član 10. Pakta Društva naroda obavezao je članice Društva &quot;da poštuju i čuvaju, u slučaju vanjske agresije, teritorijalni integritet i postojeću političku nezavisnost svih članica Društva&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=James Brown|date=1924|title=Interpretation of Article X of the Covenant of the League of Nations|url=https://www.jstor.org/stable/2189227|journal=The American Journal of International Law|volume=18|issue=1|pages=108–113|doi=10.2307/2189227|issn=0002-9300|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Napomenuto je da članica Društva naroda nije bila obavezna pomagati drugoj članici u borbi protiv unutrašnjih secesionista, ali je također značilo da nijedna zemlja ne bi trebala pružati pomoć takvim pobunjenicima. Također se podrazumijevalo da ako bilo koja članica ili nečlanica Društva bude poražena tokom agresivnog rata, Pakt ne štiti tu poraženu stranu od posljedica gubitka teritorije i političke nezavisnosti (npr. aneksija sjevernog dijela Istočne Prusije od strane [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]).&lt;ref&gt;{{cite book|last=Harriman|first=Edward A.|title=The Constitution at the Crossroads: a Study of the Legal Aspects of the League of Nations, the Permanent Organization of Labor and the Permanent Court of International Justice|publisher=[[George H. Doran Company|George H. Doran]]|year=1925|isbn=1-5847-7314-6|location=New York|pages=144–5}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik SAD-a Woodrow Wilson osigurao je svoj prijedlog da se prijavi za članstvo u Društvu naroda u konačnom nacrtu [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], ali [[Senat Sjedinjenih Američkih Država]] nije dao saglasnost za ratifikaciju Sporazuma. (Glasao je 49-35 za ratifikaciju, ali nije mogao postići potrebnu dvotrećinsku većinu.)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hewes|first1=James E.|year=1970|title=Henry Cabot Lodge and the League of Nations|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-american-philosophical-society_1970-08-20_114_4/page/244|journal=Proceedings of the American Philosophical Society|volume=114|issue=4|pages=245–255|jstor=985951}}&lt;/ref&gt; Za mnoge [[Republikanska stranka (SAD)|republikance]] u Senatu, Član 10. bio je najspornija odredba. Njihovi prigovori zasnivali su se na činjenici da bi, ratifikacijom takvog dokumenta, Sjedinjene Države bile obavezane međunarodnim ugovorom da brane članicu Društva naroda ako bude napadnuta. [[Henry Cabot Lodge]] iz [[Massachusetts]]a i [[Frank B. Brandegee]] iz [[Connecticut]]a predvodili su borbu u američkom Senatu protiv ratifikacije, vjerujući da je najbolje ne miješati se u međunarodne sukobe. Prema Ustavu Sjedinjenih Država, [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Država]] ne može ratificirati ugovor osim ako Senat, dvotrećinskom većinom, ne da svoj savjet i saglasnost. Primarna namjera Člana 10. bila je očuvanje ravnoteže snaga sprječavanjem jedne zemlje da napadne drugu.

U izjavi predsjednika Wilsona Senatu, on je opisao Član 10. kao savjetodavnu prirodu, te da je Kongres, prema Klauzuli o ratnim ovlaštenjima, slobodan tumačiti ili odbaciti čak i jednoglasno glasanje Savjeta Društva koje se poziva na Član 10. Nastavio je rekavši da je Član 10 &quot;moralna, a ne pravna obaveza... obavezujući je samo u savjesti, a ne u zakonu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.senate.gov/about/resources/pdf/hearing-wilson-versailles-1919.pdf|title=Testimony of Woodrow Wilson, Senate Committee on Foreign Relations, 1919|website=United States Senate}}&lt;/ref&gt;

== Član 16 ==
Član 16 dao je članicama Društva ovlasti da uvedu sankcije ili upotrijebe silu protiv druge članice koja je počinila agresivni rat. Međutim, ovaj član je bio vrlo slab u praksi, jer je Pakt napisan pod pretpostavkom da će članice Društva biti spremne međusobno sarađivati.&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;&gt;Zimmern, Alfred. &quot;The League’s Handling of the Italo-Abyssinian Dispute.” International Affairs (Royal Institute of International Affairs 1931-1939), vol. 14, no. 6, 1935, pp. 751–68. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2601908. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Usred [[Velika depresija|Velike depresije]],&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36|title=League of Nations - Third period (1931–36)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chang, David Wen-wei. &quot;The Western Powers and Japan’s Aggression in China: The League of Nations and ‘The Lytton Report.’” American Journal of Chinese Studies, vol. 10, no. 1, 2003, pp. 43–63. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/44288722. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; velike sile nisu htjele dodatno oštetiti vlastite ekonomije sankcioniranjem druge velike sile, a korištena politika bila je uglavnom politika smirivanja.

Tokom [[Japanska invazija na Mandžuriju|japanske invazije na Mandžuriju]], velike sile nisu pokušale primijeniti Član 16, uprkos pozivima malih sila da se to učini.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Kunz, Josef L, and Manley O. Hudson. &quot;THE COVENANT OF THE LEAGUE OF NATIONS AND NEUTRALITY.” Proceedings of the American Society of International Law at Its Annual Meeting (1921-1969), vol. 29, 1935, pp. 36–45. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/25656909. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Vijeće Društva naroda pokušalo je donijeti rezoluciju (izvan Člana 16) u kojoj se navodi da se [[Japansko Carstvo]] mora povući, ali je na nju stavljen [[veto]] jednim negativnim glasom Japanskog Carstva.&lt;ref&gt;Hudson, Manley O. &quot;The Report of the Assembly of the League of Nations on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 2, 1933, pp. 300–05. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2189554. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Nakon toga, Društvo se pozvaloa na Član 15, tretirajući invaziju kao &quot;spor&quot;, a Vijeće je slučaj uputilo Skupštini. U izvještaju od 35 stranica, Skupština je glasala 42-1 za priznavanje Mandžurije kao teritorije pod kineskim suverenitetom, pri čemu se negativan glas Japanskog carstva ne računa prema pravilima Člana 15, čime je priznanje učinjeno jednoglasnim.&lt;ref&gt;&quot;League of Nations Assembly Report on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 3, 1933, pp. 119–53. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2213489. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Međutim, bez Člana 16, Društvo nije imala načina da sprovede ovu rezoluciju, te se Japansko Carstvo povuklo iz Društva mjesec dana kasnije.

Tokom invazije i okupacije [[Etiopija|Etiopije]] od strane [[Italija|Italije]] pod [[Benito Mussolini|Mussolinijem]], Član 16. je primijenjen prvi (i jedini) put.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Postupke je komplikovala činjenica da prema Paktu, ni Vijeće ni Skupština nisu bili odgovorni za donošenje sankcija,&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; čineći mjere dobrovoljnim za svaku državu, a ne obaveznim.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;&gt;{{cite web|url=https://scholarship.law.umn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2506&amp;context=mlr|title=International Organization and World Peace--A Critique of the League of Nations Covenant|website=University of Minnesota Law School Scholarship Repository}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tcf.org/content/commentary/four-reasons-united-nations-survived-seventy-five-years/|title=Four Reasons Why the United Nations Has Survived for Seventy-Five Years|website=The Century Foundation}}&lt;/ref&gt; Stoga nije postojala rezolucija Vijeća ili Skupštine kojom se propisuju sankcije. Umjesto toga, Član 15 je prvobitno ponovo primijenjen, tretirajući neprijateljstva kao &quot;spor&quot;, a neobavezujući odbor koji je imenovalo Vijeće da istraži spor (prema Članu 5) podnio je izvještaj u kojem se eksplicitno navodi da je Italija započela rat kršeći Pakt, te se poziva na Član 16. Vijeće tada nije glasalo o izvještaju, ali su svi članovi osim Italije usmeno izjavili da se slažu s njim i ponovo proslijedili slučaj Skupštini.&lt;ref&gt;Spencer, John H. &quot;The Italian-Ethiopian Dispute and the League of Nations.” The American Journal of International Law, vol. 31, no. 4, 1937, pp. 614–41. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2190673. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Skupština je zatim raspravljala o sankcijama, a 50 od 54 člana dobrovoljno se složilo da ih primijeni ([[Italija]], Austrija, [[Mađarska]] i [[Albanija]] su odbile).&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; Sankcije su bile slabe i nisu uspjele zaustaviti rat, jer su države članice ponovo oklijevale da nanesu štetu vlastitim ekonomijama. Bankovni krediti i oružje su odobreni, ali nafta i ugalj, koji su se smatrali neophodnim za Mussolinijevu ratnu mašineriju, nisu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nuffield.ox.ac.uk/economics/history/paper14/14paper.pdf|title=1935 Sanctions Against Italy: Would Coal and Crude Oil have made a Difference?|website=Nuffield College, Oxford University}}&lt;/ref&gt;

Do ovog trenutka, stvorene su [[Sile Osovine]], koje su se sastojale od velikih sila koje su napustile Društvo . Ovo je ostavilo Društvo nemoćnom protiv [[Drugi japansko-kineski rat|japanske invazije Kine]], [[Anschluss]]a, [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|njemačke okupacije Čehoslovačke]] i [[Italijanska invazija Albanije|italijanske invazije Albanije]]. Član 17. je teoretski omogućio primjenu sankcija iz Člana 16. protiv nečlanica Društva, ali nijedna članica nije učinila ozbiljan pokušaj da to učini,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36#ref337587|title=League of Nations - Fourth period (1936-45)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;BECK, PETER J. &quot;The League of Nations and the Great Powers, 1936-1940.” World Affairs, vol. 157, no. 4, 1995, pp. 175–89. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/20672433. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; umjesto toga pripremajući svoje vojske za sada neizbježan početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Evropa|Evropi]].

Član 16, pored sankcija, također je dao Vijeću konkretno ovlaštenje da &quot;preporuči&quot; vojnu akciju protiv članice Društva koja je počinila agresivni rat. Opet, nije postojao mehanizam za sprovođenje, Društvo nije imala vlastite mirovne snage, a članice su bile pojedinačno odgovorne za snabdijevanje bilo kakvih vojnih snaga. Ovaj dio Člana 16. nikada nije primijenjen.

Konačno, Član 16 je dao Društvu ovlaštenje da izbaci članice koje su prekršile Pakt. Ovo je korišteno samo jednom protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].

== Član 22 ==
Član 22 odnosio se na stvaranje mandatnih teritorija, koje su predate na upravljanje evropskim silama. Iako je većina mandata data zemljama poput Britanije i Francuske, koje su posjedovale značajna kolonijalna carstva, Pakt je jasno razlikovao da mandatna teritorija nije [[Kolonija (politika)|kolonija]].

Pakt je tvrdio da su takve teritorije &quot;naseljene narodima koji još nisu sposobni samostalno se snaći u teškim uslovima modernog svijeta&quot; i stoga &quot;starateljstvo nad takvim narodima treba povjeriti naprednim nacijama koje zbog svojih resursa, iskustva ili geografskog položaja mogu najbolje preuzeti ovu odgovornost&quot; kao &quot;sveti trust civilizacije&quot;.

Mandatne teritorije su razvrstane u nekoliko podkategorija:

* &quot;Zajednice koje su ranije pripadale [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]&quot; smatrane su &quot;da su dostigle fazu razvoja u kojoj se njihovo postojanje kao nezavisnih nacija može privremeno priznati&quot;, a mandatne sile su zadužene za &quot;pružanje administrativnih savjeta i pomoći dok ne budu sposobne samostalno se snaći&quot;.
* Što se tiče &quot;Ostalih naroda, posebno onih iz [[Srednja Afrika|Srednje Afrike]]&quot;, mandatarnim ovlastima je bilo naloženo da &quot;garantuju slobodu savjesti i vjeroispovijesti, uz uslov održavanja javnog reda i morala, zabrane zloupotreba poput trgovine robljem, trgovine oružjem i trgovine alkoholom, te sprječavanja uspostavljanja utvrđenja ili vojnih i pomorskih baza i vojne obuke domorodaca u svrhe koje nisu policijske i odbrane teritorije&quot;, a nije bilo spomena o eventualnoj nezavisnosti.
* Što se tiče &quot;teritorija, kao što su Jugozapadna Afrika i određena ostrva Južnog Pacifika&quot;, pretpostavljalo se da se one &quot;zbog rijetkosti njihovog stanovništva, ili njihove male veličine, ili njihove udaljenosti od centara civilizacije, ili njihove geografske blizine teritoriji Mandatara, i drugih okolnosti&quot; &quot;najbolje upravljaju prema zakonima Mandatara kao sastavni dijelovi njegove teritorije, uz uslov da se poštuju gore navedene mjere zaštite u interesu domorodnog stanovništva&quot;. Referenca na &quot;geografsku povezanost s teritorijom Mandata&quot; jasno se odnosila na to da je Jugozapadna Afrika (sada [[Namibija]]) postala Mandat Južne Afrike, a ne Velike Britanije.

== Također pogledajte ==
* [[Povelja Ujedinjenih nacija]]
* [[Mirovni sporazum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Prvi svjetski rat}}
{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:Sporazumi iz 1919.]]
[[Kategorija:1919. u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Društvo naroda]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1919.]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]</text>
      <sha1>a1na60qcj3mwmkx9xgg4e63y10q7qdl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901463</id>
      <parentid>3901429</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:47:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22039" sha1="gct92rg6the2qo12nc68b013468ugk2" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Pakt Društva naroda
| puno_ime                = 
| slika                   = Paris Peace Conference.jpg
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = &lt;!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --&gt;
| opis_slike              = [[Pariska mirovna konferencija 1919.]]
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = &lt;!-- {{Početni datum|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_potpis           = 
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|1920|1|10}}
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = {{End date|1946|4|18}}
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| strane                  = [[Države članike Društva naroda]]
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = [[Društvo naroda]]
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Pakt Društva naroda''' bila je [[povelja]] [[Društvo naroda|Društva naroda]]. Potpisan je 28. juna 1919. kao prvi dio [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], a stupio je na snagu zajedno s ostatkom Sporazuma 10. januara 1920.

== Izrada ==
Rani nacrti za moguću Društvo naroda započeli su čak i prije kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Bryce grupa]] sa sjedištem u [[London]]u dala je prijedloge koje je usvojilo Britansko [[Udruženje društva naroda]], osnovano 1915.&lt;ref name=&quot;northedge&quot;&gt;{{cite book|last=Northedge|first=F. S.|title=The League of Nations: Its life and times, 1920–1946|publisher=[[Leicester University]] Press|year=1986|isbn=0-7185-1194-8}}&lt;/ref&gt; Druga grupa u Sjedinjenim Državama - koja je uključivala [[Hamilton Holt|Hamiltona Holta]] i [[William B. Howland|Williama B. Howlanda]] u [[Udruženje Century|Udruženju Century]] u [[New York]]u - imala je vlastiti plan. Ovaj plan je uveliko podržalo [[Društvo za provođenje mira]], organizacija koju je vodio bivši američki predsjednik [[William Howard Taft]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; U decembru 1916, Lord [[Robert Cecil]] predložio je da se osnuje službeni odbor za izradu pakta za buduću Društvo. Britanski odbor je konačno imenovan u februaru 1918; predvodio ga je [[Walter Phillimore]] (i postao je poznat kao [[Phillimoreov odbor]]), ali su u njemu bili i [[Eyre Crowe]], [[William Tyrrell]] i [[Cecil Hurst]].&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Američki predsjednik [[Woodrow Wilson]] nije bio impresioniran izvještajem Phillimoreovog odbora i na kraju će izraditi tri vlastita nacrta pakta uz pomoć svog prijatelja [[Edward M. House|pukovnika Housea]]. Navodno je barem jedan od Wilsonovih nacrta zasnovan na prijedlogu za osnivanje &quot;Društva naroda&quot; koji je napisala američka mirovna aktivistica [[Mary Shapard]].&lt;ref&gt;&quot;[https://www.newspapers.com/image/288403713/?terms=%22Mary%20L.%20Shapard%22&amp;match=1 Pact Originator Is Salt Lake Visitor: Woman Who Suggested League of Nations Up for Nobel Prize].&quot; Salt Lake City, Utah: ''The Salt Lake Telegram'', 20 September 1920, p. 3 (subscription required).&lt;/ref&gt; Daljnje prijedloge dao je [[Jan Christiaan Smuts]] u decembru 1918.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919.]] imenovana je komisija za dogovor o paktu. Među članovima su bili Woodrow Wilson (kao predsjedavajući), pukovnik House (predstavljao je SAD), Robert Cecil i Jan Smuts (Britansko Carstvo), [[Léon Bourgeois]] i [[Ferdinand Larnaude]] (Francuska), premijer [[Vittorio Orlando]] i [[Vittorio Scialoja]] (Italija), ministar vanjskih poslova [[Makino Nobuaki]] i [[Chinda Sutemi]] (Japan), [[Paul Hymans]] (Belgija), [[Epitácio Pessoa]] (Brazil), [[Wellington Koo]] (Kina), [[Jayme Batalha Reis]] (Portugal) i [[Milenko Vesnić]] (Jugoslavija).&lt;ref name=&quot;pv1&quot;&gt;{{citation|title=Commission de la Société des Nations, Procès-verbal N° 1, Séance du 3 février 1919|date=3. 2. 1919|url=http://webapp1.dlib.indiana.edu/collections/lon-un/league_era/wilson/docs/wilre006.pdf|access-date=5. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kasnije su dodani i drugi predstavnici Čehoslovačke, Grčke, Poljske i Rumunije. Grupa je razmatrala preliminarni nacrt koji su zajedno napisali Hurst i savjetnik predsjednika Wilsona, [[David Hunter Miller]]. Tokom prva četiri mjeseca 1919, grupa se sastala u deset odvojenih navrata, pokušavajući pregovarati o tačnim uslovima osnivačkog sporazuma o budućem Društvu.

Tokom pregovora koji su uslijedili, pojavili su se razni značajni prigovori iz raznih zemalja. [[Francuska]] je željela da Društvo formira međunarodnu vojsku kako bi provodila svoje odluke, ali [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanci]] su se brinuli da bi takvom vojskom dominirali Francuzi, a [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanci]] se nisu mogli složiti jer samo [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] može objaviti rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; [[Japan]] je zatražio da se umetne klauzula koja podržava princip [[Antirasizam|rasne jednakosti]], paralelno s postojećom klauzulom o [[Sloboda vjere ili uvjerenja|vjerskoj jednakosti]]. Ovo je naišlo na snažno protivljenje, posebno od strane američkih političkih sentimenta, dok je sam Wilson jednostavno ignorisao pitanje.

Tokom određenog intervala dok je Wilson bio odsutan, ponovo je pokrenuto pitanje međunarodne jednakosti. Glasanje o prijedlogu kojim se podržava &quot;jednakost nacija i pravedan tretman njihovih državljana&quot; izvršeno je, a podržalo ga je 11 od 19 delegata. Po Wilsonovom povratku, izjavio je da su &quot;ozbiljni prigovori&quot; drugih delegata poništili većinu glasova, te je amandman odbačen.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Konačno, 11. aprila 1919, revidirani Hurst-Millerov nacrt je odobren, ali bez potpunog rješavanja određenih pitanja koja su se pojavila u vezi s pitanjima kao što su nacionalna jednakost, rasna jednakost i kako bi nova Društva mogla praktično provoditi svoje različite mandate.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt;

Novo Društvo bi uključivalo [[Generalna skupština Društva naroda|Generalnu skupštinu]] (koja bi predstavljala sve države članice), [[Savjet Društva naroda|Savjet]] (s članstvom ograničenim na velike sile) i stalni [[Sekretarijat Društva naroda|Sekretarijat]]. Od država članica se očekivalo da &quot;poštuju i čuvaju od vanjske agresije&quot; teritorijalni integritet drugih članica i da se razoružaju &quot;do najniže tačke u skladu s domaćom sigurnošću&quot;. Sve države su bile dužne podnijeti žalbe na arbitražu ili sudsku istragu prije nego što krenu u rat.&lt;ref name=&quot;northedge&quot; /&gt; Savjet  bi osnovao [[Stalni sud međunarodne pravde]] koji bi donosio presude o sporovima.

Sporazum je stupio na snagu 10. januara 1920. Članovi 4, 6, 12, 13 i 15 su izmijenjeni 1924. Sporazum dijeli slične odredbe i strukturu sa [[Povelja Ujedinjenih nacija|Poveljom Ujedinjenih nacija]].&lt;ref&gt;[http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html League of Nations Covenant and United Nations Charter: A Side-by-Side (Full Text) Comparison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023102846/http://www.rmc.ca/academic/poli-econ/dorn/UNcharter_e.html|date=23. 10. 2008}} by [[Walter Dorn]]&lt;/ref&gt;

== Član 10 ==
[[Datoteka:Refusing_to_give_the_lady_a_seat_-_Rollin_Kirby_Trim.jpg|mini|210x210piksel|Karikatura koja prikazuje senatore Boraha, Lodgea i Johnsona koji blokiraju mir]]
[[Datoteka:Rollin_Kirby_-_The_Accuser.jpg|mini|259x259piksel|Karikatura koja prikazuje čovječanstvo kako optužuje američki Senat koji je upravo uništio Mirovni sporazum.]]
Član 10. Pakta Društva naroda obavezao je članice Društva &quot;da poštuju i čuvaju, u slučaju vanjske agresije, teritorijalni integritet i postojeću političku nezavisnost svih članica Društva&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=James Brown|date=1924|title=Interpretation of Article X of the Covenant of the League of Nations|url=https://www.jstor.org/stable/2189227|journal=The American Journal of International Law|volume=18|issue=1|pages=108–113|doi=10.2307/2189227|issn=0002-9300|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Napomenuto je da članica Društva naroda nije bila obavezna pomagati drugoj članici u borbi protiv unutrašnjih secesionista, ali je također značilo da nijedna zemlja ne bi trebala pružati pomoć takvim pobunjenicima. Također se podrazumijevalo da ako bilo koja članica ili nečlanica Društva bude poražena tokom agresivnog rata, Pakt ne štiti tu poraženu stranu od posljedica gubitka teritorije i političke nezavisnosti (npr. aneksija sjevernog dijela Istočne Prusije od strane [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]).&lt;ref&gt;{{cite book|last=Harriman|first=Edward A.|title=The Constitution at the Crossroads: a Study of the Legal Aspects of the League of Nations, the Permanent Organization of Labor and the Permanent Court of International Justice|publisher=[[George H. Doran Company|George H. Doran]]|year=1925|isbn=1-5847-7314-6|location=New York|pages=144–5}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik SAD-a Woodrow Wilson osigurao je svoj prijedlog da se prijavi za članstvo u Društvu naroda u konačnom nacrtu [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]], ali [[Senat Sjedinjenih Američkih Država]] nije dao saglasnost za ratifikaciju Sporazuma. (Glasao je 49-35 za ratifikaciju, ali nije mogao postići potrebnu dvotrećinsku većinu.)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hewes|first1=James E.|year=1970|title=Henry Cabot Lodge and the League of Nations|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-american-philosophical-society_1970-08-20_114_4/page/244|journal=Proceedings of the American Philosophical Society|volume=114|issue=4|pages=245–255|jstor=985951}}&lt;/ref&gt; Za mnoge [[Republikanska stranka (SAD)|republikance]] u Senatu, Član 10. bio je najspornija odredba. Njihovi prigovori zasnivali su se na činjenici da bi, ratifikacijom takvog dokumenta, Sjedinjene Države bile obavezane međunarodnim ugovorom da brane članicu Društva naroda ako bude napadnuta. [[Henry Cabot Lodge]] iz [[Massachusetts]]a i [[Frank B. Brandegee]] iz [[Connecticut]]a predvodili su borbu u američkom Senatu protiv ratifikacije, vjerujući da je najbolje ne miješati se u međunarodne sukobe. Prema Ustavu Sjedinjenih Država, [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Država]] ne može ratificirati ugovor osim ako Senat, dvotrećinskom većinom, ne da svoj savjet i saglasnost. Primarna namjera Člana 10. bila je očuvanje ravnoteže snaga sprječavanjem jedne zemlje da napadne drugu.

U izjavi predsjednika Wilsona Senatu, on je opisao Član 10. kao savjetodavnu prirodu, te da je Kongres, prema Klauzuli o ratnim ovlaštenjima, slobodan tumačiti ili odbaciti čak i jednoglasno glasanje Savjeta Društva koje se poziva na Član 10. Nastavio je rekavši da je Član 10 &quot;moralna, a ne pravna obaveza... obavezujući je samo u savjesti, a ne u zakonu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.senate.gov/about/resources/pdf/hearing-wilson-versailles-1919.pdf|title=Testimony of Woodrow Wilson, Senate Committee on Foreign Relations, 1919|website=United States Senate}}&lt;/ref&gt;

== Član 16 ==
Član 16 dao je članicama Društva ovlasti da uvedu sankcije ili upotrijebe silu protiv druge članice koja je počinila agresivni rat. Međutim, ovaj član je bio vrlo slab u praksi, jer je Pakt napisan pod pretpostavkom da će članice Društva biti spremne međusobno sarađivati.&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;&gt;Zimmern, Alfred. &quot;The League’s Handling of the Italo-Abyssinian Dispute.” International Affairs (Royal Institute of International Affairs 1931-1939), vol. 14, no. 6, 1935, pp. 751–68. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2601908. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Usred [[Velika depresija|Velike depresije]],&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36|title=League of Nations - Third period (1931–36)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chang, David Wen-wei. &quot;The Western Powers and Japan’s Aggression in China: The League of Nations and ‘The Lytton Report.’” American Journal of Chinese Studies, vol. 10, no. 1, 2003, pp. 43–63. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/44288722. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; velike sile nisu htjele dodatno oštetiti vlastite ekonomije sankcioniranjem druge velike sile, a korištena politika bila je uglavnom politika smirivanja.

Tokom [[Japanska invazija na Mandžuriju|japanske invazije na Mandžuriju]], velike sile nisu pokušale primijeniti Član 16, uprkos pozivima malih sila da se to učini.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Kunz, Josef L, and Manley O. Hudson. &quot;THE COVENANT OF THE LEAGUE OF NATIONS AND NEUTRALITY.” Proceedings of the American Society of International Law at Its Annual Meeting (1921-1969), vol. 29, 1935, pp. 36–45. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/25656909. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Vijeće Društva naroda pokušalo je donijeti rezoluciju (izvan Člana 16) u kojoj se navodi da se [[Japansko Carstvo]] mora povući, ali je na nju stavljen [[veto]] jednim negativnim glasom Japanskog Carstva.&lt;ref&gt;Hudson, Manley O. &quot;The Report of the Assembly of the League of Nations on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 2, 1933, pp. 300–05. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2189554. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Nakon toga, Društvo se pozvaloa na Član 15, tretirajući invaziju kao &quot;spor&quot;, a Vijeće je slučaj uputilo Skupštini. U izvještaju od 35 stranica, Skupština je glasala 42-1 za priznavanje Mandžurije kao teritorije pod kineskim suverenitetom, pri čemu se negativan glas Japanskog carstva ne računa prema pravilima Člana 15, čime je priznanje učinjeno jednoglasnim.&lt;ref&gt;&quot;League of Nations Assembly Report on the Sino-Japanese Dispute.” The American Journal of International Law, vol. 27, no. 3, 1933, pp. 119–53. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2213489. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Međutim, bez Člana 16, Društvo nije imala načina da sprovede ovu rezoluciju, te se Japansko Carstvo povuklo iz Društva mjesec dana kasnije.

Tokom invazije i okupacije [[Etiopija|Etiopije]] od strane [[Italija|Italije]] pod [[Benito Mussolini|Mussolinijem]], Član 16. je primijenjen prvi (i jedini) put.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;/&gt; Postupke je komplikovala činjenica da prema Paktu, ni Vijeće ni Skupština nisu bili odgovorni za donošenje sankcija,&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; čineći mjere dobrovoljnim za svaku državu, a ne obaveznim.&lt;ref name=&quot;covenantcritique&quot;&gt;{{cite web|url=https://scholarship.law.umn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2506&amp;context=mlr|title=International Organization and World Peace--A Critique of the League of Nations Covenant|website=University of Minnesota Law School Scholarship Repository}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tcf.org/content/commentary/four-reasons-united-nations-survived-seventy-five-years/|title=Four Reasons Why the United Nations Has Survived for Seventy-Five Years|website=The Century Foundation}}&lt;/ref&gt; Stoga nije postojala rezolucija Vijeća ili Skupštine kojom se propisuju sankcije. Umjesto toga, Član 15 je prvobitno ponovo primijenjen, tretirajući neprijateljstva kao &quot;spor&quot;, a neobavezujući odbor koji je imenovalo Vijeće da istraži spor (prema Članu 5) podnio je izvještaj u kojem se eksplicitno navodi da je Italija započela rat kršeći Pakt, te se poziva na Član 16. Vijeće tada nije glasalo o izvještaju, ali su svi članovi osim Italije usmeno izjavili da se slažu s njim i ponovo proslijedili slučaj Skupštini.&lt;ref&gt;Spencer, John H. &quot;The Italian-Ethiopian Dispute and the League of Nations.” The American Journal of International Law, vol. 31, no. 4, 1937, pp. 614–41. JSTOR, https://doi.org/10.2307/2190673. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; Skupština je zatim raspravljala o sankcijama, a 50 od 54 člana dobrovoljno se složilo da ih primijeni ([[Italija]], Austrija, [[Mađarska]] i [[Albanija]] su odbile).&lt;ref name=&quot;Zimmern&quot;/&gt; Sankcije su bile slabe i nisu uspjele zaustaviti rat, jer su države članice ponovo oklijevale da nanesu štetu vlastitim ekonomijama. Bankovni krediti i oružje su odobreni, ali nafta i ugalj, koji su se smatrali neophodnim za Mussolinijevu ratnu mašineriju, nisu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nuffield.ox.ac.uk/economics/history/paper14/14paper.pdf|title=1935 Sanctions Against Italy: Would Coal and Crude Oil have made a Difference?|website=Nuffield College, Oxford University}}&lt;/ref&gt;

Do ovog trenutka, stvorene su [[Sile Osovine]], koje su se sastojale od velikih sila koje su napustile Društvo . Ovo je ostavilo Društvo nemoćnom protiv [[Drugi japansko-kineski rat|japanske invazije Kine]], [[Anschluss]]a, [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|njemačke okupacije Čehoslovačke]] i [[Italijanska invazija Albanije|italijanske invazije Albanije]]. Član 17. je teoretski omogućio primjenu sankcija iz Člana 16. protiv nečlanica Društva, ali nijedna članica nije učinila ozbiljan pokušaj da to učini,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/League-of-Nations/Third-period-1931-36#ref337587|title=League of Nations - Fourth period (1936-45)|website=Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;BECK, PETER J. &quot;The League of Nations and the Great Powers, 1936-1940.” World Affairs, vol. 157, no. 4, 1995, pp. 175–89. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/20672433. Accessed 28 July 2024.&lt;/ref&gt; umjesto toga pripremajući svoje vojske za sada neizbježan početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Evropa|Evropi]].

Član 16, pored sankcija, također je dao Vijeću konkretno ovlaštenje da &quot;preporuči&quot; vojnu akciju protiv članice Društva koja je počinila agresivni rat. Opet, nije postojao mehanizam za sprovođenje, Društvo nije imala vlastite mirovne snage, a članice su bile pojedinačno odgovorne za snabdijevanje bilo kakvih vojnih snaga. Ovaj dio Člana 16. nikada nije primijenjen.

Konačno, Član 16 je dao Društvu ovlaštenje da izbaci članice koje su prekršile Pakt. Ovo je korišteno samo jednom protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].

== Član 22 ==
Član 22 odnosio se na stvaranje mandatnih teritorija, koje su predate na upravljanje evropskim silama. Iako je većina mandata data zemljama poput Britanije i Francuske, koje su posjedovale značajna kolonijalna carstva, Pakt je jasno razlikovao da mandatna teritorija nije [[Kolonija (politika)|kolonija]].

Pakt je tvrdio da su takve teritorije &quot;naseljene narodima koji još nisu sposobni samostalno se snaći u teškim uslovima modernog svijeta&quot; i stoga &quot;starateljstvo nad takvim narodima treba povjeriti naprednim nacijama koje zbog svojih resursa, iskustva ili geografskog položaja mogu najbolje preuzeti ovu odgovornost&quot; kao &quot;sveti trust civilizacije&quot;.

Mandatne teritorije su razvrstane u nekoliko podkategorija:

* &quot;Zajednice koje su ranije pripadale [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]&quot; smatrane su &quot;da su dostigle fazu razvoja u kojoj se njihovo postojanje kao nezavisnih nacija može privremeno priznati&quot;, a mandatne sile su zadužene za &quot;pružanje administrativnih savjeta i pomoći dok ne budu sposobne samostalno se snaći&quot;.
* Što se tiče &quot;Ostalih naroda, posebno onih iz [[Srednja Afrika|Srednje Afrike]]&quot;, mandatarnim ovlastima je bilo naloženo da &quot;garantuju slobodu savjesti i vjeroispovijesti, uz uslov održavanja javnog reda i morala, zabrane zloupotreba poput trgovine robljem, trgovine oružjem i trgovine alkoholom, te sprječavanja uspostavljanja utvrđenja ili vojnih i pomorskih baza i vojne obuke domorodaca u svrhe koje nisu policijske i odbrane teritorije&quot;, a nije bilo spomena o eventualnoj nezavisnosti.
* Što se tiče &quot;teritorija, kao što su Jugozapadna Afrika i određena ostrva Južnog Pacifika&quot;, pretpostavljalo se da se one &quot;zbog rijetkosti njihovog stanovništva, ili njihove male veličine, ili njihove udaljenosti od centara civilizacije, ili njihove geografske blizine teritoriji Mandatara, i drugih okolnosti&quot; &quot;najbolje upravljaju prema zakonima Mandatara kao sastavni dijelovi njegove teritorije, uz uslov da se poštuju gore navedene mjere zaštite u interesu domorodnog stanovništva&quot;. Referenca na &quot;geografsku povezanost s teritorijom Mandata&quot; jasno se odnosila na to da je Jugozapadna Afrika (sada [[Namibija]]) postala Mandat Južne Afrike, a ne Velike Britanije.

== Također pogledajte ==
* [[Povelja Ujedinjenih nacija]]
* [[Mirovni sporazum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Prvi svjetski rat}}
{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:Sporazumi iz 1919.]]
[[Kategorija:1919. u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Društvo naroda]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1919.]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Grčke]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Jugoslavije]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>gct92rg6the2qo12nc68b013468ugk2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jean-Luc Picard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535192</id>
    <revision>
      <id>3901328</id>
      <parentid>3894426</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T07:34:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16285" sha1="a334dzde6ijg7kvxnxnc9vs7ygpg83v" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Jean-Luc Picard
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]''
| slika          = Jean-Luc Picard 2.jpg
| prvo           = &quot;Susret kod Farpointa&quot; (1986)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'')
| zadnje         = 
| kreator        = [[Gene Roddenberry]]&lt;br/&gt;[[D. C. Fontana]]
| portretirao    = [[Patrick Stewart]]
| glas           = 
| oznaka6        = 
| podaci6        = 
| oznaka7        = 
| podaci7        = 
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = 
| rod            = 
| zanimanje      = 
| titula         = 
| porodica       = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| rodbina        = 
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Jean-Luc Picard''' je izmišljeni lik u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] medijskoj [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], najčešće prikazan kao komandant federacijskog zvjezdanog broda USS Enterprise (NCC-1701-D). Prvobitno ga je igrao glumac [[Patrick Stewart]], Picard se pojavio u televizijskoj seriji [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]] i premijernoj epizodi [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|''Duboki svemir 9'']], kao i u igranim filmovima [[Zvjezdane staze: Generacija|''Generacija'']] (1994), [[Zvjezdane staze: Prvi kontakt|''Prvi kontakt'']] (1996), [[Zvjezdane staze: Pobuna|''Pobuna'']] (1998) i [[Zvjezdane staze: Nemesis|''Nemesis'']] (2002). Također se pojavljuje kao centralni lik u seriji [[Zvjezdane staze: Picard|''Picard'']] (2020–2023).

== Kasting i dizajn ==
[[File:Patrick Stewart Head Shot.jpg | thumb | right | [[Patrick Stewart]] 2009.]]

Nakon uspjeha savremenih dugometražnih filmova ''Zvjezdanih staza'', nova televizijska serija ''Zvjezdane staze'' s novom glumačkom postavom najavljena je 10. oktobra 1986.&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[The Washington Post]]|date= 13. 10. 1986|author=Carmoody, John |page=B8 (Style section)|title= The tv column}}&lt;/ref&gt; Tvorac Zvjezdanih staza, [[Gene Roddenberry]], imenovao je Picarda po (jednom ili oba) braće blizanaca [[Auguste Piccard|Augusteu Piccardu]] i [[Jean Piccard|Jeanu Piccardu]], švicarskim naučnicima iz 20. stoljeća.&lt;ref name=UCBerkeley&gt;{{cite web | author= University of California, Berkeley et al. [and informal sources on Jean Picard talk page] | title= Living With A Star: 3: Balloon/Rocket Mission: Scientific Ballooning | publisher= The Regents of the University of California | year= 2003 | url= http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | access-date= 18. 7. 2007 | archive-url= https://web.archive.org/web/20100626103845/http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | archive-date= 26. 6. 2010 | url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NPR-2004&quot;&gt;{{cite podcast |title=Talk of the Nation Science Friday |date=23. 1. 2004 |url=https://ondemand.npr.org/anon.npr-mp3/npr/totn/2004/01/20040123_totn_01.mp3?orgId=1&amp;p=5&amp;story=1614132&amp;siteplayer=true&amp;dl=1 |last1=Flatow |first1=Ira |last2=Giron |first2=Arthur |last3=Piccard |first3=Elizabeth |website=NPR |publisher=National Public Radio |location=Proshansky Auditorium, [[Graduate Center, CUNY]] |format=mp3 |time=25:30–25:59 and 27:24–27:41 |access-date=2. 2. 2018 |quote=&lt;br/&gt;Excerpt:&lt;br/&gt;25:30 Ira Flatow: Elizabeth on the Jersey Turnpike; hi Elizabeth. Are you there?&lt;br/&gt;25:34 Elizabeth: Oh hi, thank you for having me…&lt;br/&gt; …&lt;br/&gt; 25:59 EP: My name is Elizabeth Piccard, and I just wanted to say, I come from a line of physicists and scientists, my grandfather Jean-Felix Piccard was, um, went into space in the stratosphere with my grandmother piloting him, and he knew Einstein well…&lt;br/&gt; …&lt;br/&gt; 27:15 Arthur Giron: How did it happen that your mother went into space with your father?&lt;br/&gt; 27:18 EP: My grandfather, actually…&lt;br/&gt; 27:20 AG: Your grandfather,…&lt;br/&gt; 27:20 EP: [overtalk] My grandmother…&lt;br/&gt; 27:21 AG: [overtalk] tell us about that…&lt;br/&gt; 27:20 EP: [inaudible]…&lt;br/&gt; 27:20 IF: Was that Jean-Luc Picard?&lt;br/&gt; 27:24 EP: Well, actually, there's a connection, um, Roddenberry was a fan of my grandfather's, as a child, and, he named the character Jean-Luc instead of Jean Piccard; he told my sister [that it was] because he didn't want to pay the family money because his name was Jean-Felix, so, um, so I guess there was a connection.&lt;br/&gt; 27:41 …}} cited in {{cite web |title=Science on Stage : NPR |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1614132 &lt;!--alt: https://www.npr.org/podcasts/381444525/science-friday--&gt; |date=23. 1. 2004 |website=NPR |publisher=National Public Radio |access-date=2. 2. 2018 }}&lt;/ref&gt;

Patrick Stewart, koji ima iskustva u živom teatru u [[Royal Shakespeare Company]],&lt;ref&gt;{{cite book|editor=Brochbank, Phillip|title=Players of Shakespeare|location= Cambridge, England|publisher= Cambridge University Press |date=1995}}&lt;/ref&gt; prvobitno je razmatran za ulogu [[Data (Zvjezdane staze)|Date]].&lt;ref name=&quot;Hatfield&quot;&gt;{{cite book|author1=Hatfiled, James |author2=Burt, George |title=Patrick Stewart: The Unauthorized Biography|location= New York|publisher= Kensington Publishing |date=1996}}&lt;/ref&gt; Početkom 1970-ih, profesor UCSB-a [[Homer Swander]] regrutovao je Stewarta da pomogne američkim studentima u podučavanju o [[William Shakespeare|Williamu Shakespeareu]].&lt;ref name=&quot;Swander_Obituary&quot; /&gt; Upravo zbog te veze, Stewart je 1986. posjetio UCLA kako bi pomogao profesoru [[David Rodes|Davidu Rodesu]] u nizu javnih predavanja o Shakespeareu.&lt;ref name=&quot;Swander_Obituary&quot;&gt;{{cite news |last1=Stewart |first1=Patrick |title=Homer Swander obituary |url=https://www.theguardian.com/culture/2018/mar/06/homer-swander-obituary |access-date=24. 9. 2023 |work=The Guardian |date=6. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Na jednom od tih predavanja, producent Robert H. Justman odmah je prepoznao da je Stewart idealan kandidat za Picarda.&lt;ref name=&quot;Swander_Obituary&quot; /&gt;

Roddenberry prvobitno nije želio da Stewart glumi Picarda; Zamišljao je glumca koji je &quot;muževan, virilan i ima puno kose&quot;.&lt;ref name=&quot;bbcjustman&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html | title=Robert Justman – Co-Producer Co-Creator of Star Trek |publisher=BBC |archive-date= Nov 28, 2002|archive-url= https://web.archive.org/web/20021128164745/https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html}}&lt;/ref&gt; Roddenberryjev prvi izbor bio je [[Stephen Macht]], i trebale su mu &quot;sedmice razgovora&quot; s Justmanom, [[Rick Berman|Rickom Bermanom]] i direktorom kastinga da ga uvjere da je &quot;Stewart onaj kojeg su tražili da sjedi u kapetanskoj stolici&quot;; Roddenberry je pristao nakon što je isprobao sve ostale kandidate za ulogu.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Schrager, Adam |title=Patrick Stewart: Thespian on the Bridge|work=The Finest Crew in the Fleet: The Next Generation's Cast On Screen and Off|location= New York|publisher= Wolf Valley Books |date=1997|page= 23}} This book gives the actor's name as &quot;Steven Mocked&quot;.&lt;/ref&gt; Ostali glumci koji su razmatrani bili su [[Yaphet Kotto]], [[Patrick Bauchau]], [[Roy Thinnes]] i [[Mitchell Ryan]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lettersofnote.com/2010/08/star-trekcasting.html|title=Letters of Note: STAR TREK/Casting|access-date=25. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.startrek.com/news/mitchell-ryan-rikers-dad-and-nearly-picard | title=Mitchell Ryan -- Riker's Dad and Nearly Picard | date=25. 7. 2023 }}&lt;/ref&gt; Kotto je odbio ulogu zbog zabrinutosti oko prelaska karijere na televiziju nakon plodne filmske karijere; kasnije je to nazvao &quot;pogrešnom odlukom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.bigissue.com/culture/film/yaphet-kotto-interview-james-bond-cannot-black/ | title=Yaphet Kotto interview: &quot;James Bond cannot be black&quot; | date=9. 4. 2015 }}&lt;/ref&gt; Edwardu Jamesu Olmosu je ponuđena uloga, ali nije bio zainteresiran.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Boucher |first=Geoff |date=30. 3. 2008 |title='Battlestar's' last roundup |url=https://www.latimes.com/entertainment/la-ca-battlestar30mar30-story.html |access-date=24. 1. 2024 |website=Los Angeles Times |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Stewart nije bio siguran zašto bi producenti angažirali &quot;sredovječnog ćelavog engleskog šekspirijanskog glumca&quot; za ulogu kapetana Enterprisea.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://deadline.com/2010/08/emmys-qa-with-supporting-tv-movieminiseries-actor-nominee-patrick-stewart-61156/|title=EMMYS: Q&amp;A With Supporting TV Movie/Miniseries Actor Nominee Patrick Stewart|first=Nikki|last=Finke|date=12. 8. 2010|access-date=19. 10. 2010|author-link=Nikki Finke}}&lt;/ref&gt; Dao je da mu se tupe dostavi iz [[London]]a kako bi se sastao s rukovodiocima [[Paramount Pictures|Paramounta]], ali po dolasku u urede Roddenberry mu je naredio da skine &quot;strašno izgledajuću&quot; periku. Justman kaže da su prisutni bili oduševljeni Stewartovim glasom i objašnjava: &quot;Divno navještenje koje je imao. Sve je izgledalo bolje i uzbudljivije, intenzivnije i očaravajuće.&quot;&lt;ref name=&quot;trekmovieinterview&quot;&gt;{{cite web|url=http://trekmovie.com/2010/06/22/video-patrick-stewart-on-how-he-expected-tng-to-fail-roddenberry-v-berman-star-trek-albatross-more/|title=VIDEO: Patrick Stewart On Expecting TNG To Fail, Roddenberry v Berman, Star Trek 'Albatross' + more|date=22. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Roddenberry je poslao Stewartu C. S. Foresterove romane o Horatiju Hornbloweru, rekavši da je lik Picarda zasnovan na Hornbloweru,[14] ali da je Stewart već bio upoznat s likom, čitajući knjige kao tinejdžer.&lt;ref name=&quot;bbcstewart&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | archive-url=https://web.archive.org/web/20011115102646/http://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | url-status=dead | archive-date=15. 11. 2001 | title=Patrick Stewart – Jean Luc Picard, Captain of the Enterprise |publisher=BBC | access-date=7. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

Kako je serija napredovala, Stewart je imao veću kontrolu nad razvojem lika. Do trenutka kada je počela produkcija prvog filma ''Sljedeće generacije'', &quot;bilo je nemoguće reći gdje Jean-Luc počinje, a Patrick Stewart završava&quot;,&lt;ref name=&quot;trekmovieinterview&quot; /&gt; a do četvrtog filma, Stewart je izjavio:

{{Citat|Mnogo pričam o Picardu i jedna od stvari koju sam shvatio je da dok mnogo pričam o Picardu, shvatam da govorim o sebi. Došlo je do svojevrsnog dvostrukog djelovanja. U jednom smislu, Picard se ovako širio, a istovremeno je postajao sve bliži i bliži meni i, u nekom pogledu, pretpostavljam da je čak imao i određeni utjecaj na mene. Postao sam bolji slušalac nego ikad prije kao rezultat igranja Jean-Luca Picarda jer je to bila jedna od stvari koje on radi fantastično dobro.{{r|bbcstewart}}}}

Međutim, Stewart je izjavio da nije ni približno toliko ozbiljan ili zamišljen kao njegov alter ego.&lt;ref name=journalarts&gt;{{cite web|website=elliottsweb.co.uk |author=Spiner, Brent |url=http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |title=The Journal Arts: Patrick Stewart |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080515090938/http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |archive-date=15. 5. 2008 }}&lt;/ref&gt;

Stewart je također izjavio: &quot;Jedna od radosti rada na ovoj seriji i igranja ove uloge je to što ljude toliko privlači cijela ideja Zvjezdanih staza... nekoliko godina nakon što je serija završila... Uživam čuti koliko su ljudi uživali u poslu koji smo obavili... Uvijek mi je drago čuti da se ovaj ćelavi Englez srednjih godina čini da se povezuje s njima&quot;.&lt;ref name=journalarts/&gt; Stewart je komentarisao da je njegova uloga pomogla da se Shakespeare otvori ljubiteljima [[Naučna fantastika|naučne fantastike]]. Primijetio je &quot;redovno prisustvo Zvjezdanih staza u publici&quot; kad god igra u pozorištu i dodao: &quot;Sretnem te ljude nakon toga, dobijem pisma od njih i vidim ih na vratima pozornice... I oni kažu: 'Nikada prije nisam vidio Shakespearea, nisam mislio da ću ga razumjeti, ali bilo je divno i jedva čekam da se vratim.'&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/london/content/articles/2007/09/27/theatre_patrick_stewart_interview_feature.shtml|title=Patrick Stewart interview|website=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Prikaz ==
Jean-Luc Picard se pojavio na televiziji 1987. u debitantskoj epizodi &quot;Susret kod Farpointa&quot; serije [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|''Sljedeća generacija'']]. U seriji, on je kapetan svemirske letjelice s posadom izmišljene organizacije [[Zvjezdana flota]] dok posjećuje razne egzoplanete i [[Vanzemaljci|vanzemaljce]] unutar i izvan svoje vladajuće [[Ujedinjena federacija planeta|Ujedinjene federacije planeta]]. Radnja serije smještena je u kasni 24. vijek, a Picard mora balansirati između ljudi i tehnologije. Kao lik u franšizi ''Zvjezdane staze'', Picard se pojavljuje u raznim knjigama, stripovima, kompjuterskim igrama i filmovima tokom 1990-ih, te u raznim proizvodima.&lt;ref name=&quot;picbyps&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.patrickstewart.org/captain-picard/|title= Captain Picard|author= |date= 15. 9. 2020|publisher= Patricksteward.com|accessdate=7. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Prikazan je kao duboko dirnut željom za istraživanjem svemira i sa snažnim osjećajem dužnosti; međutim, ima sumnje u to što nema porodicu i teškoće u interakciji s djecom. Neki od njegovih interesa, kako ih serija predstavlja, uključuju [[istraživanje svemira]], Shakespearea i arheologiju.

Blisko povezana posada [[USS Enterprise|Enterprisea]] pruža mu glavna prijateljstva dok putuju. Značajno je da gradi vrlo dugotrajna prijateljstva sa svojim prvim oficirom [[William T. Riker|Williamom T. Rikerom]], taktičkim oficirom [[Worf]]om, savjetnicom [[Deanna Troi|Deannom Troi]], kormilarom koji je postao glavni inženjer [[Geordi La Forge|Geordijem La Forgeom]] i naučnim oficirom [[Data (Zvjezdane staze)|Datom]]. Picard je također povremeno prikazan kao osoba koja ima suptilnu romantičnu napetost s glavnom brodskom doktoricom, [[Beverly Crusher]], udovicom svog bivšeg člana posade i najboljeg prijatelja Jacka. Pred kraj vremenskog okvira Sljedeće generacije, on stiče štićenicu, [[Ro Laren]], ali ona prebjegava terorističkoj organizaciji Maquis, izdajući ga.&lt;ref name=ST:TNGs7e24&gt;{{cite episode |title=[[Preemptive Strike (Star Trek: The Next Generation)|Preemptive Strike]] |series=[[Star Trek: The Next Generation]] |season=7 |number=24 |publisher=[[Paramount Domestic Television]] |network=[[Broadcast syndication]] |date=16. 5. 1994}}&lt;/ref&gt;

Značajne epizode u kojima se pojavljuje lik Jean-Luca Picarda uključuju &quot;Najbolje od oba svijeta&quot; (Dijelovi I i II), &quot;Jučerašnje poduzeće&quot;, &quot;Porodica&quot;, &quot;Sve dobre stvari...&quot;, &quot;Tapiserija&quot; i &quot;Unutrašnje svjetlo&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://redshirtsalwaysdie.com/2019/02/16/picard-greatest-episodes-star-trek-next-generation/|title=Picard: His greatest episodes of Star Trek: The Next Generation|first=D.|last=Goodman|date=16. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Glumac Patrick Stewart je o liku primijetio: &quot;Tokom proteklih godina, bilo je dirljivo čuti mnoge priče o tome kako je ''Sljedeća generacija'' donijela ljudima utjehu, pomogla im da prebrode teške periode u njihovim životima ili kako je primjer Jean-Luca inspirisao mnoge da slijede njegove korake, težeći nauci, istraživanju i liderstvu...&quot;&lt;ref name=&quot;variety1&quot;&gt;{{cite web|url=https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-patrick-stewart-picard-cbs-all-access-1202895410/|title=Patrick Stewart to Return as Capt. Picard in New 'Star Trek' Series for CBS All Access|first1=Joe|last1=Otterson|date=4. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20230419134758/https://www.startrek.com/database_article/picard-jean-luc Biografija Jean-Luca Picarda na službenoj web stranici ''Star Treka'']

{{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}}
{{Zvjezdane staze: Picard}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Fiktivni likovi|*]]</text>
      <sha1>a334dzde6ijg7kvxnxnc9vs7ygpg83v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901329</id>
      <parentid>3901328</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T07:34:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3901329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16285" sha1="5maeqwt67x5ese2x7m0nyqx8daf47yg" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Jean-Luc Picard
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]''
| slika          = Jean-Luc Picard 2.jpg
| prvo           = &quot;Susret kod Farpointa&quot; (1987)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'')
| zadnje         = 
| kreator        = [[Gene Roddenberry]]&lt;br/&gt;[[D. C. Fontana]]
| portretirao    = [[Patrick Stewart]]
| glas           = 
| oznaka6        = 
| podaci6        = 
| oznaka7        = 
| podaci7        = 
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = 
| rod            = 
| zanimanje      = 
| titula         = 
| porodica       = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| rodbina        = 
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Jean-Luc Picard''' je izmišljeni lik u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] medijskoj [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], najčešće prikazan kao komandant federacijskog zvjezdanog broda USS Enterprise (NCC-1701-D). Prvobitno ga je igrao glumac [[Patrick Stewart]], Picard se pojavio u televizijskoj seriji [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]] i premijernoj epizodi [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|''Duboki svemir 9'']], kao i u igranim filmovima [[Zvjezdane staze: Generacija|''Generacija'']] (1994), [[Zvjezdane staze: Prvi kontakt|''Prvi kontakt'']] (1996), [[Zvjezdane staze: Pobuna|''Pobuna'']] (1998) i [[Zvjezdane staze: Nemesis|''Nemesis'']] (2002). Također se pojavljuje kao centralni lik u seriji [[Zvjezdane staze: Picard|''Picard'']] (2020–2023).

== Kasting i dizajn ==
[[File:Patrick Stewart Head Shot.jpg | thumb | right | [[Patrick Stewart]] 2009.]]

Nakon uspjeha savremenih dugometražnih filmova ''Zvjezdanih staza'', nova televizijska serija ''Zvjezdane staze'' s novom glumačkom postavom najavljena je 10. oktobra 1986.&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[The Washington Post]]|date= 13. 10. 1986|author=Carmoody, John |page=B8 (Style section)|title= The tv column}}&lt;/ref&gt; Tvorac Zvjezdanih staza, [[Gene Roddenberry]], imenovao je Picarda po (jednom ili oba) braće blizanaca [[Auguste Piccard|Augusteu Piccardu]] i [[Jean Piccard|Jeanu Piccardu]], švicarskim naučnicima iz 20. stoljeća.&lt;ref name=UCBerkeley&gt;{{cite web | author= University of California, Berkeley et al. [and informal sources on Jean Picard talk page] | title= Living With A Star: 3: Balloon/Rocket Mission: Scientific Ballooning | publisher= The Regents of the University of California | year= 2003 | url= http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | access-date= 18. 7. 2007 | archive-url= https://web.archive.org/web/20100626103845/http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | archive-date= 26. 6. 2010 | url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NPR-2004&quot;&gt;{{cite podcast |title=Talk of the Nation Science Friday |date=23. 1. 2004 |url=https://ondemand.npr.org/anon.npr-mp3/npr/totn/2004/01/20040123_totn_01.mp3?orgId=1&amp;p=5&amp;story=1614132&amp;siteplayer=true&amp;dl=1 |last1=Flatow |first1=Ira |last2=Giron |first2=Arthur |last3=Piccard |first3=Elizabeth |website=NPR |publisher=National Public Radio |location=Proshansky Auditorium, [[Graduate Center, CUNY]] |format=mp3 |time=25:30–25:59 and 27:24–27:41 |access-date=2. 2. 2018 |quote=&lt;br/&gt;Excerpt:&lt;br/&gt;25:30 Ira Flatow: Elizabeth on the Jersey Turnpike; hi Elizabeth. Are you there?&lt;br/&gt;25:34 Elizabeth: Oh hi, thank you for having me…&lt;br/&gt; …&lt;br/&gt; 25:59 EP: My name is Elizabeth Piccard, and I just wanted to say, I come from a line of physicists and scientists, my grandfather Jean-Felix Piccard was, um, went into space in the stratosphere with my grandmother piloting him, and he knew Einstein well…&lt;br/&gt; …&lt;br/&gt; 27:15 Arthur Giron: How did it happen that your mother went into space with your father?&lt;br/&gt; 27:18 EP: My grandfather, actually…&lt;br/&gt; 27:20 AG: Your grandfather,…&lt;br/&gt; 27:20 EP: [overtalk] My grandmother…&lt;br/&gt; 27:21 AG: [overtalk] tell us about that…&lt;br/&gt; 27:20 EP: [inaudible]…&lt;br/&gt; 27:20 IF: Was that Jean-Luc Picard?&lt;br/&gt; 27:24 EP: Well, actually, there's a connection, um, Roddenberry was a fan of my grandfather's, as a child, and, he named the character Jean-Luc instead of Jean Piccard; he told my sister [that it was] because he didn't want to pay the family money because his name was Jean-Felix, so, um, so I guess there was a connection.&lt;br/&gt; 27:41 …}} cited in {{cite web |title=Science on Stage : NPR |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1614132 &lt;!--alt: https://www.npr.org/podcasts/381444525/science-friday--&gt; |date=23. 1. 2004 |website=NPR |publisher=National Public Radio |access-date=2. 2. 2018 }}&lt;/ref&gt;

Patrick Stewart, koji ima iskustva u živom teatru u [[Royal Shakespeare Company]],&lt;ref&gt;{{cite book|editor=Brochbank, Phillip|title=Players of Shakespeare|location= Cambridge, England|publisher= Cambridge University Press |date=1995}}&lt;/ref&gt; prvobitno je razmatran za ulogu [[Data (Zvjezdane staze)|Date]].&lt;ref name=&quot;Hatfield&quot;&gt;{{cite book|author1=Hatfiled, James |author2=Burt, George |title=Patrick Stewart: The Unauthorized Biography|location= New York|publisher= Kensington Publishing |date=1996}}&lt;/ref&gt; Početkom 1970-ih, profesor UCSB-a [[Homer Swander]] regrutovao je Stewarta da pomogne američkim studentima u podučavanju o [[William Shakespeare|Williamu Shakespeareu]].&lt;ref name=&quot;Swander_Obituary&quot; /&gt; Upravo zbog te veze, Stewart je 1986. posjetio UCLA kako bi pomogao profesoru [[David Rodes|Davidu Rodesu]] u nizu javnih predavanja o Shakespeareu.&lt;ref name=&quot;Swander_Obituary&quot;&gt;{{cite news |last1=Stewart |first1=Patrick |title=Homer Swander obituary |url=https://www.theguardian.com/culture/2018/mar/06/homer-swander-obituary |access-date=24. 9. 2023 |work=The Guardian |date=6. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Na jednom od tih predavanja, producent Robert H. Justman odmah je prepoznao da je Stewart idealan kandidat za Picarda.&lt;ref name=&quot;Swander_Obituary&quot; /&gt;

Roddenberry prvobitno nije želio da Stewart glumi Picarda; Zamišljao je glumca koji je &quot;muževan, virilan i ima puno kose&quot;.&lt;ref name=&quot;bbcjustman&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html | title=Robert Justman – Co-Producer Co-Creator of Star Trek |publisher=BBC |archive-date= Nov 28, 2002|archive-url= https://web.archive.org/web/20021128164745/https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html}}&lt;/ref&gt; Roddenberryjev prvi izbor bio je [[Stephen Macht]], i trebale su mu &quot;sedmice razgovora&quot; s Justmanom, [[Rick Berman|Rickom Bermanom]] i direktorom kastinga da ga uvjere da je &quot;Stewart onaj kojeg su tražili da sjedi u kapetanskoj stolici&quot;; Roddenberry je pristao nakon što je isprobao sve ostale kandidate za ulogu.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Schrager, Adam |title=Patrick Stewart: Thespian on the Bridge|work=The Finest Crew in the Fleet: The Next Generation's Cast On Screen and Off|location= New York|publisher= Wolf Valley Books |date=1997|page= 23}} This book gives the actor's name as &quot;Steven Mocked&quot;.&lt;/ref&gt; Ostali glumci koji su razmatrani bili su [[Yaphet Kotto]], [[Patrick Bauchau]], [[Roy Thinnes]] i [[Mitchell Ryan]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lettersofnote.com/2010/08/star-trekcasting.html|title=Letters of Note: STAR TREK/Casting|access-date=25. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.startrek.com/news/mitchell-ryan-rikers-dad-and-nearly-picard | title=Mitchell Ryan -- Riker's Dad and Nearly Picard | date=25. 7. 2023 }}&lt;/ref&gt; Kotto je odbio ulogu zbog zabrinutosti oko prelaska karijere na televiziju nakon plodne filmske karijere; kasnije je to nazvao &quot;pogrešnom odlukom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.bigissue.com/culture/film/yaphet-kotto-interview-james-bond-cannot-black/ | title=Yaphet Kotto interview: &quot;James Bond cannot be black&quot; | date=9. 4. 2015 }}&lt;/ref&gt; Edwardu Jamesu Olmosu je ponuđena uloga, ali nije bio zainteresiran.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Boucher |first=Geoff |date=30. 3. 2008 |title='Battlestar's' last roundup |url=https://www.latimes.com/entertainment/la-ca-battlestar30mar30-story.html |access-date=24. 1. 2024 |website=Los Angeles Times |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Stewart nije bio siguran zašto bi producenti angažirali &quot;sredovječnog ćelavog engleskog šekspirijanskog glumca&quot; za ulogu kapetana Enterprisea.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://deadline.com/2010/08/emmys-qa-with-supporting-tv-movieminiseries-actor-nominee-patrick-stewart-61156/|title=EMMYS: Q&amp;A With Supporting TV Movie/Miniseries Actor Nominee Patrick Stewart|first=Nikki|last=Finke|date=12. 8. 2010|access-date=19. 10. 2010|author-link=Nikki Finke}}&lt;/ref&gt; Dao je da mu se tupe dostavi iz [[London]]a kako bi se sastao s rukovodiocima [[Paramount Pictures|Paramounta]], ali po dolasku u urede Roddenberry mu je naredio da skine &quot;strašno izgledajuću&quot; periku. Justman kaže da su prisutni bili oduševljeni Stewartovim glasom i objašnjava: &quot;Divno navještenje koje je imao. Sve je izgledalo bolje i uzbudljivije, intenzivnije i očaravajuće.&quot;&lt;ref name=&quot;trekmovieinterview&quot;&gt;{{cite web|url=http://trekmovie.com/2010/06/22/video-patrick-stewart-on-how-he-expected-tng-to-fail-roddenberry-v-berman-star-trek-albatross-more/|title=VIDEO: Patrick Stewart On Expecting TNG To Fail, Roddenberry v Berman, Star Trek 'Albatross' + more|date=22. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Roddenberry je poslao Stewartu C. S. Foresterove romane o Horatiju Hornbloweru, rekavši da je lik Picarda zasnovan na Hornbloweru,[14] ali da je Stewart već bio upoznat s likom, čitajući knjige kao tinejdžer.&lt;ref name=&quot;bbcstewart&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | archive-url=https://web.archive.org/web/20011115102646/http://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | url-status=dead | archive-date=15. 11. 2001 | title=Patrick Stewart – Jean Luc Picard, Captain of the Enterprise |publisher=BBC | access-date=7. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

Kako je serija napredovala, Stewart je imao veću kontrolu nad razvojem lika. Do trenutka kada je počela produkcija prvog filma ''Sljedeće generacije'', &quot;bilo je nemoguće reći gdje Jean-Luc počinje, a Patrick Stewart završava&quot;,&lt;ref name=&quot;trekmovieinterview&quot; /&gt; a do četvrtog filma, Stewart je izjavio:

{{Citat|Mnogo pričam o Picardu i jedna od stvari koju sam shvatio je da dok mnogo pričam o Picardu, shvatam da govorim o sebi. Došlo je do svojevrsnog dvostrukog djelovanja. U jednom smislu, Picard se ovako širio, a istovremeno je postajao sve bliži i bliži meni i, u nekom pogledu, pretpostavljam da je čak imao i određeni utjecaj na mene. Postao sam bolji slušalac nego ikad prije kao rezultat igranja Jean-Luca Picarda jer je to bila jedna od stvari koje on radi fantastično dobro.{{r|bbcstewart}}}}

Međutim, Stewart je izjavio da nije ni približno toliko ozbiljan ili zamišljen kao njegov alter ego.&lt;ref name=journalarts&gt;{{cite web|website=elliottsweb.co.uk |author=Spiner, Brent |url=http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |title=The Journal Arts: Patrick Stewart |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080515090938/http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |archive-date=15. 5. 2008 }}&lt;/ref&gt;

Stewart je također izjavio: &quot;Jedna od radosti rada na ovoj seriji i igranja ove uloge je to što ljude toliko privlači cijela ideja Zvjezdanih staza... nekoliko godina nakon što je serija završila... Uživam čuti koliko su ljudi uživali u poslu koji smo obavili... Uvijek mi je drago čuti da se ovaj ćelavi Englez srednjih godina čini da se povezuje s njima&quot;.&lt;ref name=journalarts/&gt; Stewart je komentarisao da je njegova uloga pomogla da se Shakespeare otvori ljubiteljima [[Naučna fantastika|naučne fantastike]]. Primijetio je &quot;redovno prisustvo Zvjezdanih staza u publici&quot; kad god igra u pozorištu i dodao: &quot;Sretnem te ljude nakon toga, dobijem pisma od njih i vidim ih na vratima pozornice... I oni kažu: 'Nikada prije nisam vidio Shakespearea, nisam mislio da ću ga razumjeti, ali bilo je divno i jedva čekam da se vratim.'&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/london/content/articles/2007/09/27/theatre_patrick_stewart_interview_feature.shtml|title=Patrick Stewart interview|website=BBC}}&lt;/ref&gt;

== Prikaz ==
Jean-Luc Picard se pojavio na televiziji 1987. u debitantskoj epizodi &quot;Susret kod Farpointa&quot; serije [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|''Sljedeća generacija'']]. U seriji, on je kapetan svemirske letjelice s posadom izmišljene organizacije [[Zvjezdana flota]] dok posjećuje razne egzoplanete i [[Vanzemaljci|vanzemaljce]] unutar i izvan svoje vladajuće [[Ujedinjena federacija planeta|Ujedinjene federacije planeta]]. Radnja serije smještena je u kasni 24. vijek, a Picard mora balansirati između ljudi i tehnologije. Kao lik u franšizi ''Zvjezdane staze'', Picard se pojavljuje u raznim knjigama, stripovima, kompjuterskim igrama i filmovima tokom 1990-ih, te u raznim proizvodima.&lt;ref name=&quot;picbyps&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.patrickstewart.org/captain-picard/|title= Captain Picard|author= |date= 15. 9. 2020|publisher= Patricksteward.com|accessdate=7. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Prikazan je kao duboko dirnut željom za istraživanjem svemira i sa snažnim osjećajem dužnosti; međutim, ima sumnje u to što nema porodicu i teškoće u interakciji s djecom. Neki od njegovih interesa, kako ih serija predstavlja, uključuju [[istraživanje svemira]], Shakespearea i arheologiju.

Blisko povezana posada [[USS Enterprise|Enterprisea]] pruža mu glavna prijateljstva dok putuju. Značajno je da gradi vrlo dugotrajna prijateljstva sa svojim prvim oficirom [[William T. Riker|Williamom T. Rikerom]], taktičkim oficirom [[Worf]]om, savjetnicom [[Deanna Troi|Deannom Troi]], kormilarom koji je postao glavni inženjer [[Geordi La Forge|Geordijem La Forgeom]] i naučnim oficirom [[Data (Zvjezdane staze)|Datom]]. Picard je također povremeno prikazan kao osoba koja ima suptilnu romantičnu napetost s glavnom brodskom doktoricom, [[Beverly Crusher]], udovicom svog bivšeg člana posade i najboljeg prijatelja Jacka. Pred kraj vremenskog okvira Sljedeće generacije, on stiče štićenicu, [[Ro Laren]], ali ona prebjegava terorističkoj organizaciji Maquis, izdajući ga.&lt;ref name=ST:TNGs7e24&gt;{{cite episode |title=[[Preemptive Strike (Star Trek: The Next Generation)|Preemptive Strike]] |series=[[Star Trek: The Next Generation]] |season=7 |number=24 |publisher=[[Paramount Domestic Television]] |network=[[Broadcast syndication]] |date=16. 5. 1994}}&lt;/ref&gt;

Značajne epizode u kojima se pojavljuje lik Jean-Luca Picarda uključuju &quot;Najbolje od oba svijeta&quot; (Dijelovi I i II), &quot;Jučerašnje poduzeće&quot;, &quot;Porodica&quot;, &quot;Sve dobre stvari...&quot;, &quot;Tapiserija&quot; i &quot;Unutrašnje svjetlo&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://redshirtsalwaysdie.com/2019/02/16/picard-greatest-episodes-star-trek-next-generation/|title=Picard: His greatest episodes of Star Trek: The Next Generation|first=D.|last=Goodman|date=16. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Glumac Patrick Stewart je o liku primijetio: &quot;Tokom proteklih godina, bilo je dirljivo čuti mnoge priče o tome kako je ''Sljedeća generacija'' donijela ljudima utjehu, pomogla im da prebrode teške periode u njihovim životima ili kako je primjer Jean-Luca inspirisao mnoge da slijede njegove korake, težeći nauci, istraživanju i liderstvu...&quot;&lt;ref name=&quot;variety1&quot;&gt;{{cite web|url=https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-patrick-stewart-picard-cbs-all-access-1202895410/|title=Patrick Stewart to Return as Capt. Picard in New 'Star Trek' Series for CBS All Access|first1=Joe|last1=Otterson|date=4. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20230419134758/https://www.startrek.com/database_article/picard-jean-luc Biografija Jean-Luca Picarda na službenoj web stranici ''Star Treka'']

{{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}}
{{Zvjezdane staze: Picard}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Fiktivni likovi|*]]</text>
      <sha1>5maeqwt67x5ese2x7m0nyqx8daf47yg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535445</id>
    <revision>
      <id>3901289</id>
      <parentid>3901210</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:21:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kostur */</comment>
      <origin>3901289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56759" sha1="62sfxbdqh0od2ktvg6x84rp86xnqpkq" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}|
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ECU}}|
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}||{{NOG|MAR}}|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|Utakmica 78}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|Utakmica 79}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|Utakmica 80}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|Utakmica 82}}
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;!--&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;--&gt;
|}
----
===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|Utakmica 84}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _aut26a2
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|Utakmica 83}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|Utakmica 85}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>62sfxbdqh0od2ktvg6x84rp86xnqpkq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901291</id>
      <parentid>3901289</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:25:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Obala Slonovače – Norveška */</comment>
      <origin>3901291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59716" sha1="06o7wqsmhiigb89mmcy7p7b4ge6z5nn" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}|
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ECU}}|
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}||{{NOG|MAR}}|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|Utakmica 79}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|Utakmica 80}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|Utakmica 82}}
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;!--&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;--&gt;
|}
----
===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|Utakmica 84}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _aut26a2
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|Utakmica 83}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|Utakmica 85}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>06o7wqsmhiigb89mmcy7p7b4ge6z5nn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901294</id>
      <parentid>3901291</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:42:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osmina finala */</comment>
      <origin>3901294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59469" sha1="f4uobr1l56g273inbjlywxk2wq2y3bb" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}||{{NOG|SWE}}|
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||{{NOG|ECU}}|
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}||{{NOG|MAR}}|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|Utakmica 79}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|Utakmica 80}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|Utakmica 82}}
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;!--&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;--&gt;
|}
----
===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|Utakmica 84}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _aut26a2
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|Utakmica 83}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|Utakmica 85}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>f4uobr1l56g273inbjlywxk2wq2y3bb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901318</id>
      <parentid>3901294</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T05:22:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kostur */</comment>
      <origin>3901318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59423" sha1="i3ga5pl8dj697i5mz3vwr5mxtoc8ngs" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}||{{NOG|FRA}}|
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}||{{NOG|MAR}}|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|Utakmica 77}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|Utakmica 79}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|Utakmica 80}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|Utakmica 82}}
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;!--&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;--&gt;
|}
----
===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|Utakmica 84}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _aut26a2
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|Utakmica 83}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|Utakmica 85}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>i3ga5pl8dj697i5mz3vwr5mxtoc8ngs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901319</id>
      <parentid>3901318</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T05:26:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Francuska – Švedska */</comment>
      <origin>3901319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62548" sha1="ajlgnex20x0zoe1ey8gx9qf70drl7vt" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}||{{NOG|FRA}}|
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}||{{NOG|MAR}}|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|Utakmica 79}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|Utakmica 80}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|Utakmica 82}}
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;!--&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;--&gt;
|}
----
===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|Utakmica 84}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _aut26a2
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|Utakmica 83}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|Utakmica 85}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>ajlgnex20x0zoe1ey8gx9qf70drl7vt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901320</id>
      <parentid>3901319</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T05:37:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Meksiko – Ekvador */</comment>
      <origin>3901320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65789" sha1="41pimyu4gasp8ymfskistnbl1v2rzl1" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}||{{NOG|FRA}}|
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}||{{NOG|MAR}}|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|Utakmica 80}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|Utakmica 82}}
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;!--&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;--&gt;
|}
----
===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|Utakmica 84}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _aut26a2
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|Utakmica 83}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|Utakmica 85}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>41pimyu4gasp8ymfskistnbl1v2rzl1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901322</id>
      <parentid>3901320</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T05:47:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šenaestina finala */</comment>
      <origin>3901322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67172" sha1="0vvzvivfzdkvh2yhh0id24t1128tw14" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}||{{NOG|FRA}}|
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}||{{NOG|MAR}}|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|Utakmica 80}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
-!--'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----
===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|Utakmica 82}}
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----
===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----
===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|Utakmica 84}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _aut26a2
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|Utakmica 83}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|Utakmica 85}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>0vvzvivfzdkvh2yhh0id24t1128tw14</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901323</id>
      <parentid>3901322</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T05:47:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Engleska – DR Kongo */</comment>
      <origin>3901323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67173" sha1="c4q7lhderj3x19djwxv9jnc73swi1yd" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}||{{NOG|FRA}}|
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}||{{NOG|MAR}}|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|Utakmica 80}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
&lt;!--'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|Utakmica 82}}
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----
===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----
===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|Utakmica 84}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _aut26a2
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|Utakmica 83}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|Utakmica 85}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>c4q7lhderj3x19djwxv9jnc73swi1yd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901324</id>
      <parentid>3901323</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T05:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osmina finala */</comment>
      <origin>3901324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67077" sha1="dky60wk61yskhpe63bgd1nmk9kn00lb" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| {{NOG|PAR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| {{NOG|BEL}}
| {{NOG|EGY}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| {{NOG|ESP}}
| {{NOG|CPV}}
| {{N/A}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| {{NOG|FRA}}
| {{NOG|NOR}}
| {{NOG|SEN}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| {{NOG|AUT}}
| {{NOG|ALG}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| {{NOG|COL}}
| {{NOG|POR}}
| {{NOG|COD}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| {{NOG|ENG}}
| {{NOG|CRO}}
| {{NOG|GHA}}
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}|1 (3)|{{NOG|PAR}} {{pso}}|1 (4)
|30. juni – [[East Rutherford]]|{{NOG|FRA}}|3|{{NOG|SWE}}|0
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}|0|{{NOG|CAN}}|1
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}|1 (2)|{{NOG|MAR}} {{pso}}|1 (3)
|2. juli – [[Toronto]]|{{NOG|POR}}||{{NOG|CRO}}|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|ESP}}||{{NOG|AUT}}|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|{{NOG|BEL}}||{{NOG|SEN}}|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}|2|{{NOG|JPN}}|1
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}|1|{{NOG|NOR}}|2
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}|2|{{NOG|ECU}}|0
|1. juli – [[Atlanta]]|{{NOG|ENG}}||{{NOG|COD}}|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||{{NOG|CPV}}|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||{{NOG|EGY}}|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||{{NOG|ALG}}|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|{{NOG|COL}}||{{NOG|GHA}}|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|{{NOG|PAR}}||{{NOG|FRA}}|
|4. juli – [[Houston]]|{{NOG|CAN}}||{{NOG|MAR}}|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|NOR}}|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|0–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{goal|90+2}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=69.237
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)| João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12527/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – South Africa v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Kanada}}&lt;ref name=&quot;RSA-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|86}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|46}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{suboff|86}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-CAN 2026-06-28.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{suboff|59}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || {{yel|54}} || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|70}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || {{yel|67}} || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{subon|59}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|70}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|70}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Alphonso Davies]] || || {{subon|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Stephen Eustáquio]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 28, 2026 |access-date=June 28, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohamed Al-Hammadi ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|}
----

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|2–1}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Casemiro]] {{goal|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Kaishū Sano|Sano]] {{goal|29}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Brazil}}&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12525/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Brazil v. Japan |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26a
 |pattern_b  = _jap26a
 |pattern_ra = _jap26a
 |pattern_sh = _jap26a
 |pattern_so = _jap26a2l
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 000000
 |title      = Japan&lt;ref name=&quot;BRA-JPN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Luiz]] || {{yel|48}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|DM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|14}} || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|CM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Rayan (nogometaš)|Rayan]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''19'''||[[Endrick (nogometaš)|Endrick]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Gabriel Martinelli]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|90+1}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-JPN 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Zion Suzuki]]
|-
|CB ||'''22'''||[[Takehiro Tomiyasu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Shōgo Taniguchi]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Hiroki Itō (nogometaš)|Hiroki Itō]]
|-
|RM ||'''10'''||[[Ritsu Dōan]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Kaishū Sano]] || {{yel|12}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Daichi Kamada]] || {{yel|45}} || {{suboff|78}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Keito Nakamura]] || || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''14'''||[[Junya Itō]] || || {{suboff|78}}
|-
|CF ||'''18'''||[[Ayase Ueda]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Daizen Maeda]] || || {{suboff|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''25'''||[[Junnosuke Suzuki]] || {{yel|84}} || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Yukinari Sugawara]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Ao Tanaka]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''6''' ||[[Shūto Machino]] || || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kōki Ogawa (nogometaš)|Kōki Ogawa]] || || {{subon|90+7}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hajime Moriyasu]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Casemiro]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Daniele Bindoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;Alberto Tegoni ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Njemačka – Paragvaj===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Paragvaj|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Julio Enciso (nogometaš)|Enciso]] {{goal|42}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=63.945
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|penalties1=
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{penpromašaj}}
*[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengol}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengol}}
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penpromašaj}}
*[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengol}}
*[[Jonathan Tah|Tah]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=3–4
|penalties2=
*{{pengol}} [[Maurício (nogometaš)|Maurício]]
*{{pengol}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]
*{{pengol}} [[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]]
*{{penpromašaj}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]
*{{penpromašaj}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]
*{{pengol}} [[José Canale|Canale]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs Paraguay {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26h
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h2
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Njemačka}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12522/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Germany v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
| pattern_la  = _par26A
| pattern_b   = _par26A
| pattern_ra  = _par26A
| pattern_sh  = _par26A
| pattern_so  = _par26al
| leftarm2     = 
| body2        = 
| rightarm2    = 
| shorts2      = 
| socks2       = 
|title      = {{nowrap|Paragvaj}}&lt;ref name=&quot;GER-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{suboff|110}}
|-
|LB ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] || || {{suboff|79}}
|-
|RW ||'''19'''||[[Leroy Sané]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] || {{yel|106}}
|-
|LW ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] || || {{suboff|110}}
|-
|CF ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || {{yel|115}} || {{subon|63}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Nick Woltemade]] || || {{subon|88}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Nadiem Amiri]] || || {{subon|110}}
|-
|DF ||'''24'''||[[Malick Thiaw]] || || {{subon|110}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stručnog štaba (pomoćni trener)}} ||'''—''' || Mads Buttgereit || {{yel|116}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] || {{yel|105+1}}
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-PAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || || {{suboff|99}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''13'''||[[José Canale]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || || {{suboff|120+2}}
|-
|RM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || || {{suboff|91}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|99}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]] || {{yel|65}}
|-
|LM ||'''23'''||[[Matías Galarza (nogometaš)|Matías Galarza]] || {{yel|117}}
|-
|CF ||'''21'''||[[Gabriel Ávalos]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''24'''||[[Gustavo Caballero]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|57}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|91}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{subon|99}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Braian Ojeda]] || || {{subon|99}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Fabián Balbuena]] || || {{subon|120+2}}
|-
|colspan=3|'''Ostale disciplinske mjere:'''
|-
|{{abbr|TS|Član stršnog štaba (video analitičar)}} ||'''—''' || Alejandro Juan || {{yel|117}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] || {{yel|105}}
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Orlando Gill]] (Paragvaj)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Zhou Fei ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
|}
----

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|1–1}}
|aet=yes
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|72}}
|goals2=
*[[Issa Diop (nogometaš)|Diop]] {{goal|90+1}}
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|penalties1=
*[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengol}}
*[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penpromašaj}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengol}}
*[[Quinten Timber|Timber]] {{penpromašaj}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penpromašaj}}
|penaltyscore=2–3
|penalties2=
*{{penpromašaj}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]
*{{pengol}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]
*{{pengol}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]
*{{penpromašaj}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]
*{{pengol}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF5533
 |title      = {{nowrap|Nizozemska}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12531/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Netherlands v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 29, 2026 |access-date=June 29, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Maroko}}&lt;ref name=&quot;NED-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Bart Verbruggen]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Jan Paul van Hecke]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Virgil van Dijk]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Nathan Aké]] || {{suboff|71}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Denzel Dumfries]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ryan Gravenberch]] || {{suboff|86}}
|-
|CM ||'''21'''||[[Frenkie de Jong]] || {{suboff|110}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Micky van de Ven]] || {{suboff|86}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Crysencio Summerville]]
|-
|CF ||'''19'''||[[Brian Brobbey]] || {{suboff|71}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Cody Gakpo]] || {{suboff|113}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Teun Koopmeiners]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Wout Weghorst]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Quinten Timber]] || {{subon|86}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jorrel Hato]] || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Marten de Roon]] || {{subon|110}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Justin Kluivert]] || {{subon|113}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ronald Koeman]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:NED-MAR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] || {{yel|47}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]] || || {{suboff|75}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|79}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|86}}
|-
|LW ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|86}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''26'''||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''15'''||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Gessime Yassine]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|86}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]] (Maroko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Armando Villarreal]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Obala Slonovače – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Norveška|1–2}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|74}}
|goals2=
*[[Antonio Nusa|Nusa]] {{goal|39}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|86}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=69.665
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs Norway {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 26, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12523/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Côte d'Ivoire v. Norway |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _nor26t
 |pattern_b  = _nor26t
 |pattern_ra = _nor26t
 |pattern_sh = _nor26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Norveška&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Odilon Kossounou]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] || {{suboff|90+3}}
|-
|DM ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || {{suboff|60}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || {{suboff|87}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ange-Yoan Bonny]] || {{suboff|60}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Yan Diomande]] || {{suboff|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Oumar Diakité]] || {{subon|87}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Evann Guessand]] || {{subon|90+3}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || {{subon|90+3}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-NOR 2026-06-29.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ørjan Nyland]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Marcus Holmgren Pedersen]] || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Kristoffer Ajer]]
|-
|CB ||'''17'''||[[Torbjørn Heggem]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[David Møller Wolfe]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Patrick Berg]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Sander Berge]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Martin Ødegaard]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RF ||'''7''' ||[[Alexander Sørloth]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Erling Haaland]]
|-
|LF ||'''20'''||[[Antonio Nusa]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''21'''||[[Andreas Schjelderup]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Oscar Bobb]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Fredrik Aursnes]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Ståle Solbakken]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Antonio Nusa]] (Norveška)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-NOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|}
----

===Francuska – Švedska===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|FRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Francuska – Švedska|3–0}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|45||74}}
*[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|53}}
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;France vs Sweden {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _fra26H
 |pattern_b  = _fra26H
 |pattern_ra = _fra26H
 |pattern_sh = _fra26H2
 |pattern_so = _fra26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12532/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – France v. Sweden |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26h
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Švedska&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Mike Maignan]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Jules Koundé]] || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Dayot Upamecano]]
|-
|CB ||'''17'''||[[William Saliba]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Lucas Digne]] || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Aurélien Tchouaméni]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Adrien Rabiot]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Ousmane Dembélé]] || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''11'''||[[Michael Olise]] || {{suboff|85}}
|-
|LW ||'''12'''||[[Bradley Barcola]]
|-
|CF ||'''10'''||[[Kylian Mbappé]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Désiré Doué]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Malo Gusto]] || {{subon|75}}
|-
|DF ||'''19'''||[[Théo Hernandez]] || {{subon|78}}
|-
|FW ||'''22'''||[[Jean-Philippe Mateta]] || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Rayan Cherki]] || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Didier Deschamps]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:FRA-SWE 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Jacob Widell Zetterström]]
|-
|RB ||'''8''' ||[[Daniel Svensson (nogometaš)|Daniel Svensson]] || {{suboff|82}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Gustaf Lagerbielke (nogometaš)|Gustaf Lagerbielke]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Victor Lindelöf]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Gabriel Gudmundsson]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Anthony Elanga]]
|-
|CM ||'''7''' ||[[Lucas Bergvall]] || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''18'''||[[Yasin Ayari]] || {{suboff|82}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Elliot Stroud]] || {{suboff|66}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Viktor Gyökeres]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Alexander Isak]] || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Taha Ali]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Besfort Zeneli]] || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Benjamin Nygren]] || {{subon|82}}
|-
|MF ||'''19'''||[[Mattias Svanberg]] || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Gustaf Nilsson (nogometaš)|Gustaf Nilsson]] || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kylian Mbappé]] (France)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;FRA-SWE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Jan de Vries ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Brooke Mayo]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|}
----

===Meksiko – Ekvador===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Ekvador|2–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|22}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{goal|31}}
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs Ecuador {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12529/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Round of 32 – Mexico v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 30, 2026 |access-date=June 30, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26h2l
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || {{suboff|59}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|73}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|73}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|73}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|73}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-ECU 2026-06-30.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] || {{sentoff|0|90+5}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|90+9}}
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''26'''||[[Yaimar Medina]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|59}}
|-
|MF ||'''10'''||[[Kendry Páez]] || {{yel|90+3}} || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jordy Caicedo]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|}
----

===Engleska – DR Kongo===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ENG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Engleska – DR Kongo|Utakmica 80}}
|team2={{NOG|COD}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;England vs Congo DR {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _eng26H
 |pattern_b  = _eng26H
 |pattern_ra = _eng26H
 |pattern_sh = _eng26H
 |pattern_so = _eng26Hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Engleska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cod2526h
 |pattern_b  = _cod2526h
 |pattern_ra = _cod2526h
 |pattern_sh = _cod2526h
 |pattern_so = _cod26hl
 |leftarm    = 00b7ef
 |body       = 00b7ef
 |rightarm   = 00b7ef
 |shorts     = 00b7ef
 |socks      = 00b7ef
 |title      = {{nowrap|DR Kongo}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
&lt;!--'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Mohammad Al-Kalaf ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;Ahmad Al-Roalle ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|}
----

===Belgija – Senegal===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BEL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Belgija – Senegal|Utakmica 82}}
|team2={{NOG|SEN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;Belgium vs Senegal {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bel26a
 |pattern_b  = _bel26a
 |pattern_ra = _bel26a
 |pattern_sh = _bel26a
 |pattern_so = _adidasblackl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Belgija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sen26a
 |pattern_b  = _sen26a
 |pattern_ra = _sen26a
 |pattern_sh = _sen26a
 |pattern_so = _sen26al
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = 
 |title      = Senegal
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|}
----
===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FCFAF5
 |title      = {{nowrap|Sjedinjene Američke Države}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 001970
 |socks      = 
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|&lt;!--
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;MOTM&quot; /&gt;
--&gt;
'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rodrigo Figueiredo ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Cristian Navarro ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Nicolás Gallo (nogometni sudija)|Nicolás Gallo]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}
----
===Španija – Austrija===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|ESP}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Španija – Austrija|Utakmica 84}}
|team2={{NOG|AUT}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;Spain vs Austria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _esp26h
 |pattern_b  = _esp26hA
 |pattern_ra = _esp26h
 |pattern_sh = _esp26h
 |pattern_so = _esp26hl
 |leftarm    = D71726
 |body       = D71726
 |rightarm   = D71726
 |shorts     = 000066
 |socks      = D71726
 |title      = Španija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aut26a
 |pattern_b  = _aut26a
 |pattern_ra = _aut26a
 |pattern_sh = _aut26a2
 |pattern_so = _aut26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Austrija
}}
|}
&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Portugal – Hrvatska===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|POR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Portugal – Hrvatska|Utakmica 83}}
|team2={{NOG|CRO}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;Portugal vs Croatia {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _por26a
 |pattern_b  = _por26a
 |pattern_ra = _por26a
 |pattern_sh = _por26a2
 |pattern_so = _por26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Portugal
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cro26a
 |pattern_b  = _cro26a
 |pattern_ra = _cro26a
 |pattern_sh = _cro26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000081
 |body       = 000081
 |rightarm   = 000081
 |shorts     = 000081
 |socks      = 0033F5
 |title      = Hrvatska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Švicarska – Alžir===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Alžir|Utakmica 85}}
|team2={{NOG|ALG}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs Algeria {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _alg26h
 |pattern_b  = _alg26hA
 |pattern_ra = _alg26h
 |pattern_sh = _alg26h
 |pattern_so = _alg26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = F3F3F3
 |title      = Alžir
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Australija – Egipat===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Egipat|Utakmica 88}}
|team2={{NOG|EGY}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs Egypt {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _egy26h
 |pattern_b  = _egy26h
 |pattern_ra = _egy26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 000000
 |title      = Egipat
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Argentina – Zelenortska Ostrva===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Zelenortska Ostrva|Utakmica 86}}
|team2={{NOG|CPV}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs Cabo Verde {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 27, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _arg26h
 |pattern_b  = _arg26hA_wc
 |pattern_ra = _arg26h
 |pattern_sh = _arg26h2
 |pattern_so = _arg26h2l
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Argentina
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cpv26h
 |pattern_b  = _cpv26h
 |pattern_ra = _cpv26h
 |pattern_sh = _cpv26h
 |pattern_so = _cpv26hl
 |leftarm    = 1A3CB0
 |body       = 1A3CB0
 |rightarm   = 1A3CB0
 |shorts     = 1A3CB0
 |socks      = 1A3CB0
 |title      = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;
----
===Kolumbija – Gana===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|COL}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kolumbija – Gana|Utakmica 87}}
|team2={{NOG|GHA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;Colombia vs Ghana {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 28, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _col26h
 |pattern_b  = _col26h
 |pattern_ra = _col26h
 |pattern_sh = _col26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FF0000
 |title      = Kolumbija
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _gha26h
 |pattern_b  = _gha26h
 |pattern_ra = _gha26h
 |pattern_sh = _gha26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 
 |body       = 
 |rightarm   = 
 |shorts     = 
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Gana
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Osmina finala==
===Kanada – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Kanada – Maroko|Utakmica 90}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;Canada vs Morocco {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Paragvaj – Francuska===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Paragvaj – Francuska|Utakmica 89}}
|team2={{NOG|FRA}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;Paraguay vs France {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Brazil – Norveška===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Norveška|Utakmica 91}}
|team2={{NOG|NOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;Brazil vs Norway {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Meksiko – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;Mexico vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>dky60wk61yskhpe63bgd1nmk9kn00lb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Trovanja i određene druge posljedice vanjskih uzroka</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535588</id>
    <revision>
      <id>3901342</id>
      <parentid>3901015</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T09:21:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bolesti i poremećaji]] uklonjena; [[Kategorija:Bolesti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="141" sha1="j36t7ljfxndq2ggqureqtssjgckuhrl" xml:space="preserve">Članci povezani sa [[Trovanje|trovanjem]].

[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Otrovi]]
[[Kategorija:Toksini]]
[[Kategorija:Toksikologija]]</text>
      <sha1>j36t7ljfxndq2ggqureqtssjgckuhrl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bukovica (Vrbas)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535608</id>
    <revision>
      <id>3901270</id>
      <parentid>3901222</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:42:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Bukovica (Vrbas)]] na [[Bukovica rijeka)]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3901222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4488" sha1="fi93g87nx4pdy3yc7lzs2ugzt5pv85e" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bukovica (Vrbas)
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija                 = [[Republika Srpska]], [[Laktaši]], [[Banja Luka]]
| plovnost                 = nije plovna
| dužina_km                = 18,7
| izvor                    = ispod vrha Karaula
| ušće                     = [[Trn]]
| ulijeva_se_u             = [[Vrbas]]
| progresija               = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| sliv                     = Crnomorski
}}

'''Bukovica''' je riječica koja se nalazi u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Republika Srpska]]. Pritoke Bukovice su [[Matića potok]], [[Trnovački potok]], [[Bajinac]] i jedan bezimeni potok.

== Tok ==
Dužina Bukovice je 18,7 km. Izvire ispod vrha Karaula&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://waterwaymap.org/river/Bukovica%20000929139013/|title=Bukovica {{!}} 10 km, Bosnia and Herz.|website=waterwaymap.org|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; u selu [[Šimići (Banja Luka)|Šimić]]&lt;nowiki/&gt;i gdje počinje svoj put.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/%C5%A0imi%C4%87i/@44.9472858,17.0831388,14z/data=!4m6!3m5!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Spušta se kroz [[Potkozarje (Banja Luka)|Potkozarje]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Potkozarje/@44.9275623,17.1119779,14z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x4760acccd8fff355:0x50a0ad8bff376fd9!8m2!3d44.9059837!4d17.0913699!16s/m/0cc6c0s?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; [[Cerici]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Cerici/@44.8954112,17.153808,15z/data=!3m1!4b1!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x4760aad231aba605:0x2809ad9c575f8ef!8m2!3d44.8973622!4d17.1628593!16s/m/0cc56xq?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; i [[Barlovci|Barlovce]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Barlovci/@44.8848788,17.181372,15z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e0031e2c03551:0xba201e4c33ec26c5!8m2!3d44.9049868!4d17.1909693!16s/m/0cc8nf_?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Izlazi iz [[Banja Luka|Banje Luke]] i ulazi u [[Laktaši|Laktaše]] kroz selo [[Bukovica (Laktaši)|Bukovica]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Bukovica/@44.871579,17.2115206,15z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e0038db57ec25:0x8b229e515c48db39!8m2!3d44.8704566!4d17.2130437!16s/g/12151f_h?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Nakon toga teče kroz [[Glamočani (Laktaši)|Glamočane]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Glamo%C4%8Dani/@44.8660952,17.2357678,16z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e00668b2dcb75:0xfa6776ce7cdb5bb6!8m2!3d44.8754053!4d17.2428568!16s/g/120qdq50?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; i ulijeva se u [[Vrbas]] u [[Trn (Laktaši)|Trnu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@44.8642401,17.2523719,17z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt;

== Okolina ==
U okolini Bukovice nalazi se [[Trnsko jezero]] koje ima površinu odprilike 5,5 [[Hektar|hektara]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://seesrpska.com/jezero-u-trnu-najljepse-u-predvecerje|title=JEZERO U TRNU NAJLJEPŠE U PREDVEČERJE|website=seesrpska.com|language=en|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Također se nalazi u blizini aerodroma Zalužani.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}</text>
      <sha1>fi93g87nx4pdy3yc7lzs2ugzt5pv85e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901271</id>
      <parentid>3901270</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:44:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Bukovica rijeka)]] na [[Bukovica (rijeka)]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3901222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4488" sha1="fi93g87nx4pdy3yc7lzs2ugzt5pv85e" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bukovica (Vrbas)
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija                 = [[Republika Srpska]], [[Laktaši]], [[Banja Luka]]
| plovnost                 = nije plovna
| dužina_km                = 18,7
| izvor                    = ispod vrha Karaula
| ušće                     = [[Trn]]
| ulijeva_se_u             = [[Vrbas]]
| progresija               = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| sliv                     = Crnomorski
}}

'''Bukovica''' je riječica koja se nalazi u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Republika Srpska]]. Pritoke Bukovice su [[Matića potok]], [[Trnovački potok]], [[Bajinac]] i jedan bezimeni potok.

== Tok ==
Dužina Bukovice je 18,7 km. Izvire ispod vrha Karaula&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://waterwaymap.org/river/Bukovica%20000929139013/|title=Bukovica {{!}} 10 km, Bosnia and Herz.|website=waterwaymap.org|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; u selu [[Šimići (Banja Luka)|Šimić]]&lt;nowiki/&gt;i gdje počinje svoj put.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/%C5%A0imi%C4%87i/@44.9472858,17.0831388,14z/data=!4m6!3m5!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Spušta se kroz [[Potkozarje (Banja Luka)|Potkozarje]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Potkozarje/@44.9275623,17.1119779,14z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x4760acccd8fff355:0x50a0ad8bff376fd9!8m2!3d44.9059837!4d17.0913699!16s/m/0cc6c0s?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; [[Cerici]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Cerici/@44.8954112,17.153808,15z/data=!3m1!4b1!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x4760aad231aba605:0x2809ad9c575f8ef!8m2!3d44.8973622!4d17.1628593!16s/m/0cc56xq?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; i [[Barlovci|Barlovce]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Barlovci/@44.8848788,17.181372,15z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e0031e2c03551:0xba201e4c33ec26c5!8m2!3d44.9049868!4d17.1909693!16s/m/0cc8nf_?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Izlazi iz [[Banja Luka|Banje Luke]] i ulazi u [[Laktaši|Laktaše]] kroz selo [[Bukovica (Laktaši)|Bukovica]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Bukovica/@44.871579,17.2115206,15z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e0038db57ec25:0x8b229e515c48db39!8m2!3d44.8704566!4d17.2130437!16s/g/12151f_h?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Nakon toga teče kroz [[Glamočani (Laktaši)|Glamočane]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Glamo%C4%8Dani/@44.8660952,17.2357678,16z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e00668b2dcb75:0xfa6776ce7cdb5bb6!8m2!3d44.8754053!4d17.2428568!16s/g/120qdq50?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; i ulijeva se u [[Vrbas]] u [[Trn (Laktaši)|Trnu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@44.8642401,17.2523719,17z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt;

== Okolina ==
U okolini Bukovice nalazi se [[Trnsko jezero]] koje ima površinu odprilike 5,5 [[Hektar|hektara]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://seesrpska.com/jezero-u-trnu-najljepse-u-predvecerje|title=JEZERO U TRNU NAJLJEPŠE U PREDVEČERJE|website=seesrpska.com|language=en|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Također se nalazi u blizini aerodroma Zalužani.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}</text>
      <sha1>fi93g87nx4pdy3yc7lzs2ugzt5pv85e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901272</id>
      <parentid>3901271</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:47:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Rijeke ne ulaze/izlaze nego teku!</comment>
      <origin>3901272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4441" sha1="2uzk9snnvtehfyfck6fvgcq9feo9qv8" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bukovica (Vrbas)
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija                 = [[Republika Srpska]], [[Laktaši]], [[Banja Luka]]
| plovnost                 = nije plovna
| dužina_km                = 18,7
| izvor                    = ispod vrha Karaula
| ušće                     = [[Trn]]
| ulijeva_se_u             = [[Vrbas]]
| progresija               = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| sliv                     = Crnomorski
}}

'''Bukovica''' je riječica koja se nalazi u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Republika Srpska]]. Pritoke Bukovice su [[Matića potok]], [[Trnovački potok]], [[Bajinac]] i jedan bezimeni potok.

== Tok ==
Dužina Bukovice je 18,7 km. Izvire ispod vrha Karaula&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://waterwaymap.org/river/Bukovica%20000929139013/|title=Bukovica {{!}} 10 km, Bosnia and Herz.|website=waterwaymap.org|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; u selu [[Šimići (Banja Luka)|Šimić]]i.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/%C5%A0imi%C4%87i/@44.9472858,17.0831388,14z/data=!4m6!3m5!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Teče niz [[Potkozarje (Banja Luka)|Potkozarje]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Potkozarje/@44.9275623,17.1119779,14z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x4760acccd8fff355:0x50a0ad8bff376fd9!8m2!3d44.9059837!4d17.0913699!16s/m/0cc6c0s?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; [[Cerici]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Cerici/@44.8954112,17.153808,15z/data=!3m1!4b1!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x4760aad231aba605:0x2809ad9c575f8ef!8m2!3d44.8973622!4d17.1628593!16s/m/0cc56xq?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; i [[Barlovci|Barlovce]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Barlovci/@44.8848788,17.181372,15z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e0031e2c03551:0xba201e4c33ec26c5!8m2!3d44.9049868!4d17.1909693!16s/m/0cc8nf_?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Iz [[Banja Luka|Banje Luke]] teče u [[Laktaši|Laktaše]] kroz selo [[Bukovica (Laktaši)|Bukovica]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Bukovica/@44.871579,17.2115206,15z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e0038db57ec25:0x8b229e515c48db39!8m2!3d44.8704566!4d17.2130437!16s/g/12151f_h?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Nakon toga teče kroz [[Glamočani (Laktaši)|Glamočane]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Glamo%C4%8Dani/@44.8660952,17.2357678,16z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e00668b2dcb75:0xfa6776ce7cdb5bb6!8m2!3d44.8754053!4d17.2428568!16s/g/120qdq50?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; i ulijeva se u [[Vrbas]] u [[Trn (Laktaši)|Trnu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@44.8642401,17.2523719,17z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt;

== Okolina ==
U okolini Bukovice nalazi se [[Trnsko jezero]] koje ima površinu odprilike 5,5 [[Hektar|hektara]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://seesrpska.com/jezero-u-trnu-najljepse-u-predvecerje|title=JEZERO U TRNU NAJLJEPŠE U PREDVEČERJE|website=seesrpska.com|language=en|access-date=2026-06-29}}&lt;/ref&gt; Također se nalazi u blizini aerodroma Zalužani.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}</text>
      <sha1>2uzk9snnvtehfyfck6fvgcq9feo9qv8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Istanbulska konvencija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535611</id>
    <revision>
      <id>3901240</id>
      <parentid>3901230</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T13:05:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24346" sha1="tvz2sw7lqj8ec6ydlk1ug6qa7iaahme" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|300px|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|300px|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=May 2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>tvz2sw7lqj8ec6ydlk1ug6qa7iaahme</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901267</id>
      <parentid>3901240</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:38:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31805" sha1="qdm7l8p7hascnwhox13cxr5v76jdwe5" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

=== Mehanizam nadzora (GREVIO) ===
Provođenje konvencije prati GREVIO – nezavisno ekspertno tijelo (Grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). Članove ovog tijela biraju države potpisnice, a u zavisnosti od njihovog broja, sastoji se od deset do petnaest članova.&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_2015&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-date=3. 9. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2015 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvih deset članova izabrano je 2014: predsjednica Feride Acar (Turska), prva potpredsjednica Marceline Naudi (Malta), druga potpredsjednica Simona Lanzoni (Italija) te članice Biljana Branković (Srbija), Françoise Brie (Francuska), Gemma Gallego (Španija), Helena Leitao (Portugal), Rosa Logar (Austrija), Iris Luarasi (Albanija) i Vesna Ratković (Crna Gora).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Members_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=GREVIO Members |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još pet članova izabrano je 2018: Per Arne Håkansson (Švedska), Sabine Kräuter-Stockton (Njemačka), Vladimer Mkervalishvili (Gruzija), Rachel Eapen Paul (Norveška) i Aleid van den Brink (Holandija).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Expansion_2018&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Five additional members joining GREVIO |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je većini članova istekao mandat, u decembru 2023. održani su novi izbori za sastav ovog tijela.

== Usvajanje, potpisivanje, ratifikacija i otkazivanje ==
=== Opći postupak ===
[[Datoteka:Liri Kopachi, Head of Equality Division, Council of Europe.webm|mini|Liri Kopachi{{Napomena|U vrijeme održavanja ovog predavanja u aprilu 2014, Liri Kopachi bila je šefica Odjela za ravnopravnost Vijeća Evrope. Kako je ispravno predvidjela, konvencija je stupila na snagu nedugo nakon toga, u augustu 2014.}} o pozadini i procesu ratifikacije konvencije (2014)]]
[[Datoteka:Terry Reintke on violence against women.webm|mini|Zastupnica u Evropskom parlamentu [[Terry Reintke]] poziva EU da [[Pristupanje međunarodnom ugovoru|pristupi]] konvenciji (2017){{Napomena|U titlovima videozapisa, kao i u transkriptu debate o pristupanju EU Konvenciji Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (održane 11. septembra 2017. u Evropskom parlamentu u Strasbourgu), potkrala se greška. Iz konteksta je jasno da je Reintke mislila na riječ &quot;accede&quot; (pristupiti), a ne &quot;exceed&quot; (premašiti), s obzirom na to da su ove riječi homofoni. Slično tome, Reintke je upotrijebila termin &quot;forefighters&quot; (prvoborci, u značenju zagovornici ili vojnici na prvoj liniji), a ne &quot;four fighters&quot; (četiri borca).}}]]
[[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8500.jpg|mini|[[Željka Markić]] i drugi demonstranti pozivaju vlasti u Hrvatskoj da ne ratifikuju konvenciju (2018)]]

Nacrt konvencije usvojili su zamjenici ministara Vijeća Evrope 7. aprila 2011. na svom 1111. sastanku.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Draft_2010&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Draft Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2010 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Dokument je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011, tokom 121. zasjedanja Komiteta ministara u Istanbulu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno deset ratifikacija, od kojih je najmanje osam moralo biti iz država članica Vijeća Evrope. Do decembra 2015. konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija minimalnih osam članica Vijeća Evrope: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Krajem iste godine sporazum su ratifikovale i Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španija i Švedska. Tokom 2015. to su učinile Finska, Holandija, Poljska i Slovenija, a 2016. Belgija, San Marino i Rumunija. Uslijedile su ratifikacije Kipra, Estonije, Gruzije, Njemačke, Norveške i Švicarske (2017), zatim Hrvatske, Grčke, Islanda, Luksemburga i Makedonije (2018), te Irske (2019).&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot; /&gt;

Evropska komesarka [[Věra Jourová]] potpisala je Istanbulsku konvenciju u ime Evropske unije 13. juna 2017.&lt;ref name=&quot;EIGE_EU_Signs_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski institut za rodnu ravnopravnost |title=EU signs the Istanbul Convention |url=https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=European Institute for Gender Equality |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Vrhovna rada|Parlament Ukrajine]] ratifikovao je ovaj ugovor 20. juna 2022,&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Ukrainian Parliament Votes to Ratify Istanbul Convention |url=https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/06/20/7141621/ |publisher=European Pravda |date=20. 6. 2022 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a mjesec dana kasnije, u julu, to je učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države koje ratifikuju konvenciju pravno su obavezne poštovati njene odredbe od trenutka kada ona stupi na snagu.&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot; /&gt;

Evropska unija je 28. juna 2023. zvanično ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS br. 210),&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;/&gt; koja je za EU stupila na snagu 1. oktobra 2023.

Konvencija se može otkazati upućivanjem službenog obavještenja generalnom sekretaru Vijeća Evrope (član 80), a otkazivanje stupa na snagu tri mjeseca nakon prijema tog obavještenja.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Text_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>qdm7l8p7hascnwhox13cxr5v76jdwe5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901307</id>
      <parentid>3901267</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T21:07:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41368" sha1="gx6kanqc1ucw2yiwk8vpn4qa37py8nk" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
{{Nasilje nad ženama}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

=== Mehanizam nadzora (GREVIO) ===
Provođenje konvencije prati GREVIO – nezavisno ekspertno tijelo (Grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). Članove ovog tijela biraju države potpisnice, a u zavisnosti od njihovog broja, sastoji se od deset do petnaest članova.&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_2015&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-date=3. 9. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2015 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvih deset članova izabrano je 2014: predsjednica Feride Acar (Turska), prva potpredsjednica Marceline Naudi (Malta), druga potpredsjednica Simona Lanzoni (Italija) te članice Biljana Branković (Srbija), Françoise Brie (Francuska), Gemma Gallego (Španija), Helena Leitao (Portugal), Rosa Logar (Austrija), Iris Luarasi (Albanija) i Vesna Ratković (Crna Gora).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Members_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=GREVIO Members |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još pet članova izabrano je 2018: Per Arne Håkansson (Švedska), Sabine Kräuter-Stockton (Njemačka), Vladimer Mkervalishvili (Gruzija), Rachel Eapen Paul (Norveška) i Aleid van den Brink (Holandija).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Expansion_2018&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Five additional members joining GREVIO |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je većini članova istekao mandat, u decembru 2023. održani su novi izbori za sastav ovog tijela.

== Usvajanje, potpisivanje, ratifikacija i otkazivanje ==
=== Opći postupak ===
[[Datoteka:Liri Kopachi, Head of Equality Division, Council of Europe.webm|mini|Liri Kopachi{{Napomena|U vrijeme održavanja ovog predavanja u aprilu 2014, Liri Kopachi bila je šefica Odjela za ravnopravnost Vijeća Evrope. Kako je ispravno predvidjela, konvencija je stupila na snagu nedugo nakon toga, u augustu 2014.}} o pozadini i procesu ratifikacije konvencije (2014)]]
[[Datoteka:Terry Reintke on violence against women.webm|mini|Zastupnica u Evropskom parlamentu [[Terry Reintke]] poziva EU da [[Pristupanje međunarodnom ugovoru|pristupi]] konvenciji (2017){{Napomena|U titlovima videozapisa, kao i u transkriptu debate o pristupanju EU Konvenciji Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (održane 11. septembra 2017. u Evropskom parlamentu u Strasbourgu), potkrala se greška. Iz konteksta je jasno da je Reintke mislila na riječ &quot;accede&quot; (pristupiti), a ne &quot;exceed&quot; (premašiti), s obzirom na to da su ove riječi homofoni. Slično tome, Reintke je upotrijebila termin &quot;forefighters&quot; (prvoborci, u značenju zagovornici ili vojnici na prvoj liniji), a ne &quot;four fighters&quot; (četiri borca).}}]]
[[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8500.jpg|mini|[[Željka Markić]] i drugi demonstranti pozivaju vlasti u Hrvatskoj da ne ratifikuju konvenciju (2018)]]

Nacrt konvencije usvojili su zamjenici ministara Vijeća Evrope 7. aprila 2011. na svom 1111. sastanku.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Draft_2010&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Draft Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2010 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Dokument je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011, tokom 121. zasjedanja Komiteta ministara u Istanbulu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno deset ratifikacija, od kojih je najmanje osam moralo biti iz država članica Vijeća Evrope. Do decembra 2015. konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija minimalnih osam članica Vijeća Evrope: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Krajem iste godine sporazum su ratifikovale i Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španija i Švedska. Tokom 2015. to su učinile Finska, Holandija, Poljska i Slovenija, a 2016. Belgija, San Marino i Rumunija. Uslijedile su ratifikacije Kipra, Estonije, Gruzije, Njemačke, Norveške i Švicarske (2017), zatim Hrvatske, Grčke, Islanda, Luksemburga i Makedonije (2018), te Irske (2019).&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot; /&gt;

Evropska komesarka [[Věra Jourová]] potpisala je Istanbulsku konvenciju u ime Evropske unije 13. juna 2017.&lt;ref name=&quot;EIGE_EU_Signs_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski institut za rodnu ravnopravnost |title=EU signs the Istanbul Convention |url=https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=European Institute for Gender Equality |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Vrhovna rada|Parlament Ukrajine]] ratifikovao je ovaj ugovor 20. juna 2022,&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Ukrainian Parliament Votes to Ratify Istanbul Convention |url=https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/06/20/7141621/ |publisher=European Pravda |date=20. 6. 2022 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a mjesec dana kasnije, u julu, to je učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države koje ratifikuju konvenciju pravno su obavezne poštovati njene odredbe od trenutka kada ona stupi na snagu.&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot; /&gt;

Evropska unija je 28. juna 2023. zvanično ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS br. 210),&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;/&gt; koja je za EU stupila na snagu 1. oktobra 2023.

Konvencija se može otkazati upućivanjem službenog obavještenja generalnom sekretaru Vijeća Evrope (član 80), a otkazivanje stupa na snagu tri mjeseca nakon prijema tog obavještenja.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Text_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Država potpisnica&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Signatures_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Chart of signatures and ratifications of Treaty 210: Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |archive-url=https://web.archive.org/web/20151107062306/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |archive-date=7. 11. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
! Potpisivanje
! Ratifikacija
! Stupanje na snagu
! Otkazivanje ugovora
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Albanija}} || {{dts|2011|12|19|format=dmy}} || {{dts|2013|2|4|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Andora}} || {{dts|2013|2|22|format=dmy}} || {{dts|2014|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Armenija}} || {{Yes|{{dts|2018|1|18|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Austrija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|11|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Belgija}} || {{dts|2012|9|11|format=dmy}} || {{dts|2016|3|14|format=dmy}} || {{dts|2016|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bosna i Hercegovina}} || {{dts|2013|3|8|format=dmy}} || {{dts|2013|11|7|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bugarska}} || {{Yes|{{dts|2016|4|21|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Crna Gora}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Češka}} || {{Yes|{{dts|2016|5|2|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Danska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Farska ostrva]] i [[Grenland]]}} || {{dts|2013|10|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|23|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Estonija}} || {{dts|2014|12|2|format=dmy}} || {{dts|2017|10|26|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Evropska unija}} || {{dts|2017|6|13|format=dmy}} || {{dts|2023|6|1|format=dmy}} || {{dts|2023|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Finska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2015|4|17|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Francuska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|4|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Grčka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|6|18|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Gruzija}} || {{dts|2014|6|19|format=dmy}} || {{dts|2017|5|19|format=dmy}} || {{dts|2017|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Hrvatska}} || {{dts|2013|1|22|format=dmy}} || {{dts|2018|6|12|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Irska}} || {{dts|2015|11|15|format=dmy}} || {{dts|2019|3|8|format=dmy}} || {{dts|2019|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Island}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|4|26|format=dmy}} || {{dts|2018|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Italija}} || {{dts|2012|9|27|format=dmy}} || {{dts|2013|9|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Kipar}} || {{dts|2015|6|16|format=dmy}} || {{dts|2017|11|10|format=dmy}} || {{dts|2018|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Latvija}} || {{dts|2016|5|18|format=dmy}} || {{dts|2024|1|10|format=dmy}} || {{dts|2024|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Lihtenštajn}} || {{dts|2016|11|10|format=dmy}} || {{dts|2021|6|17|format=dmy}} || {{dts|2021|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Litvanija}} || {{Yes|{{dts|2013|6|7|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Luksemburg}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|8|7|format=dmy}} || {{dts|2018|12|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Mađarska}} || {{Yes|{{dts|2014|3|14|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Malta}} || {{dts|2012|5|21|format=dmy}} || {{dts|2014|7|29|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Moldavija}} || {{dts|2017|2|6|format=dmy}} || {{dts|2022|1|31|format=dmy}} || {{dts|2022|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Monako}} || {{dts|2012|9|20|format=dmy}} || {{dts|2014|10|7|format=dmy}} || {{dts|2015|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Nizozemska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]] niti na druge zemlje u sastavu [[Karipska Nizozemska|Holandskih Kariba]], već isključivo na evropski dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]}} || {{dts|2012|11|14|format=dmy}} || {{dts|2015|11|18|format=dmy}} || {{dts|2016|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Norveška}} || {{dts|2011|7|7|format=dmy}} || {{dts|2017|7|5|format=dmy}} || {{dts|2017|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Njemačka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2017|10|12|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Poljska}} || {{dts|2012|12|18|format=dmy}} || {{dts|2015|4|27|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Portugal}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|2|5|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Rumunija}} || {{dts|2014|6|27|format=dmy}} || {{dts|2016|5|23|format=dmy}} || {{dts|2016|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|San Marino}} || {{dts|2014|4|30|format=dmy}} || {{dts|2016|1|28|format=dmy}} || {{dts|2016|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Sjeverna Makedonija}} || {{dts|2011|7|8|format=dmy}} || {{dts|2018|3|23|format=dmy}} || {{dts|2018|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovačka}} || {{Yes|{{dts|2011|5|11|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovenija}} || {{dts|2011|9|8|format=dmy}} || {{dts|2015|2|5|format=dmy}} || {{dts|2015|6|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Španija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Srbija}} || {{dts|2012|4|4|format=dmy}} || {{dts|2013|11|21|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švedska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|1|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švicarska}} || {{dts|2013|9|11|format=dmy}} || {{dts|2017|12|14|format=dmy}} || {{dts|2018|4|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #c0c0c0;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Turska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2012|3|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{dts|2021|7|1|format=dmy}} 
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || {{dts|2012|6|8|format=dmy}} || {{dts|2022|7|21|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ukrajina}} || {{dts|2011|11|7|format=dmy}} || {{dts|2022|7|18|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>gx6kanqc1ucw2yiwk8vpn4qa37py8nk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901311</id>
      <parentid>3901307</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T22:07:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47988" sha1="2j65bxbc0dl6vdkw9dmh10cw3gtt2ms" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
{{Nasilje nad ženama}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

=== Mehanizam nadzora (GREVIO) ===
Provođenje konvencije prati GREVIO – nezavisno ekspertno tijelo (Grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). Članove ovog tijela biraju države potpisnice, a u zavisnosti od njihovog broja, sastoji se od deset do petnaest članova.&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_2015&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-date=3. 9. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2015 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvih deset članova izabrano je 2014: predsjednica Feride Acar (Turska), prva potpredsjednica Marceline Naudi (Malta), druga potpredsjednica Simona Lanzoni (Italija) te članice Biljana Branković (Srbija), Françoise Brie (Francuska), Gemma Gallego (Španija), Helena Leitao (Portugal), Rosa Logar (Austrija), Iris Luarasi (Albanija) i Vesna Ratković (Crna Gora).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Members_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=GREVIO Members |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još pet članova izabrano je 2018: Per Arne Håkansson (Švedska), Sabine Kräuter-Stockton (Njemačka), Vladimer Mkervalishvili (Gruzija), Rachel Eapen Paul (Norveška) i Aleid van den Brink (Holandija).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Expansion_2018&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Five additional members joining GREVIO |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je većini članova istekao mandat, u decembru 2023. održani su novi izbori za sastav ovog tijela.

== Usvajanje, potpisivanje, ratifikacija i otkazivanje ==
=== Opći postupak ===
[[Datoteka:Liri Kopachi, Head of Equality Division, Council of Europe.webm|mini|Liri Kopachi{{Napomena|U vrijeme održavanja ovog predavanja u aprilu 2014, Liri Kopachi bila je šefica Odjela za ravnopravnost Vijeća Evrope. Kako je ispravno predvidjela, konvencija je stupila na snagu nedugo nakon toga, u augustu 2014.}} o pozadini i procesu ratifikacije konvencije (2014)]]
[[Datoteka:Terry Reintke on violence against women.webm|mini|Zastupnica u Evropskom parlamentu [[Terry Reintke]] poziva EU da [[Pristupanje međunarodnom ugovoru|pristupi]] konvenciji (2017){{Napomena|U titlovima videozapisa, kao i u transkriptu debate o pristupanju EU Konvenciji Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (održane 11. septembra 2017. u Evropskom parlamentu u Strasbourgu), potkrala se greška. Iz konteksta je jasno da je Reintke mislila na riječ &quot;accede&quot; (pristupiti), a ne &quot;exceed&quot; (premašiti), s obzirom na to da su ove riječi homofoni. Slično tome, Reintke je upotrijebila termin &quot;forefighters&quot; (prvoborci, u značenju zagovornici ili vojnici na prvoj liniji), a ne &quot;four fighters&quot; (četiri borca).}}]]
[[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8500.jpg|mini|[[Željka Markić]] i drugi demonstranti pozivaju vlasti u Hrvatskoj da ne ratifikuju konvenciju (2018)]]

Nacrt konvencije usvojili su zamjenici ministara Vijeća Evrope 7. aprila 2011. na svom 1111. sastanku.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Draft_2010&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Draft Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2010 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Dokument je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011, tokom 121. zasjedanja Komiteta ministara u Istanbulu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno deset ratifikacija, od kojih je najmanje osam moralo biti iz država članica Vijeća Evrope. Do decembra 2015. konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija minimalnih osam članica Vijeća Evrope: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Krajem iste godine sporazum su ratifikovale i Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španija i Švedska. Tokom 2015. to su učinile Finska, Holandija, Poljska i Slovenija, a 2016. Belgija, San Marino i Rumunija. Uslijedile su ratifikacije Kipra, Estonije, Gruzije, Njemačke, Norveške i Švicarske (2017), zatim Hrvatske, Grčke, Islanda, Luksemburga i Makedonije (2018), te Irske (2019).&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot; /&gt;

Evropska komesarka [[Věra Jourová]] potpisala je Istanbulsku konvenciju u ime Evropske unije 13. juna 2017.&lt;ref name=&quot;EIGE_EU_Signs_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski institut za rodnu ravnopravnost |title=EU signs the Istanbul Convention |url=https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=European Institute for Gender Equality |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Vrhovna rada|Parlament Ukrajine]] ratifikovao je ovaj ugovor 20. juna 2022,&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Ukrainian Parliament Votes to Ratify Istanbul Convention |url=https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/06/20/7141621/ |publisher=European Pravda |date=20. 6. 2022 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a mjesec dana kasnije, u julu, to je učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države koje ratifikuju konvenciju pravno su obavezne poštovati njene odredbe od trenutka kada ona stupi na snagu.&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot; /&gt;

Evropska unija je 28. juna 2023. zvanično ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS br. 210),&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;/&gt; koja je za EU stupila na snagu 1. oktobra 2023.

Konvencija se može otkazati upućivanjem službenog obavještenja generalnom sekretaru Vijeća Evrope (član 80), a otkazivanje stupa na snagu tri mjeseca nakon prijema tog obavještenja.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Text_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Država potpisnica&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Signatures_2026&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=https://www.coe.int/en/web/Conventions/full-list/?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
! Potpisivanje
! Ratifikacija
! Stupanje na snagu
! Otkazivanje ugovora
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Albanija}} || {{dts|2011|12|19|format=dmy}} || {{dts|2013|2|4|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Andora}} || {{dts|2013|2|22|format=dmy}} || {{dts|2014|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Armenija}} || {{Yes|{{dts|2018|1|18|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Austrija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|11|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Belgija}} || {{dts|2012|9|11|format=dmy}} || {{dts|2016|3|14|format=dmy}} || {{dts|2016|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bosna i Hercegovina}} || {{dts|2013|3|8|format=dmy}} || {{dts|2013|11|7|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bugarska}} || {{Yes|{{dts|2016|4|21|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Crna Gora}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Češka}} || {{Yes|{{dts|2016|5|2|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Danska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Farska ostrva]] i [[Grenland]]}} || {{dts|2013|10|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|23|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Estonija}} || {{dts|2014|12|2|format=dmy}} || {{dts|2017|10|26|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Evropska unija}} || {{dts|2017|6|13|format=dmy}} || {{dts|2023|6|1|format=dmy}} || {{dts|2023|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Finska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2015|4|17|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Francuska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|4|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Grčka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|6|18|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Gruzija}} || {{dts|2014|6|19|format=dmy}} || {{dts|2017|5|19|format=dmy}} || {{dts|2017|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Hrvatska}} || {{dts|2013|1|22|format=dmy}} || {{dts|2018|6|12|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Irska}} || {{dts|2015|11|15|format=dmy}} || {{dts|2019|3|8|format=dmy}} || {{dts|2019|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Island}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|4|26|format=dmy}} || {{dts|2018|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Italija}} || {{dts|2012|9|27|format=dmy}} || {{dts|2013|9|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Kipar}} || {{dts|2015|6|16|format=dmy}} || {{dts|2017|11|10|format=dmy}} || {{dts|2018|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Latvija}} || {{dts|2016|5|18|format=dmy}} || {{dts|2024|1|10|format=dmy}} || {{dts|2024|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Lihtenštajn}} || {{dts|2016|11|10|format=dmy}} || {{dts|2021|6|17|format=dmy}} || {{dts|2021|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Litvanija}} || {{Yes|{{dts|2013|6|7|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Luksemburg}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|8|7|format=dmy}} || {{dts|2018|12|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Mađarska}} || {{Yes|{{dts|2014|3|14|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Malta}} || {{dts|2012|5|21|format=dmy}} || {{dts|2014|7|29|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Moldavija}} || {{dts|2017|2|6|format=dmy}} || {{dts|2022|1|31|format=dmy}} || {{dts|2022|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Monako}} || {{dts|2012|9|20|format=dmy}} || {{dts|2014|10|7|format=dmy}} || {{dts|2015|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Nizozemska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]] niti na druge zemlje u sastavu [[Karipska Nizozemska|Holandskih Kariba]], već isključivo na evropski dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]}} || {{dts|2012|11|14|format=dmy}} || {{dts|2015|11|18|format=dmy}} || {{dts|2016|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Norveška}} || {{dts|2011|7|7|format=dmy}} || {{dts|2017|7|5|format=dmy}} || {{dts|2017|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Njemačka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2017|10|12|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Poljska}} || {{dts|2012|12|18|format=dmy}} || {{dts|2015|4|27|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Portugal}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|2|5|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Rumunija}} || {{dts|2014|6|27|format=dmy}} || {{dts|2016|5|23|format=dmy}} || {{dts|2016|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|San Marino}} || {{dts|2014|4|30|format=dmy}} || {{dts|2016|1|28|format=dmy}} || {{dts|2016|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Sjeverna Makedonija}} || {{dts|2011|7|8|format=dmy}} || {{dts|2018|3|23|format=dmy}} || {{dts|2018|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovačka}} || {{Yes|{{dts|2011|5|11|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovenija}} || {{dts|2011|9|8|format=dmy}} || {{dts|2015|2|5|format=dmy}} || {{dts|2015|6|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Španija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Srbija}} || {{dts|2012|4|4|format=dmy}} || {{dts|2013|11|21|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švedska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|1|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švicarska}} || {{dts|2013|9|11|format=dmy}} || {{dts|2017|12|14|format=dmy}} || {{dts|2018|4|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #c0c0c0;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Turska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2012|3|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{dts|2021|7|1|format=dmy}} 
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || {{dts|2012|6|8|format=dmy}} || {{dts|2022|7|21|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ukrajina}} || {{dts|2011|11|7|format=dmy}} || {{dts|2022|7|18|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|}

=== Države koje još uvijek nisu ratifikovale konvenciju ===
==== Armenija ====
[[Vlada Armenije]] odobrila je potpisivanje konvencije na sjednici održanoj 28. decembra 2017.&lt;ref name=&quot;Gov_Armenia_Session_2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.e-gov.am/sessions/archive/2017/12/28/ |title=Կառավարության նիստի օրակարգ |trans-title=Dnevni red sjednice Vlade |date=2017 |work=E-gov.am |publisher=Vlada Republike Armenije |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Tokom javnih rasprava o prihvatanju ovog dokumenta 2019. godine, mišljenja javnosti bila su podijeljena. Više političara i državnih zvaničnika izjavilo je da su odredbe u suprotnosti s [[Ustav Armenije|Ustavom Armenije]]&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Danielian_Tert_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիան միանշանակ հակասում է ՀՀ Սահմանադրությանը. Գևորգ Դանիելյան» |trans-title=Istanbulska konvencija definitivno je u suprotnosti sa Ustavom Republike Armenije: Gevorg Danielian |date=2019 |work=Tert.am |publisher=Tert AM |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707000000/https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |archive-date=7. 7. 2019 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; te da bi mogle uvesti koncept &quot;trećeg roda&quot;.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot; /&gt;

Zamjenica ministra pravde [[Kristinne Grigoryan]] izdala je 1. augusta 2019. pojašnjenje, naglasivši da je isključiva svrha konvencije sprječavanje nasilja, a ne redefinisanje porodice.&lt;ref name=&quot;Civilnet_Deputy_Minister_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |title=Ստամբուլյան կոնվենցիան ընտանիքի կոնցեպտ չի սահմանում. արդարադատության փոխնախարար |trans-title=Istanbulska konvencija ne definiše koncept porodice: zamjenica ministra pravde |date=2019 |work=Civilnet.am |publisher=CivilNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922075930/https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |archive-date=22. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Ministarstvo je također saopštilo da se obratilo [[Venecijanska komisija|Venecijanskoj komisiji]] – savjetodavnom tijelu Vijeća Evrope za pravna i ustavna pitanja – radi procjene &quot;ustavnih implikacija&quot; ratifikacije. Uz pretpostavku pozitivnog mišljenja Komisije, ratifikacija se smatrala izvjesnom budući da velika većina parlamentaraca podržava ovaj dokument.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rasprave o ratifikaciji naišle su i na otpor dijela javnosti, koji je iznio optužbe da konvencija služi legalizaciji [[Istopolni brak|istopolnih brakova]] i širenju LGBT &quot;propagande&quot;. Prema izvještaju organizacije [[Human Rights Watch]], pojedini zvaničnici su zbog toga upućivali uvredljive poruke i govor mržnje prema LGBT aktivistima.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Human Rights Watch |title=Համաշխարհային զեկույց 2021. Հայաստան |trans-title=Svjetski izvještaj 2021: Armenija |url=https://www.hrw.org/hy/world-report/2021/country-chapters/377313 |publisher=Human Rights Watch |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; [[Armenska apostolska crkva]] također se usprotivila ratifikaciji u svom zvaničnom saopštenju, navodeći kao razlog to što konvencija priznaje prava [[Transrodnost|transrodnim]] osobama.&lt;ref name=&quot;Armenian_Church_Bishops_Statement_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Armenska apostolska crkva |title=Bishops and Primates of Armenia have issued a statement over Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.armenianchurch.org/en/news/72-bishops-and-primates-of-armenia-have-issued-a-statement-over-council-of-europe-convention-on-pre/4163 |publisher=Mother See of Holy Etchmiadzin |date=2019 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija u svom izvještaju iz 2020. pozvalo je Armeniju da hitno ratifikuje Istanbulsku konvenciju kako bi se osigurala efikasna zaštita žena, ali i muškaraca koji su žrtve nasilja u porodici,&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentarians_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիա»․ ուղեցույց պատգամավորների համար |trans-title=„Istanbulska konvencija”: Priručnik za parlamentarce |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-arm-081/1680a4cf88 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=1. 7. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; uz kritiku da trenutno armensko zakonodavstvo ne pruža dovoljan nivo zaštite za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot; /&gt; U novembru 2022, ambasadorica Evropske unije u Armeniji [[Andrea Joana-Maria Wiktorin|Andrea Wiktorin]] ponovo je apelovala na armenske vlasti da ubrzaju postupak ratifikacije sporazuma.&lt;ref name=&quot;News_Am_Armenia_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.am/eng/news/732481.html |title=Armenia Ministry of Justice updates status on ratification of Istanbul Convention |date=2022 |work=News.am |publisher=Armenia News - NEWS.am |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>2j65bxbc0dl6vdkw9dmh10cw3gtt2ms</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901312</id>
      <parentid>3901311</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T22:40:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56672" sha1="img9zfxesm1t0ekj7syyig1f87sqglb" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
{{Nasilje nad ženama}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

=== Mehanizam nadzora (GREVIO) ===
Provođenje konvencije prati GREVIO – nezavisno ekspertno tijelo (Grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). Članove ovog tijela biraju države potpisnice, a u zavisnosti od njihovog broja, sastoji se od deset do petnaest članova.&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_2015&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-date=3. 9. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2015 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvih deset članova izabrano je 2014: predsjednica Feride Acar (Turska), prva potpredsjednica Marceline Naudi (Malta), druga potpredsjednica Simona Lanzoni (Italija) te članice Biljana Branković (Srbija), Françoise Brie (Francuska), Gemma Gallego (Španija), Helena Leitao (Portugal), Rosa Logar (Austrija), Iris Luarasi (Albanija) i Vesna Ratković (Crna Gora).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Members_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=GREVIO Members |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još pet članova izabrano je 2018: Per Arne Håkansson (Švedska), Sabine Kräuter-Stockton (Njemačka), Vladimer Mkervalishvili (Gruzija), Rachel Eapen Paul (Norveška) i Aleid van den Brink (Holandija).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Expansion_2018&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Five additional members joining GREVIO |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je većini članova istekao mandat, u decembru 2023. održani su novi izbori za sastav ovog tijela.

== Usvajanje, potpisivanje, ratifikacija i otkazivanje ==
=== Opći postupak ===
[[Datoteka:Liri Kopachi, Head of Equality Division, Council of Europe.webm|mini|Liri Kopachi{{Napomena|U vrijeme održavanja ovog predavanja u aprilu 2014, Liri Kopachi bila je šefica Odjela za ravnopravnost Vijeća Evrope. Kako je ispravno predvidjela, konvencija je stupila na snagu nedugo nakon toga, u augustu 2014.}} o pozadini i procesu ratifikacije konvencije (2014)]]
[[Datoteka:Terry Reintke on violence against women.webm|mini|Zastupnica u Evropskom parlamentu [[Terry Reintke]] poziva EU da [[Pristupanje međunarodnom ugovoru|pristupi]] konvenciji (2017){{Napomena|U titlovima videozapisa, kao i u transkriptu debate o pristupanju EU Konvenciji Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (održane 11. septembra 2017. u Evropskom parlamentu u Strasbourgu), potkrala se greška. Iz konteksta je jasno da je Reintke mislila na riječ &quot;accede&quot; (pristupiti), a ne &quot;exceed&quot; (premašiti), s obzirom na to da su ove riječi homofoni. Slično tome, Reintke je upotrijebila termin &quot;forefighters&quot; (prvoborci, u značenju zagovornici ili vojnici na prvoj liniji), a ne &quot;four fighters&quot; (četiri borca).}}]]
[[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8500.jpg|mini|[[Željka Markić]] i drugi demonstranti pozivaju vlasti u Hrvatskoj da ne ratifikuju konvenciju (2018)]]

Nacrt konvencije usvojili su zamjenici ministara Vijeća Evrope 7. aprila 2011. na svom 1111. sastanku.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Draft_2010&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Draft Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2010 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Dokument je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011, tokom 121. zasjedanja Komiteta ministara u Istanbulu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno deset ratifikacija, od kojih je najmanje osam moralo biti iz država članica Vijeća Evrope. Do decembra 2015. konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija minimalnih osam članica Vijeća Evrope: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Krajem iste godine sporazum su ratifikovale i Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španija i Švedska. Tokom 2015. to su učinile Finska, Holandija, Poljska i Slovenija, a 2016. Belgija, San Marino i Rumunija. Uslijedile su ratifikacije Kipra, Estonije, Gruzije, Njemačke, Norveške i Švicarske (2017), zatim Hrvatske, Grčke, Islanda, Luksemburga i Makedonije (2018), te Irske (2019).&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot; /&gt;

Evropska komesarka [[Věra Jourová]] potpisala je Istanbulsku konvenciju u ime Evropske unije 13. juna 2017.&lt;ref name=&quot;EIGE_EU_Signs_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski institut za rodnu ravnopravnost |title=EU signs the Istanbul Convention |url=https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=European Institute for Gender Equality |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Vrhovna rada|Parlament Ukrajine]] ratifikovao je ovaj ugovor 20. juna 2022,&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Ukrainian Parliament Votes to Ratify Istanbul Convention |url=https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/06/20/7141621/ |publisher=European Pravda |date=20. 6. 2022 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a mjesec dana kasnije, u julu, to je učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države koje ratifikuju konvenciju pravno su obavezne poštovati njene odredbe od trenutka kada ona stupi na snagu.&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot; /&gt;

Evropska unija je 28. juna 2023. zvanično ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS br. 210),&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;/&gt; koja je za EU stupila na snagu 1. oktobra 2023.

Konvencija se može otkazati upućivanjem službenog obavještenja generalnom sekretaru Vijeća Evrope (član 80), a otkazivanje stupa na snagu tri mjeseca nakon prijema tog obavještenja.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Text_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Država potpisnica&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Signatures_2026&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=https://www.coe.int/en/web/Conventions/full-list/?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
! Potpisivanje
! Ratifikacija
! Stupanje na snagu
! Otkazivanje ugovora
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Albanija}} || {{dts|2011|12|19|format=dmy}} || {{dts|2013|2|4|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Andora}} || {{dts|2013|2|22|format=dmy}} || {{dts|2014|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Armenija}} || {{Yes|{{dts|2018|1|18|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Austrija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|11|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Belgija}} || {{dts|2012|9|11|format=dmy}} || {{dts|2016|3|14|format=dmy}} || {{dts|2016|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bosna i Hercegovina}} || {{dts|2013|3|8|format=dmy}} || {{dts|2013|11|7|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bugarska}} || {{Yes|{{dts|2016|4|21|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Crna Gora}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Češka}} || {{Yes|{{dts|2016|5|2|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Danska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Farska ostrva]] i [[Grenland]]}} || {{dts|2013|10|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|23|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Estonija}} || {{dts|2014|12|2|format=dmy}} || {{dts|2017|10|26|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Evropska unija}} || {{dts|2017|6|13|format=dmy}} || {{dts|2023|6|1|format=dmy}} || {{dts|2023|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Finska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2015|4|17|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Francuska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|4|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Grčka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|6|18|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Gruzija}} || {{dts|2014|6|19|format=dmy}} || {{dts|2017|5|19|format=dmy}} || {{dts|2017|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Hrvatska}} || {{dts|2013|1|22|format=dmy}} || {{dts|2018|6|12|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Irska}} || {{dts|2015|11|15|format=dmy}} || {{dts|2019|3|8|format=dmy}} || {{dts|2019|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Island}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|4|26|format=dmy}} || {{dts|2018|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Italija}} || {{dts|2012|9|27|format=dmy}} || {{dts|2013|9|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Kipar}} || {{dts|2015|6|16|format=dmy}} || {{dts|2017|11|10|format=dmy}} || {{dts|2018|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Latvija}} || {{dts|2016|5|18|format=dmy}} || {{dts|2024|1|10|format=dmy}} || {{dts|2024|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Lihtenštajn}} || {{dts|2016|11|10|format=dmy}} || {{dts|2021|6|17|format=dmy}} || {{dts|2021|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Litvanija}} || {{Yes|{{dts|2013|6|7|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Luksemburg}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|8|7|format=dmy}} || {{dts|2018|12|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Mađarska}} || {{Yes|{{dts|2014|3|14|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Malta}} || {{dts|2012|5|21|format=dmy}} || {{dts|2014|7|29|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Moldavija}} || {{dts|2017|2|6|format=dmy}} || {{dts|2022|1|31|format=dmy}} || {{dts|2022|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Monako}} || {{dts|2012|9|20|format=dmy}} || {{dts|2014|10|7|format=dmy}} || {{dts|2015|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Nizozemska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]] niti na druge zemlje u sastavu [[Karipska Nizozemska|Holandskih Kariba]], već isključivo na evropski dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]}} || {{dts|2012|11|14|format=dmy}} || {{dts|2015|11|18|format=dmy}} || {{dts|2016|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Norveška}} || {{dts|2011|7|7|format=dmy}} || {{dts|2017|7|5|format=dmy}} || {{dts|2017|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Njemačka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2017|10|12|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Poljska}} || {{dts|2012|12|18|format=dmy}} || {{dts|2015|4|27|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Portugal}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|2|5|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Rumunija}} || {{dts|2014|6|27|format=dmy}} || {{dts|2016|5|23|format=dmy}} || {{dts|2016|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|San Marino}} || {{dts|2014|4|30|format=dmy}} || {{dts|2016|1|28|format=dmy}} || {{dts|2016|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Sjeverna Makedonija}} || {{dts|2011|7|8|format=dmy}} || {{dts|2018|3|23|format=dmy}} || {{dts|2018|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovačka}} || {{Yes|{{dts|2011|5|11|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovenija}} || {{dts|2011|9|8|format=dmy}} || {{dts|2015|2|5|format=dmy}} || {{dts|2015|6|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Španija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Srbija}} || {{dts|2012|4|4|format=dmy}} || {{dts|2013|11|21|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švedska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|1|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švicarska}} || {{dts|2013|9|11|format=dmy}} || {{dts|2017|12|14|format=dmy}} || {{dts|2018|4|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #c0c0c0;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Turska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2012|3|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{dts|2021|7|1|format=dmy}} 
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || {{dts|2012|6|8|format=dmy}} || {{dts|2022|7|21|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ukrajina}} || {{dts|2011|11|7|format=dmy}} || {{dts|2022|7|18|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|}

=== Države koje još uvijek nisu ratifikovale konvenciju ===
==== Armenija ====
[[Vlada Armenije]] odobrila je potpisivanje konvencije na sjednici održanoj 28. decembra 2017.&lt;ref name=&quot;Gov_Armenia_Session_2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.e-gov.am/sessions/archive/2017/12/28/ |title=Կառավարության նիստի օրակարգ |trans-title=Dnevni red sjednice Vlade |date=2017 |work=E-gov.am |publisher=Vlada Republike Armenije |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Tokom javnih rasprava o prihvatanju ovog dokumenta 2019. godine, mišljenja javnosti bila su podijeljena. Više političara i državnih zvaničnika izjavilo je da su odredbe u suprotnosti s [[Ustav Armenije|Ustavom Armenije]]&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Danielian_Tert_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիան միանշանակ հակասում է ՀՀ Սահմանադրությանը. Գևորգ Դանիելյան» |trans-title=Istanbulska konvencija definitivno je u suprotnosti sa Ustavom Republike Armenije: Gevorg Danielian |date=2019 |work=Tert.am |publisher=Tert AM |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707000000/https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |archive-date=7. 7. 2019 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; te da bi mogle uvesti koncept &quot;trećeg roda&quot;.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot; /&gt;

Zamjenica ministra pravde [[Kristinne Grigoryan]] izdala je 1. augusta 2019. pojašnjenje, naglasivši da je isključiva svrha konvencije sprječavanje nasilja, a ne redefinisanje porodice.&lt;ref name=&quot;Civilnet_Deputy_Minister_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |title=Ստամբուլյան կոնվենցիան ընտանիքի կոնցեպտ չի սահմանում. արդարադատության փոխնախարար |trans-title=Istanbulska konvencija ne definiše koncept porodice: zamjenica ministra pravde |date=2019 |work=Civilnet.am |publisher=CivilNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922075930/https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |archive-date=22. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Ministarstvo je također saopštilo da se obratilo [[Venecijanska komisija|Venecijanskoj komisiji]] – savjetodavnom tijelu Vijeća Evrope za pravna i ustavna pitanja – radi procjene &quot;ustavnih implikacija&quot; ratifikacije. Uz pretpostavku pozitivnog mišljenja Komisije, ratifikacija se smatrala izvjesnom budući da velika većina parlamentaraca podržava ovaj dokument.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rasprave o ratifikaciji naišle su i na otpor dijela javnosti, koji je iznio optužbe da konvencija služi legalizaciji [[Istospolni brak|istospolnih brakova]] i širenju LGBT &quot;propagande&quot;. Prema izvještaju organizacije [[Human Rights Watch]], pojedini zvaničnici su zbog toga upućivali uvredljive poruke i govor mržnje prema LGBT aktivistima.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Human Rights Watch |title=Համաշխարհային զեկույց 2021. Հայաստան |trans-title=Svjetski izvještaj 2021: Armenija |url=https://www.hrw.org/hy/world-report/2021/country-chapters/377313 |publisher=Human Rights Watch |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; [[Armenska apostolska crkva]] također se usprotivila ratifikaciji u svom zvaničnom saopštenju, navodeći kao razlog to što konvencija priznaje prava [[Transrodnost|transrodnim]] osobama.&lt;ref name=&quot;Armenian_Church_Bishops_Statement_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Armenska apostolska crkva |title=Bishops and Primates of Armenia have issued a statement over Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.armenianchurch.org/en/news/72-bishops-and-primates-of-armenia-have-issued-a-statement-over-council-of-europe-convention-on-pre/4163 |publisher=Mother See of Holy Etchmiadzin |date=2019 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija u svom izvještaju iz 2020. pozvalo je Armeniju da hitno ratifikuje Istanbulsku konvenciju kako bi se osigurala efikasna zaštita žena, ali i muškaraca koji su žrtve nasilja u porodici,&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentarians_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիա»․ ուղեցույց պատգամավորների համար |trans-title=&quot;Istanbulska konvencija&quot;: Priručnik za parlamentarce |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-arm-081/1680a4cf88 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=1. 7. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; uz kritiku da trenutno armensko zakonodavstvo ne pruža dovoljan nivo zaštite za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot; /&gt; U novembru 2022, ambasadorica Evropske unije u Armeniji [[Andrea Joana-Maria Wiktorin|Andrea Wiktorin]] ponovo je apelovala na armenske vlasti da ubrzaju postupak ratifikacije sporazuma.&lt;ref name=&quot;News_Am_Armenia_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.am/eng/news/732481.html |title=Armenia Ministry of Justice updates status on ratification of Istanbul Convention |date=2022 |work=News.am |publisher=Armenia News - NEWS.am |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Bugarska ====
[[Datoteka:Protest Against The Istanbul Convention in Sofia.jpg|mini|Protest protiv Istanbulske konvencije u [[Sofija|Sofiji]] (februar 2018)]]
[[Datoteka:Sofia street protests against violence against women.webm|mini|Kontraprotest podrške Istanbulskoj konvenciji u Sofiji (novembar 2018)]]
U januaru 2018, Vijeće ministara [[Bugarska|Bugarske]] usvojilo je prijedlog upućen [[Narodno sobranje Bugarske|Parlamentu]] za ratifikaciju konvencije. Ovu odluku brzo su osudili pojedini ministri, parlamentarci, medijske grupe i organizacije civilnog društva, tvrdeći da bi dokument mogao dovesti do zvaničnog priznavanja &quot;trećeg roda&quot; i [[Istospolni brak|istospolnih brakova]].&lt;ref name=&quot;BNR_Bulgaria_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |title=Вредна za българското общество ли е Истанбулската конвенция? |trans-title=Da li je Istanbulska konvencija štetna za bugarsko društvo? |date=2018 |work=Bnr.bg |publisher=[[Bugarski nacionalni radio]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Nakon oštrih reakcija javnosti, [[Treća vlada Bojka Borisova|treća vlada Bojka Borisova]] odgodila je ratifikaciju i proslijedila predmet [[Ustavni sud Bugarske|Ustavnom sudu]] na ocjenu ustavnosti.&lt;ref name=&quot;OffNews_Constitutional_Court_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |title=Конституционният съд образува дело за Истанбулската конвенция |trans-title=Ustavni sud formirao predmet u vezi sa Istanbulskom konvencijom |date=2018 |work=Offnews.bg |publisher=OffNews |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Rumen Radev]], koji se protivio ratifikaciji, pozdravio je odgađanje nazvavši ga &quot;trijumfom zdravog razuma&quot; te izjavio da je konvencija nejasna, a da se problem nasilja u porodici može riješiti isključivo adekvatnim bugarskim zakonima i boljim radom policije.&lt;ref name=&quot;NewsBg_Radev_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |title=Румен Радев не иска ратификация на Истанбулската конвенция |trans-title=Rumen Radev se protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije |date=2018 |work=News.bg |publisher=News.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Premijer [[Bojko Borisov]] ukazao je na izolovanost svoje stranke [[GERB]], koju u ovom slučaju nije podržao ni koalicijski partner, desničarski savez [[Ujedinjeni patrioti]]. Borisov je izrazio iznenađenje što se i opoziciona [[Bugarska socijalistička partija]] (BSP) oštro usprotivila konvenciji, sugerišući da se socijalisti općenito protive [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_GERB_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |title=ГЕРБ оттеглят Истанбулската конвенция, защото няма подкрепа и не искат да понасят негативи сами |trans-title=GERB povlači Istanbulsku konvenciju jer nema podrške i ne žele sami snositi negativne posljedice |date=2018 |work=Dnevnik.bg |publisher=Dnevnik |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Stav BSP-a izazvao je razmimoilaženje između [[Partija evropskih socijalista|Partije evropskih socijalista]] i novog političkog smjera BSP-a pod vodstvom [[Kornelija Ninova|Kornelije Ninove]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_BSP_PES_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |title=След акцията на БСП против Истанбулската конвенция ПЕС ще проучва домашното насилие у нас |trans-title=Nakon akcije BSP-a protiv Istanbulske konvencije, PES će istražiti nasilje u porodici u Bugarskoj |date=2018 |work=Dnevnik.bg |publisher=Dnevnik |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Prema programu socijalista pod nazivom &quot;Vizija za Bugarsku&quot;, konvencija &quot;nije namijenjena zaštiti žena, već je usmjerena protiv osnovnih vrijednosti evropske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;Kapital_BSP_Eurovote_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |title=БСП за евровота - &quot;не&quot; на Истанбулската конвенция, пакта за миграция и санкциите срещу Русия |trans-title=BSP na euroizborima – &quot;ne&quot; Istanbulskoj konvenciji, paktu o migracijama i sankcijama protiv Rusije |date=2019 |work=Capital.bg |publisher=Kapital Daily |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Ustavni sud je 27. jula 2018. donio Odluku br. 13 u ustavnom predmetu br. 3/2018, proglasivši da &quot;Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici nije u skladu s Ustavom Republike Bugarske&quot;. U svom obrazloženju, Sud je uočio poveznicu između ranijih dokumenata Vijeća Evrope protiv nasilja u porodici i proširenja prava transrodnih osoba. Prema ocjeni Ustavnog suda, konvencija nudi binarnu interpretaciju roda i kao biološke i kao društvene kategorije, što je u suprotnosti s [[Ustav Bugarske|Ustavom Bugarske]], koji ljude neopozivo definiše kao biološke muškarce ili žene s jednakim statusom građana. Sud je zaključio da konvencija stvara formalni pravni osnov za promovisanje nebioloških definicija roda, što se smatra neustavnim.&lt;ref name=&quot;24Chasa_Constitutional_Court_Decision_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |title=Пълното решение на Конституционния съд за Истанбулската конвенция |trans-title=Kompletna odluka Ustavnog suda o Istanbulskoj konvenciji |date=27. 7. 2018 |work=24chasa.bg |publisher=24 Chasa |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Udruženja za zaštitu prava žena izrazila su ogorčenje odlukom bugarskih vlasti da odustanu od ratifikacije. U novembru 2018, povodom [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama|Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama]], stotine građana protestovale su u centru Sofije pod sloganom #NisiSama, zahtijevajući efikasno djelovanje institucija, uključujući uspostavljanje preventivnih programa i sigurnih kuća za žrtve. Organizator protesta, Bugarski fond za žene, naveo je podatak da je u prvih jedanaest mjeseci 2018. u Bugarskoj ubijeno gotovo 30 žena, od kojih su većinu usmrtili njihovi partneri.&lt;ref name=&quot;Martino_OBC_Sofia_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Francesco Martino |url=https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |title=Sofia: in piazza contro la violenza sulle donne / Sofia: in the streets against violence against women |trans-title=Sofija: na ulicama protiv nasilja nad ženama |date=2018 |work=YouTube |publisher=OBC Transeuropa |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=it-en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>img9zfxesm1t0ekj7syyig1f87sqglb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901313</id>
      <parentid>3901312</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T23:13:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (dopunjen sa novim podacima)</comment>
      <origin>3901313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61269" sha1="5h6j3px0nqzwbw1q02hmdgfsyasfldv" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
{{Nasilje nad ženama}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

=== Mehanizam nadzora (GREVIO) ===
Provođenje konvencije prati GREVIO – nezavisno ekspertno tijelo (Grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). Članove ovog tijela biraju države potpisnice, a u zavisnosti od njihovog broja, sastoji se od deset do petnaest članova.&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_2015&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-date=3. 9. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2015 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvih deset članova izabrano je 2014: predsjednica Feride Acar (Turska), prva potpredsjednica Marceline Naudi (Malta), druga potpredsjednica Simona Lanzoni (Italija) te članice Biljana Branković (Srbija), Françoise Brie (Francuska), Gemma Gallego (Španija), Helena Leitao (Portugal), Rosa Logar (Austrija), Iris Luarasi (Albanija) i Vesna Ratković (Crna Gora).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Members_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=GREVIO Members |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još pet članova izabrano je 2018: Per Arne Håkansson (Švedska), Sabine Kräuter-Stockton (Njemačka), Vladimer Mkervalishvili (Gruzija), Rachel Eapen Paul (Norveška) i Aleid van den Brink (Holandija).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Expansion_2018&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Five additional members joining GREVIO |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je većini članova istekao mandat, u decembru 2023. održani su novi izbori za sastav ovog tijela.

== Usvajanje, potpisivanje, ratifikacija i otkazivanje ==
=== Opći postupak ===
[[Datoteka:Liri Kopachi, Head of Equality Division, Council of Europe.webm|mini|Liri Kopachi{{Napomena|U vrijeme održavanja ovog predavanja u aprilu 2014, Liri Kopachi bila je šefica Odjela za ravnopravnost Vijeća Evrope. Kako je ispravno predvidjela, konvencija je stupila na snagu nedugo nakon toga, u augustu 2014.}} o pozadini i procesu ratifikacije konvencije (2014)]]
[[Datoteka:Terry Reintke on violence against women.webm|mini|Zastupnica u Evropskom parlamentu [[Terry Reintke]] poziva EU da [[Pristupanje međunarodnom ugovoru|pristupi]] konvenciji (2017){{Napomena|U titlovima videozapisa, kao i u transkriptu debate o pristupanju EU Konvenciji Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (održane 11. septembra 2017. u Evropskom parlamentu u Strasbourgu), potkrala se greška. Iz konteksta je jasno da je Reintke mislila na riječ &quot;accede&quot; (pristupiti), a ne &quot;exceed&quot; (premašiti), s obzirom na to da su ove riječi homofoni. Slično tome, Reintke je upotrijebila termin &quot;forefighters&quot; (prvoborci, u značenju zagovornici ili vojnici na prvoj liniji), a ne &quot;four fighters&quot; (četiri borca).}}]]
[[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8500.jpg|mini|[[Željka Markić]] i drugi demonstranti pozivaju vlasti u Hrvatskoj da ne ratifikuju konvenciju (2018)]]

Nacrt konvencije usvojili su zamjenici ministara Vijeća Evrope 7. aprila 2011. na svom 1111. sastanku.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Draft_2010&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Draft Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2010 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Dokument je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011, tokom 121. zasjedanja Komiteta ministara u Istanbulu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno deset ratifikacija, od kojih je najmanje osam moralo biti iz država članica Vijeća Evrope. Do decembra 2015. konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija minimalnih osam članica Vijeća Evrope: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Krajem iste godine sporazum su ratifikovale i Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španija i Švedska. Tokom 2015. to su učinile Finska, Holandija, Poljska i Slovenija, a 2016. Belgija, San Marino i Rumunija. Uslijedile su ratifikacije Kipra, Estonije, Gruzije, Njemačke, Norveške i Švicarske (2017), zatim Hrvatske, Grčke, Islanda, Luksemburga i Makedonije (2018), te Irske (2019).&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot; /&gt;

Evropska komesarka [[Věra Jourová]] potpisala je Istanbulsku konvenciju u ime Evropske unije 13. juna 2017.&lt;ref name=&quot;EIGE_EU_Signs_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski institut za rodnu ravnopravnost |title=EU signs the Istanbul Convention |url=https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=European Institute for Gender Equality |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Vrhovna rada|Parlament Ukrajine]] ratifikovao je ovaj ugovor 20. juna 2022,&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Ukrainian Parliament Votes to Ratify Istanbul Convention |url=https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/06/20/7141621/ |publisher=European Pravda |date=20. 6. 2022 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a mjesec dana kasnije, u julu, to je učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države koje ratifikuju konvenciju pravno su obavezne poštovati njene odredbe od trenutka kada ona stupi na snagu.&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot; /&gt;

Evropska unija je 28. juna 2023. zvanično ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS br. 210),&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;/&gt; koja je za EU stupila na snagu 1. oktobra 2023.

Konvencija se može otkazati upućivanjem službenog obavještenja generalnom sekretaru Vijeća Evrope (član 80), a otkazivanje stupa na snagu tri mjeseca nakon prijema tog obavještenja.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Text_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Država potpisnica&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Signatures_2026&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=https://www.coe.int/en/web/Conventions/full-list/?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
! Potpisivanje
! Ratifikacija
! Stupanje na snagu
! Otkazivanje ugovora
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Albanija}} || {{dts|2011|12|19|format=dmy}} || {{dts|2013|2|4|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Andora}} || {{dts|2013|2|22|format=dmy}} || {{dts|2014|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Armenija}} || {{Yes|{{dts|2018|1|18|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Austrija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|11|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Belgija}} || {{dts|2012|9|11|format=dmy}} || {{dts|2016|3|14|format=dmy}} || {{dts|2016|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bosna i Hercegovina}} || {{dts|2013|3|8|format=dmy}} || {{dts|2013|11|7|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bugarska}} || {{Yes|{{dts|2016|4|21|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Crna Gora}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Češka}} || {{Yes|{{dts|2016|5|2|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Danska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Farska ostrva]] i [[Grenland]]}} || {{dts|2013|10|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|23|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Estonija}} || {{dts|2014|12|2|format=dmy}} || {{dts|2017|10|26|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Evropska unija}} || {{dts|2017|6|13|format=dmy}} || {{dts|2023|6|1|format=dmy}} || {{dts|2023|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Finska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2015|4|17|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Francuska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|4|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Grčka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|6|18|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Gruzija}} || {{dts|2014|6|19|format=dmy}} || {{dts|2017|5|19|format=dmy}} || {{dts|2017|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Hrvatska}} || {{dts|2013|1|22|format=dmy}} || {{dts|2018|6|12|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Irska}} || {{dts|2015|11|15|format=dmy}} || {{dts|2019|3|8|format=dmy}} || {{dts|2019|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Island}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|4|26|format=dmy}} || {{dts|2018|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Italija}} || {{dts|2012|9|27|format=dmy}} || {{dts|2013|9|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Kipar}} || {{dts|2015|6|16|format=dmy}} || {{dts|2017|11|10|format=dmy}} || {{dts|2018|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Latvija}} || {{dts|2016|5|18|format=dmy}} || {{dts|2024|1|10|format=dmy}} || {{dts|2024|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Lihtenštajn}} || {{dts|2016|11|10|format=dmy}} || {{dts|2021|6|17|format=dmy}} || {{dts|2021|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Litvanija}} || {{Yes|{{dts|2013|6|7|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Luksemburg}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|8|7|format=dmy}} || {{dts|2018|12|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Mađarska}} || {{Yes|{{dts|2014|3|14|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Malta}} || {{dts|2012|5|21|format=dmy}} || {{dts|2014|7|29|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Moldavija}} || {{dts|2017|2|6|format=dmy}} || {{dts|2022|1|31|format=dmy}} || {{dts|2022|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Monako}} || {{dts|2012|9|20|format=dmy}} || {{dts|2014|10|7|format=dmy}} || {{dts|2015|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Nizozemska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]] niti na druge zemlje u sastavu [[Karipska Nizozemska|Holandskih Kariba]], već isključivo na evropski dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]}} || {{dts|2012|11|14|format=dmy}} || {{dts|2015|11|18|format=dmy}} || {{dts|2016|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Norveška}} || {{dts|2011|7|7|format=dmy}} || {{dts|2017|7|5|format=dmy}} || {{dts|2017|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Njemačka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2017|10|12|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Poljska}} || {{dts|2012|12|18|format=dmy}} || {{dts|2015|4|27|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Portugal}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|2|5|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Rumunija}} || {{dts|2014|6|27|format=dmy}} || {{dts|2016|5|23|format=dmy}} || {{dts|2016|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|San Marino}} || {{dts|2014|4|30|format=dmy}} || {{dts|2016|1|28|format=dmy}} || {{dts|2016|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Sjeverna Makedonija}} || {{dts|2011|7|8|format=dmy}} || {{dts|2018|3|23|format=dmy}} || {{dts|2018|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovačka}} || {{Yes|{{dts|2011|5|11|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovenija}} || {{dts|2011|9|8|format=dmy}} || {{dts|2015|2|5|format=dmy}} || {{dts|2015|6|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Španija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Srbija}} || {{dts|2012|4|4|format=dmy}} || {{dts|2013|11|21|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švedska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|1|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švicarska}} || {{dts|2013|9|11|format=dmy}} || {{dts|2017|12|14|format=dmy}} || {{dts|2018|4|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #c0c0c0;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Turska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2012|3|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{dts|2021|7|1|format=dmy}} 
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || {{dts|2012|6|8|format=dmy}} || {{dts|2022|7|21|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ukrajina}} || {{dts|2011|11|7|format=dmy}} || {{dts|2022|7|18|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|}

=== Države koje još uvijek nisu ratifikovale konvenciju ===
==== Armenija ====
[[Vlada Armenije]] odobrila je potpisivanje konvencije na sjednici održanoj 28. decembra 2017.&lt;ref name=&quot;Gov_Armenia_Session_2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.e-gov.am/sessions/archive/2017/12/28/ |title=Կառավարության նիստի օրակարգ |trans-title=Dnevni red sjednice Vlade |date=2017 |publisher=Vlada Republike Armenije |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Tokom javnih rasprava o prihvatanju ovog dokumenta 2019. godine, mišljenja javnosti bila su podijeljena. Više političara i državnih zvaničnika izjavilo je da su odredbe u suprotnosti s [[Ustav Armenije|Ustavom Armenije]]&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Danielian_Tert_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիան միանշանակ հակասում է ՀՀ Սահմանադրությանը. Գևորգ Դանիելյան» |trans-title=Istanbulska konvencija definitivno je u suprotnosti sa Ustavom Republike Armenije: Gevorg Danielian |date=2019 |publisher=Tert AM |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707000000/https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |archive-date=7. 7. 2019 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; te da bi mogle uvesti koncept &quot;trećeg roda&quot;.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot; /&gt;

Zamjenica ministra pravde [[Kristinne Grigoryan]] izdala je 1. augusta 2019. pojašnjenje, naglasivši da je isključiva svrha konvencije sprječavanje nasilja, a ne redefinisanje porodice.&lt;ref name=&quot;Civilnet_Deputy_Minister_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |title=Ստամբուլյան կոնվենցիան ընտանիքի կոնցեպտ չի սահմանում. արդարադատության փոխնախարար |trans-title=Istanbulska konvencija ne definiše koncept porodice: zamjenica ministra pravde |date=2019 |publisher=CivilNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922075930/https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |archive-date=22. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Ministarstvo je također saopštilo da se obratilo [[Venecijanska komisija|Venecijanskoj komisiji]] – savjetodavnom tijelu Vijeća Evrope za pravna i ustavna pitanja – radi procjene &quot;ustavnih implikacija&quot; ratifikacije. Uz pretpostavku pozitivnog mišljenja Komisije, ratifikacija se smatrala izvjesnom budući da velika većina parlamentaraca podržava ovaj dokument.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rasprave o ratifikaciji naišle su i na otpor dijela javnosti, koji je iznio optužbe da konvencija služi legalizaciji [[Istospolni brak|istospolnih brakova]] i širenju LGBT &quot;propagande&quot;. Prema izvještaju organizacije [[Human Rights Watch]], pojedini zvaničnici su zbog toga upućivali uvredljive poruke i govor mržnje prema LGBT aktivistima.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Human Rights Watch |title=Համաշխարհային զեկույց 2021. Հայաստան |trans-title=Svjetski izvještaj 2021: Armenija |url=https://www.hrw.org/hy/world-report/2021/country-chapters/377313 |publisher=Human Rights Watch |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; [[Armenska apostolska crkva]] također se usprotivila ratifikaciji u svom zvaničnom saopštenju, navodeći kao razlog to što konvencija priznaje prava [[Transrodnost|transrodnim]] osobama.&lt;ref name=&quot;Armenian_Church_Bishops_Statement_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Armenska apostolska crkva |title=Bishops and Primates of Armenia have issued a statement over Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.armenianchurch.org/en/news/72-bishops-and-primates-of-armenia-have-issued-a-statement-over-council-of-europe-convention-on-pre/4163 |publisher=Mother See of Holy Etchmiadzin |date=2019 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija u svom izvještaju iz 2020. pozvalo je Armeniju da hitno ratifikuje Istanbulsku konvenciju kako bi se osigurala efikasna zaštita žena, ali i muškaraca koji su žrtve nasilja u porodici,&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentarians_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիա»․ ուղեցույց պատգամավորների համար |trans-title=&quot;Istanbulska konvencija&quot;: Priručnik za parlamentarce |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-arm-081/1680a4cf88 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=1. 7. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; uz kritiku da trenutno armensko zakonodavstvo ne pruža dovoljan nivo zaštite za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot; /&gt; U novembru 2022, ambasadorica Evropske unije u Armeniji [[Andrea Joana-Maria Wiktorin|Andrea Wiktorin]] ponovo je apelovala na armenske vlasti da ubrzaju postupak ratifikacije sporazuma.&lt;ref name=&quot;News_Am_Armenia_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.am/eng/news/732481.html |title=Armenia Ministry of Justice updates status on ratification of Istanbul Convention |date=2022 |publisher=Armenia News - NEWS.am |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Bugarska ====
[[Datoteka:Protest Against The Istanbul Convention in Sofia.jpg|mini|Protest protiv Istanbulske konvencije u [[Sofija|Sofiji]] (februar 2018)]]
[[Datoteka:Sofia street protests against violence against women.webm|mini|Kontraprotest podrške Istanbulskoj konvenciji u Sofiji (novembar 2018)]]
U januaru 2018, Vijeće ministara [[Bugarska|Bugarske]] usvojilo je prijedlog upućen [[Narodno sobranje Bugarske|Parlamentu]] za ratifikaciju konvencije. Ovu odluku brzo su osudili pojedini ministri, parlamentarci, medijske grupe i organizacije civilnog društva, tvrdeći da bi dokument mogao dovesti do zvaničnog priznavanja &quot;trećeg roda&quot; i [[Istospolni brak|istospolnih brakova]].&lt;ref name=&quot;BNR_Bulgaria_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |title=Вредна za българското общество ли е Истанбулската конвенция? |trans-title=Da li je Istanbulska konvencija štetna za bugarsko društvo? |date=2018 |publisher=Bugarski nacionalni radio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Nakon oštrih reakcija javnosti, [[Treća vlada Bojka Borisova|treća vlada Bojka Borisova]] odgodila je ratifikaciju i proslijedila predmet [[Ustavni sud Bugarske|Ustavnom sudu]] na ocjenu ustavnosti.&lt;ref name=&quot;OffNews_Constitutional_Court_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |title=Конституционният съд образува дело за Истанбулската конвенция |trans-title=Ustavni sud formirao predmet u vezi sa Istanbulskom konvencijom |date=2018 |publisher=OffNews |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Rumen Radev]], koji se protivio ratifikaciji, pozdravio je odgađanje nazvavši ga &quot;trijumfom zdravog razuma&quot; te izjavio da je konvencija nejasna, a da se problem nasilja u porodici može riješiti isključivo adekvatnim bugarskim zakonima i boljim radom policije.&lt;ref name=&quot;NewsBg_Radev_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |title=Румен Радев не иска ратификация на Истанбулската конвенция |trans-title=Rumen Radev se protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije |date=2018 |publisher=News.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Premijer [[Bojko Borisov]] ukazao je na izolovanost svoje stranke [[GERB]], koju u ovom slučaju nije podržao ni koalicijski partner, desničarski savez [[Ujedinjeni patrioti]]. Borisov je izrazio iznenađenje što se i opoziciona [[Bugarska socijalistička partija]] (BSP) oštro usprotivila konvenciji, sugerišući da se socijalisti općenito protive [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_GERB_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |title=ГЕРБ оттеглят Истанбулската конвенция, защото няма подкрепа и не искат да понасят негативи сами |trans-title=GERB povlači Istanbulsku konvenciju jer nema podrške i ne žele sami snositi negativne posljedice |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Stav BSP-a izazvao je razmimoilaženje između [[Partija evropskih socijalista|Partije evropskih socijalista]] i novog političkog smjera BSP-a pod vodstvom [[Kornelija Ninova|Kornelije Ninove]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_BSP_PES_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |title=След акцията на БСП против Истанбулската конвенция ПЕС ще проучва домашното насилие у нас |trans-title=Nakon akcije BSP-a protiv Istanbulske konvencije, PES će istražiti nasilje u porodici u Bugarskoj |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Prema programu socijalista pod nazivom &quot;Vizija za Bugarsku&quot;, konvencija &quot;nije namijenjena zaštiti žena, već je usmjerena protiv osnovnih vrijednosti evropske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;Kapital_BSP_Eurovote_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |title=БСП за евровота - &quot;не&quot; на Истанбулската конвенция, пакта за миграция и санкциите срещу Русия |trans-title=BSP na euroizborima – &quot;ne&quot; Istanbulskoj konvenciji, paktu o migracijama i sankcijama protiv Rusije |date=2019 |publisher=Capital.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Ustavni sud je 27. jula 2018. donio Odluku br. 13 u ustavnom predmetu br. 3/2018, proglasivši da &quot;Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici nije u skladu s Ustavom Republike Bugarske&quot;. U svom obrazloženju, Sud je uočio poveznicu između ranijih dokumenata Vijeća Evrope protiv nasilja u porodici i proširenja prava transrodnih osoba. Prema ocjeni Ustavnog suda, konvencija nudi binarnu interpretaciju roda i kao biološke i kao društvene kategorije, što je u suprotnosti s [[Ustav Bugarske|Ustavom Bugarske]], koji ljude neopozivo definiše kao biološke muškarce ili žene s jednakim statusom građana. Sud je zaključio da konvencija stvara formalni pravni osnov za promovisanje nebioloških definicija roda, što se smatra neustavnim.&lt;ref name=&quot;24Chasa_Constitutional_Court_Decision_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |title=Пълното решение на Конституционния съд за Истанбулската конвенция |trans-title=Kompletna odluka Ustavnog suda o Istanbulskoj konvenciji |date=27. 7. 2018 |publisher=24chasa.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Udruženja za zaštitu prava žena izrazila su ogorčenje odlukom bugarskih vlasti da odustanu od ratifikacije. U novembru 2018, povodom [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama|Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama]], stotine građana protestovale su u centru Sofije pod sloganom #NisiSama, zahtijevajući efikasno djelovanje institucija, uključujući uspostavljanje preventivnih programa i sigurnih kuća za žrtve. Organizator protesta, Bugarski fond za žene, naveo je podatak da je u prvih jedanaest mjeseci 2018. u Bugarskoj ubijeno gotovo 30 žena, od kojih su većinu usmrtili njihovi partneri.&lt;ref name=&quot;Martino_OBC_Sofia_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Francesco Martino |url=https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |title=Sofia: in piazza contro la violenza sulle donne / Sofia: in the streets against violence against women |trans-title=Sofija: na ulicama protiv nasilja nad ženama |date=2018 |work=YouTube |publisher=OBC Transeuropa |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=it-en}}&lt;/ref&gt;

==== Češka ====
Liga za ljudska prava (češka organizacija članica [[Međunarodna federacija za ljudska prava|Međunarodne federacije za ljudska prava]]) i Češki ženski lobi, zajedno s nekoliko manjih organizacija (proFem, Češki savez žena, Rosa), aktivno su se zalagali za usvajanje konvencije. Proces je dugo podržavao i bivši ministar za ljudska prava, jednake mogućnosti i zakonodavstvo [[Jiří Dienstbier]], koji je u januaru 2016. u ime vlade primio peticiju organizacije [[Amnesty International]] za njeno prihvatanje. Češka je konačno potpisala sporazum 12. maja 2016, kao jedna od posljednjih članica Evropske unije koje su to učinile, a potpis je stavio ambasador pri Vijeću Evrope Emil Ruffer. Prema prvobitnim planovima, sama ratifikacija trebala se realizovati do sredine 2018.&lt;ref name=&quot;Vlada_CZ_Istanbul_Convention_2016&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vlada.cz/cz/ppov/rovne-prilezitosti-zen-a-muzu/aktuality/ceska-republika-podepsala-istanbulskou-umluvu-proti-nasili-na-zenach--143594/ |title=Česká republika podepsala Istanbulskou úmluvu proti násilí na ženách |trans-title=Češka Republika potpisala Istanbulsku konvenciju protiv nasilja nad ženama |date=2016 |publisher=Vláda České republiky |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; Međutim, ni [[Prva vlada Andreja Babiša|prva]] ni [[Druga vlada Andreja Babiša|druga vlada]] [[Andrej Babiš|Andreja Babiša]] nisu stavile ratifikaciju na dnevni red. Vlada [[Petr Fiala|Petra Fiale]] je, s druge strane, odgodila raspravu o ovom pitanju, a ministar pravde [[Pavel Blažek]] zatražio je prolongiranje pregovora do kraja januara 2023. radi šire političke rasprave.&lt;ref name=&quot;iROZHLAS_Blazek_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.irozhlas.cz/zpravy-domov/istanbulska-umluva-blazek-ministerstvo-spravedlnosti_2201311311_pj |title=Ministerstvo spravedlnosti navrhne roční odklad projednávání Istanbulské úmluvy, potvrdil Blažek |trans-title=Ministarstvo pravosuđa predložit će jednogodišnje odgađanje rasprave o Istanbulskoj konvenciji, potvrdio Blažek |date=2022 |publisher=Irozhlas.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, vlada je postigla saglasnost o nastavku procesa, a vladina povjerenica za ljudska prava Klára Šimáčková Laurenčíková potvrdila je da je kabinet odobrio konvenciju i uputio je u parlamentarnu proceduru.&lt;ref name=&quot;CT24_Vlada_Snemovna_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Matěj Lucovič; ško |url=https://ct24.ceskatelevize.cz/domaci/3595066-vlada-posunula-ratifikaci-istanbulske-umluvy-do-snemovny |title=Vláda posunula ratifikaci Istanbulské úmluvy do sněmovny |trans-title=Vlada proslijedila ratifikaciju Istanbulske konvencije Zastupničkom domu |date=2023 |publisher=Ct24.ceskatelevize.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;  Međutim, u januaru 2024, Senat Češke Republike odbacio je dokument nakon intenzivne sedmosatne rasprave. Za usvajanje su bila potrebna 36 glasa od 71 prisutnog senatora, ali su podršku dala samo 34 člana gornjeg doma parlamenta.&lt;ref name=&quot;Radio_Prague_Senate_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://english.radio.cz/czech-senate-votes-against-istanbul-convention-8806606 |title=Czech Senate votes against Istanbul Convention |trans-title=Češki Senat glasao protiv Istanbulske konvencije |date=2024 |publisher=Radio Prague International |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Protivnici su tokom debate konvenciju označili kao &quot;ideološki dokument koji u praksi neće pomoći žrtvama&quot;, izrazivši bojazan da ona uvodi rodnu ideologiju, narušava tradicionalni koncept muškarcâ i ženâ te nepotrebno duplicira rješenja koja su već integrisana u češko krivično zakonodavstvo.&lt;ref name=&quot;BrnoDaily_Senate_Rejection_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://brnodaily.com/2024/01/25/news/politics/czech-senate-rejects-istanbul-convention-against-gender-violence/ |title=Czech Senate Rejects Istanbul Convention Against Gender Violence |trans-title=Češki Senat odbacio Istanbulsku konvenciju protiv rodno zasnovanog nasilja |date=2024 |publisher=Brno Daily |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon neuspjeha u Senatu, proces je u potpunosti zaustavljen, a u junu 2026. Vlada Češke Republike zvanično je povukla podršku ratifikaciji opozivom odluke iz 2023, čime je formalno okončan višegodišnji pokušaj usvajanja ove međunarodne konvencije u Češkoj.&lt;ref name=&quot;ExpatsCZ_Senate_Signal_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.expats.cz/czech-news/article/czechia-withdraws-from-istanbul-convention-a-sad-signal-for-victims |title=Czechia rejects Istanbul Convention: 'A sad signal for victims' |trans-title=Češka odbacila Istanbulsku konvenciju: &quot;Tužan signal za žrtve&quot; |date=2026 |publisher=Expats.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>5h6j3px0nqzwbw1q02hmdgfsyasfldv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901314</id>
      <parentid>3901313</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T23:36:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (dopunjeno novim informacijama)</comment>
      <origin>3901314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66305" sha1="h4orjjq1h16yk4pidmjlx94fzphjh0r" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
{{Nasilje nad ženama}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

=== Mehanizam nadzora (GREVIO) ===
Provođenje konvencije prati GREVIO – nezavisno ekspertno tijelo (Grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). Članove ovog tijela biraju države potpisnice, a u zavisnosti od njihovog broja, sastoji se od deset do petnaest članova.&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_2015&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-date=3. 9. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2015 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvih deset članova izabrano je 2014: predsjednica Feride Acar (Turska), prva potpredsjednica Marceline Naudi (Malta), druga potpredsjednica Simona Lanzoni (Italija) te članice Biljana Branković (Srbija), Françoise Brie (Francuska), Gemma Gallego (Španija), Helena Leitao (Portugal), Rosa Logar (Austrija), Iris Luarasi (Albanija) i Vesna Ratković (Crna Gora).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Members_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=GREVIO Members |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još pet članova izabrano je 2018: Per Arne Håkansson (Švedska), Sabine Kräuter-Stockton (Njemačka), Vladimer Mkervalishvili (Gruzija), Rachel Eapen Paul (Norveška) i Aleid van den Brink (Holandija).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Expansion_2018&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Five additional members joining GREVIO |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je većini članova istekao mandat, u decembru 2023. održani su novi izbori za sastav ovog tijela.

== Usvajanje, potpisivanje, ratifikacija i otkazivanje ==
=== Opći postupak ===
[[Datoteka:Liri Kopachi, Head of Equality Division, Council of Europe.webm|mini|Liri Kopachi{{Napomena|U vrijeme održavanja ovog predavanja u aprilu 2014, Liri Kopachi bila je šefica Odjela za ravnopravnost Vijeća Evrope. Kako je ispravno predvidjela, konvencija je stupila na snagu nedugo nakon toga, u augustu 2014.}} o pozadini i procesu ratifikacije konvencije (2014)]]
[[Datoteka:Terry Reintke on violence against women.webm|mini|Zastupnica u Evropskom parlamentu [[Terry Reintke]] poziva EU da [[Pristupanje međunarodnom ugovoru|pristupi]] konvenciji (2017){{Napomena|U titlovima videozapisa, kao i u transkriptu debate o pristupanju EU Konvenciji Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (održane 11. septembra 2017. u Evropskom parlamentu u Strasbourgu), potkrala se greška. Iz konteksta je jasno da je Reintke mislila na riječ &quot;accede&quot; (pristupiti), a ne &quot;exceed&quot; (premašiti), s obzirom na to da su ove riječi homofoni. Slično tome, Reintke je upotrijebila termin &quot;forefighters&quot; (prvoborci, u značenju zagovornici ili vojnici na prvoj liniji), a ne &quot;four fighters&quot; (četiri borca).}}]]
[[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8500.jpg|mini|[[Željka Markić]] i drugi demonstranti pozivaju vlasti u Hrvatskoj da ne ratifikuju konvenciju (2018)]]

Nacrt konvencije usvojili su zamjenici ministara Vijeća Evrope 7. aprila 2011. na svom 1111. sastanku.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Draft_2010&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Draft Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2010 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Dokument je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011, tokom 121. zasjedanja Komiteta ministara u Istanbulu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno deset ratifikacija, od kojih je najmanje osam moralo biti iz država članica Vijeća Evrope. Do decembra 2015. konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija minimalnih osam članica Vijeća Evrope: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Krajem iste godine sporazum su ratifikovale i Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španija i Švedska. Tokom 2015. to su učinile Finska, Holandija, Poljska i Slovenija, a 2016. Belgija, San Marino i Rumunija. Uslijedile su ratifikacije Kipra, Estonije, Gruzije, Njemačke, Norveške i Švicarske (2017), zatim Hrvatske, Grčke, Islanda, Luksemburga i Makedonije (2018), te Irske (2019).&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot; /&gt;

Evropska komesarka [[Věra Jourová]] potpisala je Istanbulsku konvenciju u ime Evropske unije 13. juna 2017.&lt;ref name=&quot;EIGE_EU_Signs_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski institut za rodnu ravnopravnost |title=EU signs the Istanbul Convention |url=https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=European Institute for Gender Equality |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Vrhovna rada|Parlament Ukrajine]] ratifikovao je ovaj ugovor 20. juna 2022,&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Ukrainian Parliament Votes to Ratify Istanbul Convention |url=https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/06/20/7141621/ |publisher=European Pravda |date=20. 6. 2022 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a mjesec dana kasnije, u julu, to je učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države koje ratifikuju konvenciju pravno su obavezne poštovati njene odredbe od trenutka kada ona stupi na snagu.&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot; /&gt;

Evropska unija je 28. juna 2023. zvanično ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS br. 210),&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;/&gt; koja je za EU stupila na snagu 1. oktobra 2023.

Konvencija se može otkazati upućivanjem službenog obavještenja generalnom sekretaru Vijeća Evrope (član 80), a otkazivanje stupa na snagu tri mjeseca nakon prijema tog obavještenja.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Text_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Država potpisnica&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Signatures_2026&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=https://www.coe.int/en/web/Conventions/full-list/?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
! Potpisivanje
! Ratifikacija
! Stupanje na snagu
! Otkazivanje ugovora
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Albanija}} || {{dts|2011|12|19|format=dmy}} || {{dts|2013|2|4|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Andora}} || {{dts|2013|2|22|format=dmy}} || {{dts|2014|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Armenija}} || {{Yes|{{dts|2018|1|18|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Austrija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|11|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Belgija}} || {{dts|2012|9|11|format=dmy}} || {{dts|2016|3|14|format=dmy}} || {{dts|2016|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bosna i Hercegovina}} || {{dts|2013|3|8|format=dmy}} || {{dts|2013|11|7|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bugarska}} || {{Yes|{{dts|2016|4|21|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Crna Gora}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Češka}} || {{Yes|{{dts|2016|5|2|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Danska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Farska ostrva]] i [[Grenland]]}} || {{dts|2013|10|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|23|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Estonija}} || {{dts|2014|12|2|format=dmy}} || {{dts|2017|10|26|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Evropska unija}} || {{dts|2017|6|13|format=dmy}} || {{dts|2023|6|1|format=dmy}} || {{dts|2023|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Finska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2015|4|17|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Francuska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|4|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Grčka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|6|18|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Gruzija}} || {{dts|2014|6|19|format=dmy}} || {{dts|2017|5|19|format=dmy}} || {{dts|2017|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Hrvatska}} || {{dts|2013|1|22|format=dmy}} || {{dts|2018|6|12|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Irska}} || {{dts|2015|11|15|format=dmy}} || {{dts|2019|3|8|format=dmy}} || {{dts|2019|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Island}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|4|26|format=dmy}} || {{dts|2018|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Italija}} || {{dts|2012|9|27|format=dmy}} || {{dts|2013|9|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Kipar}} || {{dts|2015|6|16|format=dmy}} || {{dts|2017|11|10|format=dmy}} || {{dts|2018|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Latvija}} || {{dts|2016|5|18|format=dmy}} || {{dts|2024|1|10|format=dmy}} || {{dts|2024|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Lihtenštajn}} || {{dts|2016|11|10|format=dmy}} || {{dts|2021|6|17|format=dmy}} || {{dts|2021|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Litvanija}} || {{Yes|{{dts|2013|6|7|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Luksemburg}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|8|7|format=dmy}} || {{dts|2018|12|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Mađarska}} || {{Yes|{{dts|2014|3|14|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Malta}} || {{dts|2012|5|21|format=dmy}} || {{dts|2014|7|29|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Moldavija}} || {{dts|2017|2|6|format=dmy}} || {{dts|2022|1|31|format=dmy}} || {{dts|2022|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Monako}} || {{dts|2012|9|20|format=dmy}} || {{dts|2014|10|7|format=dmy}} || {{dts|2015|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Nizozemska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]] niti na druge zemlje u sastavu [[Karipska Nizozemska|Holandskih Kariba]], već isključivo na evropski dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]}} || {{dts|2012|11|14|format=dmy}} || {{dts|2015|11|18|format=dmy}} || {{dts|2016|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Norveška}} || {{dts|2011|7|7|format=dmy}} || {{dts|2017|7|5|format=dmy}} || {{dts|2017|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Njemačka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2017|10|12|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Poljska}} || {{dts|2012|12|18|format=dmy}} || {{dts|2015|4|27|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Portugal}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|2|5|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Rumunija}} || {{dts|2014|6|27|format=dmy}} || {{dts|2016|5|23|format=dmy}} || {{dts|2016|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|San Marino}} || {{dts|2014|4|30|format=dmy}} || {{dts|2016|1|28|format=dmy}} || {{dts|2016|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Sjeverna Makedonija}} || {{dts|2011|7|8|format=dmy}} || {{dts|2018|3|23|format=dmy}} || {{dts|2018|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovačka}} || {{Yes|{{dts|2011|5|11|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovenija}} || {{dts|2011|9|8|format=dmy}} || {{dts|2015|2|5|format=dmy}} || {{dts|2015|6|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Španija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Srbija}} || {{dts|2012|4|4|format=dmy}} || {{dts|2013|11|21|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švedska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|1|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švicarska}} || {{dts|2013|9|11|format=dmy}} || {{dts|2017|12|14|format=dmy}} || {{dts|2018|4|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #c0c0c0;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Turska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2012|3|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{dts|2021|7|1|format=dmy}} 
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || {{dts|2012|6|8|format=dmy}} || {{dts|2022|7|21|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ukrajina}} || {{dts|2011|11|7|format=dmy}} || {{dts|2022|7|18|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|}

=== Države koje još uvijek nisu ratifikovale konvenciju ===
==== Armenija ====
[[Vlada Armenije]] odobrila je potpisivanje konvencije na sjednici održanoj 28. decembra 2017.&lt;ref name=&quot;Gov_Armenia_Session_2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.e-gov.am/sessions/archive/2017/12/28/ |title=Կառավարության նիստի օրակարգ |trans-title=Dnevni red sjednice Vlade |date=2017 |publisher=Vlada Republike Armenije |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Tokom javnih rasprava o prihvatanju ovog dokumenta 2019. godine, mišljenja javnosti bila su podijeljena. Više političara i državnih zvaničnika izjavilo je da su odredbe u suprotnosti s [[Ustav Armenije|Ustavom Armenije]]&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Danielian_Tert_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիան միանշանակ հակասում է ՀՀ Սահմանադրությանը. Գևորգ Դանիելյան» |trans-title=Istanbulska konvencija definitivno je u suprotnosti sa Ustavom Republike Armenije: Gevorg Danielian |date=2019 |publisher=Tert AM |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707000000/https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |archive-date=7. 7. 2019 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; te da bi mogle uvesti koncept &quot;trećeg roda&quot;.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot; /&gt;

Zamjenica ministra pravde [[Kristinne Grigoryan]] izdala je 1. augusta 2019. pojašnjenje, naglasivši da je isključiva svrha konvencije sprječavanje nasilja, a ne redefinisanje porodice.&lt;ref name=&quot;Civilnet_Deputy_Minister_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |title=Ստամբուլյան կոնվենցիան ընտանիքի կոնցեպտ չի սահմանում. արդարադատության փոխնախարար |trans-title=Istanbulska konvencija ne definiše koncept porodice: zamjenica ministra pravde |date=2019 |publisher=CivilNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922075930/https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |archive-date=22. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Ministarstvo je također saopštilo da se obratilo [[Venecijanska komisija|Venecijanskoj komisiji]] – savjetodavnom tijelu Vijeća Evrope za pravna i ustavna pitanja – radi procjene &quot;ustavnih implikacija&quot; ratifikacije. Uz pretpostavku pozitivnog mišljenja Komisije, ratifikacija se smatrala izvjesnom budući da velika većina parlamentaraca podržava ovaj dokument.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rasprave o ratifikaciji naišle su i na otpor dijela javnosti, koji je iznio optužbe da konvencija služi legalizaciji [[Istospolni brak|istospolnih brakova]] i širenju LGBT &quot;propagande&quot;. Prema izvještaju organizacije [[Human Rights Watch]], pojedini zvaničnici su zbog toga upućivali uvredljive poruke i govor mržnje prema LGBT aktivistima.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Human Rights Watch |title=Համաշխարհային զեկույց 2021. Հայաստան |trans-title=Svjetski izvještaj 2021: Armenija |url=https://www.hrw.org/hy/world-report/2021/country-chapters/377313 |publisher=Human Rights Watch |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; [[Armenska apostolska crkva]] također se usprotivila ratifikaciji u svom zvaničnom saopštenju, navodeći kao razlog to što konvencija priznaje prava [[Transrodnost|transrodnim]] osobama.&lt;ref name=&quot;Armenian_Church_Bishops_Statement_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Armenska apostolska crkva |title=Bishops and Primates of Armenia have issued a statement over Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.armenianchurch.org/en/news/72-bishops-and-primates-of-armenia-have-issued-a-statement-over-council-of-europe-convention-on-pre/4163 |publisher=Mother See of Holy Etchmiadzin |date=2019 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija u svom izvještaju iz 2020. pozvalo je Armeniju da hitno ratifikuje Istanbulsku konvenciju kako bi se osigurala efikasna zaštita žena, ali i muškaraca koji su žrtve nasilja u porodici,&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentarians_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիա»․ ուղեցույց պատգամավորների համար |trans-title=&quot;Istanbulska konvencija&quot;: Priručnik za parlamentarce |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-arm-081/1680a4cf88 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=1. 7. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; uz kritiku da trenutno armensko zakonodavstvo ne pruža dovoljan nivo zaštite za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot; /&gt; U novembru 2022, ambasadorica Evropske unije u Armeniji [[Andrea Joana-Maria Wiktorin|Andrea Wiktorin]] ponovo je apelovala na armenske vlasti da ubrzaju postupak ratifikacije sporazuma.&lt;ref name=&quot;News_Am_Armenia_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.am/eng/news/732481.html |title=Armenia Ministry of Justice updates status on ratification of Istanbul Convention |date=2022 |publisher=Armenia News - NEWS.am |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Bugarska ====
[[Datoteka:Protest Against The Istanbul Convention in Sofia.jpg|mini|Protest protiv Istanbulske konvencije u [[Sofija|Sofiji]] (februar 2018)]]
[[Datoteka:Sofia street protests against violence against women.webm|mini|Kontraprotest podrške Istanbulskoj konvenciji u Sofiji (novembar 2018)]]
U januaru 2018, Vijeće ministara [[Bugarska|Bugarske]] usvojilo je prijedlog upućen [[Narodno sobranje Bugarske|Parlamentu]] za ratifikaciju konvencije. Ovu odluku brzo su osudili pojedini ministri, parlamentarci, medijske grupe i organizacije civilnog društva, tvrdeći da bi dokument mogao dovesti do zvaničnog priznavanja &quot;trećeg roda&quot; i [[Istospolni brak|istospolnih brakova]].&lt;ref name=&quot;BNR_Bulgaria_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |title=Вредна za българското общество ли е Истанбулската конвенция? |trans-title=Da li je Istanbulska konvencija štetna za bugarsko društvo? |date=2018 |publisher=Bugarski nacionalni radio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Nakon oštrih reakcija javnosti, [[Treća vlada Bojka Borisova|treća vlada Bojka Borisova]] odgodila je ratifikaciju i proslijedila predmet [[Ustavni sud Bugarske|Ustavnom sudu]] na ocjenu ustavnosti.&lt;ref name=&quot;OffNews_Constitutional_Court_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |title=Конституционният съд образува дело за Истанбулската конвенция |trans-title=Ustavni sud formirao predmet u vezi sa Istanbulskom konvencijom |date=2018 |publisher=OffNews |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Rumen Radev]], koji se protivio ratifikaciji, pozdravio je odgađanje nazvavši ga &quot;trijumfom zdravog razuma&quot; te izjavio da je konvencija nejasna, a da se problem nasilja u porodici može riješiti isključivo adekvatnim bugarskim zakonima i boljim radom policije.&lt;ref name=&quot;NewsBg_Radev_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |title=Румен Радев не иска ратификация на Истанбулската конвенция |trans-title=Rumen Radev se protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije |date=2018 |publisher=News.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Premijer [[Bojko Borisov]] ukazao je na izolovanost svoje stranke [[GERB]], koju u ovom slučaju nije podržao ni koalicijski partner, desničarski savez [[Ujedinjeni patrioti]]. Borisov je izrazio iznenađenje što se i opoziciona [[Bugarska socijalistička partija]] (BSP) oštro usprotivila konvenciji, sugerišući da se socijalisti općenito protive [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_GERB_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |title=ГЕРБ оттеглят Истанбулската конвенция, защото няма подкрепа и не искат да понасят негативи сами |trans-title=GERB povlači Istanbulsku konvenciju jer nema podrške i ne žele sami snositi negativne posljedice |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Stav BSP-a izazvao je razmimoilaženje između [[Partija evropskih socijalista|Partije evropskih socijalista]] i novog političkog smjera BSP-a pod vodstvom [[Kornelija Ninova|Kornelije Ninove]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_BSP_PES_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |title=След акцията на БСП против Истанбулската конвенция ПЕС ще проучва домашното насилие у нас |trans-title=Nakon akcije BSP-a protiv Istanbulske konvencije, PES će istražiti nasilje u porodici u Bugarskoj |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Prema programu socijalista pod nazivom &quot;Vizija za Bugarsku&quot;, konvencija &quot;nije namijenjena zaštiti žena, već je usmjerena protiv osnovnih vrijednosti evropske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;Kapital_BSP_Eurovote_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |title=БСП за евровота - &quot;не&quot; на Истанбулската конвенция, пакта за миграция и санкциите срещу Русия |trans-title=BSP na euroizborima – &quot;ne&quot; Istanbulskoj konvenciji, paktu o migracijama i sankcijama protiv Rusije |date=2019 |publisher=Capital.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Ustavni sud je 27. jula 2018. donio Odluku br. 13 u ustavnom predmetu br. 3/2018, proglasivši da &quot;Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici nije u skladu s Ustavom Republike Bugarske&quot;. U svom obrazloženju, Sud je uočio poveznicu između ranijih dokumenata Vijeća Evrope protiv nasilja u porodici i proširenja prava transrodnih osoba. Prema ocjeni Ustavnog suda, konvencija nudi binarnu interpretaciju roda i kao biološke i kao društvene kategorije, što je u suprotnosti s [[Ustav Bugarske|Ustavom Bugarske]], koji ljude neopozivo definiše kao biološke muškarce ili žene s jednakim statusom građana. Sud je zaključio da konvencija stvara formalni pravni osnov za promovisanje nebioloških definicija roda, što se smatra neustavnim.&lt;ref name=&quot;24Chasa_Constitutional_Court_Decision_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |title=Пълното решение на Конституционния съд за Истанбулската конвенция |trans-title=Kompletna odluka Ustavnog suda o Istanbulskoj konvenciji |date=27. 7. 2018 |publisher=24chasa.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Udruženja za zaštitu prava žena izrazila su ogorčenje odlukom bugarskih vlasti da odustanu od ratifikacije. U novembru 2018, povodom [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama|Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama]], stotine građana protestovale su u centru Sofije pod sloganom #NisiSama, zahtijevajući efikasno djelovanje institucija, uključujući uspostavljanje preventivnih programa i sigurnih kuća za žrtve. Organizator protesta, Bugarski fond za žene, naveo je podatak da je u prvih jedanaest mjeseci 2018. u Bugarskoj ubijeno gotovo 30 žena, od kojih su većinu usmrtili njihovi partneri.&lt;ref name=&quot;Martino_OBC_Sofia_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Francesco Martino |url=https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |title=Sofia: in piazza contro la violenza sulle donne / Sofia: in the streets against violence against women |trans-title=Sofija: na ulicama protiv nasilja nad ženama |date=2018 |work=YouTube |publisher=OBC Transeuropa |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=it-en}}&lt;/ref&gt;

==== Češka ====
Liga za ljudska prava (češka organizacija članica [[Međunarodna federacija za ljudska prava|Međunarodne federacije za ljudska prava]]) i Češki ženski lobi, zajedno s nekoliko manjih organizacija (proFem, Češki savez žena, Rosa), aktivno su se zalagali za usvajanje konvencije. Proces je dugo podržavao i bivši ministar za ljudska prava, jednake mogućnosti i zakonodavstvo [[Jiří Dienstbier]], koji je u januaru 2016. u ime vlade primio peticiju organizacije [[Amnesty International]] za njeno prihvatanje. Češka je konačno potpisala sporazum 12. maja 2016, kao jedna od posljednjih članica Evropske unije koje su to učinile, a potpis je stavio ambasador pri Vijeću Evrope Emil Ruffer. Prema prvobitnim planovima, sama ratifikacija trebala se realizovati do sredine 2018.&lt;ref name=&quot;Vlada_CZ_Istanbul_Convention_2016&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vlada.cz/cz/ppov/rovne-prilezitosti-zen-a-muzu/aktuality/ceska-republika-podepsala-istanbulskou-umluvu-proti-nasili-na-zenach--143594/ |title=Česká republika podepsala Istanbulskou úmluvu proti násilí na ženách |trans-title=Češka Republika potpisala Istanbulsku konvenciju protiv nasilja nad ženama |date=2016 |publisher=Vláda České republiky |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; Međutim, ni [[Prva vlada Andreja Babiša|prva]] ni [[Druga vlada Andreja Babiša|druga vlada]] [[Andrej Babiš|Andreja Babiša]] nisu stavile ratifikaciju na dnevni red. Vlada [[Petr Fiala|Petra Fiale]] je, s druge strane, odgodila raspravu o ovom pitanju, a ministar pravde [[Pavel Blažek]] zatražio je prolongiranje pregovora do kraja januara 2023. radi šire političke rasprave.&lt;ref name=&quot;iROZHLAS_Blazek_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.irozhlas.cz/zpravy-domov/istanbulska-umluva-blazek-ministerstvo-spravedlnosti_2201311311_pj |title=Ministerstvo spravedlnosti navrhne roční odklad projednávání Istanbulské úmluvy, potvrdil Blažek |trans-title=Ministarstvo pravosuđa predložit će jednogodišnje odgađanje rasprave o Istanbulskoj konvenciji, potvrdio Blažek |date=2022 |publisher=Irozhlas.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, vlada je postigla saglasnost o nastavku procesa, a vladina povjerenica za ljudska prava Klára Šimáčková Laurenčíková potvrdila je da je kabinet odobrio konvenciju i uputio je u parlamentarnu proceduru.&lt;ref name=&quot;CT24_Vlada_Snemovna_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Matěj Lucovič; ško |url=https://ct24.ceskatelevize.cz/domaci/3595066-vlada-posunula-ratifikaci-istanbulske-umluvy-do-snemovny |title=Vláda posunula ratifikaci Istanbulské úmluvy do sněmovny |trans-title=Vlada proslijedila ratifikaciju Istanbulske konvencije Zastupničkom domu |date=2023 |publisher=Ct24.ceskatelevize.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;  Međutim, u januaru 2024, Senat Češke Republike odbacio je dokument nakon intenzivne sedmosatne rasprave. Za usvajanje su bila potrebna 36 glasa od 71 prisutnog senatora, ali su podršku dala samo 34 člana gornjeg doma parlamenta.&lt;ref name=&quot;Radio_Prague_Senate_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://english.radio.cz/czech-senate-votes-against-istanbul-convention-8806606 |title=Czech Senate votes against Istanbul Convention |trans-title=Češki Senat glasao protiv Istanbulske konvencije |date=2024 |publisher=Radio Prague International |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Protivnici su tokom debate konvenciju označili kao &quot;ideološki dokument koji u praksi neće pomoći žrtvama&quot;, izrazivši bojazan da ona uvodi rodnu ideologiju, narušava tradicionalni koncept muškarcâ i ženâ te nepotrebno duplicira rješenja koja su već integrisana u češko krivično zakonodavstvo.&lt;ref name=&quot;BrnoDaily_Senate_Rejection_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://brnodaily.com/2024/01/25/news/politics/czech-senate-rejects-istanbul-convention-against-gender-violence/ |title=Czech Senate Rejects Istanbul Convention Against Gender Violence |trans-title=Češki Senat odbacio Istanbulsku konvenciju protiv rodno zasnovanog nasilja |date=2024 |publisher=Brno Daily |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon neuspjeha u Senatu, proces je u potpunosti zaustavljen, a u junu 2026. Vlada Češke Republike zvanično je povukla podršku ratifikaciji opozivom odluke iz 2023, čime je formalno okončan višegodišnji pokušaj usvajanja ove međunarodne konvencije u Češkoj.&lt;ref name=&quot;ExpatsCZ_Senate_Signal_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.expats.cz/czech-news/article/czechia-withdraws-from-istanbul-convention-a-sad-signal-for-victims |title=Czechia rejects Istanbul Convention: 'A sad signal for victims' |trans-title=Češka odbacila Istanbulsku konvenciju: &quot;Tužan signal za žrtve&quot; |date=2026 |publisher=Expats.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Mađarska ====
U maju 2020, [[Državna skupština (Mađarska)|Državna skupština Mađarske]] usvojila je političku deklaraciju kojom je pozvala vladu da obustavi sve daljnje korake ka ratifikaciji konvencije te da unutar Evropske unije lobira za isti stav. Deklaracija je usvojena sa 115 glasova za, 35 protiv i tri suzdržana glasa.&lt;ref name=&quot;HungaryToday_Parliament_Declaration_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://hungarytoday.hu/hungary-istanbul-convention-parliament-declaration/ |title=Parliament Adopts Declaration Rejecting Istanbul Convention |trans-title=Parlament usvojio deklaraciju o odbacivanju Istanbulske konvencije |date=2020 |work=Hungarytoday.hu |publisher=Hungary Today |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://hungarytoday.hu/hungary-istanbul-convention-parliament-declaration/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

==== Litvanija ====
Kabinet ministara Litvanije inicijalno je potpisao konvenciju 6. juna 2013.&lt;ref name=&quot;LRT_Pasirasyta_Konvencija_2013&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.lrt.lt/naujienos/lietuvoje/2/19231/pasirasyta-europos-tarybos-konvencija-del-smurto-pries-moteris |title=Pasirašyta Europos Tarybos konvencija dėl smurto prieš moteris |trans-title=Potpisana Konvencija Vijeća Evrope o nasilju nad ženama |date=2013 |publisher=LRT |access-date=1. 7. 2026 |language=lt}}&lt;/ref&gt; [[Socijaldemokratska partija Litvanije]] pozdravila je ovaj korak, a zastupnica [[Giedrė Purvaneckienė]] izjavila je da će sporazum osnažiti već postojeće domaće zakone o zaštiti žena od nasilja. S druge strane, konzervativne grupe oštro su protestovale protiv potpisivanja, dok je parlamentarac [[Rimantas Dagys]] naglasio da je odluka donesena bez širih javnih konsultacija. 

Ratifikacija dokumenta je ubrzo zaustavljena u parlamentu ([[Seimas]]), jer naredne skupštinske većine nisu pokazale interesovanje da proces provedu do kraja. [[Spisak predsjednika Seimasa|Predsjednica Seimasa]] [[Viktorija Čmilytė-Nielsen]] ponovo je 2021. aktuelizovala ovo pitanje, ali je zbog snažnog otpora opozicije rasprava još jednom odgođena.&lt;ref name=&quot;Liberties_Lithuania_Postponement_2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.liberties.eu/en/stories/lithuania-postpones-istanbul-convention-to-combat-violence-against-women/43444 |title=Lithuania Postpones Istanbul Convention to Combat Violence Against Women |trans-title=Litvanija odgađa Istanbulsku konvenciju o borbi protiv nasilja nad ženama |date=2021 |publisher=Civil Liberties Union for Europe |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, Čmilytė-Nielsen je uputila službeni zahtjev Ustavnom sudu Litvanije kako bi se provjerilo da li su odredbe konvencije u skladu s najvišim pravnim aktom države.&lt;ref name=&quot;LRT_Lithuania_Court_Request_2023&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.lrt.lt/en/news-in-english/19/2023539/lithuania-s-constitutional-court-to-be-asked-to-examine-istanbul-convention |title=Lithuania’s Constitutional Court to be asked to examine Istanbul convention |trans-title=Od Ustavnog suda Litvanije tražit će se da ispita Istanbulsku konvenciju |date=2023 |publisher=LRT |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Frederikas Jansonas, glavni savjetnik [[Predsjednik Litvanije|predsjednika Litvanije]] [[Gitanas Nausėda|Gitanaasa Nausėde]], opisao je ovaj potez nepotrebnim, tvrdeći kako predsjednik smatra da je Seimas već tada bio spreman za direktnu raspravu i glasanje.&lt;ref name=&quot;LRT_Nauseda_Advisor_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Gytis Pankūnas |url=https://www.lrt.lt/naujienos/lietuvoje/2/2028176/nausedos-patarejas-apie-iniciatyva-del-stambulo-konvencijos-kreiptis-i-kt-tai-yra-beprasmis-zingsnis |title=Nausėdos patarėjas apie iniciatyvą dėl Stambulo konvencijos kreiptis į KT: tai yra beprasmis žingsnis |trans-title=Nausėdin savjetnik o inicijativi za obraćanje Ustavnom sudu u vezi s Istanbulskom konvencijom: to je besmislen korak |date=2023 |publisher=LRT; ELTA |access-date=1. 7. 2026 |language=lt}}&lt;/ref&gt; Nakon detaljne analize, Ustavni sud Litvanije donio je 14. marta 2024. odluku prema kojoj je Istanbulska konvencija u potpunosti kompatibilna s Ustavom Republike Litvanije, zaključivši da su njeni ciljevi usmjereni isključivo na iskorjenjivanje nasilja nad ženama i promovisanje ravnopravnosti. Time je uklonjena formalna pravna prepreka za usvajanje, iako politička podijeljenost u Seimasu i dalje blokira proces konačne ratifikacije.&lt;ref name=&quot;Puraite_Andrikiene_Constitutional_Court_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Pūraitė-Andrikienė |first=Dovilė |url=https://ajee-journal.com/upload/attaches/att_1739568979.pdf |title=Conclusion on the Constitutionality of the Istanbul Convention of the Lithuanian Constitutional Court: Context, Reasoning, and Consequences |trans-title=Zaključak Ustavnog suda Litvanije o ustavnosti Istanbulske konvencije: Kontekst, obrazloženje i posljedice |year=2024 |journal=Access to Justice in Eastern Europe |volume=7 |issue=2 |pages=15–32 |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>h4orjjq1h16yk4pidmjlx94fzphjh0r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901315</id>
      <parentid>3901314</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T23:53:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70622" sha1="leeyfoazqhl4ra9aunto9hhs1vq0lsh" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
{{Nasilje nad ženama}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

=== Mehanizam nadzora (GREVIO) ===
Provođenje konvencije prati GREVIO – nezavisno ekspertno tijelo (Grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). Članove ovog tijela biraju države potpisnice, a u zavisnosti od njihovog broja, sastoji se od deset do petnaest članova.&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_2015&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-date=3. 9. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2015 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvih deset članova izabrano je 2014: predsjednica Feride Acar (Turska), prva potpredsjednica Marceline Naudi (Malta), druga potpredsjednica Simona Lanzoni (Italija) te članice Biljana Branković (Srbija), Françoise Brie (Francuska), Gemma Gallego (Španija), Helena Leitao (Portugal), Rosa Logar (Austrija), Iris Luarasi (Albanija) i Vesna Ratković (Crna Gora).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Members_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=GREVIO Members |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još pet članova izabrano je 2018: Per Arne Håkansson (Švedska), Sabine Kräuter-Stockton (Njemačka), Vladimer Mkervalishvili (Gruzija), Rachel Eapen Paul (Norveška) i Aleid van den Brink (Holandija).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Expansion_2018&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Five additional members joining GREVIO |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je većini članova istekao mandat, u decembru 2023. održani su novi izbori za sastav ovog tijela.

== Usvajanje, potpisivanje, ratifikacija i otkazivanje ==
=== Opći postupak ===
[[Datoteka:Liri Kopachi, Head of Equality Division, Council of Europe.webm|mini|Liri Kopachi{{Napomena|U vrijeme održavanja ovog predavanja u aprilu 2014, Liri Kopachi bila je šefica Odjela za ravnopravnost Vijeća Evrope. Kako je ispravno predvidjela, konvencija je stupila na snagu nedugo nakon toga, u augustu 2014.}} o pozadini i procesu ratifikacije konvencije (2014)]]
[[Datoteka:Terry Reintke on violence against women.webm|mini|Zastupnica u Evropskom parlamentu [[Terry Reintke]] poziva EU da [[Pristupanje međunarodnom ugovoru|pristupi]] konvenciji (2017){{Napomena|U titlovima videozapisa, kao i u transkriptu debate o pristupanju EU Konvenciji Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (održane 11. septembra 2017. u Evropskom parlamentu u Strasbourgu), potkrala se greška. Iz konteksta je jasno da je Reintke mislila na riječ &quot;accede&quot; (pristupiti), a ne &quot;exceed&quot; (premašiti), s obzirom na to da su ove riječi homofoni. Slično tome, Reintke je upotrijebila termin &quot;forefighters&quot; (prvoborci, u značenju zagovornici ili vojnici na prvoj liniji), a ne &quot;four fighters&quot; (četiri borca).}}]]
[[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8500.jpg|mini|[[Željka Markić]] i drugi demonstranti pozivaju vlasti u Hrvatskoj da ne ratifikuju konvenciju (2018)]]

Nacrt konvencije usvojili su zamjenici ministara Vijeća Evrope 7. aprila 2011. na svom 1111. sastanku.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Draft_2010&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Draft Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2010 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Dokument je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011, tokom 121. zasjedanja Komiteta ministara u Istanbulu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno deset ratifikacija, od kojih je najmanje osam moralo biti iz država članica Vijeća Evrope. Do decembra 2015. konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija minimalnih osam članica Vijeća Evrope: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Krajem iste godine sporazum su ratifikovale i Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španija i Švedska. Tokom 2015. to su učinile Finska, Holandija, Poljska i Slovenija, a 2016. Belgija, San Marino i Rumunija. Uslijedile su ratifikacije Kipra, Estonije, Gruzije, Njemačke, Norveške i Švicarske (2017), zatim Hrvatske, Grčke, Islanda, Luksemburga i Makedonije (2018), te Irske (2019).&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot; /&gt;

Evropska komesarka [[Věra Jourová]] potpisala je Istanbulsku konvenciju u ime Evropske unije 13. juna 2017.&lt;ref name=&quot;EIGE_EU_Signs_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski institut za rodnu ravnopravnost |title=EU signs the Istanbul Convention |url=https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=European Institute for Gender Equality |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Vrhovna rada|Parlament Ukrajine]] ratifikovao je ovaj ugovor 20. juna 2022,&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Ukrainian Parliament Votes to Ratify Istanbul Convention |url=https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/06/20/7141621/ |publisher=European Pravda |date=20. 6. 2022 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a mjesec dana kasnije, u julu, to je učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države koje ratifikuju konvenciju pravno su obavezne poštovati njene odredbe od trenutka kada ona stupi na snagu.&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot; /&gt;

Evropska unija je 28. juna 2023. zvanično ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS br. 210),&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;/&gt; koja je za EU stupila na snagu 1. oktobra 2023.

Konvencija se može otkazati upućivanjem službenog obavještenja generalnom sekretaru Vijeća Evrope (član 80), a otkazivanje stupa na snagu tri mjeseca nakon prijema tog obavještenja.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Text_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Država potpisnica&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Signatures_2026&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=https://www.coe.int/en/web/Conventions/full-list/?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
! Potpisivanje
! Ratifikacija
! Stupanje na snagu
! Otkazivanje ugovora
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Albanija}} || {{dts|2011|12|19|format=dmy}} || {{dts|2013|2|4|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Andora}} || {{dts|2013|2|22|format=dmy}} || {{dts|2014|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Armenija}} || {{Yes|{{dts|2018|1|18|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Austrija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|11|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Belgija}} || {{dts|2012|9|11|format=dmy}} || {{dts|2016|3|14|format=dmy}} || {{dts|2016|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bosna i Hercegovina}} || {{dts|2013|3|8|format=dmy}} || {{dts|2013|11|7|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bugarska}} || {{Yes|{{dts|2016|4|21|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Crna Gora}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Češka}} || {{Yes|{{dts|2016|5|2|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Danska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Farska ostrva]] i [[Grenland]]}} || {{dts|2013|10|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|23|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Estonija}} || {{dts|2014|12|2|format=dmy}} || {{dts|2017|10|26|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Evropska unija}} || {{dts|2017|6|13|format=dmy}} || {{dts|2023|6|1|format=dmy}} || {{dts|2023|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Finska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2015|4|17|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Francuska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|4|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Grčka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|6|18|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Gruzija}} || {{dts|2014|6|19|format=dmy}} || {{dts|2017|5|19|format=dmy}} || {{dts|2017|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Hrvatska}} || {{dts|2013|1|22|format=dmy}} || {{dts|2018|6|12|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Irska}} || {{dts|2015|11|15|format=dmy}} || {{dts|2019|3|8|format=dmy}} || {{dts|2019|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Island}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|4|26|format=dmy}} || {{dts|2018|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Italija}} || {{dts|2012|9|27|format=dmy}} || {{dts|2013|9|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Kipar}} || {{dts|2015|6|16|format=dmy}} || {{dts|2017|11|10|format=dmy}} || {{dts|2018|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Latvija}} || {{dts|2016|5|18|format=dmy}} || {{dts|2024|1|10|format=dmy}} || {{dts|2024|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Lihtenštajn}} || {{dts|2016|11|10|format=dmy}} || {{dts|2021|6|17|format=dmy}} || {{dts|2021|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Litvanija}} || {{Yes|{{dts|2013|6|7|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Luksemburg}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|8|7|format=dmy}} || {{dts|2018|12|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Mađarska}} || {{Yes|{{dts|2014|3|14|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Malta}} || {{dts|2012|5|21|format=dmy}} || {{dts|2014|7|29|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Moldavija}} || {{dts|2017|2|6|format=dmy}} || {{dts|2022|1|31|format=dmy}} || {{dts|2022|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Monako}} || {{dts|2012|9|20|format=dmy}} || {{dts|2014|10|7|format=dmy}} || {{dts|2015|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Nizozemska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]] niti na druge zemlje u sastavu [[Karipska Nizozemska|Holandskih Kariba]], već isključivo na evropski dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]}} || {{dts|2012|11|14|format=dmy}} || {{dts|2015|11|18|format=dmy}} || {{dts|2016|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Norveška}} || {{dts|2011|7|7|format=dmy}} || {{dts|2017|7|5|format=dmy}} || {{dts|2017|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Njemačka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2017|10|12|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Poljska}} || {{dts|2012|12|18|format=dmy}} || {{dts|2015|4|27|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Portugal}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|2|5|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Rumunija}} || {{dts|2014|6|27|format=dmy}} || {{dts|2016|5|23|format=dmy}} || {{dts|2016|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|San Marino}} || {{dts|2014|4|30|format=dmy}} || {{dts|2016|1|28|format=dmy}} || {{dts|2016|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Sjeverna Makedonija}} || {{dts|2011|7|8|format=dmy}} || {{dts|2018|3|23|format=dmy}} || {{dts|2018|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovačka}} || {{Yes|{{dts|2011|5|11|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovenija}} || {{dts|2011|9|8|format=dmy}} || {{dts|2015|2|5|format=dmy}} || {{dts|2015|6|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Španija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Srbija}} || {{dts|2012|4|4|format=dmy}} || {{dts|2013|11|21|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švedska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|1|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švicarska}} || {{dts|2013|9|11|format=dmy}} || {{dts|2017|12|14|format=dmy}} || {{dts|2018|4|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #c0c0c0;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Turska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2012|3|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{dts|2021|7|1|format=dmy}} 
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || {{dts|2012|6|8|format=dmy}} || {{dts|2022|7|21|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ukrajina}} || {{dts|2011|11|7|format=dmy}} || {{dts|2022|7|18|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|}

=== Države koje još uvijek nisu ratifikovale konvenciju ===
==== Armenija ====
[[Vlada Armenije]] odobrila je potpisivanje konvencije na sjednici održanoj 28. decembra 2017.&lt;ref name=&quot;Gov_Armenia_Session_2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.e-gov.am/sessions/archive/2017/12/28/ |title=Կառավարության նիստի օրակարգ |trans-title=Dnevni red sjednice Vlade |date=2017 |publisher=Vlada Republike Armenije |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Tokom javnih rasprava o prihvatanju ovog dokumenta 2019. godine, mišljenja javnosti bila su podijeljena. Više političara i državnih zvaničnika izjavilo je da su odredbe u suprotnosti s [[Ustav Armenije|Ustavom Armenije]]&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Danielian_Tert_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիան միանշանակ հակասում է ՀՀ Սահմանադրությանը. Գևորգ Դանիելյան» |trans-title=Istanbulska konvencija definitivno je u suprotnosti sa Ustavom Republike Armenije: Gevorg Danielian |date=2019 |publisher=Tert AM |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707000000/https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |archive-date=7. 7. 2019 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; te da bi mogle uvesti koncept &quot;trećeg roda&quot;.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot; /&gt;

Zamjenica ministra pravde [[Kristinne Grigoryan]] izdala je 1. augusta 2019. pojašnjenje, naglasivši da je isključiva svrha konvencije sprječavanje nasilja, a ne redefinisanje porodice.&lt;ref name=&quot;Civilnet_Deputy_Minister_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |title=Ստամբուլյան կոնվենցիան ընտանիքի կոնցեպտ չի սահմանում. արդարադատության փոխնախարար |trans-title=Istanbulska konvencija ne definiše koncept porodice: zamjenica ministra pravde |date=2019 |publisher=CivilNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922075930/https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |archive-date=22. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Ministarstvo je također saopštilo da se obratilo [[Venecijanska komisija|Venecijanskoj komisiji]] – savjetodavnom tijelu Vijeća Evrope za pravna i ustavna pitanja – radi procjene &quot;ustavnih implikacija&quot; ratifikacije. Uz pretpostavku pozitivnog mišljenja Komisije, ratifikacija se smatrala izvjesnom budući da velika većina parlamentaraca podržava ovaj dokument.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rasprave o ratifikaciji naišle su i na otpor dijela javnosti, koji je iznio optužbe da konvencija služi legalizaciji [[Istospolni brak|istospolnih brakova]] i širenju LGBT &quot;propagande&quot;. Prema izvještaju organizacije [[Human Rights Watch]], pojedini zvaničnici su zbog toga upućivali uvredljive poruke i govor mržnje prema LGBT aktivistima.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Human Rights Watch |title=Համաշխարհային զեկույց 2021. Հայաստան |trans-title=Svjetski izvještaj 2021: Armenija |url=https://www.hrw.org/hy/world-report/2021/country-chapters/377313 |publisher=Human Rights Watch |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; [[Armenska apostolska crkva]] također se usprotivila ratifikaciji u svom zvaničnom saopštenju, navodeći kao razlog to što konvencija priznaje prava [[Transrodnost|transrodnim]] osobama.&lt;ref name=&quot;Armenian_Church_Bishops_Statement_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Armenska apostolska crkva |title=Bishops and Primates of Armenia have issued a statement over Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.armenianchurch.org/en/news/72-bishops-and-primates-of-armenia-have-issued-a-statement-over-council-of-europe-convention-on-pre/4163 |publisher=Mother See of Holy Etchmiadzin |date=2019 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija u svom izvještaju iz 2020. pozvalo je Armeniju da hitno ratifikuje Istanbulsku konvenciju kako bi se osigurala efikasna zaštita žena, ali i muškaraca koji su žrtve nasilja u porodici,&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentarians_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիա»․ ուղեցույց պատգամավորների համար |trans-title=&quot;Istanbulska konvencija&quot;: Priručnik za parlamentarce |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-arm-081/1680a4cf88 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=1. 7. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; uz kritiku da trenutno armensko zakonodavstvo ne pruža dovoljan nivo zaštite za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot; /&gt; U novembru 2022, ambasadorica Evropske unije u Armeniji [[Andrea Joana-Maria Wiktorin|Andrea Wiktorin]] ponovo je apelovala na armenske vlasti da ubrzaju postupak ratifikacije sporazuma.&lt;ref name=&quot;News_Am_Armenia_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.am/eng/news/732481.html |title=Armenia Ministry of Justice updates status on ratification of Istanbul Convention |date=2022 |publisher=Armenia News - NEWS.am |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Bugarska ====
[[Datoteka:Protest Against The Istanbul Convention in Sofia.jpg|mini|Protest protiv Istanbulske konvencije u [[Sofija|Sofiji]] (februar 2018)]]
[[Datoteka:Sofia street protests against violence against women.webm|mini|Kontraprotest podrške Istanbulskoj konvenciji u Sofiji (novembar 2018)]]
U januaru 2018, Vijeće ministara [[Bugarska|Bugarske]] usvojilo je prijedlog upućen [[Narodno sobranje Bugarske|Parlamentu]] za ratifikaciju konvencije. Ovu odluku brzo su osudili pojedini ministri, parlamentarci, medijske grupe i organizacije civilnog društva, tvrdeći da bi dokument mogao dovesti do zvaničnog priznavanja &quot;trećeg roda&quot; i [[Istospolni brak|istospolnih brakova]].&lt;ref name=&quot;BNR_Bulgaria_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |title=Вредна za българското общество ли е Истанбулската конвенция? |trans-title=Da li je Istanbulska konvencija štetna za bugarsko društvo? |date=2018 |publisher=Bugarski nacionalni radio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Nakon oštrih reakcija javnosti, [[Treća vlada Bojka Borisova|treća vlada Bojka Borisova]] odgodila je ratifikaciju i proslijedila predmet [[Ustavni sud Bugarske|Ustavnom sudu]] na ocjenu ustavnosti.&lt;ref name=&quot;OffNews_Constitutional_Court_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |title=Конституционният съд образува дело за Истанбулската конвенция |trans-title=Ustavni sud formirao predmet u vezi sa Istanbulskom konvencijom |date=2018 |publisher=OffNews |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Rumen Radev]], koji se protivio ratifikaciji, pozdravio je odgađanje nazvavši ga &quot;trijumfom zdravog razuma&quot; te izjavio da je konvencija nejasna, a da se problem nasilja u porodici može riješiti isključivo adekvatnim bugarskim zakonima i boljim radom policije.&lt;ref name=&quot;NewsBg_Radev_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |title=Румен Радев не иска ратификация на Истанбулската конвенция |trans-title=Rumen Radev se protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije |date=2018 |publisher=News.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Premijer [[Bojko Borisov]] ukazao je na izolovanost svoje stranke [[GERB]], koju u ovom slučaju nije podržao ni koalicijski partner, desničarski savez [[Ujedinjeni patrioti]]. Borisov je izrazio iznenađenje što se i opoziciona [[Bugarska socijalistička partija]] (BSP) oštro usprotivila konvenciji, sugerišući da se socijalisti općenito protive [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_GERB_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |title=ГЕРБ оттеглят Истанбулската конвенция, защото няма подкрепа и не искат да понасят негативи сами |trans-title=GERB povlači Istanbulsku konvenciju jer nema podrške i ne žele sami snositi negativne posljedice |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Stav BSP-a izazvao je razmimoilaženje između [[Partija evropskih socijalista|Partije evropskih socijalista]] i novog političkog smjera BSP-a pod vodstvom [[Kornelija Ninova|Kornelije Ninove]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_BSP_PES_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |title=След акцията на БСП против Истанбулската конвенция ПЕС ще проучва домашното насилие у нас |trans-title=Nakon akcije BSP-a protiv Istanbulske konvencije, PES će istražiti nasilje u porodici u Bugarskoj |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Prema programu socijalista pod nazivom &quot;Vizija za Bugarsku&quot;, konvencija &quot;nije namijenjena zaštiti žena, već je usmjerena protiv osnovnih vrijednosti evropske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;Kapital_BSP_Eurovote_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |title=БСП за евровота - &quot;не&quot; на Истанбулската конвенция, пакта за миграция и санкциите срещу Русия |trans-title=BSP na euroizborima – &quot;ne&quot; Istanbulskoj konvenciji, paktu o migracijama i sankcijama protiv Rusije |date=2019 |publisher=Capital.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Ustavni sud je 27. jula 2018. donio Odluku br. 13 u ustavnom predmetu br. 3/2018, proglasivši da &quot;Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici nije u skladu s Ustavom Republike Bugarske&quot;. U svom obrazloženju, Sud je uočio poveznicu između ranijih dokumenata Vijeća Evrope protiv nasilja u porodici i proširenja prava transrodnih osoba. Prema ocjeni Ustavnog suda, konvencija nudi binarnu interpretaciju roda i kao biološke i kao društvene kategorije, što je u suprotnosti s [[Ustav Bugarske|Ustavom Bugarske]], koji ljude neopozivo definiše kao biološke muškarce ili žene s jednakim statusom građana. Sud je zaključio da konvencija stvara formalni pravni osnov za promovisanje nebioloških definicija roda, što se smatra neustavnim.&lt;ref name=&quot;24Chasa_Constitutional_Court_Decision_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |title=Пълното решение на Конституционния съд за Истанбулската конвенция |trans-title=Kompletna odluka Ustavnog suda o Istanbulskoj konvenciji |date=27. 7. 2018 |publisher=24chasa.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Udruženja za zaštitu prava žena izrazila su ogorčenje odlukom bugarskih vlasti da odustanu od ratifikacije. U novembru 2018, povodom [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama|Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama]], stotine građana protestovale su u centru Sofije pod sloganom #NisiSama, zahtijevajući efikasno djelovanje institucija, uključujući uspostavljanje preventivnih programa i sigurnih kuća za žrtve. Organizator protesta, Bugarski fond za žene, naveo je podatak da je u prvih jedanaest mjeseci 2018. u Bugarskoj ubijeno gotovo 30 žena, od kojih su većinu usmrtili njihovi partneri.&lt;ref name=&quot;Martino_OBC_Sofia_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Francesco Martino |url=https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |title=Sofia: in piazza contro la violenza sulle donne / Sofia: in the streets against violence against women |trans-title=Sofija: na ulicama protiv nasilja nad ženama |date=2018 |work=YouTube |publisher=OBC Transeuropa |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=it-en}}&lt;/ref&gt;

==== Češka ====
Liga za ljudska prava (češka organizacija članica [[Međunarodna federacija za ljudska prava|Međunarodne federacije za ljudska prava]]) i Češki ženski lobi, zajedno s nekoliko manjih organizacija (proFem, Češki savez žena, Rosa), aktivno su se zalagali za usvajanje konvencije. Proces je dugo podržavao i bivši ministar za ljudska prava, jednake mogućnosti i zakonodavstvo [[Jiří Dienstbier]], koji je u januaru 2016. u ime vlade primio peticiju organizacije [[Amnesty International]] za njeno prihvatanje. Češka je konačno potpisala sporazum 12. maja 2016, kao jedna od posljednjih članica Evropske unije koje su to učinile, a potpis je stavio ambasador pri Vijeću Evrope Emil Ruffer. Prema prvobitnim planovima, sama ratifikacija trebala se realizovati do sredine 2018.&lt;ref name=&quot;Vlada_CZ_Istanbul_Convention_2016&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vlada.cz/cz/ppov/rovne-prilezitosti-zen-a-muzu/aktuality/ceska-republika-podepsala-istanbulskou-umluvu-proti-nasili-na-zenach--143594/ |title=Česká republika podepsala Istanbulskou úmluvu proti násilí na ženách |trans-title=Češka Republika potpisala Istanbulsku konvenciju protiv nasilja nad ženama |date=2016 |publisher=Vláda České republiky |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; Međutim, ni [[Prva vlada Andreja Babiša|prva]] ni [[Druga vlada Andreja Babiša|druga vlada]] [[Andrej Babiš|Andreja Babiša]] nisu stavile ratifikaciju na dnevni red. Vlada [[Petr Fiala|Petra Fiale]] je, s druge strane, odgodila raspravu o ovom pitanju, a ministar pravde [[Pavel Blažek]] zatražio je prolongiranje pregovora do kraja januara 2023. radi šire političke rasprave.&lt;ref name=&quot;iROZHLAS_Blazek_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.irozhlas.cz/zpravy-domov/istanbulska-umluva-blazek-ministerstvo-spravedlnosti_2201311311_pj |title=Ministerstvo spravedlnosti navrhne roční odklad projednávání Istanbulské úmluvy, potvrdil Blažek |trans-title=Ministarstvo pravosuđa predložit će jednogodišnje odgađanje rasprave o Istanbulskoj konvenciji, potvrdio Blažek |date=2022 |publisher=Irozhlas.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, vlada je postigla saglasnost o nastavku procesa, a vladina povjerenica za ljudska prava Klára Šimáčková Laurenčíková potvrdila je da je kabinet odobrio konvenciju i uputio je u parlamentarnu proceduru.&lt;ref name=&quot;CT24_Vlada_Snemovna_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Matěj Lucovič; ško |url=https://ct24.ceskatelevize.cz/domaci/3595066-vlada-posunula-ratifikaci-istanbulske-umluvy-do-snemovny |title=Vláda posunula ratifikaci Istanbulské úmluvy do sněmovny |trans-title=Vlada proslijedila ratifikaciju Istanbulske konvencije Zastupničkom domu |date=2023 |publisher=Ct24.ceskatelevize.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;  Međutim, u januaru 2024, Senat Češke Republike odbacio je dokument nakon intenzivne sedmosatne rasprave. Za usvajanje su bila potrebna 36 glasa od 71 prisutnog senatora, ali su podršku dala samo 34 člana gornjeg doma parlamenta.&lt;ref name=&quot;Radio_Prague_Senate_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://english.radio.cz/czech-senate-votes-against-istanbul-convention-8806606 |title=Czech Senate votes against Istanbul Convention |trans-title=Češki Senat glasao protiv Istanbulske konvencije |date=2024 |publisher=Radio Prague International |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Protivnici su tokom debate konvenciju označili kao &quot;ideološki dokument koji u praksi neće pomoći žrtvama&quot;, izrazivši bojazan da ona uvodi rodnu ideologiju, narušava tradicionalni koncept muškarcâ i ženâ te nepotrebno duplicira rješenja koja su već integrisana u češko krivično zakonodavstvo.&lt;ref name=&quot;BrnoDaily_Senate_Rejection_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://brnodaily.com/2024/01/25/news/politics/czech-senate-rejects-istanbul-convention-against-gender-violence/ |title=Czech Senate Rejects Istanbul Convention Against Gender Violence |trans-title=Češki Senat odbacio Istanbulsku konvenciju protiv rodno zasnovanog nasilja |date=2024 |publisher=Brno Daily |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon neuspjeha u Senatu, proces je u potpunosti zaustavljen, a u junu 2026. Vlada Češke Republike zvanično je povukla podršku ratifikaciji opozivom odluke iz 2023, čime je formalno okončan višegodišnji pokušaj usvajanja ove međunarodne konvencije u Češkoj.&lt;ref name=&quot;ExpatsCZ_Senate_Signal_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.expats.cz/czech-news/article/czechia-withdraws-from-istanbul-convention-a-sad-signal-for-victims |title=Czechia rejects Istanbul Convention: 'A sad signal for victims' |trans-title=Češka odbacila Istanbulsku konvenciju: &quot;Tužan signal za žrtve&quot; |date=2026 |publisher=Expats.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Mađarska ====
U maju 2020, [[Državna skupština (Mađarska)|Državna skupština Mađarske]] usvojila je političku deklaraciju kojom je pozvala vladu da obustavi sve daljnje korake ka ratifikaciji konvencije te da unutar Evropske unije lobira za isti stav. Deklaracija je usvojena sa 115 glasova za, 35 protiv i tri suzdržana glasa.&lt;ref name=&quot;HungaryToday_Parliament_Declaration_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://hungarytoday.hu/hungary-istanbul-convention-parliament-declaration/ |title=Parliament Adopts Declaration Rejecting Istanbul Convention |trans-title=Parlament usvojio deklaraciju o odbacivanju Istanbulske konvencije |date=2020 |work=Hungarytoday.hu |publisher=Hungary Today |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://hungarytoday.hu/hungary-istanbul-convention-parliament-declaration/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

==== Litvanija ====
Kabinet ministara Litvanije inicijalno je potpisao konvenciju 6. juna 2013.&lt;ref name=&quot;LRT_Pasirasyta_Konvencija_2013&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.lrt.lt/naujienos/lietuvoje/2/19231/pasirasyta-europos-tarybos-konvencija-del-smurto-pries-moteris |title=Pasirašyta Europos Tarybos konvencija dėl smurto prieš moteris |trans-title=Potpisana Konvencija Vijeća Evrope o nasilju nad ženama |date=2013 |publisher=LRT |access-date=1. 7. 2026 |language=lt}}&lt;/ref&gt; [[Socijaldemokratska partija Litvanije]] pozdravila je ovaj korak, a zastupnica [[Giedrė Purvaneckienė]] izjavila je da će sporazum osnažiti već postojeće domaće zakone o zaštiti žena od nasilja. S druge strane, konzervativne grupe oštro su protestovale protiv potpisivanja, dok je parlamentarac [[Rimantas Dagys]] naglasio da je odluka donesena bez širih javnih konsultacija. 

Ratifikacija dokumenta je ubrzo zaustavljena u parlamentu ([[Seimas]]), jer naredne skupštinske većine nisu pokazale interesovanje da proces provedu do kraja. [[Spisak predsjednika Seimasa|Predsjednica Seimasa]] [[Viktorija Čmilytė-Nielsen]] ponovo je 2021. aktuelizovala ovo pitanje, ali je zbog snažnog otpora opozicije rasprava još jednom odgođena.&lt;ref name=&quot;Liberties_Lithuania_Postponement_2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.liberties.eu/en/stories/lithuania-postpones-istanbul-convention-to-combat-violence-against-women/43444 |title=Lithuania Postpones Istanbul Convention to Combat Violence Against Women |trans-title=Litvanija odgađa Istanbulsku konvenciju o borbi protiv nasilja nad ženama |date=2021 |publisher=Civil Liberties Union for Europe |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, Čmilytė-Nielsen je uputila službeni zahtjev Ustavnom sudu Litvanije kako bi se provjerilo da li su odredbe konvencije u skladu s najvišim pravnim aktom države.&lt;ref name=&quot;LRT_Lithuania_Court_Request_2023&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.lrt.lt/en/news-in-english/19/2023539/lithuania-s-constitutional-court-to-be-asked-to-examine-istanbul-convention |title=Lithuania’s Constitutional Court to be asked to examine Istanbul convention |trans-title=Od Ustavnog suda Litvanije tražit će se da ispita Istanbulsku konvenciju |date=2023 |publisher=LRT |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Frederikas Jansonas, glavni savjetnik [[Predsjednik Litvanije|predsjednika Litvanije]] [[Gitanas Nausėda|Gitanaasa Nausėde]], opisao je ovaj potez nepotrebnim, tvrdeći kako predsjednik smatra da je Seimas već tada bio spreman za direktnu raspravu i glasanje.&lt;ref name=&quot;LRT_Nauseda_Advisor_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Gytis Pankūnas |url=https://www.lrt.lt/naujienos/lietuvoje/2/2028176/nausedos-patarejas-apie-iniciatyva-del-stambulo-konvencijos-kreiptis-i-kt-tai-yra-beprasmis-zingsnis |title=Nausėdos patarėjas apie iniciatyvą dėl Stambulo konvencijos kreiptis į KT: tai yra beprasmis žingsnis |trans-title=Nausėdin savjetnik o inicijativi za obraćanje Ustavnom sudu u vezi s Istanbulskom konvencijom: to je besmislen korak |date=2023 |publisher=LRT; ELTA |access-date=1. 7. 2026 |language=lt}}&lt;/ref&gt; Nakon detaljne analize, Ustavni sud Litvanije donio je 14. marta 2024. odluku prema kojoj je Istanbulska konvencija u potpunosti kompatibilna s Ustavom Republike Litvanije, zaključivši da su njeni ciljevi usmjereni isključivo na iskorjenjivanje nasilja nad ženama i promovisanje ravnopravnosti. Time je uklonjena formalna pravna prepreka za usvajanje, iako politička podijeljenost u Seimasu i dalje blokira proces konačne ratifikacije.&lt;ref name=&quot;Puraite_Andrikiene_Constitutional_Court_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Pūraitė-Andrikienė |first=Dovilė |url=https://ajee-journal.com/upload/attaches/att_1739568979.pdf |title=Conclusion on the Constitutionality of the Istanbul Convention of the Lithuanian Constitutional Court: Context, Reasoning, and Consequences |trans-title=Zaključak Ustavnog suda Litvanije o ustavnosti Istanbulske konvencije: Kontekst, obrazloženje i posljedice |year=2024 |journal=Access to Justice in Eastern Europe |volume=7 |issue=2 |pages=15–32 |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

==== Slovačka ====
Konzervativne, demokršćanske, rimokatoličke, nacionalističke i desničarske grupe i stranke u Slovačkoj aktivno su se protivile ratifikaciji konvencije. Otpor je prvenstveno bio usmjeren protiv odredbi koje se dotiču LGBT prava, što su ove grupacije opisivale kao &quot;ekstremni liberalizam&quot; koji ugrožava &quot;tradicionalne vrijednosti&quot; za koje su smatrale da ih treba zaštititi.&lt;ref name=&quot;FT_Slovakia_President_2019&quot;&gt;{{cite news |last=Shotter |first=James |url=https://www.ft.com/content/c8a2787a-5322-11e9-a3db-1fe89bedc16e |title=Anti-corruption lawyer elected Slovakia's first female president |trans-title=Advokatica za borbu protiv korupcije izabrana za prvu predsjednicu Slovačke |date=2019 |publisher=The Financial Times Ltd |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.ft.com/content/c8a2787a-5322-11e9-a3db-1fe89bedc16e |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BalkanInsight_Slovak_Abortion_2019&quot;&gt;{{cite news |last=German Sirotnikova |first=Miroslava |url=https://balkaninsight.com/2019/12/11/slovak-right-accused-of-forcing-abortion-as-election-issue/ |title=Slovak Right Accused of Forcing Abortion as Election Issue |trans-title=Slovačka desnica optužena za nametanje abortusa kao predizbornog pitanja |date=2019 |publisher=Balkan Investigative Reporting Network |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://balkaninsight.com/2019/12/11/slovak-right-accused-of-forcing-abortion-as-election-issue/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Parlamentarna rezolucija kojom se od vlade traži obustavljanje ratifikacije Istanbulske konvencije izglasana je 29. marta 2019, samo dan prije održavanja [[Predsjednički izbori u Slovačkoj 2019.|predsjedničkih izbora]]. Ovaj potez nacionalističkih političara bio je pokušaj mobilizacije konzervativnog biračkog tijela u korist kandidata [[Maroš Šefčovič|Maroša Šefčoviča]], a nasuprot progresivne kandidatkinje Zuzane Čaputove, koja je javno podržavala LGBT prava i pravo žena na abortus. Iako je [[Zuzana Čaputová]] pobijedila na izborima i postala prva predsjednica Slovačke, konzervativni krugovi su u narednim mjesecima intenzivirali kampanju s ciljem blokiranja konvencije i restrikcije prava na abortus. Na vanrednoj sjednici održanoj 25. februara 2020, [[Narodno vijeće Slovačke Republike]] (parlament) zvanično je odbacilo konvenciju sa 96 glasova protiv i 17 za, dok je 37 zastupnika bilo odsutno.&lt;ref name=&quot;NRSR_Hlasovanie_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nrsr.sk/web/Default.aspx?sid=schodze/hlasovanie/hlasklub&amp;ID=43645 |title=National Council of the Slovak Republic - votes by members of parliament |trans-title=Narodno vijeće Slovačke Republike – glasanje zastupnika |date=2020 |publisher=Narodno vijeće Slovačke Republike |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.nrsr.sk/web/Default.aspx?sid=schodze/hlasovanie/hlasklub&amp;ID=43645 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=sk}}&lt;/ref&gt;

Nakon ovakve odluke zakonodavnog tijela, predsjednica Zuzana Čaputová uputila je 6. marta 2020. zvanični dopis Vijeću Evrope s obavještenjem o stavu Slovačke o konvenciji. Glasnogovornik Ureda predsjednice [[Martin Strižinec]] pojasnio je proceduru: &quot;Budući da je saglasnost parlamenta neophodan uslov za ratifikaciju, a ona je izostala, predsjednica neće ratifikovati ovu konvenciju.&quot; Strižinec je dodao da je Čaputová i ranije naglašavala da će poštovati volju zastupnika ukoliko odluka bude donesena na ustavan i zakonit način.&lt;ref name=&quot;RTVS_President_Stance_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://enrsi.rtvs.sk/articles/news/219271/president-informed-council-of-europe-about-slovakias-stance-on-convention |title=President informed Council of Europe about Slovakia's stance on convention |trans-title=Predsjednica obavijestila Vijeće Evrope o stavu Slovačke o konvenciji |date=2020 |publisher=Rozhlas a televízia Slovenska |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://enrsi.rtvs.sk/articles/news/219271/president-informed-council-of-europe-about-slovakias-stance-on-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>leeyfoazqhl4ra9aunto9hhs1vq0lsh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901325</id>
      <parentid>3901315</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T06:30:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77969" sha1="h8xm4ips7vwaqfub6ce0pkh6rpy4b55" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
{{Nasilje nad ženama}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

=== Mehanizam nadzora (GREVIO) ===
Provođenje konvencije prati GREVIO – nezavisno ekspertno tijelo (Grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). Članove ovog tijela biraju države potpisnice, a u zavisnosti od njihovog broja, sastoji se od deset do petnaest članova.&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_2015&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-date=3. 9. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2015 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvih deset članova izabrano je 2014: predsjednica Feride Acar (Turska), prva potpredsjednica Marceline Naudi (Malta), druga potpredsjednica Simona Lanzoni (Italija) te članice Biljana Branković (Srbija), Françoise Brie (Francuska), Gemma Gallego (Španija), Helena Leitao (Portugal), Rosa Logar (Austrija), Iris Luarasi (Albanija) i Vesna Ratković (Crna Gora).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Members_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=GREVIO Members |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još pet članova izabrano je 2018: Per Arne Håkansson (Švedska), Sabine Kräuter-Stockton (Njemačka), Vladimer Mkervalishvili (Gruzija), Rachel Eapen Paul (Norveška) i Aleid van den Brink (Holandija).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Expansion_2018&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Five additional members joining GREVIO |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je većini članova istekao mandat, u decembru 2023. održani su novi izbori za sastav ovog tijela.

== Usvajanje, potpisivanje, ratifikacija i otkazivanje ==
=== Opći postupak ===
[[Datoteka:Liri Kopachi, Head of Equality Division, Council of Europe.webm|mini|Liri Kopachi{{Napomena|U vrijeme održavanja ovog predavanja u aprilu 2014, Liri Kopachi bila je šefica Odjela za ravnopravnost Vijeća Evrope. Kako je ispravno predvidjela, konvencija je stupila na snagu nedugo nakon toga, u augustu 2014.}} o pozadini i procesu ratifikacije konvencije (2014)]]
[[Datoteka:Terry Reintke on violence against women.webm|mini|Zastupnica u Evropskom parlamentu [[Terry Reintke]] poziva EU da [[Pristupanje međunarodnom ugovoru|pristupi]] konvenciji (2017){{Napomena|U titlovima videozapisa, kao i u transkriptu debate o pristupanju EU Konvenciji Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (održane 11. septembra 2017. u Evropskom parlamentu u Strasbourgu), potkrala se greška. Iz konteksta je jasno da je Reintke mislila na riječ &quot;accede&quot; (pristupiti), a ne &quot;exceed&quot; (premašiti), s obzirom na to da su ove riječi homofoni. Slično tome, Reintke je upotrijebila termin &quot;forefighters&quot; (prvoborci, u značenju zagovornici ili vojnici na prvoj liniji), a ne &quot;four fighters&quot; (četiri borca).}}]]
[[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8500.jpg|mini|[[Željka Markić]] i drugi demonstranti pozivaju vlasti u Hrvatskoj da ne ratifikuju konvenciju (2018)]]

Nacrt konvencije usvojili su zamjenici ministara Vijeća Evrope 7. aprila 2011. na svom 1111. sastanku.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Draft_2010&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Draft Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2010 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Dokument je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011, tokom 121. zasjedanja Komiteta ministara u Istanbulu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno deset ratifikacija, od kojih je najmanje osam moralo biti iz država članica Vijeća Evrope. Do decembra 2015. konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija minimalnih osam članica Vijeća Evrope: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Krajem iste godine sporazum su ratifikovale i Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španija i Švedska. Tokom 2015. to su učinile Finska, Holandija, Poljska i Slovenija, a 2016. Belgija, San Marino i Rumunija. Uslijedile su ratifikacije Kipra, Estonije, Gruzije, Njemačke, Norveške i Švicarske (2017), zatim Hrvatske, Grčke, Islanda, Luksemburga i Makedonije (2018), te Irske (2019).&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot; /&gt;

Evropska komesarka [[Věra Jourová]] potpisala je Istanbulsku konvenciju u ime Evropske unije 13. juna 2017.&lt;ref name=&quot;EIGE_EU_Signs_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski institut za rodnu ravnopravnost |title=EU signs the Istanbul Convention |url=https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=European Institute for Gender Equality |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Vrhovna rada|Parlament Ukrajine]] ratifikovao je ovaj ugovor 20. juna 2022,&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Ukrainian Parliament Votes to Ratify Istanbul Convention |url=https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/06/20/7141621/ |publisher=European Pravda |date=20. 6. 2022 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a mjesec dana kasnije, u julu, to je učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države koje ratifikuju konvenciju pravno su obavezne poštovati njene odredbe od trenutka kada ona stupi na snagu.&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot; /&gt;

Evropska unija je 28. juna 2023. zvanično ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS br. 210),&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;/&gt; koja je za EU stupila na snagu 1. oktobra 2023.

Konvencija se može otkazati upućivanjem službenog obavještenja generalnom sekretaru Vijeća Evrope (član 80), a otkazivanje stupa na snagu tri mjeseca nakon prijema tog obavještenja.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Text_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Država potpisnica&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Signatures_2026&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=https://www.coe.int/en/web/Conventions/full-list/?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
! Potpisivanje
! Ratifikacija
! Stupanje na snagu
! Otkazivanje ugovora
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Albanija}} || {{dts|2011|12|19|format=dmy}} || {{dts|2013|2|4|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Andora}} || {{dts|2013|2|22|format=dmy}} || {{dts|2014|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Armenija}} || {{Yes|{{dts|2018|1|18|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Austrija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|11|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Belgija}} || {{dts|2012|9|11|format=dmy}} || {{dts|2016|3|14|format=dmy}} || {{dts|2016|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bosna i Hercegovina}} || {{dts|2013|3|8|format=dmy}} || {{dts|2013|11|7|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bugarska}} || {{Yes|{{dts|2016|4|21|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Crna Gora}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Češka}} || {{Yes|{{dts|2016|5|2|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Danska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Farska ostrva]] i [[Grenland]]}} || {{dts|2013|10|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|23|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Estonija}} || {{dts|2014|12|2|format=dmy}} || {{dts|2017|10|26|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Evropska unija}} || {{dts|2017|6|13|format=dmy}} || {{dts|2023|6|1|format=dmy}} || {{dts|2023|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Finska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2015|4|17|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Francuska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|4|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Grčka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|6|18|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Gruzija}} || {{dts|2014|6|19|format=dmy}} || {{dts|2017|5|19|format=dmy}} || {{dts|2017|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Hrvatska}} || {{dts|2013|1|22|format=dmy}} || {{dts|2018|6|12|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Irska}} || {{dts|2015|11|15|format=dmy}} || {{dts|2019|3|8|format=dmy}} || {{dts|2019|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Island}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|4|26|format=dmy}} || {{dts|2018|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Italija}} || {{dts|2012|9|27|format=dmy}} || {{dts|2013|9|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Kipar}} || {{dts|2015|6|16|format=dmy}} || {{dts|2017|11|10|format=dmy}} || {{dts|2018|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Latvija}} || {{dts|2016|5|18|format=dmy}} || {{dts|2024|1|10|format=dmy}} || {{dts|2024|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Lihtenštajn}} || {{dts|2016|11|10|format=dmy}} || {{dts|2021|6|17|format=dmy}} || {{dts|2021|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Litvanija}} || {{Yes|{{dts|2013|6|7|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Luksemburg}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|8|7|format=dmy}} || {{dts|2018|12|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Mađarska}} || {{Yes|{{dts|2014|3|14|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Malta}} || {{dts|2012|5|21|format=dmy}} || {{dts|2014|7|29|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Moldavija}} || {{dts|2017|2|6|format=dmy}} || {{dts|2022|1|31|format=dmy}} || {{dts|2022|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Monako}} || {{dts|2012|9|20|format=dmy}} || {{dts|2014|10|7|format=dmy}} || {{dts|2015|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Nizozemska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]] niti na druge zemlje u sastavu [[Karipska Nizozemska|Holandskih Kariba]], već isključivo na evropski dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]}} || {{dts|2012|11|14|format=dmy}} || {{dts|2015|11|18|format=dmy}} || {{dts|2016|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Norveška}} || {{dts|2011|7|7|format=dmy}} || {{dts|2017|7|5|format=dmy}} || {{dts|2017|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Njemačka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2017|10|12|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Poljska}} || {{dts|2012|12|18|format=dmy}} || {{dts|2015|4|27|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Portugal}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|2|5|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Rumunija}} || {{dts|2014|6|27|format=dmy}} || {{dts|2016|5|23|format=dmy}} || {{dts|2016|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|San Marino}} || {{dts|2014|4|30|format=dmy}} || {{dts|2016|1|28|format=dmy}} || {{dts|2016|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Sjeverna Makedonija}} || {{dts|2011|7|8|format=dmy}} || {{dts|2018|3|23|format=dmy}} || {{dts|2018|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovačka}} || {{Yes|{{dts|2011|5|11|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovenija}} || {{dts|2011|9|8|format=dmy}} || {{dts|2015|2|5|format=dmy}} || {{dts|2015|6|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Španija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Srbija}} || {{dts|2012|4|4|format=dmy}} || {{dts|2013|11|21|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švedska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|1|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švicarska}} || {{dts|2013|9|11|format=dmy}} || {{dts|2017|12|14|format=dmy}} || {{dts|2018|4|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #c0c0c0;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Turska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2012|3|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{dts|2021|7|1|format=dmy}} 
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || {{dts|2012|6|8|format=dmy}} || {{dts|2022|7|21|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ukrajina}} || {{dts|2011|11|7|format=dmy}} || {{dts|2022|7|18|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|}

=== Države koje još uvijek nisu ratifikovale konvenciju ===
==== Armenija ====
[[Vlada Armenije]] odobrila je potpisivanje konvencije na sjednici održanoj 28. decembra 2017.&lt;ref name=&quot;Gov_Armenia_Session_2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.e-gov.am/sessions/archive/2017/12/28/ |title=Կառավարության նիստի օրակարգ |trans-title=Dnevni red sjednice Vlade |date=2017 |publisher=Vlada Republike Armenije |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Tokom javnih rasprava o prihvatanju ovog dokumenta 2019. godine, mišljenja javnosti bila su podijeljena. Više političara i državnih zvaničnika izjavilo je da su odredbe u suprotnosti s [[Ustav Armenije|Ustavom Armenije]]&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Danielian_Tert_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիան միանշանակ հակասում է ՀՀ Սահմանադրությանը. Գևորգ Դանիելյան» |trans-title=Istanbulska konvencija definitivno je u suprotnosti sa Ustavom Republike Armenije: Gevorg Danielian |date=2019 |publisher=Tert AM |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707000000/https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |archive-date=7. 7. 2019 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; te da bi mogle uvesti koncept &quot;trećeg roda&quot;.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot; /&gt;

Zamjenica ministra pravde [[Kristinne Grigoryan]] izdala je 1. augusta 2019. pojašnjenje, naglasivši da je isključiva svrha konvencije sprječavanje nasilja, a ne redefinisanje porodice.&lt;ref name=&quot;Civilnet_Deputy_Minister_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |title=Ստամբուլյան կոնվենցիան ընտանիքի կոնցեպտ չի սահմանում. արդարադատության փոխնախարար |trans-title=Istanbulska konvencija ne definiše koncept porodice: zamjenica ministra pravde |date=2019 |publisher=CivilNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922075930/https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |archive-date=22. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Ministarstvo je također saopštilo da se obratilo [[Venecijanska komisija|Venecijanskoj komisiji]] – savjetodavnom tijelu Vijeća Evrope za pravna i ustavna pitanja – radi procjene &quot;ustavnih implikacija&quot; ratifikacije. Uz pretpostavku pozitivnog mišljenja Komisije, ratifikacija se smatrala izvjesnom budući da velika većina parlamentaraca podržava ovaj dokument.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rasprave o ratifikaciji naišle su i na otpor dijela javnosti, koji je iznio optužbe da konvencija služi legalizaciji [[Istospolni brak|istospolnih brakova]] i širenju LGBT &quot;propagande&quot;. Prema izvještaju organizacije [[Human Rights Watch]], pojedini zvaničnici su zbog toga upućivali uvredljive poruke i govor mržnje prema LGBT aktivistima.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Human Rights Watch |title=Համաշխարհային զեկույց 2021. Հայաստան |trans-title=Svjetski izvještaj 2021: Armenija |url=https://www.hrw.org/hy/world-report/2021/country-chapters/377313 |publisher=Human Rights Watch |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; [[Armenska apostolska crkva]] također se usprotivila ratifikaciji u svom zvaničnom saopštenju, navodeći kao razlog to što konvencija priznaje prava [[Transrodnost|transrodnim]] osobama.&lt;ref name=&quot;Armenian_Church_Bishops_Statement_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Armenska apostolska crkva |title=Bishops and Primates of Armenia have issued a statement over Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.armenianchurch.org/en/news/72-bishops-and-primates-of-armenia-have-issued-a-statement-over-council-of-europe-convention-on-pre/4163 |publisher=Mother See of Holy Etchmiadzin |date=2019 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija u svom izvještaju iz 2020. pozvalo je Armeniju da hitno ratifikuje Istanbulsku konvenciju kako bi se osigurala efikasna zaštita žena, ali i muškaraca koji su žrtve nasilja u porodici,&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentarians_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիա»․ ուղեցույց պատգամավորների համար |trans-title=&quot;Istanbulska konvencija&quot;: Priručnik za parlamentarce |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-arm-081/1680a4cf88 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=1. 7. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; uz kritiku da trenutno armensko zakonodavstvo ne pruža dovoljan nivo zaštite za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot; /&gt; U novembru 2022, ambasadorica Evropske unije u Armeniji [[Andrea Joana-Maria Wiktorin|Andrea Wiktorin]] ponovo je apelovala na armenske vlasti da ubrzaju postupak ratifikacije sporazuma.&lt;ref name=&quot;News_Am_Armenia_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.am/eng/news/732481.html |title=Armenia Ministry of Justice updates status on ratification of Istanbul Convention |date=2022 |publisher=Armenia News - NEWS.am |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Bugarska ====
[[Datoteka:Protest Against The Istanbul Convention in Sofia.jpg|mini|Protest protiv Istanbulske konvencije u [[Sofija|Sofiji]] (februar 2018)]]
[[Datoteka:Sofia street protests against violence against women.webm|mini|Kontraprotest podrške Istanbulskoj konvenciji u Sofiji (novembar 2018)]]
U januaru 2018, Vijeće ministara [[Bugarska|Bugarske]] usvojilo je prijedlog upućen [[Narodno sobranje Bugarske|Parlamentu]] za ratifikaciju konvencije. Ovu odluku brzo su osudili pojedini ministri, parlamentarci, medijske grupe i organizacije civilnog društva, tvrdeći da bi dokument mogao dovesti do zvaničnog priznavanja &quot;trećeg roda&quot; i [[Istospolni brak|istospolnih brakova]].&lt;ref name=&quot;BNR_Bulgaria_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |title=Вредна za българското общество ли е Истанбулската конвенция? |trans-title=Da li je Istanbulska konvencija štetna za bugarsko društvo? |date=2018 |publisher=Bugarski nacionalni radio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Nakon oštrih reakcija javnosti, [[Treća vlada Bojka Borisova|treća vlada Bojka Borisova]] odgodila je ratifikaciju i proslijedila predmet [[Ustavni sud Bugarske|Ustavnom sudu]] na ocjenu ustavnosti.&lt;ref name=&quot;OffNews_Constitutional_Court_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |title=Конституционният съд образува дело за Истанбулската конвенция |trans-title=Ustavni sud formirao predmet u vezi sa Istanbulskom konvencijom |date=2018 |publisher=OffNews |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Rumen Radev]], koji se protivio ratifikaciji, pozdravio je odgađanje nazvavši ga &quot;trijumfom zdravog razuma&quot; te izjavio da je konvencija nejasna, a da se problem nasilja u porodici može riješiti isključivo adekvatnim bugarskim zakonima i boljim radom policije.&lt;ref name=&quot;NewsBg_Radev_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |title=Румен Радев не иска ратификация на Истанбулската конвенция |trans-title=Rumen Radev se protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije |date=2018 |publisher=News.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Premijer [[Bojko Borisov]] ukazao je na izolovanost svoje stranke [[GERB]], koju u ovom slučaju nije podržao ni koalicijski partner, desničarski savez [[Ujedinjeni patrioti]]. Borisov je izrazio iznenađenje što se i opoziciona [[Bugarska socijalistička partija]] (BSP) oštro usprotivila konvenciji, sugerišući da se socijalisti općenito protive [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_GERB_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |title=ГЕРБ оттеглят Истанбулската конвенция, защото няма подкрепа и не искат да понасят негативи сами |trans-title=GERB povlači Istanbulsku konvenciju jer nema podrške i ne žele sami snositi negativne posljedice |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Stav BSP-a izazvao je razmimoilaženje između [[Partija evropskih socijalista|Partije evropskih socijalista]] i novog političkog smjera BSP-a pod vodstvom [[Kornelija Ninova|Kornelije Ninove]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_BSP_PES_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |title=След акцията на БСП против Истанбулската конвенция ПЕС ще проучва домашното насилие у нас |trans-title=Nakon akcije BSP-a protiv Istanbulske konvencije, PES će istražiti nasilje u porodici u Bugarskoj |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Prema programu socijalista pod nazivom &quot;Vizija za Bugarsku&quot;, konvencija &quot;nije namijenjena zaštiti žena, već je usmjerena protiv osnovnih vrijednosti evropske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;Kapital_BSP_Eurovote_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |title=БСП за евровота - &quot;не&quot; на Истанбулската конвенция, пакта за миграция и санкциите срещу Русия |trans-title=BSP na euroizborima – &quot;ne&quot; Istanbulskoj konvenciji, paktu o migracijama i sankcijama protiv Rusije |date=2019 |publisher=Capital.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Ustavni sud je 27. jula 2018. donio Odluku br. 13 u ustavnom predmetu br. 3/2018, proglasivši da &quot;Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici nije u skladu s Ustavom Republike Bugarske&quot;. U svom obrazloženju, Sud je uočio poveznicu između ranijih dokumenata Vijeća Evrope protiv nasilja u porodici i proširenja prava transrodnih osoba. Prema ocjeni Ustavnog suda, konvencija nudi binarnu interpretaciju roda i kao biološke i kao društvene kategorije, što je u suprotnosti s [[Ustav Bugarske|Ustavom Bugarske]], koji ljude neopozivo definiše kao biološke muškarce ili žene s jednakim statusom građana. Sud je zaključio da konvencija stvara formalni pravni osnov za promovisanje nebioloških definicija roda, što se smatra neustavnim.&lt;ref name=&quot;24Chasa_Constitutional_Court_Decision_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |title=Пълното решение на Конституционния съд за Истанбулската конвенция |trans-title=Kompletna odluka Ustavnog suda o Istanbulskoj konvenciji |date=27. 7. 2018 |publisher=24chasa.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Udruženja za zaštitu prava žena izrazila su ogorčenje odlukom bugarskih vlasti da odustanu od ratifikacije. U novembru 2018, povodom [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama|Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama]], stotine građana protestovale su u centru Sofije pod sloganom #NisiSama, zahtijevajući efikasno djelovanje institucija, uključujući uspostavljanje preventivnih programa i sigurnih kuća za žrtve. Organizator protesta, Bugarski fond za žene, naveo je podatak da je u prvih jedanaest mjeseci 2018. u Bugarskoj ubijeno gotovo 30 žena, od kojih su većinu usmrtili njihovi partneri.&lt;ref name=&quot;Martino_OBC_Sofia_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Francesco Martino |url=https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |title=Sofia: in piazza contro la violenza sulle donne / Sofia: in the streets against violence against women |trans-title=Sofija: na ulicama protiv nasilja nad ženama |date=2018 |work=YouTube |publisher=OBC Transeuropa |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=it-en}}&lt;/ref&gt;

==== Češka ====
Liga za ljudska prava (češka organizacija članica [[Međunarodna federacija za ljudska prava|Međunarodne federacije za ljudska prava]]) i Češki ženski lobi, zajedno s nekoliko manjih organizacija (proFem, Češki savez žena, Rosa), aktivno su se zalagali za usvajanje konvencije. Proces je dugo podržavao i bivši ministar za ljudska prava, jednake mogućnosti i zakonodavstvo [[Jiří Dienstbier]], koji je u januaru 2016. u ime vlade primio peticiju organizacije [[Amnesty International]] za njeno prihvatanje. Češka je konačno potpisala sporazum 12. maja 2016, kao jedna od posljednjih članica Evropske unije koje su to učinile, a potpis je stavio ambasador pri Vijeću Evrope Emil Ruffer. Prema prvobitnim planovima, sama ratifikacija trebala se realizovati do sredine 2018.&lt;ref name=&quot;Vlada_CZ_Istanbul_Convention_2016&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vlada.cz/cz/ppov/rovne-prilezitosti-zen-a-muzu/aktuality/ceska-republika-podepsala-istanbulskou-umluvu-proti-nasili-na-zenach--143594/ |title=Česká republika podepsala Istanbulskou úmluvu proti násilí na ženách |trans-title=Češka Republika potpisala Istanbulsku konvenciju protiv nasilja nad ženama |date=2016 |publisher=Vláda České republiky |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; Međutim, ni [[Prva vlada Andreja Babiša|prva]] ni [[Druga vlada Andreja Babiša|druga vlada]] [[Andrej Babiš|Andreja Babiša]] nisu stavile ratifikaciju na dnevni red. Vlada [[Petr Fiala|Petra Fiale]] je, s druge strane, odgodila raspravu o ovom pitanju, a ministar pravde [[Pavel Blažek]] zatražio je prolongiranje pregovora do kraja januara 2023. radi šire političke rasprave.&lt;ref name=&quot;iROZHLAS_Blazek_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.irozhlas.cz/zpravy-domov/istanbulska-umluva-blazek-ministerstvo-spravedlnosti_2201311311_pj |title=Ministerstvo spravedlnosti navrhne roční odklad projednávání Istanbulské úmluvy, potvrdil Blažek |trans-title=Ministarstvo pravosuđa predložit će jednogodišnje odgađanje rasprave o Istanbulskoj konvenciji, potvrdio Blažek |date=2022 |publisher=Irozhlas.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, vlada je postigla saglasnost o nastavku procesa, a vladina povjerenica za ljudska prava Klára Šimáčková Laurenčíková potvrdila je da je kabinet odobrio konvenciju i uputio je u parlamentarnu proceduru.&lt;ref name=&quot;CT24_Vlada_Snemovna_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Matěj Lucovič; ško |url=https://ct24.ceskatelevize.cz/domaci/3595066-vlada-posunula-ratifikaci-istanbulske-umluvy-do-snemovny |title=Vláda posunula ratifikaci Istanbulské úmluvy do sněmovny |trans-title=Vlada proslijedila ratifikaciju Istanbulske konvencije Zastupničkom domu |date=2023 |publisher=Ct24.ceskatelevize.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;  Međutim, u januaru 2024, Senat Češke Republike odbacio je dokument nakon intenzivne sedmosatne rasprave. Za usvajanje su bila potrebna 36 glasa od 71 prisutnog senatora, ali su podršku dala samo 34 člana gornjeg doma parlamenta.&lt;ref name=&quot;Radio_Prague_Senate_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://english.radio.cz/czech-senate-votes-against-istanbul-convention-8806606 |title=Czech Senate votes against Istanbul Convention |trans-title=Češki Senat glasao protiv Istanbulske konvencije |date=2024 |publisher=Radio Prague International |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Protivnici su tokom debate konvenciju označili kao &quot;ideološki dokument koji u praksi neće pomoći žrtvama&quot;, izrazivši bojazan da ona uvodi rodnu ideologiju, narušava tradicionalni koncept muškarcâ i ženâ te nepotrebno duplicira rješenja koja su već integrisana u češko krivično zakonodavstvo.&lt;ref name=&quot;BrnoDaily_Senate_Rejection_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://brnodaily.com/2024/01/25/news/politics/czech-senate-rejects-istanbul-convention-against-gender-violence/ |title=Czech Senate Rejects Istanbul Convention Against Gender Violence |trans-title=Češki Senat odbacio Istanbulsku konvenciju protiv rodno zasnovanog nasilja |date=2024 |publisher=Brno Daily |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon neuspjeha u Senatu, proces je u potpunosti zaustavljen, a u junu 2026. Vlada Češke Republike zvanično je povukla podršku ratifikaciji opozivom odluke iz 2023, čime je formalno okončan višegodišnji pokušaj usvajanja ove međunarodne konvencije u Češkoj.&lt;ref name=&quot;ExpatsCZ_Senate_Signal_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.expats.cz/czech-news/article/czechia-withdraws-from-istanbul-convention-a-sad-signal-for-victims |title=Czechia rejects Istanbul Convention: 'A sad signal for victims' |trans-title=Češka odbacila Istanbulsku konvenciju: &quot;Tužan signal za žrtve&quot; |date=2026 |publisher=Expats.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Mađarska ====
U maju 2020, [[Državna skupština (Mađarska)|Državna skupština Mađarske]] usvojila je političku deklaraciju kojom je pozvala vladu da obustavi sve daljnje korake ka ratifikaciji konvencije te da unutar Evropske unije lobira za isti stav. Deklaracija je usvojena sa 115 glasova za, 35 protiv i tri suzdržana glasa.&lt;ref name=&quot;HungaryToday_Parliament_Declaration_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://hungarytoday.hu/hungary-istanbul-convention-parliament-declaration/ |title=Parliament Adopts Declaration Rejecting Istanbul Convention |trans-title=Parlament usvojio deklaraciju o odbacivanju Istanbulske konvencije |date=2020 |work=Hungarytoday.hu |publisher=Hungary Today |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://hungarytoday.hu/hungary-istanbul-convention-parliament-declaration/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

==== Litvanija ====
Kabinet ministara Litvanije inicijalno je potpisao konvenciju 6. juna 2013.&lt;ref name=&quot;LRT_Pasirasyta_Konvencija_2013&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.lrt.lt/naujienos/lietuvoje/2/19231/pasirasyta-europos-tarybos-konvencija-del-smurto-pries-moteris |title=Pasirašyta Europos Tarybos konvencija dėl smurto prieš moteris |trans-title=Potpisana Konvencija Vijeća Evrope o nasilju nad ženama |date=2013 |publisher=LRT |access-date=1. 7. 2026 |language=lt}}&lt;/ref&gt; [[Socijaldemokratska partija Litvanije]] pozdravila je ovaj korak, a zastupnica [[Giedrė Purvaneckienė]] izjavila je da će sporazum osnažiti već postojeće domaće zakone o zaštiti žena od nasilja. S druge strane, konzervativne grupe oštro su protestovale protiv potpisivanja, dok je parlamentarac [[Rimantas Dagys]] naglasio da je odluka donesena bez širih javnih konsultacija. 

Ratifikacija dokumenta je ubrzo zaustavljena u parlamentu ([[Seimas]]), jer naredne skupštinske većine nisu pokazale interesovanje da proces provedu do kraja. [[Spisak predsjednika Seimasa|Predsjednica Seimasa]] [[Viktorija Čmilytė-Nielsen]] ponovo je 2021. aktuelizovala ovo pitanje, ali je zbog snažnog otpora opozicije rasprava još jednom odgođena.&lt;ref name=&quot;Liberties_Lithuania_Postponement_2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.liberties.eu/en/stories/lithuania-postpones-istanbul-convention-to-combat-violence-against-women/43444 |title=Lithuania Postpones Istanbul Convention to Combat Violence Against Women |trans-title=Litvanija odgađa Istanbulsku konvenciju o borbi protiv nasilja nad ženama |date=2021 |publisher=Civil Liberties Union for Europe |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, Čmilytė-Nielsen je uputila službeni zahtjev Ustavnom sudu Litvanije kako bi se provjerilo da li su odredbe konvencije u skladu s najvišim pravnim aktom države.&lt;ref name=&quot;LRT_Lithuania_Court_Request_2023&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.lrt.lt/en/news-in-english/19/2023539/lithuania-s-constitutional-court-to-be-asked-to-examine-istanbul-convention |title=Lithuania’s Constitutional Court to be asked to examine Istanbul convention |trans-title=Od Ustavnog suda Litvanije tražit će se da ispita Istanbulsku konvenciju |date=2023 |publisher=LRT |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Frederikas Jansonas, glavni savjetnik [[Predsjednik Litvanije|predsjednika Litvanije]] [[Gitanas Nausėda|Gitanaasa Nausėde]], opisao je ovaj potez nepotrebnim, tvrdeći kako predsjednik smatra da je Seimas već tada bio spreman za direktnu raspravu i glasanje.&lt;ref name=&quot;LRT_Nauseda_Advisor_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Gytis Pankūnas |url=https://www.lrt.lt/naujienos/lietuvoje/2/2028176/nausedos-patarejas-apie-iniciatyva-del-stambulo-konvencijos-kreiptis-i-kt-tai-yra-beprasmis-zingsnis |title=Nausėdos patarėjas apie iniciatyvą dėl Stambulo konvencijos kreiptis į KT: tai yra beprasmis žingsnis |trans-title=Nausėdin savjetnik o inicijativi za obraćanje Ustavnom sudu u vezi s Istanbulskom konvencijom: to je besmislen korak |date=2023 |publisher=LRT; ELTA |access-date=1. 7. 2026 |language=lt}}&lt;/ref&gt; Nakon detaljne analize, Ustavni sud Litvanije donio je 14. marta 2024. odluku prema kojoj je Istanbulska konvencija u potpunosti kompatibilna s Ustavom Republike Litvanije, zaključivši da su njeni ciljevi usmjereni isključivo na iskorjenjivanje nasilja nad ženama i promovisanje ravnopravnosti. Time je uklonjena formalna pravna prepreka za usvajanje, iako politička podijeljenost u Seimasu i dalje blokira proces konačne ratifikacije.&lt;ref name=&quot;Puraite_Andrikiene_Constitutional_Court_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Pūraitė-Andrikienė |first=Dovilė |url=https://ajee-journal.com/upload/attaches/att_1739568979.pdf |title=Conclusion on the Constitutionality of the Istanbul Convention of the Lithuanian Constitutional Court: Context, Reasoning, and Consequences |trans-title=Zaključak Ustavnog suda Litvanije o ustavnosti Istanbulske konvencije: Kontekst, obrazloženje i posljedice |year=2024 |journal=Access to Justice in Eastern Europe |volume=7 |issue=2 |pages=15–32 |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

==== Slovačka ====
Konzervativne, demokršćanske, rimokatoličke, nacionalističke i desničarske grupe i stranke u Slovačkoj aktivno su se protivile ratifikaciji konvencije. Otpor je prvenstveno bio usmjeren protiv odredbi koje se dotiču LGBT prava, što su ove grupacije opisivale kao &quot;ekstremni liberalizam&quot; koji ugrožava &quot;tradicionalne vrijednosti&quot; za koje su smatrale da ih treba zaštititi.&lt;ref name=&quot;FT_Slovakia_President_2019&quot;&gt;{{cite news |last=Shotter |first=James |url=https://www.ft.com/content/c8a2787a-5322-11e9-a3db-1fe89bedc16e |title=Anti-corruption lawyer elected Slovakia's first female president |trans-title=Advokatica za borbu protiv korupcije izabrana za prvu predsjednicu Slovačke |date=2019 |publisher=The Financial Times Ltd |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.ft.com/content/c8a2787a-5322-11e9-a3db-1fe89bedc16e |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BalkanInsight_Slovak_Abortion_2019&quot;&gt;{{cite news |last=German Sirotnikova |first=Miroslava |url=https://balkaninsight.com/2019/12/11/slovak-right-accused-of-forcing-abortion-as-election-issue/ |title=Slovak Right Accused of Forcing Abortion as Election Issue |trans-title=Slovačka desnica optužena za nametanje abortusa kao predizbornog pitanja |date=2019 |publisher=Balkan Investigative Reporting Network |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://balkaninsight.com/2019/12/11/slovak-right-accused-of-forcing-abortion-as-election-issue/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Parlamentarna rezolucija kojom se od vlade traži obustavljanje ratifikacije Istanbulske konvencije izglasana je 29. marta 2019, samo dan prije održavanja [[Predsjednički izbori u Slovačkoj 2019.|predsjedničkih izbora]]. Ovaj potez nacionalističkih političara bio je pokušaj mobilizacije konzervativnog biračkog tijela u korist kandidata [[Maroš Šefčovič|Maroša Šefčoviča]], a nasuprot progresivne kandidatkinje Zuzane Čaputove, koja je javno podržavala LGBT prava i pravo žena na abortus. Iako je [[Zuzana Čaputová]] pobijedila na izborima i postala prva predsjednica Slovačke, konzervativni krugovi su u narednim mjesecima intenzivirali kampanju s ciljem blokiranja konvencije i restrikcije prava na abortus. Na vanrednoj sjednici održanoj 25. februara 2020, [[Narodno vijeće Slovačke Republike]] (parlament) zvanično je odbacilo konvenciju sa 96 glasova protiv i 17 za, dok je 37 zastupnika bilo odsutno.&lt;ref name=&quot;NRSR_Hlasovanie_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nrsr.sk/web/Default.aspx?sid=schodze/hlasovanie/hlasklub&amp;ID=43645 |title=National Council of the Slovak Republic - votes by members of parliament |trans-title=Narodno vijeće Slovačke Republike – glasanje zastupnika |date=2020 |publisher=Narodno vijeće Slovačke Republike |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.nrsr.sk/web/Default.aspx?sid=schodze/hlasovanie/hlasklub&amp;ID=43645 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=sk}}&lt;/ref&gt;

Nakon ovakve odluke zakonodavnog tijela, predsjednica Zuzana Čaputová uputila je 6. marta 2020. zvanični dopis Vijeću Evrope s obavještenjem o stavu Slovačke o konvenciji. Glasnogovornik Ureda predsjednice [[Martin Strižinec]] pojasnio je proceduru: &quot;Budući da je saglasnost parlamenta neophodan uslov za ratifikaciju, a ona je izostala, predsjednica neće ratifikovati ovu konvenciju.&quot; Strižinec je dodao da je Čaputová i ranije naglašavala da će poštovati volju zastupnika ukoliko odluka bude donesena na ustavan i zakonit način.&lt;ref name=&quot;RTVS_President_Stance_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://enrsi.rtvs.sk/articles/news/219271/president-informed-council-of-europe-about-slovakias-stance-on-convention |title=President informed Council of Europe about Slovakia's stance on convention |trans-title=Predsjednica obavijestila Vijeće Evrope o stavu Slovačke o konvenciji |date=2020 |publisher=Rozhlas a televízia Slovenska |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://enrsi.rtvs.sk/articles/news/219271/president-informed-council-of-europe-about-slovakias-stance-on-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Povlačenje Turske iz konvencije ===
Turski predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan]] objavio je 20. marta 2021. povlačenje svoje države iz konvencije na osnovu predsjedničkog dekreta objavljenog u [[Službene novine Republike Turske|Službenim novinama Republike Turske]] (Resmî Gazete).&lt;ref name=&quot;Resmi_Gazete_2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.resmigazete.gov.tr/eskiler/2021/03/20210320-49.pdf |title=Official Gazette of Turkey |trans-title=Službene novine Turske |date=2021 |publisher=Resmi Gazete |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.resmigazete.gov.tr/eskiler/2021/03/20210320-49.pdf |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt; Turska je zvaničnu obavijest o povlačenju dostavila generalnoj sekretarki Vijeća Evrope 22. marta 2021, nakon čega je objavljeno da će otkazivanje ugovora stupiti na snagu 1. jula 2021.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Odluka o povlačenju naišla je na oštre kritike kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu, uključujući opozicijske stranke, strane lidere, Vijeće Evrope, nevladine organizacije i javnost na društvenim mrežama. Generalna sekretarka Vijeća Evrope [[Marija Pejčinović Burić]] opisala je ovaj potez kao &quot;poražavajuću vijest&quot; i &quot;ogroman korak unazad&quot; koji ugrožava zaštitu [[Žene u Turskoj|žena u Turskoj]] i šire.&lt;ref name=&quot;BalkanInsight_Turkey_Treaty_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://balkaninsight.com/2021/03/20/turkey-condemned-for-quitting-anti-violence-treaty/ |title=Turkey Condemned for Quitting Anti-Violence Treaty |trans-title=Turska osuđena zbog napuštanja sporazuma protiv nasilja |date=2021 |publisher=Balkan Investigative Reporting Network |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://balkaninsight.com/2021/03/20/turkey-condemned-for-quitting-anti-violence-treaty/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glasnogovornik [[Republikanska narodna partija|Republikanske narodne partije]] (CHP) ustvrdio je da se država ne može povući iz sporazuma bez odobrenja parlamenta, budući da ga je upravo parlament jednoglasno usvojio 24. novembra 2011. Prema stavu CHP-a i brojnih pravnih stručnjaka, pravo na odobrenje povlačenja iz međunarodnih ugovora pripada isključivo parlamentu na osnovu člana 90 [[Ustav Turske|Ustava Turske]]. S druge strane, vlada je tvrdila da predsjednik posjeduje ovlaštenje za donošenje ovakvih odluka u skladu s članom 3 predsjedničkog dekreta broj 9.&lt;ref name=&quot;BBC_Turkce_Istanbul_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/turkce/haberler-turkiye-56465013 |title=Türkiye, İstanbul Sözleşmesi'nden çekildi |trans-title=Turska se povukla iz Istanbulske konvencije |date=2021 |publisher=BBC News Türkçe |archive-url=https://web.archive.org/web/20210319000000/https://www.bbc.com/turkce/haberler-turkiye-56465013 |archive-date=19. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sozcu_Istanbul_Sözlesmesi_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.sozcu.com.tr/2021/gundem/istanbul-sozlesmesi-cumhurbaskani-karariyla-feshedilemez-6324627/ |title=İstanbul Sözleşmesi Cumhurbaşkanı kararı ile feshedilemez |trans-title=Istanbulska konvencija ne može se poništiti odlukom predsjednika |date=2021 |publisher=Estetik Yayıncılık A.Ş. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720000000/https://www.sozcu.com.tr/2021/gundem/istanbul-sozlesmesi-cumhurbaskani-karariyla-feshedilemez-6324627/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt; Ova odluka pokrenula je masovne proteste širom Turske, a donesena je u periodu kada su porodično nasilje nad ženama i femicid u državi bili u dramatičnom porastu.&lt;ref name=&quot;BalkanInsight_Turkey_Treaty_2021&quot; /&gt; Američki predsjednik [[Joe Biden]] opisao je ovaj potez kao &quot;duboko razočaravajući&quot;, dok je šef diplomatije Evropske unije [[Josep Borrell]] pozvao turske vlasti da ponište tu odluku.&lt;ref name=&quot;Independent_Biden_Turkey_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/biden-calls-turkeys-exit-from-treaty-for-women-unwarranted-turkey-joe-biden-recep-tayyip-erdogan-istanbul-white-house-b1820290.html |title=Biden calls Turkey's exit from treaty for women unwarranted |trans-title=Biden nazvao povlačenje Turske iz sporazuma za žene neopravdanim |date=2021 |publisher=Independent Digital News &amp; Media Ltd |archive-url=https://web.archive.org/web/20210321000000/https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/biden-calls-turkeys-exit-from-treaty-for-women-unwarranted-turkey-joe-biden-recep-tayyip-erdogan-istanbul-white-house-b1820290.html |archive-date=21. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BusinessStandard_EU_Turkey_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.business-standard.com/article/international/eu-calls-turkey-to-reverse-decision-to-leave-treaty-on-women-s-rights-121032100112_1.html |title=EU calls Turkey to reverse decision to leave treaty on women's rights |trans-title=EU poziva Tursku da poništi odluku o napuštanju sporazuma o pravima žena |date=2021 |publisher=Business Standard |archive-url=https://web.archive.org/web/20210321000000/https://www.business-standard.com/article/international/eu-calls-turkey-to-reverse-decision-to-leave-treaty-on-women-s-rights-121032100112_1.html |archive-date=21. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U zvaničnom saopštenju, Ured predsjednika Turske opravdao je povlačenje tvrdnjom da je LGBT zajednica zloupotrijebila dokument, navodeći da je &quot;Istanbulska konvencija, prvobitno namijenjena promociji prava žena, oteta od strane grupe ljudi koja pokušava normalizovati homoseksualnost – što je nespojivo sa društvenim i porodičnim vrijednostima Turske.&quot; Ovakav stav dijelile su konzervativne grupe i zvaničnici Erdoganove vladajuće [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP), uz tvrdnje da sporazum podstiče homoseksualnost, promoviše razvod i narušava tradicionalni koncept porodice. Odgovarajući na kritike o legalnosti dekreta, Erdoğan je insistirao da je povlačenje izvedeno na potpuno zakonit način.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot; /&gt; [[Državno vijeće Turske]] odbacilo je 29. juna zahtjev za obustavu izvršenja ove odluke i presudilo da je povlačenje na osnovu samostalne predsjedničke uredbe pravno valjano. Sud je zaključio da ovlaštenje za ratifikaciju i poništavanje međunarodnih sporazuma spada u isključive nadležnosti predsjednika države prema članu 104 Ustava Turske.&lt;ref name=&quot;SCF_Court_Reject_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://stockholmcf.org/top-turkish-court-rejects-appeal-to-reverse-erdogans-decision-to-exit-istanbul-convention/ |title=Top Turkish court rejects appeal to reverse Erdoğan's decision to exit Istanbul Convention |trans-title=Najviši turski sud odbacio žalbu za poništenje Erdoganove odluke o povlačenju iz Istanbulske konvencije |date=2021 |publisher=Stockholm Center for Freedom |archive-url=https://web.archive.org/web/20210719000000/https://stockholmcf.org/top-turkish-court-rejects-appeal-to-reverse-erdogans-decision-to-exit-istanbul-convention/ |archive-date=19. 7. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>h8xm4ips7vwaqfub6ce0pkh6rpy4b55</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901350</id>
      <parentid>3901325</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:35:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3901350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90257" sha1="14jx6c4107irinz5yuaob3swju7lbow" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
{{Nasilje nad ženama}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

=== Mehanizam nadzora (GREVIO) ===
Provođenje konvencije prati GREVIO – nezavisno ekspertno tijelo (Grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). Članove ovog tijela biraju države potpisnice, a u zavisnosti od njihovog broja, sastoji se od deset do petnaest članova.&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_2015&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-date=3. 9. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2015 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvih deset članova izabrano je 2014: predsjednica Feride Acar (Turska), prva potpredsjednica Marceline Naudi (Malta), druga potpredsjednica Simona Lanzoni (Italija) te članice Biljana Branković (Srbija), Françoise Brie (Francuska), Gemma Gallego (Španija), Helena Leitao (Portugal), Rosa Logar (Austrija), Iris Luarasi (Albanija) i Vesna Ratković (Crna Gora).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Members_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=GREVIO Members |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još pet članova izabrano je 2018: Per Arne Håkansson (Švedska), Sabine Kräuter-Stockton (Njemačka), Vladimer Mkervalishvili (Gruzija), Rachel Eapen Paul (Norveška) i Aleid van den Brink (Holandija).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Expansion_2018&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Five additional members joining GREVIO |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je većini članova istekao mandat, u decembru 2023. održani su novi izbori za sastav ovog tijela.

== Usvajanje, potpisivanje, ratifikacija i otkazivanje ==
=== Opći postupak ===
[[Datoteka:Liri Kopachi, Head of Equality Division, Council of Europe.webm|mini|Liri Kopachi{{Napomena|U vrijeme održavanja ovog predavanja u aprilu 2014, Liri Kopachi bila je šefica Odjela za ravnopravnost Vijeća Evrope. Kako je ispravno predvidjela, konvencija je stupila na snagu nedugo nakon toga, u augustu 2014.}} o pozadini i procesu ratifikacije konvencije (2014)]]
[[Datoteka:Terry Reintke on violence against women.webm|mini|Zastupnica u Evropskom parlamentu [[Terry Reintke]] poziva EU da [[Pristupanje međunarodnom ugovoru|pristupi]] konvenciji (2017){{Napomena|U titlovima videozapisa, kao i u transkriptu debate o pristupanju EU Konvenciji Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (održane 11. septembra 2017. u Evropskom parlamentu u Strasbourgu), potkrala se greška. Iz konteksta je jasno da je Reintke mislila na riječ &quot;accede&quot; (pristupiti), a ne &quot;exceed&quot; (premašiti), s obzirom na to da su ove riječi homofoni. Slično tome, Reintke je upotrijebila termin &quot;forefighters&quot; (prvoborci, u značenju zagovornici ili vojnici na prvoj liniji), a ne &quot;four fighters&quot; (četiri borca).}}]]
[[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8500.jpg|mini|[[Željka Markić]] i drugi demonstranti pozivaju vlasti u Hrvatskoj da ne ratifikuju konvenciju (2018)]]

Nacrt konvencije usvojili su zamjenici ministara Vijeća Evrope 7. aprila 2011. na svom 1111. sastanku.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Draft_2010&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Draft Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2010 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Dokument je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011, tokom 121. zasjedanja Komiteta ministara u Istanbulu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno deset ratifikacija, od kojih je najmanje osam moralo biti iz država članica Vijeća Evrope. Do decembra 2015. konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija minimalnih osam članica Vijeća Evrope: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Krajem iste godine sporazum su ratifikovale i Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španija i Švedska. Tokom 2015. to su učinile Finska, Holandija, Poljska i Slovenija, a 2016. Belgija, San Marino i Rumunija. Uslijedile su ratifikacije Kipra, Estonije, Gruzije, Njemačke, Norveške i Švicarske (2017), zatim Hrvatske, Grčke, Islanda, Luksemburga i Makedonije (2018), te Irske (2019).&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot; /&gt;

Evropska komesarka [[Věra Jourová]] potpisala je Istanbulsku konvenciju u ime Evropske unije 13. juna 2017.&lt;ref name=&quot;EIGE_EU_Signs_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski institut za rodnu ravnopravnost |title=EU signs the Istanbul Convention |url=https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=European Institute for Gender Equality |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Vrhovna rada|Parlament Ukrajine]] ratifikovao je ovaj ugovor 20. juna 2022,&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Ukrainian Parliament Votes to Ratify Istanbul Convention |url=https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/06/20/7141621/ |publisher=European Pravda |date=20. 6. 2022 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a mjesec dana kasnije, u julu, to je učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države koje ratifikuju konvenciju pravno su obavezne poštovati njene odredbe od trenutka kada ona stupi na snagu.&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot; /&gt;

Evropska unija je 28. juna 2023. zvanično ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS br. 210),&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;/&gt; koja je za EU stupila na snagu 1. oktobra 2023.

Konvencija se može otkazati upućivanjem službenog obavještenja generalnom sekretaru Vijeća Evrope (član 80), a otkazivanje stupa na snagu tri mjeseca nakon prijema tog obavještenja.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Text_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Država potpisnica&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Signatures_2026&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=https://www.coe.int/en/web/Conventions/full-list/?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
! Potpisivanje
! Ratifikacija
! Stupanje na snagu
! Otkazivanje ugovora
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Albanija}} || {{dts|2011|12|19|format=dmy}} || {{dts|2013|2|4|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Andora}} || {{dts|2013|2|22|format=dmy}} || {{dts|2014|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Armenija}} || {{Yes|{{dts|2018|1|18|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Austrija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|11|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Belgija}} || {{dts|2012|9|11|format=dmy}} || {{dts|2016|3|14|format=dmy}} || {{dts|2016|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bosna i Hercegovina}} || {{dts|2013|3|8|format=dmy}} || {{dts|2013|11|7|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bugarska}} || {{Yes|{{dts|2016|4|21|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Crna Gora}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Češka}} || {{Yes|{{dts|2016|5|2|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Danska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Farska ostrva]] i [[Grenland]]}} || {{dts|2013|10|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|23|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Estonija}} || {{dts|2014|12|2|format=dmy}} || {{dts|2017|10|26|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Evropska unija}} || {{dts|2017|6|13|format=dmy}} || {{dts|2023|6|1|format=dmy}} || {{dts|2023|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Finska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2015|4|17|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Francuska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|4|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Grčka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|6|18|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Gruzija}} || {{dts|2014|6|19|format=dmy}} || {{dts|2017|5|19|format=dmy}} || {{dts|2017|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Hrvatska}} || {{dts|2013|1|22|format=dmy}} || {{dts|2018|6|12|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Irska}} || {{dts|2015|11|15|format=dmy}} || {{dts|2019|3|8|format=dmy}} || {{dts|2019|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Island}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|4|26|format=dmy}} || {{dts|2018|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Italija}} || {{dts|2012|9|27|format=dmy}} || {{dts|2013|9|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Kipar}} || {{dts|2015|6|16|format=dmy}} || {{dts|2017|11|10|format=dmy}} || {{dts|2018|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Latvija}} || {{dts|2016|5|18|format=dmy}} || {{dts|2024|1|10|format=dmy}} || {{dts|2024|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Lihtenštajn}} || {{dts|2016|11|10|format=dmy}} || {{dts|2021|6|17|format=dmy}} || {{dts|2021|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Litvanija}} || {{Yes|{{dts|2013|6|7|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Luksemburg}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|8|7|format=dmy}} || {{dts|2018|12|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Mađarska}} || {{Yes|{{dts|2014|3|14|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Malta}} || {{dts|2012|5|21|format=dmy}} || {{dts|2014|7|29|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Moldavija}} || {{dts|2017|2|6|format=dmy}} || {{dts|2022|1|31|format=dmy}} || {{dts|2022|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Monako}} || {{dts|2012|9|20|format=dmy}} || {{dts|2014|10|7|format=dmy}} || {{dts|2015|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Nizozemska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]] niti na druge zemlje u sastavu [[Karipska Nizozemska|Holandskih Kariba]], već isključivo na evropski dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]}} || {{dts|2012|11|14|format=dmy}} || {{dts|2015|11|18|format=dmy}} || {{dts|2016|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Norveška}} || {{dts|2011|7|7|format=dmy}} || {{dts|2017|7|5|format=dmy}} || {{dts|2017|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Njemačka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2017|10|12|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Poljska}} || {{dts|2012|12|18|format=dmy}} || {{dts|2015|4|27|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Portugal}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|2|5|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Rumunija}} || {{dts|2014|6|27|format=dmy}} || {{dts|2016|5|23|format=dmy}} || {{dts|2016|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|San Marino}} || {{dts|2014|4|30|format=dmy}} || {{dts|2016|1|28|format=dmy}} || {{dts|2016|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Sjeverna Makedonija}} || {{dts|2011|7|8|format=dmy}} || {{dts|2018|3|23|format=dmy}} || {{dts|2018|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovačka}} || {{Yes|{{dts|2011|5|11|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovenija}} || {{dts|2011|9|8|format=dmy}} || {{dts|2015|2|5|format=dmy}} || {{dts|2015|6|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Španija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Srbija}} || {{dts|2012|4|4|format=dmy}} || {{dts|2013|11|21|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švedska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|1|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švicarska}} || {{dts|2013|9|11|format=dmy}} || {{dts|2017|12|14|format=dmy}} || {{dts|2018|4|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #c0c0c0;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Turska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2012|3|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{dts|2021|7|1|format=dmy}} 
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || {{dts|2012|6|8|format=dmy}} || {{dts|2022|7|21|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ukrajina}} || {{dts|2011|11|7|format=dmy}} || {{dts|2022|7|18|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|}

=== Države koje još uvijek nisu ratifikovale konvenciju ===
==== Armenija ====
[[Vlada Armenije]] odobrila je potpisivanje konvencije na sjednici održanoj 28. decembra 2017.&lt;ref name=&quot;Gov_Armenia_Session_2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.e-gov.am/sessions/archive/2017/12/28/ |title=Կառավարության նիստի օրակարգ |trans-title=Dnevni red sjednice Vlade |date=2017 |publisher=Vlada Republike Armenije |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Tokom javnih rasprava o prihvatanju ovog dokumenta 2019. godine, mišljenja javnosti bila su podijeljena. Više političara i državnih zvaničnika izjavilo je da su odredbe u suprotnosti s [[Ustav Armenije|Ustavom Armenije]]&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Danielian_Tert_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիան միանշանակ հակասում է ՀՀ Սահմանադրությանը. Գևորգ Դանիելյան» |trans-title=Istanbulska konvencija definitivno je u suprotnosti sa Ustavom Republike Armenije: Gevorg Danielian |date=2019 |publisher=Tert AM |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707000000/https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |archive-date=7. 7. 2019 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; te da bi mogle uvesti koncept &quot;trećeg roda&quot;.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot; /&gt;

Zamjenica ministra pravde [[Kristinne Grigoryan]] izdala je 1. augusta 2019. pojašnjenje, naglasivši da je isključiva svrha konvencije sprječavanje nasilja, a ne redefinisanje porodice.&lt;ref name=&quot;Civilnet_Deputy_Minister_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |title=Ստամբուլյան կոնվենցիան ընտանիքի կոնցեպտ չի սահմանում. արդարադատության փոխնախարար |trans-title=Istanbulska konvencija ne definiše koncept porodice: zamjenica ministra pravde |date=2019 |publisher=CivilNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922075930/https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |archive-date=22. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Ministarstvo je također saopštilo da se obratilo [[Venecijanska komisija|Venecijanskoj komisiji]] – savjetodavnom tijelu Vijeća Evrope za pravna i ustavna pitanja – radi procjene &quot;ustavnih implikacija&quot; ratifikacije. Uz pretpostavku pozitivnog mišljenja Komisije, ratifikacija se smatrala izvjesnom budući da velika većina parlamentaraca podržava ovaj dokument.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rasprave o ratifikaciji naišle su i na otpor dijela javnosti, koji je iznio optužbe da konvencija služi legalizaciji [[Istospolni brak|istospolnih brakova]] i širenju LGBT &quot;propagande&quot;. Prema izvještaju organizacije [[Human Rights Watch]], pojedini zvaničnici su zbog toga upućivali uvredljive poruke i govor mržnje prema LGBT aktivistima.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Human Rights Watch |title=Համաշխարհային զեկույց 2021. Հայաստան |trans-title=Svjetski izvještaj 2021: Armenija |url=https://www.hrw.org/hy/world-report/2021/country-chapters/377313 |publisher=Human Rights Watch |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; [[Armenska apostolska crkva]] također se usprotivila ratifikaciji u svom zvaničnom saopštenju, navodeći kao razlog to što konvencija priznaje prava [[Transrodnost|transrodnim]] osobama.&lt;ref name=&quot;Armenian_Church_Bishops_Statement_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Armenska apostolska crkva |title=Bishops and Primates of Armenia have issued a statement over Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.armenianchurch.org/en/news/72-bishops-and-primates-of-armenia-have-issued-a-statement-over-council-of-europe-convention-on-pre/4163 |publisher=Mother See of Holy Etchmiadzin |date=2019 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija u svom izvještaju iz 2020. pozvalo je Armeniju da hitno ratifikuje Istanbulsku konvenciju kako bi se osigurala efikasna zaštita žena, ali i muškaraca koji su žrtve nasilja u porodici,&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentarians_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիա»․ ուղեցույց պատգամավորների համար |trans-title=&quot;Istanbulska konvencija&quot;: Priručnik za parlamentarce |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-arm-081/1680a4cf88 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=1. 7. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; uz kritiku da trenutno armensko zakonodavstvo ne pruža dovoljan nivo zaštite za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot; /&gt; U novembru 2022, ambasadorica Evropske unije u Armeniji [[Andrea Joana-Maria Wiktorin|Andrea Wiktorin]] ponovo je apelovala na armenske vlasti da ubrzaju postupak ratifikacije sporazuma.&lt;ref name=&quot;News_Am_Armenia_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.am/eng/news/732481.html |title=Armenia Ministry of Justice updates status on ratification of Istanbul Convention |date=2022 |publisher=Armenia News - NEWS.am |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Bugarska ====
[[Datoteka:Protest Against The Istanbul Convention in Sofia.jpg|mini|Protest protiv Istanbulske konvencije u [[Sofija|Sofiji]] (februar 2018)]]
[[Datoteka:Sofia street protests against violence against women.webm|mini|Kontraprotest podrške Istanbulskoj konvenciji u Sofiji (novembar 2018)]]
U januaru 2018, Vijeće ministara [[Bugarska|Bugarske]] usvojilo je prijedlog upućen [[Narodno sobranje Bugarske|Parlamentu]] za ratifikaciju konvencije. Ovu odluku brzo su osudili pojedini ministri, parlamentarci, medijske grupe i organizacije civilnog društva, tvrdeći da bi dokument mogao dovesti do zvaničnog priznavanja &quot;trećeg roda&quot; i [[Istospolni brak|istospolnih brakova]].&lt;ref name=&quot;BNR_Bulgaria_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |title=Вредна za българското общество ли е Истанбулската конвенция? |trans-title=Da li je Istanbulska konvencija štetna za bugarsko društvo? |date=2018 |publisher=Bugarski nacionalni radio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Nakon oštrih reakcija javnosti, [[Treća vlada Bojka Borisova|treća vlada Bojka Borisova]] odgodila je ratifikaciju i proslijedila predmet [[Ustavni sud Bugarske|Ustavnom sudu]] na ocjenu ustavnosti.&lt;ref name=&quot;OffNews_Constitutional_Court_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |title=Конституционният съд образува дело за Истанбулската конвенция |trans-title=Ustavni sud formirao predmet u vezi sa Istanbulskom konvencijom |date=2018 |publisher=OffNews |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Rumen Radev]], koji se protivio ratifikaciji, pozdravio je odgađanje nazvavši ga &quot;trijumfom zdravog razuma&quot; te izjavio da je konvencija nejasna, a da se problem nasilja u porodici može riješiti isključivo adekvatnim bugarskim zakonima i boljim radom policije.&lt;ref name=&quot;NewsBg_Radev_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |title=Румен Радев не иска ратификация на Истанбулската конвенция |trans-title=Rumen Radev se protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije |date=2018 |publisher=News.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Premijer [[Bojko Borisov]] ukazao je na izolovanost svoje stranke [[GERB]], koju u ovom slučaju nije podržao ni koalicijski partner, desničarski savez [[Ujedinjeni patrioti]]. Borisov je izrazio iznenađenje što se i opoziciona [[Bugarska socijalistička partija]] (BSP) oštro usprotivila konvenciji, sugerišući da se socijalisti općenito protive [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_GERB_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |title=ГЕРБ оттеглят Истанбулската конвенция, защото няма подкрепа и не искат да понасят негативи сами |trans-title=GERB povlači Istanbulsku konvenciju jer nema podrške i ne žele sami snositi negativne posljedice |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Stav BSP-a izazvao je razmimoilaženje između [[Partija evropskih socijalista|Partije evropskih socijalista]] i novog političkog smjera BSP-a pod vodstvom [[Kornelija Ninova|Kornelije Ninove]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_BSP_PES_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |title=След акцията на БСП против Истанбулската конвенция ПЕС ще проучва домашното насилие у нас |trans-title=Nakon akcije BSP-a protiv Istanbulske konvencije, PES će istražiti nasilje u porodici u Bugarskoj |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Prema programu socijalista pod nazivom &quot;Vizija za Bugarsku&quot;, konvencija &quot;nije namijenjena zaštiti žena, već je usmjerena protiv osnovnih vrijednosti evropske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;Kapital_BSP_Eurovote_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |title=БСП за евровота - &quot;не&quot; на Истанбулската конвенция, пакта за миграция и санкциите срещу Русия |trans-title=BSP na euroizborima – &quot;ne&quot; Istanbulskoj konvenciji, paktu o migracijama i sankcijama protiv Rusije |date=2019 |publisher=Capital.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Ustavni sud je 27. jula 2018. donio Odluku br. 13 u ustavnom predmetu br. 3/2018, proglasivši da &quot;Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici nije u skladu s Ustavom Republike Bugarske&quot;. U svom obrazloženju, Sud je uočio poveznicu između ranijih dokumenata Vijeća Evrope protiv nasilja u porodici i proširenja prava transrodnih osoba. Prema ocjeni Ustavnog suda, konvencija nudi binarnu interpretaciju roda i kao biološke i kao društvene kategorije, što je u suprotnosti s [[Ustav Bugarske|Ustavom Bugarske]], koji ljude neopozivo definiše kao biološke muškarce ili žene s jednakim statusom građana. Sud je zaključio da konvencija stvara formalni pravni osnov za promovisanje nebioloških definicija roda, što se smatra neustavnim.&lt;ref name=&quot;24Chasa_Constitutional_Court_Decision_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |title=Пълното решение на Конституционния съд за Истанбулската конвенция |trans-title=Kompletna odluka Ustavnog suda o Istanbulskoj konvenciji |date=27. 7. 2018 |publisher=24chasa.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Udruženja za zaštitu prava žena izrazila su ogorčenje odlukom bugarskih vlasti da odustanu od ratifikacije. U novembru 2018, povodom [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama|Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama]], stotine građana protestovale su u centru Sofije pod sloganom #NisiSama, zahtijevajući efikasno djelovanje institucija, uključujući uspostavljanje preventivnih programa i sigurnih kuća za žrtve. Organizator protesta, Bugarski fond za žene, naveo je podatak da je u prvih jedanaest mjeseci 2018. u Bugarskoj ubijeno gotovo 30 žena, od kojih su većinu usmrtili njihovi partneri.&lt;ref name=&quot;Martino_OBC_Sofia_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Francesco Martino |url=https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |title=Sofia: in piazza contro la violenza sulle donne / Sofia: in the streets against violence against women |trans-title=Sofija: na ulicama protiv nasilja nad ženama |date=2018 |work=YouTube |publisher=OBC Transeuropa |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=it-en}}&lt;/ref&gt;

==== Češka ====
Liga za ljudska prava (češka organizacija članica [[Međunarodna federacija za ljudska prava|Međunarodne federacije za ljudska prava]]) i Češki ženski lobi, zajedno s nekoliko manjih organizacija (proFem, Češki savez žena, Rosa), aktivno su se zalagali za usvajanje konvencije. Proces je dugo podržavao i bivši ministar za ljudska prava, jednake mogućnosti i zakonodavstvo [[Jiří Dienstbier]], koji je u januaru 2016. u ime vlade primio peticiju organizacije [[Amnesty International]] za njeno prihvatanje. Češka je konačno potpisala sporazum 12. maja 2016, kao jedna od posljednjih članica Evropske unije koje su to učinile, a potpis je stavio ambasador pri Vijeću Evrope Emil Ruffer. Prema prvobitnim planovima, sama ratifikacija trebala se realizovati do sredine 2018.&lt;ref name=&quot;Vlada_CZ_Istanbul_Convention_2016&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vlada.cz/cz/ppov/rovne-prilezitosti-zen-a-muzu/aktuality/ceska-republika-podepsala-istanbulskou-umluvu-proti-nasili-na-zenach--143594/ |title=Česká republika podepsala Istanbulskou úmluvu proti násilí na ženách |trans-title=Češka Republika potpisala Istanbulsku konvenciju protiv nasilja nad ženama |date=2016 |publisher=Vláda České republiky |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; Međutim, ni [[Prva vlada Andreja Babiša|prva]] ni [[Druga vlada Andreja Babiša|druga vlada]] [[Andrej Babiš|Andreja Babiša]] nisu stavile ratifikaciju na dnevni red. Vlada [[Petr Fiala|Petra Fiale]] je, s druge strane, odgodila raspravu o ovom pitanju, a ministar pravde [[Pavel Blažek]] zatražio je prolongiranje pregovora do kraja januara 2023. radi šire političke rasprave.&lt;ref name=&quot;iROZHLAS_Blazek_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.irozhlas.cz/zpravy-domov/istanbulska-umluva-blazek-ministerstvo-spravedlnosti_2201311311_pj |title=Ministerstvo spravedlnosti navrhne roční odklad projednávání Istanbulské úmluvy, potvrdil Blažek |trans-title=Ministarstvo pravosuđa predložit će jednogodišnje odgađanje rasprave o Istanbulskoj konvenciji, potvrdio Blažek |date=2022 |publisher=Irozhlas.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, vlada je postigla saglasnost o nastavku procesa, a vladina povjerenica za ljudska prava Klára Šimáčková Laurenčíková potvrdila je da je kabinet odobrio konvenciju i uputio je u parlamentarnu proceduru.&lt;ref name=&quot;CT24_Vlada_Snemovna_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Matěj Lucovič; ško |url=https://ct24.ceskatelevize.cz/domaci/3595066-vlada-posunula-ratifikaci-istanbulske-umluvy-do-snemovny |title=Vláda posunula ratifikaci Istanbulské úmluvy do sněmovny |trans-title=Vlada proslijedila ratifikaciju Istanbulske konvencije Zastupničkom domu |date=2023 |publisher=Ct24.ceskatelevize.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;  Međutim, u januaru 2024, Senat Češke Republike odbacio je dokument nakon intenzivne sedmosatne rasprave. Za usvajanje su bila potrebna 36 glasa od 71 prisutnog senatora, ali su podršku dala samo 34 člana gornjeg doma parlamenta.&lt;ref name=&quot;Radio_Prague_Senate_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://english.radio.cz/czech-senate-votes-against-istanbul-convention-8806606 |title=Czech Senate votes against Istanbul Convention |trans-title=Češki Senat glasao protiv Istanbulske konvencije |date=2024 |publisher=Radio Prague International |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Protivnici su tokom debate konvenciju označili kao &quot;ideološki dokument koji u praksi neće pomoći žrtvama&quot;, izrazivši bojazan da ona uvodi rodnu ideologiju, narušava tradicionalni koncept muškarcâ i ženâ te nepotrebno duplicira rješenja koja su već integrisana u češko krivično zakonodavstvo.&lt;ref name=&quot;BrnoDaily_Senate_Rejection_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://brnodaily.com/2024/01/25/news/politics/czech-senate-rejects-istanbul-convention-against-gender-violence/ |title=Czech Senate Rejects Istanbul Convention Against Gender Violence |trans-title=Češki Senat odbacio Istanbulsku konvenciju protiv rodno zasnovanog nasilja |date=2024 |publisher=Brno Daily |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon neuspjeha u Senatu, proces je u potpunosti zaustavljen, a u junu 2026. Vlada Češke Republike zvanično je povukla podršku ratifikaciji opozivom odluke iz 2023, čime je formalno okončan višegodišnji pokušaj usvajanja ove međunarodne konvencije u Češkoj.&lt;ref name=&quot;ExpatsCZ_Senate_Signal_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.expats.cz/czech-news/article/czechia-withdraws-from-istanbul-convention-a-sad-signal-for-victims |title=Czechia rejects Istanbul Convention: 'A sad signal for victims' |trans-title=Češka odbacila Istanbulsku konvenciju: &quot;Tužan signal za žrtve&quot; |date=2026 |publisher=Expats.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Mađarska ====
U maju 2020, [[Državna skupština (Mađarska)|Državna skupština Mađarske]] usvojila je političku deklaraciju kojom je pozvala vladu da obustavi sve daljnje korake ka ratifikaciji konvencije te da unutar Evropske unije lobira za isti stav. Deklaracija je usvojena sa 115 glasova za, 35 protiv i tri suzdržana glasa.&lt;ref name=&quot;HungaryToday_Parliament_Declaration_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://hungarytoday.hu/hungary-istanbul-convention-parliament-declaration/ |title=Parliament Adopts Declaration Rejecting Istanbul Convention |trans-title=Parlament usvojio deklaraciju o odbacivanju Istanbulske konvencije |date=2020 |work=Hungarytoday.hu |publisher=Hungary Today |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://hungarytoday.hu/hungary-istanbul-convention-parliament-declaration/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

==== Litvanija ====
Kabinet ministara Litvanije inicijalno je potpisao konvenciju 6. juna 2013.&lt;ref name=&quot;LRT_Pasirasyta_Konvencija_2013&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.lrt.lt/naujienos/lietuvoje/2/19231/pasirasyta-europos-tarybos-konvencija-del-smurto-pries-moteris |title=Pasirašyta Europos Tarybos konvencija dėl smurto prieš moteris |trans-title=Potpisana Konvencija Vijeća Evrope o nasilju nad ženama |date=2013 |publisher=LRT |access-date=1. 7. 2026 |language=lt}}&lt;/ref&gt; [[Socijaldemokratska partija Litvanije]] pozdravila je ovaj korak, a zastupnica [[Giedrė Purvaneckienė]] izjavila je da će sporazum osnažiti već postojeće domaće zakone o zaštiti žena od nasilja. S druge strane, konzervativne grupe oštro su protestovale protiv potpisivanja, dok je parlamentarac [[Rimantas Dagys]] naglasio da je odluka donesena bez širih javnih konsultacija. 

Ratifikacija dokumenta je ubrzo zaustavljena u parlamentu ([[Seimas]]), jer naredne skupštinske većine nisu pokazale interesovanje da proces provedu do kraja. [[Spisak predsjednika Seimasa|Predsjednica Seimasa]] [[Viktorija Čmilytė-Nielsen]] ponovo je 2021. aktuelizovala ovo pitanje, ali je zbog snažnog otpora opozicije rasprava još jednom odgođena.&lt;ref name=&quot;Liberties_Lithuania_Postponement_2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.liberties.eu/en/stories/lithuania-postpones-istanbul-convention-to-combat-violence-against-women/43444 |title=Lithuania Postpones Istanbul Convention to Combat Violence Against Women |trans-title=Litvanija odgađa Istanbulsku konvenciju o borbi protiv nasilja nad ženama |date=2021 |publisher=Civil Liberties Union for Europe |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, Čmilytė-Nielsen je uputila službeni zahtjev Ustavnom sudu Litvanije kako bi se provjerilo da li su odredbe konvencije u skladu s najvišim pravnim aktom države.&lt;ref name=&quot;LRT_Lithuania_Court_Request_2023&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.lrt.lt/en/news-in-english/19/2023539/lithuania-s-constitutional-court-to-be-asked-to-examine-istanbul-convention |title=Lithuania’s Constitutional Court to be asked to examine Istanbul convention |trans-title=Od Ustavnog suda Litvanije tražit će se da ispita Istanbulsku konvenciju |date=2023 |publisher=LRT |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Frederikas Jansonas, glavni savjetnik [[Predsjednik Litvanije|predsjednika Litvanije]] [[Gitanas Nausėda|Gitanaasa Nausėde]], opisao je ovaj potez nepotrebnim, tvrdeći kako predsjednik smatra da je Seimas već tada bio spreman za direktnu raspravu i glasanje.&lt;ref name=&quot;LRT_Nauseda_Advisor_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Gytis Pankūnas |url=https://www.lrt.lt/naujienos/lietuvoje/2/2028176/nausedos-patarejas-apie-iniciatyva-del-stambulo-konvencijos-kreiptis-i-kt-tai-yra-beprasmis-zingsnis |title=Nausėdos patarėjas apie iniciatyvą dėl Stambulo konvencijos kreiptis į KT: tai yra beprasmis žingsnis |trans-title=Nausėdin savjetnik o inicijativi za obraćanje Ustavnom sudu u vezi s Istanbulskom konvencijom: to je besmislen korak |date=2023 |publisher=LRT; ELTA |access-date=1. 7. 2026 |language=lt}}&lt;/ref&gt; Nakon detaljne analize, Ustavni sud Litvanije donio je 14. marta 2024. odluku prema kojoj je Istanbulska konvencija u potpunosti kompatibilna s Ustavom Republike Litvanije, zaključivši da su njeni ciljevi usmjereni isključivo na iskorjenjivanje nasilja nad ženama i promovisanje ravnopravnosti. Time je uklonjena formalna pravna prepreka za usvajanje, iako politička podijeljenost u Seimasu i dalje blokira proces konačne ratifikacije.&lt;ref name=&quot;Puraite_Andrikiene_Constitutional_Court_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Pūraitė-Andrikienė |first=Dovilė |url=https://ajee-journal.com/upload/attaches/att_1739568979.pdf |title=Conclusion on the Constitutionality of the Istanbul Convention of the Lithuanian Constitutional Court: Context, Reasoning, and Consequences |trans-title=Zaključak Ustavnog suda Litvanije o ustavnosti Istanbulske konvencije: Kontekst, obrazloženje i posljedice |year=2024 |journal=Access to Justice in Eastern Europe |volume=7 |issue=2 |pages=15–32 |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

==== Slovačka ====
Konzervativne, demokršćanske, rimokatoličke, nacionalističke i desničarske grupe i stranke u Slovačkoj aktivno su se protivile ratifikaciji konvencije. Otpor je prvenstveno bio usmjeren protiv odredbi koje se dotiču LGBT prava, što su ove grupacije opisivale kao &quot;ekstremni liberalizam&quot; koji ugrožava &quot;tradicionalne vrijednosti&quot; za koje su smatrale da ih treba zaštititi.&lt;ref name=&quot;FT_Slovakia_President_2019&quot;&gt;{{cite news |last=Shotter |first=James |url=https://www.ft.com/content/c8a2787a-5322-11e9-a3db-1fe89bedc16e |title=Anti-corruption lawyer elected Slovakia's first female president |trans-title=Advokatica za borbu protiv korupcije izabrana za prvu predsjednicu Slovačke |date=2019 |publisher=The Financial Times Ltd |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.ft.com/content/c8a2787a-5322-11e9-a3db-1fe89bedc16e |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BalkanInsight_Slovak_Abortion_2019&quot;&gt;{{cite news |last=German Sirotnikova |first=Miroslava |url=https://balkaninsight.com/2019/12/11/slovak-right-accused-of-forcing-abortion-as-election-issue/ |title=Slovak Right Accused of Forcing Abortion as Election Issue |trans-title=Slovačka desnica optužena za nametanje abortusa kao predizbornog pitanja |date=2019 |publisher=Balkan Investigative Reporting Network |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://balkaninsight.com/2019/12/11/slovak-right-accused-of-forcing-abortion-as-election-issue/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Parlamentarna rezolucija kojom se od vlade traži obustavljanje ratifikacije Istanbulske konvencije izglasana je 29. marta 2019, samo dan prije održavanja [[Predsjednički izbori u Slovačkoj 2019.|predsjedničkih izbora]]. Ovaj potez nacionalističkih političara bio je pokušaj mobilizacije konzervativnog biračkog tijela u korist kandidata [[Maroš Šefčovič|Maroša Šefčoviča]], a nasuprot progresivne kandidatkinje Zuzane Čaputove, koja je javno podržavala LGBT prava i pravo žena na abortus. Iako je [[Zuzana Čaputová]] pobijedila na izborima i postala prva predsjednica Slovačke, konzervativni krugovi su u narednim mjesecima intenzivirali kampanju s ciljem blokiranja konvencije i restrikcije prava na abortus. Na vanrednoj sjednici održanoj 25. februara 2020, [[Narodno vijeće Slovačke Republike]] (parlament) zvanično je odbacilo konvenciju sa 96 glasova protiv i 17 za, dok je 37 zastupnika bilo odsutno.&lt;ref name=&quot;NRSR_Hlasovanie_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nrsr.sk/web/Default.aspx?sid=schodze/hlasovanie/hlasklub&amp;ID=43645 |title=National Council of the Slovak Republic - votes by members of parliament |trans-title=Narodno vijeće Slovačke Republike – glasanje zastupnika |date=2020 |publisher=Narodno vijeće Slovačke Republike |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.nrsr.sk/web/Default.aspx?sid=schodze/hlasovanie/hlasklub&amp;ID=43645 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=sk}}&lt;/ref&gt;

Nakon ovakve odluke zakonodavnog tijela, predsjednica Zuzana Čaputová uputila je 6. marta 2020. zvanični dopis Vijeću Evrope s obavještenjem o stavu Slovačke o konvenciji. Glasnogovornik Ureda predsjednice [[Martin Strižinec]] pojasnio je proceduru: &quot;Budući da je saglasnost parlamenta neophodan uslov za ratifikaciju, a ona je izostala, predsjednica neće ratifikovati ovu konvenciju.&quot; Strižinec je dodao da je Čaputová i ranije naglašavala da će poštovati volju zastupnika ukoliko odluka bude donesena na ustavan i zakonit način.&lt;ref name=&quot;RTVS_President_Stance_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://enrsi.rtvs.sk/articles/news/219271/president-informed-council-of-europe-about-slovakias-stance-on-convention |title=President informed Council of Europe about Slovakia's stance on convention |trans-title=Predsjednica obavijestila Vijeće Evrope o stavu Slovačke o konvenciji |date=2020 |publisher=Rozhlas a televízia Slovenska |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://enrsi.rtvs.sk/articles/news/219271/president-informed-council-of-europe-about-slovakias-stance-on-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Povlačenje Turske iz konvencije ===
Turski predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan]] objavio je 20. marta 2021. povlačenje svoje države iz konvencije na osnovu predsjedničkog dekreta objavljenog u [[Službene novine Republike Turske|Službenim novinama Republike Turske]] (Resmî Gazete).&lt;ref name=&quot;Resmi_Gazete_2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.resmigazete.gov.tr/eskiler/2021/03/20210320-49.pdf |title=Official Gazette of Turkey |trans-title=Službene novine Turske |date=2021 |publisher=Resmi Gazete |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.resmigazete.gov.tr/eskiler/2021/03/20210320-49.pdf |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt; Turska je zvaničnu obavijest o povlačenju dostavila generalnoj sekretarki Vijeća Evrope 22. marta 2021, nakon čega je objavljeno da će otkazivanje ugovora stupiti na snagu 1. jula 2021.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Odluka o povlačenju naišla je na oštre kritike kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu, uključujući opozicijske stranke, strane lidere, Vijeće Evrope, nevladine organizacije i javnost na društvenim mrežama. Generalna sekretarka Vijeća Evrope [[Marija Pejčinović Burić]] opisala je ovaj potez kao &quot;poražavajuću vijest&quot; i &quot;ogroman korak unazad&quot; koji ugrožava zaštitu [[Žene u Turskoj|žena u Turskoj]] i šire.&lt;ref name=&quot;BalkanInsight_Turkey_Treaty_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://balkaninsight.com/2021/03/20/turkey-condemned-for-quitting-anti-violence-treaty/ |title=Turkey Condemned for Quitting Anti-Violence Treaty |trans-title=Turska osuđena zbog napuštanja sporazuma protiv nasilja |date=2021 |publisher=Balkan Investigative Reporting Network |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://balkaninsight.com/2021/03/20/turkey-condemned-for-quitting-anti-violence-treaty/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glasnogovornik [[Republikanska narodna partija|Republikanske narodne partije]] (CHP) ustvrdio je da se država ne može povući iz sporazuma bez odobrenja parlamenta, budući da ga je upravo parlament jednoglasno usvojio 24. novembra 2011. Prema stavu CHP-a i brojnih pravnih stručnjaka, pravo na odobrenje povlačenja iz međunarodnih ugovora pripada isključivo parlamentu na osnovu člana 90 [[Ustav Turske|Ustava Turske]]. S druge strane, vlada je tvrdila da predsjednik posjeduje ovlaštenje za donošenje ovakvih odluka u skladu s članom 3 predsjedničkog dekreta broj 9.&lt;ref name=&quot;BBC_Turkce_Istanbul_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/turkce/haberler-turkiye-56465013 |title=Türkiye, İstanbul Sözleşmesi'nden çekildi |trans-title=Turska se povukla iz Istanbulske konvencije |date=2021 |publisher=BBC News Türkçe |archive-url=https://web.archive.org/web/20210319000000/https://www.bbc.com/turkce/haberler-turkiye-56465013 |archive-date=19. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sozcu_Istanbul_Sözlesmesi_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.sozcu.com.tr/2021/gundem/istanbul-sozlesmesi-cumhurbaskani-karariyla-feshedilemez-6324627/ |title=İstanbul Sözleşmesi Cumhurbaşkanı kararı ile feshedilemez |trans-title=Istanbulska konvencija ne može se poništiti odlukom predsjednika |date=2021 |publisher=Estetik Yayıncılık A.Ş. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720000000/https://www.sozcu.com.tr/2021/gundem/istanbul-sozlesmesi-cumhurbaskani-karariyla-feshedilemez-6324627/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt; Ova odluka pokrenula je masovne proteste širom Turske, a donesena je u periodu kada su porodično nasilje nad ženama i femicid u državi bili u dramatičnom porastu.&lt;ref name=&quot;BalkanInsight_Turkey_Treaty_2021&quot; /&gt; Američki predsjednik [[Joe Biden]] opisao je ovaj potez kao &quot;duboko razočaravajući&quot;, dok je šef diplomatije Evropske unije [[Josep Borrell]] pozvao turske vlasti da ponište tu odluku.&lt;ref name=&quot;Independent_Biden_Turkey_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/biden-calls-turkeys-exit-from-treaty-for-women-unwarranted-turkey-joe-biden-recep-tayyip-erdogan-istanbul-white-house-b1820290.html |title=Biden calls Turkey's exit from treaty for women unwarranted |trans-title=Biden nazvao povlačenje Turske iz sporazuma za žene neopravdanim |date=2021 |publisher=Independent Digital News &amp; Media Ltd |archive-url=https://web.archive.org/web/20210321000000/https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/biden-calls-turkeys-exit-from-treaty-for-women-unwarranted-turkey-joe-biden-recep-tayyip-erdogan-istanbul-white-house-b1820290.html |archive-date=21. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BusinessStandard_EU_Turkey_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.business-standard.com/article/international/eu-calls-turkey-to-reverse-decision-to-leave-treaty-on-women-s-rights-121032100112_1.html |title=EU calls Turkey to reverse decision to leave treaty on women's rights |trans-title=EU poziva Tursku da poništi odluku o napuštanju sporazuma o pravima žena |date=2021 |publisher=Business Standard |archive-url=https://web.archive.org/web/20210321000000/https://www.business-standard.com/article/international/eu-calls-turkey-to-reverse-decision-to-leave-treaty-on-women-s-rights-121032100112_1.html |archive-date=21. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U zvaničnom saopštenju, Ured predsjednika Turske opravdao je povlačenje tvrdnjom da je LGBT zajednica zloupotrijebila dokument, navodeći da je &quot;Istanbulska konvencija, prvobitno namijenjena promociji prava žena, oteta od strane grupe ljudi koja pokušava normalizovati homoseksualnost – što je nespojivo sa društvenim i porodičnim vrijednostima Turske.&quot; Ovakav stav dijelile su konzervativne grupe i zvaničnici Erdoganove vladajuće [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP), uz tvrdnje da sporazum podstiče homoseksualnost, promoviše razvod i narušava tradicionalni koncept porodice. Odgovarajući na kritike o legalnosti dekreta, Erdoğan je insistirao da je povlačenje izvedeno na potpuno zakonit način.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot; /&gt; [[Državno vijeće Turske]] odbacilo je 29. juna zahtjev za obustavu izvršenja ove odluke i presudilo da je povlačenje na osnovu samostalne predsjedničke uredbe pravno valjano. Sud je zaključio da ovlaštenje za ratifikaciju i poništavanje međunarodnih sporazuma spada u isključive nadležnosti predsjednika države prema članu 104 Ustava Turske.&lt;ref name=&quot;SCF_Court_Reject_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://stockholmcf.org/top-turkish-court-rejects-appeal-to-reverse-erdogans-decision-to-exit-istanbul-convention/ |title=Top Turkish court rejects appeal to reverse Erdoğan's decision to exit Istanbul Convention |trans-title=Najviši turski sud odbacio žalbu za poništenje Erdoganove odluke o povlačenju iz Istanbulske konvencije |date=2021 |publisher=Stockholm Center for Freedom |archive-url=https://web.archive.org/web/20210719000000/https://stockholmcf.org/top-turkish-court-rejects-appeal-to-reverse-erdogans-decision-to-exit-istanbul-convention/ |archive-date=19. 7. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Otkazivanje konvencije u Latviji ===

Latvija je potpisala Istanbulsku konvenciju 18. maja 2016, a državu je predstavljao ministar socijalne zaštite [[Jānis Reirs]].&lt;ref name=&quot;LSM_Reirs_Stambula_2016&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.lsm.lv/lv/raksts/latvija/zinas/reirs-latvijas-varda-paraksta-stambulas-konvenciju.a183442/ |title=Reirs Latvijas vārdā paraksta Stambulas konvenciju |trans-title=Reirs u ime Letonije potpisao Istanbulsku konvenciju |date=2016 |work=Lsm.lv |publisher=LETA |archive-url=https://web.archive.org/web/20160519141554/http://www.lsm.lv/lv/raksts/latvija/zinas/reirs-latvijas-varda-paraksta-stambulas-konvenciju.a183442/ |archive-date=19. 5. 2016 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Saeima]] je ratifikovala konvenciju 30. novembra 2023.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Ratified_2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/30.11.2023-istanbul-convention-ratified-by-latvian-saeima.a533654/ |title=Istanbul convention ratified by Latvian Saeima |trans-title=Istanbulska konvencija ratifikovana u latvijskoj Saeimi |date=2023 |work=Lsm.lv |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međutim, 25. septembra 2025, Saeima je sa 55 glasova za i 33 protiv izglasala pokretanje procesa povlačenja Latvije iz ove konvencije. Zagovornici povlačenja tvrdili su da je dokument postao ideološki instrument, a ne efikasno sredstvo za borbu protiv nasilja, te da bi se državni resursi trebali usmjeriti na nacionalne programe za suzbijanje porodičnog nasilja i socijalnih problema umjesto na politike vođene vanjskim okvirima.&lt;ref name=&quot;LSM_Latvian_Lawmakers_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/25.09.2025-latvian-lawmakers-consider-pulling-out-of-istanbul-convention.a615762/ |title=Latvian lawmakers consider pulling out of Istanbul Convention |trans-title=Latvijski parlamentarci razmatraju povlačenje iz Istanbulske konvencije |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saeima je 9. oktobra 2025. sa 79 glasova za i 8 protiv podržala alternativnu deklaraciju o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koju su izradile stranke [[Nacionalni savez (Letonija)|Nacionalna savez]], [[Ujedinjena lista]] i [[Savez zelenih i poljoprivrednika]]. Cilj ove deklaracije bio je uspostavljanje nacionalnog pravnog okvira do marta 2026, s naglaskom na praktične mjere i direktnu odgovornost države. Stranka [[Progresivci (Letonija)|Progresivci]] jedina se usprotivila ovoj inicijativi, zbog čega se suočila s kritikama da glasa protiv zakona namijenjenog jačanju zaštite žrtava.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Alternativa_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/09.10.2025-saeima-vertes-opozicijas-deputatu-un-zzs-izstradato-alternativu-stambulas-konvencijai.a617682/ |title=Saeimā vērtēs opozīcijas deputātu un ZZS izstrādāto alternatīvu Stambulas konvencijai |trans-title=Saeima će razmatrati alternativu Istanbulskoj konvenciji koju su izradili opozicijski zastupnici i ZZS |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Saeima_Dokuments_2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://titania.saeima.lv/LIVS14/SaeimaLIVS2_DK.nsf/0/E1746CC15619C2C3C2258D1F000AFE91 |title=Latvijas Republikas Saeimas dokumentu arhīvs |trans-title=Arhiv dokumenata Saeime Republike Letonije |publisher=Latvijas Republikas Saeima |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Butans_X_2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://x.com/ArtursButans/status/1976206546922303781 |title=Artūrs Butāns (@ArtursButans) on X |trans-title=Arturs Butans na platformi X |date=2025 |publisher=X Corp. |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt;

Iako je stranka [[Novo jedinstvo]] prvobitno podržala deklaraciju, njeni zastupnici nisu učestvovali u konačnom glasanju. Zastupnica [[Zanda Kalniņa-Lukaševica]] pojasnila je da stranka nije željela &quot;stvoriti iluziju da predložena deklaracija može biti ekvivalentna alternativa međunarodnoj konvenciji&quot;, naglasivši da deklaracija nema zakonsku snagu.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Passes_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/17.10.2025-latvian-saeima-passes-an-alternative-to-istanbul-convention.a618749/ |title=Latvian Saeima passes an 'alternative' to Istanbul Convention |trans-title=Latvijski Saeima usvojio 'alternativu' Istanbulskoj konvenciji |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iz stranke Progresivci saopšteno je da su glasali protiv jer deklaracija &quot;umanjuje zaštitu od nasilja, kontrolu i pokušava udaljiti Latviju od evropskog pravnog prostora i vrijednosti&quot;. Lider njihova parlamentarnog kluba [[Andris Šuvajevs]] izjavio je: &quot;Deklaraciju treba posmatrati u sprezi s procesom otkazivanja Istanbulske konvencije. Kada se posmatraju zajedno, jasno je da će ovakva zamjena jednog dokumenta drugim suziti prava stanovnika Latvije, a posebno žrtava nasilja.&quot;&lt;ref name=&quot;Progresivie_Deklaracija_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://progresivie.lv/jaunumi/pro-neatbalsta-na-deklaraciju |title=Progresīvie neatbalstīs NA sagatavoto deklarāciju, jo tā ved uz iedzīvotāju aizsardzības apzinātu samazināšanu |trans-title=Progresivci neće podržati deklaraciju koju je pripremio NA, jer ona vodi namjernom umanjivanju sigurnosti građana |date=2025 |publisher=Progresīvie |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; Zastupnik [[Nacionalni savez (Letonija)|Nacionalnog saveza]] Artūrs Butāns kritikovao je Progresivce, navodeći da su im &quot;ideologija društvenog roda važnija od borbe protiv nasilja&quot;.&lt;ref name=&quot;Butans_X_2025&quot; /&gt;

Većina u latvijskom parlamentu (52 zastupnika iz Ujedinjene liste, Nacionalnog saveza, stranke Za stabilnost!, partije Latvija na prvom mjestu, Saveza zelenih i poljoprivrednika te nekoliko nezavisnih parlamentaraca) izglasala je 23. oktobra povlačenje iz konvencije u prvom čitanju. Zakon je označen kao &quot;hitan postupak&quot;, što podrazumijeva ubrzanu proceduru kroz samo dva čitanja.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_First_Reading_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/24.10.2025-saeima-supports-pull-out-from-istanbul-convention-in-first-reading.a619638/ |title=Saeima supports pull-out from Istanbul Convention in first reading |trans-title=Saeima u prvom čitanju podržao povlačenje iz Istanbulske konvencije |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edmunds Cepurītis]], zastupnik Progresivaca, osudio je glasanje riječima: &quot;Ovo će biti sramota koja će progoniti ne samo ovaj, već i buduće sazive Saeime. Progonit će i svakoga od vas ko lično podržava ovu inicijativu.&quot; (eng.lsm.lv, 2025b). Drugo čitanje bilo je zakazano za 30. oktobar.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_First_Reading_2025&quot; /&gt;

Dan prije konačnog glasanja, 29. oktobra, oko 5.000 ljudi okupilo se ispred zgrade parlamenta u znak protesta protiv povlačenja Latvije iz konvencije.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Protesti_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/29.10.2025-pie-saeimas-tukstosi-proteste-pret-latvijas-izstasanos-no-stambulas-konvencijas.a620125/ |title=Pie Saeimas tūkstoši protestē pret Latvijas izstāšanos no Stambulas konvencijas |trans-title=Ispred Saeime hiljade protestuju protiv povlačenja Latvije iz Istanbulske konvencije |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, kada je Saeima premoćnom većinom odobrila otkazivanje konvencije, održan je kontraprotest u organizaciji vanparlamentarne stranke [[Suverena vlast (Latvija)|Suverena vlast]] koji je okupio tek oko 20 ljudi.&lt;ref name=&quot;Jauns_Saeima_Pikets_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://jauns.lv/raksts/zinas/680129-foto-pikets-pie-saeimas-par-stambulas-konvencijas-denonsesanu-pulce-tikai-20-cilvekus |title=Foto: pikets pie Saeimas par Stambulas konvencijas denonsēšanu pulcē tikai 20 cilvēkus |trans-title=Foto: Protest ispred Saeime za otkazivanje Istanbulske konvencije okupio samo 20 ljudi |date=2025 |publisher=SIA Izdevniecība Rīgas Viļņi / LETA |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; Nije zabilježeno da je ijedna parlamentarna stranka zvanično podržala ili organizovala javne demonstracije u korist povlačenja. Građanska inicijativa kojom se od predsjednika Latvije [[Edgars Rinkēvičs|Edgarsa Rinkēvičsa]] tražilo da zakon vrati parlamentu na ponovno razmatranje prikupila je više od 68.000 potpisa, postavši tako najpodržanija peticija u historiji platforme [[ManaBalss.lv]].&lt;ref name=&quot;ManaBalss_3788&quot;&gt;{{cite web |url=https://manabalss.lv/i/3788 |title=Lūgums prezidentam neparakstīt likumu par izstāšanos no Stambulas konvencijas |trans-title=Molba predsjedniku da ne potpiše zakon o istupanju iz Istanbulske konvencije |date=2025 |website=ManaBalss.lv |publisher=Nodibinājums Sabiedrības Līdzdalības Fonds |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LSM_ManaBalss_Rekord_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/03.11.2025-lugums-prezidentam-neparakstit-stambulas-konvencijas-denonsesanu-atbalstitaka-iniciativa-manabalsslv-vesture.a620964/ |title=Lūgums prezidentam neparakstīt Stambulas konvencijas denonsēšanu – atbalstītākā iniciatīva &quot;ManaBalss.lv&quot; vēsturē |trans-title=Molba predsjedniku da ne potpiše otkazivanje Istanbulske konvencije – najpodržanija inicijativa u historiji &quot;ManaBalss.lv&quot; |date=2025 |work=LSM.lv |publisher=Latvijas Sabiedriski Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; S druge strane, nova inicijativa koja je zahtijevala od predsjednika da potvrdi odluku o povlačenju prikupila je nešto više od 9.000 potpisa.

Saeima je 30. oktobra 2025. zvanično izglasala izlazak iz Istanbulske konvencije sa 56 glasova za i 32 protiv, čime je Latvija postala prva članica Evropske unije koja je izglasala povlačenje iz ove konvencije.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Exit_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/30.10.2025-latvian-parliament-votes-to-exit-istanbul-convention.a620375/ |title=Latvian parliament votes to exit Istanbul Convention |trans-title=Letonski parlament izglasao izlazak iz Istanbulske konvencije |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriski Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Edgars Rinkēvičs]] izjavio je da će pažljivo procijeniti usvojeni zakon i da se u odluci neće voditi ideološkim ili političkim motivima.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Procedura_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.10.2025-saeima-par-stambulas-konvenciju-savu-vardu-teikusi-kas-notiek-talak.a620397/ |title=Saeima par Stambulas konvenciju savu vārdu teikusi. Kas notiek tālāk? |trans-title=Saeima je donijela odluku o Istanbulskoj konvenciji. Šta se dešava dalje? |date=2025  |publisher=Latvijas Sabiedriski Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; Predsjednik je kasnije iskoristio pravo veta i blokirao proglašenje zakona, ostavljajući sudbinu konvencije neizvjesnom.&lt;ref name=&quot;EqualityNow_Latvia_2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://equalitynow.org/news/news-and-insights/whats-happening-in-latvia-with-the-istanbul-convention/ |title=What's happening in Latvia with the Istanbul Convention? |trans-title=Šta se dešava u Letoniji s Istanbulskom konvencijom? |date=2025  |publisher=Equality Now |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da je manje od dvije trećine zastupnika glasalo za proglašenje zakona hitnim, predsjednik ima ustavno pravo vratiti akt Saeimi na ponovno razmatranje. U tom slučaju, parlament bez rasprave upućuje predsjednikove obrazložene prigovore nadležnom odboru i određuje rok za nove prijedloge, a procedura se nastavlja po pravilima trećeg čitanja.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Procedura_2025&quot; /&gt; Ustav Latvije također predviđa da predsjednik može obustaviti proglašenje zakona na period do dva mjeseca, što može zahtijevati i najmanje jedna trećina zastupnika (minimalno 34). Ako predsjednik privremeno obustavi zakon, Centralna izborna komisija dužna je pokrenuti prikupljanje potpisa radi raspisivanja [[referendum]]a o opozivu tog zakona.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Procedura_2025&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>14jx6c4107irinz5yuaob3swju7lbow</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901351</id>
      <parentid>3901350</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:38:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90396" sha1="oguzpanmhlnhk8y4vmc0qf65kw0i58u" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Istanbulska konvencija
| puno_ime                = Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici
| slika                   = Istanbul Convention (2011) participation map, current.svg
| veličina_slike          = 260px
| alt                     = Karta potpisnica i ratifikatora Istanbulske konvencije
| opis_slike              = 
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#039; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana i ratifikovana{{Napomena|Evropska unija je također potpisnica i ratifikator.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#a050ff; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Potpisana, nije na snazi&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#F29527; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države članice VE){{Napomena|Uključuje države koje nisu članice VE, a koje su bile uključene u izradu Konvencije; nijedna od njih (Kanada, Sveta Stolica (Vatikan), Japan, Meksiko, Rusija i Sjedinjene Američke Države) do sada nije potpisala Konvenciju.}}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#da2131; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Bivša članica&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;&lt;span style=&quot;display:inline-block; width:12px; height:12px; background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaa; margin-right:5px;&quot;&gt;&lt;/span&gt; Nije potpisana (države koje nisu članice VE)&lt;/div&gt;
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 7. april 2011.
| datum_potpis            = {{Početni datum|2011|05|11}}
| mjesto_potpis           = [[Istanbul]], Turska
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 1. august 2014.
| uslov_aktivacije        = 10 ratifikacija, od kojih 8 moraju biti od članica Vijeća Evrope
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = 45 država + [[Evropska unija|EU]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 39 država + [[Evropska unija|EU]]
| depozitar               = [[Generalni sekretar Vijeća Evrope]]
| depozitari              = 
| navodi                  = [[Council of Europe Treaty Series|CETS]] br. [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 210]
| jezik                   = 
| jezici                  = 
* [[Engleski jezik|engleski]]
* [[Francuski jezik|francuski]]
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
{{Nasilje nad ženama}}
'''Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici''', poznatija kao '''Istanbulska konvencija''', jeste [[Međunarodni instrumenti za ljudska prava|međunarodni ugovor o ljudskim pravima]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] i [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. u [[Istanbul]]u, u [[Turska|Turskoj]]. Ciljevi konvencije su [[Sprječavanje nasilja|sprječavanje nasilja]], [[Prava žrtava|zaštita žrtava]] i okončanje [[Nekažnjivost|nekažnjivosti]] počinioca.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/168008482e |series=Council of Europe Treaty Series - No. 210 |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Do marta 2019. konvenciju je potpisalo 45 država i [[Evropska unija]].&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Full list: Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |publisher=Council of Europe |date=2026 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Turska je 12. marta 2012. postala prva zemlja koja je ratifikovala konvenciju, a nakon nje je od 2013. do 2024. godine to učinilo još 37 država i Evropska unija ([[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Njemačka]], [[Grčka]],&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Δημοσίευση σε ΦΕΚ του Ν.4531/2018 για την κύρωση από την Ελλάδα της Σύμβασης του Σ.τ.Ε. περί έμφυλης και ενδοοικογενειακής βίας |trans-title=Objavljivanje u Službenom glasniku Zakona 4531/2018 o ratifikaciji Konvencije Vijeća Evrope o rodnom i porodičnom nasilju od strane Grčke |url=http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331070505/http://www.isotita.gr/%CE%B4%CE%B7%CE%BC%CE%BF%CF%83%CE%AF%CE%B5%CF%85%CF%83%CE%B7-%CF%83%CE%B5-%CF%86%CE%B5%CE%BA-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CE%BD-4531-2018-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CF%8D%CF%81%CF%89%CF%83/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Γενική Γραμματεία Ισότητας και Ανθρωπίνων Δیکαιωμάτων (Isotita.gr) |date=16. 4. 2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=el}}&lt;/ref&gt; [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]],&lt;ref name=&quot;Latvia_Ratification_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Saeima ratificē Stambulas konvenciju pēc teju 5 stundu debatēm |trans-title=Saeima ratifikovala Istanbulsku konvenciju nakon gotovo pet sati debate |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.11.2023-saeima-ratifice-stambulas-konvenciju-pec-teju-5-stundu-debatem.a533581/ |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji (www.lsm.lv) |date=30. 11. 2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Crna Gora]], [[Holandija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Konvencija je stupila na snagu 1. augusta 2014.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

Turska je 2021. postala prva i jedina država koja se povukla iz ovog sporazuma. Nakon što ga je zvanično otkazala 20. marta, konvencija je za ovu zemlju prestala važiti 1. jula iste godine.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Erdoğan insists it's at his discretion to pull Turkey out of İstanbul Convention |url=https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130953/https://www.bianet.org/english/women/241444-erdogan-insists-it-s-at-his-discretion-to-pull-turkey-out-of-istanbul-convention |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Bianet - Bağımsız İletišim Ağı |date=26. 3. 2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Law_Essential_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey’s Withdrawal from Istanbul Convention |url=https://lawessential.com/all-blogs/f/turkey%E2%80%99s-withdrawal-from-istanbul-convention?blogcategory=Miscellaneous |publisher=Law Essential |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkey_Formal_Exit_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Reuters |title=Turkey formally quits treaty to prevent violence against women |url=https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701235122/https://www.cnn.com/2021/07/01/europe/turkey-istanbul-convention-women-intl/index.html |archive-date=1. 7. 2021 |url-status=dead |website=CNN |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće Evropske unije odobrilo je 1. juna 2023. pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji.&lt;ref name=&quot;EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evropske unije]] |title=Combatting violence against women: Council adopts decision about EU's accession to Istanbul Convention |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/06/01/combatting-violence-against-women-council-adopts-decision-about-eu-s-accession-to-istanbul-convention/ |publisher=Council of the EU |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 28. juna iste godine, Evropska unija je i zvanično ratifikovala ovaj dokument (CETS br. 210) deponovanjem odobrenja u Vijeću Evrope.&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The European Union deposited the instrument of approval of the &quot;Istanbul Convention&quot; |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/the-european-union-deposited-the-instrument-of-approval-of-the-istanbul-convention- |publisher=Council of Europe |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konvencija je na nivou Evropske unije stupila na snagu 1. oktobra 2023, pri čemu su države članice koje je još uvijek nisu samostalno ratifikovale obavezne poštovati je isključivo u okvirima [[Pravna stečevina Evropske unije|pravne stečevine EU]] (''acquis'') kojom se ova konvencija provodi.&lt;ref name=&quot;EUR-Lex_EU_Accession_2023&quot;&gt;{{cite web |title=EU accession to the Istanbul Convention |url=https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/eu-accession-to-the-istanbul-convention.html |publisher=EUR-Lex |date=2023 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Combating violence against women and domestic violence.webm|mini|desno|Zvaničnica Vijeća Evrope Johanna Nelles o svrsi konvencije (juni 2011)]]
[[Vijeće Evrope]] još od 1990-ih aktivno radi na unapređenju zaštite žena od nasilja. U okviru tih nastojanja, posebno se ističe usvajanje Preporuke Rec(2002)5 Komiteta ministara iz 2002. godine,&lt;ref name=&quot;CoE_Rec2002_5&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728000000/https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=Rec%282002%295&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;Site=CM&amp;BackColorInternet=DBDCF2&amp;BackColorIntranet=FDC864&amp;BackColorLogged=FDC864 |archive-date=28. 7. 2020 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2002 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i provođenje svenacionalne evropske kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je trajala od 2006. do 2008.&lt;ref name=&quot;CoE_Campaign_2006_2008&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Campaign to Combat Violence against Women, including domestic violence (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130000/http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2008 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope]] također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama, usvajanjem rezolucija i preporuka kojima se zahtijevaju pravno obavezujući standardi za sprječavanje, zaštitu i krivično gonjenje najtežih i najrasprostranjenijih oblika rodno zasnovanog nasilja.&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot;&gt;{{cite web |title=Historical background |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/historical-background |archive-date=5. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalni izvještaji, studije i ankete potvrdili su razmjere ovog problema u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;CoE_Historical_Background&quot; /&gt; Spomenuta kampanja je jasno ukazala na velike razlike u odgovorima pojedinih država na nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Zbog toga se javila potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se žrtvama osigurao jednak nivo zaštite širom Evrope. Ministri pravde država članica Vijeća Evrope stoga su započeli rasprave o jačanju zaštite od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na nasilje od intimnih partnera.

Vijeće Evrope procijenilo je da je neophodno uspostaviti sveobuhvatne standarde u ovoj oblasti, pa je Komitet ministara u decembru 2008. formirao ekspertnu grupu sa zadatkom da izradi nacrt konvencije. Ova grupa, poznata kao CAHVIO (Ad hoc komitet za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici),&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090405000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/violence/default_en.asp |archive-date=5. 4. 2009 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; radila je na tekstu nešto više od dvije godine. U kasnijim fazama izrade nacrta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Rusija i [[Sveta Stolica]] predložili su nekoliko amandmana s ciljem ograničavanja pojedinih zahtjeva konvencije, što je naišlo na oštre kritike organizacije [[Amnesty International]].&lt;ref name=&quot;Amnesty_Europe_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Amnesty International]] |title=Time to take a stand to oppose violence against women in Europe |url=https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720130500/https://www.amnesty.org/en/documents/ior61/004/2011/en/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |publisher=Amnesty International |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt teksta konvencije usvojen je u decembru 2010.

== Glavne odredbe ==
[[Datoteka:Safe from fear safe from violence.webm|mini|desno|Sažetak najvažnijih pitanja kojima se konvencija bavi]]
Istanbulska konvencija prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument koji uspostavlja sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na sprječavanje nasilja u porodici, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinioca.&lt;ref name=&quot;Malta_Signing_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Malta signs convention on domestic violence |url=http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007000000/http://www.maltastar.com/dart/20120521-malta-signs-convention-on-domestic-violence |archive-date=7. 10. 2017 |url-status=dead |publisher=Malta Star |date=2012 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovim dokumentom [[nasilje nad ženama]] definiše se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl. 3, tačka a). Od država potpisnica zahtijeva se postupanje s [[Dužna pažnja|dužnom pažnjom]] prilikom sprječavanja nasilja, zaštite žrtava i krivičnog gonjenja počinioca (čl. 5). Konvencija sadrži i definiciju [[rod]]a, koji je u članu 3, tački c određen kao &quot;društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;. Pored toga, ugovor definiše niz krivičnih djela koja se smatraju nasiljem nad ženama te propisuje mjere zaštite, kao što su specijalizovane službe podrške (čl. 22) i [[Sigurna kuća|sigurne kuće]] (čl. 23) za žene i njihovu djecu. Države koje ratifikuju konvenciju obavezne su kriminalizovati nekoliko djela, uključujući: [[Psihičko nasilje|psihičko nasilje]] (čl. 33), [[Uhođenje|uhođenje]] (čl. 34), fizičko nasilje (čl. 35), [[Seksualno nasilje|seksualno nasilje]] uključujući [[Silovanje|silovanje]] – pri čemu se posebno kažnjava svaki [[Silovanje|seksualni čin bez dobrovoljnog pristanka]] (čl. 36), [[prisilni brak]] (čl. 37), [[sakaćenje ženskih genitalija]] (čl. 38) te [[Prisilni abortus|prisilni prekid trudnoće]] i [[Prisilna sterilizacija|prisilnu sterilizaciju]] (čl. 39). Konvencija propisuje da [[Seksualno uznemiravanje|seksualno uznemiravanje]] mora podlijegati krivičnim ili drugim pravnim sankcijama (čl. 40). Poseban član posvećen je i sankcionisanju zločina počinjenih u ime &quot;[[Ubistvo iz časti|takozvane časti]]&quot; (čl. 42).&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt;

=== Struktura ===
[[Datoteka:Istanbul Convention English.pdf|mini|Klikabilna verzija Istanbulske konvencije na engleskom jeziku]]
Konvencija sadrži 81 član podijeljen u 12 poglavlja. Njena struktura prati model najnovijih konvencija Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentary_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=The Council of Europe Istanbul Convention: Handbook for Parliamentarians |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-eng-081/1680a4cf89 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ovaj se instrument zasniva na principu &quot;četiri P&quot; ({{en|Prevention, Protection, Prosecution, Integrated Policies}}), odnosno na: sprječavanju nasilja, zaštiti i podršci žrtvama, krivičnom gonjenju počinioca te integrisanim politikama. Svako od ovih područja predviđa niz specifičnih mjera.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Interim_2009&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Ad Hoc Committee on preventing and combating violence against women and domestic violence (CAHVIO) interim report |url=http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004000000/http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/CAHVIO/CAHVIO_2009_4%20FIN_en%20_2.pdf |archive-date=4. 10. 2011 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2009 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Konvencija također propisuje obaveze koje se odnose na prikupljanje podataka i podršku istraživanjima u oblasti nasilja nad ženama (čl. 11).

U preambuli se poziva na [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], [[Evropska socijalna povelja|Evropsku socijalnu povelju]] i [[Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima|Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima]], kao i na [[Međunarodno pravo ljudskih prava|međunarodne ugovore o ljudskim pravima]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda]]. Članom 2. utvrđeno je da se odredbe ove konvencije primjenjuju u vrijeme mira, ali i u situacijama [[Rat|oružanih sukoba]] kada je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Član 3. definiše osnovne pojmove:

*&quot;[[nasilje nad ženama]]&quot; označava &quot;kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, ili bi mogla dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske štete ili patnje žena, uključujući [[Prijetnja|prijetnje]] takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira na to da li se događaju u javnom ili privatnom životu&quot;;

*&quot;[[nasilje u porodici]]&quot; podrazumijeva &quot;sva djela fizičkog, seksualnog, [[Psihičko nasilje|psihičkog]] ili [[Ekonomsko nasilje|ekonomskog nasilja]] do kojeg dođe u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom&quot;;

*&quot;[[rod]]&quot; označava &quot;[[Društvene uloge|društveno oblikovane uloge]], ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce&quot;;

*&quot;[[rodno zasnovano nasilje]] nad ženama&quot; označava &quot;nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa žene&quot;.

Član 4. zabranjuje nekoliko oblika diskriminacije, ističući da se provođenje odredbi ove konvencije, a posebno mjera za zaštitu prava žrtava, mora osigurati bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost [[Nacionalna manjina|nacionalnoj manjini]], imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[Rodni identitet|rodni identitet]], starost, zdravstveno stanje, [[Invalidnost|invaliditet]], [[Bračni status|bračni status]], migrantski status, status [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili bilo koji drugi status.

=== Mehanizam nadzora (GREVIO) ===
Provođenje konvencije prati GREVIO – nezavisno ekspertno tijelo (Grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). Članove ovog tijela biraju države potpisnice, a u zavisnosti od njihovog broja, sastoji se od deset do petnaest članova.&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_2015&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20150903000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |archive-date=3. 9. 2015 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2015 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvih deset članova izabrano je 2014: predsjednica Feride Acar (Turska), prva potpredsjednica Marceline Naudi (Malta), druga potpredsjednica Simona Lanzoni (Italija) te članice Biljana Branković (Srbija), Françoise Brie (Francuska), Gemma Gallego (Španija), Helena Leitao (Portugal), Rosa Logar (Austrija), Iris Luarasi (Albanija) i Vesna Ratković (Crna Gora).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Members_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=GREVIO Members |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/members2 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još pet članova izabrano je 2018: Per Arne Håkansson (Švedska), Sabine Kräuter-Stockton (Njemačka), Vladimer Mkervalishvili (Gruzija), Rachel Eapen Paul (Norveška) i Aleid van den Brink (Holandija).&lt;ref name=&quot;CoE_GREVIO_Expansion_2018&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Five additional members joining GREVIO |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/-/five-additional-members-joining-grevio |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2018 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je većini članova istekao mandat, u decembru 2023. održani su novi izbori za sastav ovog tijela.

== Usvajanje, potpisivanje, ratifikacija i otkazivanje ==
=== Opći postupak ===
[[Datoteka:Liri Kopachi, Head of Equality Division, Council of Europe.webm|mini|Liri Kopachi{{Napomena|U vrijeme održavanja ovog predavanja u aprilu 2014, Liri Kopachi bila je šefica Odjela za ravnopravnost Vijeća Evrope. Kako je ispravno predvidjela, konvencija je stupila na snagu nedugo nakon toga, u augustu 2014.}} o pozadini i procesu ratifikacije konvencije (2014)]]
[[Datoteka:Terry Reintke on violence against women.webm|mini|Zastupnica u Evropskom parlamentu [[Terry Reintke]] poziva EU da [[Pristupanje međunarodnom ugovoru|pristupi]] konvenciji (2017){{Napomena|U titlovima videozapisa, kao i u transkriptu debate o pristupanju EU Konvenciji Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (održane 11. septembra 2017. u Evropskom parlamentu u Strasbourgu), potkrala se greška. Iz konteksta je jasno da je Reintke mislila na riječ &quot;accede&quot; (pristupiti), a ne &quot;exceed&quot; (premašiti), s obzirom na to da su ove riječi homofoni. Slično tome, Reintke je upotrijebila termin &quot;forefighters&quot; (prvoborci, u značenju zagovornici ili vojnici na prvoj liniji), a ne &quot;four fighters&quot; (četiri borca).}}]]
[[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8500.jpg|mini|[[Željka Markić]] i drugi demonstranti pozivaju vlasti u Hrvatskoj da ne ratifikuju konvenciju (2018)]]

Nacrt konvencije usvojili su zamjenici ministara Vijeća Evrope 7. aprila 2011. na svom 1111. sastanku.&lt;ref name=&quot;CoE_CAHVIO_Draft_2010&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Draft Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016805cd02a |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2010 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Dokument je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011, tokom 121. zasjedanja Komiteta ministara u Istanbulu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno deset ratifikacija, od kojih je najmanje osam moralo biti iz država članica Vijeća Evrope. Do decembra 2015. konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija minimalnih osam članica Vijeća Evrope: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Krajem iste godine sporazum su ratifikovale i Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španija i Švedska. Tokom 2015. to su učinile Finska, Holandija, Poljska i Slovenija, a 2016. Belgija, San Marino i Rumunija. Uslijedile su ratifikacije Kipra, Estonije, Gruzije, Njemačke, Norveške i Švicarske (2017), zatim Hrvatske, Grčke, Islanda, Luksemburga i Makedonije (2018), te Irske (2019).&lt;ref name=&quot;Greece_Ratification_2018&quot; /&gt;

Evropska komesarka [[Věra Jourová]] potpisala je Istanbulsku konvenciju u ime Evropske unije 13. juna 2017.&lt;ref name=&quot;EIGE_EU_Signs_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski institut za rodnu ravnopravnost |title=EU signs the Istanbul Convention |url=https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://eige.europa.eu/news-and-events/news/eu-signs-istanbul-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=European Institute for Gender Equality |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Vrhovna rada|Parlament Ukrajine]] ratifikovao je ovaj ugovor 20. juna 2022,&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Ukrainian Parliament Votes to Ratify Istanbul Convention |url=https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/06/20/7141621/ |publisher=European Pravda |date=20. 6. 2022 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a mjesec dana kasnije, u julu, to je učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države koje ratifikuju konvenciju pravno su obavezne poštovati njene odredbe od trenutka kada ona stupi na snagu.&lt;ref name=&quot;Eurointegration_Ukraine_2022&quot; /&gt;

Evropska unija je 28. juna 2023. zvanično ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS br. 210),&lt;ref name=&quot;EU_Deposit_2023&quot;/&gt; koja je za EU stupila na snagu 1. oktobra 2023.

Konvencija se može otkazati upućivanjem službenog obavještenja generalnom sekretaru Vijeća Evrope (član 80), a otkazivanje stupa na snagu tri mjeseca nakon prijema tog obavještenja.&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Text_2011&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320000000/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=dead |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Država potpisnica&lt;ref name=&quot;CoE_Istanbul_Convention_Signatures_2026&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=https://www.coe.int/en/web/Conventions/full-list/?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 |publisher=Council of Europe |date=2011 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
! Potpisivanje
! Ratifikacija
! Stupanje na snagu
! Otkazivanje ugovora
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Albanija}} || {{dts|2011|12|19|format=dmy}} || {{dts|2013|2|4|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Andora}} || {{dts|2013|2|22|format=dmy}} || {{dts|2014|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Armenija}} || {{Yes|{{dts|2018|1|18|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Austrija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|11|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Belgija}} || {{dts|2012|9|11|format=dmy}} || {{dts|2016|3|14|format=dmy}} || {{dts|2016|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bosna i Hercegovina}} || {{dts|2013|3|8|format=dmy}} || {{dts|2013|11|7|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Bugarska}} || {{Yes|{{dts|2016|4|21|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Crna Gora}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|4|22|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Češka}} || {{Yes|{{dts|2016|5|2|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Danska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Farska ostrva]] i [[Grenland]]}} || {{dts|2013|10|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|23|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Estonija}} || {{dts|2014|12|2|format=dmy}} || {{dts|2017|10|26|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Evropska unija}} || {{dts|2017|6|13|format=dmy}} || {{dts|2023|6|1|format=dmy}} || {{dts|2023|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Finska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2015|4|17|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Francuska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|4|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Grčka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|6|18|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Gruzija}} || {{dts|2014|6|19|format=dmy}} || {{dts|2017|5|19|format=dmy}} || {{dts|2017|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Hrvatska}} || {{dts|2013|1|22|format=dmy}} || {{dts|2018|6|12|format=dmy}} || {{dts|2018|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Irska}} || {{dts|2015|11|15|format=dmy}} || {{dts|2019|3|8|format=dmy}} || {{dts|2019|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Island}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|4|26|format=dmy}} || {{dts|2018|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Italija}} || {{dts|2012|9|27|format=dmy}} || {{dts|2013|9|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Kipar}} || {{dts|2015|6|16|format=dmy}} || {{dts|2017|11|10|format=dmy}} || {{dts|2018|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Latvija}} || {{dts|2016|5|18|format=dmy}} || {{dts|2024|1|10|format=dmy}} || {{dts|2024|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Lihtenštajn}} || {{dts|2016|11|10|format=dmy}} || {{dts|2021|6|17|format=dmy}} || {{dts|2021|10|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Litvanija}} || {{Yes|{{dts|2013|6|7|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Luksemburg}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2018|8|7|format=dmy}} || {{dts|2018|12|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Mađarska}} || {{Yes|{{dts|2014|3|14|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Malta}} || {{dts|2012|5|21|format=dmy}} || {{dts|2014|7|29|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Moldavija}} || {{dts|2017|2|6|format=dmy}} || {{dts|2022|1|31|format=dmy}} || {{dts|2022|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Monako}} || {{dts|2012|9|20|format=dmy}} || {{dts|2014|10|7|format=dmy}} || {{dts|2015|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Nizozemska}}{{Napomena|Konvencija se ne primjenjuje na [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]] niti na druge zemlje u sastavu [[Karipska Nizozemska|Holandskih Kariba]], već isključivo na evropski dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]}} || {{dts|2012|11|14|format=dmy}} || {{dts|2015|11|18|format=dmy}} || {{dts|2016|3|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Norveška}} || {{dts|2011|7|7|format=dmy}} || {{dts|2017|7|5|format=dmy}} || {{dts|2017|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Njemačka}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2017|10|12|format=dmy}} || {{dts|2018|2|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Poljska}} || {{dts|2012|12|18|format=dmy}} || {{dts|2015|4|27|format=dmy}} || {{dts|2015|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Portugal}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2013|2|5|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Rumunija}} || {{dts|2014|6|27|format=dmy}} || {{dts|2016|5|23|format=dmy}} || {{dts|2016|9|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|San Marino}} || {{dts|2014|4|30|format=dmy}} || {{dts|2016|1|28|format=dmy}} || {{dts|2016|5|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Sjeverna Makedonija}} || {{dts|2011|7|8|format=dmy}} || {{dts|2018|3|23|format=dmy}} || {{dts|2018|7|1|format=dmy}} || {{No}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovačka}} || {{Yes|{{dts|2011|5|11|format=dmy}}}} || {{No}} || {{No}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Slovenija}} || {{dts|2011|9|8|format=dmy}} || {{dts|2015|2|5|format=dmy}} || {{dts|2015|6|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Španija}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|4|10|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Srbija}} || {{dts|2012|4|4|format=dmy}} || {{dts|2013|11|21|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švedska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2014|7|1|format=dmy}} || {{dts|2014|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Švicarska}} || {{dts|2013|9|11|format=dmy}} || {{dts|2017|12|14|format=dmy}} || {{dts|2018|4|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #c0c0c0;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Turska}} || {{dts|2011|5|11|format=dmy}} || {{dts|2012|3|14|format=dmy}} || {{dts|2014|8|1|format=dmy}} || {{dts|2021|7|1|format=dmy}} 
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || {{dts|2012|6|8|format=dmy}} || {{dts|2022|7|21|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|- style=&quot;background-color: #90ee90;&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{flag|Ukrajina}} || {{dts|2011|11|7|format=dmy}} || {{dts|2022|7|18|format=dmy}} || {{dts|2022|11|1|format=dmy}} || {{No}}
|}

=== Države koje još uvijek nisu ratifikovale konvenciju ===
==== Armenija ====
[[Vlada Armenije]] odobrila je potpisivanje konvencije na sjednici održanoj 28. decembra 2017.&lt;ref name=&quot;Gov_Armenia_Session_2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.e-gov.am/sessions/archive/2017/12/28/ |title=Կառավարության նիստի օրակարգ |trans-title=Dnevni red sjednice Vlade |date=2017 |publisher=Vlada Republike Armenije |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Tokom javnih rasprava o prihvatanju ovog dokumenta 2019. godine, mišljenja javnosti bila su podijeljena. Više političara i državnih zvaničnika izjavilo je da su odredbe u suprotnosti s [[Ustav Armenije|Ustavom Armenije]]&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Danielian_Tert_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիան միանշանակ հակասում է ՀՀ Սահմանադրությանը. Գևորգ Դանիելյան» |trans-title=Istanbulska konvencija definitivno je u suprotnosti sa Ustavom Republike Armenije: Gevorg Danielian |date=2019 |publisher=Tert AM |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707000000/https://www.tert.am/am/news/2019/07/05/Convention/3042230 |archive-date=7. 7. 2019 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; te da bi mogle uvesti koncept &quot;trećeg roda&quot;.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot; /&gt;

Zamjenica ministra pravde [[Kristinne Grigoryan]] izdala je 1. augusta 2019. pojašnjenje, naglasivši da je isključiva svrha konvencije sprječavanje nasilja, a ne redefinisanje porodice.&lt;ref name=&quot;Civilnet_Deputy_Minister_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |title=Ստամբուլյան կոնվենցիան ընտանիքի կոնցեպտ չի սահմանում. արդարադատության փոխնախարար |trans-title=Istanbulska konvencija ne definiše koncept porodice: zamjenica ministra pravde |date=2019 |publisher=CivilNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922075930/https://www.civilnet.am/news/2019/08/01/%D5%8D%D5%BF%D5%A1%D5%B4%D5%A2%D5%B8%D6%82%D5%AC%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D5%BE%D5%A5%D5%B6%D6%81%D5%AB%D5%A1%D5%B6-%D5%A8%D5%B6%D5%BF%D5%A1%D5%B6%D5%AB%D6%84%D5%AB-%D5%AF%D5%B8%D5%B6%D6%81%D5%A5%D5%BA%D5%BF-%D5%B9%D5%AB-%D5%BD%D5%A1%D5%B0%D5%B4%D5%A1%D5%B6%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A1%D6%80%D5%A4%D5%A1%D6%80%D5%A1%D5%A4%D5%A1%D5%BF%D5%B8%D6%82%D5%A9%D5%B5%D5%A1%D5%B6-%D6%83%D5%B8%D5%AD%D5%B6%D5%A1%D5%AD%D5%A1%D6%80%D5%A1%D6%80/365105 |archive-date=22. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; Ministarstvo je također saopštilo da se obratilo [[Venecijanska komisija|Venecijanskoj komisiji]] – savjetodavnom tijelu Vijeća Evrope za pravna i ustavna pitanja – radi procjene &quot;ustavnih implikacija&quot; ratifikacije. Uz pretpostavku pozitivnog mišljenja Komisije, ratifikacija se smatrala izvjesnom budući da velika većina parlamentaraca podržava ovaj dokument.&lt;ref name=&quot;Eurasianet_Armenia_Convention_2017&quot;&gt;{{cite web |author=Eurasianet |title=Armenian government fighting for ratification of convention on violence against women |url=https://eurasianet.org/armenian-government-fighting-for-ratification-of-convention-on-violence-against-women |publisher=Eurasianet |date=2017 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rasprave o ratifikaciji naišle su i na otpor dijela javnosti, koji je iznio optužbe da konvencija služi legalizaciji [[Istospolni brak|istospolnih brakova]] i širenju LGBT &quot;propagande&quot;. Prema izvještaju organizacije [[Human Rights Watch]], pojedini zvaničnici su zbog toga upućivali uvredljive poruke i govor mržnje prema LGBT aktivistima.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Human Rights Watch |title=Համաշխարհային զեկույց 2021. Հայաստան |trans-title=Svjetski izvještaj 2021: Armenija |url=https://www.hrw.org/hy/world-report/2021/country-chapters/377313 |publisher=Human Rights Watch |date=2021 |access-date=30. 6. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; [[Armenska apostolska crkva]] također se usprotivila ratifikaciji u svom zvaničnom saopštenju, navodeći kao razlog to što konvencija priznaje prava [[Transrodnost|transrodnim]] osobama.&lt;ref name=&quot;Armenian_Church_Bishops_Statement_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Armenska apostolska crkva |title=Bishops and Primates of Armenia have issued a statement over Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |url=https://www.armenianchurch.org/en/news/72-bishops-and-primates-of-armenia-have-issued-a-statement-over-council-of-europe-convention-on-pre/4163 |publisher=Mother See of Holy Etchmiadzin |date=2019 |access-date=30. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija u svom izvještaju iz 2020. pozvalo je Armeniju da hitno ratifikuje Istanbulsku konvenciju kako bi se osigurala efikasna zaštita žena, ali i muškaraca koji su žrtve nasilja u porodici,&lt;ref name=&quot;CoE_Parliamentarians_Handbook_2021&quot;&gt;{{cite web |author=[[Vijeće Evrope]] |title=«Ստամբուլյան կոնվենցիա»․ ուղեցույց պատգամավորների համար |trans-title=&quot;Istanbulska konvencija&quot;: Priručnik za parlamentarce |url=https://rm.coe.int/arm-2021-coe-istanbul-convention-handbook-for-parliamentarians-arm-081/1680a4cf88 |publisher=Council of Europe |date=2021 |access-date=1. 7. 2026 |language=hy}}&lt;/ref&gt; uz kritiku da trenutno armensko zakonodavstvo ne pruža dovoljan nivo zaštite za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Armenia_Report_2021&quot; /&gt; U novembru 2022, ambasadorica Evropske unije u Armeniji [[Andrea Joana-Maria Wiktorin|Andrea Wiktorin]] ponovo je apelovala na armenske vlasti da ubrzaju postupak ratifikacije sporazuma.&lt;ref name=&quot;News_Am_Armenia_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.am/eng/news/732481.html |title=Armenia Ministry of Justice updates status on ratification of Istanbul Convention |date=2022 |publisher=Armenia News - NEWS.am |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Bugarska ====
[[Datoteka:Protest Against The Istanbul Convention in Sofia.jpg|mini|Protest protiv Istanbulske konvencije u [[Sofija|Sofiji]] (februar 2018)]]
[[Datoteka:Sofia street protests against violence against women.webm|mini|Kontraprotest podrške Istanbulskoj konvenciji u Sofiji (novembar 2018)]]
U januaru 2018, Vijeće ministara [[Bugarska|Bugarske]] usvojilo je prijedlog upućen [[Narodno sobranje Bugarske|Parlamentu]] za ratifikaciju konvencije. Ovu odluku brzo su osudili pojedini ministri, parlamentarci, medijske grupe i organizacije civilnog društva, tvrdeći da bi dokument mogao dovesti do zvaničnog priznavanja &quot;trećeg roda&quot; i [[Istospolni brak|istospolnih brakova]].&lt;ref name=&quot;BNR_Bulgaria_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |title=Вредна za българското общество ли е Истанбулската конвенция? |trans-title=Da li je Istanbulska konvencija štetna za bugarsko društvo? |date=2018 |publisher=Bugarski nacionalni radio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/http://bnr.bg/vidin/post/100918948/vredna-za-balgarskoto-obshtestvo-li-e-istanbulskata-konvencia |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Nakon oštrih reakcija javnosti, [[Treća vlada Bojka Borisova|treća vlada Bojka Borisova]] odgodila je ratifikaciju i proslijedila predmet [[Ustavni sud Bugarske|Ustavnom sudu]] na ocjenu ustavnosti.&lt;ref name=&quot;OffNews_Constitutional_Court_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |title=Конституционният съд образува дело за Истанбулската конвенция |trans-title=Ustavni sud formirao predmet u vezi sa Istanbulskom konvencijom |date=2018 |publisher=OffNews |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://offnews.bg/temida/konstitutcionniat-sad-obrazuva-delo-za-istanbulskata-konventcia-677065.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Rumen Radev]], koji se protivio ratifikaciji, pozdravio je odgađanje nazvavši ga &quot;trijumfom zdravog razuma&quot; te izjavio da je konvencija nejasna, a da se problem nasilja u porodici može riješiti isključivo adekvatnim bugarskim zakonima i boljim radom policije.&lt;ref name=&quot;NewsBg_Radev_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |title=Румен Радев не иска ратификация на Истанбулската конвенция |trans-title=Rumen Radev se protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije |date=2018 |publisher=News.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://news.bg/politics/rumen-radev-ne-iska-ratifikatsiya-na-istanbulskata-konventsiya.html |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Premijer [[Bojko Borisov]] ukazao je na izolovanost svoje stranke [[GERB]], koju u ovom slučaju nije podržao ni koalicijski partner, desničarski savez [[Ujedinjeni patrioti]]. Borisov je izrazio iznenađenje što se i opoziciona [[Bugarska socijalistička partija]] (BSP) oštro usprotivila konvenciji, sugerišući da se socijalisti općenito protive [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_GERB_Convention_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |title=ГЕРБ оттеглят Истанбулската конвенция, защото няма подкрепа и не искат да понасят негативи сами |trans-title=GERB povlači Istanbulsku konvenciju jer nema podrške i ne žele sami snositi negativne posljedice |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/02/14/3129930_gerb_ottegliat_istanbulskata_konvenciia_zashtoto_niama/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Stav BSP-a izazvao je razmimoilaženje između [[Partija evropskih socijalista|Partije evropskih socijalista]] i novog političkog smjera BSP-a pod vodstvom [[Kornelija Ninova|Kornelije Ninove]].&lt;ref name=&quot;Dnevnik_BSP_PES_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |title=След акцията на БСП против Истанбулската конвенция ПЕС ще проучва домашното насилие у нас |trans-title=Nakon akcije BSP-a protiv Istanbulske konvencije, PES će istražiti nasilje u porodici u Bugarskoj |date=2018 |publisher=Dnevnik.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.dnevnik.bg/politika/2018/07/17/3283411_sled_akciiata_na_bsp_protiv_istanbulskata_konvenciia/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt; Prema programu socijalista pod nazivom &quot;Vizija za Bugarsku&quot;, konvencija &quot;nije namijenjena zaštiti žena, već je usmjerena protiv osnovnih vrijednosti evropske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;Kapital_BSP_Eurovote_2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |title=БСП за евровота - &quot;не&quot; на Истанбулската конвенция, пакта за миграция и санкциите срещу Русия |trans-title=BSP na euroizborima – &quot;ne&quot; Istanbulskoj konvenciji, paktu o migracijama i sankcijama protiv Rusije |date=2019 |publisher=Capital.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2019/01/12/3374025_bsp_za_evrovota_-_ne_na_istanbulskata_konvenciia_pakta/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Ustavni sud je 27. jula 2018. donio Odluku br. 13 u ustavnom predmetu br. 3/2018, proglasivši da &quot;Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici nije u skladu s Ustavom Republike Bugarske&quot;. U svom obrazloženju, Sud je uočio poveznicu između ranijih dokumenata Vijeća Evrope protiv nasilja u porodici i proširenja prava transrodnih osoba. Prema ocjeni Ustavnog suda, konvencija nudi binarnu interpretaciju roda i kao biološke i kao društvene kategorije, što je u suprotnosti s [[Ustav Bugarske|Ustavom Bugarske]], koji ljude neopozivo definiše kao biološke muškarce ili žene s jednakim statusom građana. Sud je zaključio da konvencija stvara formalni pravni osnov za promovisanje nebioloških definicija roda, što se smatra neustavnim.&lt;ref name=&quot;24Chasa_Constitutional_Court_Decision_2018&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |title=Пълното решение на Конституционния съд за Истанбулската конвенция |trans-title=Kompletna odluka Ustavnog suda o Istanbulskoj konvenciji |date=27. 7. 2018 |publisher=24chasa.bg |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.24chasa.bg/mnenia/article/6983990 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;

Udruženja za zaštitu prava žena izrazila su ogorčenje odlukom bugarskih vlasti da odustanu od ratifikacije. U novembru 2018, povodom [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama|Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama]], stotine građana protestovale su u centru Sofije pod sloganom #NisiSama, zahtijevajući efikasno djelovanje institucija, uključujući uspostavljanje preventivnih programa i sigurnih kuća za žrtve. Organizator protesta, Bugarski fond za žene, naveo je podatak da je u prvih jedanaest mjeseci 2018. u Bugarskoj ubijeno gotovo 30 žena, od kojih su većinu usmrtili njihovi partneri.&lt;ref name=&quot;Martino_OBC_Sofia_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Francesco Martino |url=https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |title=Sofia: in piazza contro la violenza sulle donne / Sofia: in the streets against violence against women |trans-title=Sofija: na ulicama protiv nasilja nad ženama |date=2018 |work=YouTube |publisher=OBC Transeuropa |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.youtube.com/watch?v=zxyDFjS0U0g |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=it-en}}&lt;/ref&gt;

==== Češka ====
Liga za ljudska prava (češka organizacija članica [[Međunarodna federacija za ljudska prava|Međunarodne federacije za ljudska prava]]) i Češki ženski lobi, zajedno s nekoliko manjih organizacija (proFem, Češki savez žena, Rosa), aktivno su se zalagali za usvajanje konvencije. Proces je dugo podržavao i bivši ministar za ljudska prava, jednake mogućnosti i zakonodavstvo [[Jiří Dienstbier]], koji je u januaru 2016. u ime vlade primio peticiju organizacije [[Amnesty International]] za njeno prihvatanje. Češka je konačno potpisala sporazum 12. maja 2016, kao jedna od posljednjih članica Evropske unije koje su to učinile, a potpis je stavio ambasador pri Vijeću Evrope Emil Ruffer. Prema prvobitnim planovima, sama ratifikacija trebala se realizovati do sredine 2018.&lt;ref name=&quot;Vlada_CZ_Istanbul_Convention_2016&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vlada.cz/cz/ppov/rovne-prilezitosti-zen-a-muzu/aktuality/ceska-republika-podepsala-istanbulskou-umluvu-proti-nasili-na-zenach--143594/ |title=Česká republika podepsala Istanbulskou úmluvu proti násilí na ženách |trans-title=Češka Republika potpisala Istanbulsku konvenciju protiv nasilja nad ženama |date=2016 |publisher=Vláda České republiky |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; Međutim, ni [[Prva vlada Andreja Babiša|prva]] ni [[Druga vlada Andreja Babiša|druga vlada]] [[Andrej Babiš|Andreja Babiša]] nisu stavile ratifikaciju na dnevni red. Vlada [[Petr Fiala|Petra Fiale]] je, s druge strane, odgodila raspravu o ovom pitanju, a ministar pravde [[Pavel Blažek]] zatražio je prolongiranje pregovora do kraja januara 2023. radi šire političke rasprave.&lt;ref name=&quot;iROZHLAS_Blazek_Convention_2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.irozhlas.cz/zpravy-domov/istanbulska-umluva-blazek-ministerstvo-spravedlnosti_2201311311_pj |title=Ministerstvo spravedlnosti navrhne roční odklad projednávání Istanbulské úmluvy, potvrdil Blažek |trans-title=Ministarstvo pravosuđa predložit će jednogodišnje odgađanje rasprave o Istanbulskoj konvenciji, potvrdio Blažek |date=2022 |publisher=Irozhlas.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, vlada je postigla saglasnost o nastavku procesa, a vladina povjerenica za ljudska prava Klára Šimáčková Laurenčíková potvrdila je da je kabinet odobrio konvenciju i uputio je u parlamentarnu proceduru.&lt;ref name=&quot;CT24_Vlada_Snemovna_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Matěj Lucovič; ško |url=https://ct24.ceskatelevize.cz/domaci/3595066-vlada-posunula-ratifikaci-istanbulske-umluvy-do-snemovny |title=Vláda posunula ratifikaci Istanbulské úmluvy do sněmovny |trans-title=Vlada proslijedila ratifikaciju Istanbulske konvencije Zastupničkom domu |date=2023 |publisher=Ct24.ceskatelevize.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;  Međutim, u januaru 2024, Senat Češke Republike odbacio je dokument nakon intenzivne sedmosatne rasprave. Za usvajanje su bila potrebna 36 glasa od 71 prisutnog senatora, ali su podršku dala samo 34 člana gornjeg doma parlamenta.&lt;ref name=&quot;Radio_Prague_Senate_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://english.radio.cz/czech-senate-votes-against-istanbul-convention-8806606 |title=Czech Senate votes against Istanbul Convention |trans-title=Češki Senat glasao protiv Istanbulske konvencije |date=2024 |publisher=Radio Prague International |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Protivnici su tokom debate konvenciju označili kao &quot;ideološki dokument koji u praksi neće pomoći žrtvama&quot;, izrazivši bojazan da ona uvodi rodnu ideologiju, narušava tradicionalni koncept muškarcâ i ženâ te nepotrebno duplicira rješenja koja su već integrisana u češko krivično zakonodavstvo.&lt;ref name=&quot;BrnoDaily_Senate_Rejection_2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://brnodaily.com/2024/01/25/news/politics/czech-senate-rejects-istanbul-convention-against-gender-violence/ |title=Czech Senate Rejects Istanbul Convention Against Gender Violence |trans-title=Češki Senat odbacio Istanbulsku konvenciju protiv rodno zasnovanog nasilja |date=2024 |publisher=Brno Daily |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon neuspjeha u Senatu, proces je u potpunosti zaustavljen, a u junu 2026. Vlada Češke Republike zvanično je povukla podršku ratifikaciji opozivom odluke iz 2023, čime je formalno okončan višegodišnji pokušaj usvajanja ove međunarodne konvencije u Češkoj.&lt;ref name=&quot;ExpatsCZ_Senate_Signal_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.expats.cz/czech-news/article/czechia-withdraws-from-istanbul-convention-a-sad-signal-for-victims |title=Czechia rejects Istanbul Convention: 'A sad signal for victims' |trans-title=Češka odbacila Istanbulsku konvenciju: &quot;Tužan signal za žrtve&quot; |date=2026 |publisher=Expats.cz |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Mađarska ====
U maju 2020, [[Državna skupština (Mađarska)|Državna skupština Mađarske]] usvojila je političku deklaraciju kojom je pozvala vladu da obustavi sve daljnje korake ka ratifikaciji konvencije te da unutar Evropske unije lobira za isti stav. Deklaracija je usvojena sa 115 glasova za, 35 protiv i tri suzdržana glasa.&lt;ref name=&quot;HungaryToday_Parliament_Declaration_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://hungarytoday.hu/hungary-istanbul-convention-parliament-declaration/ |title=Parliament Adopts Declaration Rejecting Istanbul Convention |trans-title=Parlament usvojio deklaraciju o odbacivanju Istanbulske konvencije |date=2020 |work=Hungarytoday.hu |publisher=Hungary Today |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://hungarytoday.hu/hungary-istanbul-convention-parliament-declaration/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

==== Litvanija ====
Kabinet ministara Litvanije inicijalno je potpisao konvenciju 6. juna 2013.&lt;ref name=&quot;LRT_Pasirasyta_Konvencija_2013&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.lrt.lt/naujienos/lietuvoje/2/19231/pasirasyta-europos-tarybos-konvencija-del-smurto-pries-moteris |title=Pasirašyta Europos Tarybos konvencija dėl smurto prieš moteris |trans-title=Potpisana Konvencija Vijeća Evrope o nasilju nad ženama |date=2013 |publisher=LRT |access-date=1. 7. 2026 |language=lt}}&lt;/ref&gt; [[Socijaldemokratska partija Litvanije]] pozdravila je ovaj korak, a zastupnica [[Giedrė Purvaneckienė]] izjavila je da će sporazum osnažiti već postojeće domaće zakone o zaštiti žena od nasilja. S druge strane, konzervativne grupe oštro su protestovale protiv potpisivanja, dok je parlamentarac [[Rimantas Dagys]] naglasio da je odluka donesena bez širih javnih konsultacija. 

Ratifikacija dokumenta je ubrzo zaustavljena u parlamentu ([[Seimas]]), jer naredne skupštinske većine nisu pokazale interesovanje da proces provedu do kraja. [[Spisak predsjednika Seimasa|Predsjednica Seimasa]] [[Viktorija Čmilytė-Nielsen]] ponovo je 2021. aktuelizovala ovo pitanje, ali je zbog snažnog otpora opozicije rasprava još jednom odgođena.&lt;ref name=&quot;Liberties_Lithuania_Postponement_2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.liberties.eu/en/stories/lithuania-postpones-istanbul-convention-to-combat-violence-against-women/43444 |title=Lithuania Postpones Istanbul Convention to Combat Violence Against Women |trans-title=Litvanija odgađa Istanbulsku konvenciju o borbi protiv nasilja nad ženama |date=2021 |publisher=Civil Liberties Union for Europe |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U junu 2023, Čmilytė-Nielsen je uputila službeni zahtjev Ustavnom sudu Litvanije kako bi se provjerilo da li su odredbe konvencije u skladu s najvišim pravnim aktom države.&lt;ref name=&quot;LRT_Lithuania_Court_Request_2023&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.lrt.lt/en/news-in-english/19/2023539/lithuania-s-constitutional-court-to-be-asked-to-examine-istanbul-convention |title=Lithuania’s Constitutional Court to be asked to examine Istanbul convention |trans-title=Od Ustavnog suda Litvanije tražit će se da ispita Istanbulsku konvenciju |date=2023 |publisher=LRT |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Frederikas Jansonas, glavni savjetnik [[Predsjednik Litvanije|predsjednika Litvanije]] [[Gitanas Nausėda|Gitanaasa Nausėde]], opisao je ovaj potez nepotrebnim, tvrdeći kako predsjednik smatra da je Seimas već tada bio spreman za direktnu raspravu i glasanje.&lt;ref name=&quot;LRT_Nauseda_Advisor_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Gytis Pankūnas |url=https://www.lrt.lt/naujienos/lietuvoje/2/2028176/nausedos-patarejas-apie-iniciatyva-del-stambulo-konvencijos-kreiptis-i-kt-tai-yra-beprasmis-zingsnis |title=Nausėdos patarėjas apie iniciatyvą dėl Stambulo konvencijos kreiptis į KT: tai yra beprasmis žingsnis |trans-title=Nausėdin savjetnik o inicijativi za obraćanje Ustavnom sudu u vezi s Istanbulskom konvencijom: to je besmislen korak |date=2023 |publisher=LRT; ELTA |access-date=1. 7. 2026 |language=lt}}&lt;/ref&gt; Nakon detaljne analize, Ustavni sud Litvanije donio je 14. marta 2024. odluku prema kojoj je Istanbulska konvencija u potpunosti kompatibilna s Ustavom Republike Litvanije, zaključivši da su njeni ciljevi usmjereni isključivo na iskorjenjivanje nasilja nad ženama i promovisanje ravnopravnosti. Time je uklonjena formalna pravna prepreka za usvajanje, iako politička podijeljenost u Seimasu i dalje blokira proces konačne ratifikacije.&lt;ref name=&quot;Puraite_Andrikiene_Constitutional_Court_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Pūraitė-Andrikienė |first=Dovilė |url=https://ajee-journal.com/upload/attaches/att_1739568979.pdf |title=Conclusion on the Constitutionality of the Istanbul Convention of the Lithuanian Constitutional Court: Context, Reasoning, and Consequences |trans-title=Zaključak Ustavnog suda Litvanije o ustavnosti Istanbulske konvencije: Kontekst, obrazloženje i posljedice |year=2024 |journal=Access to Justice in Eastern Europe |volume=7 |issue=2 |pages=15–32 |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

==== Slovačka ====
Konzervativne, demokršćanske, rimokatoličke, nacionalističke i desničarske grupe i stranke u Slovačkoj aktivno su se protivile ratifikaciji konvencije. Otpor je prvenstveno bio usmjeren protiv odredbi koje se dotiču LGBT prava, što su ove grupacije opisivale kao &quot;ekstremni liberalizam&quot; koji ugrožava &quot;tradicionalne vrijednosti&quot; za koje su smatrale da ih treba zaštititi.&lt;ref name=&quot;FT_Slovakia_President_2019&quot;&gt;{{cite news |last=Shotter |first=James |url=https://www.ft.com/content/c8a2787a-5322-11e9-a3db-1fe89bedc16e |title=Anti-corruption lawyer elected Slovakia's first female president |trans-title=Advokatica za borbu protiv korupcije izabrana za prvu predsjednicu Slovačke |date=2019 |publisher=The Financial Times Ltd |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.ft.com/content/c8a2787a-5322-11e9-a3db-1fe89bedc16e |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BalkanInsight_Slovak_Abortion_2019&quot;&gt;{{cite news |last=German Sirotnikova |first=Miroslava |url=https://balkaninsight.com/2019/12/11/slovak-right-accused-of-forcing-abortion-as-election-issue/ |title=Slovak Right Accused of Forcing Abortion as Election Issue |trans-title=Slovačka desnica optužena za nametanje abortusa kao predizbornog pitanja |date=2019 |publisher=Balkan Investigative Reporting Network |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://balkaninsight.com/2019/12/11/slovak-right-accused-of-forcing-abortion-as-election-issue/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Parlamentarna rezolucija kojom se od vlade traži obustavljanje ratifikacije Istanbulske konvencije izglasana je 29. marta 2019, samo dan prije održavanja [[Predsjednički izbori u Slovačkoj 2019.|predsjedničkih izbora]]. Ovaj potez nacionalističkih političara bio je pokušaj mobilizacije konzervativnog biračkog tijela u korist kandidata [[Maroš Šefčovič|Maroša Šefčoviča]], a nasuprot progresivne kandidatkinje Zuzane Čaputove, koja je javno podržavala LGBT prava i pravo žena na abortus. Iako je [[Zuzana Čaputová]] pobijedila na izborima i postala prva predsjednica Slovačke, konzervativni krugovi su u narednim mjesecima intenzivirali kampanju s ciljem blokiranja konvencije i restrikcije prava na abortus. Na vanrednoj sjednici održanoj 25. februara 2020, [[Narodno vijeće Slovačke Republike]] (parlament) zvanično je odbacilo konvenciju sa 96 glasova protiv i 17 za, dok je 37 zastupnika bilo odsutno.&lt;ref name=&quot;NRSR_Hlasovanie_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nrsr.sk/web/Default.aspx?sid=schodze/hlasovanie/hlasklub&amp;ID=43645 |title=National Council of the Slovak Republic - votes by members of parliament |trans-title=Narodno vijeće Slovačke Republike – glasanje zastupnika |date=2020 |publisher=Narodno vijeće Slovačke Republike |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.nrsr.sk/web/Default.aspx?sid=schodze/hlasovanie/hlasklub&amp;ID=43645 |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=sk}}&lt;/ref&gt;

Nakon ovakve odluke zakonodavnog tijela, predsjednica Zuzana Čaputová uputila je 6. marta 2020. zvanični dopis Vijeću Evrope s obavještenjem o stavu Slovačke o konvenciji. Glasnogovornik Ureda predsjednice [[Martin Strižinec]] pojasnio je proceduru: &quot;Budući da je saglasnost parlamenta neophodan uslov za ratifikaciju, a ona je izostala, predsjednica neće ratifikovati ovu konvenciju.&quot; Strižinec je dodao da je Čaputová i ranije naglašavala da će poštovati volju zastupnika ukoliko odluka bude donesena na ustavan i zakonit način.&lt;ref name=&quot;RTVS_President_Stance_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://enrsi.rtvs.sk/articles/news/219271/president-informed-council-of-europe-about-slovakias-stance-on-convention |title=President informed Council of Europe about Slovakia's stance on convention |trans-title=Predsjednica obavijestila Vijeće Evrope o stavu Slovačke o konvenciji |date=2020 |publisher=Rozhlas a televízia Slovenska |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://enrsi.rtvs.sk/articles/news/219271/president-informed-council-of-europe-about-slovakias-stance-on-convention |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Povlačenje Turske iz konvencije ===
Turski predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan]] objavio je 20. marta 2021. povlačenje svoje države iz konvencije na osnovu predsjedničkog dekreta objavljenog u [[Službene novine Republike Turske|Službenim novinama Republike Turske]] (Resmî Gazete).&lt;ref name=&quot;Resmi_Gazete_2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.resmigazete.gov.tr/eskiler/2021/03/20210320-49.pdf |title=Official Gazette of Turkey |trans-title=Službene novine Turske |date=2021 |publisher=Resmi Gazete |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://www.resmigazete.gov.tr/eskiler/2021/03/20210320-49.pdf |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt; Turska je zvaničnu obavijest o povlačenju dostavila generalnoj sekretarki Vijeća Evrope 22. marta 2021, nakon čega je objavljeno da će otkazivanje ugovora stupiti na snagu 1. jula 2021.&lt;ref name=&quot;CoE_Ratifications_210&quot; /&gt; Odluka o povlačenju naišla je na oštre kritike kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu, uključujući opozicijske stranke, strane lidere, Vijeće Evrope, nevladine organizacije i javnost na društvenim mrežama. Generalna sekretarka Vijeća Evrope [[Marija Pejčinović Burić]] opisala je ovaj potez kao &quot;poražavajuću vijest&quot; i &quot;ogroman korak unazad&quot; koji ugrožava zaštitu [[Žene u Turskoj|žena u Turskoj]] i šire.&lt;ref name=&quot;BalkanInsight_Turkey_Treaty_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://balkaninsight.com/2021/03/20/turkey-condemned-for-quitting-anti-violence-treaty/ |title=Turkey Condemned for Quitting Anti-Violence Treaty |trans-title=Turska osuđena zbog napuštanja sporazuma protiv nasilja |date=2021 |publisher=Balkan Investigative Reporting Network |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331000000/https://balkaninsight.com/2021/03/20/turkey-condemned-for-quitting-anti-violence-treaty/ |archive-date=31. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glasnogovornik [[Republikanska narodna partija|Republikanske narodne partije]] (CHP) ustvrdio je da se država ne može povući iz sporazuma bez odobrenja parlamenta, budući da ga je upravo parlament jednoglasno usvojio 24. novembra 2011. Prema stavu CHP-a i brojnih pravnih stručnjaka, pravo na odobrenje povlačenja iz međunarodnih ugovora pripada isključivo parlamentu na osnovu člana 90 [[Ustav Turske|Ustava Turske]]. S druge strane, vlada je tvrdila da predsjednik posjeduje ovlaštenje za donošenje ovakvih odluka u skladu s članom 3 predsjedničkog dekreta broj 9.&lt;ref name=&quot;BBC_Turkce_Istanbul_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/turkce/haberler-turkiye-56465013 |title=Türkiye, İstanbul Sözleşmesi'nden çekildi |trans-title=Turska se povukla iz Istanbulske konvencije |date=2021 |publisher=BBC News Türkçe |archive-url=https://web.archive.org/web/20210319000000/https://www.bbc.com/turkce/haberler-turkiye-56465013 |archive-date=19. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sozcu_Istanbul_Sözlesmesi_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.sozcu.com.tr/2021/gundem/istanbul-sozlesmesi-cumhurbaskani-karariyla-feshedilemez-6324627/ |title=İstanbul Sözleşmesi Cumhurbaşkanı kararı ile feshedilemez |trans-title=Istanbulska konvencija ne može se poništiti odlukom predsjednika |date=2021 |publisher=Estetik Yayıncılık A.Ş. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210720000000/https://www.sozcu.com.tr/2021/gundem/istanbul-sozlesmesi-cumhurbaskani-karariyla-feshedilemez-6324627/ |archive-date=20. 7. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt; Ova odluka pokrenula je masovne proteste širom Turske, a donesena je u periodu kada su porodično nasilje nad ženama i femicid u državi bili u dramatičnom porastu.&lt;ref name=&quot;BalkanInsight_Turkey_Treaty_2021&quot; /&gt; Američki predsjednik [[Joe Biden]] opisao je ovaj potez kao &quot;duboko razočaravajući&quot;, dok je šef diplomatije Evropske unije [[Josep Borrell]] pozvao turske vlasti da ponište tu odluku.&lt;ref name=&quot;Independent_Biden_Turkey_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/biden-calls-turkeys-exit-from-treaty-for-women-unwarranted-turkey-joe-biden-recep-tayyip-erdogan-istanbul-white-house-b1820290.html |title=Biden calls Turkey's exit from treaty for women unwarranted |trans-title=Biden nazvao povlačenje Turske iz sporazuma za žene neopravdanim |date=2021 |publisher=Independent Digital News &amp; Media Ltd |archive-url=https://web.archive.org/web/20210321000000/https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/biden-calls-turkeys-exit-from-treaty-for-women-unwarranted-turkey-joe-biden-recep-tayyip-erdogan-istanbul-white-house-b1820290.html |archive-date=21. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BusinessStandard_EU_Turkey_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.business-standard.com/article/international/eu-calls-turkey-to-reverse-decision-to-leave-treaty-on-women-s-rights-121032100112_1.html |title=EU calls Turkey to reverse decision to leave treaty on women's rights |trans-title=EU poziva Tursku da poništi odluku o napuštanju sporazuma o pravima žena |date=2021 |publisher=Business Standard |archive-url=https://web.archive.org/web/20210321000000/https://www.business-standard.com/article/international/eu-calls-turkey-to-reverse-decision-to-leave-treaty-on-women-s-rights-121032100112_1.html |archive-date=21. 3. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U zvaničnom saopštenju, Ured predsjednika Turske opravdao je povlačenje tvrdnjom da je LGBT zajednica zloupotrijebila dokument, navodeći da je &quot;Istanbulska konvencija, prvobitno namijenjena promociji prava žena, oteta od strane grupe ljudi koja pokušava normalizovati homoseksualnost – što je nespojivo sa društvenim i porodičnim vrijednostima Turske.&quot; Ovakav stav dijelile su konzervativne grupe i zvaničnici Erdoganove vladajuće [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] (AKP), uz tvrdnje da sporazum podstiče homoseksualnost, promoviše razvod i narušava tradicionalni koncept porodice. Odgovarajući na kritike o legalnosti dekreta, Erdoğan je insistirao da je povlačenje izvedeno na potpuno zakonit način.&lt;ref name=&quot;Turkey_Withdrawal_2021&quot; /&gt; [[Državno vijeće Turske]] odbacilo je 29. juna zahtjev za obustavu izvršenja ove odluke i presudilo da je povlačenje na osnovu samostalne predsjedničke uredbe pravno valjano. Sud je zaključio da ovlaštenje za ratifikaciju i poništavanje međunarodnih sporazuma spada u isključive nadležnosti predsjednika države prema članu 104 Ustava Turske.&lt;ref name=&quot;SCF_Court_Reject_2021&quot;&gt;{{cite news |url=https://stockholmcf.org/top-turkish-court-rejects-appeal-to-reverse-erdogans-decision-to-exit-istanbul-convention/ |title=Top Turkish court rejects appeal to reverse Erdoğan's decision to exit Istanbul Convention |trans-title=Najviši turski sud odbacio žalbu za poništenje Erdoganove odluke o povlačenju iz Istanbulske konvencije |date=2021 |publisher=Stockholm Center for Freedom |archive-url=https://web.archive.org/web/20210719000000/https://stockholmcf.org/top-turkish-court-rejects-appeal-to-reverse-erdogans-decision-to-exit-istanbul-convention/ |archive-date=19. 7. 2021 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Otkazivanje konvencije u Latviji ===

Latvija je potpisala Istanbulsku konvenciju 18. maja 2016, a državu je predstavljao ministar socijalne zaštite [[Jānis Reirs]].&lt;ref name=&quot;LSM_Reirs_Stambula_2016&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.lsm.lv/lv/raksts/latvija/zinas/reirs-latvijas-varda-paraksta-stambulas-konvenciju.a183442/ |title=Reirs Latvijas vārdā paraksta Stambulas konvenciju |trans-title=Reirs u ime Letonije potpisao Istanbulsku konvenciju |date=2016 |work=Lsm.lv |publisher=LETA |archive-url=https://web.archive.org/web/20160519141554/http://www.lsm.lv/lv/raksts/latvija/zinas/reirs-latvijas-varda-paraksta-stambulas-konvenciju.a183442/ |archive-date=19. 5. 2016 |url-status=dead |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; [[Saeima]] je ratifikovala konvenciju 30. novembra 2023.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Ratified_2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/30.11.2023-istanbul-convention-ratified-by-latvian-saeima.a533654/ |title=Istanbul convention ratified by Latvian Saeima |trans-title=Istanbulska konvencija ratifikovana u latvijskoj Saeimi |date=2023 |work=Lsm.lv |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međutim, 25. septembra 2025, Saeima je sa 55 glasova za i 33 protiv izglasala pokretanje procesa povlačenja Latvije iz ove konvencije. Zagovornici povlačenja tvrdili su da je dokument postao ideološki instrument, a ne efikasno sredstvo za borbu protiv nasilja, te da bi se državni resursi trebali usmjeriti na nacionalne programe za suzbijanje porodičnog nasilja i socijalnih problema umjesto na politike vođene vanjskim okvirima.&lt;ref name=&quot;LSM_Latvian_Lawmakers_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/25.09.2025-latvian-lawmakers-consider-pulling-out-of-istanbul-convention.a615762/ |title=Latvian lawmakers consider pulling out of Istanbul Convention |trans-title=Latvijski parlamentarci razmatraju povlačenje iz Istanbulske konvencije |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saeima je 9. oktobra 2025. sa 79 glasova za i 8 protiv podržala alternativnu deklaraciju o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koju su izradile stranke [[Nacionalni savez (Letonija)|Nacionalna savez]], [[Ujedinjena lista]] i [[Savez zelenih i poljoprivrednika]]. Cilj ove deklaracije bio je uspostavljanje nacionalnog pravnog okvira do marta 2026, s naglaskom na praktične mjere i direktnu odgovornost države. Stranka [[Progresivci (Letonija)|Progresivci]] jedina se usprotivila ovoj inicijativi, zbog čega se suočila s kritikama da glasa protiv zakona namijenjenog jačanju zaštite žrtava.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Alternativa_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/09.10.2025-saeima-vertes-opozicijas-deputatu-un-zzs-izstradato-alternativu-stambulas-konvencijai.a617682/ |title=Saeimā vērtēs opozīcijas deputātu un ZZS izstrādāto alternatīvu Stambulas konvencijai |trans-title=Saeima će razmatrati alternativu Istanbulskoj konvenciji koju su izradili opozicijski zastupnici i ZZS |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Saeima_Dokuments_2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://titania.saeima.lv/LIVS14/SaeimaLIVS2_DK.nsf/0/E1746CC15619C2C3C2258D1F000AFE91 |title=Latvijas Republikas Saeimas dokumentu arhīvs |trans-title=Arhiv dokumenata Saeime Republike Letonije |publisher=Latvijas Republikas Saeima |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Butans_X_2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://x.com/ArtursButans/status/1976206546922303781 |title=Artūrs Butāns (@ArtursButans) on X |trans-title=Arturs Butans na platformi X |date=2025 |publisher=X Corp. |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt;

Iako je stranka [[Novo jedinstvo]] prvobitno podržala deklaraciju, njeni zastupnici nisu učestvovali u konačnom glasanju. Zastupnica [[Zanda Kalniņa-Lukaševica]] pojasnila je da stranka nije željela &quot;stvoriti iluziju da predložena deklaracija može biti ekvivalentna alternativa međunarodnoj konvenciji&quot;, naglasivši da deklaracija nema zakonsku snagu.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Passes_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/17.10.2025-latvian-saeima-passes-an-alternative-to-istanbul-convention.a618749/ |title=Latvian Saeima passes an 'alternative' to Istanbul Convention |trans-title=Latvijski Saeima usvojio 'alternativu' Istanbulskoj konvenciji |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iz stranke Progresivci saopšteno je da su glasali protiv jer deklaracija &quot;umanjuje zaštitu od nasilja, kontrolu i pokušava udaljiti Latviju od evropskog pravnog prostora i vrijednosti&quot;. Lider njihova parlamentarnog kluba [[Andris Šuvajevs]] izjavio je: &quot;Deklaraciju treba posmatrati u sprezi s procesom otkazivanja Istanbulske konvencije. Kada se posmatraju zajedno, jasno je da će ovakva zamjena jednog dokumenta drugim suziti prava stanovnika Latvije, a posebno žrtava nasilja.&quot;&lt;ref name=&quot;Progresivie_Deklaracija_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://progresivie.lv/jaunumi/pro-neatbalsta-na-deklaraciju |title=Progresīvie neatbalstīs NA sagatavoto deklarāciju, jo tā ved uz iedzīvotāju aizsardzības apzinātu samazināšanu |trans-title=Progresivci neće podržati deklaraciju koju je pripremio NA, jer ona vodi namjernom umanjivanju sigurnosti građana |date=2025 |publisher=Progresīvie |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; Zastupnik [[Nacionalni savez (Letonija)|Nacionalnog saveza]] Artūrs Butāns kritikovao je Progresivce, navodeći da su im &quot;ideologija društvenog roda važnija od borbe protiv nasilja&quot;.&lt;ref name=&quot;Butans_X_2025&quot; /&gt;

Većina u latvijskom parlamentu (52 zastupnika iz Ujedinjene liste, Nacionalnog saveza, stranke Za stabilnost!, partije Latvija na prvom mjestu, Saveza zelenih i poljoprivrednika te nekoliko nezavisnih parlamentaraca) izglasala je 23. oktobra povlačenje iz konvencije u prvom čitanju. Zakon je označen kao &quot;hitan postupak&quot;, što podrazumijeva ubrzanu proceduru kroz samo dva čitanja.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_First_Reading_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/24.10.2025-saeima-supports-pull-out-from-istanbul-convention-in-first-reading.a619638/ |title=Saeima supports pull-out from Istanbul Convention in first reading |trans-title=Saeima u prvom čitanju podržao povlačenje iz Istanbulske konvencije |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edmunds Cepurītis]], zastupnik Progresivaca, osudio je glasanje riječima: &quot;Ovo će biti sramota koja će progoniti ne samo ovaj, već i buduće sazive Saeime. Progonit će i svakoga od vas ko lično podržava ovu inicijativu.&quot; (eng.lsm.lv, 2025b). Drugo čitanje bilo je zakazano za 30. oktobar.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_First_Reading_2025&quot; /&gt;

Dan prije konačnog glasanja, 29. oktobra, oko 5.000 ljudi okupilo se ispred zgrade parlamenta u znak protesta protiv povlačenja Latvije iz konvencije.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Protesti_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/29.10.2025-pie-saeimas-tukstosi-proteste-pret-latvijas-izstasanos-no-stambulas-konvencijas.a620125/ |title=Pie Saeimas tūkstoši protestē pret Latvijas izstāšanos no Stambulas konvencijas |trans-title=Ispred Saeime hiljade protestuju protiv povlačenja Latvije iz Istanbulske konvencije |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriskie Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, kada je Saeima premoćnom većinom odobrila otkazivanje konvencije, održan je kontraprotest u organizaciji vanparlamentarne stranke [[Suverena vlast (Latvija)|Suverena vlast]] koji je okupio tek oko 20 ljudi.&lt;ref name=&quot;Jauns_Saeima_Pikets_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://jauns.lv/raksts/zinas/680129-foto-pikets-pie-saeimas-par-stambulas-konvencijas-denonsesanu-pulce-tikai-20-cilvekus |title=Foto: pikets pie Saeimas par Stambulas konvencijas denonsēšanu pulcē tikai 20 cilvēkus |trans-title=Foto: Protest ispred Saeime za otkazivanje Istanbulske konvencije okupio samo 20 ljudi |date=2025 |publisher=SIA Izdevniecība Rīgas Viļņi / LETA |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; Nije zabilježeno da je ijedna parlamentarna stranka zvanično podržala ili organizovala javne demonstracije u korist povlačenja. Građanska inicijativa kojom se od predsjednika Latvije [[Edgars Rinkēvičs|Edgarsa Rinkēvičsa]] tražilo da zakon vrati parlamentu na ponovno razmatranje prikupila je više od 68.000 potpisa, postavši tako najpodržanija peticija u historiji platforme [[ManaBalss.lv]].&lt;ref name=&quot;ManaBalss_3788&quot;&gt;{{cite web |url=https://manabalss.lv/i/3788 |title=Lūgums prezidentam neparakstīt likumu par izstāšanos no Stambulas konvencijas |trans-title=Molba predsjedniku da ne potpiše zakon o istupanju iz Istanbulske konvencije |date=2025 |website=ManaBalss.lv |publisher=Nodibinājums Sabiedrības Līdzdalības Fonds |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LSM_ManaBalss_Rekord_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/03.11.2025-lugums-prezidentam-neparakstit-stambulas-konvencijas-denonsesanu-atbalstitaka-iniciativa-manabalsslv-vesture.a620964/ |title=Lūgums prezidentam neparakstīt Stambulas konvencijas denonsēšanu – atbalstītākā iniciatīva &quot;ManaBalss.lv&quot; vēsturē |trans-title=Molba predsjedniku da ne potpiše otkazivanje Istanbulske konvencije – najpodržanija inicijativa u historiji &quot;ManaBalss.lv&quot; |date=2025 |work=LSM.lv |publisher=Latvijas Sabiedriski Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; S druge strane, nova inicijativa koja je zahtijevala od predsjednika da potvrdi odluku o povlačenju prikupila je nešto više od 9.000 potpisa.

Saeima je 30. oktobra 2025. zvanično izglasala izlazak iz Istanbulske konvencije sa 56 glasova za i 32 protiv, čime je Latvija postala prva članica Evropske unije koja je izglasala povlačenje iz ove konvencije.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Exit_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/30.10.2025-latvian-parliament-votes-to-exit-istanbul-convention.a620375/ |title=Latvian parliament votes to exit Istanbul Convention |trans-title=Letonski parlament izglasao izlazak iz Istanbulske konvencije |date=2025 |publisher=Latvijas Sabiedriski Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Edgars Rinkēvičs]] izjavio je da će pažljivo procijeniti usvojeni zakon i da se u odluci neće voditi ideološkim ili političkim motivima.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Procedura_2025&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/30.10.2025-saeima-par-stambulas-konvenciju-savu-vardu-teikusi-kas-notiek-talak.a620397/ |title=Saeima par Stambulas konvenciju savu vārdu teikusi. Kas notiek tālāk? |trans-title=Saeima je donijela odluku o Istanbulskoj konvenciji. Šta se dešava dalje? |date=2025  |publisher=Latvijas Sabiedriski Mediji |access-date=1. 7. 2026 |language=lv}}&lt;/ref&gt; Predsjednik je kasnije iskoristio pravo veta i blokirao proglašenje zakona, ostavljajući sudbinu konvencije neizvjesnom.&lt;ref name=&quot;EqualityNow_Latvia_2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://equalitynow.org/news/news-and-insights/whats-happening-in-latvia-with-the-istanbul-convention/ |title=What's happening in Latvia with the Istanbul Convention? |trans-title=Šta se dešava u Letoniji s Istanbulskom konvencijom? |date=2025  |publisher=Equality Now |access-date=1. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da je manje od dvije trećine zastupnika glasalo za proglašenje zakona hitnim, predsjednik ima ustavno pravo vratiti akt Saeimi na ponovno razmatranje. U tom slučaju, parlament bez rasprave upućuje predsjednikove obrazložene prigovore nadležnom odboru i određuje rok za nove prijedloge, a procedura se nastavlja po pravilima trećeg čitanja.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Procedura_2025&quot; /&gt; Ustav Latvije također predviđa da predsjednik može obustaviti proglašenje zakona na period do dva mjeseca, što može zahtijevati i najmanje jedna trećina zastupnika (minimalno 34). Ako predsjednik privremeno obustavi zakon, Centralna izborna komisija dužna je pokrenuti prikupljanje potpisa radi raspisivanja [[referendum]]a o opozivu tog zakona.&lt;ref name=&quot;LSM_Saeima_Procedura_2025&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Antirodni pokret]]
* [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW)
* [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] (DEVAW)
* [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] (VDPA)
* [[Međuamerička konvencija o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama]] (Konvencija Belém do Pará)
* [[Protokol uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o pravima žena u Africi]] (Protokol iz Maputa)
* [[Sastanak stručne grupe: sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama]] (EGM)
* [[Međunarodno pravo ljudskih prava]]
* [[Međunarodni okvir za seksualno nasilje]]
* [[Spisak sporazuma Vijeća Evrope]]
* [[Zakon o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Ratifikacija Konvencije) iz 2017.]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite journal |last1=Bosak |first1=Martina |last2=Munivrana Vajda |first2=Maja |title=The reality behind the Istanbul convention: Shattering conservative delusions |journal=Women's Studies International Forum |date=2019 |volume=74 |pages=77–83 |doi=10.1016/j.wsif.2019.03.004|s2cid=150739029 }}
*Krizsán, Andrea; Roggeband, Conny; Zeller, Michael C. (2024). &quot;[[doi:10.1177/00104140241290205|Who is Afraid of the Istanbul Convention? Explaining Opposition to and Support for Gender Equality]]&quot;. ''Comparative Political Studies''.

== Vanjski linkovi ==
* [https://arsbih.gov.ba/istanbulska-konvencija/ Istanbulska konvencija na stranici Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine]
* [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službena stranica Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=treaty-detail&amp;treatynum=210 Tekst Konvencije] {{en simbol}}
* [https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list?module=signatures-by-treaty&amp;treatynum=210 Potpisi i ratifikacije] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2011. u Turskoj]]
[[Kategorija:2011. u historiji žena]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Instrumenti za prava žena]]
[[Kategorija:Prisilna sterilizacija]]
[[Kategorija:Sporazumi Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Sporazumi stupili na snagu 2014.]]
[[Kategorija:Sporazumi sklopljeni 2011.]]
[[Kategorija:Sporazumi Albanije]]
[[Kategorija:Sporazumi Andore]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Finske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Latvije]]
[[Kategorija:Sporazumi Malte]]
[[Kategorija:Sporazumi Monaka]]
[[Kategorija:Sporazumi Crne Gore]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljske]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Sporazumi Rumunije]]
[[Kategorija:Sporazumi Srbije]]
[[Kategorija:Sporazumi Slovenije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Turske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Evropske unije]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>oguzpanmhlnhk8y4vmc0qf65kw0i58u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povelič (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535612</id>
    <revision>
      <id>3901268</id>
      <parentid>3901224</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:40:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Rijeke teku koritom a ne putovima!</comment>
      <origin>3901268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2586" sha1="1eshtydjfcxbokcjuwnvcs83ogsxlcq" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Povelič (Vrbas)
| lokacija                 = [[Republika Srpska]]
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| plovnost                 = nije plovna
| dužina_km                = 20
| izvor                    = Spajanjen Prosječke rijeke i Povelića u [[Razboj Župski]]
| ušće                     = [[Povelič]]
| ulijeva_se_u             = Vrbas
| progresija               = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| sliv                     = Crnomorski
| pritoke                  = Savica, Ina, Lepenica
}}

Povelič je manji vodotok koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, Srbac. Povelič ima četiri pritoke: Savica, Ina, Lepenica i jedna bezimena riječica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@45.0770347,17.4875108,16z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@45.0699692,17.5057842,16z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@45.0310556,17.5437978,16z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Povelič počinje svoj vodotok spajanjem Prosječke rijeke i Povelića u selu Razboj Župski.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@45.009164,17.5553718,16z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt; Protiče kroz sela Čukali i Donji Srđevići. Približavajući se ušću teče kroz sela Brezovljani i Sitneši. Ulijevi se u Selu Povelič u rijeku Vrbas.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@45.0865988,17.4830624,16z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

# [https://waterwaymap.org/river/unnamed%20011799859604/ Waterway map Povelič] Pristupljeno 30.6.2026
# [[:en:Srbac#/media/File:Srbac-naselja.PNG|Srbac karta Naselja]] Pristupljeno 30.6.2026
# [https://www.google.com/maps/place/CS+Poveli%C4%8D/@45.0770347,17.4875108,16z/data=!4m6!3m5!1s0x475df10032164629:0x59d38dc1b3991c2c!8m2!3d45.0778549!4d17.4848092!16s%2Fg%2F11z1gjrr55?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D CS Povelič] Pristupljeno 30.6.2026
&lt;references /&gt;
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}</text>
      <sha1>1eshtydjfcxbokcjuwnvcs83ogsxlcq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901269</id>
      <parentid>3901268</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:41:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Povelič (Vrbas)]] na [[Povelič (rijeka)]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3901268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2586" sha1="1eshtydjfcxbokcjuwnvcs83ogsxlcq" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Povelič (Vrbas)
| lokacija                 = [[Republika Srpska]]
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| plovnost                 = nije plovna
| dužina_km                = 20
| izvor                    = Spajanjen Prosječke rijeke i Povelića u [[Razboj Župski]]
| ušće                     = [[Povelič]]
| ulijeva_se_u             = Vrbas
| progresija               = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| sliv                     = Crnomorski
| pritoke                  = Savica, Ina, Lepenica
}}

Povelič je manji vodotok koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, Srbac. Povelič ima četiri pritoke: Savica, Ina, Lepenica i jedna bezimena riječica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@45.0770347,17.4875108,16z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@45.0699692,17.5057842,16z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@45.0310556,17.5437978,16z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Povelič počinje svoj vodotok spajanjem Prosječke rijeke i Povelića u selu Razboj Župski.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@45.009164,17.5553718,16z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt; Protiče kroz sela Čukali i Donji Srđevići. Približavajući se ušću teče kroz sela Brezovljani i Sitneši. Ulijevi se u Selu Povelič u rijeku Vrbas.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@45.0865988,17.4830624,16z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

# [https://waterwaymap.org/river/unnamed%20011799859604/ Waterway map Povelič] Pristupljeno 30.6.2026
# [[:en:Srbac#/media/File:Srbac-naselja.PNG|Srbac karta Naselja]] Pristupljeno 30.6.2026
# [https://www.google.com/maps/place/CS+Poveli%C4%8D/@45.0770347,17.4875108,16z/data=!4m6!3m5!1s0x475df10032164629:0x59d38dc1b3991c2c!8m2!3d45.0778549!4d17.4848092!16s%2Fg%2F11z1gjrr55?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D CS Povelič] Pristupljeno 30.6.2026
&lt;references /&gt;
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}</text>
      <sha1>1eshtydjfcxbokcjuwnvcs83ogsxlcq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:SOKO Mostar Logo.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>535615</id>
    <revision>
      <id>3901234</id>
      <timestamp>2026-06-30T11:59:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Logotip SOKO Mostar.
|Izvor= https://repozitorij.muo.hr/?pr=iiif.v.a&amp;id=174859&amp;tify={%22view%22:%22info%22}
|Datum= 1974.
|Autor= Milan Vulpe
|Objašnjenje= Logotip ce se koristit na stranici za SOKO Mostar
}}</comment>
      <origin>3901234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="243" sha1="0jpx4n6izvwkq58jdfro44076ss7k4a" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Logotip SOKO Mostar.
|Izvor= https://repozitorij.muo.hr/?pr=iiif.v.a&amp;id=174859&amp;tify={%22view%22:%22info%22}
|Datum= 1974.
|Autor= Milan Vulpe
|Objašnjenje= Logotip ce se koristit na stranici za SOKO Mostar
}}</text>
      <sha1>0jpx4n6izvwkq58jdfro44076ss7k4a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SOKO Mostar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535616</id>
    <revision>
      <id>3901235</id>
      <timestamp>2026-06-30T12:03:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija kompanija | ime                = SOKO | slika              = SOKO Mostar Logo.png | tekst              = Logotip iz 1974. godine | vrsta              = Državno preduzeće (bivše) | industrija         = Avioindustrija i vojna industrija | osnivanje          = 1950. | ukinuto            = rane 1990-e (kao proizvođač aviona) | sjedište           = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], Socijalistička Federativna...</comment>
      <origin>3901235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11266" sha1="dgwzyr1y4ndnz7my4wctg3r4d5ubaf7" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = SOKO
| slika              = SOKO Mostar Logo.png
| tekst              = Logotip iz 1974. godine
| vrsta              = Državno preduzeće (bivše)
| industrija         = Avioindustrija i vojna industrija
| osnivanje          = 1950.
| ukinuto            = rane 1990-e (kao proizvođač aviona)
| sjedište           = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| područje_usluge    = Jugoslavija, izvozno tržište
| ključni_ljudi      = Ivan Sert, Miljenko Pješčić, Tomislav Mirić (bivši direktori)
| proizvodi          = Vojni avioni, helikopteri, auto-dijelovi
| zaposleni          = oko 8.000 (prije 1992.), oko 450 (danas)
| prethodnik         = [[Ikarbus|Ikarus]] (odjel za avione)
}}

'''SOKO''' '''Mostar''' je bio [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] proizvođač [[Borbeni avioni|borbenih aviona]] i [[Helikopter|helikoptera]] sa sjedištem u [[Mostar|Mostaru]]. Kompanija je bila zadužena za serijsku proizvodnju brojnih vojnih letjelica za [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|Jugoslovensku ratnu avijaciju]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Wragg|first=David W.|title=A Dictionary of Aviation|publisher=Osprey|year=1973|isbn=9780850451634|edition=first|page=245}}&lt;/ref&gt;

SOKO je osnovan 1950. godine preseljenjem avionskog odjela fabrike [[Ikarbus|Ikarus]] iz [[Zemun|Zemuna]] u Mostar. Zvanično je osnovan kao &quot;Preduzeće Soko&quot;, a ubrzo nakon toga preimenovan je u &quot;Soko Vazduhoplovna Industrija, RO Vazduhoplovstvo&quot;. Prvi direktor kompanije bio je pukovnik [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) [[Ivan Sert]], a naslijedili su ga inženjeri Miljenko Pješčić i Tomislav Mirić. Serijsku proizvodnju brojnih tipova aviona projektovao je [[Vazduhoplovnotehnički institut]] iz Beograda. Pored aviona, SOKO je proizvodio i helikoptere pod licencom. Smješten u blizini Mostara, za probne letove uglavnom je koristio [[Aerodrom Mostar]].

== Historija ==
[[Datoteka:Soko_Mostar_Galeb_0537_JAF_LEB_15.06.63_edited-3.jpg|desno|mini|250x250piksel|Soko G-2 Galeb Jugoslavenske ratne avijacije na izložbi u Parizu 1963. godine.]]

=== Osnivanje i rane godine ===
Krajem 1940-ih godina, kao rezultat politike jugoslavenske vlade o preseljenju industrije u periodu [[Informbiro|Informbiroa]], veliki dio infrastrukture i osoblja iz avijacijskog odjela fabrike [[Ikarbus|Ikarus]] iz Zemuna prebačen je u Mostar. Tokom 1950. godine ti kapaciteti su integrisani u novoformiranog proizvođača aviona SOKO, koji je odmah započeo rad na različitim avijacijskim tehnologijama. Tokom ovih ranih godina, kompanija je proizvodila trenažni avion [[Soko 522]], te je pružala usluge održavanja za Jugoslavensku ratnu avijaciju, posebno za njenu flotu američkih lovaca [[Republic F-84 Thunderjet|F-84 Thunderjet]].

=== Razvoj mlaznih aviona (Galeb i Jastreb) ===
Tokom 1957. godine, Vazduhoplovnotehnički institut (VTI) započeo je dizajnerski rad na onome što će kasnije postati [[Soko G-2 Galeb]]. Glavna svrha njegovog razvoja bila je proizvodnja domaće zamjene za američki [[Lockheed T-33 Shooting Star]], koji je u to vrijeme bio najčešće korišteni mlazni trenažni avion u Jugoslavenskoj ratnoj avijaciji. Galeb je morao zadovoljiti različite zahtjeve za izvođenje početne, srednje i napredne obuke.&lt;ref name=&quot;flight 901&quot;&gt;''Flight International'', 28. novembar 1968. str. 901.&lt;/ref&gt;

Razvijen je u saradnji između Jugoslavije i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Značajan dio komponenti i prateće opreme, poput motora, katapultirajućih sjedišta i navigacijske opreme, nabavljan je od britanskih avio-proizvođača ili je direktno proizveden u Velikoj Britaniji. Podršku razvoju aviona pružio je britanski proizvođač motora [[Rolls-Royce Limited]], čiji je mlazni motor [[Armstrong Siddeley Viper]] odabran za pokretanje ove letjelice.&lt;ref name=&quot;sbac 1968&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1968/1968%20-%202040.html &quot;Twenty-Sixth SBAC Show... Military Research Aircraft.&quot;] ''Flight International'', 19. septembar 1968. str. 450.&lt;/ref&gt;

Tokom 1964. godine započela je proizvodnja Galeba, čime je postao prvi domaći mlazni avion koji je ušao u masovnu proizvodnju u Jugoslaviji. Ubrzo nakon toga razvijena je i izvedenica Galeba namijenjena za napade na ciljeve na zemlji, pod nazivom [[Soko J-21 Jastreb]]. Pored ojačanja strukture trupa, jedna od razlika bila je ukidanje stražnjeg sjedišta na J-21 Jastrebu; umjesto njega postavljen je aerodinamički poklopac, a unutrašnji prostor korišten je za smještaj avionike i druge opreme.&lt;ref name=&quot;flight 905&quot;&gt;''Flight International'', 28. novembar 1968. str. 905.&lt;/ref&gt; Galeb je ostvario i izvozni uspjeh; Ratna avijacija Libije bila je značajan korisnik, a do 2002. godine u svom inventaru zadržala je oko 80 ovih letjelica.

=== Program YuRom (J-22 Orao) ===
[[Datoteka:Airplane_J-22_orao.JPG|desno|mini|250x250piksel|Jurišni avion Soko J-22 Orao.]]
Tokom 1970. godine susjedne države [[Rumunija]] i Jugoslavija započele su razgovore o zajedničkom razvoju novog jurišnog aviona. Dana 20. maja 1971. potpisale su sporazum o formiranju ''YuRom-a'', zajedničkog istraživačko-razvojnog poduhvata. Prema avijacijskim historičarima, ovaj potez je bio logičan nastavak političke strategije jer su i [[Josip Broz Tito]] i [[Nicolae Ceaușescu]] nastojali izbjeći preveliku zavisnost od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], gradeći veze sa drugim prijateljskim ili neutralnim državama.&lt;ref name=&quot;fredriksen 301&quot;&gt;Fredriksen 2001, str. 301.&lt;/ref&gt;

Zbog političke osjetljivosti, avion je imao dva odvojena imena: u Rumuniji je bio poznat kao [[IAR-93 Vultur]], dok je u Jugoslaviji nosio naziv [[Soko J-22 Orao]]. Serijska proizvodnja J-22 odvijala se u objektima fabrike SOKO u Mostaru. Proizvodnja je obustavljena 1992. godine, a sama fabrika je pretrpjela teška oštećenja tokom ratova u Jugoslaviji. Tokom 1990-ih predlagani su različiti programi nadogradnje za J-22 (uglavnom avionike), ali su takve ambicije narušene uništenjem fabrike u Mostaru i padom komunističke vlade u [[Rumunija|Rumuniji]].&lt;ref name=&quot;flight 1999&quot;&gt;Penney, Stewart. [https://www.flightglobal.com/news/articles/military-aircraft-directory-part-2-55008/ &quot;Military Aircraft Directory Part 2.&quot;] ''Flight International'', 11. august 1999.&lt;/ref&gt;

=== G-4 Super Galeb ===
[[Datoteka:SOKO G-4 Super Galeb.jpg|mini|Soko G-4 Super Galeb koji koristi [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Srbije]]]]
Drugi značajan program započet tokom 1970-ih rezultirao je razvojem aviona [[Soko G-4 Super Galeb]], dizajniranog kao zamjena za postojeću flotu G-2 Galeba u Jugoslavenskoj ratnoj avijaciji. Prema britanskom časopisu ''Flight International'', Super Galeb je pokazivao nepogrešivu povezanost s ranijim G-2, dijeleći isti britanski motor Rolls-Royce Viper, iako pojačan za bolje performanse.&lt;ref name=&quot;flight 1647&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1983/1983%20-%201011.html &quot;Jugoslavia develops new jet trainer.&quot;] ''Flight International'', 4. juni 1983. str. 1647.&lt;/ref&gt; Na međunarodnom tržištu takmičio se sa mlaznim trenažnim avionima poput italijanskog [[Aermacchi MB-339]], čehoslovačkog [[Aero L-39 Albatros]] i španskog [[CASA C-101]].

=== Projekat &quot;Novi avion&quot; ===
Sredinom 1980-ih pokrenut je program [[Novi avion]] sa ciljem povećanja političke nezavisnosti Jugoslavije postizanjem samoodrživosti u proizvodnji vojne opreme. Lovci za zračnu premoć bili su jedini preostali veliki element u kojem je Jugoslavija zavisila od uvoza. Novi avion je bio predviđen kao zamjena za flotu od oko 120 sovjetskih lovaca [[MiG-21|Mikoyan-Gurevich MiG-21]].

To je trebao biti prvi jugoslavenski supersonični avion. Budući da je nacionalnoj industriji nedostajalo iskustvo u dizajnu i testiranju ovakvih lovaca, zatražena je pomoć vanjskih partnera.&lt;ref name=&quot;avion partn sear&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1990/1990%20-%200981.html &quot;Partners sought for Novi Avion.&quot;] ''Flight International'', 10. april 1990. str. 25.&lt;/ref&gt; [[Francuska]] i nadolazeći lovac [[Dassault Rafale]] francuske kompanije [[Dassault Aviation]] imali su snažan utjecaj na dizajn Novog aviona. Prvi let bio je zakazan za 1992. godinu, a očekivalo se da će ući u operativnu upotrebu sredinom 2000-ih. Međutim, zbog raspada države sredstva su postala nedostupna, što je dovelo do potpunog gašenja projekta.&lt;ref name=&quot;cash 1991&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1991/1991%20-%201739.html &quot;Cash dearth halts Novi Avion fighter.&quot;] ''Flight International'', 2. juli 1991. str. 17.&lt;/ref&gt;

=== Pad proizvodnje ===
Početkom 1990-ih Jugoslavija se raspala, a fabrika u potpunosti obustavlja proizvodnju aviona. Pogoni su djelomično demontirani i preseljeni u Srbiju, gdje su integrisani sa [[Utva|Avioindustrijom Utva]] u [[Pančevo|Pančevu]], koja je ranije blisko sarađivala sa fabrikom SOKO u proizvodnji modela Orao i Super Galeb.&lt;ref&gt;[http://www.aeroflight.co.uk/waf/yugo/yugo-aviation-industry.htm &quot;Yugoslavia - The Aviation Industry.&quot;] ''eroflight.co.uk'', Pristupljeno 4. decembra 2013.&lt;/ref&gt;

== Proizvedeni modeli ==

=== Vojni avioni ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ime modela
!Prvi let
!Broj proizvedenih
!Tip
|-
|[[Soko 522]]
|1955.
|~110
|Jednomotorni propelerni trenažni avion
|-
|[[Soko J-20 Kraguj]]
|1962.
|43
|Jednomotorni propelerni laki jurišni avion
|-
|[[Soko G-2 Galeb]]
|1961.
|248
|Jednomotorni mlazni trenažni avion
|-
|[[Soko J-21 Jastreb]]
|1965.
|224
|Jednomotorni mlazni laki jurišni avion
|-
|[[Soko J-22 Orao]]
|1974.
|~133
|Dvomotorni mlazni jurišni avion
|-
|[[Soko G-4 Super Galeb]]
|1978.
|85
|Jednomotorni mlazni trenažni avion
|-
|[[Novi avion]]
|N/A
|0
|Nerealizirani supersonični višenamjenski lovac
|-
|[[MiG-17]] (modifikacija)
| -
| -
|Modifikacija krila za potrebe Ratne avijacije Sirije
|}

=== Helikopteri (licencna proizvodnja) ===
SOKO je u kooperaciji sa kompanijama [[Sikorsky Aircraft|Sikorsky]], [[Westland Helicopters|Westland]] i [[Aérospatiale]] proizvodio helikoptere pod licencom.

* [[Westland Whirlwind (helikopter)|Soko WS-55 / S-55]] (Proizvedeno 38 jedinica; dodatnih 7 isporučeno sastavljeno iz Ujedinjenog Kraljevstva)
* [[Aérospatiale Gazelle|Soko Gazela]] (Proizvedene 132 jedinice u podvarijantama HO-42, HI-42, HN-42M Gama i HS-42)

=== Civilne letjelice ===

* [[Soko SL-40 Liska]] (motorna jedrilica)

== Korisnici ==
Pored primarnog snadbijevanja Jugoslavenske ratne avijacije, SOKO je izvozio svoje letjelice i na strano tržište. Jastreb (J-1) izvožen je u [[Libija|Libiju]] i [[Zambija|Zambiju]]. Galeb (G-2) isporučen je Libiji, Zairu i Zambiji. Šest modela Super Galeb isporučeno je u [[Mjanmar]]. Početak ratova u Jugoslaviji i uvođenje međunarodnih sankcija blokirali su preostale neizvršene narudžbe za G-4 Super Galeb prema [[Malezija|Maleziji]], [[Singapur|Singapuru]] i [[Indonezija|Indoneziji]].

== Reference ==
{{Reflist}}

*
[[Kategorija:Avioni]]
[[Kategorija:Avioni Ikarusa]]
[[Kategorija:Mostar]]
[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>dgwzyr1y4ndnz7my4wctg3r4d5ubaf7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901263</id>
      <parentid>3901235</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:31:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Avioni]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11244" sha1="h8bl29ywqibg981bsh8u4o9mtf9qpx0" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = SOKO
| slika              = SOKO Mostar Logo.png
| tekst              = Logotip iz 1974. godine
| vrsta              = Državno preduzeće (bivše)
| industrija         = Avioindustrija i vojna industrija
| osnivanje          = 1950.
| ukinuto            = rane 1990-e (kao proizvođač aviona)
| sjedište           = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| područje_usluge    = Jugoslavija, izvozno tržište
| ključni_ljudi      = Ivan Sert, Miljenko Pješčić, Tomislav Mirić (bivši direktori)
| proizvodi          = Vojni avioni, helikopteri, auto-dijelovi
| zaposleni          = oko 8.000 (prije 1992.), oko 450 (danas)
| prethodnik         = [[Ikarbus|Ikarus]] (odjel za avione)
}}

'''SOKO''' '''Mostar''' je bio [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] proizvođač [[Borbeni avioni|borbenih aviona]] i [[Helikopter|helikoptera]] sa sjedištem u [[Mostar|Mostaru]]. Kompanija je bila zadužena za serijsku proizvodnju brojnih vojnih letjelica za [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|Jugoslovensku ratnu avijaciju]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Wragg|first=David W.|title=A Dictionary of Aviation|publisher=Osprey|year=1973|isbn=9780850451634|edition=first|page=245}}&lt;/ref&gt;

SOKO je osnovan 1950. godine preseljenjem avionskog odjela fabrike [[Ikarbus|Ikarus]] iz [[Zemun|Zemuna]] u Mostar. Zvanično je osnovan kao &quot;Preduzeće Soko&quot;, a ubrzo nakon toga preimenovan je u &quot;Soko Vazduhoplovna Industrija, RO Vazduhoplovstvo&quot;. Prvi direktor kompanije bio je pukovnik [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) [[Ivan Sert]], a naslijedili su ga inženjeri Miljenko Pješčić i Tomislav Mirić. Serijsku proizvodnju brojnih tipova aviona projektovao je [[Vazduhoplovnotehnički institut]] iz Beograda. Pored aviona, SOKO je proizvodio i helikoptere pod licencom. Smješten u blizini Mostara, za probne letove uglavnom je koristio [[Aerodrom Mostar]].

== Historija ==
[[Datoteka:Soko_Mostar_Galeb_0537_JAF_LEB_15.06.63_edited-3.jpg|desno|mini|250x250piksel|Soko G-2 Galeb Jugoslavenske ratne avijacije na izložbi u Parizu 1963. godine.]]

=== Osnivanje i rane godine ===
Krajem 1940-ih godina, kao rezultat politike jugoslavenske vlade o preseljenju industrije u periodu [[Informbiro|Informbiroa]], veliki dio infrastrukture i osoblja iz avijacijskog odjela fabrike [[Ikarbus|Ikarus]] iz Zemuna prebačen je u Mostar. Tokom 1950. godine ti kapaciteti su integrisani u novoformiranog proizvođača aviona SOKO, koji je odmah započeo rad na različitim avijacijskim tehnologijama. Tokom ovih ranih godina, kompanija je proizvodila trenažni avion [[Soko 522]], te je pružala usluge održavanja za Jugoslavensku ratnu avijaciju, posebno za njenu flotu američkih lovaca [[Republic F-84 Thunderjet|F-84 Thunderjet]].

=== Razvoj mlaznih aviona (Galeb i Jastreb) ===
Tokom 1957. godine, Vazduhoplovnotehnički institut (VTI) započeo je dizajnerski rad na onome što će kasnije postati [[Soko G-2 Galeb]]. Glavna svrha njegovog razvoja bila je proizvodnja domaće zamjene za američki [[Lockheed T-33 Shooting Star]], koji je u to vrijeme bio najčešće korišteni mlazni trenažni avion u Jugoslavenskoj ratnoj avijaciji. Galeb je morao zadovoljiti različite zahtjeve za izvođenje početne, srednje i napredne obuke.&lt;ref name=&quot;flight 901&quot;&gt;''Flight International'', 28. novembar 1968. str. 901.&lt;/ref&gt;

Razvijen je u saradnji između Jugoslavije i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Značajan dio komponenti i prateće opreme, poput motora, katapultirajućih sjedišta i navigacijske opreme, nabavljan je od britanskih avio-proizvođača ili je direktno proizveden u Velikoj Britaniji. Podršku razvoju aviona pružio je britanski proizvođač motora [[Rolls-Royce Limited]], čiji je mlazni motor [[Armstrong Siddeley Viper]] odabran za pokretanje ove letjelice.&lt;ref name=&quot;sbac 1968&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1968/1968%20-%202040.html &quot;Twenty-Sixth SBAC Show... Military Research Aircraft.&quot;] ''Flight International'', 19. septembar 1968. str. 450.&lt;/ref&gt;

Tokom 1964. godine započela je proizvodnja Galeba, čime je postao prvi domaći mlazni avion koji je ušao u masovnu proizvodnju u Jugoslaviji. Ubrzo nakon toga razvijena je i izvedenica Galeba namijenjena za napade na ciljeve na zemlji, pod nazivom [[Soko J-21 Jastreb]]. Pored ojačanja strukture trupa, jedna od razlika bila je ukidanje stražnjeg sjedišta na J-21 Jastrebu; umjesto njega postavljen je aerodinamički poklopac, a unutrašnji prostor korišten je za smještaj avionike i druge opreme.&lt;ref name=&quot;flight 905&quot;&gt;''Flight International'', 28. novembar 1968. str. 905.&lt;/ref&gt; Galeb je ostvario i izvozni uspjeh; Ratna avijacija Libije bila je značajan korisnik, a do 2002. godine u svom inventaru zadržala je oko 80 ovih letjelica.

=== Program YuRom (J-22 Orao) ===
[[Datoteka:Airplane_J-22_orao.JPG|desno|mini|250x250piksel|Jurišni avion Soko J-22 Orao.]]
Tokom 1970. godine susjedne države [[Rumunija]] i Jugoslavija započele su razgovore o zajedničkom razvoju novog jurišnog aviona. Dana 20. maja 1971. potpisale su sporazum o formiranju ''YuRom-a'', zajedničkog istraživačko-razvojnog poduhvata. Prema avijacijskim historičarima, ovaj potez je bio logičan nastavak političke strategije jer su i [[Josip Broz Tito]] i [[Nicolae Ceaușescu]] nastojali izbjeći preveliku zavisnost od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], gradeći veze sa drugim prijateljskim ili neutralnim državama.&lt;ref name=&quot;fredriksen 301&quot;&gt;Fredriksen 2001, str. 301.&lt;/ref&gt;

Zbog političke osjetljivosti, avion je imao dva odvojena imena: u Rumuniji je bio poznat kao [[IAR-93 Vultur]], dok je u Jugoslaviji nosio naziv [[Soko J-22 Orao]]. Serijska proizvodnja J-22 odvijala se u objektima fabrike SOKO u Mostaru. Proizvodnja je obustavljena 1992. godine, a sama fabrika je pretrpjela teška oštećenja tokom ratova u Jugoslaviji. Tokom 1990-ih predlagani su različiti programi nadogradnje za J-22 (uglavnom avionike), ali su takve ambicije narušene uništenjem fabrike u Mostaru i padom komunističke vlade u [[Rumunija|Rumuniji]].&lt;ref name=&quot;flight 1999&quot;&gt;Penney, Stewart. [https://www.flightglobal.com/news/articles/military-aircraft-directory-part-2-55008/ &quot;Military Aircraft Directory Part 2.&quot;] ''Flight International'', 11. august 1999.&lt;/ref&gt;

=== G-4 Super Galeb ===
[[Datoteka:SOKO G-4 Super Galeb.jpg|mini|Soko G-4 Super Galeb koji koristi [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Srbije]]]]
Drugi značajan program započet tokom 1970-ih rezultirao je razvojem aviona [[Soko G-4 Super Galeb]], dizajniranog kao zamjena za postojeću flotu G-2 Galeba u Jugoslavenskoj ratnoj avijaciji. Prema britanskom časopisu ''Flight International'', Super Galeb je pokazivao nepogrešivu povezanost s ranijim G-2, dijeleći isti britanski motor Rolls-Royce Viper, iako pojačan za bolje performanse.&lt;ref name=&quot;flight 1647&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1983/1983%20-%201011.html &quot;Jugoslavia develops new jet trainer.&quot;] ''Flight International'', 4. juni 1983. str. 1647.&lt;/ref&gt; Na međunarodnom tržištu takmičio se sa mlaznim trenažnim avionima poput italijanskog [[Aermacchi MB-339]], čehoslovačkog [[Aero L-39 Albatros]] i španskog [[CASA C-101]].

=== Projekat &quot;Novi avion&quot; ===
Sredinom 1980-ih pokrenut je program [[Novi avion]] sa ciljem povećanja političke nezavisnosti Jugoslavije postizanjem samoodrživosti u proizvodnji vojne opreme. Lovci za zračnu premoć bili su jedini preostali veliki element u kojem je Jugoslavija zavisila od uvoza. Novi avion je bio predviđen kao zamjena za flotu od oko 120 sovjetskih lovaca [[MiG-21|Mikoyan-Gurevich MiG-21]].

To je trebao biti prvi jugoslavenski supersonični avion. Budući da je nacionalnoj industriji nedostajalo iskustvo u dizajnu i testiranju ovakvih lovaca, zatražena je pomoć vanjskih partnera.&lt;ref name=&quot;avion partn sear&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1990/1990%20-%200981.html &quot;Partners sought for Novi Avion.&quot;] ''Flight International'', 10. april 1990. str. 25.&lt;/ref&gt; [[Francuska]] i nadolazeći lovac [[Dassault Rafale]] francuske kompanije [[Dassault Aviation]] imali su snažan utjecaj na dizajn Novog aviona. Prvi let bio je zakazan za 1992. godinu, a očekivalo se da će ući u operativnu upotrebu sredinom 2000-ih. Međutim, zbog raspada države sredstva su postala nedostupna, što je dovelo do potpunog gašenja projekta.&lt;ref name=&quot;cash 1991&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1991/1991%20-%201739.html &quot;Cash dearth halts Novi Avion fighter.&quot;] ''Flight International'', 2. juli 1991. str. 17.&lt;/ref&gt;

=== Pad proizvodnje ===
Početkom 1990-ih Jugoslavija se raspala, a fabrika u potpunosti obustavlja proizvodnju aviona. Pogoni su djelomično demontirani i preseljeni u Srbiju, gdje su integrisani sa [[Utva|Avioindustrijom Utva]] u [[Pančevo|Pančevu]], koja je ranije blisko sarađivala sa fabrikom SOKO u proizvodnji modela Orao i Super Galeb.&lt;ref&gt;[http://www.aeroflight.co.uk/waf/yugo/yugo-aviation-industry.htm &quot;Yugoslavia - The Aviation Industry.&quot;] ''eroflight.co.uk'', Pristupljeno 4. decembra 2013.&lt;/ref&gt;

== Proizvedeni modeli ==

=== Vojni avioni ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ime modela
!Prvi let
!Broj proizvedenih
!Tip
|-
|[[Soko 522]]
|1955.
|~110
|Jednomotorni propelerni trenažni avion
|-
|[[Soko J-20 Kraguj]]
|1962.
|43
|Jednomotorni propelerni laki jurišni avion
|-
|[[Soko G-2 Galeb]]
|1961.
|248
|Jednomotorni mlazni trenažni avion
|-
|[[Soko J-21 Jastreb]]
|1965.
|224
|Jednomotorni mlazni laki jurišni avion
|-
|[[Soko J-22 Orao]]
|1974.
|~133
|Dvomotorni mlazni jurišni avion
|-
|[[Soko G-4 Super Galeb]]
|1978.
|85
|Jednomotorni mlazni trenažni avion
|-
|[[Novi avion]]
|N/A
|0
|Nerealizirani supersonični višenamjenski lovac
|-
|[[MiG-17]] (modifikacija)
| -
| -
|Modifikacija krila za potrebe Ratne avijacije Sirije
|}

=== Helikopteri (licencna proizvodnja) ===
SOKO je u kooperaciji sa kompanijama [[Sikorsky Aircraft|Sikorsky]], [[Westland Helicopters|Westland]] i [[Aérospatiale]] proizvodio helikoptere pod licencom.

* [[Westland Whirlwind (helikopter)|Soko WS-55 / S-55]] (Proizvedeno 38 jedinica; dodatnih 7 isporučeno sastavljeno iz Ujedinjenog Kraljevstva)
* [[Aérospatiale Gazelle|Soko Gazela]] (Proizvedene 132 jedinice u podvarijantama HO-42, HI-42, HN-42M Gama i HS-42)

=== Civilne letjelice ===

* [[Soko SL-40 Liska]] (motorna jedrilica)

== Korisnici ==
Pored primarnog snadbijevanja Jugoslavenske ratne avijacije, SOKO je izvozio svoje letjelice i na strano tržište. Jastreb (J-1) izvožen je u [[Libija|Libiju]] i [[Zambija|Zambiju]]. Galeb (G-2) isporučen je Libiji, Zairu i Zambiji. Šest modela Super Galeb isporučeno je u [[Mjanmar]]. Početak ratova u Jugoslaviji i uvođenje međunarodnih sankcija blokirali su preostale neizvršene narudžbe za G-4 Super Galeb prema [[Malezija|Maleziji]], [[Singapur|Singapuru]] i [[Indonezija|Indoneziji]].

== Reference ==
{{Reflist}}

*
[[Kategorija:Avioni Ikarusa]]
[[Kategorija:Mostar]]
[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>h8bl29ywqibg981bsh8u4o9mtf9qpx0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901264</id>
      <parentid>3901263</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:31:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Avioni Ikarusa]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3901264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11214" sha1="gsj8u1lijme5jh2iew4wo7bit0sghrs" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = SOKO
| slika              = SOKO Mostar Logo.png
| tekst              = Logotip iz 1974. godine
| vrsta              = Državno preduzeće (bivše)
| industrija         = Avioindustrija i vojna industrija
| osnivanje          = 1950.
| ukinuto            = rane 1990-e (kao proizvođač aviona)
| sjedište           = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| područje_usluge    = Jugoslavija, izvozno tržište
| ključni_ljudi      = Ivan Sert, Miljenko Pješčić, Tomislav Mirić (bivši direktori)
| proizvodi          = Vojni avioni, helikopteri, auto-dijelovi
| zaposleni          = oko 8.000 (prije 1992.), oko 450 (danas)
| prethodnik         = [[Ikarbus|Ikarus]] (odjel za avione)
}}

'''SOKO''' '''Mostar''' je bio [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] proizvođač [[Borbeni avioni|borbenih aviona]] i [[Helikopter|helikoptera]] sa sjedištem u [[Mostar|Mostaru]]. Kompanija je bila zadužena za serijsku proizvodnju brojnih vojnih letjelica za [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|Jugoslovensku ratnu avijaciju]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Wragg|first=David W.|title=A Dictionary of Aviation|publisher=Osprey|year=1973|isbn=9780850451634|edition=first|page=245}}&lt;/ref&gt;

SOKO je osnovan 1950. godine preseljenjem avionskog odjela fabrike [[Ikarbus|Ikarus]] iz [[Zemun|Zemuna]] u Mostar. Zvanično je osnovan kao &quot;Preduzeće Soko&quot;, a ubrzo nakon toga preimenovan je u &quot;Soko Vazduhoplovna Industrija, RO Vazduhoplovstvo&quot;. Prvi direktor kompanije bio je pukovnik [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) [[Ivan Sert]], a naslijedili su ga inženjeri Miljenko Pješčić i Tomislav Mirić. Serijsku proizvodnju brojnih tipova aviona projektovao je [[Vazduhoplovnotehnički institut]] iz Beograda. Pored aviona, SOKO je proizvodio i helikoptere pod licencom. Smješten u blizini Mostara, za probne letove uglavnom je koristio [[Aerodrom Mostar]].

== Historija ==
[[Datoteka:Soko_Mostar_Galeb_0537_JAF_LEB_15.06.63_edited-3.jpg|desno|mini|250x250piksel|Soko G-2 Galeb Jugoslavenske ratne avijacije na izložbi u Parizu 1963. godine.]]

=== Osnivanje i rane godine ===
Krajem 1940-ih godina, kao rezultat politike jugoslavenske vlade o preseljenju industrije u periodu [[Informbiro|Informbiroa]], veliki dio infrastrukture i osoblja iz avijacijskog odjela fabrike [[Ikarbus|Ikarus]] iz Zemuna prebačen je u Mostar. Tokom 1950. godine ti kapaciteti su integrisani u novoformiranog proizvođača aviona SOKO, koji je odmah započeo rad na različitim avijacijskim tehnologijama. Tokom ovih ranih godina, kompanija je proizvodila trenažni avion [[Soko 522]], te je pružala usluge održavanja za Jugoslavensku ratnu avijaciju, posebno za njenu flotu američkih lovaca [[Republic F-84 Thunderjet|F-84 Thunderjet]].

=== Razvoj mlaznih aviona (Galeb i Jastreb) ===
Tokom 1957. godine, Vazduhoplovnotehnički institut (VTI) započeo je dizajnerski rad na onome što će kasnije postati [[Soko G-2 Galeb]]. Glavna svrha njegovog razvoja bila je proizvodnja domaće zamjene za američki [[Lockheed T-33 Shooting Star]], koji je u to vrijeme bio najčešće korišteni mlazni trenažni avion u Jugoslavenskoj ratnoj avijaciji. Galeb je morao zadovoljiti različite zahtjeve za izvođenje početne, srednje i napredne obuke.&lt;ref name=&quot;flight 901&quot;&gt;''Flight International'', 28. novembar 1968. str. 901.&lt;/ref&gt;

Razvijen je u saradnji između Jugoslavije i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Značajan dio komponenti i prateće opreme, poput motora, katapultirajućih sjedišta i navigacijske opreme, nabavljan je od britanskih avio-proizvođača ili je direktno proizveden u Velikoj Britaniji. Podršku razvoju aviona pružio je britanski proizvođač motora [[Rolls-Royce Limited]], čiji je mlazni motor [[Armstrong Siddeley Viper]] odabran za pokretanje ove letjelice.&lt;ref name=&quot;sbac 1968&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1968/1968%20-%202040.html &quot;Twenty-Sixth SBAC Show... Military Research Aircraft.&quot;] ''Flight International'', 19. septembar 1968. str. 450.&lt;/ref&gt;

Tokom 1964. godine započela je proizvodnja Galeba, čime je postao prvi domaći mlazni avion koji je ušao u masovnu proizvodnju u Jugoslaviji. Ubrzo nakon toga razvijena je i izvedenica Galeba namijenjena za napade na ciljeve na zemlji, pod nazivom [[Soko J-21 Jastreb]]. Pored ojačanja strukture trupa, jedna od razlika bila je ukidanje stražnjeg sjedišta na J-21 Jastrebu; umjesto njega postavljen je aerodinamički poklopac, a unutrašnji prostor korišten je za smještaj avionike i druge opreme.&lt;ref name=&quot;flight 905&quot;&gt;''Flight International'', 28. novembar 1968. str. 905.&lt;/ref&gt; Galeb je ostvario i izvozni uspjeh; Ratna avijacija Libije bila je značajan korisnik, a do 2002. godine u svom inventaru zadržala je oko 80 ovih letjelica.

=== Program YuRom (J-22 Orao) ===
[[Datoteka:Airplane_J-22_orao.JPG|desno|mini|250x250piksel|Jurišni avion Soko J-22 Orao.]]
Tokom 1970. godine susjedne države [[Rumunija]] i Jugoslavija započele su razgovore o zajedničkom razvoju novog jurišnog aviona. Dana 20. maja 1971. potpisale su sporazum o formiranju ''YuRom-a'', zajedničkog istraživačko-razvojnog poduhvata. Prema avijacijskim historičarima, ovaj potez je bio logičan nastavak političke strategije jer su i [[Josip Broz Tito]] i [[Nicolae Ceaușescu]] nastojali izbjeći preveliku zavisnost od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], gradeći veze sa drugim prijateljskim ili neutralnim državama.&lt;ref name=&quot;fredriksen 301&quot;&gt;Fredriksen 2001, str. 301.&lt;/ref&gt;

Zbog političke osjetljivosti, avion je imao dva odvojena imena: u Rumuniji je bio poznat kao [[IAR-93 Vultur]], dok je u Jugoslaviji nosio naziv [[Soko J-22 Orao]]. Serijska proizvodnja J-22 odvijala se u objektima fabrike SOKO u Mostaru. Proizvodnja je obustavljena 1992. godine, a sama fabrika je pretrpjela teška oštećenja tokom ratova u Jugoslaviji. Tokom 1990-ih predlagani su različiti programi nadogradnje za J-22 (uglavnom avionike), ali su takve ambicije narušene uništenjem fabrike u Mostaru i padom komunističke vlade u [[Rumunija|Rumuniji]].&lt;ref name=&quot;flight 1999&quot;&gt;Penney, Stewart. [https://www.flightglobal.com/news/articles/military-aircraft-directory-part-2-55008/ &quot;Military Aircraft Directory Part 2.&quot;] ''Flight International'', 11. august 1999.&lt;/ref&gt;

=== G-4 Super Galeb ===
[[Datoteka:SOKO G-4 Super Galeb.jpg|mini|Soko G-4 Super Galeb koji koristi [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Srbije]]]]
Drugi značajan program započet tokom 1970-ih rezultirao je razvojem aviona [[Soko G-4 Super Galeb]], dizajniranog kao zamjena za postojeću flotu G-2 Galeba u Jugoslavenskoj ratnoj avijaciji. Prema britanskom časopisu ''Flight International'', Super Galeb je pokazivao nepogrešivu povezanost s ranijim G-2, dijeleći isti britanski motor Rolls-Royce Viper, iako pojačan za bolje performanse.&lt;ref name=&quot;flight 1647&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1983/1983%20-%201011.html &quot;Jugoslavia develops new jet trainer.&quot;] ''Flight International'', 4. juni 1983. str. 1647.&lt;/ref&gt; Na međunarodnom tržištu takmičio se sa mlaznim trenažnim avionima poput italijanskog [[Aermacchi MB-339]], čehoslovačkog [[Aero L-39 Albatros]] i španskog [[CASA C-101]].

=== Projekat &quot;Novi avion&quot; ===
Sredinom 1980-ih pokrenut je program [[Novi avion]] sa ciljem povećanja političke nezavisnosti Jugoslavije postizanjem samoodrživosti u proizvodnji vojne opreme. Lovci za zračnu premoć bili su jedini preostali veliki element u kojem je Jugoslavija zavisila od uvoza. Novi avion je bio predviđen kao zamjena za flotu od oko 120 sovjetskih lovaca [[MiG-21|Mikoyan-Gurevich MiG-21]].

To je trebao biti prvi jugoslavenski supersonični avion. Budući da je nacionalnoj industriji nedostajalo iskustvo u dizajnu i testiranju ovakvih lovaca, zatražena je pomoć vanjskih partnera.&lt;ref name=&quot;avion partn sear&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1990/1990%20-%200981.html &quot;Partners sought for Novi Avion.&quot;] ''Flight International'', 10. april 1990. str. 25.&lt;/ref&gt; [[Francuska]] i nadolazeći lovac [[Dassault Rafale]] francuske kompanije [[Dassault Aviation]] imali su snažan utjecaj na dizajn Novog aviona. Prvi let bio je zakazan za 1992. godinu, a očekivalo se da će ući u operativnu upotrebu sredinom 2000-ih. Međutim, zbog raspada države sredstva su postala nedostupna, što je dovelo do potpunog gašenja projekta.&lt;ref name=&quot;cash 1991&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1991/1991%20-%201739.html &quot;Cash dearth halts Novi Avion fighter.&quot;] ''Flight International'', 2. juli 1991. str. 17.&lt;/ref&gt;

=== Pad proizvodnje ===
Početkom 1990-ih Jugoslavija se raspala, a fabrika u potpunosti obustavlja proizvodnju aviona. Pogoni su djelomično demontirani i preseljeni u Srbiju, gdje su integrisani sa [[Utva|Avioindustrijom Utva]] u [[Pančevo|Pančevu]], koja je ranije blisko sarađivala sa fabrikom SOKO u proizvodnji modela Orao i Super Galeb.&lt;ref&gt;[http://www.aeroflight.co.uk/waf/yugo/yugo-aviation-industry.htm &quot;Yugoslavia - The Aviation Industry.&quot;] ''eroflight.co.uk'', Pristupljeno 4. decembra 2013.&lt;/ref&gt;

== Proizvedeni modeli ==

=== Vojni avioni ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ime modela
!Prvi let
!Broj proizvedenih
!Tip
|-
|[[Soko 522]]
|1955.
|~110
|Jednomotorni propelerni trenažni avion
|-
|[[Soko J-20 Kraguj]]
|1962.
|43
|Jednomotorni propelerni laki jurišni avion
|-
|[[Soko G-2 Galeb]]
|1961.
|248
|Jednomotorni mlazni trenažni avion
|-
|[[Soko J-21 Jastreb]]
|1965.
|224
|Jednomotorni mlazni laki jurišni avion
|-
|[[Soko J-22 Orao]]
|1974.
|~133
|Dvomotorni mlazni jurišni avion
|-
|[[Soko G-4 Super Galeb]]
|1978.
|85
|Jednomotorni mlazni trenažni avion
|-
|[[Novi avion]]
|N/A
|0
|Nerealizirani supersonični višenamjenski lovac
|-
|[[MiG-17]] (modifikacija)
| -
| -
|Modifikacija krila za potrebe Ratne avijacije Sirije
|}

=== Helikopteri (licencna proizvodnja) ===
SOKO je u kooperaciji sa kompanijama [[Sikorsky Aircraft|Sikorsky]], [[Westland Helicopters|Westland]] i [[Aérospatiale]] proizvodio helikoptere pod licencom.

* [[Westland Whirlwind (helikopter)|Soko WS-55 / S-55]] (Proizvedeno 38 jedinica; dodatnih 7 isporučeno sastavljeno iz Ujedinjenog Kraljevstva)
* [[Aérospatiale Gazelle|Soko Gazela]] (Proizvedene 132 jedinice u podvarijantama HO-42, HI-42, HN-42M Gama i HS-42)

=== Civilne letjelice ===

* [[Soko SL-40 Liska]] (motorna jedrilica)

== Korisnici ==
Pored primarnog snadbijevanja Jugoslavenske ratne avijacije, SOKO je izvozio svoje letjelice i na strano tržište. Jastreb (J-1) izvožen je u [[Libija|Libiju]] i [[Zambija|Zambiju]]. Galeb (G-2) isporučen je Libiji, Zairu i Zambiji. Šest modela Super Galeb isporučeno je u [[Mjanmar]]. Početak ratova u Jugoslaviji i uvođenje međunarodnih sankcija blokirali su preostale neizvršene narudžbe za G-4 Super Galeb prema [[Malezija|Maleziji]], [[Singapur|Singapuru]] i [[Indonezija|Indoneziji]].

== Reference ==
{{Reflist}}

*
[[Kategorija:Mostar]]
[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>gsj8u1lijme5jh2iew4wo7bit0sghrs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901265</id>
      <parentid>3901264</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:34:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11080" sha1="tbr75gq501a3hwc6hpkmkdf3f6pc55h" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = SOKO
| slika              = SOKO Mostar Logo.png
| tekst              = Logotip iz 1974.
| vrsta              = Državno preduzeće (bivše)
| industrija         = Avioindustrija i vojna industrija
| osnivanje          = 1950.
| ukinuto            = rane 1990-e (kao proizvođač aviona)
| sjedište           = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| područje_usluge    = Jugoslavija, izvozno tržište
| ključni_ljudi      = Ivan Sert, Miljenko Pješčić, Tomislav Mirić (bivši direktori)
| proizvodi          = Vojni avioni, helikopteri, auto-dijelovi
| zaposleni          = oko 8.000 (prije 1992.), oko 450 (danas)
| prethodnik         = [[Ikarbus|Ikarus]] (odjel za avione)
}}

'''SOKO''' '''Mostar''' je bio [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavenski]] i proizvođač [[Borbeni avioni|borbenih aviona]] i [[Helikopter|helikoptera]] sa sjedištem u [[Mostar]]u. Kompanija je bila zadužena za serijsku proizvodnju brojnih vojnih letjelica za [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|Jugoslovensku ratnu avijaciju]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Wragg|first=David W.|title=A Dictionary of Aviation|publisher=Osprey|year=1973|isbn=9780850451634|edition=first|page=245}}&lt;/ref&gt;

SOKO je osnovan 1950. preseljenjem avionskog odjela fabrike [[Ikarbus|Ikarus]] iz [[Zemun]]a u Mostar. Zvanično je osnovan kao &quot;Preduzeće Soko&quot;, a ubrzo nakon toga preimenovan je u &quot;Soko Vazduhoplovna Industrija, RO Vazduhoplovstvo&quot;. Prvi direktor kompanije bio je pukovnik [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) [[Ivan Sert]], a naslijedili su ga inženjeri Miljenko Pješčić i Tomislav Mirić. Serijsku proizvodnju brojnih tipova aviona projektovao je [[Vazduhoplovnotehnički institut]] iz Beograda. Pored aviona, SOKO je proizvodio i helikoptere pod licencom. Smješten u blizini Mostara, za probne letove uglavnom je koristio [[Aerodrom Mostar]].

== Historija ==
[[Datoteka:Soko_Mostar_Galeb_0537_JAF_LEB_15.06.63_edited-3.jpg|desno|mini|250x250piksel|Soko G-2 Galeb Jugoslavenske ratne avijacije na izložbi u Parizu 1963.]]

=== Osnivanje i rane godine ===
Krajem 1940-ih godina, kao rezultat politike jugoslavenske vlade o preseljenju industrije u periodu [[Informbiro|Informbiroa]], veliki dio infrastrukture i osoblja iz avijacijskog odjela fabrike [[Ikarbus|Ikarus]] iz Zemuna prebačen je u Mostar. Tokom 1950. ti kapaciteti su integrisani u novoformiranog proizvođača aviona SOKO, koji je odmah započeo rad na različitim avijacijskim tehnologijama. Tokom ovih ranih godina, kompanija je proizvodila trenažni avion [[Soko 522]], te je pružala usluge održavanja za Jugoslavensku ratnu avijaciju, posebno za njenu flotu američkih lovaca [[Republic F-84 Thunderjet|F-84 Thunderjet]].

=== Razvoj mlaznih aviona (Galeb i Jastreb) ===
Tokom 1957, Vazduhoplovnotehnički institut (VTI) započeo je dizajnerski rad na onome što će kasnije postati [[Soko G-2 Galeb]]. Glavna svrha njegovog razvoja bila je proizvodnja domaće zamjene za američki [[Lockheed T-33 Shooting Star]], koji je u to vrijeme bio najčešće korišteni mlazni trenažni avion u Jugoslavenskoj ratnoj avijaciji. Galeb je morao zadovoljiti različite zahtjeve za izvođenje početne, srednje i napredne obuke.&lt;ref name=&quot;flight 901&quot;&gt;''Flight International'', 28. novembar 1968. str. 901.&lt;/ref&gt;

Razvijen je u saradnji između Jugoslavije i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Značajan dio komponenti i prateće opreme, poput motora, katapultirajućih sjedišta i navigacijske opreme, nabavljan je od britanskih avio-proizvođača ili je direktno proizveden u Velikoj Britaniji. Podršku razvoju aviona pružio je britanski proizvođač motora [[Rolls-Royce Limited]], čiji je mlazni motor [[Armstrong Siddeley Viper]] odabran za pokretanje ove letjelice.&lt;ref name=&quot;sbac 1968&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1968/1968%20-%202040.html &quot;Twenty-Sixth SBAC Show.. Military Research Aircraft.&quot;] ''Flight International'', 19. septembar 1968. str. 450.&lt;/ref&gt;

Tokom 1964. započela je proizvodnja Galeba, čime je postao prvi domaći mlazni avion koji je ušao u masovnu proizvodnju u Jugoslaviji. Ubrzo nakon toga razvijena je i izvedenica Galeba namijenjena za napade na ciljeve na zemlji, pod nazivom [[Soko J-21 Jastreb]]. Pored ojačanja strukture trupa, jedna od razlika bila je ukidanje stražnjeg sjedišta na J-21 Jastrebu; umjesto njega postavljen je aerodinamički poklopac, a unutrašnji prostor korišten je za smještaj avionike i druge opreme.&lt;ref name=&quot;flight 905&quot;&gt;''Flight International'', 28. novembar 1968. str. 905.&lt;/ref&gt; Galeb je ostvario i izvozni uspjeh; Ratna avijacija Libije bila je značajan korisnik, a do 2002. u svom inventaru zadržala je oko 80 ovih letjelica.

=== Program YuRom (J-22 Orao) ===
[[Datoteka:Airplane_J-22_orao.JPG|desno|mini|250x250piksel|Jurišni avion Soko J-22 Orao.]]
Tokom 1970. susjedne države [[Rumunija]] i Jugoslavija započele su razgovore o zajedničkom razvoju novog jurišnog aviona. Dana 20. maja 1971. potpisale su sporazum o formiranju ''YuRom-a'', zajedničkog istraživačko-razvojnog poduhvata. Prema avijacijskim historičarima, ovaj potez je bio logičan nastavak političke strategije jer su i [[Josip Broz Tito]] i [[Nicolae Ceaușescu]] nastojali izbjeći preveliku zavisnost od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], gradeći veze sa drugim prijateljskim ili neutralnim državama.&lt;ref name=&quot;fredriksen 301&quot;&gt;Fredriksen 2001, str. 301.&lt;/ref&gt;

Zbog političke osjetljivosti, avion je imao dva odvojena imena: u Rumuniji je bio poznat kao [[IAR-93 Vultur]], dok je u Jugoslaviji nosio naziv [[Soko J-22 Orao]]. Serijska proizvodnja J-22 odvijala se u objektima fabrike SOKO u Mostaru. Proizvodnja je obustavljena 1992, a sama fabrika je pretrpjela teška oštećenja tokom ratova u Jugoslaviji. Tokom 1990-ih predlagani su različiti programi nadogradnje za J-22 (uglavnom avionike), ali su takve ambicije narušene uništenjem fabrike u Mostaru i padom komunističke vlade u [[Rumunija|Rumuniji]].&lt;ref name=&quot;flight 1999&quot;&gt;Penney, Stewart. [https://www.flightglobal.com/news/articles/military-aircraft-directory-part-2-55008/ &quot;Military Aircraft Directory Part 2.&quot;] ''Flight International'', 11. august 1999.&lt;/ref&gt;

=== G-4 Super Galeb ===
[[Datoteka:SOKO G-4 Super Galeb.jpg|mini|Soko G-4 Super Galeb koji koristi [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Srbije]]]]
Drugi značajan program započet tokom 1970-ih rezultirao je razvojem aviona [[Soko G-4 Super Galeb]], dizajniranog kao zamjena za postojeću flotu G-2 Galeba u Jugoslavenskoj ratnoj avijaciji. Prema britanskom časopisu ''Flight International'', Super Galeb je pokazivao nepogrešivu povezanost s ranijim G-2, dijeleći isti britanski motor Rolls-Royce Viper, iako pojačan za bolje performanse.&lt;ref name=&quot;flight 1647&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1983/1983%20-%201011.html &quot;Jugoslavia develops new jet trainer.&quot;] ''Flight International'', 4. juni 1983. str. 1647.&lt;/ref&gt; Na međunarodnom tržištu takmičio se sa mlaznim trenažnim avionima poput italijanskog [[Aermacchi MB-339]], čehoslovačkog [[Aero L-39 Albatros]] i španskog [[CASA C-101]].

=== Projekat &quot;Novi avion&quot; ===
Sredinom 1980-ih pokrenut je program [[Novi avion]] sa ciljem povećanja političke nezavisnosti Jugoslavije postizanjem samoodrživosti u proizvodnji vojne opreme. Lovci za zračnu premoć bili su jedini preostali veliki element u kojem je Jugoslavija zavisila od uvoza. Novi avion je bio predviđen kao zamjena za flotu od oko 120 sovjetskih lovaca [[MiG-21|Mikoyan-Gurevich MiG-21]].

To je trebao biti prvi jugoslavenski supersonični avion. Budući da je nacionalnoj industriji nedostajalo iskustvo u dizajnu i testiranju ovakvih lovaca, zatražena je pomoć vanjskih partnera.&lt;ref name=&quot;avion partn sear&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1990/1990%20-%200981.html &quot;Partners sought for Novi Avion.&quot;] ''Flight International'', 10. april 1990. str. 25.&lt;/ref&gt; [[Francuska]] i nadolazeći lovac [[Dassault Rafale]] francuske kompanije [[Dassault Aviation]] imali su snažan utjecaj na dizajn Novog aviona. Prvi let bio je zakazan za 1992. godinu, a očekivalo se da će ući u operativnu upotrebu sredinom 2000-ih. Međutim, zbog raspada države sredstva su postala nedostupna, što je dovelo do potpunog gašenja projekta.&lt;ref name=&quot;cash 1991&quot;&gt;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1991/1991%20-%201739.html &quot;Cash dearth halts Novi Avion fighter.&quot;] ''Flight International'', 2. juli 1991. str. 17.&lt;/ref&gt;

=== Pad proizvodnje ===
Početkom 1990-ih Jugoslavija se raspala, a fabrika u potpunosti obustavlja proizvodnju aviona. Pogoni su djelomično demontirani i preseljeni u Srbiju, gdje su integrisani sa [[Utva|Avioindustrijom Utva]] u [[Pančevo|Pančevu]], koja je ranije blisko sarađivala sa fabrikom SOKO u proizvodnji modela Orao i Super Galeb.&lt;ref&gt;[http://www.aeroflight.co.uk/waf/yugo/yugo-aviation-industry.htm &quot;Yugoslavia - The Aviation Industry.&quot;] ''eroflight.co.uk'', Pristupljeno 4. decembra 2013.&lt;/ref&gt;

== Proizvedeni modeli ==

=== Vojni avioni ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ime modela
!Prvi let
!Broj proizvedenih
!Tip
|-
|[[Soko 522]]
|1955.
|~110
|Jednomotorni propelerni trenažni avion
|-
|[[Soko J-20 Kraguj]]
|1962.
|43
|Jednomotorni propelerni laki jurišni avion
|-
|[[Soko G-2 Galeb]]
|1961.
|248
|Jednomotorni mlazni trenažni avion
|-
|[[Soko J-21 Jastreb]]
|1965.
|224
|Jednomotorni mlazni laki jurišni avion
|-
|[[Soko J-22 Orao]]
|1974.
|~133
|Dvomotorni mlazni jurišni avion
|-
|[[Soko G-4 Super Galeb]]
|1978.
|85
|Jednomotorni mlazni trenažni avion
|-
|[[Novi avion]]
|N/A
|0
|Nerealizirani supersonični višenamjenski lovac
|-
|[[MiG-17]] (modifikacija)
| -
| -
|Modifikacija krila za potrebe Ratne avijacije Sirije
|}

=== Helikopteri (licencna proizvodnja) ===
SOKO je u kooperaciji sa kompanijama [[Sikorsky Aircraft|Sikorsky]], [[Westland Helicopters|Westland]] i [[Aérospatiale]] proizvodio helikoptere pod licencom.

* [[Westland Whirlwind (helikopter)|Soko WS-55 / S-55]] (Proizvedeno 38 jedinica; dodatnih 7 isporučeno sastavljeno iz Ujedinjenog Kraljevstva)
* [[Aérospatiale Gazelle|Soko Gazela]] (Proizvedene 132 jedinice u podvarijantama HO-42, HI-42, HN-42M Gama i HS-42)

=== Civilne letjelice ===

* [[Soko SL-40 Liska]] (motorna jedrilica)

== Korisnici ==
Pored primarnog snadbijevanja Jugoslavenske ratne avijacije, SOKO je izvozio svoje letjelice i na strano tržište. Jastreb (J-1) izvožen je u [[Libija|Libiju]] i [[Zambija|Zambiju]]. Galeb (G-2) isporučen je Libiji, Zairu i Zambiji. Šest modela Super Galeb isporučeno je u [[Mjanmar]]. Početak ratova u Jugoslaviji i uvođenje međunarodnih sankcija blokirali su preostale neizvršene narudžbe za G-4 Super Galeb prema [[Malezija|Maleziji]], [[Singapur|Singapuru]] i [[Indonezija|Indoneziji]].

== Reference ==
{{Reflist}}

*
[[Kategorija:Mostar]]
[[Kategorija:Kompanije u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>tbr75gq501a3hwc6hpkmkdf3f6pc55h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Privredna Banka Sarajevo Logo.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>535617</id>
    <revision>
      <id>3901237</id>
      <timestamp>2026-06-30T12:26:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis=
|Izvor= https://www.pbs.ba/ 
|Datum= Nepoznat
|Autor= Nepoznat
|Objašnjenje= Slika će se koristiti na vrhu članka radi identifikacije
}}</comment>
      <origin>3901237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="173" sha1="tq60hl8t8sb7u0lptb28hlogedgpiz2" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis=
|Izvor= https://www.pbs.ba/ 
|Datum= Nepoznat
|Autor= Nepoznat
|Objašnjenje= Slika će se koristiti na vrhu članka radi identifikacije
}}</text>
      <sha1>tq60hl8t8sb7u0lptb28hlogedgpiz2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Privredna banka Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535618</id>
    <revision>
      <id>3901238</id>
      <timestamp>2026-06-30T12:30:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija kompanija | ime                = Privredna banka Sarajevo | puni_naziv         = Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo | slika              = Privredna Banka Sarajevo Logo.png | slika2             = BOR Bank in Sarajevo.JPG | tekst              = Logo Privredne banke Sarajevo | tekst2              = Sjedište banke u Sarajevu | ID_broj            = 4200277320005 | vrsta              = [[Dioničko društvo]] (d.d.) | industrija         = [[Finansijske usluge]] |...</comment>
      <origin>3901238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4846" sha1="6js6dppm82q40eeuksvrdtt8szzkjy6" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = Privredna banka Sarajevo
| puni_naziv         = Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo
| slika              = Privredna Banka Sarajevo Logo.png
| slika2             = BOR Bank in Sarajevo.JPG
| tekst              = Logo Privredne banke Sarajevo
| tekst2              = Sjedište banke u Sarajevu
| ID_broj            = 4200277320005
| vrsta              = [[Dioničko društvo]] (d.d.)
| industrija         = [[Finansijske usluge]]
| osnovano           = 1913. (kao filijala Austro-ugarske banke)&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.pbs.ba/en/o-nama/ |title=About us / Privredna banka Sarajevo |website=www.pbs.ba |access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;1. 1. 1962. (kao Privredna banka Sarajevo)&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt;
| sjedište           = [[Sarajevo]], Obala Kulina bana 18, [[Bosna i Hercegovina]]
| broj_lokacija      = 17 poslovnica (2024.)&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt;
| ključne_osobe      = Rijad Raščić (Predsjednik Nadzornog odbora)&lt;br&gt;Hamid Pršeš (Predsjednik Uprave)
| veb-sajt           = [https://www.pbs.ba/ www.pbs.ba]
| dodatak            = [[Sarajevska berza]]: BORBRK3&lt;ref name=&quot;sase&quot;&gt;{{cite web |title=Sarajevska berza-burza Tržište / Emitenti / Profil emitenta |url=http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/BORBRK3 |publisher=SASE |access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;
}}

'''Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo (PBS)''' je komercijalna banka sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], koja se smatra bankom s najdužom tradicijom poslovanja u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;klix2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/bosanski-seljak-austrijanac-i-ugarin-znate-li-da-sarajevo-krije-jednu-od-najstarijih-banaka-u-bih/231208077|title=Znate li da Sarajevo krije jednu od najstarijih banaka u BiH?|website=www.klix.ba|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt; 

== Historija ==
Korijeni banke sežu do 1913. godine, kada je izgrađena zgrada koja je služila kao filijala [[Austro-Ugarska|Austro-ugarske]] banke za Bosnu i Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;klix2013&quot; /&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], zgrada je služila kao sjedište Investicione banke.&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt;

Privredna banka Sarajevo pod današnjim imenom počela je s radom 1. januara 1962. godine.&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt; Tokom 1980-ih godina, banka je bila jedna od devet sistemskih banaka koje su činile osnovu komercijalnog bankarskog sektora u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-114243%22]}|title=Case of Ališić and Others v. Bosnia and Herzegovina, Croatia, Serbia, Slovenia and the former Yugoslav Republic of Macedonia - Judgment|publisher=European Court of Human Rights}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. oktobra 2016. godine izvršeno je spajanje Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo i BOR banke d.d. Sarajevo, čime je nastala jedinstvena banka koja posluje pod imenom Privredna banka Sarajevo.&lt;ref&gt;{{cite news|title=‘Nova’ Privredna banka Sarajevo počela sa radom|url=https://www.biznisinfo.ba/nova-privredna-banka-sarajevo-pocela-sa-radom/|access-date=2026-06-30|publisher=www.biznisinfo.ba}}&lt;/ref&gt;

== Banka na Obali ==
Sjedište banke nalazi se u zgradi poznatoj kao &quot;[[Banka na Obali]]&quot; u blizini rijeke [[Miljacka|Miljacke]] i [[Drvenija most|Drvenija mosta]]. Zgrada je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=www.kons.gov.ba|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Poslovanje ==
Banka danas posluje putem mreže od 17 poslovnica u gradovima širom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt; PBS nudi niz finansijskih usluga, uključujući potrošačke i poslovne kredite, stambene kredite, te debitne i kreditne kartice.&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt;

Banka je članica ATM mreže &quot;BH mreža&quot; i Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine (AOD).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bhmreza.ba/|title=BH Mreža bankomata|website=www.bhmreza.ba|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://aod.ba/hr/banke-clanice-2/|title=Banke članice AOD|website=www.aod.ba|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt; PBS posluje pod nadzorom [[Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Agencije za bankarstvo FBiH]], u skladu sa propisima [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke BiH]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cbbh.ba/Content/Read/7|title=Centralna banka Bosne i Hercegovine - Banke u BiH|website=www.cbbh.ba|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}
[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kompanije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bankarstvo u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Banke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>6js6dppm82q40eeuksvrdtt8szzkjy6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901266</id>
      <parentid>3901238</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:38:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4859" sha1="kho5xmnlz322gd55gdfa135la6ykqsd" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = Privredna banka Sarajevo
| puni_naziv         = Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo
| slika              = Privredna Banka Sarajevo Logo.png
| slika2             = BOR Bank in Sarajevo.JPG
| tekst              = Logo Privredne banke Sarajevo
| tekst2              = Sjedište banke u Sarajevu
| ID_broj            = 4200277320005
| vrsta              = [[Dioničko društvo]] (d.d.)
| industrija         = [[Finansijske usluge]]
| osnovano           = 1913. (kao filijala Austro-ugarske banke)&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.pbs.ba/en/o-nama/ |title=About us / Privredna banka Sarajevo |website=www.pbs.ba |access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;1. 1. 1962. (kao Privredna banka Sarajevo)&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt;
| sjedište           = [[Sarajevo]], Obala Kulina bana 18, [[Bosna i Hercegovina]]
| broj_lokacija      = 17 poslovnica (2024.)&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt;
| ključne_osobe      = Rijad Raščić (Predsjednik Nadzornog odbora)&lt;br&gt;Hamid Pršeš (Predsjednik Uprave)
| veb-sajt           = [https://www.pbs.ba/ www.pbs.ba]
| dodatak            = [[Sarajevska berza]]: BORBRK3&lt;ref name=&quot;sase&quot;&gt;{{cite web |title=Sarajevska berza-burza Tržište / Emitenti / Profil emitenta |url=http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/BORBRK3 |publisher=SASE |access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;
}}

'''Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo (PBS)''' je komercijalna banka sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], koja se smatra bankom s najdužom tradicijom poslovanja u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;klix2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/bosanski-seljak-austrijanac-i-ugarin-znate-li-da-sarajevo-krije-jednu-od-najstarijih-banaka-u-bih/231208077|title=Znate li da Sarajevo krije jednu od najstarijih banaka u BiH?|website=www.klix.ba|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt; 

== Historija ==
Korijeni banke sežu do 1913., kada je izgrađena zgrada koja je služila kao filijala [[Austro-Ugarska|Austro-ugarske]] banke za Bosnu i Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;klix2013&quot; /&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], zgrada je služila kao sjedište Investicione banke.&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt;

Privredna banka Sarajevo pod današnjim imenom počela je s radom 1. januara 1962.&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt; Tokom 1980-ih godina, banka je bila jedna od devet sistemskih banaka koje su činile osnovu komercijalnog bankarskog sektora u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-114243%22]}|title=Case of Ališić and Others v. Bosnia and Herzegovina, Croatia, Serbia, Slovenia and the former Yugoslav Republic of Macedonia - Judgment|publisher=European Court of Human Rights}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. oktobra 2016. izvršeno je spajanje Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo i BOR banke d.d. Sarajevo, čime je nastala jedinstvena banka koja posluje pod imenom Privredna banka Sarajevo.&lt;ref&gt;{{cite news|title=‘Nova’ Privredna banka Sarajevo počela sa radom|url=https://www.biznisinfo.ba/nova-privredna-banka-sarajevo-pocela-sa-radom/|access-date=2026-06-30|publisher=www.biznisinfo.ba}}&lt;/ref&gt;

== Banka na Obali ==
Sjedište banke nalazi se u zgradi poznatoj kao &quot;[[Banka na Obali]]&quot; u blizini rijeke [[Miljacka|Miljacke]] i [[Drvenija most|Drvenija mosta]]. Zgrada je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=www.kons.gov.ba|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Poslovanje ==
Banka danas posluje putem mreže od 17 poslovnica u gradovima širom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt; PBS nudi niz finansijskih usluga, uključujući potrošačke i poslovne kredite, stambene kredite, te debitne i kreditne kartice.&lt;ref name=&quot;pbs_o_nama&quot; /&gt;

Banka je članica ATM mreže &quot;BH mreža&quot; i Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine (AOD).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bhmreza.ba/|title=BH Mreža bankomata|website=www.bhmreza.ba|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://aod.ba/hr/banke-clanice-2/|title=Banke članice AOD|website=www.aod.ba|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt; PBS posluje pod nadzorom [[Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Agencije za bankarstvo FBiH]], u skladu sa propisima [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke BiH]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cbbh.ba/Content/Read/7|title=Centralna banka Bosne i Hercegovine - Banke u BiH|website=www.cbbh.ba|access-date=2026-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}
[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kompanije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bankarstvo u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Banke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Banke u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>kho5xmnlz322gd55gdfa135la6ykqsd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Red Dead Redemption.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>535619</id>
    <revision>
      <id>3901244</id>
      <timestamp>2026-06-30T14:52:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Omot računarske igre Red Dead Redemption 
|Izvor= https://www.rockstargames.com/reddeadredemption
|Datum= nepoznat
|Autor= Rockstar Games
|Objašnjenje= Slika se koristi primarno u infokutiji na vrhu članka radi vizuelne identifikacije subjekta. S obzirom na to da se radi o zvaničnom omotu, zaštićenom autorskim pravima, sliku nije moguće zamijeniti slobodnom (besplatnom) alternativom koja bi imala istu informativnu i identifikacijsku vrijednost.
}}</comment>
      <origin>3901244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="530" sha1="p450moiuswbtog7rcbotucuihokha10" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Omot računarske igre Red Dead Redemption 
|Izvor= https://www.rockstargames.com/reddeadredemption
|Datum= nepoznat
|Autor= Rockstar Games
|Objašnjenje= Slika se koristi primarno u infokutiji na vrhu članka radi vizuelne identifikacije subjekta. S obzirom na to da se radi o zvaničnom omotu, zaštićenom autorskim pravima, sliku nije moguće zamijeniti slobodnom (besplatnom) alternativom koja bi imala istu informativnu i identifikacijsku vrijednost.
}}
== Licenciranje ==
{{Omot videoigre}}</text>
      <sha1>p450moiuswbtog7rcbotucuihokha10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Red Dead Redemption</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535620</id>
    <revision>
      <id>3901245</id>
      <timestamp>2026-06-30T14:54:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Kratki opis|Videoigra iz 2010.}} {{Dobar članak}}  {{Infokutija videoigra | naslov         = Red Dead Redemption | slika          = Red Dead Redemption.jpg | programer      = [[Rockstar San Diego]] | izdavač        = [[Rockstar Games]] | producent      = Steve Martin, Josh Needleman, David Kunkler | dizajner       = [[Christian Cantamessa]], [[Leslie Benzies]] | pisac          = [[Dan Houser]], Michael Unsworth, Christian Cantamessa | kompozitor     = Bill Elm, Woody Ja...</comment>
      <origin>3901245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9513" sha1="6oavin1wmbcplyvqy825a9t2to4eilw" xml:space="preserve">{{Kratki opis|Videoigra iz 2010.}} {{Dobar članak}}

{{Infokutija videoigra
| naslov         = Red Dead Redemption
| slika          = Red Dead Redemption.jpg
| programer      = [[Rockstar San Diego]]
| izdavač        = [[Rockstar Games]]
| producent      = Steve Martin, Josh Needleman, David Kunkler
| dizajner       = [[Christian Cantamessa]], [[Leslie Benzies]]
| pisac          = [[Dan Houser]], Michael Unsworth, Christian Cantamessa
| kompozitor     = Bill Elm, [[Woody Jackson]]
| serijal        = ''[[Red Dead]]''
| engine         = [[Rockstar Advanced Game Engine|RAGE]]
| platforme      = [[PlayStation 3]], [[Xbox 360]], [[Nintendo Switch]], [[PlayStation 4]], [[Windows]], [[Android]], [[iOS]], [[Nintendo Switch 2]], [[PlayStation 5]], [[Xbox Series X/S]]
| datum_izlaska  = 18. maj 2010.
| žanr           = [[Akciona avantura]]
| modovi         = [[Jedan igrač]], [[više igrača]]
| tekst          = Omot Red Dead Redemption
}}

'''''Red Dead Redemption''''' je akciona avantura iz 2010. godine koju je razvio [[Rockstar San Diego]], a objavio [[Rockstar Games]]. Kao nasljednik igre ''[[Red Dead Revolver]]'' iz 2004. godine, ovo je druga igra u serijalu ''[[Red Dead]]''. Radnja je smještena u vrijeme zalaska [[Američka granica|američke granice]] 1911. godine i prati [[John Marston|Johna Marstona]], bivšeg odmetnika kojem vlada uzima porodicu za taoce i primorava ga da izvede pred lice pravde tri člana svoje nekadašnje bande. Naracija istražuje teme ciklusa nasilja, muškosti, iskupljenja i američkog sna.

Igra se igra iz perspektive trećeg lica. Igrač može slobodno istraživati interaktivni otvoreni svijet (fiktivna verzija zapadnih [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i sjevernog [[Meksiko|Meksika]]) pretežno jašući konja ili pješice. Borbe se oslanjaju na mehaniku zvanu &quot;Dead Eye&quot;, koja igraču omogućava da označi više meta u usporenom pokretu. Igra koristi sistem morala gdje postupci igrača utiču na nivo časti i slave, što mijenja način na koji drugi likovi reaguju na njega. Internetski mod za više igrača (multiplayer) uključen je u originalno izdanje, omogućavajući do 16 igrača da učestvuju u kooperativnom i kompetitivnom igranju.

Razvoj igre trajao je preko pet godina i postala je jedna od najskupljih videoigara ikada napravljenih. Rockstar je poboljšao svoj RAGE engine kako bi povećao njegove tehnološke mogućnosti. Razvojni tim je proveo opsežna istraživanja, uključujući analizu klasičnih vestern filmova, kako bi postigao realizam. Profesionalni glumci su korišteni za snimanje pokreta (motion capture), a originalnu muziku komponovali su [[Bill Elm]] i [[Woody Jackson]].

== Način igre (Gameplay) ==
''Red Dead Redemption'' je akciona avantura sa tematikom [[Divlji zapad|Divljeg zapada]]. Igrač kontroliše Johna Marstona i prelazi misije kako bi napredovao kroz priču, dok u epilogu preuzima kontrolu nad njegovim sinom Jackom.&lt;ref name=&quot;Kotaku RDR2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.kotaku.com.au/2018/05/i-love-red-dead-redemption-but-i-dont-want-to-see-john-marston-again/|title=I Love Red Dead Redemption, But I Don't Want To See John Marston Again|last=Alexandra|first=Heather|date=10. 5. 2018|work=Kotaku|access-date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Izvan misija, igrač slobodno istražuje otvoreni svijet, uključujući fiktivne američke države New Austin i West Elizabeth, te meksičku državu Nuevo Paraíso.&lt;ref name=&quot;IGN Wild&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ign.com/articles/2010/02/23/red-dead-redemption-into-the-wild|title=Red Dead Redemption: Into the Wild|last=Robinson|first=Martin|date=9. 5. 2012|work=IGN|access-date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Transport se vrši putem različitih pasmina konja, vozova i kočija.&lt;ref name=&quot;Eurogamer Review p2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/red-dead-redemption-review?page=2|title=Red Dead Redemption Review|last=Parkin|first=Simon|date=17. 5. 2010|work=Eurogamer|access-date=29. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Igrač može učestvovati u slučajnim događajima, kao što su javna vješanja, zasjede, molbe za pomoć i napadi opasnih životinja. Opcionalne sporedne aktivnosti uključuju dvoboje, lov na glave, sakupljanje bilja, kockanje i lov. Sistem časti (Honor) utiče na to kako drugi likovi (NPC) reaguju na igrača; moralno pozitivna djela povećavaju čast i donose popuste u prodavnicama, dok zločini smanjuju čast.&lt;ref name=&quot;GameSpot Review&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gamespot.com/reviews/red-dead-redemption-review/1900-6262899/|title=Red Dead Redemption Review|last=Calvert|first=Justin|date=18. 5. 2010|work=GameSpot|access-date=29. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pucnjave su osnovna mehanika igre. Ciljanje koristi mehaniku poznatu kao &quot;Dead Eye&quot;, sistem koji omogućava igraču da uspori vrijeme i označi mete. Kada se sekvenca završi, igrač ispaljuje hice u sve označene lokacije u brzom nizu. Igra također uvodi sistem potjere inspirisan igrama iz serijala ''[[Grand Theft Auto]]''. Kada igrač počini zločin, svjedoci trče do najbliže policijske stanice, a na ekranu se pojavljuje mjerač &quot;Wanted&quot; s ucjenom na igračevu glavu.

== Radnja ==
Godine 1911., bivšeg odmetnika Johna Marstona agenti Biroa za istrage, Edgar Ross i Archer Fordham, primoravaju da lovi članove svoje stare bande u zamjenu za povratak njegove porodice. John prvo traži Billa Williamsona, koji sada vodi vlastitu bandu i teroriše New Austin. Nakon što preživi ranjavanje, John okuplja saveznike (uključujući šerifa Leigha Johnsona i prevaranta Nigela West Dickensa) i napada Williamsonovo utočište, Fort Mercer. Saznaje da je Williamson pobjegao u Meksiko tražeći pomoć od još jednog bivšeg člana bande, Javiera Escuelle.

U Meksiku (Nuevo Paraíso), John postaje umiješan u lokalni građanski rat između pukovnika Agustína Allendea i pobunjenika Abrahama Reyesa. Radeći za obje strane kako bi došao do meta, John na kraju pomaže pobunjenicima da pogube Allendea i Williamsona.

Po povratku u SAD, agenti Ross i Fordham primoravaju Johna da pronađe Dutcha van der Lindea, svog bivšeg vođu i mentora. Dutch se udružio s nezadovoljnim Indijancima u planinama. Tokom napada američke vojske na njegovo utočište, Dutch, stjeran na liticu, upozorava Johna da mu vlada nikada neće dati mir, te izvršava samoubistvo. Agenti nakon toga puštaju Johnovu porodicu.

John se vraća na svoj ranč i pokušava započeti pošten život sa suprugom Abigail i sinom Jackom. Međutim, mir kratko traje jer Ross izdaje Johna i predvodi vojni napad na ranč. John gine braneći porodicu kako bi im omogućio bijeg. Tri godine kasnije, 1914. godine, nakon što mu majka umre, Jack pronalazi penzionisanog Rossa, ubija ga u dvoboju i odlazi.

== Razvoj ==
Rockstar Games je započeo rani razvoj igre 2005. godine. Tim od 180 ljudi u [[Rockstar San Diego|Rockstar San Diegu]], potpomognut drugim Rockstar studijima širom svijeta, razvijao je igru preko pet godina. Budžet za razvoj i marketing procjenjuje se između 80 i 100 miliona američkih dolara, što je svrstava među najskuplje igre ikada napravljene.&lt;ref name=&quot;NYT Review&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2010/05/17/arts/television/17dead.html|title=Video Game Review – Red Dead Redemption Brings Old West to Life|last=Schiesel|first=Seth|date=16. 5. 2010|work=The New York Times|access-date=4. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Igra koristi Rockstar Advanced Game Engine (RAGE) i Euphoria softver za animacije. Istražujući Divlji zapad, tim je posjetio [[Washington]], D.C. i analizirao brojne klasične [[Vestern film|vestern filmove]].

== Prijem i naslijeđe ==
''Red Dead Redemption'' je dobio univerzalna priznanja kritičara. Na agregatoru recenzija Metacritic, igra ima rezultat od 95/100. Kritičari su hvalili narativ, otvoreni svijet, grafiku i muziku. Igra je osvojila brojne nagrade za &quot;Igru godine&quot; od prestižnih medija i dodjela, uključujući Spike Video Game Awards i Game Developers Choice Awards. Prodana je u preko 25 miliona primjeraka do 2024. godine. Zbog svog uspjeha, 2018. godine izdan je prequel pod nazivom ''[[Red Dead Redemption 2]]''.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite journal|last=Bartel|first=Christopher|year=2012|title=Resolving the gamer's dilemma|journal=Ethics and Information Technology|publisher=Springer Science+Business Media|volume=14|pages=11–16}}
* {{cite book|last=Bogenn|first=Tim|title=Red Dead Redemption Signature Series Strategy Guide|last2=Barba|first2=Rick|date=14. 5. 2010|publisher=BradyGames|isbn=978-0-744-01030-5}}
* {{cite book|last=Margini|first=Matt|title=Red Dead Redemption|publisher=Boss Fight Books|year=2020|isbn=978-1-94053-524-1}}
* {{cite book|last=Robinson|first=Nick|title=100 Greatest Video Game Characters|date=2017|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-1-4422-7813-4|pages=89–90|chapter=John Marston}}
* {{cite book|last=Whitaker|first=Robert|title=Red Dead Redemption: History, Myth, and Violence in the Video Game West|publisher=University of Oklahoma Press|year=2023|isbn=978-0-8061-9192-8|chapter=The Last Enemy That Shall Be Considered: Law and Order in ''Red Dead''}}
* {{cite journal|last=Wright|first=Esther|year=2021|title=Rockstar Games, Red Dead Redemption, and Narratives of 'Progress'|journal=European Journal of American Studies|volume=16|number=3}}
{{refend}}
[[Kategorija:Red Dead Redemption]]
[[Kategorija:Videoigre iz 2010.]]
[[Kategorija:Akcione avanture]]
[[Kategorija:Videoigre o osveti]]
[[Kategorija:Videoigre razvijene u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>6oavin1wmbcplyvqy825a9t2to4eilw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901246</id>
      <parentid>3901245</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T14:54:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3901246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9459" sha1="5p92iip6q0c9ynavoumot8jkzr99lvd" xml:space="preserve">{{Infokutija videoigra
| naslov         = Red Dead Redemption
| slika          = Red Dead Redemption.jpg
| programer      = [[Rockstar San Diego]]
| izdavač        = [[Rockstar Games]]
| producent      = Steve Martin, Josh Needleman, David Kunkler
| dizajner       = [[Christian Cantamessa]], [[Leslie Benzies]]
| pisac          = [[Dan Houser]], Michael Unsworth, Christian Cantamessa
| kompozitor     = Bill Elm, [[Woody Jackson]]
| serijal        = ''[[Red Dead]]''
| engine         = [[Rockstar Advanced Game Engine|RAGE]]
| platforme      = [[PlayStation 3]], [[Xbox 360]], [[Nintendo Switch]], [[PlayStation 4]], [[Windows]], [[Android]], [[iOS]], [[Nintendo Switch 2]], [[PlayStation 5]], [[Xbox Series X/S]]
| datum_izlaska  = 18. maj 2010.
| žanr           = [[Akciona avantura]]
| modovi         = [[Jedan igrač]], [[više igrača]]
| tekst          = Omot Red Dead Redemption
}}

'''''Red Dead Redemption''''' je akciona avantura iz 2010. godine koju je razvio [[Rockstar San Diego]], a objavio [[Rockstar Games]]. Kao nasljednik igre ''[[Red Dead Revolver]]'' iz 2004. godine, ovo je druga igra u serijalu ''[[Red Dead]]''. Radnja je smještena u vrijeme zalaska [[Američka granica|američke granice]] 1911. godine i prati [[John Marston|Johna Marstona]], bivšeg odmetnika kojem vlada uzima porodicu za taoce i primorava ga da izvede pred lice pravde tri člana svoje nekadašnje bande. Naracija istražuje teme ciklusa nasilja, muškosti, iskupljenja i američkog sna.

Igra se igra iz perspektive trećeg lica. Igrač može slobodno istraživati interaktivni otvoreni svijet (fiktivna verzija zapadnih [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i sjevernog [[Meksiko|Meksika]]) pretežno jašući konja ili pješice. Borbe se oslanjaju na mehaniku zvanu &quot;Dead Eye&quot;, koja igraču omogućava da označi više meta u usporenom pokretu. Igra koristi sistem morala gdje postupci igrača utiču na nivo časti i slave, što mijenja način na koji drugi likovi reaguju na njega. Internetski mod za više igrača (multiplayer) uključen je u originalno izdanje, omogućavajući do 16 igrača da učestvuju u kooperativnom i kompetitivnom igranju.

Razvoj igre trajao je preko pet godina i postala je jedna od najskupljih videoigara ikada napravljenih. Rockstar je poboljšao svoj RAGE engine kako bi povećao njegove tehnološke mogućnosti. Razvojni tim je proveo opsežna istraživanja, uključujući analizu klasičnih vestern filmova, kako bi postigao realizam. Profesionalni glumci su korišteni za snimanje pokreta (motion capture), a originalnu muziku komponovali su [[Bill Elm]] i [[Woody Jackson]].

== Način igre (Gameplay) ==
''Red Dead Redemption'' je akciona avantura sa tematikom [[Divlji zapad|Divljeg zapada]]. Igrač kontroliše Johna Marstona i prelazi misije kako bi napredovao kroz priču, dok u epilogu preuzima kontrolu nad njegovim sinom Jackom.&lt;ref name=&quot;Kotaku RDR2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.kotaku.com.au/2018/05/i-love-red-dead-redemption-but-i-dont-want-to-see-john-marston-again/|title=I Love Red Dead Redemption, But I Don't Want To See John Marston Again|last=Alexandra|first=Heather|date=10. 5. 2018|work=Kotaku|access-date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Izvan misija, igrač slobodno istražuje otvoreni svijet, uključujući fiktivne američke države New Austin i West Elizabeth, te meksičku državu Nuevo Paraíso.&lt;ref name=&quot;IGN Wild&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ign.com/articles/2010/02/23/red-dead-redemption-into-the-wild|title=Red Dead Redemption: Into the Wild|last=Robinson|first=Martin|date=9. 5. 2012|work=IGN|access-date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Transport se vrši putem različitih pasmina konja, vozova i kočija.&lt;ref name=&quot;Eurogamer Review p2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/red-dead-redemption-review?page=2|title=Red Dead Redemption Review|last=Parkin|first=Simon|date=17. 5. 2010|work=Eurogamer|access-date=29. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Igrač može učestvovati u slučajnim događajima, kao što su javna vješanja, zasjede, molbe za pomoć i napadi opasnih životinja. Opcionalne sporedne aktivnosti uključuju dvoboje, lov na glave, sakupljanje bilja, kockanje i lov. Sistem časti (Honor) utiče na to kako drugi likovi (NPC) reaguju na igrača; moralno pozitivna djela povećavaju čast i donose popuste u prodavnicama, dok zločini smanjuju čast.&lt;ref name=&quot;GameSpot Review&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gamespot.com/reviews/red-dead-redemption-review/1900-6262899/|title=Red Dead Redemption Review|last=Calvert|first=Justin|date=18. 5. 2010|work=GameSpot|access-date=29. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pucnjave su osnovna mehanika igre. Ciljanje koristi mehaniku poznatu kao &quot;Dead Eye&quot;, sistem koji omogućava igraču da uspori vrijeme i označi mete. Kada se sekvenca završi, igrač ispaljuje hice u sve označene lokacije u brzom nizu. Igra također uvodi sistem potjere inspirisan igrama iz serijala ''[[Grand Theft Auto]]''. Kada igrač počini zločin, svjedoci trče do najbliže policijske stanice, a na ekranu se pojavljuje mjerač &quot;Wanted&quot; s ucjenom na igračevu glavu.

== Radnja ==
Godine 1911., bivšeg odmetnika Johna Marstona agenti Biroa za istrage, Edgar Ross i Archer Fordham, primoravaju da lovi članove svoje stare bande u zamjenu za povratak njegove porodice. John prvo traži Billa Williamsona, koji sada vodi vlastitu bandu i teroriše New Austin. Nakon što preživi ranjavanje, John okuplja saveznike (uključujući šerifa Leigha Johnsona i prevaranta Nigela West Dickensa) i napada Williamsonovo utočište, Fort Mercer. Saznaje da je Williamson pobjegao u Meksiko tražeći pomoć od još jednog bivšeg člana bande, Javiera Escuelle.

U Meksiku (Nuevo Paraíso), John postaje umiješan u lokalni građanski rat između pukovnika Agustína Allendea i pobunjenika Abrahama Reyesa. Radeći za obje strane kako bi došao do meta, John na kraju pomaže pobunjenicima da pogube Allendea i Williamsona.

Po povratku u SAD, agenti Ross i Fordham primoravaju Johna da pronađe Dutcha van der Lindea, svog bivšeg vođu i mentora. Dutch se udružio s nezadovoljnim Indijancima u planinama. Tokom napada američke vojske na njegovo utočište, Dutch, stjeran na liticu, upozorava Johna da mu vlada nikada neće dati mir, te izvršava samoubistvo. Agenti nakon toga puštaju Johnovu porodicu.

John se vraća na svoj ranč i pokušava započeti pošten život sa suprugom Abigail i sinom Jackom. Međutim, mir kratko traje jer Ross izdaje Johna i predvodi vojni napad na ranč. John gine braneći porodicu kako bi im omogućio bijeg. Tri godine kasnije, 1914. godine, nakon što mu majka umre, Jack pronalazi penzionisanog Rossa, ubija ga u dvoboju i odlazi.

== Razvoj ==
Rockstar Games je započeo rani razvoj igre 2005. godine. Tim od 180 ljudi u [[Rockstar San Diego|Rockstar San Diegu]], potpomognut drugim Rockstar studijima širom svijeta, razvijao je igru preko pet godina. Budžet za razvoj i marketing procjenjuje se između 80 i 100 miliona američkih dolara, što je svrstava među najskuplje igre ikada napravljene.&lt;ref name=&quot;NYT Review&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2010/05/17/arts/television/17dead.html|title=Video Game Review – Red Dead Redemption Brings Old West to Life|last=Schiesel|first=Seth|date=16. 5. 2010|work=The New York Times|access-date=4. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Igra koristi Rockstar Advanced Game Engine (RAGE) i Euphoria softver za animacije. Istražujući Divlji zapad, tim je posjetio [[Washington]], D.C. i analizirao brojne klasične [[Vestern film|vestern filmove]].

== Prijem i naslijeđe ==
''Red Dead Redemption'' je dobio univerzalna priznanja kritičara. Na agregatoru recenzija Metacritic, igra ima rezultat od 95/100. Kritičari su hvalili narativ, otvoreni svijet, grafiku i muziku. Igra je osvojila brojne nagrade za &quot;Igru godine&quot; od prestižnih medija i dodjela, uključujući Spike Video Game Awards i Game Developers Choice Awards. Prodana je u preko 25 miliona primjeraka do 2024. godine. Zbog svog uspjeha, 2018. godine izdan je prequel pod nazivom ''[[Red Dead Redemption 2]]''.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite journal|last=Bartel|first=Christopher|year=2012|title=Resolving the gamer's dilemma|journal=Ethics and Information Technology|publisher=Springer Science+Business Media|volume=14|pages=11–16}}
* {{cite book|last=Bogenn|first=Tim|title=Red Dead Redemption Signature Series Strategy Guide|last2=Barba|first2=Rick|date=14. 5. 2010|publisher=BradyGames|isbn=978-0-744-01030-5}}
* {{cite book|last=Margini|first=Matt|title=Red Dead Redemption|publisher=Boss Fight Books|year=2020|isbn=978-1-94053-524-1}}
* {{cite book|last=Robinson|first=Nick|title=100 Greatest Video Game Characters|date=2017|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-1-4422-7813-4|pages=89–90|chapter=John Marston}}
* {{cite book|last=Whitaker|first=Robert|title=Red Dead Redemption: History, Myth, and Violence in the Video Game West|publisher=University of Oklahoma Press|year=2023|isbn=978-0-8061-9192-8|chapter=The Last Enemy That Shall Be Considered: Law and Order in ''Red Dead''}}
* {{cite journal|last=Wright|first=Esther|year=2021|title=Rockstar Games, Red Dead Redemption, and Narratives of 'Progress'|journal=European Journal of American Studies|volume=16|number=3}}
{{refend}}
[[Kategorija:Red Dead Redemption]]
[[Kategorija:Videoigre iz 2010.]]
[[Kategorija:Akcione avanture]]
[[Kategorija:Videoigre o osveti]]
[[Kategorija:Videoigre razvijene u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>5p92iip6q0c9ynavoumot8jkzr99lvd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901247</id>
      <parentid>3901246</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T14:56:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3901247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9786" sha1="lcyy6wubpirwtc93pywa2o1mhihhio2" xml:space="preserve">{{Infokutija videoigra
| naziv          = Red Dead Redemption
| slika          = Red Dead Redemption.jpg
| veličina_slike = 250px
| alt_slike      = Omot videoigre koji prikazuje odmetnika s pištoljem
| tekst          = Zvanični omot igre
| razvijač       = [[Rockstar San Diego]]
| izdavač        = [[Rockstar Games]]
| distributer    = 
| serijal        = ''[[Red Dead]]''
| pogon          = [[Rockstar Advanced Game Engine|RAGE]]
| platforme      = [[PlayStation 3]], [[Xbox 360]], [[Nintendo Switch]], [[PlayStation 4]], [[Windows]], [[Android]], [[iOS]], [[Nintendo Switch 2]], [[PlayStation 5]], [[Xbox Series X/S]]
| objavljeno     = 18. maj 2010.
| žanr           = [[Akciona avantura]]
| režimi         = [[Jedan igrač]], [[više igrača]]
| režiser        = 
| producent      = Steve Martin, Josh Needleman, David Kunkler
| dizajner       = [[Christian Cantamessa]], [[Leslie Benzies]]
| programer      = Ted Carson
| umjetnik       = Joshua Bass, Daren Bader, Nick Trifunovic
| pisac          = [[Dan Houser]], Michael Unsworth, Christian Cantamessa
| kompozitor     = Bill Elm, [[Woody Jackson]]
| kabinet        = 
| arkadni_sistem = 
| procesor       = 
| zvuk           = 
| ekran          = 
}}

'''''Red Dead Redemption''''' je akciona avantura iz 2010. godine koju je razvio [[Rockstar San Diego]], a objavio [[Rockstar Games]]. Kao nasljednik igre ''[[Red Dead Revolver]]'' iz 2004. godine, ovo je druga igra u serijalu ''[[Red Dead]]''. Radnja je smještena u vrijeme zalaska [[Američka granica|američke granice]] 1911. godine i prati [[John Marston|Johna Marstona]], bivšeg odmetnika kojem vlada uzima porodicu za taoce i primorava ga da izvede pred lice pravde tri člana svoje nekadašnje bande. Naracija istražuje teme ciklusa nasilja, muškosti, iskupljenja i američkog sna.

Igra se igra iz perspektive trećeg lica. Igrač može slobodno istraživati interaktivni otvoreni svijet (fiktivna verzija zapadnih [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i sjevernog [[Meksiko|Meksika]]) pretežno jašući konja ili pješice. Borbe se oslanjaju na mehaniku zvanu &quot;Dead Eye&quot;, koja igraču omogućava da označi više meta u usporenom pokretu. Igra koristi sistem morala gdje postupci igrača utiču na nivo časti i slave, što mijenja način na koji drugi likovi reaguju na njega. Internetski mod za više igrača (multiplayer) uključen je u originalno izdanje, omogućavajući do 16 igrača da učestvuju u kooperativnom i kompetitivnom igranju.

Razvoj igre trajao je preko pet godina i postala je jedna od najskupljih videoigara ikada napravljenih. Rockstar je poboljšao svoj RAGE engine kako bi povećao njegove tehnološke mogućnosti. Razvojni tim je proveo opsežna istraživanja, uključujući analizu klasičnih vestern filmova, kako bi postigao realizam. Profesionalni glumci su korišteni za snimanje pokreta (motion capture), a originalnu muziku komponovali su [[Bill Elm]] i [[Woody Jackson]].

== Način igre (Gameplay) ==
''Red Dead Redemption'' je akciona avantura sa tematikom [[Divlji zapad|Divljeg zapada]]. Igrač kontroliše Johna Marstona i prelazi misije kako bi napredovao kroz priču, dok u epilogu preuzima kontrolu nad njegovim sinom Jackom.&lt;ref name=&quot;Kotaku RDR2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.kotaku.com.au/2018/05/i-love-red-dead-redemption-but-i-dont-want-to-see-john-marston-again/|title=I Love Red Dead Redemption, But I Don't Want To See John Marston Again|last=Alexandra|first=Heather|date=10. 5. 2018|work=Kotaku|access-date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Izvan misija, igrač slobodno istražuje otvoreni svijet, uključujući fiktivne američke države New Austin i West Elizabeth, te meksičku državu Nuevo Paraíso.&lt;ref name=&quot;IGN Wild&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ign.com/articles/2010/02/23/red-dead-redemption-into-the-wild|title=Red Dead Redemption: Into the Wild|last=Robinson|first=Martin|date=9. 5. 2012|work=IGN|access-date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Transport se vrši putem različitih pasmina konja, vozova i kočija.&lt;ref name=&quot;Eurogamer Review p2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/red-dead-redemption-review?page=2|title=Red Dead Redemption Review|last=Parkin|first=Simon|date=17. 5. 2010|work=Eurogamer|access-date=29. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Igrač može učestvovati u slučajnim događajima, kao što su javna vješanja, zasjede, molbe za pomoć i napadi opasnih životinja. Opcionalne sporedne aktivnosti uključuju dvoboje, lov na glave, sakupljanje bilja, kockanje i lov. Sistem časti (Honor) utiče na to kako drugi likovi (NPC) reaguju na igrača; moralno pozitivna djela povećavaju čast i donose popuste u prodavnicama, dok zločini smanjuju čast.&lt;ref name=&quot;GameSpot Review&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gamespot.com/reviews/red-dead-redemption-review/1900-6262899/|title=Red Dead Redemption Review|last=Calvert|first=Justin|date=18. 5. 2010|work=GameSpot|access-date=29. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pucnjave su osnovna mehanika igre. Ciljanje koristi mehaniku poznatu kao &quot;Dead Eye&quot;, sistem koji omogućava igraču da uspori vrijeme i označi mete. Kada se sekvenca završi, igrač ispaljuje hice u sve označene lokacije u brzom nizu. Igra također uvodi sistem potjere inspirisan igrama iz serijala ''[[Grand Theft Auto]]''. Kada igrač počini zločin, svjedoci trče do najbliže policijske stanice, a na ekranu se pojavljuje mjerač &quot;Wanted&quot; s ucjenom na igračevu glavu.

== Radnja ==
Godine 1911., bivšeg odmetnika Johna Marstona agenti Biroa za istrage, Edgar Ross i Archer Fordham, primoravaju da lovi članove svoje stare bande u zamjenu za povratak njegove porodice. John prvo traži Billa Williamsona, koji sada vodi vlastitu bandu i teroriše New Austin. Nakon što preživi ranjavanje, John okuplja saveznike (uključujući šerifa Leigha Johnsona i prevaranta Nigela West Dickensa) i napada Williamsonovo utočište, Fort Mercer. Saznaje da je Williamson pobjegao u Meksiko tražeći pomoć od još jednog bivšeg člana bande, Javiera Escuelle.

U Meksiku (Nuevo Paraíso), John postaje umiješan u lokalni građanski rat između pukovnika Agustína Allendea i pobunjenika Abrahama Reyesa. Radeći za obje strane kako bi došao do meta, John na kraju pomaže pobunjenicima da pogube Allendea i Williamsona.

Po povratku u SAD, agenti Ross i Fordham primoravaju Johna da pronađe Dutcha van der Lindea, svog bivšeg vođu i mentora. Dutch se udružio s nezadovoljnim Indijancima u planinama. Tokom napada američke vojske na njegovo utočište, Dutch, stjeran na liticu, upozorava Johna da mu vlada nikada neće dati mir, te izvršava samoubistvo. Agenti nakon toga puštaju Johnovu porodicu.

John se vraća na svoj ranč i pokušava započeti pošten život sa suprugom Abigail i sinom Jackom. Međutim, mir kratko traje jer Ross izdaje Johna i predvodi vojni napad na ranč. John gine braneći porodicu kako bi im omogućio bijeg. Tri godine kasnije, 1914. godine, nakon što mu majka umre, Jack pronalazi penzionisanog Rossa, ubija ga u dvoboju i odlazi.

== Razvoj ==
Rockstar Games je započeo rani razvoj igre 2005. godine. Tim od 180 ljudi u [[Rockstar San Diego|Rockstar San Diegu]], potpomognut drugim Rockstar studijima širom svijeta, razvijao je igru preko pet godina. Budžet za razvoj i marketing procjenjuje se između 80 i 100 miliona američkih dolara, što je svrstava među najskuplje igre ikada napravljene.&lt;ref name=&quot;NYT Review&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2010/05/17/arts/television/17dead.html|title=Video Game Review – Red Dead Redemption Brings Old West to Life|last=Schiesel|first=Seth|date=16. 5. 2010|work=The New York Times|access-date=4. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Igra koristi Rockstar Advanced Game Engine (RAGE) i Euphoria softver za animacije. Istražujući Divlji zapad, tim je posjetio [[Washington]], D.C. i analizirao brojne klasične [[Vestern film|vestern filmove]].

== Prijem i naslijeđe ==
''Red Dead Redemption'' je dobio univerzalna priznanja kritičara. Na agregatoru recenzija Metacritic, igra ima rezultat od 95/100. Kritičari su hvalili narativ, otvoreni svijet, grafiku i muziku. Igra je osvojila brojne nagrade za &quot;Igru godine&quot; od prestižnih medija i dodjela, uključujući Spike Video Game Awards i Game Developers Choice Awards. Prodana je u preko 25 miliona primjeraka do 2024. godine. Zbog svog uspjeha, 2018. godine izdan je prequel pod nazivom ''[[Red Dead Redemption 2]]''.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite journal|last=Bartel|first=Christopher|year=2012|title=Resolving the gamer's dilemma|journal=Ethics and Information Technology|publisher=Springer Science+Business Media|volume=14|pages=11–16}}
* {{cite book|last=Bogenn|first=Tim|title=Red Dead Redemption Signature Series Strategy Guide|last2=Barba|first2=Rick|date=14. 5. 2010|publisher=BradyGames|isbn=978-0-744-01030-5}}
* {{cite book|last=Margini|first=Matt|title=Red Dead Redemption|publisher=Boss Fight Books|year=2020|isbn=978-1-94053-524-1}}
* {{cite book|last=Robinson|first=Nick|title=100 Greatest Video Game Characters|date=2017|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-1-4422-7813-4|pages=89–90|chapter=John Marston}}
* {{cite book|last=Whitaker|first=Robert|title=Red Dead Redemption: History, Myth, and Violence in the Video Game West|publisher=University of Oklahoma Press|year=2023|isbn=978-0-8061-9192-8|chapter=The Last Enemy That Shall Be Considered: Law and Order in ''Red Dead''}}
* {{cite journal|last=Wright|first=Esther|year=2021|title=Rockstar Games, Red Dead Redemption, and Narratives of 'Progress'|journal=European Journal of American Studies|volume=16|number=3}}
{{refend}}
[[Kategorija:Red Dead Redemption]]
[[Kategorija:Videoigre iz 2010.]]
[[Kategorija:Akcione avanture]]
[[Kategorija:Videoigre o osveti]]
[[Kategorija:Videoigre razvijene u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>lcyy6wubpirwtc93pywa2o1mhihhio2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901248</id>
      <parentid>3901247</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T15:03:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Način igre (Gameplay) */</comment>
      <origin>3901248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9775" sha1="2veisezmmw2v09xqg68re6hq787eqx5" xml:space="preserve">{{Infokutija videoigra
| naziv          = Red Dead Redemption
| slika          = Red Dead Redemption.jpg
| veličina_slike = 250px
| alt_slike      = Omot videoigre koji prikazuje odmetnika s pištoljem
| tekst          = Zvanični omot igre
| razvijač       = [[Rockstar San Diego]]
| izdavač        = [[Rockstar Games]]
| distributer    = 
| serijal        = ''[[Red Dead]]''
| pogon          = [[Rockstar Advanced Game Engine|RAGE]]
| platforme      = [[PlayStation 3]], [[Xbox 360]], [[Nintendo Switch]], [[PlayStation 4]], [[Windows]], [[Android]], [[iOS]], [[Nintendo Switch 2]], [[PlayStation 5]], [[Xbox Series X/S]]
| objavljeno     = 18. maj 2010.
| žanr           = [[Akciona avantura]]
| režimi         = [[Jedan igrač]], [[više igrača]]
| režiser        = 
| producent      = Steve Martin, Josh Needleman, David Kunkler
| dizajner       = [[Christian Cantamessa]], [[Leslie Benzies]]
| programer      = Ted Carson
| umjetnik       = Joshua Bass, Daren Bader, Nick Trifunovic
| pisac          = [[Dan Houser]], Michael Unsworth, Christian Cantamessa
| kompozitor     = Bill Elm, [[Woody Jackson]]
| kabinet        = 
| arkadni_sistem = 
| procesor       = 
| zvuk           = 
| ekran          = 
}}

'''''Red Dead Redemption''''' je akciona avantura iz 2010. godine koju je razvio [[Rockstar San Diego]], a objavio [[Rockstar Games]]. Kao nasljednik igre ''[[Red Dead Revolver]]'' iz 2004. godine, ovo je druga igra u serijalu ''[[Red Dead]]''. Radnja je smještena u vrijeme zalaska [[Američka granica|američke granice]] 1911. godine i prati [[John Marston|Johna Marstona]], bivšeg odmetnika kojem vlada uzima porodicu za taoce i primorava ga da izvede pred lice pravde tri člana svoje nekadašnje bande. Naracija istražuje teme ciklusa nasilja, muškosti, iskupljenja i američkog sna.

Igra se igra iz perspektive trećeg lica. Igrač može slobodno istraživati interaktivni otvoreni svijet (fiktivna verzija zapadnih [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i sjevernog [[Meksiko|Meksika]]) pretežno jašući konja ili pješice. Borbe se oslanjaju na mehaniku zvanu &quot;Dead Eye&quot;, koja igraču omogućava da označi više meta u usporenom pokretu. Igra koristi sistem morala gdje postupci igrača utiču na nivo časti i slave, što mijenja način na koji drugi likovi reaguju na njega. Internetski mod za više igrača (multiplayer) uključen je u originalno izdanje, omogućavajući do 16 igrača da učestvuju u kooperativnom i kompetitivnom igranju.

Razvoj igre trajao je preko pet godina i postala je jedna od najskupljih videoigara ikada napravljenih. Rockstar je poboljšao svoj RAGE engine kako bi povećao njegove tehnološke mogućnosti. Razvojni tim je proveo opsežna istraživanja, uključujući analizu klasičnih vestern filmova, kako bi postigao realizam. Profesionalni glumci su korišteni za snimanje pokreta (motion capture), a originalnu muziku komponovali su [[Bill Elm]] i [[Woody Jackson]].

== Način igre ==
''Red Dead Redemption'' je akciona avantura sa tematikom [[Divlji zapad|Divljeg zapada]]. Igrač kontroliše Johna Marstona i prelazi misije kako bi napredovao kroz priču, dok u epilogu preuzima kontrolu nad njegovim sinom Jackom.&lt;ref name=&quot;Kotaku RDR2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.kotaku.com.au/2018/05/i-love-red-dead-redemption-but-i-dont-want-to-see-john-marston-again/|title=I Love Red Dead Redemption, But I Don't Want To See John Marston Again|last=Alexandra|first=Heather|date=10. 5. 2018|work=Kotaku|access-date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Izvan misija, igrač slobodno istražuje otvoreni svijet, uključujući fiktivne američke države New Austin i West Elizabeth, te meksičku državu Nuevo Paraíso.&lt;ref name=&quot;IGN Wild&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ign.com/articles/2010/02/23/red-dead-redemption-into-the-wild|title=Red Dead Redemption: Into the Wild|last=Robinson|first=Martin|date=9. 5. 2012|work=IGN|access-date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Transport se vrši putem različitih pasmina konja, vozova i kočija.&lt;ref name=&quot;Eurogamer Review p2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/red-dead-redemption-review?page=2|title=Red Dead Redemption Review|last=Parkin|first=Simon|date=17. 5. 2010|work=Eurogamer|access-date=29. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Igrač može učestvovati u slučajnim događajima, kao što su javna vješanja, zasjede, molbe za pomoć i napadi opasnih životinja. Opcionalne sporedne aktivnosti uključuju dvoboje, lov na glave, sakupljanje bilja, kockanje i lov. Sistem časti (Honor) utiče na to kako drugi likovi (NPC) reaguju na igrača; moralno pozitivna djela povećavaju čast i donose popuste u prodavnicama, dok zločini smanjuju čast.&lt;ref name=&quot;GameSpot Review&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gamespot.com/reviews/red-dead-redemption-review/1900-6262899/|title=Red Dead Redemption Review|last=Calvert|first=Justin|date=18. 5. 2010|work=GameSpot|access-date=29. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pucnjave su osnovna mehanika igre. Ciljanje koristi mehaniku poznatu kao &quot;Dead Eye&quot;, sistem koji omogućava igraču da uspori vrijeme i označi mete. Kada se sekvenca završi, igrač ispaljuje hice u sve označene lokacije u brzom nizu. Igra također uvodi sistem potjere inspirisan igrama iz serijala ''[[Grand Theft Auto]]''. Kada igrač počini zločin, svjedoci trče do najbliže policijske stanice, a na ekranu se pojavljuje mjerač &quot;Wanted&quot; s ucjenom na igračevu glavu.

== Radnja ==
Godine 1911., bivšeg odmetnika Johna Marstona agenti Biroa za istrage, Edgar Ross i Archer Fordham, primoravaju da lovi članove svoje stare bande u zamjenu za povratak njegove porodice. John prvo traži Billa Williamsona, koji sada vodi vlastitu bandu i teroriše New Austin. Nakon što preživi ranjavanje, John okuplja saveznike (uključujući šerifa Leigha Johnsona i prevaranta Nigela West Dickensa) i napada Williamsonovo utočište, Fort Mercer. Saznaje da je Williamson pobjegao u Meksiko tražeći pomoć od još jednog bivšeg člana bande, Javiera Escuelle.

U Meksiku (Nuevo Paraíso), John postaje umiješan u lokalni građanski rat između pukovnika Agustína Allendea i pobunjenika Abrahama Reyesa. Radeći za obje strane kako bi došao do meta, John na kraju pomaže pobunjenicima da pogube Allendea i Williamsona.

Po povratku u SAD, agenti Ross i Fordham primoravaju Johna da pronađe Dutcha van der Lindea, svog bivšeg vođu i mentora. Dutch se udružio s nezadovoljnim Indijancima u planinama. Tokom napada američke vojske na njegovo utočište, Dutch, stjeran na liticu, upozorava Johna da mu vlada nikada neće dati mir, te izvršava samoubistvo. Agenti nakon toga puštaju Johnovu porodicu.

John se vraća na svoj ranč i pokušava započeti pošten život sa suprugom Abigail i sinom Jackom. Međutim, mir kratko traje jer Ross izdaje Johna i predvodi vojni napad na ranč. John gine braneći porodicu kako bi im omogućio bijeg. Tri godine kasnije, 1914. godine, nakon što mu majka umre, Jack pronalazi penzionisanog Rossa, ubija ga u dvoboju i odlazi.

== Razvoj ==
Rockstar Games je započeo rani razvoj igre 2005. godine. Tim od 180 ljudi u [[Rockstar San Diego|Rockstar San Diegu]], potpomognut drugim Rockstar studijima širom svijeta, razvijao je igru preko pet godina. Budžet za razvoj i marketing procjenjuje se između 80 i 100 miliona američkih dolara, što je svrstava među najskuplje igre ikada napravljene.&lt;ref name=&quot;NYT Review&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2010/05/17/arts/television/17dead.html|title=Video Game Review – Red Dead Redemption Brings Old West to Life|last=Schiesel|first=Seth|date=16. 5. 2010|work=The New York Times|access-date=4. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Igra koristi Rockstar Advanced Game Engine (RAGE) i Euphoria softver za animacije. Istražujući Divlji zapad, tim je posjetio [[Washington]], D.C. i analizirao brojne klasične [[Vestern film|vestern filmove]].

== Prijem i naslijeđe ==
''Red Dead Redemption'' je dobio univerzalna priznanja kritičara. Na agregatoru recenzija Metacritic, igra ima rezultat od 95/100. Kritičari su hvalili narativ, otvoreni svijet, grafiku i muziku. Igra je osvojila brojne nagrade za &quot;Igru godine&quot; od prestižnih medija i dodjela, uključujući Spike Video Game Awards i Game Developers Choice Awards. Prodana je u preko 25 miliona primjeraka do 2024. godine. Zbog svog uspjeha, 2018. godine izdan je prequel pod nazivom ''[[Red Dead Redemption 2]]''.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite journal|last=Bartel|first=Christopher|year=2012|title=Resolving the gamer's dilemma|journal=Ethics and Information Technology|publisher=Springer Science+Business Media|volume=14|pages=11–16}}
* {{cite book|last=Bogenn|first=Tim|title=Red Dead Redemption Signature Series Strategy Guide|last2=Barba|first2=Rick|date=14. 5. 2010|publisher=BradyGames|isbn=978-0-744-01030-5}}
* {{cite book|last=Margini|first=Matt|title=Red Dead Redemption|publisher=Boss Fight Books|year=2020|isbn=978-1-94053-524-1}}
* {{cite book|last=Robinson|first=Nick|title=100 Greatest Video Game Characters|date=2017|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-1-4422-7813-4|pages=89–90|chapter=John Marston}}
* {{cite book|last=Whitaker|first=Robert|title=Red Dead Redemption: History, Myth, and Violence in the Video Game West|publisher=University of Oklahoma Press|year=2023|isbn=978-0-8061-9192-8|chapter=The Last Enemy That Shall Be Considered: Law and Order in ''Red Dead''}}
* {{cite journal|last=Wright|first=Esther|year=2021|title=Rockstar Games, Red Dead Redemption, and Narratives of 'Progress'|journal=European Journal of American Studies|volume=16|number=3}}
{{refend}}
[[Kategorija:Red Dead Redemption]]
[[Kategorija:Videoigre iz 2010.]]
[[Kategorija:Akcione avanture]]
[[Kategorija:Videoigre o osveti]]
[[Kategorija:Videoigre razvijene u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>2veisezmmw2v09xqg68re6hq787eqx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rockstar Games</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535621</id>
    <revision>
      <id>3901254</id>
      <timestamp>2026-06-30T16:37:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija kompanija | ime                = Rockstar Games, Inc. | logo               = Rockstar Games Logo.svg | vrsta              = [[Podružnica]] | industrija         = [[Industrija videoigara|Videoigre]] | prethodnik         = BMG Interactive | osnovano = {{Start date and age|1998|12}} | osnivači           = Terry Donovan, Gary Foreman, [[Dan Houser]], [[Sam Houser]], Jamie King | sjedište           = [[New York City|New York]], Sjedinjene Američke Države | ključ...</comment>
      <origin>3901254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15647" sha1="79x401avyaruzxg7y5idpje9luls0t4" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = Rockstar Games, Inc.
| logo               = Rockstar Games Logo.svg
| vrsta              = [[Podružnica]]
| industrija         = [[Industrija videoigara|Videoigre]]
| prethodnik         = BMG Interactive
| osnovano = {{Start date and age|1998|12}}
| osnivači           = Terry Donovan, Gary Foreman, [[Dan Houser]], [[Sam Houser]], Jamie King
| sjedište           = [[New York City|New York]], Sjedinjene Američke Države
| ključne_osobe      = Sam Houser (predsjednik)
| proizvodi          = ''[[Grand Theft Auto]]'', ''[[Max Payne]]'', ''[[Midnight Club]]'', ''[[Red Dead]]''
| broj_zaposlenih    = &gt;2.000 (2018.)
| matična_kompanija  = [[Take-Two Interactive]]
| veb-sajt           = [https://www.rockstargames.com/ rockstargames.com]
}}

'''Rockstar Games, Inc.''' je američki [[izdavač videoigara]] sa sjedištem u [[New Yorku]]. Kompanija je osnovana u decembru 1998. godine kao podružnica kompanije [[Take-Two Interactive]], koristeći imovinu koju je Take-Two prethodno preuzeo od BMG Interactivea. Osnivači kompanije su bili Terry Donovan, Gary Foreman, braća [[Dan Houser|Dan]] i [[Sam Houser]], te Jamie King, koji su u to vrijeme radili za Take-Two, a braća Houser su prethodno bili izvršni direktori u BMG Interactiveu.&lt;ref name=&quot;vulture&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vulture.com/2018/10/the-making-of-rockstar-games-red-dead-redemption-2.html |title=How the West Was Digitized: The making of Rockstar Games' ''Red Dead Redemption 2'' |first=Harold |last=Goldberg |date=14. 10. 2018 |website=[[Vulture (website)|Vulture]] |access-date=16. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Od 1999. godine, nekoliko kompanija koje je Take-Two preuzeo ili osnovao postale su dio Rockstar Gamesa. U ovom kontekstu, Rockstar Games se ponekad naziva i Rockstar New York, Rockstar NY ili Rockstar NYC. Rockstar Games također posjeduje studio za snimanje pokreta (motion capture) u Bethpageu, New York.&lt;ref name=&quot;vulture&quot; /&gt; 

Rockstar Games pretežno izdaje igre u žanru akcionih avantura. Najpoznatija franšiza kompanije je ''[[Grand Theft Auto]]''. Najnovija glavna igra u serijalu, ''[[Grand Theft Auto V]]'', prodana je u preko 220 miliona primjeraka od svog izlaska u septembru 2013. godine, što je čini drugom najprodavanijom videoigrom svih vremena.&lt;ref name=&quot;IGN220&quot;&gt;{{cite web |last=Valentine |first=Rebekah |date=6. 11. 2025 |title=Take-Two CEO Is 'Highly Confident' on New GTA 6 Release Date |url=https://www.ign.com/articles/take-two-ceo-is-highly-confident-on-new-gta-6-release-date |publisher=IGN}}&lt;/ref&gt; Ostale popularne franšize uključuju ''Red Dead'', ''Midnight Club'', ''Max Payne'' i ''Manhunt''.

== Historija ==
[[File:Sam Houser and Dan Houser (cropped).png|thumb|right|Braća i suosnivači Dan Houser (lijevo) i Sam Houser fotografisani početkom 2010-ih. Dan je napustio kompaniju 2020. godine; Sam je predsjednik.]]

Dana 12. marta 1998. godine, [[Take-Two Interactive]] najavio je preuzimanje imovine neaktivnog britanskog izdavača videoigara BMG Interactive od BMG Entertainmenta.&lt;ref name=&quot;GS1&quot;&gt;{{cite web |url=http://headline.gamespot.com/news/98_03/12_taketwo/index.html |title=Take 2 Takes BMG |first=Chris |last=Johnston |date=12. 3. 1998 |website=GameSpot}}&lt;/ref&gt; Tim preuzimanjem Take-Two je dobio prava na nekoliko bivših intelektualnih vlasništava, uključujući ''[[Grand Theft Auto (videoigra)|Grand Theft Auto]]'' od studija [[DMA Design]] i ''Space Station Silicon Valley''.&lt;ref name=&quot;DesMus&quot;&gt;{{cite web |url=http://design.designmuseum.org/design/rockstar-games.html |title=Rockstar Games: Multimedia Designers |website=Design Museum |access-date=22. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Tri izvršna direktora BMG Interactivea — Dan Houser, Sam Houser i Jamie King — kao i Terry Donovan, osnovali su Rockstar Games u decembru 1998. kao izdavačku etiketu visoke klase za Take-Two.

U januaru 2007. godine, Take-Two je objavio da je Terry Donovan napustio kompaniju. Naslijedio ga je Gary Dale na poziciji glavnog operativnog direktora (COO).&lt;ref name=&quot;Dale&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gamespot.com/articles/capcom-exec-leaves-to-join-rockstar/1100-6163690/ |title=Capcom exec leaves to join Rockstar |website=GameSpot |date=2. 1. 2007}}&lt;/ref&gt; 

Na 10. dodjeli nagrada Britanske akademije za videoigre ([[Britanska akademija filmske i televizijske umjetnosti|BAFTA]]) u martu 2014. godine, kompanija je nagrađena BAFTA Fellowship nagradom za &quot;stvaranje složenih interaktivnih svjetova koji drže kompaniju na čelu industrije videoigara više od jedne decenije&quot;.&lt;ref name=&quot;BAFTA&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/technology-26417488 |title=Bafta fellowship for Rockstar Games |work=BBC News |date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je tokom godina značajno proširila svoje kapacitete kroz akvizicije. U maju 2019., Rockstar Games je kupio studio Dhruva Interactive iz [[Indija|Indije]], koji je spojen u Rockstar India.&lt;ref name=&quot;Dhruva&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gamesindustry.biz/articles/2019-05-13-rockstar-acquires-dhruva-from-starbreeze-for-usd7-9m |title=Rockstar acquires Dhruva Interactive from Starbreeze for $7.9m |last=Valentine |first=Rebekah |website=GamesIndustry.biz |date=13. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2020. godine preuzet je škotski studio Ruffian Games, koji je preimenovan u Rockstar Dundee.&lt;ref name=&quot;Dundee&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.videogameschronicle.com/news/rockstar-has-taken-over-master-chief-collection-developer-ruffian-games/ |title=Rockstar has taken over Master Chief Collection developer Ruffian Games |last=Robinson |first=Andy |website=Video Games Chronicle |date=12. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; U augustu 2023. godine, Rockstar je zvanično kupio Cfx.re, tim odgovoran za modding zajednice FiveM i RedM.&lt;ref name=&quot;Cfx&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rockstargames.com/newswire/article/8971o8789584a4/roleplay-community-update |title=Roleplay Community Update |website=Rockstar Newswire |date=11. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. preuzet je i australijski studio Video Games Deluxe, formirajući Rockstar Australia.&lt;ref name=&quot;Aus&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.polygon.com/news/533101/rockstar-games-acquisition-video-deluxe-australia-brendan-mcnamara-la-noire |title=Rockstar acquires Aussie studio founded by L.A. Noire director |last=Walker |first=Ian |website=Polygon |date=3. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:20231022 Rockstar North.jpg|mini|Sjedište glavnog studija Rockstar North]]
Nakon dužeg odmora poslije izlaska igre ''[[Red Dead Redemption 2]]'', suosnivač Dan Houser zvanično je napustio kompaniju 11. marta 2020. godine.&lt;ref name=&quot;DanDepart&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.polygon.com/2020/2/4/21123170/dan-houser-departs-rockstar-games-red-dead-gta |title=Rockstar Games co-founder Dan Houser leaving the company |work=Polygon |date=4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2022. godine, Rockstar je bio meta hakerskog napada u kojem je procurilo 90 videozapisa iz ranog razvoja igre ''[[Grand Theft Auto VI]]''.&lt;ref name=&quot;GuardianLeak&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/games/2022/sep/19/rockstar-owner-issues-takedowns-after-grand-theft-auto-vi-leak |title=Rockstar owner issues takedowns after Grand Theft Auto VI leak |last=MacDonald |first=Keza |work=The Guardian |date=19. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2026. godine, kompanija je ponovo pretrpjela napad hakerske grupe ShinyHunters, ali je kompanija izjavila da to nema utjecaja na sigurnost igrača i organizacije.&lt;ref name=&quot;Shiny&quot;&gt;{{cite web |url=https://kotaku.com/rockstar-games-reportedly-hacked-massive-data-leak-ransom-gta-6-shinyhunters-2000686858 |title=Rockstar Games suffered a breach |last=Zwiezen |first=Zack |website=Kotaku |date=11. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Filozofija kompanije ==
U oktobru 2011. godine, Dan Houser izjavio je za medije da Rockstar Games namjerno izbjegava razvoj igara u žanru pucačina iz prvog lica (FPS). Naveo je da im je u &quot;DNA da izbjegavaju ono što rade druge kompanije&quot; te da im je cilj stvaranje vlastitih i jedinstvenih žanrova umjesto slijeđenja trendova.&lt;ref name=&quot;FPS&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.escapistmagazine.com/news/view/113855-Rockstar-Make-Good-Games-and-the-Money-Will-Follow |title=Rockstar: Make Good Games and the Money Will Follow |website=Escapist Magazine |date=27. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je također uključena u različite dobrotvorne svrhe, uključujući sponzorisanje Movember fondacije i organizaciju humanitarnih live prijenosa.&lt;ref name=&quot;Movember&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.eurogamer.net/articles/rockstar-sponsors-movember-charity |title=Rockstar sponsors Movember charity |website=Eurogamer |date=26. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

== Radni odnosi ==
U oktobru 2018. godine, izvještaj Jasona Schreiera ukazao je na snažnu &quot;crunch&quot; kulturu unutar kompanije, gdje su radnici osjećali pritisak da rade noćima i vikendima kako bi završili projekte, sa prosjekom od 55 do 60 sati sedmično.&lt;ref name=&quot;kotaku&quot;&gt;{{cite web |url=https://kotaku.com/inside-rockstar-games-culture-of-crunch-1829936466 |title=Inside Rockstar Games' Culture Of Crunch |first=Jason |last=Schreier |date=23. 10. 2018 |website=Kotaku}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2025. godine, Rockstar je otpustio 30 do 40 zaposlenika u Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu, što je dovelo do optužbi za gušenje sindikalnog organizovanja (union busting). Nezavisni sindikat radnika Velike Britanije (IWGB) organizovao je proteste ispred ureda Rockstara, a incident je dospio do Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je premijer Keir Starmer obećao istragu o ovim otpuštanjima.&lt;ref name=&quot;BloombergUnion&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2025-10-31/-grand-theft-auto-studio-accused-of-union-busting-after-firings |title=Grand Theft Auto Studio Accused of Union Busting After Firings |last=Schreier |first=Jason |website=Bloomberg News |date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na ovu klimu, u maju 2026. godine formalno je osnovan Sindikat radnika Rockstar Gamesa (Rockstar Games Workers Union).&lt;ref name=&quot;Union2&quot;&gt;{{cite web |url=https://aftermath.site/rockstar-games-workers-union-public-announcement/ |title=UK-Based Rockstar Game Workers Formally Announce Union |website=Aftermath |date=28. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Softver ==
=== RAGE ===
Rockstar Advanced Game Engine (RAGE) je tehnološki pokretač igre razvijen unutar Rockstar San Diega 2006. godine. RAGE se koristi za većinu Rockstarovih naslova za računare i konzole, omogućavajući naprednu interakciju, fiziku i grafiku u igrama poput ''[[Red Dead Redemption 2]]'' i ''[[Grand Theft Auto V]]''.&lt;ref name=&quot;RageTech&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.eurogamer.net/digitalfoundry-2017-red-dead-redemption-2-trailer-tech-analysis |title=Red Dead Redemption 2's state-of-the-art technology analysed |work=Eurogamer |date=3. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Rockstar Games Social Club ===
Rockstar Games Social Club je mrežna usluga osmišljena za autentifikaciju i višeigračke komponente. Međutim, većina vizuelnog identiteta Social Cluba povučena je sa zvanične web stranice do kraja 2023. godine pred otkrivanje najnovijih projekata.

=== Rockstar Games Launcher ===
U septembru 2019. godine izdan je poseban Rockstar Games Launcher za PC. Aplikacija se direktno povezuje s računima igrača, omogućavajući im kupovinu, preuzimanje i pokretanje svih igara s jednog centralnog mjesta.&lt;ref name=&quot;Launcher&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gamedeveloper.com/business/rockstar-games-now-has-its-own-game-launcher-on-pc |title=Rockstar Games now has its own game launcher on PC |website=Gamasutra |date=17. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Ostali poduhvati ==
=== Rockstar Loft ===
Tokom 1999. godine, Rockstar Games je u suradnji s promotorima u New Yorku uspostavio ''Rockstar Loft'', ekskluzivni klupski događaj zamišljen za promociju kompanije i stvaranje alternativnog noćnog života bez agresivnog osiguranja i skupih ulaznica.&lt;ref name=&quot;Loft&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fanbyte.com/features/the-strange-tale-of-rockstar-loft-rockstar-games-short-lived-club-night/ |title=The Strange Tale of Rockstar Loft, Rockstar Games' Short-Lived Club Night |website=Fanbyte |date=18. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Filmovi ===
Nakon izlaska igre ''Grand Theft Auto III'', kompaniji je navodno ponuđeno 5 miliona dolara za snimanje filma baziranog na igri. U filmu je glavnu ulogu trebao igrati reper Eminem, dok bi ga režirao Tony Scott. Sam Houser je odbio ovu ponudu, smatrajući da igri nije potrebna filmska adaptacija.&lt;ref name=&quot;EminemFilm&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nme.com/news/gaming-news/grand-theft-auto-rockstar-games-rejected-eminem-movie-deal-3349423 |title='Grand Theft Auto': Rockstar Games rejected Eminem movie deal |website=NME |date=15. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Pored toga, Rockstar je producirao nezavisne filmove i dokumentarce, uključujući sportsku dramu ''The Football Factory'' (2004) i dokumentarac ''Sunday Driver''.

=== CircoLoco Records ===
U maju 2021. godine, kompanija je pokrenula izdavačku kuću CircoLoco Records u suradnji s poznatim party brandom Circoloco sa Ibize, kako bi doprinijeli sceni elektronske muzike koja je pretrpjela štetu tokom pandemije COVID-19.&lt;ref name=&quot;Circo&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.complex.com/pop-culture/circoloco-rockstar-games-announce-circoloco-records |title=CircoLoco and Rockstar Games Join Forces for New Imprint |website=Complex |date=24. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Studiji ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Logo !! Ime !! Lokacija !! Osnovano !! Preuzeto !! Napomene
|-
| [[File:Rockstar Games.svg|30px]] || [[Rockstar Australia]] || [[Sydney]], [[Australija]] || 2013. || 2025. || Bivši Video Games Deluxe
|-
| [[File:Rockstar Dundee Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Dundee]] || [[Dundee]], [[Škotska]] || 2008. || 2020. || Bivši Ruffian Games
|-
| [[File:Rockstar India Logo.svg|30px]] || [[Rockstar India]] || [[Bengaluru]], [[Indija]] || 2016. || {{n/a}} || Fokusiran na podršku drugim studijima
|-
| [[File:Rockstar Leeds Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Leeds]] || [[Leeds]], [[Engleska]] || 1997. || 2004. || Razvojni studio za prijenosne konzole
|-
| [[File:Rockstar Lincoln Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Lincoln]] || [[Lincoln, England|Lincoln]], [[Engleska]] || 1992. || 2002. || QA i lokalizacija
|-
| [[File:Rockstar London Logo.svg|30px]] || [[Rockstar London]] || [[London]], [[Engleska]] || 2005. || {{n/a}} || Razvojni studio za Manhunt 2
|-
| [[File:Rockstar New England Logo.svg|30px]] || [[Rockstar New England]] || [[Andover, Massachusetts|Andover]], [[SAD]] || 1999. || 2008. || Razvojni studio za Bully
|-
| [[File:Rockstar North Logo.svg|30px]] || [[Rockstar North]] || [[Edinburgh]], [[Škotska]] || 1988. || 2002. || Glavni studio za GTA serijal
|-
| [[File:Rockstar San Diego Logo.svg|30px]] || [[Rockstar San Diego]] || [[Carlsbad, California|Carlsbad]], [[SAD]] || 1984. || 2002. || Kreatori RAGE enginea
|-
| [[File:Rockstar Toronto Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Toronto]] || [[Oakville, Ontario|Oakville]], [[Kanada]] || 1980-ih || 1999. || Razvojni studio za PC portove
|-
| [[File:Road_font_awesome.svg|30px]] || Cfx.re || Rad na daljinu || 2016. || 2023. || Autori modova FiveM i RedM
|}

=== Bivši studiji ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Logo !! Ime !! Lokacija !! Osnovano !! Preuzeto !! Zatvoreno !! Napomene
|-
| [[File:Rockstar Vancouver Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Vancouver]] || [[Vancouver]], [[Kanada]] || 1998. || 2002. || 2012. || Spojen s Rockstar Torontom u julu 2012.
|-
| [[File:Rockstar Vienna Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Vienna]] || [[Beč]], [[Austrija]] || 1993. || 2003. || 2006. || Zatvoren u maju 2006. godine.
|}

== Reference ==
{{Reflist}}
[[Kategorija:Izdavači videoigara]]
[[Kategorija:Kompanije sa sjedištem u New Yorku]]
[[Kategorija:Videoigre]]
[[Kategorija:Kompanije u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>79x401avyaruzxg7y5idpje9luls0t4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901262</id>
      <parentid>3901254</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T18:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3901262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15440" sha1="6d20uhaml9tdjq6338jn8xjjh31wrwv" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = Rockstar Games, Inc.
| logo               = Rockstar Games Logo.svg
| vrsta              = [[Podružnica]]
| industrija         = [[Industrija videoigara|Videoigre]]
| prethodnik         = BMG Interactive
| osnovano = {{Start date and age|1998|12}}
| osnivači           = Terry Donovan, Gary Foreman, [[Dan Houser]], [[Sam Houser]], Jamie King
| sjedište           = [[New York City|New York]], Sjedinjene Američke Države
| ključne_osobe      = Sam Houser (predsjednik)
| proizvodi          = ''[[Grand Theft Auto]]'', ''[[Max Payne]]'', ''[[Midnight Club]]'', ''[[Red Dead]]''
| broj_zaposlenih    = &gt;2.000 (2018.)
| matična_kompanija  = [[Take-Two Interactive]]
| veb-sajt           = [https://www.rockstargames.com/ rockstargames.com]
}}

'''Rockstar Games, Inc.''' je američki [[izdavač videoigara]] sa sjedištem u [[New Yorku]]. Kompanija je osnovana u decembru 1998. kao podružnica kompanije [[Take-Two Interactive]], koristeći imovinu koju je Take-Two prethodno preuzeo od BMG Interactivea. Osnivači kompanije su bili Terry Donovan, Gary Foreman, braća [[Dan Houser|Dan]] i [[Sam Houser]], te Jamie King, koji su u to vrijeme radili za Take-Two, a braća Houser su prethodno bili izvršni direktori u BMG Interactiveu.&lt;ref name=&quot;vulture&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vulture.com/2018/10/the-making-of-rockstar-games-red-dead-redemption-2.html |title=How the West Was Digitized: The making of Rockstar Games' ''Red Dead Redemption 2'' |first=Harold |last=Goldberg |date=14. 10. 2018 |website=[[Vulture (website)|Vulture]] |access-date=16. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Od 1999, nekoliko kompanija koje je Take-Two preuzeo ili osnovao postale su dio Rockstar Gamesa. U ovom kontekstu, Rockstar Games se ponekad naziva i Rockstar New York, Rockstar NY ili Rockstar NYC. Rockstar Games također posjeduje studio za snimanje pokreta (motion capture) u Bethpageu, New York.&lt;ref name=&quot;vulture&quot; /&gt; 

Rockstar Games pretežno izdaje igre u žanru akcionih avantura. Najpoznatija franšiza kompanije je ''[[Grand Theft Auto]]''. Najnovija glavna igra u serijalu, ''[[Grand Theft Auto V]]'', prodana je u preko 220 miliona primjeraka od svog izlaska u septembru 2013, što je čini drugom najprodavanijom videoigrom svih vremena.&lt;ref name=&quot;IGN220&quot;&gt;{{cite web |last=Valentine |first=Rebekah |date=6. 11. 2025 |title=Take-Two CEO Is 'Highly Confident' on New GTA 6 Release Date |url=https://www.ign.com/articles/take-two-ceo-is-highly-confident-on-new-gta-6-release-date |publisher=IGN}}&lt;/ref&gt; Ostale popularne franšize uključuju ''Red Dead'', ''Midnight Club'', ''Max Payne'' i ''Manhunt''.

== Historija ==
[[File:Sam Houser and Dan Houser (cropped).png|thumb|right|Braća i suosnivači Dan Houser (lijevo) i Sam Houser fotografisani početkom 2010-ih. Dan je napustio kompaniju 2020; Sam je predsjednik.]]

Dana 12. marta 1998, [[Take-Two Interactive]] najavio je preuzimanje imovine neaktivnog britanskog izdavača videoigara BMG Interactive od BMG Entertainmenta.&lt;ref name=&quot;GS1&quot;&gt;{{cite web |url=http://headline.gamespot.com/news/98_03/12_taketwo/index.html |title=Take 2 Takes BMG |first=Chris |last=Johnston |date=12. 3. 1998 |website=GameSpot}}&lt;/ref&gt; Tim preuzimanjem Take-Two je dobio prava na nekoliko bivših intelektualnih vlasništava, uključujući ''[[Grand Theft Auto (videoigra)|Grand Theft Auto]]'' od studija [[DMA Design]] i ''Space Station Silicon Valley''.&lt;ref name=&quot;DesMus&quot;&gt;{{cite web |url=http://design.designmuseum.org/design/rockstar-games.html |title=Rockstar Games: Multimedia Designers |website=Design Museum |access-date=22. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Tri izvršna direktora BMG Interactivea — Dan Houser, Sam Houser i Jamie King — kao i Terry Donovan, osnovali su Rockstar Games u decembru 1998. kao izdavačku etiketu visoke klase za Take-Two.

U januaru 2007, Take-Two je objavio da je Terry Donovan napustio kompaniju. Naslijedio ga je Gary Dale na poziciji glavnog operativnog direktora (COO).&lt;ref name=&quot;Dale&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gamespot.com/articles/capcom-exec-leaves-to-join-rockstar/1100-6163690/ |title=Capcom exec leaves to join Rockstar |website=GameSpot |date=2. 1. 2007}}&lt;/ref&gt; 

Na 10. dodjeli nagrada [[Britanska akademija filmske i televizijske umjetnosti|BAFTA]] u martu 2014, kompanija je nagrađena BAFTA Fellowship nagradom za &quot;stvaranje složenih interaktivnih svjetova koji drže kompaniju na čelu industrije videoigara više od jedne decenije&quot;.&lt;ref name=&quot;BAFTA&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/technology-26417488 |title=Bafta fellowship for Rockstar Games |work=BBC News |date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je tokom godina značajno proširila svoje kapacitete kroz akvizicije. U maju 2019, Rockstar Games je kupio studio Dhruva Interactive iz [[Indija|Indije]], koji je spojen u Rockstar India.&lt;ref name=&quot;Dhruva&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gamesindustry.biz/articles/2019-05-13-rockstar-acquires-dhruva-from-starbreeze-for-usd7-9m |title=Rockstar acquires Dhruva Interactive from Starbreeze for $7.9m |last=Valentine |first=Rebekah |website=GamesIndustry.biz |date=13. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2020. preuzet je škotski studio Ruffian Games, koji je preimenovan u Rockstar Dundee.&lt;ref name=&quot;Dundee&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.videogameschronicle.com/news/rockstar-has-taken-over-master-chief-collection-developer-ruffian-games/ |title=Rockstar has taken over Master Chief Collection developer Ruffian Games |last=Robinson |first=Andy |website=Video Games Chronicle |date=12. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; U augustu 2023, Rockstar je zvanično kupio Cfx.re, tim odgovoran za modding zajednice FiveM i RedM.&lt;ref name=&quot;Cfx&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rockstargames.com/newswire/article/8971o8789584a4/roleplay-community-update |title=Roleplay Community Update |website=Rockstar Newswire |date=11. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. preuzet je i australijski studio Video Games Deluxe, formirajući Rockstar Australia.&lt;ref name=&quot;Aus&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.polygon.com/news/533101/rockstar-games-acquisition-video-deluxe-australia-brendan-mcnamara-la-noire |title=Rockstar acquires Aussie studio founded by L.A. Noire director |last=Walker |first=Ian |website=Polygon |date=3. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:20231022 Rockstar North.jpg|mini|Sjedište glavnog studija Rockstar North]]
Nakon dužeg odmora poslije izlaska igre ''[[Red Dead Redemption 2]]'', suosnivač Dan Houser zvanično je napustio kompaniju 11. marta 2020.&lt;ref name=&quot;DanDepart&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.polygon.com/2020/2/4/21123170/dan-houser-departs-rockstar-games-red-dead-gta |title=Rockstar Games co-founder Dan Houser leaving the company |work=Polygon |date=4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2022, Rockstar je bio meta hakerskog napada u kojem je procurilo 90 videozapisa iz ranog razvoja igre ''[[Grand Theft Auto VI]]''.&lt;ref name=&quot;GuardianLeak&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/games/2022/sep/19/rockstar-owner-issues-takedowns-after-grand-theft-auto-vi-leak |title=Rockstar owner issues takedowns after Grand Theft Auto VI leak |last=MacDonald |first=Keza |work=The Guardian |date=19. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2026, kompanija je ponovo pretrpjela napad hakerske grupe ShinyHunters, ali je kompanija izjavila da to nema utjecaja na sigurnost igrača i organizacije.&lt;ref name=&quot;Shiny&quot;&gt;{{cite web |url=https://kotaku.com/rockstar-games-reportedly-hacked-massive-data-leak-ransom-gta-6-shinyhunters-2000686858 |title=Rockstar Games suffered a breach |last=Zwiezen |first=Zack |website=Kotaku |date=11. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Filozofija kompanije ==
U oktobru 2011, Dan Houser izjavio je za medije da Rockstar Games namjerno izbjegava razvoj igara u žanru pucačina iz prvog lica (FPS). Naveo je da im je u &quot;DNA da izbjegavaju ono što rade druge kompanije&quot; te da im je cilj stvaranje vlastitih i jedinstvenih žanrova umjesto slijeđenja trendova.&lt;ref name=&quot;FPS&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.escapistmagazine.com/news/view/113855-Rockstar-Make-Good-Games-and-the-Money-Will-Follow |title=Rockstar: Make Good Games and the Money Will Follow |website=Escapist Magazine |date=27. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je također uključena u različite dobrotvorne svrhe, uključujući sponzorisanje Movember fondacije i organizaciju humanitarnih live prijenosa.&lt;ref name=&quot;Movember&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.eurogamer.net/articles/rockstar-sponsors-movember-charity |title=Rockstar sponsors Movember charity |website=Eurogamer |date=26. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

== Radni odnosi ==
U oktobru 2018, izvještaj Jasona Schreiera ukazao je na snažnu &quot;crunch&quot; kulturu unutar kompanije, gdje su radnici osjećali pritisak da rade noćima i vikendima kako bi završili projekte, sa prosjekom od 55 do 60 sati sedmično.&lt;ref name=&quot;kotaku&quot;&gt;{{cite web |url=https://kotaku.com/inside-rockstar-games-culture-of-crunch-1829936466 |title=Inside Rockstar Games' Culture Of Crunch |first=Jason |last=Schreier |date=23. 10. 2018 |website=Kotaku}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2025, Rockstar je otpustio 30 do 40 zaposlenika u Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu, što je dovelo do optužbi za gušenje sindikalnog organizovanja (union busting). Nezavisni sindikat radnika Velike Britanije (IWGB) organizovao je proteste ispred ureda Rockstara, a incident je dospio do Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je premijer Keir Starmer obećao istragu o ovim otpuštanjima.&lt;ref name=&quot;BloombergUnion&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2025-10-31/-grand-theft-auto-studio-accused-of-union-busting-after-firings |title=Grand Theft Auto Studio Accused of Union Busting After Firings |last=Schreier |first=Jason |website=Bloomberg News |date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na ovu klimu, u maju 2026. formalno je osnovan Sindikat radnika Rockstar Gamesa (Rockstar Games Workers Union).&lt;ref name=&quot;Union2&quot;&gt;{{cite web |url=https://aftermath.site/rockstar-games-workers-union-public-announcement/ |title=UK-Based Rockstar Game Workers Formally Announce Union |website=Aftermath |date=28. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Softver ==
=== RAGE ===
Rockstar Advanced Game Engine (RAGE) je tehnološki pokretač igre razvijen unutar Rockstar San Diega 2006. RAGE se koristi za većinu Rockstarovih naslova za računare i konzole, omogućavajući naprednu interakciju, fiziku i grafiku u igrama poput ''[[Red Dead Redemption 2]]'' i ''[[Grand Theft Auto V]]''.&lt;ref name=&quot;RageTech&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.eurogamer.net/digitalfoundry-2017-red-dead-redemption-2-trailer-tech-analysis |title=Red Dead Redemption 2's state-of-the-art technology analysed |work=Eurogamer |date=3. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Rockstar Games Social Club ===
Rockstar Games Social Club je mrežna usluga osmišljena za autentifikaciju i višeigračke komponente. Međutim, većina vizuelnog identiteta Social Cluba povučena je sa zvanične web stranice do kraja 2023. pred otkrivanje najnovijih projekata.

=== Rockstar Games Launcher ===
U septembru 2019. izdan je poseban Rockstar Games Launcher za PC. Aplikacija se direktno povezuje s računima igrača, omogućavajući im kupovinu, preuzimanje i pokretanje svih igara s jednog centralnog mjesta.&lt;ref name=&quot;Launcher&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gamedeveloper.com/business/rockstar-games-now-has-its-own-game-launcher-on-pc |title=Rockstar Games now has its own game launcher on PC |website=Gamasutra |date=17. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Ostali poduhvati ==
=== Rockstar Loft ===
Tokom 1999, Rockstar Games je u suradnji s promotorima u New Yorku uspostavio ''Rockstar Loft'', ekskluzivni klupski događaj zamišljen za promociju kompanije i stvaranje alternativnog noćnog života bez agresivnog osiguranja i skupih ulaznica.&lt;ref name=&quot;Loft&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fanbyte.com/features/the-strange-tale-of-rockstar-loft-rockstar-games-short-lived-club-night/ |title=The Strange Tale of Rockstar Loft, Rockstar Games' Short-Lived Club Night |website=Fanbyte |date=18. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Filmovi ===
Nakon izlaska igre ''Grand Theft Auto III'', kompaniji je navodno ponuđeno 5 miliona dolara za snimanje filma baziranog na igri. U filmu je glavnu ulogu trebao igrati reper Eminem, dok bi ga režirao Tony Scott. Sam Houser je odbio ovu ponudu, smatrajući da igri nije potrebna filmska adaptacija.&lt;ref name=&quot;EminemFilm&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nme.com/news/gaming-news/grand-theft-auto-rockstar-games-rejected-eminem-movie-deal-3349423 |title='Grand Theft Auto': Rockstar Games rejected Eminem movie deal |website=NME |date=15. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Pored toga, Rockstar je producirao nezavisne filmove i dokumentarce, uključujući sportsku dramu ''The Football Factory'' (2004) i dokumentarac ''Sunday Driver''.

=== CircoLoco Records ===
U maju 2021, kompanija je pokrenula izdavačku kuću CircoLoco Records u suradnji s poznatim party brandom Circoloco sa Ibize, kako bi doprinijeli sceni elektronske muzike koja je pretrpjela štetu tokom pandemije COVID-19.&lt;ref name=&quot;Circo&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.complex.com/pop-culture/circoloco-rockstar-games-announce-circoloco-records |title=CircoLoco and Rockstar Games Join Forces for New Imprint |website=Complex |date=24. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Studiji ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Logo !! Ime !! Lokacija !! Osnovano !! Preuzeto !! Napomene
|-
| [[File:Rockstar Games.svg|30px]] || [[Rockstar Australia]] || [[Sydney]], [[Australija]] || 2013. || 2025. || Bivši Video Games Deluxe
|-
| [[File:Rockstar Dundee Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Dundee]] || [[Dundee]], [[Škotska]] || 2008. || 2020. || Bivši Ruffian Games
|-
| [[File:Rockstar India Logo.svg|30px]] || [[Rockstar India]] || [[Bengaluru]], [[Indija]] || 2016. || {{n/a}} || Fokusiran na podršku drugim studijima
|-
| [[File:Rockstar Leeds Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Leeds]] || [[Leeds]], [[Engleska]] || 1997. || 2004. || Razvojni studio za prijenosne konzole
|-
| [[File:Rockstar Lincoln Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Lincoln]] || [[Lincoln, England|Lincoln]], [[Engleska]] || 1992. || 2002. || QA i lokalizacija
|-
| [[File:Rockstar London Logo.svg|30px]] || [[Rockstar London]] || [[London]], [[Engleska]] || 2005. || {{n/a}} || Razvojni studio za Manhunt 2
|-
| [[File:Rockstar New England Logo.svg|30px]] || [[Rockstar New England]] || [[Andover, Massachusetts|Andover]], [[SAD]] || 1999. || 2008. || Razvojni studio za Bully
|-
| [[File:Rockstar North Logo.svg|30px]] || [[Rockstar North]] || [[Edinburgh]], [[Škotska]] || 1988. || 2002. || Glavni studio za GTA serijal
|-
| [[File:Rockstar San Diego Logo.svg|30px]] || [[Rockstar San Diego]] || [[Carlsbad, California|Carlsbad]], [[SAD]] || 1984. || 2002. || Kreatori RAGE enginea
|-
| [[File:Rockstar Toronto Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Toronto]] || [[Oakville, Ontario|Oakville]], [[Kanada]] || 1980-ih || 1999. || Razvojni studio za PC portove
|-
| [[File:Road_font_awesome.svg|30px]] || Cfx.re || Rad na daljinu || 2016. || 2023. || Autori modova FiveM i RedM
|}

=== Bivši studiji ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Logo !! Ime !! Lokacija !! Osnovano !! Preuzeto !! Zatvoreno !! Napomene
|-
| [[File:Rockstar Vancouver Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Vancouver]] || [[Vancouver]], [[Kanada]] || 1998. || 2002. || 2012. || Spojen s Rockstar Torontom u julu 2012.
|-
| [[File:Rockstar Vienna Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Vienna]] || [[Beč]], [[Austrija]] || 1993. || 2003. || 2006. || Zatvoren u maju 2006.
|}

== Reference ==
{{Reflist}}
[[Kategorija:Izdavači videoigara]]
[[Kategorija:Kompanije sa sjedištem u New Yorku]]
[[Kategorija:Videoigre]]
[[Kategorija:Kompanije u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>6d20uhaml9tdjq6338jn8xjjh31wrwv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tvrđava Fortica (Podveležje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535622</id>
    <revision>
      <id>3901285</id>
      <timestamp>2026-06-30T19:13:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Tvrđava Fortica''' bila je [[Austro-Ugarska|austrougarski]] [[Utvrda|utvrđeni]] vojni objekat istočno od [[Mostar|Mostara]] u predjelu [[Podveležje (regija)|Podveležja]].  Podignuta je nakon [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije BiH]]. Mostar je bio pozadinsko uporište i imao je 19 utvrđenih objekata, najviše u BiH. Bila je to [[pojasna utvrda]], jedna od četiri koje je sagradila Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarsk...</comment>
      <origin>3901285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2536" sha1="8mpld99zoq76u903xxz9nu7j8bixdfu" xml:space="preserve">'''Tvrđava Fortica''' bila je [[Austro-Ugarska|austrougarski]] [[Utvrda|utvrđeni]] vojni objekat istočno od [[Mostar|Mostara]] u predjelu [[Podveležje (regija)|Podveležja]].

Podignuta je nakon [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije BiH]]. Mostar je bio pozadinsko uporište i imao je 19 utvrđenih objekata, najviše u BiH. Bila je to [[pojasna utvrda]], jedna od četiri koje je sagradila [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarska u BiH]].&lt;ref name=&quot;CIDOM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2016/01/Manuel-Martinovic_-_Hercegovina_A-U_utvrde_fortice.pdf|title=Manuel Martinović: Austro-ugarske utvrde u Hercegovini|date=2015-01-01|work=Hercegovina, 1 (26)|pages=156|access-date=2019-04-22}}&lt;/ref&gt;

Radi potreba pristupa i obilaska ovog vojnog objekta, te onih na Svetigori (877 m) i Guberači (624 m), ali i radi eksploatacije drvne građe, Austro-Ugarska je sa svojim stručnim osobljem napravila put iz Mostara uz [[Fortica (brdo iznad Mostara)|Forticu]]. Nisu angažovali lokalno stanovništvo. Put je vodio preko Šipovca na Brasinu, a odvojak je vodio na Merdžan glavu. Služio je i za izvlačenje šumske građe s Veleža. Put je asfaltiran poslije Drugog svjetskog rata, a govori se da je to zasluga [[Džemal Bijedić|Džemala Bijedića]].&lt;ref name=&quot;Velezistan&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.velezistan.de/povijest/|title=Povijest|publisher=Udruženje Veležistan|access-date=2019-04-20}}&lt;/ref&gt;

Od mnoštva austrougarskih vojnih utvrda oko Mostara sačuvano je vrlo malo, a one sačuvane su u vrlo lošem stanju. Istočno od Mostara su ostaci na obroncima i na platou Podveležja. Do njih se dolazi od [[Opine|Opina]], a povezuje ih oko 14 kilometara dug put: [[Tvrđava Werk 9|Werk 9]], [[Tvrđava Mali grad (Podveležje)|Mali grad]], [[Tvrđava Guberača|Guberača]], [[Tvrđava Merdžan glava|Merdžan glava]], [[Tvrđava Sveta gora (Podveležje)|Sveta gora (Svetigora)]] i Fortica.&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.ba/vijesti/strani-turisti-uzivaju-u-svakom-metru-ove-staze-zastanu-snimiti-selfie-smostarskom-panoramom-u-pozadini-1234937|title=Strani turisti uživaju u svakom metru ove staze, zastanu snimiti ‘selfie’ s mostarskom panoramom u pozadini|date=2018-03-25|publisher=Večernji list BiH|access-date=2019-04-22}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://mostarski.ba/foto-bijeg-iz-grada-tvrdava-merdzan-glava/ Mostarski.ba] FOTO: Bijeg iz grada – Tvrđava Merdžan glava, 27. 5. 2018.</text>
      <sha1>8mpld99zoq76u903xxz9nu7j8bixdfu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901287</id>
      <parentid>3901285</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T19:15:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3901287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2604" sha1="h3mgodu5mp8qc2d2i1zm9kfpjt8we0h" xml:space="preserve">'''Tvrđava Fortica''' bila je [[Austro-Ugarska|austrougarski]] [[Utvrda|utvrđeni]] vojni objekat istočno od [[Mostar|Mostara]] u predjelu [[Podveležje (regija)|Podveležja]].

Podignuta je nakon [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije BiH]]. Mostar je bio pozadinsko uporište i imao je 19 utvrđenih objekata, najviše u BiH. Bila je to [[pojasna utvrda]], jedna od četiri koje je sagradila [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarska u BiH]].&lt;ref name=&quot;CIDOM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2016/01/Manuel-Martinovic_-_Hercegovina_A-U_utvrde_fortice.pdf|title=Manuel Martinović: Austro-ugarske utvrde u Hercegovini|date=2015-01-01|work=Hercegovina, 1 (26)|pages=156|access-date=2019-04-22}}&lt;/ref&gt;

Radi potreba pristupa i obilaska ovog vojnog objekta, te onih na Svetigori (877 m) i Guberači (624 m), ali i radi eksploatacije drvne građe, Austro-Ugarska je sa svojim stručnim osobljem napravila put iz Mostara uz [[Fortica (brdo iznad Mostara)|Forticu]]. Nisu angažovali lokalno stanovništvo. Put je vodio preko Šipovca na Brasinu, a odvojak je vodio na Merdžan glavu. Služio je i za izvlačenje šumske građe s Veleža. Put je asfaltiran poslije Drugog svjetskog rata, a govori se da je to zasluga [[Džemal Bijedić|Džemala Bijedića]].&lt;ref name=&quot;Velezistan&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.velezistan.de/povijest/|title=Povijest|publisher=Udruženje Veležistan|access-date=2019-04-20}}&lt;/ref&gt;

Od mnoštva austrougarskih vojnih utvrda oko Mostara sačuvano je vrlo malo, a one sačuvane su u vrlo lošem stanju. Istočno od Mostara su ostaci na obroncima i na platou Podveležja. Do njih se dolazi od [[Opine|Opina]], a povezuje ih oko 14 kilometara dug put: [[Tvrđava Werk 9|Werk 9]], [[Tvrđava Mali grad (Podveležje)|Mali grad]], [[Tvrđava Guberača|Guberača]], [[Tvrđava Merdžan glava|Merdžan glava]], [[Tvrđava Sveta gora (Podveležje)|Sveta gora (Svetigora)]] i Fortica.&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.ba/vijesti/strani-turisti-uzivaju-u-svakom-metru-ove-staze-zastanu-snimiti-selfie-smostarskom-panoramom-u-pozadini-1234937|title=Strani turisti uživaju u svakom metru ove staze, zastanu snimiti ‘selfie’ s mostarskom panoramom u pozadini|date=2018-03-25|publisher=Večernji list BiH|access-date=2019-04-22}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://mostarski.ba/foto-bijeg-iz-grada-tvrdava-merdzan-glava/ Mostarski.ba] FOTO: Bijeg iz grada – Tvrđava Merdžan glava, 27. 5. 2018.
[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Mostar]]</text>
      <sha1>h3mgodu5mp8qc2d2i1zm9kfpjt8we0h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Palapa/Google analitika</title>
    <ns>2</ns>
    <id>535624</id>
    <revision>
      <id>3901309</id>
      <timestamp>2026-06-30T21:39:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1360769581|Google Analytics]]&quot;</comment>
      <origin>3901309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3539" sha1="cdh289zaubltsu6sf0tzlvskag7ad59" xml:space="preserve">
{{Infokutija softver
| naslov                           = Google Analytics
| logo                             = GAnalytics.svg
| snimak_ekrana                    = 2025-05-26 Google Analytics dashboard.png
| sklopivo                         = Yes
| veličina_snimka_ekrana           = 500px
| programer                        = [[Google]]
| prvo_izdanje                     = {{start date and age|2005|11|14|df=y}}
| izgled_verzija                   = stacked
| platforma                        = [[World Wide Web|Web]], [[Android (operativni sistem)|Android]]
| žanr                             = [[Web analitika]]
| veb-sajt                         = {{URL|https://analytics.google.com}}
}}

'''Google Analytics''' je usluga [[Web analitika|web analitike]] koju nudi [[Google]], a koja prati i izvještava o prometu [[Saobraćaj na web stranicama|na web stranicama]] i mobilnim aplikacijama te događajima, trenutno kao platforma unutar brenda Google Marketing Platform.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/analytics/premium/features.html|title=Get the Power of Google Analytics: Now available in Standard or Premium, whatever your needs are Google Analytics can help.|access-date=April 8, 2012}}&lt;/ref&gt; Google je pokrenuo ovu uslugu u novembru 2005. godine nakon što je preuzeo [[Urchin (softver)|Urchin]].&lt;ref name=&quot;Google&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/about/company/history/|title=Our history in depth|access-date=July 16, 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2005/03/29/technology/google-acquires-urchin-software.html|title=Google Acquires Urchin Software|agency=[[Associated Press]]|date=March 29, 2005|work=The New York Times|access-date=April 4, 2019|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

Od 2019. godine, Google Analytics je najšire korištena usluga web analitike na webu.&lt;ref name=&quot;W3Techs_trafficanalysis&quot;&gt;{{Cite web|url=https://w3techs.com/technologies/overview/traffic_analysis/all|title=Usage of traffic analysis tools for websites|date=February 27, 2019|publisher=W3Techs|access-date=February 27, 2019}}&lt;/ref&gt; Google Analytics pruža [[SDK]] koji omogućava prikupljanje podataka o korištenju iz [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] [[Mobilna aplikacija|aplikacija]], poznat kao ''Google Analitika za mobilne aplikacije''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://developers.google.com/analytics/solutions/mobile|title=Google Analytics for Mobile Apps {{!}} Analytics Implementation Guides and Solutions {{!}} Google Developers|website=Google Developers|language=en|access-date=August 25, 2017}}&lt;/ref&gt;

Google Analytics je prošao kroz mnoga ažuriranja od svog nastanka i trenutno je u svojoj 4. iteraciji, tj. GA4.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://developers.google.com/analytics/devguides/collection/ga4|title=Add the Google Analytics tag for Google Analytics 4 properties to your site with gtag.js}}&lt;/ref&gt; GA4 je zadana instalacija Google Analyticsa i preimenovana je verzija za (App + Web) Vlasništvo, koju je Google objavio 2019. godine u Beta verziji. GA4 je također zamijenio Universal Analytics (UA). Jedna značajna karakteristika GA4 je prirodna integracija s Googleovim BigQueryjem - funkcijom koja je prethodno bila dostupna samo s poslovnim GA 360. Ovaj potez ukazuje na napore Googlea da integrira GA i njegove besplatne korisnike u svoju širu ponudu u oblaku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://support.google.com/analytics/answer/9823238|title=GA4 BigQuery Export|website=support.google.com|access-date=May 13, 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>cdh289zaubltsu6sf0tzlvskag7ad59</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901310</id>
      <parentid>3901309</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T21:40:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3901310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3540" sha1="mfdk89o5yqnadu9w5mitdf75ov5kavg" xml:space="preserve">
{{Infokutija softver
| naslov                           = Google Analytics
| logo                             = GAnalytics.svg
| snimak_ekrana                    = 2025-05-26 Google Analytics dashboard.png
| sklopivo                         = Yes
| veličina_snimka_ekrana           = 500px
| programer                        = [[Google]]
| prvo_izdanje                     = {{start date and age|2005|11|14|df=y}}
| izgled_verzija                   = stacked
| platforma                        = [[World Wide Web|Web]], [[Android (operativni sistem)|Android]]
| žanr                             = [[Web analitika]]
| veb-sajt                         = {{URL|https://analytics.google.com}}
}}

'''Google Analytics''' je usluga [[Web analitika|web analitike]] koju nudi [[Google]], a koja prati i izvještava o prometu [[Saobraćaj na web stranicama|na web stranicama]] i mobilnim aplikacijama te događajima, trenutno kao platforma unutar brenda Google Marketing Platform.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/analytics/premium/features.html|title=Get the Power of Google Analytics: Now available in Standard or Premium, whatever your needs are Google Analytics can help.|access-date=April 8, 2012}}&lt;/ref&gt; Google je pokrenuo ovu uslugu u novembru 2005. godine nakon što je preuzeo [[Urchin (softver)|Urchin]].&lt;ref name=&quot;Google&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/about/company/history/|title=Our history in depth|access-date=July 16, 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2005/03/29/technology/google-acquires-urchin-software.html|title=Google Acquires Urchin Software|agency=[[Associated Press]]|date=March 29, 2005|work=The New York Times|access-date=April 4, 2019|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

Od 2019. godine, Google Analytics je najšire korištena usluga web analitike na webu.&lt;ref name=&quot;W3Techs_trafficanalysis&quot;&gt;{{Cite web|url=https://w3techs.com/technologies/overview/traffic_analysis/all|title=Usage of traffic analysis tools for websites|date=February 27, 2019|publisher=W3Techs|access-date=February 27, 2019}}&lt;/ref&gt; Google Analytics pruža [[SDK]] koji omogućava prikupljanje podataka o korištenju iz [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] [[Mobilna aplikacija|aplikacija]], poznat kao ''Google Analitika za mobilne aplikacije''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://developers.google.com/analytics/solutions/mobile|title=Google Analytics for Mobile Apps {{!}} Analytics Implementation Guides and Solutions {{!}} Google Developers|website=Google Developers|language=en|access-date=August 25, 2017}}&lt;/ref&gt;

Google Analytics je prošao kroz mnoga ažuriranja od svog nastanka i trenutno je u svojoj 4. iteraciji, tj. GA4.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://developers.google.com/analytics/devguides/collection/ga4|title=Add the Google Analytics tag for Google Analytics 4 properties to your site with gtag.js}}&lt;/ref&gt; GA4 je zadana instalacija Google Analyticsa i preimenovana je verzija za (App + Web) Vlasništvo, koju je Google objavio 2019. godine u Beta verziji. GA4 je također zamijenio Universal Analytics (UA). Jedna značajna karakteristika GA4 je prirodna integracija s Googleovim BigQueryjem - funkcijom koja je prethodno bila dostupna samo s poslovnim GA 360. Ovaj potez ukazuje na napore Googlea da integrira GA i njegove besplatne korisnike u svoju širu ponudu u oblaku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://support.google.com/analytics/answer/9823238|title=GA4 BigQuery Export|website=support.google.com|access-date=May 13, 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>mfdk89o5yqnadu9w5mitdf75ov5kavg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sentoff</title>
    <ns>10</ns>
    <id>535625</id>
    <redirect title="Šablon:Crveni karton" />
    <revision>
      <id>3901321</id>
      <timestamp>2026-07-01T05:38:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Crveni karton]]</comment>
      <origin>3901321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="qdfltm4vg46wr5wyqsfypkyvqcqky0a" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Crveni karton]]</text>
      <sha1>qdfltm4vg46wr5wyqsfypkyvqcqky0a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christopher Pike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535626</id>
    <revision>
      <id>3901326</id>
      <timestamp>2026-07-01T06:55:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija fiktivni lik | boja           =  | ime            = Christopher Pike | serija         = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'' | slika          =  | prvo           = {{Plainlist| * &quot;Kavez&quot; (1964) * &quot;Zvjerinjak&quot; (1966)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalna serija]]'') * [[Zvjezdane staze (film)|Zvjezdane staze]] * Brother (2019)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Discovery|Discovery]]'') }} | zadnje         = Zvjezdane staze:...</comment>
      <origin>3901326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8024" sha1="o1f559k04vbhq8lkkq8whu4qeh9eres" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Christopher Pike
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]''
| slika          = 
| prvo           = {{Plainlist|
* &quot;Kavez&quot; (1964)
* &quot;Zvjerinjak&quot; (1966)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalna serija]]'')
* [[Zvjezdane staze (film)|Zvjezdane staze]]
* Brother (2019)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Discovery|Discovery]]'')
}}
| zadnje         = [[Zvjezdane staze: U tami|U tami]] (2019)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalna serija]]'')
| kreator        = [[Gene Roddenberry]]
| portretirao    = {{Plainlist|
* [[Jeffrey Hunter]] (1964)
* [[Sean Kenney]] (1966)
* [[Bruce Greenwood]] (2009–2013)
* [[Anson Mount]] (2019–danas)
}}
| glas           = 
| oznaka6        = 
| podaci6        = 
| oznaka7        = 
| podaci7        = 
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = [[Čovjek]]
| rod            = Muški
| zanimanje      = 
| titula         = kapetan, kapetan flote i Admiral (paralelni univerzum)	
| porodica       = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| rodbina        = 
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Christopher Pike''' izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]''. On je neposredni prethodnik [[James T. Kirk|Jamesa T. Kirka]] kao kapetana zvjezdanog broda [[USS Enterprise]].

Pike se prvi put pojavio kao glavni lik u originalnoj neemitiranoj pilot epizodi za [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalna serija]], &quot;Kavez&quot;, kojeg je glumio [[Jeffrey Hunter]]. Kada je ova pilot epizoda odbijena, Hunter se povukao iz serije, a lik Pikea je zamijenjen Kirkom.&lt;ref&gt;David Alexander, ''Star Trek Creator: The Authorized Biography of Gene Roddenberry'', p.&amp;nbsp;244. Letter from Gene Roddenberry to Jeffrey Hunter, April 5, 1965:
:I am told you have decided not to go ahead with &quot;Star Trek&quot;. This has to be your own decision, of course, and I must respect it. You may be certain I hold no grudge or ill feelings and expect to continue to reflect publicly and privately the high regard I learned for you during the production of our pilot.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herbert F. Solow and Robert H. Justman, ''Inside Star Trek'', p. 63.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.jeffreyhunter.net/NewSite/InPrint/1965/interview070465.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170305114024/http://www.jeffreyhunter.net/NewSite/InPrint/1965/interview070465.pdf |archive-date=2017-03-05 |url-status=live|date=7 April 1965|title=Interview with Jeffrey Hunter|quote=I was asked to do it, but had I accepted, I would have been tied up much longer than I care to be. I have several things brewing now and they should be coming to a head in the next few weeks. I love doing motion pictures and expect to be as busy as I want to be in them.}}&lt;/ref&gt; Serija je kasnije utvrdila Pikea kao Kirkovog prethodnika u dvodijelnoj priči &quot;Zvjerinjak&quot;, koja je opsežno koristila arhivske snimke iz &quot;Kaveza&quot;; okvirna priča uključivala je starijeg, ožiljcima izranjavanog i invalidnog kapetana flote Pikea kojeg je glumio [[Sean Kenney]].

Filmovi ''[[Zvjezdane staze (film)|Zvjezdane staze]]'' (2009) i ''[[Zvjezdane staze: U tami|U tami]]'' (2013), koji se odvijaju u alternativnoj vremenskoj liniji, prikazuju [[Bruce Greenwood|Brucea Greenwooda]] kao verziju Pikea koji djeluje kao mentor mladom Kirku. Christopher Pike je glavni lik u drugoj sezoni ''[[Zvjezdane staze: Discovery|Discoveryja]]'' (emitirano 2019), kojeg glumi [[Anson Mount]]; Smještena nekoliko godina nakon serije &quot;Kavez&quot;, serija prikazuje kapetana Pikea kako preuzima privremenu komandu nad USS Discoveryjem. Serija ''[[Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi|Čudni novi svjetovi]]'' (2022. – danas), spin-off serije &quot;Discovery&quot;, fokusirana je na Pikeovo vrijeme kao kapetana USS Enterprisea, a Mount reprizira tu ulogu.

== Biografija ==
Prema dijalogu u &quot;Kavezu&quot;, on je iz grada Mojave u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i nekada je posjedovao konja po imenu Tango.

Pike je drugi kapetan USS Enterprisea NCC-1701 i prvi koji je prikazan u kanonu Zvjezdanih staza. ''[[Zvjezdane staze: Animirana serija|Animirana serija]]'' otkriva da je kapetan Robert April prethodio Pikeu, a štampane knjige i referentni priručnici o Zvjezdanim stazama također identificiraju April kao Pikeovu prethodnicu.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Best Destiny|last=Carey|first=Diane|publisher=[[Pocket Books]]|year=1995|isbn=0-517-13905-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Encyc&quot;&gt;{{cite book|title=[[The Star Trek Encyclopedia]]|last=Okuda|first=Mike |author2=Denise, Okuda |author3=Mirek, Debbie |publisher=Pocket Books|isbn=0-671-53609-5|year=1999}}&lt;/ref&gt; Pike je preuzeo komandu nad USS Enterpriseom 2250, u dobi od 38 godina, preuzevši komandu od Roberta Aprila.

== Prijem ==
Godine 2012, [[IGN]] je rangirao lik Christopera Pikea, kako je prikazan u ''Originalnoj seriji'' i filmu Zvjezdane staze iz 2009, kao 23. najbolji lik u svemiru Zvjezdanih staza.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Top 25 Star Trek Characters - IGN|url=https://www.ign.com/articles/2009/05/08/top-25-star-trek-characters|language=en|access-date=2019-07-12|author=IGM Movies|date=2009-05-08}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017, [[The Washington Post]] je rangirao Pikea kao šestog najboljeg kapetana Zvjezdanih staza, uključujući prezentacije lika u Kelvinovim filmovima (Bruce Greenwood) i pilot epizodi Zvjezdanih staza i Originalnoj seriji (Jeffrey Hunter i Sean Kenney).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.denverpost.com/2017/09/26/ultimate-ranking-best-star-trek-captains/|title=The ultimate ranking of the best &quot;Star Trek&quot; captains|author=Ahrens, Frank|date=2017-09-26|website=The Denver Post|language=en-US|access-date=2019-03-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ahrens, Frank (2017-09-22). The ultimate ranking of the best ‘Star Trek’ captains. The Washington Post, 22 September 2017. Retrieved from https://www.washingtonpost.com/news/comic-riffs/wp/2017/09/22/the-ultimate-ranking-of-the-best-star-trek-captains/?noredirect=on.&lt;/ref&gt;

Godine 2019, [[TV Guide]] je nazvao kapetana Pikea (kojeg glumi Anson Mount) prikazanog u Discoveryju &quot;omiljenim likovima&quot;, također ističući Pikeovog Broja Jedan (kojeg glumi Rebecca Romijn).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tvguide.com/news/star-trek-discovery-anson-mount-season-2-exit/|title=Star Trek: Discovery Fans Shouldn't Get Too Attached to Captain Pike {{!}} TV Guide|date=2019-03-18|website=TVGuide.com|language=en|access-date=2019-03-20|author=Vick, Megan}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019, zbog njegovog uključivanja u drugu sezonu serije ''Discovery'', [[Screen Rant]] je rangirao Pikea kojeg glumi Anson Mount kao drugog najboljeg kapetana u Star Treku:

&lt;blockquote&gt;Ovaj momak je vidio svoju budućnost kao unakaženi komad mesa u invalidskim kolicima, a ipak je nastavio dalje. To nazivamo hrabrošću.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/every-star-trek-captain-ranked/|title=Every Star Trek Captain, Ranked Worst To Best|date=2019-05-19|website=ScreenRant|language=en-US|access-date=2019-11-08|author=Hurych, Amanda}}&lt;/ref&gt;
&lt;/blockquote&gt;

Zbog popularnosti uloga [[Anson Mount|Ansona Mounta]] i [[Ethan Peck|Ethana Pecka]] u ''Discoveryju'', Pikea i [[Spock]]a, fanovi su pokrenuli peticiju na Change.org za CBS da naruči spin-off o Pikeu, fokusirajući se na Pikeove i Spockove avanture na Enterpriseu. Do novembra 2019, peticija je dostigla preko 29.000 potpisa.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Christopher_Pike Christopher Pike] na [[Memory Alpha]]


{{Zvjezdane staze: Originalna serija}}
{{Zvjezdane staze: Discovery}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Fiktivni likovi|*]]</text>
      <sha1>o1f559k04vbhq8lkkq8whu4qeh9eres</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>William T. Riker</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535627</id>
    <revision>
      <id>3901333</id>
      <timestamp>2026-07-01T07:47:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija fiktivni lik | boja           =  | ime            = William T. Riker | serija         = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'' | slika          =  | prvo           = &quot;Susret kod Farpointa&quot; (1987)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'') | zadnje         =  | kreator        = [[Gene Roddenberry]]&lt;br/&gt;[[D. C. Fontana]] | portretirao    = [[Jonathan Frakes]] | glas           =  | oznaka6        =  | podaci6...</comment>
      <origin>3901333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5329" sha1="oze5h1qwgkyuxdgr35nr6abt3vueajk" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = William T. Riker
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]''
| slika          = 
| prvo           = &quot;Susret kod Farpointa&quot; (1987)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'')
| zadnje         = 
| kreator        = [[Gene Roddenberry]]&lt;br/&gt;[[D. C. Fontana]]
| portretirao    = [[Jonathan Frakes]]
| glas           = 
| oznaka6        = 
| podaci6        = 
| oznaka7        = 
| podaci7        = 
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = Čovjek
| rod            = Muški
| zanimanje      = 
| titula         = 
| porodica       = 
| supruga        = Deanna Troi
| djeca          = 
| rodbina        = 	Kyle Riker (otac)&lt;br/&gt;Betty Riker (majka)&lt;ref name=&quot;ST1&quot;/&gt;
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''William Thomas &quot;Will&quot; Riker''' izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]'' koji se prvenstveno pojavljuje kao glavni lik u seriji [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]], kojeg glumi [[Jonathan Frakes]]. Kroz seriju i prateće filmove, on je prvi oficir [[USS Enterprise]]a, a kratko i kapetan, sve dok ne prihvati komandu nad USS Titanom na kraju [[Zvjezdane staze: Nemesis|Nemesisa]]. On je suprug [[Deanna Troi|Deanne Troi]].

== Kasting ==
Frakes je otišao na sedam audicija tokom šest sedmica prije nego što je dobio ulogu Rikera. Frakes je izjavio:

{{blockquote|Počeo sam sa opštim pozivom, zatim sa direktorom kastinga, producentom, pa drugim režiserima, do Genea Roddenberryja, a zatim preko rukovodilaca Paramounta, uključujući samog potpredsjednika i šefove televizije.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Schrager|first=Adam|title=The Finest Crew in the Fleet: The Next Generation Cast On Screen and Off|publisher=Wolf Valley Books|location=New York |year=1997|isbn=1-888149-03-5|pages= 48–49 }}&lt;/ref&gt;}}

[[Michael O'Gorman]], [[Ben Murphy]] i [[Gregg Marx]] su također bili razmatrani za ulogu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://lettersofnote.com/2010/08/25/star-trekcasting/ | title=STAR TREK/Casting | date=August 25, 2010 }}&lt;/ref&gt;

== Prijem ==
Godine 2009, [[IGN]] je ocijenio Williama Rikera kao 22. najbolji lik svih ''Zvjezdanih staza'' do tada.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.ign.com/articles/2009/05/08/top-25-star-trek-characters |title=Top 25 Star Trek Characters |date=May 8, 2009 |website=[[IGN]] |language=en-US |access-date=June 20, 2019}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016, časopis [[Wired]] je rangirao prvog oficira Rikera kao 6. najvažniji lik [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] unutar naučnofantastičnog univerzuma ''Zvjezdanih staza''.&lt;ref&gt;{{Cite magazine |url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/ |title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|last=McMillan |first=Graeme |date=September 5, 2016 |magazine=[[Wired (magazine)|Wired]] |access-date=March 20, 2019 |issn=1059-1028}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017, [[IndieWire]] je rangirao Rikera kao 2. najbolji lik u ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.indiewire.com/2017/09/star-trek-the-next-generation-characters-ranked-1201882388/ |title='Star Trek: The Next Generation': Ranking the Crew, From Picard to Pulaski |last=Miller |first=Liz Shannon |date=September 30, 2017 |website=[[IndieWire]] |language=en |access-date=June 23, 2019}}&lt;/ref&gt;

U martu 2018, [[TheWrap]] je stavio Williama Rikera na 5. mjesto od 39. na rang listi glavnih likova franšize ''Zvjezdane staze''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.thewrap.com/all-39-star-trek-main-characters-ranked-from-spock-to-wesley-photos/ |title=All 39 'Star Trek' Main Characters Ranked |date=March 21, 2018 |website=[[TheWrap]] |language=en-US |access-date=June 22, 2019}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2018, [[CBR]] je rangirao Rikera kao 12. najbolji lik Zvjezdane flote u ''Zvjezdanim stazama''.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cbr.com/star-trek-starfleet-members-ranked/ |title=Star Trek: The 25 Best Members Of Starfleet, Ranked |date=October 27, 2018 |website=[[Comic Book Resources]] |language=en-US |access-date=June 20, 2019}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019, [[CinemaBlend]] je rangirao Rikera kao peti najbolji lik Zvjezdane flote svih vremena.&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{Cite web |url=https://www.cinemablend.com/television/2474542/the-best-star-trek-characters-of-all-time |title=The Best Star Trek Characters Of All Time|date=June 10, 2019|website=[[CinemaBlend]] |access-date=June 20, 2019}}&lt;/ref&gt; Ističu da je dobar u svom poslu kao &quot;Broj Jedan&quot;, prvi oficir kapetana Picarda na svemirskom brodu USS Enterprise 1701-D.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/William_T._Riker William T. Riker] na [[Memory Alpha]]

{{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}}
{{Zvjezdane staze: Picard}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Fiktivni likovi|*]]</text>
      <sha1>oze5h1qwgkyuxdgr35nr6abt3vueajk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:William T. Riker</title>
    <ns>1</ns>
    <id>535628</id>
    <revision>
      <id>3901336</id>
      <timestamp>2026-07-01T08:54:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ime */ novi odlomak</comment>
      <origin>3901336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="147" sha1="jo1vfja2s05pvgadezkfdx2wmetevv4" xml:space="preserve">== Ime ==

{{Spomeni|KWiki}} ime sa T. ili bez? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:54, 1 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>jo1vfja2s05pvgadezkfdx2wmetevv4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901460</id>
      <parentid>3901336</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T11:45:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ime */ odgovor</comment>
      <origin>3901460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="343" sha1="8suhi9kf964g5uvuigmw5rdpd1laarp" xml:space="preserve">== Ime ==

{{Spomeni|KWiki}} ime sa T. ili bez? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:54, 1 juli 2026 (CEST)

:Ti si bolji poznavalac ovdje. Ovo nije pitanje tipa pravilno-nepravilno nego šta je uobičajenije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 1 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>8suhi9kf964g5uvuigmw5rdpd1laarp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:SylvanianFamiliesLogo.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>535629</id>
    <revision>
      <id>3901346</id>
      <timestamp>2026-07-01T09:51:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis         = Logotip franšize Sylvanian Families za potrebe ilustracije članka.
|Izvor        = http://www.sylvanianfamilies.com/index.php
|Datum        = 
|Autor        = Epoch Company
|Objašnjenje  = Slika se koristi u sklopu poštene upotrebe za vizuelnu identifikaciju teme članka.
}}</comment>
      <origin>3901346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="322" sha1="qoin8kd6981nfmb7ke7tge5aa3wu5gp" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis         = Logotip franšize Sylvanian Families za potrebe ilustracije članka.
|Izvor        = http://www.sylvanianfamilies.com/index.php
|Datum        = 
|Autor        = Epoch Company
|Objašnjenje  = Slika se koristi u sklopu poštene upotrebe za vizuelnu identifikaciju teme članka.
}}</text>
      <sha1>qoin8kd6981nfmb7ke7tge5aa3wu5gp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sylvanian Families</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535630</id>
    <revision>
      <id>3901347</id>
      <timestamp>2026-07-01T09:52:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1357823649|Sylvanian Families]]&quot;</comment>
      <origin>3901347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24108" sha1="puvw7xiz1lwl3w0ht5wld1ui5hsq5oc" xml:space="preserve">
 {{Infokutija igračka
| ime             = Sylvanian Families
| slika           = SylvanianFamiliesLogo.png
| opis            = 
| ostala_imena    = Calico Critters (Sjeverna Amerika)
| vrsta           = Figurice i antropomorfne igračke
| izumitelj       = [[Epoch]]
| država          = [[Japan]]
| kompanija       = [[Epoch]]
| od              = 20. mart 1985.
| do              = danas
| materijali      = Plastika presvučena flokom (baršunasti materijal), tkanina
| slogan          = Nature, Family and Love (Priroda, porodica i ljubav)
| web_stranica    = https://www.sylvanianfamilies.com/en-uk/
}}

'''Sylvanian Families''' ( [[Japanski jezik|japanski]]: シルバニアファミリー, ''Shirubania Famirī'') (poznate i kao Calico Critters u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]]) je linija kolekcionarskih figurica antropomorfnih životinja napravljenih od flokirane plastike.&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Rhodri|last=Marsden|url=https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/features/sylvanian-families-how-folksy-ways-and-wholesome-values-captured-a-global-audience-10114718.html|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220526/https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/features/sylvanian-families-how-folksy-ways-and-wholesome-values-captured-a-global-audience-10114718.html|archive-date=2022-05-26|title=Sylvanian Families: How folksy ways and wholesome values captured a global audience|publisher=Independent.co.uk|date=2014-03-19|access-date=2015-03-18}}&lt;/ref&gt; Kreirala ih je japanska kompanija za proizvodnju igračaka [[Epoch]] 1985. godine, a širom svijeta ih distribuira veći broj kompanija.

== Historija ==

=== Početak ===
Na početku proizvodnje, 20. marta 1985. godine, kompanija [[Epoch]] je kreirala i lansirala Sylvanian Families u [[Japan|Japanu]], koristeći koncept kućica za lutke i antropomorfnih životinjskih figura. Prva izdanja kućica za lutke i ostalih setova za igru bila su napravljena od porculana, a namještaj od drveta, dok su u kasnijim izdanjima ovi materijali u proizvodnji zamijenjeni plastikom i metalom. Igračke su kasnije iste godine objavljene i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], ali s drugačijim pakovanjem i manjim razlikama u samim likovima. Ova linija igračaka prvobitno je nosila naziv ''Pleasant Friends of the Forest Epoch System Collection Animal Toy Sylvanian Families'' ( [[Japanski jezik|japanski]]:森のゆかいな仲間たち エポック社 システム・コレクション・アニマルトーイ・シルバニアファミリー, ''Mori no yukaina nakama-tachi Epokku-sha shisutemu korekushon animaru tōi shirubania famirī''), ali je ime promijenjeno u sadašnje. &quot;Sylvanian&quot; znači &quot;iz šume&quot;, prema rimskom bogu [[Silvan|Silvanu]] (Silvanus).

U septembru 1987. godine, ova linija igračaka inspirisala je animiranu seriju u produkciji kompanija DIC Animation City i TMS Entertainment, koja je imala 13 epizoda. Serija je bila popularna u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Španija|Španiji]]. Naziv televizijske serije zasnovane na Sylvanian Families prilagođavan je u različitim zemljama. Također je prikazivana u SAD-u krajem 1980-ih godina na kanalu The CBN Family Channel&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/48136515/maple-town-and-sylvanian-families-on-cbn/|title=Daytime listings|date=1989-09-22|work=The News-Messenger|access-date=2020-04-06|pages=23}}&lt;/ref&gt; i krajem 1990-ih godina na televiziji PAX TV. Kasnije te iste godine, uspjeh na ovim tržištima doveo je do širenja na [[Zapadna Evropa|Zapadnu Evropu]], počevši od britanske podružnice kompanije Tomy koja je preuzela ekskluzivna prava za ovaj brend u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tomy je predstavio Sylvanian Families na tržištu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 1987. godine, gdje je linija brzo postala bestseler.

Do 1988. godine, Sylvanian Families su postigle ogroman uspjeh širom svijeta, osvojivši nagradu Britanskog udruženja trgovaca igračkama (British Association of Toy Retailers) za &quot;Igračku godine&quot; tri godine zaredom – 1987, 1988. i 1989. godine.

Godine 1993, Tomy, koji je distribuirao ove igračke širom svijeta, izgubio je prava na ime &quot;Sylvanian Families&quot; u Kanadi i SAD-u. Tomy je ponovo pokrenuo ovu liniju pod novim imenom &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters of Cloverleaf Corners&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;, koja se danas jednostavno zove &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;. Liniju &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; u SAD-u i Kanadi trenutno distribuira kompanija Epoch Everlasting Play, LLC.

=== Pad i ponovno pokretanje ===
[[Datoteka:Shop_Window_of_Sylvanian_Families_Store,_London.jpg|mini|Izlog danas zatvorene prodavnice Sylvanian Families u Londonu]]
Do kasnih 1990-ih godina, Sylvanian Families su bile povučene s tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako ih je kompanija Flair ponovo uvela od 1999. godine. &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B;''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (March 2023)&quot;&gt;citation needed&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;''&amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Samostalna prodavnica Sylvanian Families otvorena je 1992. godine u [[Finsbury Park|Finsbury Parku]] u [[London|Londonu]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=End of era for UK's only independent Sylvanian Families shop|url=https://www.bbc.com/news/av/uk-england-london-64892458|access-date=2026-07-01|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, Sylvanian Families su ponovo uvedene u [[Australija|Australiji]], gdje postaju sve dostupnije. Kompanija Tomy je prestala prodavati Calico Critters, ali je novu liniju preuzela nova kompanija, International Playthings, koja se danas zove Epoch Everlasting Play.

Godine 1999. ova linija igračaka proslavila je svoju 15. godišnjicu u Japanu otvaranjem tematskog restorana ''Sylvanian Forest Kitchen'' ([[Japanski jezik|japanski]]:シルバニア森のキッチン, ''Shirubania mori no kitchin''), kojim je upravljala i rukovodila kompanija Epoch. Restoran nije samo služio hranu, već je prodavao i robu te igračke zasnovane na ovoj franšizi.

Godine 2004. franšiza je proslavila svoju 20. godišnjicu u Japanu lansiranjem porodice Walnut Squirrel (Vjeverice s orasima). Tog jula, kompanija Epoch je najavila novu atrakciju u Grinpi, zabavnom parku kojim upravlja [[Fuji Kyuko]]. Izgradnja ove atrakcije, koja se prvobitno zvala ''Sylvanian Village'' (シルバニアビレッジ, ''Shirubania Birejji''), a kasnije preimenovana u ''Sylvanian Gardens'' (シルバニアガーデン, ''Shirubania Gāden''), započela je pod nadzorom kompanije Epoch. Franšiza je 2005. godine organizovala svoj prvi događaj uživo pod nazivom ''Sylvanian Families Musical~The Big Commotion on the Eve of the Party!'' (シルバニアファミリーミュージカル～パーティーイブは大さわぎ！, ''Shirubania famirī myūjikaru ~ pātī ibu wa ōsawagi!''), koji je izveden u teatru Gekidan Kogumaza. Kasnije je objavljen na [[DVD|DVD-u]] 2006. godine.

Godine 2006. likovi iz ove linije igračaka izabrani su za maskote nacionalne uzajamne pomoći Nacionalne federacije radničkih i potrošačkih osiguravajućih zadruga. Do kraja te godine, igračke su prodate u ukupno 78 miliona primjeraka.

Godine 2007. kompanija Epoch se udružila s kompanijama Itochu, Nippon Columbia i Shogakukan kako bi producirala 3D CGI OVA seriju zasnovanu na ovoj liniji igračaka, koju su producirali Kōji Kawaguchi i Yumiko Muriai, a režirao Akira Takamura. Sve 3 epizode objavljene su 20. juna. Prema navodima kompanije Epoch, bilo je planirano još epizoda, ali one iz nepoznatih razloga nikada nisu producirane. U Ujedinjenom Kraljevstvu, kompanija Flair je proslavila 20. godišnjicu ove franšize s odabranim brojem novih artikala. Najprodavaniji su bili čamac za vidre (Otter boat) i ponovo uvedena porodica dalmatinskih pasa (Dalmatian Family), koji su nosili rođendanske kapice s natpisom &quot;Happy 20th!&quot;.

U martu 2009. godine, ova serija igračaka proslavila je svoju 25. godišnjicu u Japanu otvaranjem atrakcije ''Sylvanian Gardens'' u zabavnom parku Grinpa. Pod upravom kompanije Epoch, ova atrakcija nudi vjerne replike kuća i zgrada iz same linije igračaka, kao i muzej s izložbom o historiji ovih igračaka. U sklopu atrakcije nalazi se i prodavnica koja prodaje artikle ekskluzivne za ovaj park. &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B;''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (March 2023)&quot;&gt;citation needed&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;''&amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Franšiza je 2010. godine ponovo organizovala dva mjuzikla, ''Sylvanian Families Exciting Musical'' (シルバニアファミリーわくわくミュージカル, ''Shirubania famirī wakuwaku myūjikaru'') i ''Sylvanian Families Exciting Stage'' (シルバニアファミリーわくわくステージ, ''Shirubania famirī wakuwaku sutēji''), koji su postali ključni dio promocije igračaka na konvencijama.

Godine 2013. prava na ove igračke u Ujedinjenom Kraljevstvu prenesena su na novoosnovanu kompaniju Epoch UK, koja je započela njihovu distribuciju od 1. januara 2014. godine. Kompanija Flair je prestala s distribucijom igračaka 31. decembra iste godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.toynews-online.biz/news/read/epoch-confirms-uk-distribution-of-sylvanian-families/040406|title=Epoch confirms UK distribution of Sylvanian Families|last=Loveday|first=Samantha|access-date=July 10, 2013}}&lt;/ref&gt;

Godine 2015, serija maketa (tabloa) britanske umjetnice Mimsy, na kojima teroristi &quot;MICE-IS&quot; prijete figuricama Sylvanian Families, zabranjena je na izložbi ''Passion for Freedom''.&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Claire|last=Armitstead|first2=Jonathan|last2=Jones|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/2015/sep/26/sylvanian-families-isis-freedom-of-expression-exhibition|title=Art and design – Artwork showing Sylvanian Families terrorised by Isis banned from free speech exhibition|work=The Guardian|date=26 September 2015}}&lt;/ref&gt;

Godine 2018. otvoren je tematski park zasnovan na Sylvanian Parks u sklopu kompleksa ''Komorebi Mori no Ibaraido'', sa svečanim otvaranjem 14. jula, dok je zvanično otvoren za javnost 23. juna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crunchyroll.com/news/latest/2018/6/5/japan-to-open-sylvanian-families-theme-park|title=Japan to Open &quot;Sylvanian Families&quot; Theme Park|last=Dennison|first=Kara|date=June 5, 2018|access-date=January 24, 2024}}&lt;/ref&gt;

Kako bi se 2020. godine proslavila 35. godišnjica, od kupaca je zatraženo da učestvuju u anketi i izaberu svog omiljenog lika, s tim da pobjednik ponovo bude uvršten u prodaju. Porodica ovaca zauzela je treće mjesto, porodica dabrova drugo, dok je porodica pataka proglašena pobjednikom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sylvanianfamilies.com/|title=Sylvanian Families|website=www.sylvanianfamilies.com|access-date=2021-10-16}}&lt;/ref&gt;

Također u 2020. godini, drugi tematski park Sylvanian Families otvoren je u sklopu Poljoprivrednog parka u Osaki (Osaka's Agricultural park)..&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://grapeejapan.com/134407|title=Sylvanian Families Theme Park to Open in Osaka!|last=Sceaphierde|first=Connie|date=2022-03-12|access-date=2024-01-24}}&lt;/ref&gt;

Sylvanian Families prodavnica u Londonu se zatvorila u aprilu 2023.&lt;ref name=&quot;Finsbury&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/av/uk-england-london-64892458|title=End of era for UK's only independent Sylvanian Families shop|publisher=BBC News|type=with video by Alice Salfield|date=9 March 2023}}&lt;/ref&gt;

== Koncept i svijet ==
Cijela franšiza smještena je u Silvaniju (''Sylvania'' / シルバニア, ''Shirubania''), izmišljeno selo negdje u Sjevernoj Americi, što je kasnije promijenjeno u ''Great Nature'' (Velika priroda). Većina porodica pripada ruralnoj srednjoj klasi, a mnoge od njih posjeduju lokalne, ali uspješne porodične biznise ili se bave zanimanjima kao što su ljekar, učitelj, umjetnik, novinar, tesar ili vozač autobusa. Dizajnirani su tako da nose modu u stilu 1950-ih. Žive u velikim, višespratnim kućama ili posjeduju stambene objekte osmišljene kao neka vrsta vikendica. Kuće su dizajnirane realistično, te se mogu uređivati i preuređivati. Likovi također mogu učestvovati u slobodnim aktivnostima poput jedrenja ili jahanja, a često organizuju i zabave u bašti ili odlaze na kratka kampovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/retailandconsumer/9617865/Model-society-at-the-Sylvanian-Families-toy-convention.html|title=Model society: at the Sylvanian Families toy convention|date=19 October 2012|publisher=Telegraph.co.uk|access-date=2015-03-18}}&lt;/ref&gt;

Likovi, grupisani u porodice, prvobitno su prikazivali tipične šumske životinje kao što su [[Kunić|kunići]], [[Vjeverica|vjeverice]], [[Medvjed|medvjedi]], [[Dabar|dabrovi]], [[Jež|ježevi]], [[Lisica|lisice]], [[Jelen|jeleni]], [[sove]], [[Rakun|rakuni]], [[Vidra|vidre]], [[Tvor|tvorovi]] i [[Miš|miševi]], da bi se kasnije proširili i na druge životinje poput [[Mačka|mačaka]], [[Domaći pas|pasa]], [[Hrčak|hrčaka]], [[Zamorac|zamoraca]], [[Pingvin|pingvina]], [[Majmun|majmuna]], [[Domaće govedo|krava]], [[Ovca|ovaca]], [[svinja]], [[Slon|slonova]], [[Panda|pandi]], [[Kengur|kengura]], [[koala]], [[Merkat|merkata]], [[žirafa]] i [[Morski lav|morskih lavova]]. Većina porodica sastoji se od oca, majke, sestre i brata, a odatle se nastavljaju širiti dodavanjem drugih članova kao što su bake i djedovi, bebe te starija braća i sestre.

== Sudski spor ==
U aprilu 2025. godine, kompanija [[Epoch]] podnijela je tužbu u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] protiv [[Irska|irske]] TikTokerice Thee von Englebrechten zbog &quot;kreiranja, objavljivanja i širenja onlajn reklamnih videozapisa&quot; u kojima se bez dozvole koriste igračke Sylvanian Families.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.ie/business/media/sylvanian-families-animal-toys-company-sues-kildare-tiktok-star-over-video-stories-featuring-their-dolls/a2006025240.html|title='Sylvanian Families' animal toys company sues Kildare TikTok star over video stories featuring their dolls|last=Pollock|first=Sean|date=2025-04-19|website=[[Irish Independent]]|access-date=2025-07-17}}&lt;/ref&gt; Von Englebrechten je bila poznata po objavljivanju serijala videozapisa &quot;Sylvanian Drama&quot; od 2021. godine, u kojem je parodirala klišee iz [[sapunica]] koristeći igračke Sylvanian Families. Na [[TikTok|TikToku]] je okupila 2,5 miliona pratilaca, a na [[Instagram|Instagramu]] milion pratilaca, zahvaljujući čemu se njeni radovi našli i na ''Vultureovoj'' listi najboljih TikTok videozapisa 2021. godine.

Serijal videozapisa &quot;Sylvanian Drama&quot; također je uključivao sponzorisane videozapise s brendovima kao što su [[Netflix]], [[Taco Bell]], [[Sephora]], [[Burberry]] i [[Marc Jacobs]]. Kompanija Epoch je u tužbi navela da ova sponzorstva nisu bila odobrena od strane njihovog brenda, te da je ovaj video serijal nanio &quot;nepopravljivu štetu&quot; njihovoj reputaciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dailydot.com/news/sylvaniandrama-sued/|title=&quot;A really bad move&quot;: Popular @SylvanianDrama TikTok account sued by company that makes the toys|last=Weedston|first=Lindsay|date=2025-07-17|website=[[The Daily Dot]]|access-date=2025-07-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.ie/business/irish/sylvanian-families-toy-firm-in-settlement-talks-with-kildare-tiktok-star-over-parody-videos-featuring-japanese-companys-dolls/a1813361842.html|title='Sylvanian Families' toy firm in settlement talks with Kildare TikTok star over parody videos featuring Japanese company's dolls|last=Pollock|first=Sean|date=2025-07-12|website=[[Irish Independent]]|access-date=2025-07-17}}&lt;/ref&gt; Dana 8. augusta 2025. godine, kompanija Epoch je povukla tužbu bez prejudiciranja (odricanja od prava na ponovno pokretanje postupka), pri čemu su obje strane same snosile svoje sudske troškove.&lt;ref name=&quot;bbc 2025-08-12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1w8g3215pvo|title=Toymaker drops lawsuit against Sylvanian Drama creator|last=Ramsay|first=Mel|date=2025-08-12|website=[[BBC News]]|access-date=2025-09-20}}&lt;/ref&gt; Istog dana, von Englebrechten je objavila na Instagramu da će promijeniti ime i profilnu sliku svojih profila.&lt;ref name=&quot;bbc 2025-08-12&quot; /&gt;

== Medijska izdanja ==

=== Crtani ===
Postoji nekoliko animiranih serija zasnovanih na svijetu Sylvanian Families: ''Sylvanian Families'', sindicirana serija koja je premijerno prikazana 1987. godine; ''Stories of the Sylvanian Families'' (1988), britanska serija rađena u stop-motion tehnici; te originalna video animacija (OVA) iz 2007. godine, također pod nazivom ''Sylvanian Families''. Nova OVA producirana je potom 2015. godine, a još jedna 2017. u svrhu promocije podlinije ''Sylvanian Families Town''. Obje ove OVA serije producirala je kompanija Shogakukan Music and Digital Entertainment, a objavljene su i izvan Japana putem platformi [[YouTube]] i [[Netflix]].

Godine 2017. Shogakukan Music and Digital Entertainment producirao je i kratku animiranu televizijsku seriju od 12 epizoda pod nazivom ''Sylvanian Families Mini Stories'', koja se emitovala u Japanu na kanalu [[TV Tokyo]] od 7. oktobra do 23. decembra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crunchyroll.com/anime-news/2017/09/06/cute-critters-of-sylvanian-families-star-in-new-short-tv-anime|title=Cute Critters of &quot;Sylvanian Families&quot; Star in New Short TV Anime|date=2017-09-06|publisher=Crunchyroll|access-date=2020-01-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2017-09-06/new-sylvanian-families-calico-critters-anime-series-to-air-in-fall/.120987|title=New Sylvanian Families/Calico Critters Anime Series to Air in Fall - News|date=2017-09-06|publisher=Anime News Network|access-date=2020-01-17}}&lt;/ref&gt; Druga sezona emitovala se u Japanu na kanalima Tokyo MX i TV Kanagawa od 3. oktobra do 19. decembra 2018. godine. Treća sezona počela je s emitovanjem 3. oktobra 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://animeanime.jp/article/2019/09/30/48647.html|title=新作TVアニメ「シルバニアファミリー ミニストーリー クローバー」放送決定！10月3日からスタート &amp;#124; アニメ！アニメ！|last=《三日月影狼》|date=30 September 2019|publisher=Animeanime.jp|access-date=2020-01-17}}&lt;/ref&gt; [[Netflix]] ima prava na striming za prvu sezonu ove serije, dok [[Amazon (kompanija)|Amazon]] drži prava na striming za drugu sezonu.

Filmska adaptacija u produkciji kompanije Frebari pod nazivom ''Sylvanian Families the Movie: A Gift from Freya'' (劇場版 シルバニアファミリー フレアからのおくりもの, ''Gekijōban Shirubania Famirī Furea kara no okuri mono'') puštena je u domaće kino-distribucije 23. novembra 2023. godine. Film je režirao Kazuya Konaka, scenario je napisao Hirotoshi Kobayashi, dok je muziku za film komponovao Jun Ichikawa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://natalie.mu/eiga/news/527794|website=Natalie|publisher=Natasha, Inc.|script-title=ja:シルバニアファミリーが空を飛ぶ、初の映画「フレアからのおくりもの」特報|access-date=June 20, 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2023-06-09/sylvanian-families-calico-critters-anime-film-teaser-reveals-november-23-opening/.198957|title=Sylvanian Families/Calico Critters Anime Film's Teaser Reveals November 23 Opening|last=Pineda|first=Rafael Antonio|date=June 9, 2023|website=Anime News Network|access-date=June 20, 2023}}&lt;/ref&gt; Iste godine, anime serija od 13 epizoda pod nazivom ''Sylvanian Families Freya no Go for Dream!'' (シルバニアファミリー フレアのゴー・フォー・ドリーム！, ''Sylvanian Families: Freya's Go For Dream!'') premijerno je prikazana 6. jula na kanalu Tokyo MX. Seriju su režirali Hinata Takano i Kaito Iwata, scenario su napisale Uiko Miura, Rika Kihara i Mika Tanii, dok je muziku komponovao Yuichi &quot;Masa&quot; Nonaka.&lt;ref&gt;{{Citation|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2023-06-20/sylvanian-families-calico-critters-toy-franchise-gets-new-full-3dcg-anime-on-july-6/.199418|title=Sylvanian Families/Calico Critters Toy Franchise Gets New Full 3DCG Anime on July 6|last=Cayanan|first=Joanna|date=June 20, 2023|website=Anime News Network|accessdate=June 20, 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Videoigre ===
Pored animiranih serija, ova franšiza je iznjedrila i sedam [[Videoigra|videoigara]], od kojih je sve producirala kompanija Epoch.

** '''''Sylvanian Families: Otogi no Kuni no Pendant''''' (シルバニアファミリー おとぎの国のペンダント, ''Shirubania famirī: Otogi no kuni no pendanto'', dosl. ''Sylvanian Families: Privjesak iz zemlje bajki'') ([[Game Boy Color]])
** '''''Sylvanian Melodies ~Mori no Nakama to Odori Masho!~''''' (シルバニアメロディー ～森のなかまと踊りましょ!～, ''Shirubania merodī ~Mori no nakama to odorimasho!~'', dosl. ''Sylvanian melodije ~Zaplešimo sa šumskim prijateljima!~'') ([[Game Boy Color]])
** '''''Sylvanian Families 2: Irozuku Mori no Fantasy''''' (シルバニアファミリー2 色づく森のファンタジー, ''Shirubania famirī tsū: Irozuku mori no fantajī'', dosl. ''Sylvanian Families 2: Fantazija obojene šume'') ([[Game Boy Color]])
** '''''Sylvanian Families 3: Hoshifuru Yoru no Sunadokei''''' (シルバニアファミリー3 星ふる夜のすなどけい, ''Shirubania famirī surī: Hoshifuru yoru no sunadokei'', dosl. ''Sylvanian Families 3: Pješčani sat zvjezdane noći'') ([[Game Boy Color]])
** '''''Sylvanian Families 4: Meguru Kisetsu no Tapestry''''' (シルバニアファミリー4 めぐる季節のタペストリー, ''Shirubania famirī fō: Meguru kisetsu no tapesutorī'', dosl. ''Sylvanian Families 4: Tapiserija četiriju godišnjih doba'') ([[Game Boy Advance]])
** '''''Sylvanian Families: Yosei no Stick to Fushigi no Ki Maron Inu no Onna no ko''''' (シルバニアファミリー 妖精のステッキとふしぎの木 マロンイヌの女の子, ''Shirubania famirī: Yōsei no sutekki to fushigi no ki maron inu no onna no ko'', dosl. ''Sylvanian Families: Vilinski štapići i tajanstveno drvo – Djevojčica kestenjasti pas'') ([[Game Boy Advance]])
** '''''Sylvanian Families: Fashion Designer ni Naritai! Kurumi Risu no Onna no ko''''' (シルバニアファミリー ファッションデザイナーになりたい! くるみリスの女の子, ''Shirubania famirī: fasshondezainā ni naritai! Kurumi risu no onna no ko'', dosl. ''Sylvanian Families: Želim biti modna dizajnerica! Djevojčica vjeverica'') ([[Game Boy Advance]])
** '''''Sylvanian Families: SylvanianFestival''''' (シルバニアファミリー シルバニアフェスティバル, ''Shirubania famirī: Shirubania Fesutibaru'', dosl. ''Sylvanian Families: Sylvanian festival'') ([[Windows 98]])
** '''''Sylvanian Families: Mori no Nakama to Tanoshii o-Tanjoubikai''''' (シルバニアファミリー もりのなかまと たのしいおたんじょびかい, ''Shirubania famirī: Mori no Nakama to Tanoshī o-Tanjōbikai'', dosl. ''Sylvanian Families: Rođendanska zabava sa zabavnim šumskim prijateljima'') ([[Sega Pico]])

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===

* {{Cite journal|last=Houlton|first=Delphine|last2=Short, Brian|year=1995|title=Sylvanian Families: the Production and Consumption of a Rural Community|journal=[[Journal of Rural Studies]]|volume=11|issue=4|pages=367–385|bibcode=1995JRurS..11..367H|doi=10.1016/0743-0167(95)00017-8}}

* [http://sylvanianfamilies.net/uk/ Official Epoch UK website]
* [http://sylvanian-families.jp/ Official Japanese website] {{In lang|ja}}
* [http://www.calicocritters.com/ Calico Critters] - official US website
* [https://sylvanianfamilies.info/ Unofficial Sylvanian Families Spanish website]
* [http://www.sylvanianfamilies.com/ Official Flair UK (and ROI) Collectors Club and shop] (now defunct)
[[Kategorija:Igračke]]
[[Kategorija:Japanske TV-serije]]
[[Kategorija:Japanske kompanije]]
[[Kategorija:Kompanije sa sjedištem u Japanu]]</text>
      <sha1>puvw7xiz1lwl3w0ht5wld1ui5hsq5oc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901348</id>
      <parentid>3901347</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:03:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3901348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24498" sha1="1353inbk5492o2wghc22snknvv9hles" xml:space="preserve">
 {{Infokutija igračka
| ime             = Sylvanian Families
| slika           = SylvanianFamiliesLogo.png
| opis            = 
| ostala_imena    = Calico Critters (Sjeverna Amerika)
| vrsta           = Figurice i antropomorfne igračke
| izumitelj       = [[Epoch]]
| država          = [[Japan]]
| kompanija       = [[Epoch]]
| od              = 20. mart 1985.
| do              = danas
| materijali      = Plastika presvučena flokom (baršunasti materijal), tkanina
| slogan          = Nature, Family and Love (Priroda, porodica i ljubav)
| web_stranica    = https://www.sylvanianfamilies.com/en-uk/
}}
'''Sylvanian Families''' ( [[Japanski jezik|japanski]]: シルバニアファミリー, ''Shirubania Famirī'') (poznate i kao Calico Critters u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]]) je linija kolekcionarskih figurica antropomorfnih životinja napravljenih od flokirane plastike.&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Rhodri|last=Marsden|url=https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/features/sylvanian-families-how-folksy-ways-and-wholesome-values-captured-a-global-audience-10114718.html|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220526/https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/features/sylvanian-families-how-folksy-ways-and-wholesome-values-captured-a-global-audience-10114718.html|archive-date=2022-05-26|title=Sylvanian Families: How folksy ways and wholesome values captured a global audience|publisher=Independent.co.uk|date=2014-03-19|access-date=2015-03-18}}&lt;/ref&gt; Kreirala ih je japanska kompanija za proizvodnju igračaka [[Epoch]] 1985. godine, a širom svijeta ih distribuira veći broj kompanija.

== Historija ==

=== Početak ===
Na početku proizvodnje, 20. marta 1985. godine, kompanija [[Epoch]] je kreirala i lansirala Sylvanian Families u [[Japan|Japanu]], koristeći koncept kućica za lutke i antropomorfnih životinjskih figura. Prva izdanja kućica za lutke i ostalih setova za igru bila su napravljena od porculana, a namještaj od drveta, dok su u kasnijim izdanjima ovi materijali u proizvodnji zamijenjeni plastikom i metalom. Igračke su kasnije iste godine objavljene i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], ali s drugačijim pakovanjem i manjim razlikama u samim likovima. Ova linija igračaka prvobitno je nosila naziv ''Pleasant Friends of the Forest Epoch System Collection Animal Toy Sylvanian Families'' ( [[Japanski jezik|japanski]]:森のゆかいな仲間たち エポック社 システム・コレクション・アニマルトーイ・シルバニアファミリー, ''Mori no yukaina nakama-tachi Epokku-sha shisutemu korekushon animaru tōi shirubania famirī''), ali je ime promijenjeno u sadašnje. &quot;Sylvanian&quot; znači &quot;iz šume&quot;, prema rimskom bogu [[Silvan|Silvanu]] (Silvanus).
[[Datoteka:Sylvanian Families at Lalaport Kadoma.jpg|mini|Sylvanian Families u šoping centru Lalaport Kadoma]]
U septembru 1987. godine, ova linija igračaka inspirisala je animiranu seriju u produkciji kompanija DIC Animation City i TMS Entertainment, koja je imala 13 epizoda. Serija je bila popularna u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Španija|Španiji]]. Naziv televizijske serije zasnovane na Sylvanian Families prilagođavan je u različitim zemljama. Također je prikazivana u SAD-u krajem 1980-ih godina na kanalu The CBN Family Channel&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/48136515/maple-town-and-sylvanian-families-on-cbn/|title=Daytime listings|date=1989-09-22|work=The News-Messenger|access-date=2020-04-06|pages=23}}&lt;/ref&gt; i krajem 1990-ih godina na televiziji PAX TV. Kasnije te iste godine, uspjeh na ovim tržištima doveo je do širenja na [[Zapadna Evropa|Zapadnu Evropu]], počevši od britanske podružnice kompanije Tomy koja je preuzela ekskluzivna prava za ovaj brend u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tomy je predstavio Sylvanian Families na tržištu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 1987. godine, gdje je linija brzo postala bestseler.

Do 1988. godine, Sylvanian Families su postigle ogroman uspjeh širom svijeta, osvojivši nagradu Britanskog udruženja trgovaca igračkama (British Association of Toy Retailers) za &quot;Igračku godine&quot; tri godine zaredom – 1987, 1988. i 1989. godine.

Godine 1993, Tomy, koji je distribuirao ove igračke širom svijeta, izgubio je prava na ime &quot;Sylvanian Families&quot; u Kanadi i SAD-u. Tomy je ponovo pokrenuo ovu liniju pod novim imenom &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters of Cloverleaf Corners&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;, koja se danas jednostavno zove &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;. Liniju &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; u SAD-u i Kanadi trenutno distribuira kompanija Epoch Everlasting Play, LLC.

=== Pad i ponovno pokretanje ===
[[Datoteka:Shop_Window_of_Sylvanian_Families_Store,_London.jpg|mini|Izlog danas zatvorene prodavnice Sylvanian Families u Londonu]]
Do kasnih 1990-ih godina, Sylvanian Families su bile povučene s tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako ih je kompanija Flair ponovo uvela od 1999. godine. &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B;''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (March 2023)&quot;&gt;citation needed&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;''&amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Samostalna prodavnica Sylvanian Families otvorena je 1992. godine u [[Finsbury Park|Finsbury Parku]] u [[London|Londonu]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=End of era for UK's only independent Sylvanian Families shop|url=https://www.bbc.com/news/av/uk-england-london-64892458|access-date=2026-07-01|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, Sylvanian Families su ponovo uvedene u [[Australija|Australiji]], gdje postaju sve dostupnije. Kompanija Tomy je prestala prodavati Calico Critters, ali je novu liniju preuzela nova kompanija, International Playthings, koja se danas zove Epoch Everlasting Play.

Godine 1999. ova linija igračaka proslavila je svoju 15. godišnjicu u Japanu otvaranjem tematskog restorana ''Sylvanian Forest Kitchen'' ([[Japanski jezik|japanski]]:シルバニア森のキッチン, ''Shirubania mori no kitchin''), kojim je upravljala i rukovodila kompanija Epoch. Restoran nije samo služio hranu, već je prodavao i robu te igračke zasnovane na ovoj franšizi.

Godine 2004. franšiza je proslavila svoju 20. godišnjicu u Japanu lansiranjem porodice Walnut Squirrel (Vjeverice s orasima). Tog jula, kompanija Epoch je najavila novu atrakciju u Grinpi, zabavnom parku kojim upravlja [[Fuji Kyuko]]. Izgradnja ove atrakcije, koja se prvobitno zvala ''Sylvanian Village'' (シルバニアビレッジ, ''Shirubania Birejji''), a kasnije preimenovana u ''Sylvanian Gardens'' (シルバニアガーデン, ''Shirubania Gāden''), započela je pod nadzorom kompanije Epoch. Franšiza je 2005. godine organizovala svoj prvi događaj uživo pod nazivom ''Sylvanian Families Musical~The Big Commotion on the Eve of the Party!'' (シルバニアファミリーミュージカル～パーティーイブは大さわぎ！, ''Shirubania famirī myūjikaru ~ pātī ibu wa ōsawagi!''), koji je izveden u teatru Gekidan Kogumaza. Kasnije je objavljen na [[DVD|DVD-u]] 2006. godine.

Godine 2006. likovi iz ove linije igračaka izabrani su za maskote nacionalne uzajamne pomoći Nacionalne federacije radničkih i potrošačkih osiguravajućih zadruga. Do kraja te godine, igračke su prodate u ukupno 78 miliona primjeraka.

Godine 2007. kompanija Epoch se udružila s kompanijama Itochu, Nippon Columbia i Shogakukan kako bi producirala 3D CGI OVA seriju zasnovanu na ovoj liniji igračaka, koju su producirali Kōji Kawaguchi i Yumiko Muriai, a režirao Akira Takamura. Sve 3 epizode objavljene su 20. juna. Prema navodima kompanije Epoch, bilo je planirano još epizoda, ali one iz nepoznatih razloga nikada nisu producirane. U Ujedinjenom Kraljevstvu, kompanija Flair je proslavila 20. godišnjicu ove franšize s odabranim brojem novih artikala. Najprodavaniji su bili čamac za vidre (Otter boat) i ponovo uvedena porodica dalmatinskih pasa (Dalmatian Family), koji su nosili rođendanske kapice s natpisom &quot;Happy 20th!&quot;.

U martu 2009. godine, ova serija igračaka proslavila je svoju 25. godišnjicu u Japanu otvaranjem atrakcije ''Sylvanian Gardens'' u zabavnom parku Grinpa. Pod upravom kompanije Epoch, ova atrakcija nudi vjerne replike kuća i zgrada iz same linije igračaka, kao i muzej s izložbom o historiji ovih igračaka. U sklopu atrakcije nalazi se i prodavnica koja prodaje artikle ekskluzivne za ovaj park. &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B;''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (March 2023)&quot;&gt;citation needed&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;''&amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Franšiza je 2010. godine ponovo organizovala dva mjuzikla, ''Sylvanian Families Exciting Musical'' (シルバニアファミリーわくわくミュージカル, ''Shirubania famirī wakuwaku myūjikaru'') i ''Sylvanian Families Exciting Stage'' (シルバニアファミリーわくわくステージ, ''Shirubania famirī wakuwaku sutēji''), koji su postali ključni dio promocije igračaka na konvencijama.

Godine 2013. prava na ove igračke u Ujedinjenom Kraljevstvu prenesena su na novoosnovanu kompaniju Epoch UK, koja je započela njihovu distribuciju od 1. januara 2014. godine. Kompanija Flair je prestala s distribucijom igračaka 31. decembra iste godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.toynews-online.biz/news/read/epoch-confirms-uk-distribution-of-sylvanian-families/040406|title=Epoch confirms UK distribution of Sylvanian Families|last=Loveday|first=Samantha|access-date=July 10, 2013}}&lt;/ref&gt;

Godine 2015, serija maketa (tabloa) britanske umjetnice Mimsy, na kojima teroristi &quot;MICE-IS&quot; prijete figuricama Sylvanian Families, zabranjena je na izložbi ''Passion for Freedom''.&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Claire|last=Armitstead|first2=Jonathan|last2=Jones|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/2015/sep/26/sylvanian-families-isis-freedom-of-expression-exhibition|title=Art and design – Artwork showing Sylvanian Families terrorised by Isis banned from free speech exhibition|work=The Guardian|date=26 September 2015}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Sylvanian Families (Calico Critters)- Red car. (7273023032).jpg|mini|Dodatne figurice za igru koje postoje u setu igračaka]]
Godine 2018. otvoren je tematski park zasnovan na Sylvanian Parks u sklopu kompleksa ''Komorebi Mori no Ibaraido'', sa svečanim otvaranjem 14. jula, dok je zvanično otvoren za javnost 23. juna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crunchyroll.com/news/latest/2018/6/5/japan-to-open-sylvanian-families-theme-park|title=Japan to Open &quot;Sylvanian Families&quot; Theme Park|last=Dennison|first=Kara|date=June 5, 2018|access-date=January 24, 2024}}&lt;/ref&gt;

Kako bi se 2020. godine proslavila 35. godišnjica, od kupaca je zatraženo da učestvuju u anketi i izaberu svog omiljenog lika, s tim da pobjednik ponovo bude uvršten u prodaju. Porodica ovaca zauzela je treće mjesto, porodica dabrova drugo, dok je porodica pataka proglašena pobjednikom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sylvanianfamilies.com/|title=Sylvanian Families|website=www.sylvanianfamilies.com|access-date=2021-10-16}}&lt;/ref&gt;

Također u 2020. godini, drugi tematski park Sylvanian Families otvoren je u sklopu Poljoprivrednog parka u Osaki (Osaka's Agricultural park)..&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://grapeejapan.com/134407|title=Sylvanian Families Theme Park to Open in Osaka!|last=Sceaphierde|first=Connie|date=2022-03-12|access-date=2024-01-24}}&lt;/ref&gt;

Sylvanian Families prodavnica u Londonu se zatvorila u aprilu 2023.&lt;ref name=&quot;Finsbury&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/av/uk-england-london-64892458|title=End of era for UK's only independent Sylvanian Families shop|publisher=BBC News|type=with video by Alice Salfield|date=9 March 2023}}&lt;/ref&gt;

== Koncept i svijet ==
[[Datoteka:Famille Lapin Chocolat.jpg|mini|Figure porodice kunića]]
Cijela franšiza smještena je u Silvaniju (''Sylvania'' / シルバニア, ''Shirubania''), izmišljeno selo negdje u Sjevernoj Americi, što je kasnije promijenjeno u ''Great Nature'' (Velika priroda). Većina porodica pripada ruralnoj srednjoj klasi, a mnoge od njih posjeduju lokalne, ali uspješne porodične biznise ili se bave zanimanjima kao što su ljekar, učitelj, umjetnik, novinar, tesar ili vozač autobusa. Dizajnirani su tako da nose modu u stilu 1950-ih. Žive u velikim, višespratnim kućama ili posjeduju stambene objekte osmišljene kao neka vrsta vikendica. Kuće su dizajnirane realistično, te se mogu uređivati i preuređivati. Likovi također mogu učestvovati u slobodnim aktivnostima poput jedrenja ili jahanja, a često organizuju i zabave u bašti ili odlaze na kratka kampovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/retailandconsumer/9617865/Model-society-at-the-Sylvanian-Families-toy-convention.html|title=Model society: at the Sylvanian Families toy convention|date=19 October 2012|publisher=Telegraph.co.uk|access-date=2015-03-18}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lyra Sylvanian Families (Ternurin).jpg|mini|Figurica bijele mačke]]
Likovi, grupisani u porodice, prvobitno su prikazivali tipične šumske životinje kao što su [[Kunić|kunići]], [[Vjeverica|vjeverice]], [[Medvjed|medvjedi]], [[Dabar|dabrovi]], [[Jež|ježevi]], [[Lisica|lisice]], [[Jelen|jeleni]], [[sove]], [[Rakun|rakuni]], [[Vidra|vidre]], [[Tvor|tvorovi]] i [[Miš|miševi]], da bi se kasnije proširili i na druge životinje poput [[Mačka|mačaka]], [[Domaći pas|pasa]], [[Hrčak|hrčaka]], [[Zamorac|zamoraca]], [[Pingvin|pingvina]], [[Majmun|majmuna]], [[Domaće govedo|krava]], [[Ovca|ovaca]], [[svinja]], [[Slon|slonova]], [[Panda|pandi]], [[Kengur|kengura]], [[koala]], [[Merkat|merkata]], [[žirafa]] i [[Morski lav|morskih lavova]]. Većina porodica sastoji se od oca, majke, sestre i brata, a odatle se nastavljaju širiti dodavanjem drugih članova kao što su bake i djedovi, bebe te starija braća i sestre.

== Sudski spor ==
U aprilu 2025. godine, kompanija [[Epoch]] podnijela je tužbu u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] protiv [[Irska|irske]] TikTokerice Thee von Englebrechten zbog &quot;kreiranja, objavljivanja i širenja onlajn reklamnih videozapisa&quot; u kojima se bez dozvole koriste igračke Sylvanian Families.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.ie/business/media/sylvanian-families-animal-toys-company-sues-kildare-tiktok-star-over-video-stories-featuring-their-dolls/a2006025240.html|title='Sylvanian Families' animal toys company sues Kildare TikTok star over video stories featuring their dolls|last=Pollock|first=Sean|date=2025-04-19|website=[[Irish Independent]]|access-date=2025-07-17}}&lt;/ref&gt; Von Englebrechten je bila poznata po objavljivanju serijala videozapisa &quot;Sylvanian Drama&quot; od 2021. godine, u kojem je parodirala klišee iz [[sapunica]] koristeći igračke Sylvanian Families. Na [[TikTok|TikToku]] je okupila 2,5 miliona pratilaca, a na [[Instagram|Instagramu]] milion pratilaca, zahvaljujući čemu se njeni radovi našli i na ''Vultureovoj'' listi najboljih TikTok videozapisa 2021. godine.

Serijal videozapisa &quot;Sylvanian Drama&quot; također je uključivao sponzorisane videozapise s brendovima kao što su [[Netflix]], [[Taco Bell]], [[Sephora]], [[Burberry]] i [[Marc Jacobs]]. Kompanija Epoch je u tužbi navela da ova sponzorstva nisu bila odobrena od strane njihovog brenda, te da je ovaj video serijal nanio &quot;nepopravljivu štetu&quot; njihovoj reputaciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dailydot.com/news/sylvaniandrama-sued/|title=&quot;A really bad move&quot;: Popular @SylvanianDrama TikTok account sued by company that makes the toys|last=Weedston|first=Lindsay|date=2025-07-17|website=[[The Daily Dot]]|access-date=2025-07-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.ie/business/irish/sylvanian-families-toy-firm-in-settlement-talks-with-kildare-tiktok-star-over-parody-videos-featuring-japanese-companys-dolls/a1813361842.html|title='Sylvanian Families' toy firm in settlement talks with Kildare TikTok star over parody videos featuring Japanese company's dolls|last=Pollock|first=Sean|date=2025-07-12|website=[[Irish Independent]]|access-date=2025-07-17}}&lt;/ref&gt; Dana 8. augusta 2025. godine, kompanija Epoch je povukla tužbu bez prejudiciranja (odricanja od prava na ponovno pokretanje postupka), pri čemu su obje strane same snosile svoje sudske troškove.&lt;ref name=&quot;bbc 2025-08-12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1w8g3215pvo|title=Toymaker drops lawsuit against Sylvanian Drama creator|last=Ramsay|first=Mel|date=2025-08-12|website=[[BBC News]]|access-date=2025-09-20}}&lt;/ref&gt; Istog dana, von Englebrechten je objavila na Instagramu da će promijeniti ime i profilnu sliku svojih profila.&lt;ref name=&quot;bbc 2025-08-12&quot; /&gt;

== Medijska izdanja ==

=== Crtani ===
Postoji nekoliko animiranih serija zasnovanih na svijetu Sylvanian Families: ''Sylvanian Families'', sindicirana serija koja je premijerno prikazana 1987. godine; ''Stories of the Sylvanian Families'' (1988), britanska serija rađena u stop-motion tehnici; te originalna video animacija (OVA) iz 2007. godine, također pod nazivom ''Sylvanian Families''. Nova OVA producirana je potom 2015. godine, a još jedna 2017. u svrhu promocije podlinije ''Sylvanian Families Town''. Obje ove OVA serije producirala je kompanija Shogakukan Music and Digital Entertainment, a objavljene su i izvan Japana putem platformi [[YouTube]] i [[Netflix]].

Godine 2017. Shogakukan Music and Digital Entertainment producirao je i kratku animiranu televizijsku seriju od 12 epizoda pod nazivom ''Sylvanian Families Mini Stories'', koja se emitovala u Japanu na kanalu [[TV Tokyo]] od 7. oktobra do 23. decembra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crunchyroll.com/anime-news/2017/09/06/cute-critters-of-sylvanian-families-star-in-new-short-tv-anime|title=Cute Critters of &quot;Sylvanian Families&quot; Star in New Short TV Anime|date=2017-09-06|publisher=Crunchyroll|access-date=2020-01-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2017-09-06/new-sylvanian-families-calico-critters-anime-series-to-air-in-fall/.120987|title=New Sylvanian Families/Calico Critters Anime Series to Air in Fall - News|date=2017-09-06|publisher=Anime News Network|access-date=2020-01-17}}&lt;/ref&gt; Druga sezona emitovala se u Japanu na kanalima Tokyo MX i TV Kanagawa od 3. oktobra do 19. decembra 2018. godine. Treća sezona počela je s emitovanjem 3. oktobra 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://animeanime.jp/article/2019/09/30/48647.html|title=新作TVアニメ「シルバニアファミリー ミニストーリー クローバー」放送決定！10月3日からスタート &amp;#124; アニメ！アニメ！|last=《三日月影狼》|date=30 September 2019|publisher=Animeanime.jp|access-date=2020-01-17}}&lt;/ref&gt; [[Netflix]] ima prava na striming za prvu sezonu ove serije, dok [[Amazon (kompanija)|Amazon]] drži prava na striming za drugu sezonu.

Filmska adaptacija u produkciji kompanije Frebari pod nazivom ''Sylvanian Families the Movie: A Gift from Freya'' (劇場版 シルバニアファミリー フレアからのおくりもの, ''Gekijōban Shirubania Famirī Furea kara no okuri mono'') puštena je u domaće kino-distribucije 23. novembra 2023. godine. Film je režirao Kazuya Konaka, scenario je napisao Hirotoshi Kobayashi, dok je muziku za film komponovao Jun Ichikawa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://natalie.mu/eiga/news/527794|website=Natalie|publisher=Natasha, Inc.|script-title=ja:シルバニアファミリーが空を飛ぶ、初の映画「フレアからのおくりもの」特報|access-date=June 20, 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2023-06-09/sylvanian-families-calico-critters-anime-film-teaser-reveals-november-23-opening/.198957|title=Sylvanian Families/Calico Critters Anime Film's Teaser Reveals November 23 Opening|last=Pineda|first=Rafael Antonio|date=June 9, 2023|website=Anime News Network|access-date=June 20, 2023}}&lt;/ref&gt; Iste godine, anime serija od 13 epizoda pod nazivom ''Sylvanian Families Freya no Go for Dream!'' (シルバニアファミリー フレアのゴー・フォー・ドリーム！, ''Sylvanian Families: Freya's Go For Dream!'') premijerno je prikazana 6. jula na kanalu Tokyo MX. Seriju su režirali Hinata Takano i Kaito Iwata, scenario su napisale Uiko Miura, Rika Kihara i Mika Tanii, dok je muziku komponovao Yuichi &quot;Masa&quot; Nonaka.&lt;ref&gt;{{Citation|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2023-06-20/sylvanian-families-calico-critters-toy-franchise-gets-new-full-3dcg-anime-on-july-6/.199418|title=Sylvanian Families/Calico Critters Toy Franchise Gets New Full 3DCG Anime on July 6|last=Cayanan|first=Joanna|date=June 20, 2023|website=Anime News Network|accessdate=June 20, 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Videoigre ===
Pored animiranih serija, ova franšiza je iznjedrila i sedam [[Videoigra|videoigara]], od kojih je sve producirala kompanija Epoch.

Spisak videoigara:
* '''''Sylvanian Families: Otogi no Kuni no Pendant''''' (シルバニアファミリー おとぎの国のペンダント, ''Shirubania famirī: Otogi no kuni no pendanto'', dosl. ''Sylvanian Families: Privjesak iz zemlje bajki'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Melodies ~Mori no Nakama to Odori Masho!~''''' (シルバニアメロディー ～森のなかまと踊りましょ!～, ''Shirubania merodī ~Mori no nakama to odorimasho!~'', dosl. ''Sylvanian melodije ~Zaplešimo sa šumskim prijateljima!~'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Families 2: Irozuku Mori no Fantasy''''' (シルバニアファミリー2 色づく森のファンタジー, ''Shirubania famirī tsū: Irozuku mori no fantajī'', dosl. ''Sylvanian Families 2: Fantazija obojene šume'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Families 3: Hoshifuru Yoru no Sunadokei''''' (シルバニアファミリー3 星ふる夜のすなどけい, ''Shirubania famirī surī: Hoshifuru yoru no sunadokei'', dosl. ''Sylvanian Families 3: Pješčani sat zvjezdane noći'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Families 4: Meguru Kisetsu no Tapestry''''' (シルバニアファミリー4 めぐる季節のタペストリー, ''Shirubania famirī fō: Meguru kisetsu no tapesutorī'', dosl. ''Sylvanian Families 4: Tapiserija četiriju godišnjih doba'') ([[Game Boy Advance]])
* '''''Sylvanian Families: Yosei no Stick to Fushigi no Ki Maron Inu no Onna no ko''''' (シルバニアファミリー 妖精のステッキとふしぎの木 マロンイヌの女の子, ''Shirubania famirī: Yōsei no sutekki to fushigi no ki maron inu no onna no ko'', dosl. ''Sylvanian Families: Vilinski štapići i tajanstveno drvo – Djevojčica kestenjasti pas'') ([[Game Boy Advance]])
* '''''Sylvanian Families: Fashion Designer ni Naritai! Kurumi Risu no Onna no ko''''' (シルバニアファミリー ファッションデザイナーになりたい! くるみリスの女の子, ''Shirubania famirī: fasshondezainā ni naritai! Kurumi risu no onna no ko'', dosl. ''Sylvanian Families: Želim biti modna dizajnerica! Djevojčica vjeverica'') ([[Game Boy Advance]])
* '''''Sylvanian Families: SylvanianFestival''''' (シルバニアファミリー シルバニアフェスティバル, ''Shirubania famirī: Shirubania Fesutibaru'', dosl. ''Sylvanian Families: Sylvanian festival'') ([[Windows 98]])
* '''''Sylvanian Families: Mori no Nakama to Tanoshii o-Tanjoubikai''''' (シルバニアファミリー もりのなかまと たのしいおたんじょびかい, ''Shirubania famirī: Mori no Nakama to Tanoshī o-Tanjōbikai'', dosl. ''Sylvanian Families: Rođendanska zabava sa zabavnim šumskim prijateljima'') ([[Sega Pico]])

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===

* {{Cite journal|last=Houlton|first=Delphine|last2=Short, Brian|year=1995|title=Sylvanian Families: the Production and Consumption of a Rural Community|journal=[[Journal of Rural Studies]]|volume=11|issue=4|pages=367–385|bibcode=1995JRurS..11..367H|doi=10.1016/0743-0167(95)00017-8}}

* [http://sylvanianfamilies.net/uk/ Official Epoch UK website]
* [http://sylvanian-families.jp/ Official Japanese website] 
* [http://www.calicocritters.com/ Calico Critters] - official US website
* [https://sylvanianfamilies.info/ Unofficial Sylvanian Families Spanish website]
* [http://www.sylvanianfamilies.com/ Official Flair UK (and ROI) Collectors Club and shop] (now defunct)
[[Kategorija:Igračke]]
[[Kategorija:Japanske TV-serije]]
[[Kategorija:Japanske kompanije]]
[[Kategorija:Kompanije sa sjedištem u Japanu]]</text>
      <sha1>1353inbk5492o2wghc22snknvv9hles</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3901349</id>
      <parentid>3901348</parentid>
      <timestamp>2026-07-01T10:05:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3901349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24362" sha1="s7t4n2jok7ii50b9xhu4b96t4usipgq" xml:space="preserve">
 {{Infokutija igračka
| ime             = Sylvanian Families
| slika           = SylvanianFamiliesLogo.png
| opis            = 
| ostala_imena    = Calico Critters (Sjeverna Amerika)
| vrsta           = Figurice i antropomorfne igračke
| izumitelj       = [[Epoch]]
| država          = [[Japan]]
| kompanija       = [[Epoch]]
| od              = 20. mart 1985.
| do              = danas
| materijali      = Plastika presvučena flokom (baršunasti materijal), tkanina
| slogan          = Nature, Family and Love (Priroda, porodica i ljubav)
| web_stranica    = https://www.sylvanianfamilies.com/en-uk/
}}
'''Sylvanian Families''' ( [[Japanski jezik|japanski]]: シルバニアファミリー, ''Shirubania Famirī'') (poznate i kao Calico Critters u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]]) je linija kolekcionarskih figurica antropomorfnih životinja napravljenih od flokirane plastike.&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Rhodri|last=Marsden|url=https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/features/sylvanian-families-how-folksy-ways-and-wholesome-values-captured-a-global-audience-10114718.html|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220526/https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/features/sylvanian-families-how-folksy-ways-and-wholesome-values-captured-a-global-audience-10114718.html|archive-date=2022-05-26|title=Sylvanian Families: How folksy ways and wholesome values captured a global audience|publisher=Independent.co.uk|date=2014-03-19|access-date=2015-03-18}}&lt;/ref&gt; Kreirala ih je japanska kompanija za proizvodnju igračaka [[Epoch]] 1985. godine, a širom svijeta ih distribuira veći broj kompanija.

== Historija ==

=== Početak ===
Na početku proizvodnje, 20. marta 1985. godine, kompanija [[Epoch]] je kreirala i lansirala Sylvanian Families u [[Japan|Japanu]], koristeći koncept kućica za lutke i antropomorfnih životinjskih figura. Prva izdanja kućica za lutke i ostalih setova za igru bila su napravljena od porculana, a namještaj od drveta, dok su u kasnijim izdanjima ovi materijali u proizvodnji zamijenjeni plastikom i metalom. Igračke su kasnije iste godine objavljene i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], ali s drugačijim pakovanjem i manjim razlikama u samim likovima. Ova linija igračaka prvobitno je nosila naziv ''Pleasant Friends of the Forest Epoch System Collection Animal Toy Sylvanian Families'' ( [[Japanski jezik|japanski]]:森のゆかいな仲間たち エポック社 システム・コレクション・アニマルトーイ・シルバニアファミリー, ''Mori no yukaina nakama-tachi Epokku-sha shisutemu korekushon animaru tōi shirubania famirī''), ali je ime promijenjeno u sadašnje. &quot;Sylvanian&quot; znači &quot;iz šume&quot;, prema rimskom bogu [[Silvan|Silvanu]] (Silvanus).
[[Datoteka:Sylvanian Families at Lalaport Kadoma.jpg|mini|Sylvanian Families u šoping centru Lalaport Kadoma]]
U septembru 1987. godine, ova linija igračaka inspirisala je animiranu seriju u produkciji kompanija DIC Animation City i TMS Entertainment, koja je imala 13 epizoda. Serija je bila popularna u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Španija|Španiji]]. Naziv televizijske serije zasnovane na Sylvanian Families prilagođavan je u različitim zemljama. Također je prikazivana u SAD-u krajem 1980-ih godina na kanalu The CBN Family Channel&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/48136515/maple-town-and-sylvanian-families-on-cbn/|title=Daytime listings|date=1989-09-22|work=The News-Messenger|access-date=2020-04-06|pages=23}}&lt;/ref&gt; i krajem 1990-ih godina na televiziji PAX TV. Kasnije te iste godine, uspjeh na ovim tržištima doveo je do širenja na [[Zapadna Evropa|Zapadnu Evropu]], počevši od britanske podružnice kompanije Tomy koja je preuzela ekskluzivna prava za ovaj brend u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tomy je predstavio Sylvanian Families na tržištu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 1987. godine, gdje je linija brzo postala bestseler.

Do 1988. godine, Sylvanian Families su postigle ogroman uspjeh širom svijeta, osvojivši nagradu Britanskog udruženja trgovaca igračkama (British Association of Toy Retailers) za &quot;Igračku godine&quot; tri godine zaredom – 1987, 1988. i 1989. godine.

Godine 1993, Tomy, koji je distribuirao ove igračke širom svijeta, izgubio je prava na ime &quot;Sylvanian Families&quot; u Kanadi i SAD-u. Tomy je ponovo pokrenuo ovu liniju pod novim imenom &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters of Cloverleaf Corners&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;, koja se danas jednostavno zove &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;. Liniju &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; u SAD-u i Kanadi trenutno distribuira kompanija Epoch Everlasting Play, LLC.

=== Pad i ponovno pokretanje ===
[[Datoteka:Shop_Window_of_Sylvanian_Families_Store,_London.jpg|mini|Izlog danas zatvorene prodavnice Sylvanian Families u Londonu]]
Do kasnih 1990-ih godina, Sylvanian Families su bile povučene s tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako ih je kompanija Flair ponovo uvela od 1999. godine. &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B;''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (March 2023)&quot;&gt;citation needed&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;''&amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Samostalna prodavnica Sylvanian Families otvorena je 1992. godine u [[Finsbury Park|Finsbury Parku]] u [[London|Londonu]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=End of era for UK's only independent Sylvanian Families shop|url=https://www.bbc.com/news/av/uk-england-london-64892458|access-date=2026-07-01|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, Sylvanian Families su ponovo uvedene u [[Australija|Australiji]], gdje postaju sve dostupnije. Kompanija Tomy je prestala prodavati Calico Critters, ali je novu liniju preuzela nova kompanija, International Playthings, koja se danas zove Epoch Everlasting Play.

Godine 1999. ova linija igračaka proslavila je svoju 15. godišnjicu u Japanu otvaranjem tematskog restorana ''Sylvanian Forest Kitchen'' ([[Japanski jezik|japanski]]:シルバニア森のキッチン, ''Shirubania mori no kitchin''), kojim je upravljala i rukovodila kompanija Epoch. Restoran nije samo služio hranu, već je prodavao i robu te igračke zasnovane na ovoj franšizi.

Godine 2004. franšiza je proslavila svoju 20. godišnjicu u Japanu lansiranjem porodice Walnut Squirrel (Vjeverice s orasima). Tog jula, kompanija Epoch je najavila novu atrakciju u Grinpi, zabavnom parku kojim upravlja [[Fuji Kyuko]]. Izgradnja ove atrakcije, koja se prvobitno zvala ''Sylvanian Village'' (シルバニアビレッジ, ''Shirubania Birejji''), a kasnije preimenovana u ''Sylvanian Gardens'' (シルバニアガーデン, ''Shirubania Gāden''), započela je pod nadzorom kompanije Epoch. Franšiza je 2005. godine organizovala svoj prvi događaj uživo pod nazivom ''Sylvanian Families Musical~The Big Commotion on the Eve of the Party!'' (シルバニアファミリーミュージカル～パーティーイブは大さわぎ！, ''Shirubania famirī myūjikaru ~ pātī ibu wa ōsawagi!''), koji je izveden u teatru Gekidan Kogumaza. Kasnije je objavljen na [[DVD|DVD-u]] 2006. godine.

Godine 2006. likovi iz ove linije igračaka izabrani su za maskote nacionalne uzajamne pomoći Nacionalne federacije radničkih i potrošačkih osiguravajućih zadruga. Do kraja te godine, igračke su prodate u ukupno 78 miliona primjeraka.

Godine 2007. kompanija Epoch se udružila s kompanijama Itochu, Nippon Columbia i Shogakukan kako bi producirala 3D CGI OVA seriju zasnovanu na ovoj liniji igračaka, koju su producirali Kōji Kawaguchi i Yumiko Muriai, a režirao Akira Takamura. Sve 3 epizode objavljene su 20. juna. Prema navodima kompanije Epoch, bilo je planirano još epizoda, ali one iz nepoznatih razloga nikada nisu producirane. U Ujedinjenom Kraljevstvu, kompanija Flair je proslavila 20. godišnjicu ove franšize s odabranim brojem novih artikala. Najprodavaniji su bili čamac za vidre (Otter boat) i ponovo uvedena porodica dalmatinskih pasa (Dalmatian Family), koji su nosili rođendanske kapice s natpisom &quot;Happy 20th!&quot;.

U martu 2009. godine, ova serija igračaka proslavila je svoju 25. godišnjicu u Japanu otvaranjem atrakcije ''Sylvanian Gardens'' u zabavnom parku Grinpa. Pod upravom kompanije Epoch, ova atrakcija nudi vjerne replike kuća i zgrada iz same linije igračaka, kao i muzej s izložbom o historiji ovih igračaka. U sklopu atrakcije nalazi se i prodavnica koja prodaje artikle ekskluzivne za ovaj park. &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B;''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (March 2023)&quot;&gt;citation needed&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;''&amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Franšiza je 2010. godine ponovo organizovala dva mjuzikla, ''Sylvanian Families Exciting Musical'' (シルバニアファミリーわくわくミュージカル, ''Shirubania famirī wakuwaku myūjikaru'') i ''Sylvanian Families Exciting Stage'' (シルバニアファミリーわくわくステージ, ''Shirubania famirī wakuwaku sutēji''), koji su postali ključni dio promocije igračaka na konvencijama.

Godine 2013. prava na ove igračke u Ujedinjenom Kraljevstvu prenesena su na novoosnovanu kompaniju Epoch UK, koja je započela njihovu distribuciju od 1. januara 2014. godine. Kompanija Flair je prestala s distribucijom igračaka 31. decembra iste godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.toynews-online.biz/news/read/epoch-confirms-uk-distribution-of-sylvanian-families/040406|title=Epoch confirms UK distribution of Sylvanian Families|last=Loveday|first=Samantha|access-date=July 10, 2013}}&lt;/ref&gt;

Godine 2015, serija maketa (tabloa) britanske umjetnice Mimsy, na kojima teroristi &quot;MICE-IS&quot; prijete figuricama Sylvanian Families, zabranjena je na izložbi ''Passion for Freedom''.&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Claire|last=Armitstead|first2=Jonathan|last2=Jones|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/2015/sep/26/sylvanian-families-isis-freedom-of-expression-exhibition|title=Art and design – Artwork showing Sylvanian Families terrorised by Isis banned from free speech exhibition|work=The Guardian|date=26 September 2015}}&lt;/ref&gt;

Godine 2018. otvoren je tematski park zasnovan na Sylvanian Parks u sklopu kompleksa ''Komorebi Mori no Ibaraido'', sa svečanim otvaranjem 14. jula, dok je zvanično otvoren za javnost 23. juna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crunchyroll.com/news/latest/2018/6/5/japan-to-open-sylvanian-families-theme-park|title=Japan to Open &quot;Sylvanian Families&quot; Theme Park|last=Dennison|first=Kara|date=June 5, 2018|access-date=January 24, 2024}}&lt;/ref&gt;

Kako bi se 2020. godine proslavila 35. godišnjica, od kupaca je zatraženo da učestvuju u anketi i izaberu svog omiljenog lika, s tim da pobjednik ponovo bude uvršten u prodaju. Porodica ovaca zauzela je treće mjesto, porodica dabrova drugo, dok je porodica pataka proglašena pobjednikom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sylvanianfamilies.com/|title=Sylvanian Families|website=www.sylvanianfamilies.com|access-date=2021-10-16}}&lt;/ref&gt;

Također u 2020. godini, drugi tematski park Sylvanian Families otvoren je u sklopu Poljoprivrednog parka u Osaki (Osaka's Agricultural park)..&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://grapeejapan.com/134407|title=Sylvanian Families Theme Park to Open in Osaka!|last=Sceaphierde|first=Connie|date=2022-03-12|access-date=2024-01-24}}&lt;/ref&gt;

Sylvanian Families prodavnica u Londonu se zatvorila u aprilu 2023.&lt;ref name=&quot;Finsbury&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/av/uk-england-london-64892458|title=End of era for UK's only independent Sylvanian Families shop|publisher=BBC News|type=with video by Alice Salfield|date=9 March 2023}}&lt;/ref&gt;

== Koncept i svijet ==
[[Datoteka:Famille Lapin Chocolat.jpg|mini|Figure porodice kunića]]
Cijela franšiza smještena je u Silvaniju (''Sylvania'' / シルバニア, ''Shirubania''), izmišljeno selo negdje u Sjevernoj Americi, što je kasnije promijenjeno u ''Great Nature'' (Velika priroda). Većina porodica pripada ruralnoj srednjoj klasi, a mnoge od njih posjeduju lokalne, ali uspješne porodične biznise ili se bave zanimanjima kao što su ljekar, učitelj, umjetnik, novinar, tesar ili vozač autobusa. Dizajnirani su tako da nose modu u stilu 1950-ih. Žive u velikim, višespratnim kućama ili posjeduju stambene objekte osmišljene kao neka vrsta vikendica. Kuće su dizajnirane realistično, te se mogu uređivati i preuređivati. Likovi također mogu učestvovati u slobodnim aktivnostima poput jedrenja ili jahanja, a često organizuju i zabave u bašti ili odlaze na kratka kampovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/retailandconsumer/9617865/Model-society-at-the-Sylvanian-Families-toy-convention.html|title=Model society: at the Sylvanian Families toy convention|date=19 October 2012|publisher=Telegraph.co.uk|access-date=2015-03-18}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lyra Sylvanian Families (Ternurin).jpg|mini|Figurica bijele mačke]]
Likovi, grupisani u porodice, prvobitno su prikazivali tipične šumske životinje kao što su [[Kunić|kunići]], [[Vjeverica|vjeverice]], [[Medvjed|medvjedi]], [[Dabar|dabrovi]], [[Jež|ježevi]], [[Lisica|lisice]], [[Jelen|jeleni]], [[sove]], [[Rakun|rakuni]], [[Vidra|vidre]], [[Tvor|tvorovi]] i [[Miš|miševi]], da bi se kasnije proširili i na druge životinje poput [[Mačka|mačaka]], [[Domaći pas|pasa]], [[Hrčak|hrčaka]], [[Zamorac|zamoraca]], [[Pingvin|pingvina]], [[Majmun|majmuna]], [[Domaće govedo|krava]], [[Ovca|ovaca]], [[svinja]], [[Slon|slonova]], [[Panda|pandi]], [[Kengur|kengura]], [[koala]], [[Merkat|merkata]], [[žirafa]] i [[Morski lav|morskih lavova]]. Većina porodica sastoji se od oca, majke, sestre i brata, a odatle se nastavljaju širiti dodavanjem drugih članova kao što su bake i djedovi, bebe te starija braća i sestre.

== Sudski spor ==
U aprilu 2025. godine, kompanija [[Epoch]] podnijela je tužbu u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] protiv [[Irska|irske]] TikTokerice Thee von Englebrechten zbog &quot;kreiranja, objavljivanja i širenja onlajn reklamnih videozapisa&quot; u kojima se bez dozvole koriste igračke Sylvanian Families.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.ie/business/media/sylvanian-families-animal-toys-company-sues-kildare-tiktok-star-over-video-stories-featuring-their-dolls/a2006025240.html|title='Sylvanian Families' animal toys company sues Kildare TikTok star over video stories featuring their dolls|last=Pollock|first=Sean|date=2025-04-19|website=[[Irish Independent]]|access-date=2025-07-17}}&lt;/ref&gt; Von Englebrechten je bila poznata po objavljivanju serijala videozapisa &quot;Sylvanian Drama&quot; od 2021. godine, u kojem je parodirala klišee iz [[sapunica]] koristeći igračke Sylvanian Families. Na [[TikTok|TikToku]] je okupila 2,5 miliona pratilaca, a na [[Instagram|Instagramu]] milion pratilaca, zahvaljujući čemu se njeni radovi našli i na ''Vultureovoj'' listi najboljih TikTok videozapisa 2021. godine.

Serijal videozapisa &quot;Sylvanian Drama&quot; također je uključivao sponzorisane videozapise s brendovima kao što su [[Netflix]], [[Taco Bell]], [[Sephora]], [[Burberry]] i [[Marc Jacobs]]. Kompanija Epoch je u tužbi navela da ova sponzorstva nisu bila odobrena od strane njihovog brenda, te da je ovaj video serijal nanio &quot;nepopravljivu štetu&quot; njihovoj reputaciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dailydot.com/news/sylvaniandrama-sued/|title=&quot;A really bad move&quot;: Popular @SylvanianDrama TikTok account sued by company that makes the toys|last=Weedston|first=Lindsay|date=2025-07-17|website=[[The Daily Dot]]|access-date=2025-07-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.ie/business/irish/sylvanian-families-toy-firm-in-settlement-talks-with-kildare-tiktok-star-over-parody-videos-featuring-japanese-companys-dolls/a1813361842.html|title='Sylvanian Families' toy firm in settlement talks with Kildare TikTok star over parody videos featuring Japanese company's dolls|last=Pollock|first=Sean|date=2025-07-12|website=[[Irish Independent]]|access-date=2025-07-17}}&lt;/ref&gt; Dana 8. augusta 2025. godine, kompanija Epoch je povukla tužbu bez prejudiciranja (odricanja od prava na ponovno pokretanje postupka), pri čemu su obje strane same snosile svoje sudske troškove.&lt;ref name=&quot;bbc 2025-08-12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1w8g3215pvo|title=Toymaker drops lawsuit against Sylvanian Drama creator|last=Ramsay|first=Mel|date=2025-08-12|website=[[BBC News]]|access-date=2025-09-20}}&lt;/ref&gt; Istog dana, von Englebrechten je objavila na Instagramu da će promijeniti ime i profilnu sliku svojih profila.&lt;ref name=&quot;bbc 2025-08-12&quot; /&gt;

== Medijska izdanja ==

=== Crtani ===
Postoji nekoliko animiranih serija zasnovanih na svijetu Sylvanian Families: ''Sylvanian Families'', sindicirana serija koja je premijerno prikazana 1987. godine; ''Stories of the Sylvanian Families'' (1988), britanska serija rađena u stop-motion tehnici; te originalna video animacija (OVA) iz 2007. godine, također pod nazivom ''Sylvanian Families''. Nova OVA producirana je potom 2015. godine, a još jedna 2017. u svrhu promocije podlinije ''Sylvanian Families Town''. Obje ove OVA serije producirala je kompanija Shogakukan Music and Digital Entertainment, a objavljene su i izvan Japana putem platformi [[YouTube]] i [[Netflix]].

Godine 2017. Shogakukan Music and Digital Entertainment producirao je i kratku animiranu televizijsku seriju od 12 epizoda pod nazivom ''Sylvanian Families Mini Stories'', koja se emitovala u Japanu na kanalu [[TV Tokyo]] od 7. oktobra do 23. decembra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crunchyroll.com/anime-news/2017/09/06/cute-critters-of-sylvanian-families-star-in-new-short-tv-anime|title=Cute Critters of &quot;Sylvanian Families&quot; Star in New Short TV Anime|date=2017-09-06|publisher=Crunchyroll|access-date=2020-01-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2017-09-06/new-sylvanian-families-calico-critters-anime-series-to-air-in-fall/.120987|title=New Sylvanian Families/Calico Critters Anime Series to Air in Fall - News|date=2017-09-06|publisher=Anime News Network|access-date=2020-01-17}}&lt;/ref&gt; Druga sezona emitovala se u Japanu na kanalima Tokyo MX i TV Kanagawa od 3. oktobra do 19. decembra 2018. godine. Treća sezona počela je s emitovanjem 3. oktobra 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://animeanime.jp/article/2019/09/30/48647.html|title=新作TVアニメ「シルバニアファミリー ミニストーリー クローバー」放送決定！10月3日からスタート &amp;#124; アニメ！アニメ！|last=《三日月影狼》|date=30 September 2019|publisher=Animeanime.jp|access-date=2020-01-17}}&lt;/ref&gt; [[Netflix]] ima prava na striming za prvu sezonu ove serije, dok [[Amazon (kompanija)|Amazon]] drži prava na striming za drugu sezonu.

Filmska adaptacija u produkciji kompanije Frebari pod nazivom ''Sylvanian Families the Movie: A Gift from Freya'' (劇場版 シルバニアファミリー フレアからのおくりもの, ''Gekijōban Shirubania Famirī Furea kara no okuri mono'') puštena je u domaće kino-distribucije 23. novembra 2023. godine. Film je režirao Kazuya Konaka, scenario je napisao Hirotoshi Kobayashi, dok je muziku za film komponovao Jun Ichikawa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://natalie.mu/eiga/news/527794|website=Natalie|publisher=Natasha, Inc.|script-title=ja:シルバニアファミリーが空を飛ぶ、初の映画「フレアからのおくりもの」特報|access-date=June 20, 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2023-06-09/sylvanian-families-calico-critters-anime-film-teaser-reveals-november-23-opening/.198957|title=Sylvanian Families/Calico Critters Anime Film's Teaser Reveals November 23 Opening|last=Pineda|first=Rafael Antonio|date=June 9, 2023|website=Anime News Network|access-date=June 20, 2023}}&lt;/ref&gt; Iste godine, anime serija od 13 epizoda pod nazivom ''Sylvanian Families Freya no Go for Dream!'' (シルバニアファミリー フレアのゴー・フォー・ドリーム！, ''Sylvanian Families: Freya's Go For Dream!'') premijerno je prikazana 6. jula na kanalu Tokyo MX. Seriju su režirali Hinata Takano i Kaito Iwata, scenario su napisale Uiko Miura, Rika Kihara i Mika Tanii, dok je muziku komponovao Yuichi &quot;Masa&quot; Nonaka.&lt;ref&gt;{{Citation|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2023-06-20/sylvanian-families-calico-critters-toy-franchise-gets-new-full-3dcg-anime-on-july-6/.199418|title=Sylvanian Families/Calico Critters Toy Franchise Gets New Full 3DCG Anime on July 6|last=Cayanan|first=Joanna|date=June 20, 2023|website=Anime News Network|accessdate=June 20, 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Videoigre ===
Pored animiranih serija, ova franšiza je iznjedrila i sedam [[Videoigra|videoigara]], od kojih je sve producirala kompanija Epoch.

Spisak videoigara:
* '''''Sylvanian Families: Otogi no Kuni no Pendant''''' (シルバニアファミリー おとぎの国のペンダント, ''Shirubania famirī: Otogi no kuni no pendanto'', dosl. ''Sylvanian Families: Privjesak iz zemlje bajki'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Melodies ~Mori no Nakama to Odori Masho!~''''' (シルバニアメロディー ～森のなかまと踊りましょ!～, ''Shirubania merodī ~Mori no nakama to odorimasho!~'', dosl. ''Sylvanian melodije ~Zaplešimo sa šumskim prijateljima!~'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Families 2: Irozuku Mori no Fantasy''''' (シルバニアファミリー2 色づく森のファンタジー, ''Shirubania famirī tsū: Irozuku mori no fantajī'', dosl. ''Sylvanian Families 2: Fantazija obojene šume'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Families 3: Hoshifuru Yoru no Sunadokei''''' (シルバニアファミリー3 星ふる夜のすなどけい, ''Shirubania famirī surī: Hoshifuru yoru no sunadokei'', dosl. ''Sylvanian Families 3: Pješčani sat zvjezdane noći'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Families 4: Meguru Kisetsu no Tapestry''''' (シルバニアファミリー4 めぐる季節のタペストリー, ''Shirubania famirī fō: Meguru kisetsu no tapesutorī'', dosl. ''Sylvanian Families 4: Tapiserija četiriju godišnjih doba'') ([[Game Boy Advance]])
* '''''Sylvanian Families: Yosei no Stick to Fushigi no Ki Maron Inu no Onna no ko''''' (シルバニアファミリー 妖精のステッキとふしぎの木 マロンイヌの女の子, ''Shirubania famirī: Yōsei no sutekki to fushigi no ki maron inu no onna no ko'', dosl. ''Sylvanian Families: Vilinski štapići i tajanstveno drvo – Djevojčica kestenjasti pas'') ([[Game Boy Advance]])
* '''''Sylvanian Families: Fashion Designer ni Naritai! Kurumi Risu no Onna no ko''''' (シルバニアファミリー ファッションデザイナーになりたい! くるみリスの女の子, ''Shirubania famirī: fasshondezainā ni naritai! Kurumi risu no onna no ko'', dosl. ''Sylvanian Families: Želim biti modna dizajnerica! Djevojčica vjeverica'') ([[Game Boy Advance]])
* '''''Sylvanian Families: SylvanianFestival''''' (シルバニアファミリー シルバニアフェスティバル, ''Shirubania famirī: Shirubania Fesutibaru'', dosl. ''Sylvanian Families: Sylvanian festival'') ([[Windows 98]])
* '''''Sylvanian Families: Mori no Nakama to Tanoshii o-Tanjoubikai''''' (シルバニアファミリー もりのなかまと たのしいおたんじょびかい, ''Shirubania famirī: Mori no Nakama to Tanoshī o-Tanjōbikai'', dosl. ''Sylvanian Families: Rođendanska zabava sa zabavnim šumskim prijateljima'') ([[Sega Pico]])

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===

* {{Cite journal|last=Houlton|first=Delphine|last2=Short, Brian|year=1995|title=Sylvanian Families: the Production and Consumption of a Rural Community|journal=[[Journal of Rural Studies]]|volume=11|issue=4|pages=367–385|bibcode=1995JRurS..11..367H|doi=10.1016/0743-0167(95)00017-8}}

* [http://sylvanianfamilies.net/uk/ Official Epoch UK website]
* [http://sylvanian-families.jp/ Official Japanese website] 
* [http://www.calicocritters.com/ Calico Critters] - official US website
* [https://sylvanianfamilies.info/ Unofficial Sylvanian Families Spanish website]
* [http://www.sylvanianfamilies.com/ Official Flair UK (and ROI) Collectors Club and shop] (now defunct)
[[Kategorija:Igračke]]
[[Kategorija:Japanske TV-serije]]
[[Kategorija:Japanske kompanije]]
[[Kategorija:Kompanije sa sjedištem u Japanu]]</text>
      <sha1>s7t4n2jok7ii50b9xhu4b96t4usipgq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sporazumi Albanije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535631</id>
    <revision>
      <id>3901352</id>
      <timestamp>2026-07-01T10:44:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commons category|Treaties with Albania as a party}}  {{Sporazumi po državama|Albaniji|Albanije}}</comment>
      <origin>3901352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="99" sha1="tqwhfavpkv0i7gidg1ew2gq4ebr837z" xml:space="preserve">{{Commons category|Treaties with Albania as a party}}

{{Sporazumi po državama|Albaniji|Albanije}}</text>
      <sha1>tqwhfavpkv0i7gidg1ew2gq4ebr837z</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>