Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.9 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Hamdija Pozderac 0 3100 3901839 3901629 2026-07-04T08:17:47Z Stebunik 29258 3901839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Hamdija Pozderac | slika = Hamdija_Pozderac.png | redoslijed = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 30. juli 1971 – maj 1974. | prethodnik = [[Džemal Bijedić]] | nasljednik = [[Ratomir Dugonjić]] | redoslijed2 = Predsjednik [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = [[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]] | nasljednik2 = [[Mato Andrić]] | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = 15. januar 1924. | mjesto_rođenja = [[Cazin]], [[Kraljevina SHS]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|04|06|1924|01|15}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | puno_ime = | nacionalnost = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]] | politička_stranka = [[Savez komunista Jugoslavije]] | supruga = | djeca = | obrazovanje = | vjera = [[Islam]] | potpis = | web_stranica = | slika_veličina = 200px }} '''Hamdija Pozderac''' ([[Cazin]], 15. januar 1924 – [[Sarajevo]], 6. april 1988) bio je jugoslavenski i [[SR Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar, predsjednik predsjedništva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i predsjednik Ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. == Biografija == Hamdija Pozderac imao je tri brata: Hakiju, Sakiba i Ismeta, te četiri sestre Bekiru, Fatimu, Sadetu i Zuhru. Za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja se uključio u rad tada ilegalne organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, a u tokove [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačkog rata]] se uključio 1941, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U [[8. krajiška narodnooslobodilačka udarna brigada|8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi]] bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|USAOJ]]-a i SKOJ-a za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]]. Početkom 1944. postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] [[Bihać]]. Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1965. bio je član CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971-74. predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od 1971-78. predsjednik [[Skupština SRBiH|Skupštine SRBiH]]. Bio je član [[Izvršni komitet CKSKBiH|Izvršnog komiteta CKSKBiH]] i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH. Na kraju svoje političke karijere bio je i član [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]], a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, dao je ostavku zbog umiješanosti u [[Afera Agrokomerc|Aferu Agrokomerc]] i te se povukao iz političkog života [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Završio je Visoku partijsku školu u [[Moskva|Moskvi]], te [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofski fakultet]] u [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] 1959.godine Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a od 1961. je predavao opštu sociologiju na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]]. Umro je u aprilu 1988. u [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu|Kliničkom centru]] bolnice Koševo.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/2/24/pozderci-najmocnija-komunisticka-politicka-dinastija|title=Pozderci – najmoćnija komunistička politička dinastija|last=Agić|first=Jasmin|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=14. 5. 2025}}</ref> == Uloga u politici BiH == Hamdija Pozderac se, u svom odnosu prema Bosni i Hercegovini, protivio svemu što je imalo predznak samo jedne nacije. Ono zbog čega je bio često kritikovan jeste bilo njegovo protivljenje boljem organizovanju [[Muslimani (narod)|Muslimana]], ali je to, posljedica njegovog stalnog insistiranja na zajedničkoj izgradnji i organizovanju. To je ponekad imalo loš odraz na politiku prema Muslimanima, ali se u svakom pogledu pozitivno odrazilo na sprječavanje srpskih i hrvatskih nacionalista od većeg širenja u Bosni. ===Kontroverza oko plagijata=== [[Vojislav Šešelj]] napada 1979. Hamdiju Pozderca, nakon što je otkrio plagijat u doktorskoj disetraciji Branka Miljuša. Napad nije uspio i sam Šešelj je kasnije izjavio da je time želio skrenuti pažnju [[Centralni komitet|CK]] od [[Nenad Kecmanović|Nenada Kecmanovića]]: {{Citat|To je bio način da pomognem Nenadu Kecmanoviću, protiv koga je krenula lavina optužbi iz Centralnog komiteta zbog njegovih napisa u beogradskom [[Nedjeljne informativne novine|Ninu]], pa sam ja na taj način pravio neku ravnotežu i krenuo direktno na Hamdiju Pozderca, što je Hamdija i shvatio.<ref name="orbus">[http://www.orbus.be/aktua/2012/aktua3415.htm ETNONACIONALIZAM ZA POČETNIKE (11-dio)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306071702/http://www.orbus.be/aktua/2012/aktua3415.htm |date=6 Mart 2016 }}''orbus.ba'', pristupljeno 7. 2.2015</ref>|[[Vojislav Šešelj]]}} === Afera Agrokomerc === {{Glavni|Afera Agrokomerc}} Godine 1987, počinje ''afera Agrokomerc'', koja je znatno pogodila rukovodstvo SR BiH. Preduzeće [[Agrokomerc]] izdavalo je [[Mjenica|mjenice]] bez pokrića. [[Fikret Abdić]], [[Hakija Pozderac]], [[Ibrahim Mujić]] i drugi se hapse pod optužbom kontrarevolucionarnog djelovanja prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ. Mediji u [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbiji]] opširno su izvještavali o aferi. U drugim republikama , s izuzetkom [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]], se uopće nije osvrtalo na slučaj Agrokomerca. Jedan od glavnih zagovarača, koji su zahtijevali Hamdijinu ostavku, bio je [[Vojislav Šešelj]]. Hamdija Pozderac podnosi 12. septembra 1987. ostavku, a brat [[Hakija Pozderac|Hakija]] izlazi iz zatvora. Nakon što s njegova braća izgubila politički utjecaj, [[Sakib Pozderac]] general [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO BiH]] u periodu 1986-88, uklanja se s položaja. == Nagrade <ref name="rs"/> <ref></ref>== * [[Partizanska spomenica 1941.]] * [[Orden za hrabrost]] * [[Orden zasluga za narod]] * [[Orden bratstva i jedinstva]] * [[Orden Republike]] * [[Orden jugoslovenske zastave sa lentom]] * [[Orden junaka socijalističkog rada]] * [[Nagrada ZAVNOBiH]]-a === Zanimljivosti === [[Nurija Pozderac|Nurija]] i [[Devleta Pozderac]], Hamdijini preci koji su tokom Drugog Svjetskog rata spasili veliki broj [[Jevreji|Jevreja]], nagrađeni su 2013. posthumno s "Pravednik među nacijama" od [[izrael]]ske vlade.<ref>[[Dženana Karabegović]], [http://www.slobodnaevropa.org/content/nagrada-pozdercima-pravednici-mdju-nacijama/24932965.html Bosna i Hercegovina - Porodica Pozderac ponosna na izraelsko priznanje za pretke ]''slobodnaevropa.org'',objavljeno 19. 3.2013;pristupljeno: 5.12.2014 {{bs simbol}}</ref> == Također pogledajte == *[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{wikicitat|Hamdija Pozderac}} * [https://web.archive.org/web/20160304205339/http://abunodisceomnes.wellcomecollection.org/wp-content/uploads/2015/03/Chronology-of-War-19-December-1992-Oslobodjenje-Press-Clippings-Source-Media-Center-02.pdf Umro general Sakib Pozderac iz - Hronologija rata u BiH 19.12.1992 arhiv] * [http://www.sutra.ba/m/novost/25049/Hamdija-Pozderac-rtva-nacionalista Hamdija Pozderac žrtva nacionalista] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211020233026/http://www.sutra.ba/m/novost/25049/Hamdija-Pozderac-rtva-nacionalista |date=20. 10. 2021 }} {{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}} {{Predsjednici CK SK BiH}} {{DEFAULTSORT:Pozderac, Hamdija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Biografije, Cazin]] [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] [[Kategorija:Predsjednici Skupštine SR Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike]] [[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zastave]] [[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade ZAVNOBiH-a]] k6a7o76kwhriub531a29mmlzxaxlpt7 3901840 3901839 2026-07-04T08:33:18Z Stebunik 29258 /* Nagrade */ 3901840 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Hamdija Pozderac | slika = Hamdija_Pozderac.png | redoslijed = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 30. juli 1971 – maj 1974. | prethodnik = [[Džemal Bijedić]] | nasljednik = [[Ratomir Dugonjić]] | redoslijed2 = Predsjednik [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = [[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]] | nasljednik2 = [[Mato Andrić]] | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = 15. januar 1924. | mjesto_rođenja = [[Cazin]], [[Kraljevina SHS]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|04|06|1924|01|15}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | puno_ime = | nacionalnost = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]] | politička_stranka = [[Savez komunista Jugoslavije]] | supruga = | djeca = | obrazovanje = | vjera = [[Islam]] | potpis = | web_stranica = | slika_veličina = 200px }} '''Hamdija Pozderac''' ([[Cazin]], 15. januar 1924 – [[Sarajevo]], 6. april 1988) bio je jugoslavenski i [[SR Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar, predsjednik predsjedništva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i predsjednik Ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. == Biografija == Hamdija Pozderac imao je tri brata: Hakiju, Sakiba i Ismeta, te četiri sestre Bekiru, Fatimu, Sadetu i Zuhru. Za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja se uključio u rad tada ilegalne organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, a u tokove [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačkog rata]] se uključio 1941, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U [[8. krajiška narodnooslobodilačka udarna brigada|8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi]] bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|USAOJ]]-a i SKOJ-a za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]]. Početkom 1944. postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] [[Bihać]]. Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1965. bio je član CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971-74. predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od 1971-78. predsjednik [[Skupština SRBiH|Skupštine SRBiH]]. Bio je član [[Izvršni komitet CKSKBiH|Izvršnog komiteta CKSKBiH]] i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH. Na kraju svoje političke karijere bio je i član [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]], a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, dao je ostavku zbog umiješanosti u [[Afera Agrokomerc|Aferu Agrokomerc]] i te se povukao iz političkog života [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Završio je Visoku partijsku školu u [[Moskva|Moskvi]], te [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofski fakultet]] u [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] 1959.godine Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a od 1961. je predavao opštu sociologiju na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]]. Umro je u aprilu 1988. u [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu|Kliničkom centru]] bolnice Koševo.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/2/24/pozderci-najmocnija-komunisticka-politicka-dinastija|title=Pozderci – najmoćnija komunistička politička dinastija|last=Agić|first=Jasmin|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=14. 5. 2025}}</ref> == Uloga u politici BiH == Hamdija Pozderac se, u svom odnosu prema Bosni i Hercegovini, protivio svemu što je imalo predznak samo jedne nacije. Ono zbog čega je bio često kritikovan jeste bilo njegovo protivljenje boljem organizovanju [[Muslimani (narod)|Muslimana]], ali je to, posljedica njegovog stalnog insistiranja na zajedničkoj izgradnji i organizovanju. To je ponekad imalo loš odraz na politiku prema Muslimanima, ali se u svakom pogledu pozitivno odrazilo na sprječavanje srpskih i hrvatskih nacionalista od većeg širenja u Bosni. ===Kontroverza oko plagijata=== [[Vojislav Šešelj]] napada 1979. Hamdiju Pozderca, nakon što je otkrio plagijat u doktorskoj disetraciji Branka Miljuša. Napad nije uspio i sam Šešelj je kasnije izjavio da je time želio skrenuti pažnju [[Centralni komitet|CK]] od [[Nenad Kecmanović|Nenada Kecmanovića]]: {{Citat|To je bio način da pomognem Nenadu Kecmanoviću, protiv koga je krenula lavina optužbi iz Centralnog komiteta zbog njegovih napisa u beogradskom [[Nedjeljne informativne novine|Ninu]], pa sam ja na taj način pravio neku ravnotežu i krenuo direktno na Hamdiju Pozderca, što je Hamdija i shvatio.<ref name="orbus">[http://www.orbus.be/aktua/2012/aktua3415.htm ETNONACIONALIZAM ZA POČETNIKE (11-dio)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306071702/http://www.orbus.be/aktua/2012/aktua3415.htm |date=6 Mart 2016 }}''orbus.ba'', pristupljeno 7. 2.2015</ref>|[[Vojislav Šešelj]]}} === Afera Agrokomerc === {{Glavni|Afera Agrokomerc}} Godine 1987, počinje ''afera Agrokomerc'', koja je znatno pogodila rukovodstvo SR BiH. Preduzeće [[Agrokomerc]] izdavalo je [[Mjenica|mjenice]] bez pokrića. [[Fikret Abdić]], [[Hakija Pozderac]], [[Ibrahim Mujić]] i drugi se hapse pod optužbom kontrarevolucionarnog djelovanja prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ. Mediji u [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbiji]] opširno su izvještavali o aferi. U drugim republikama , s izuzetkom [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]], se uopće nije osvrtalo na slučaj Agrokomerca. Jedan od glavnih zagovarača, koji su zahtijevali Hamdijinu ostavku, bio je [[Vojislav Šešelj]]. Hamdija Pozderac podnosi 12. septembra 1987. ostavku, a brat [[Hakija Pozderac|Hakija]] izlazi iz zatvora. Nakon što s njegova braća izgubila politički utjecaj, [[Sakib Pozderac]] general [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO BiH]] u periodu 1986-88, uklanja se s položaja. == Nagrade <ref name="rs"/> == * [[Partizanska spomenica 1941.]] * [[Orden za hrabrost]] * [[Orden zasluga za narod]] * [[Orden bratstva i jedinstva]] * [[Orden Republike]] * [[Orden jugoslovenske zastave sa lentom]] * [[Orden junaka socijalističkog rada]] * [[Nagrada ZAVNOBiH]]-a === Zanimljivosti === [[Nurija Pozderac|Nurija]] i [[Devleta Pozderac]], Hamdijini preci koji su tokom Drugog Svjetskog rata spasili veliki broj [[Jevreji|Jevreja]], nagrađeni su 2013. posthumno s "Pravednik među nacijama" od [[izrael]]ske vlade.<ref>[[Dženana Karabegović]], [http://www.slobodnaevropa.org/content/nagrada-pozdercima-pravednici-mdju-nacijama/24932965.html Bosna i Hercegovina - Porodica Pozderac ponosna na izraelsko priznanje za pretke ]''slobodnaevropa.org'',objavljeno 19. 3.2013;pristupljeno: 5.12.2014 {{bs simbol}}</ref> == Također pogledajte == *[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{wikicitat|Hamdija Pozderac}} * [https://web.archive.org/web/20160304205339/http://abunodisceomnes.wellcomecollection.org/wp-content/uploads/2015/03/Chronology-of-War-19-December-1992-Oslobodjenje-Press-Clippings-Source-Media-Center-02.pdf Umro general Sakib Pozderac iz - Hronologija rata u BiH 19.12.1992 arhiv] * [http://www.sutra.ba/m/novost/25049/Hamdija-Pozderac-rtva-nacionalista Hamdija Pozderac žrtva nacionalista] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211020233026/http://www.sutra.ba/m/novost/25049/Hamdija-Pozderac-rtva-nacionalista |date=20. 10. 2021 }} {{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}} {{Predsjednici CK SK BiH}} {{DEFAULTSORT:Pozderac, Hamdija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Biografije, Cazin]] [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] [[Kategorija:Predsjednici Skupštine SR Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike]] [[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zastave]] [[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade ZAVNOBiH-a]] 55qjk2ucv17e8u6hqbf3epyvhfcmlw8 4. februar 0 4672 3901862 3808247 2026-07-04T10:32:26Z AnToni 2325 /* 21. vijek */ 3901862 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''4. februar / veljača (4. 2)''' jest 35. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 330 dana (331 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1789]] – [[George Washington]] izabran za prvog [[predsjednik]]a [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]. * [[1945]] – Počela [[Konferencija u Jalti]]. * [[1948]] – Cejlon (kasnije preimenovan u [[Šri Lanka|Šri Lanku]]) stekao nezavisnost od britanskog Commonwealtha. * [[1966]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|Sedmo svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Zapadna Njemačka|njemačkom]] gradu [[Garmisch-Partenkirchen]]. * [[1976]] – Zemljotres u [[Gvatemala|Gvatemali]], 23.000 mrtvih. * [[1992]] – [[Hugo Chávez]] predvodio pokušaj preuzimanja vlasti u Venecuali vojnim udarom; nekoliko stotina ljudi poginulo, puč propao, a Chávez zatvoren. * [[1997]] – U sudaru dva [[izrael]]ska vojna [[helikopter]]a na putu za [[Libanon]] poginula 73 vojnika. * [[1999]] – [[Hugo Chávez]] izabran za [[predsjednik]]a [[Venecuela|Venecuele]]. * [[2003]] – Formirana je državna zajednica [[Srbija i Crna Gora]], zasnovana na ravnopravnosti dviju država članica, tj. države Srbije i države Crne Gore. * [[2013]] – Počelo 42. [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]] u [[Austrija|austriskom]] gradu [[Schladming]]u. * [[2015]] – [[Let 235 TransAsia Airwaysa]] s 58 ljudi na njemu srušio se u rijeku [[Keelung]]. Poginule 43 osobe. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1688]] – [[Pierre Carlet de Marivaux]], francuski komediograf i romanopisac === 19. vijek === * [[1815]] – [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup đakovačko-bosanski i sremski (od 1849), političar, kulturni djelatnik i pisac * [[1849]] – [[Jean Richepin]], francuski književnik * [[1862]] – [[Hjalmar Hammarskjöld]], švedski političar * [[1870]] – [[Zlatica Belohlavek-Korač]], hrvatska i bosanskohercegovačka muzička pedagoginja i kompozitorica * [[1871]] – [[Friedrich Ebert]], njemački političar * [[1879]] – [[Josip Chládek Bohinjski]], slovenski kompozitor i dirigent * [[1897]] – [[Ludwig Erhard]], njemački političar * [[1900]] – [[Jacques Prévert]], francuski pjesnik i šansonjer === 20. vijek === * [[1902]] – [[Charles Lindbergh]], američki pilot * [[1906]] – [[Clyde Tombaugh]], američki astronom * [[1913]] – [[Rosa Parks]], borac za građanska prava američkih crnaca * [[1914]] – [[Vladimir Dedijer]], jugoslavenski partizan, političar, aktivist za ljudska prava i historičar * [[1918]] – [[Ida Lupino]], američka glumica * [[1930]] – [[Borislav Pekić]], jugoslavenski i srpski pisac * [[1937.]] ** [[Magnar Solberg]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac ** [[Čedomil Šilić]], [[bosanskohercegovački]] i [[SFRJ|jugoslavenski]] [[botaničar]] * [[1943]] – [[Ken Thompson]], američki računarski naučnik * [[1946.]] ** [[Usnija Redžepova]], makedonska pjevačica romsko-turskog porijekla ** [[Ken Thompson]], američki naučnik * [[1947]] – [[Dan Quayle]], američki političar * [[1948]] – [[Alice Cooper]], američki rok-muzičar * [[1967]] – [[Meliha Fakić]], bosanskohercegovačka glumica * [[1971]] – [[Eric Garcetti]], američki političar i diplomat * [[1975]] – [[Natalie Imbruglia]], australijska pjevačica i glumica * [[1978]] – [[Pavol Hurajt]], slovački biatlonac * [[1993]] – [[Julia Ransom]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 17. vijek === * [[1694]] – [[Natalija Nariškina]], ruska [[Spisak ruskih careva|carica]] === 20. vijek === * [[1928]] – [[Hendrik Antoon Lorentz]], nizozemski fizičar * [[1941]] – [[Ivo Kozarčanin]], hrvatski književnik * [[1944]] – [[Enes Orman]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizan]] i [[Narodni heroj Jugoslavije]] === 21. vijek === * [[2002]] – [[Helen Dodson Prince]], američka astronomkinja * [[2012]] – [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac i biatlonski trener * [[2018]] – [[John Mahoney]], britansko-američki glumac * [[2019]] – [[Matti Nykänen]], [[Finska|finski]] [[skijaš-skakač]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|4 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/4/ Na današnji dan (4. februar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226103836/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/4/ |date=26. 12. 2022}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-4/ Na današnji dan (4. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-04]] ete51gqgh6jqrlkr9z71hrarwwexb4y 18. juni 0 4851 3901778 3816919 2026-07-03T14:52:24Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901778 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''18. juni / lipanj (18. 6)''' jest 169. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (170. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 196 dana. == Događaji == * [[1178]] – Pet kanterberijskih monaha vidjeli vjerovatno formiranje kratera [[Giordano Bruno (krater)|Giordano Bruno]] na [[Mjesec (satelit)|Mjesecu]]. Vjeruje se da su trenutne oscilacije Mjesečevog rastojanja od [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] (mjereno u metrima) rezultat ovog sudara. * [[1815]] – [[Bitka kod Waterlooa]]; [[Napoleon Bonaparte]] poražen. * [[1881]] – Oživljen sporazum o [[Savez tri cara|Savezu tri cara]]. * [[1887]] – Potpisan [[Ugovor o reosiguranju]] između [[Njemačko Carstvo|Njemačkog]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. * [[2005]] – Održan prvi međunarodni [[Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović"]] u [[Goražde|Goraždu]]. * [[2009]] – Lansirana [[NASA]]-ina svemirska letjelica [[Lunar Reconnaissance Orbiter]]. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1717]] – [[Jan Václav Stamic]], češki kompozitor i violinist === 20. vijek === * [[1901]] – [[Anastasija Nikolajevna Romanova|Anastasija]], najmlađa kći [[Rusko carstvo|ruskog]] [[Spisak ruskih careva|cara]] [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]] * [[1908]] – [[Maria Vieira da Silva]], portugalska likovna umjetnica * [[1918]] – [[Franco Modigliani]], [[italija]]nski ekonom i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za ekonomiju|za ekonomiju]] [[1985.]] * [[1924]] – [[George Mikan]], američki [[košarka]]š * [[1929]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog * [[1932]] – [[Paul Chassagne]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[1942]] – [[Paul McCartney]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[muzičar]], pjevač i tekstopisac ([[The Beatles]]) * [[1943]] – [[Raffaella Carrà]], italijanska pjevačica i TV-zvijezda * [[1948]] – [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1951]] – [[Gyula Sax]], [[Mađarska|mađarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[1952]] – [[Isabella Rossellini]], italijanska glumica * [[1959]] – [[Taras Dolnij]], sovjetski i ukrajinski biatlonac * [[1965]] – [[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[1969.]] ** [[Adis Bećiragić]], bosanskohercegovački košarkaš i trener ** [[Anna Hermansson]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[1971]] – [[Ismir Jusko]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar * [[1977]] – [[Kaja Kallas]], estonska političarka * [[1980]] – [[Aleksandar Červjakov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac * [[1984]] – [[Sonja Kovač]], hrvatska glumica * [[1989]] – [[Anna Veith]] (rođ. Fenninger), [[Austrija|austrijska]] [[alpska skijašica]] === 21. vijek === * [[2001]] – [[Gabriel Martinelli]], [[brazil]]ski [[nogomet]]aš == Umrli == * [[1928]] – [[Roald Amundsen]], norveški istraživač * [[1936]] – [[Maksim Gorki]], ruski književnik * [[2001]] – [[Davorin Popović]], vokalist grupe [[Indexi]] * [[2006]] – [[Adi Lukovac]], bosanskohercegovački muzičar * [[2010]] – [[José Saramago]], portugalski književnik i dobitnik Nobelove nagrade * [[2014]] – [[Stephanie Kwolek]], američka hemičarka, izumiteljica [[kevlar]]a * [[2018]] – Jahseh Dwayne Onfroy, poznat kao [[XXXTentacion]], američki reper * [[2021]] – [[Giampiero Boniperti]], italijanski nogometaš * [[2024.]] ** [[Anouk Aimée]], francuska glumica ** [[Franjo Vladić]], jugoslavenski nogometaš == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|18 June}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/18/ Na današnji dan (18. juni), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-18/ Na današnji dan (18. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juni018]] 0o42c13s5bomo44w19ivwm1pecggxbx 3901779 3901778 2026-07-03T14:52:36Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901779 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''18. juni / lipanj (18. 6)''' jest 169. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (170. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 196 dana. == Događaji == * [[1178]] – Pet kanterberijskih monaha vidjeli vjerovatno formiranje kratera [[Giordano Bruno (krater)|Giordano Bruno]] na [[Mjesec (satelit)|Mjesecu]]. Vjeruje se da su trenutne oscilacije Mjesečevog rastojanja od [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] (mjereno u metrima) rezultat ovog sudara. * [[1815]] – [[Bitka kod Waterlooa]]; [[Napoleon Bonaparte]] poražen. * [[1881]] – Oživljen sporazum o [[Savez tri cara|Savezu tri cara]]. * [[1887]] – Potpisan [[Ugovor o reosiguranju]] između [[Njemačko Carstvo|Njemačkog]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. * [[2005]] – Održan prvi međunarodni [[Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović"]] u [[Goražde|Goraždu]]. * [[2009]] – Lansirana [[NASA]]-ina svemirska letjelica [[Lunar Reconnaissance Orbiter]]. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1717]] – [[Jan Václav Stamic]], češki kompozitor i violinist === 20. vijek === * [[1901]] – [[Anastasija Nikolajevna Romanova|Anastasija]], najmlađa kći [[Rusko carstvo|ruskog]] [[Spisak ruskih careva|cara]] [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]] * [[1908]] – [[Maria Vieira da Silva]], portugalska likovna umjetnica * [[1918]] – [[Franco Modigliani]], [[italija]]nski ekonom i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za ekonomiju|za ekonomiju]] [[1985.]] * [[1924]] – [[George Mikan]], američki [[košarka]]š * [[1929]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog * [[1932]] – [[Paul Chassagne]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[1942]] – [[Paul McCartney]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[muzičar]], pjevač i tekstopisac ([[The Beatles]]) * [[1943]] – [[Raffaella Carrà]], italijanska pjevačica i TV-zvijezda * [[1951]] – [[Gyula Sax]], [[Mađarska|mađarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[1952]] – [[Isabella Rossellini]], italijanska glumica * [[1959]] – [[Taras Dolnij]], sovjetski i ukrajinski biatlonac * [[1965]] – [[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[1969.]] ** [[Adis Bećiragić]], bosanskohercegovački košarkaš i trener ** [[Anna Hermansson]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[1971]] – [[Ismir Jusko]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar * [[1977]] – [[Kaja Kallas]], estonska političarka * [[1980]] – [[Aleksandar Červjakov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac * [[1984]] – [[Sonja Kovač]], hrvatska glumica * [[1989]] – [[Anna Veith]] (rođ. Fenninger), [[Austrija|austrijska]] [[alpska skijašica]] === 21. vijek === * [[2001]] – [[Gabriel Martinelli]], [[brazil]]ski [[nogomet]]aš == Umrli == * [[1928]] – [[Roald Amundsen]], norveški istraživač * [[1936]] – [[Maksim Gorki]], ruski književnik * [[2001]] – [[Davorin Popović]], vokalist grupe [[Indexi]] * [[2006]] – [[Adi Lukovac]], bosanskohercegovački muzičar * [[2010]] – [[José Saramago]], portugalski književnik i dobitnik Nobelove nagrade * [[2014]] – [[Stephanie Kwolek]], američka hemičarka, izumiteljica [[kevlar]]a * [[2018]] – Jahseh Dwayne Onfroy, poznat kao [[XXXTentacion]], američki reper * [[2021]] – [[Giampiero Boniperti]], italijanski nogometaš * [[2024.]] ** [[Anouk Aimée]], francuska glumica ** [[Franjo Vladić]], jugoslavenski nogometaš == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|18 June}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/18/ Na današnji dan (18. juni), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-18/ Na današnji dan (18. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juni018]] 9mzgpr0lytefcpivy0ytg8q9b4fm802 18. juli 0 4883 3901780 3841706 2026-07-03T14:52:54Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901780 wikitext text/x-wiki {{JuliKalendar}} '''18. juli / srpanj (18. 7)''' jest 199. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (200. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 166 dana. == Događaji == * [[1927]] – U [[London]]u počela [[Šahovska olimpijada 1927.|Prva šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 16 država i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|Prvo svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], na kojem je nastupilo 12 šahistica. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1811]] – [[William Makepeace Thackeray]], engleski književnik * [[1853]] – [[Hendrik Antoon Lorentz]], nizozemski fizičar * [[1887]] – [[Vidkun Quisling]], norveški političar === 20. vijek === * [[1909]] – [[Andrej Gromiko]], sovjetski političar i državnik * [[1918]] – [[Nelson Mandela]], južnoafrički političar i aktivista * [[1921]] – [[John Glenn]], američki astronaut * [[1932]] – [[Sanda Langerholz|Sanda Langerholz-Miladinov]], hrvatska glumica, pjevačica i plesačica * [[1933]] – [[Jevgenij Jevtušenko]], ruski pjesnik * [[1934]] – [[Dara Čalenić]], srbijanska glumica * [[1948]] – [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1956]] – [[Hadžem Hajdarević]], bosanskohercegovački književnik * [[1965]] – [[Damir Ibrahimović]], bosanskohercegovački filmski producent i režiser * [[1984]] – [[Irfan Peljto]], bosanskohercegovački nogometni sudija * [[2000]] – [[Júlia Machyniaková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1817]] – [[Jane Austen]], britanska književnica * [[1982]] – [[Roman Jakobson]], ruski lingvist i teoretičar književnosti * [[2014]] – [[Jure Pelivan]], bosanskohercegovački političar * [[2025]] – [[Josip Pejaković]], bosanskohercegovački glumac i dramski pisac == Praznici == * Dan Ustava ([[Urugvaj]]) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|18 July}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/18/ Na današnji dan (18. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312075747/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/18/ |date=12. 3. 2007}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-18/ Na današnji dan (18. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juli018]] cxkgus30kmhfqd365d0scuddwx3k9vs 31. oktobar 0 5020 3901859 3841493 2026-07-04T10:31:12Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901859 wikitext text/x-wiki {{OktobarKalendar}} '''31. oktobar / listopad (31. 10)''' jest 304. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (305. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 61 dan. == Događaji == * [[1992]] – Osnovan [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine]]. * [[1994]] – Počinju operacije jedinica 5. korpusa Armije BiH na platou Ostružnice i tad su prilikom prodora u dubinu teritorije Republike Srpske naneseni gubici u ljudstvu, komandnom kadru i materijalno tehničkim sredstvima. Operacije na platou Ostružnice trajale su nekoliko dana u namjeri da što dublje prodru u teritoriju. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1705]] – Papa [[Kliment XIV]] * [[1793]] – [[James Dunlop]], škotsko-australijski [[astronom]] === 19. vijek === * [[1832]] – [[Walter Weldon]], engleski hemičar, novinar i izdavač * [[1835]] – [[Adolf von Baeyer]], [[Njemačka|njemački]] [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] 1905. * [[1892]] – [[Aleksandar Aljehin]], [[Rusija|rusko]]-[[Francuska|francuski]] [[šah]]ist === 20. vijek === * [[1905]] – [[Harry Harlow]], američki psiholog * [[1920]] ** [[Eduard Adorno]], njemački [[političar]] ** [[Helmut Newton]], njemački fotograf * [[1922]] – [[Norodom Sihanuk]], kralj Kambodže * [[1929]] – [[Bud Spencer]] (pravim imenom Carlo Pedersoli), [[italija]]nski glumac * [[1943]] – [[Salvatore Adamo]], italijanski pjevač * [[1950]] – [[Zaha Hadid]], britansko-iračka arhitektica * [[1953]] – [[Dani Klein]], belgijska pjevačica, članica grupe [[Vaya Con Dios]] * [[1958]] – [[Eva Korpela]], [[švedska]] [[biatlon]]ka; * [[1961]] – [[Peter Jackson]], novozelandski režiser * [[1962]] – [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1965.]] ** [[Anna Bozsik]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka ** [[Hubert Leitgeb]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac i biatlonski trener * [[1967]] – [[Petra Červenková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka. * [[1973]] – [[Beverly Lynne]] * [[1985]] – [[Ivana Ljubas]], bosanskohercegovačka rukometašica * [[1988]] – [[Sébastien Buemi]], švicarski vozač [[Formula 1|Formule 1]] * [[1990]] – [[J.I.D]] == Umrli == * [[1918]] – [[Egon Schiele]], austrijski crtač i slikar * [[1984]] – [[Indira Gandhi]], indijska političarka i premijerka * [[1993]] – [[Federico Fellini]], italijanski [[film]]ski [[režiser]] i [[scenarist]] * [[2020]] – [[Sean Connery]], škotski glumac ([[James Bond]]) == Praznici == * [[Svjetski dan štednje]] * [[Halloween]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|31 October}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/31 Na današnji dan (31. oktobar), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312192209/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/October/31 |date=12. 3. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-31 Na današnji dan (31. oktobar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Oktobar|*-31]] 91hbpbralsoonfjotfzrdy15xbrssp1 3901860 3901859 2026-07-04T10:31:34Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3901860 wikitext text/x-wiki {{OktobarKalendar}} '''31. oktobar / listopad (31. 10)''' jest 304. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (305. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 61 dan. == Događaji == * [[1992]] – Osnovan [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine]]. * [[1994]] – Počinju operacije jedinica 5. korpusa Armije BiH na platou Ostružnice i tad su prilikom prodora u dubinu teritorije Republike Srpske naneseni gubici u ljudstvu, komandnom kadru i materijalno tehničkim sredstvima. Operacije na platou Ostružnice trajale su nekoliko dana u namjeri da što dublje prodru u teritoriju. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1705]] – Papa [[Kliment XIV]] * [[1793]] – [[James Dunlop]], škotsko-australijski [[astronom]] === 19. vijek === * [[1832]] – [[Walter Weldon]], engleski hemičar, novinar i izdavač * [[1835]] – [[Adolf von Baeyer]], [[Njemačka|njemački]] [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] 1905. * [[1892]] – [[Aleksandar Aljehin]], [[Rusija|rusko]]-[[Francuska|francuski]] [[šah]]ist === 20. vijek === * [[1905]] – [[Harry Harlow]], američki psiholog * [[1920]] ** [[Eduard Adorno]], njemački [[političar]] ** [[Helmut Newton]], njemački fotograf * [[1922]] – [[Norodom Sihanuk]], kralj Kambodže * [[1929]] – [[Bud Spencer]] (pravim imenom Carlo Pedersoli), [[italija]]nski glumac * [[1943]] – [[Salvatore Adamo]], italijanski pjevač * [[1950]] – [[Zaha Hadid]], britansko-iračka arhitektica * [[1953]] – [[Dani Klein]], belgijska pjevačica, članica grupe [[Vaya Con Dios]] * [[1958]] – [[Eva Korpela]], [[švedska]] [[biatlon]]ka; * [[1961]] – [[Peter Jackson]], novozelandski režiser * [[1962]] – [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1965.]] ** [[Anna Bozsik]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka ** [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac i biatlonski trener * [[1967]] – [[Petra Červenková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka. * [[1973]] – [[Beverly Lynne]] * [[1985]] – [[Ivana Ljubas]], bosanskohercegovačka rukometašica * [[1988]] – [[Sébastien Buemi]], švicarski vozač [[Formula 1|Formule 1]] * [[1990]] – [[J.I.D]] == Umrli == * [[1918]] – [[Egon Schiele]], austrijski crtač i slikar * [[1984]] – [[Indira Gandhi]], indijska političarka i premijerka * [[1993]] – [[Federico Fellini]], italijanski [[film]]ski [[režiser]] i [[scenarist]] * [[2020]] – [[Sean Connery]], škotski glumac ([[James Bond]]) == Praznici == * [[Svjetski dan štednje]] * [[Halloween]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|31 October}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/31 Na današnji dan (31. oktobar), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312192209/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/October/31 |date=12. 3. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-31 Na današnji dan (31. oktobar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Oktobar|*-31]] 5j6hmig2zdx68bi9lhoy5ikv0lqr4uj Dušik 0 6885 3901809 3895919 2026-07-03T23:31:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Dušik | Simbol = N | Atomski broj = 7 | Serija = Nemetali | Grupa = 15 | Perioda = 2 | Blok = p | Boja serije = LimeGreen | Izgled = bezbojni gas | Zastupljenost = 0,03<ref name="binder" /> | Atomska masa = 14,0067 (14,00643 – 14,00728)<ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 65 | Atomski radijus izračunat = 56 | Kovalentni radijus = 75 | Van der Waalsov radijus = 155 | Elektronska konfiguracija = [[Helij|He]] 2s<sup>2</sup> 2p<sup>3</sup> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 5 | Energija ionizacije_1 = 1402,3 | Energija ionizacije_2 = 2856 | Energija ionizacije_3 = 4578 | Energija ionizacije_4 = 7475 | Energija ionizacije_5 = 9444,9 | Agregatno stanje = gas | Struktura kristala = heksagonalna | Gustoća = 1,250 | Magnetizam = dijamagnetičan <math>\chi_{m}</math> = −6,7 · 10<sup>−9</sup>)<ref name="weast" /> | Tačka topljenja_K = 63,05 | Tačka topljenja_C = −210,1 | Tačka ključanja_K = 77,15<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = −196 | Molarni volumen = (čvrst) 13,54 · 10<sup>−6</sup> | Toplota isparavanja = 5,58<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 0,72<ref name="heatf" /> | Pritisak pare = 1000 | Pritisak pare_K = 53 | Brzina zvuka = 333,6 | Brzina zvuka_K = 298,15 | Specifična toplota = 1040 | Specifična toplota_K = 298 | Specifična električna provodljivost = 0 | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 0,02583 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = −3, −2, −1, 1, 2, '''3''', 4, 5 | Oksidi = N<sub>2</sub>O, NO, N<sub>2</sub>O<sub>3</sub>, NO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O<sub>5</sub> (jako kiseo) | Elektronegativnost = 3,04 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|-}}<br /> | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|9|23}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = N | Maseni broj = 13 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 9,965 min | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,220 | Tipraspada1ZP = <sup>13</sup>C }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = N | Maseni broj = 14 | Rasprostranjenost u prirodi = '''99,634''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = N | Maseni broj = 15 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,366 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = N | Maseni broj = 16 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 7,13 s | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 10,419 | Tipraspada1ZP = <sup>16</sup>O }} |}} '''Dušik''', '''nitrogen ''' ili '''azot''' ({{jez-la|nitrogenium}}) jest [[hemijski element]] s atomskim brojem 7 i simbolom '''N'''. Simbol je izveden iz njegovog latinskog naziva ''nitrogenium'' (odnosno iz starogrčkog νιτρον nitron - ''soda'', ''šalitra'', i γενος genos ''porijeklo''). Slavenski naziv ''dušik'' dobio je jer ''guši'' (''duši'') disanje i plamen, a slično porijeklo vodi i naziv ''azot'' (grč. ''azotikos'' – koji ne podržava život). U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] svrstan je u [[15. grupa hemijskih elemenata|petu glavnu grupu]] i 2. periodu. Spada u [[nemetal]]e. U elementarnom obliku dušik postoji isključivo u obliku dvoatomnih [[molekula]] (dinitrogen, N<sub>2</sub>). Sa 78% udjela je jedan od osnovnih sastojaka [[zrak]]a. U Zemljinoj kori neorganski dušik se javlja rijetko u spojevima; izuzetak su depoziti šalitre. Tokom [[evolucija|evolucije]] u [[ekosistem]]ima se formirao ciklus dušika: kao osnovni sastojak [[Bjelančevine|bjelančevina]] i mnogih drugih prirodnih supstanci, dušik je nezamjenjiv za živa bića, a oni ga u svojim energetski intenzivnim životnim procesima (kao što je [[Fiksacija dušika|fiksiranje dušika]]) vežu i pretvaraju u bioraspoloživi dušik. To se naprimjer dešava pod uticajem [[enzim]]a u takozvanom željezo-sumpornom klasteru, koji je kofaktor enzima [[nitrogenaza|nitrogenaze]]. == Historija == [[Datoteka:CWScheele.jpg|thumb|lijevo|Carl Wilhelm Scheele]] Prirodni hemijski spojevi dušika, kao što su [[nitrat]]i i soli [[amonij]]a, bili su poznati se još u antičko doba kada su ih koristili uglavnom [[alhemija|alhemičari]]. Obje vrste spojeva se mogu, pored svojih prirodnih nalazišta kao [[mineral]]i, dobiti i iz izlučevina. Tako, naprimjer, stari Egipćani su dobijali [[amonij-hlorid]] (salmijak) iz [[deva|devinog]] [[izmet]]a i a šalitra se dugo vremena dobijala od tla sakupljenog iz [[štala]]. [[Carl Wilhelm Scheele]] je 1771. dokazao da je dušik osnovni sastojak [[zrak]]a. Čisti [[amonijak]] prvi put je dobio engleski [[hemičar]] [[Joseph Priestley]] 1774. godine. Sve do početka 20. vijeka šalitra je bila jedini veliki izvor dušikovih spojeva. Nakon uvođenja [[Frank-Carov proces|Frank–Carovog procesa]] (dobijanje [[kalcij cijanamid]] koji su razvili [[Adolph Frank]] i [[Nikodem Caro]]) prvi put je uspješno iskorišten dušik iz zraka. Za dobijanje [[dušična kiselina|dušične kiseline]] [[Kristian Birkeland]] i [[Sam Eyde]] razvili su proces nazvan po njim [[Birkeland-Eydeov proces]]. Ovaj proces je vrlo brzo prevaziđen, a [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] su razvili napredniji [[Haber-Boschov proces]] za sintezu amonijaka iz [[vodik]]a i dušika iz zraka. Pored ovog, razvijen je i katalitički Oswaldov proces po [[Wilhelm Ostwald]]u za pretvaranje amonijaka u dušičnu kiselinu. == Osobine == Molekularni dušik je bezbojni gas bez ukusa i mirisa, koji se na veoma niskim temperaturama (−196&nbsp;°C) [[kondenzacija|kondenzira]] u bezbojnu tekućinu. Dušik nije mnogo rastvorljiv u vodi (oko 23,2&nbsp;mg dušika se rastvara u 1 litru vode na 0&nbsp;°C) i ne gori. Dušik je jedini element u svojoj grupi periodnog sistema koji se može sam sa sobom spajati preko (p-p)π veza.<ref name="riedel" /> Dužina ove trostruke veze među atomima iznosi 109,8 pm. Pri električnom pražnjenju u spektralnoj cijevi sa gasom pri potpritisku od oko 5-10 mbar, molekulske orbitale dušika se dovode do emitiranja svjetlosti pobuđivanjem strujom [[Električni napon|visokog napona]] od 1,8 kV, jačine 18 mA i frekvencije 35&nbsp;kHz. Tako se rekombiniranjem [[ion]]iziranih molekula gasa emitira karakterističan spektar boja.<ref name="psede" /> [[Kritična temperatura|Kritična tačka]] dušika se nalazi na <ref name="roempp" /> temperaturi od −146,95&nbsp;°C (126,2 K), pri pritisku od 33,9 bar i gustoći 0,314 g/cm<sup>3</sup>. Dušik u svojim spojevima uglavnom se spaja [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]]. U elektronskoj konfiguraciji 2s<sup>2</sup>p<sup>3</sup> spajanje tri kovalentne veze vodi ka formiranju potpunog okteta. Spojevi, u kojima se javlja ovaj vrsta veze, su naprimjer: [[amonijak]], amini, [[hidrazin]] i [[hidroksilamin]]. Sami ovi spojevi su trigonalne piramidalne strukture i posjeduju slobodni elektronski par. Preko njega ovi spojevi mogu agirati kao nukleofili i kao baze. U prirodi rasprostranjeni molekularni dinitrogen N<sub>2</sub> je zbog trostruke veze u svojoj molekuli vrlo stabilan i inertan, a sa takvom trostrukom vezom povezana je i visoka energija disocijacije veze od 942&nbsp;kJ/mol<ref name="Holle" />. Zbog toga je po pravilu potrebno dovesti mnogo energije da bi se ove veze prekinule i da bi dušik zatim reagirao sa drugim elementima. Osim toga, također je neophodna i visoka energija aktivacije, koja se opet može smanjiti korištenjem pogodnih [[katalizator]]a. === Polimerni dušik === U augustu 2004. naučnici sa Max-Planck instituta za hemiju u [[Mainz]]u objavili su da su uspjeli dobiti novi kristalni oblik dušika, takozvani ''polimerni dušik'' sa jednostavnom vezom, pod pritiskom od preko 110 GPa pri temperaturi preko 2000 K. Ova modifikacija posjeduje jedinstvenu kubičnu strukturu, takozvanu ''cubic gauche'' strukturu (doslovno ''nezgrapna kocka''). Zbog njene izrazito velike nestabilnosti, mogućnosti primjene su joj ograničene, ali moguće je planiranje polimernog dušika naprimjer kao eksploziva ili načina skladištenja energije. U tom slučaju, polidušik bio bio daleko najjači, nenuklearni [[eksploziv]].<ref name="mpgde" /> === Izotopi === Osim dva prirodna [[izotop]]a <sup>14</sup>N i <sup>15</sup>N, postoji i nekoliko vještačkih izotopa sa [[maseni broj|masenim brojevima]] 12 do 19. Njihovo [[vrijeme poluraspada]] iznosi između 9,97&nbsp;minuta i 11&nbsp;milisekundi. Izotop <sup>15</sup>N je otkriven 1929, otkrio ga je Stefan Meiring Naudé a već nekoliko godina kasnije korišten je u terenskim probama 1943, koje su izveli naučnici Norman i Werkman. I danas se ovaj izotop koristi na sličan način za biohemijska ispitivanja razmjene dušika u obradivom sloju zemljišta ili u biljkama, ali i za proučavanje pretvaranja bjelančevina u vidu indikatora. Prirodna koncentracija izotopa <sup>15</sup>N u atmosferi iznosi 0,3663%. Obogaćivanje dušika <sup>15</sup>N je moguće kao i kod drugih izotopa gasovitih elemenata naprimjer putem termodifuznog odvajanja. == Rasprostranjenost == === Ciklus dušika === Već u 19. vijeku primijećeno je da veći dio biljne materije sadrži dušik i da je on važni gradivni elemenat svih živih bića. On je jedan od osnovnih elemenata koji grade bjelančevine i bjelančevinaste materije, kao i [[dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]]. Dušik je i osnovni sastojak svih [[enzim]]a, koji upravljaju metabolizmom kod biljaka, životinja i čovjeka. Stoga je on nezamjenjiv za cjelokupni život na Zemlji. === U zraku === [[Zemljina atmosfera]] se sastoji iz 78,09% dušika (po zapreminskom udjelu) odnosno 75,53% po masenom udjelu. Međutim, postoji vrlo malehni broj [[mikroorganizam]]a koji ga mogu direktno koristiti iz zraka, ugraditi ga u svoju tjelesnu supstancu ili ga prenijeti na biljke. Koliko je poznato, [[biljke]] ne mogu direktno koristiti gasoviti dušik iz zraka.<ref name="ehow" /> Prevođenje dušika u oblik u kojem ga biljke mogu iskorištavati dešava se na neki od sljedećih načina: * Pomoću bakterija koje fiksiraju dušik, a žive u korijenju biljaka iz grupe [[Fabaceae|mahunarki]] (''leguminoza''). Te bakterije se hrane biljnim asimilatima. Kao ''protivuslugu'' daju biljci-domaćinu amonij. On se dobija djelovanjem jednog posebnog enzima, nitrogenaze, trošenjem dosta energije, reduciranjem dušika iz zraka. Takva životna zajednica je [[simbioza]]. Omogućava mahunarkama naseljavanje i slabije kvalitetnih zemljišta, što čovjek iskorištava naročito ekološkim načinom poljoprivredne proizvodnje za obogaćivanje tla neophodnim dušikom. Ovdje leguminoze predstavljaju osnovni izvor dušika. * Slobodni mikroorganizmi, koji ne žive u [[simbioza|simbiozi]], daju nesimbiotičke spojeve dušika. Oslanjaju se na sposobnost da takvi mikroorganizmi (naprimjer neke vrste bakterija ''Azotobacter'' i [[cijanobakterije]]) uzimaju dušik iz atmosfere i grade bjelančevine u vlastitom organizmu. U poljoprivredne svrhe uzima se kalkulativni red veličine stvaranja spojeva iz atmosferskog dušika koje daju nesimbiotski mikroorganizmi od 5–15&nbsp;kg/ha na godišnjem nivou. * Električno pražnjenje pri [[munja]]ma: U područjima bogatim padavinama, u tlo godišnje može dospjeti 20–25&nbsp;kg N/ha putem [[padavina]]. To se dešava što se pri električnim pražnjenjima tokom munja u zraku spajaju kisik i dušik dajući okside dušika. Oksidi dušika kasnije reagiraju sa vodom dajući dušičnu kiselinu koja zajedno sa kišom pada na tlo. U njemu ona u spoju sa drugim elementima daje nitrate. * Sinteza [[amonijak]]a: Hemičari [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] razvili su početkom 20. vijeka proces kojim se može dobiti amonijak iz vodika i dušika iz zraka. Po njima nazvan, [[Haber-Boschov proces]] omogućio je korištenje neiscrpnih zaliha dušika iz Zemljine atmosfere te je u narednim dekadama taj proces znatno pomogao povećanju prinosa i ekonomičnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Time je također i povećana opskrba hranom stalno rastućeg broja svjetskog stanovništva. Biljke iz apsorbiranog amonijaka proizvode biljne bjelančevine, koje dalje jedući biljnu hranu koriste [[životinje]] i čovjek, a služe im za izgradnju vlastitih bjelančevina. U životinjskom i ljudskom organizmu bjelančevine se najvećim dijelom ponovno razgrađuju te se izlučuju [[izmet]]om i [[mokraća|mokraćom]]. Procjenjuje se da je do danas u prosjeku gotovo svaki treći atom dušika u biosferi barem jedan put prerađen u industriji vještačkih đubriva.<ref name="schlosser" /> * Ispusni gasovi vozila: Sagorijevanjem fosilnih goriva (benzina, [[diezel gorivo|diezela]] i slično), korištenjem motornih vozila u atmosferu se ispuštaju spojevi dušika. Pri procesu sagorijevanja goriva u motorima nastaje dušikovi oksidi (NO<sub>x</sub>, najviše [[Dušik-dioksid|dušik(IV) oksid]], ''dušik-dioksid'' NO<sub>2</sub>, ali i [[dušik(II) oksid]], ''dušik monoksid'', NO u drugi spojevi opće formule NO<sub>x</sub>). U prošlosti su ti spojevi direktno otpuštani u okolinu, međutim danas većina motornih vozila imaju ugrađene [[katalizator]]e, koji reduciraju ove spojeve: NO<sub>x</sub> se u katalizatorima reducira do amonijaka, koji se dalje u prisustvu vode pretvara u amonij (hemijska ravnoteža amonijaka i amonija u zakiseljenom rastvoru: NH<sub>3</sub> + H<sub>3</sub>O<sup>+</sup> ⇔ NH<sub>4</sub><sup>+</sup> + H<sub>2</sub>O). Oksidirani spojevi dušika, kao i reducirani spojevi, prenose se zrakom i u značajnoj mjeri utiču na [[eutrofikacija|eutrofikaciju]] okolnih ekosistema. === U tlu === U površinskom obradivom sloju zemljišta nalazi se više od 95% ukupnog dušika u vidu organski vezanog dušika u živoj korijenskoj masi, uginuloj biljnoj masi, humusnim materijama i živim bićima u tlu. Ostatak od manje od 5% je neorganski dušik u obliku [[amonij]]a ili nitrata i u veoma malehnoj količini kao nitriti. Ovaj mineralni udio dušika se određuje u proljeće prije đubrenja N<sub>min</sub> metodom. Ukupna količina dušika u tlu dosta zavisi od udjela [[ugljik]]a. Na njega može uticati klima, vegetacija, vrsta tla, konfiguracija terena i mjere koje poduzimaju poljoprivrednici, kao što je obrada zemljišta. === U biljkama === Dušik se ugrađuje u proizvode fotosinteze, između ostalog za sintezu bjelančevina i tako omogućava i podržava rast. Među najvažnijim ulogama dušika je ta što je on nezamjenjivi sastojak u građi [[molekula]] dezoksiribonukleinske kiseline i [[hlorofil]]a. U zavisnosti od vrsta, udio dušika u suhoj supstanci iznosi 2-6% odnosno u prosjeku 1,5%.<ref name="taiz" /> Uzimanje dušika u biljke dešava se u najvećoj mjeri u obliku soli amonija ili nitrata. Nedostatak dušika i dušikovih spojeva u biljaka izaziva simptome kao što su usporeni rast, svijetlozelena boja listova (stariji listovi postaju [[hloroza|hlorotični]] i opadaju prije vremena), preuranjeno cvjetanje i požutjelo lišće. Međutim i prekomjerne količine također izazivaju određene simptome: prekomjerni rast, tamnozeleno lišće, zakasnjelo cvjetanje, biljke su slabije otporne na bolesti i [[mraz]], biljna tkiva postaju spužvasta i mehka i slično. == Dobijanje == [[Datoteka:Flux distribution inside the fiber.jpg|thumb|Shematski prikaz membranskog procesa]] Dušik se danas primarno dobija frakcijskom [[destilacija|destilacijom]] tečnog [[zrak]]a u postrojenjima za razlaganje zraka po Lindeovom postupku, čime se može dobiti dušik čistoće 99,9999%. Dušik koji sadrži nečistoće ispod 1:10<sup>9</sup> (1 ppb) zahtijeva dodatne korake za prečišćavanje. Da bi se uklonio zaostali kisik postoje biološke metode koristeći klice riže. Dušik stepena čistoće oko 99% može se dobiti dosta troškovno povoljnije putem višestepene [[Apsorpcija (hemija)|apsorpcije]]/desorpcije [[zeolit]]ima. Također postoji metoda decentraliziranog dobijanja dušika putem membranskog procesa. Kod ovog procesa uvodi se zrak pod pritiskom od 5 do 13&nbsp;bara i propušta se kroz membranu od vještačkih materijala. Difuzijska brzina dušika i [[argon]]a kroz ovu membranu je mnogo manja od brzina kisika, [[voda|vode]] i [[ugljik-dioksid]]a, te se time struja gasova na unutrašnjoj strani membrane obogaćuje dušikom. Precizno podešavajući brzinu prolaska zraka može se i podešavati čistoća dušika (do 99,995% u manjim količinama, a 99% u industrijskom obimu proizvodnje). Jedna nešto starija metoda je vezivanje kisika iz zraka zagrijavanjem [[ugalj|uglja]] i nakon toga ispiranjem i uklanjanjem ugljik dioksida koji time nastaje. Kisik iz zraka se također može izdvojiti tako što se zrak pušta preko usijanog [[bakar|bakra]] ili kroz [[baza (hemija)|alkalni]] rastvor pirogalola odnosno natrij ditionita. U laboratoriji čisti dušik se može dobiti zagrijavanjem vodenog rastvora [[amonij-nitrit]]a ili rastvora mješavine [[amonij-hlorid]]a i [[natrij-nitrit]]a na oko 70&nbsp;°C: :<math>\mathrm{NH_4NO_2\ }\mathrm{\stackrel{\Delta T}{\longrightarrow} \ 2 \ H_2O + N_2}</math> Alternativno, moguća je i [[termoliza]] [[natrij-azid]]a, koja se koristi za dobijanje spektroskopski čistog dušika.<ref name="brauer" /> :<math>\mathrm{2 \ NaN_3\ }\mathrm{\stackrel{\Delta T}{\longrightarrow} \ 2 \ Na + 3 \ N_2}</math> == Upotreba == === Spojevi dušika === Dušik se koristi za [[Sinteza|sintezu]] [[amonijak]]a (Haber-Boschov postupak) i kalcij cijanamida. Osim toga, spojevi dušika su našli raznoliku primjenu u oblasti organske hemije i služe za proizvodnju vještačkih đubriva. [[Datoteka:40mm table tennis ball Celluloid.jpg|thumb|360px|[[Stoni tenis|Stonoteniska lopta]] od celuloida]] Mnogi [[eksploziv]]i su spojevi dušika. Oni su zapravo nitro spojevi ili esteri dušične kiseline. Ukoliko u molekulu nekog spoja ima dovoljan broj nitro grupa kao naprimjer u [[pikrinska kiselina|pikrinskoj kiselini]], atomi kisika u nitro grupama mogu egzotermno reagirati s atomima ugljika ili vodika iz iste molekule pobuđivanjem putem udarca ili povećanjem temperature. Time čvrsta supstanca za veoma kratko vrijeme prelazi u gas vrlo visoke temperature, snažno se šireći, rušeći sve oko sebe. Eksplozivi se dakle nalaze u takozvanom metastabilnom stanju. Kod nekih nitro grupa umjesto eksplozije nastaje brzo i nepotpuno sagorijevanje naprimjer kao kod nitroceluloza (među njima i [[celuloid]]). === Kao plin === [[Datoteka:Nitrogen discharge tube.jpg|thumb|lijevo|Dušik u cijevi za pražnjenje]] Dušik se koristi za punjenje avionskih guma kod velikih [[avion]]a. Čisti dušik sprječava da se avionske gume zapale tokom slijetanja ili polijetanja jer se u tim trenucima razvija ogromna toplota. Dušik služi i kao zaštitni plin pri zavarivanju i kao plin za punjenje lampi. Njegove osobine inertne supstance su od izuzetne važnosti za ovu svrhu. Kao pokretački gas,<ref name="ebroj"/> plin za pakovanje, plin za istiskivanje [[šlag]]a, vrhnja i drugih namirnica iz boca, dozvoljen je za upotrebu u prehrambenoj industriji, a označava se E-brojem '''E941'''.<ref name="zzuiv" /> Dušik je našao primjenu i u uređajima za točenje pića i sličnih tekućina, kada je zbog građevinskih okolnosti (dugačak transportni put, velika visinska razlika) neophodno povećati pritisak isticanja tekućina. Dušik se u tu svrhu koristi u mješavini sa [[ugljik-dioksid]]om. Pošto se dušik ne rastvara u piću, piće se može točiti odnosno crpiti pod višim pritiskom bez stvaranja pjene (tj. da se karbonizira). Korištenje dušika za punjenje automobilskih guma je, i pored čestog reklamiranja proizvođača, dosta diskutabilno, jer nije dokazano nikakvo značajnije poboljšanje performansi u odnosu na gume sa običnim zrakom. === Tečni dušik === Zbog svoje niske [[Tačka ključanja|tačke ključanja]] tečni dušik ({{jez-en|liquid nitrogen}} LN) koristi se kao sredstvo za hlađenje u [[kriotehnologija]]ma. Dušik pri tome hlađenom predmetu oduzima njegovu [[toplota isparavanja|toplotu isparavanja]] te ga održava hladnim sve dok god u potpunosti ne ispari. Za razliku od tečnog [[kisik]]a, koji isparava na −183&nbsp;°C (90 K), tačka isparavanja tečnog dušika je daljnjih 13 K niža, jer on ključa na -196&nbsp;°C (77 K) te kisik i druge gasove iz zraka može kondenzirati, što se uglavnom koristi za odvajanje ovih gasova. Tečni dušik (gustoća 0,8085&nbsp;kg/L pri −195,8&nbsp;°C<ref name="roempp" />) između ostalog se koristi i kod visokotemperaturnih superprovodnika za postizanje superprovodničkog stanja. Također, on se koristi i za skladištenje bioloških i medicinskih uzoraka poput jajnih ćelija i [[sperma|sperme]], kao i za trenutno zamrzavanje biološkog materijala. Jedan od primjera je i hlađenje infracrvenih fotoreceptora, radi smanjenja termičkog "šuma" ili uopće da se oni dovedu do nekog poluprovodničkog stanja. == Spojevi == Dušik ulazi u sastav mnogih spojeva kao što su naprimjer: amonijak, dušična kiselina, [[nitrat]]i, [[nitriti]] kao i mnogi važni [[organski spoj]]evi. Spojevi u kojima se nalazi dušik su: * [[amonijak]] NH<sub>3</sub>, spojevi [[amonij]]a</b> * [[hidrazin]] N<sub>2</sub>H<sub>4</sub> * nitridi ** kovalentni nitridi poput [[bor-nitrid]]a BN i [[silicij-nitrid]]a Si<sub>3</sub>N<sub>4</sub> ** metalni nitridi kao [[titanij-nitrid]] TiN i [[hrom-nitrid]] CrN ** nitridi u obliku soli kao [[litij-nitrid]] Li<sub>3</sub>N i [[magnezij-nitrid]] Mg<sub>3</sub>N<sub>2</sub> * azidi i trinitrogenski spojevi * [[oksid]]i: ** [[dušik-monoksid]] NO ** [[dušik-dioksid]] NO<sub>2</sub> ** [[dušik-suboksid]] N<sub>2</sub>O (dinitrogen-monoksid, ''gas za smijanje'') ** [[didušik-tetroksid]] N<sub>2</sub>O<sub>4</sub> ** [[didušik-pentoksid]] N<sub>2</sub>O<sub>5</sub> * dušikovi halogenidi ** [[dušik(III)-fluorid]] NF<sub>3</sub> ** [[dušik-jodid]] NI<sub>3</sub> * Kiseline i njihove soli koje sadrže dušik: ** [[dušičasta kiselina]] (''nitritna kiselina'') HNO<sub>2</sub> i nitriti ** [[dušična kiselina]] (''nitratna kiselina'') HNO<sub>3</sub> i nitrati ** [[ortodušična kiselina]] (nestabilna) H<sub>3</sub>NO<sub>4</sub> i ortonitrati (stabilni samo u čvrstim materijama) ** [[hipodušičasta kiselina]] (''hiponitritna kiselina'') H<sub>2</sub>N<sub>2</sub>O<sub>2</sub> i hiponitriti * cijanovodik, [[cijanidna kiselina]] HCN, i njeni derivati ** cijanidi u obliku soli poput [[kalcij-cijanid]]a i [[natrij-cijanid]]a ** kovalentni i organski cijanidi ([[nitril]]) kao što su [[brom-cijanid]] BrCN ili [[acetonitril]] H<sub>3</sub>C-CN * organski amino spojevi ** amini kao što je [[spermin]] ** aminokiseline, peptidi i bjelančevine * azo spojevi ** azobenzol, azo boje kao što je [[rezorcin žuta]] * organski nitro spojevi i esteri nitratne kiseline ** [[nitrometan]] ** [[eksploziv]]i kao što su [[nitroglicerin]], TNT i oktanitrokuban * heterociklični spojevi koji sadrže dušik poput [[piridin]]a i [[indigo|indiga]] ** baze nukleinskih kiselina kao što su [[adenin]], [[timin]] ili [[uracil]] ** alkaloidi poput [[morfin]]a i [[kofein]]a == Također pogledajte == *[[Nitracija]] *[[Nitrifikacija]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="iupac">{{Cite journal|author=Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen|title=Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)|journal=Pure and Applied Chemistry|year=2010|page=1|doi=10.1351/PAC-REP-10-09-14}}</ref> <ref name="weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="heatf">{{Cite web |url=http://www.ddbst.com/en/EED/PCP/HFS_C1056.php |title=Heat of Fusion of Nitrogen |access-date=9. 4. 2014 |archive-date=12. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912085002/http://www.ddbst.com/en/EED/PCP/HFS_C1056.php |url-status=dead }}</ref> <ref name="riedel">{{Cite book | author=E. Riedel, C. Janiak | title=Anorganische Chemie|edition= 8| publisher=de Gruyter | year=2011 | ISBN= 3110225662| pages=464}}</ref> <ref name="psede">{{Cite web |url=http://www.pse-mendelejew.de/bilder/n.jpg |title=Dušik u spektralnoj cijevi |access-date=12. 4. 2014 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305201442/http://www.pse-mendelejew.de/bilder/n.jpg |url-status=dead }}</ref> <ref name="roempp">J. Falbe, M. Regitz (ur.): ''Römpp Chemie Lexikon'', 9. izd., Georg Thieme Verlag, Stuttgart 1992.</ref> <ref name="Holle">{{Cite book|author=Holleman, Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|year=2007|edition=102|publisher=de Gruyter Verlag|isbn=978-3-11-017770-1|page=653}}</ref> <ref name="mpgde">[http://www.mpg.de/bilderBerichteDokumente/dokumentation/pressemitteilungen/2004/pressemitteilung200408022/index.html Saopćenje za javnost Udruženja Max-Planck 3. august 2004.]</ref> <ref name="ehow">{{Cite web |url=http://www.ehow.com/info_8244889_do-use-nitrogen-directly-air.html |title=Do Plants Use Nitrogen Directly From the Air? |access-date=10. 4. 2014 |archive-date=21. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141021082830/http://www.ehow.com/info_8244889_do-use-nitrogen-directly-air.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="schlosser">M. Schloesser: ''[http://idw-online.de/pages/de/news354167 Mikroorganismen- die größten Chemiker] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140409115313/http://idw-online.de/pages/de/news354167 |date=9. 4. 2014 }}'' 4. februar 2010.</ref> <ref name="taiz">{{Cite book|author=Lincoln Taiz, Eduardo Zeiger|title=Physiologie der Pflanzen|publisher=Spektrum, Akad. Verlag|location=Heidelberg/Berlin|year=2000|isbn=3-8274-0537-8}}</ref> <ref name="brauer">{{Cite book|editor=G. Brauer|title=Handbook of Preparative Inorganic Chemistry|edition=2|volume=1|publisher=Academic Press|year=1963|pages=457–460}}</ref> <ref name="ebroj">[http://www.food-info.net/uk/e/e941.htm Food-info]</ref> <ref name="zzuiv">ZZulV: [http://bundesrecht.juris.de/zzulv_1998/BJNR023100998.html Pravilnik o dopuštenju korištenja dodataka u prehrani u tehnološke svrhe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101009145224/http://bundesrecht.juris.de/zzulv_1998/BJNR023100998.html |date=9. 10. 2010 }}</ref> }} {{Commonscat|Nitrogen}} {{PSE}} {{Elementi u biologiji}} {{E-brojevi}} {{Dvoatomni elementi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dušik| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Pniktogeni]] [[Kategorija:Reaktivni nemetali]] [[Kategorija:Dvoatomni nemetali]] [[Kategorija:Hladila]] [[Kategorija:Dielektrični plinovi]] [[Kategorija:Industrijski plinovi]] [[Kategorija:Pozitivni alosterni modulatori GABAA receptora]] [[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]] h5i5cw1a5ntwjjfaoo3uqetjr8bys90 Sanski Most 0 7285 3901804 3848303 2026-07-03T20:08:11Z EUPBR 172755 /* Galerija */ 3901804 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sanski Most | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Sanski Most | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 2/2/ | image1 = Centar Sanskog Mosta.jpg | image2 = Gradski most Sanski Most 2.jpg | image3 = Mašinski most Sanski Most.jpg | image4 = Sanski Most Waterfall.jpg | image5 = Hamzibegova džamija.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od lijeve prema desnoj strani: centar, gradski most, rijeka [[Sana]], [[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]], pogled na [[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begovu džamiju]] | slika_zastava = Zastava Sanskog Mosta.png | zastava_alt = | slika_grb = Grb Sanskog Mosta.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = Grad na devet rijeka | moto = | slika_karta = BiH municipality location Sanski Most.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Sanski Most u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|45|48|N|16|40|12|E|type:city|display=inline,title}} | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | mapframe_type = shape | wikidata_općina = Q12756667 | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mensur Seferović<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/32/0 |website=www.izbori.ba |access-date=19. 2. 2025}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 20.31 | površina_općine = 766.83 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 158 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 16913 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 41475 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 260 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 141909<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11541 | veb-sajt = {{URL|https://www.sanskimost.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Sanski Most''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na rijeci [[Sana|Sani]] u regionu [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] između [[Prijedor]]a i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Administrativno pripada [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]]. == Geografija == Grad Sanski Most iznosi površinu od 12,90&nbsp;km<sup>2</sup>, a općina 781,17&nbsp;km<sup>2</sup>.<ref name="biscevic_grada">Vedad Biščević, Edin Biščević: ''Građa za historiju Općine Sanski Most'' Sanski Most 2009.</ref> Sanski Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane, sa osloncem na planinu [[Grmeč]] na zapadu i planine [[Mulež]] i Behremaginicu na istoku. Kroz općinu Sanski Most protiču rijeke [[Sana]] i osam rječica: [[Sanica (rijeka)|Sanica]], [[Dabar (rijeka)|Dabar]], [[Zdena]], [[Bliha]], [[Majdanska rijeka]], [[Japra]], [[Sasinka]] i [[Kozica (pritoka Sane)|Kozica]], te nekoliko kraćih ponornica. Na sanskom području ima nekoliko jakih kraških vrela koja su istovremeno i izvori rječica: Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, podno planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina, među kojima su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Dabarska pećina]] i [[Fajtovačka pećina]]. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru, ovo područje je pod uticajem srednjoevropske klime. == Historija == {{Glavni|Historija Sanskog Mosta}} === Prahistorija === Povoljan geografski položaj i umjerena klima pogodovali su ranom naseljavanju područja današnje općine Sanski Most. Na to upućuju brojna nalazišta gradinskog tipa, kojih je na ovom terenu evidentirano osamnaest.<ref>{{Cite book|last=Bokan|first=J. Branko|title=Opština Sanski Most dio I do jula 1941. g|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=11.}}</ref> Arheološka istraživanja provedena između 1946. i 1971. godine potvrdila su postojanje utvrđenih naselja u mjestima [[Trnova (Sanski Most)|Trnova]], [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolje]], [[Čaplje (Sanski Most)|Čaplje]], [[Donja Tramošnja (Sanski Most)|Donja Tramošnja]], [[Kljevci]] i [[Jelašinovci]]. Gradina u Staroj Rijeci uništena je modernom eksploatacijom rudnika.{{sfn|J. Branko|p=12}} [[Datoteka:Sanski Most - 1912. godine.png|mini|desno|270px|Sanski Most 1912. godine]] Antički izvori navode da su u dolini rijeka [[Sana|Sane]] i [[Vrbas|Vrbasa]] živjeli [[Mezeji]], [[Iliri|ilirsko]] pleme poznato po rudarstvu. Iz rimskog perioda evidentirano je 19 lokaliteta, uključujući ostatke puteva i tragove eksploatacije željezne rude. === Srednji vijek === O ranom srednjem vijeku pa sve do [[13. vijek]]a o ovom, kao i o ostalim okolnim područjima, nema nikakvih tragova, što ne znači da ona nisu bila naseljena. Najstariji do sada pronađeni dokument koji govori o ovim krajevima je Listina [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]] od 20. jula 1244. godine.<ref>{{Cite book|last=Šišić|first=Ferdo|title=Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba|publisher=Matica Hrvatska|year=1902|isbn=|location=Zagreb|pages=3}}</ref> U tom dokumentu, uz [[Usora|Usoru]] i [[Oblast Soli|Soli]], spominju se za vladavine [[Matej Ninoslav|Matije Ninoslava]] i ''Donji Kraji'' kao dijelovi banovine Bosne. Dosadašnji radovi historičara, putopisaca i drugih, a na osnovu pronađenih i djelomično publiciranih dokumenata, ukazuju na to da je ovo područje, najprije kratko vrijeme, pripadalo [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a potom srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Prema jednom dokumentu od 30. marta 1304. stanovništvo u "Donjim krajima" je bilo [[Patareni|patarenske]] vjeroispovijesti, zbog čega je došlo do sukoba između bosanskog bana Mladena (katolika) i knezova Hrvatinića (patarena). U Listini Bele IV od 20. jula 1244. prvi put se spominju i župe sanska, dubička, mrenska i vrbaška, koje čine Donje krajeve. U jednom dokumentu iz 1258. spominje se sanski župan (knez) Mihailo, a prema drugom dokumentu od 15. marta 1264. taj sanski župan prodaje zemlju "krala" opatiji Topuskoj. Polovinom 13. vijeka u naslovu bosanskog bana spominju se i Donji kraji. Oni su najprije zahvatali krajeve južnije od područja današnjeg Sanskog Mosta, ali su se potom proširili i na područje srednjeg toka rijeke Sane. Prema jednom dokumentu iz 1334. Sana je imala crkveni distinkt vezan uz [[zagreb]]ačku biskupiju. U borbama ugarsko-hrvatskog kralja [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismunda]] protiv bosanske i hrvatske vlastele, župa Sana je došla u ruke Kralja Sigismunda. On ju je 1413. oduzeo od vojvode Hrvoja i poklonio knezovima Blagajskim. Zato je vojvoda Hrvoje 1415. nastavio borbu protiv Sigismunda zajedno sa Turcima. Svi do sada navedeni dokumenti nedvosmisleno potvrđuju da je postojao grad Zana (Sana), da je postojala župa Zana (Sana), a pošto su srednjovjekovne župe nosile ime prema glavnom gradu župe, to znači da je glavni grad župe Sana bio grad Sana. === Osmanlijsko carstvo === Nakon mnogih bitaka i promjene vladara, sanska oblast od 1499. pripada pod upravu [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], a Kamengrad je jedno od njihovih glavnih uporišta. Historija sanskog područja u prva tri vijeka turske vladavine je veoma malo istražena. Ono što je poznato vezano je isključivo za tvrđavu i naselje Kamengrad, a nešto kasnije i tvrđavu i naselje Stari Majdan. Kad su Turci zauzeli Kamengrad, on je postao i sjedište istoimene nahije, koja je obuhvatala i dio nekadašnje sanske župe. Kad su Turci 1565. godine zauzeli Krupu, u nju je prešla većina kamengradske posade, a Kamengrad gubi onu ulogu i moć kakvu je imao do tada. U dubičkom ratu 1788-1791, koji je započela Austrija protiv Turske napadima na granicu oko [[Una|Une]] i u [[Lika|Lici]], vjerovatno su učestvovali i muslimani sa sanskog područja, koji su dali veoma jak otpor austrijskim četama. Kako je tada Turska izgubila neke gradove, došlo je do brojnog povlačenja muslimanskih porodica sa tog područja u područje sanske doline. Nakon ukidanja [[bihać]]kog sandžaka 1711. reorganizacijom bosanskog pašaluka, Kamengrad je postao središte novog kadiluka, kakav su status imali i [[Banja Luka]], Bihać, [[Jajce]]. Njegovo sjedište je tada bilo u Starom Majdanu (Madeni Atik). Tada je kadiluk Kamengrad obuhvatio ove župe i gradove: Kamengrad, Pećigrad (Tur Mihalpekler), Šturlić, Mala Kladuša, [[Velika Kladuša]], Podvizd, Vranograd (Vrnograč), Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Sana (Ključ), Bilaj, Blagaj, Jezerski, Krupa, Otoka (Adai Kebir), Most na Sani (Džisri Sana), [[Cazin]] i Ostrožac. Da su uporedo postojale nahije Sana i nahija Kamengrad, potvrđuju dva turska deftera. Prema ovim propisima izlazi da nahija Kamengrad zahvata područje zapadno, sjeverno i južno od Kamengrada, i nešto teritorije istočno od njega; Pobriježje i neka sela na desnoj obali rijeke Sane, a južno od današnjeg Sanskog Mosta: Tominu, Kijevo i Čaplje. Nahija Sana zahvata sela sa obje strane rijeke Sane, a sjeverno od današnjeg Sanskog Mosta: Oštru Luku, Sasinu, Stratinsku i Čarakovo. Kapetanije u pograničnim krajevima Bosne i Hercegovine, među kojima je i Kamengradska, imale su imena prema gradovima. Jedna takva je i Džisri Sana kapetanija (''džisum'', arapski - most). U 1796. i 1812. spominje se kapetan Mustafa-beg, koji je umro 1813. Njega je naslijedio Murat-beg, koji je 27. septembra 1822. fermanom izgubio titulu kapetana, a za nasljednika je imenovan Husein-beg, sin Hasana-bega Čekića, koji je najvjerovatnije bio posljednji kapetan u ovoj kapetaniji, jer su kapetanije ukinute 1835. Međutim, istina je drugačija, jer postoje kako predanja, tako i činjenični dokazi. Naime, kapetani Kamengrada bili su do iza 1700. iz nepoznate ili nepoznatih porodica, a onda je kapetanija došla u ruke jedne grane novskih Cerića. Prvi po imenu poznati kapetan bio je Omer-aga. Spomen mu se sačuvao u jednom [[Jajce|jajačkom]] sidžilu. On je 11. Redžepa 1105 (5. marta 1694) prisustvovao kao svjedok na jednom vjenčanju. Nešto prije toga, tj. 24. Zilkade 1104 (27. jula 1693), izdao je bosanski vezir bujruldiju jajačkom kadiji, da se pobrine za konje koji će prenijeti četiri tovara baruta u Kamengrad i palanke njegova područja. Baš u to vrijeme harale su hrvatske čete Vakuf, Majdan i druga mjesta oko Kamengrada, pa će s ovim u vezi biti slanje municije i boravak kapetana Omer-age i novskog dizdara Arslan-age u Jajcu. Godine 1629. hrvatske su čete popalile Majdan, a sljedeće su ga godine i zauzele na kraće vrijeme. Godine 1699. bio je zapovjednik kamengradske krajine od Sane do [[Krka|Krke]] Ibrahim-aga. Poslije ove dvojice u poznatim izvorima nema spomena kamengradskim (majdanskim) kapetanima sve do druge polovine [[18. vijek]]a, ali se je iz više isprava vidjelo da je kapetanija postojala. Iz porodice Cerića bila su četiri kamengradska (majdanska) kapetana: Mehmed, sin mu Alija, unuk Salih i praunuk Derviš. O Mehmedu se zna samo iz predanja. Kako mu nema mezara ni u Starom Majdanu ni na Brdarima, moglo bi biti da je poginuo u Dubičkom ratu, kako i predanje kaže. Svakako je bio kamengradski kapetan u drugoj polovini [[17. vijek]]a, kao i sin mu i nasljednik Ali-kapetan. Njegovo je ime zapisano na nišanu njegova sina Salih-kapetana. Završio je kapetanovanje oko 1800. Predanje kaže da je sahranjen na Brdarima, ali njegovog nadgrobnog spomenika nije bilo. Ali-kapetanov sin i nasljednik je Salih-kapetan. Sigurno se zna da je bio kapetan do svoje smrti 1827. Umro je na svom imanju u Lušci Palanki i odande je prevučen na kolima u Stari Majdan i pokopan desno od ulaza u džamiju. To je put preko 30&nbsp;km. Svijet s ovog kraja rado je davao volove da vuku kola s mrtvim tijelom, jer se svako, bez razlike na vjeru, veselio što je nestalo jednog teškog zulumćara. U ovom kraju se pripovijeda, kako se za uprave Salih-kapetana desio [[Ramazan]] i katolički [[Božić]] u isto vrijeme i kako je neki katolik uoči Božića ubio krme, kad su muslimani klanjali teraviju. Cika krmeta čula se u džamiji. Sutradan je imam tužio tog kršćanina kapetanu i on ga je odmah pozvao da ga sudi. U prisustvu imama i drugih ljudi pitao je kapetan toga kršćanina šta je on prošle noći uradio, i kad je on odgovorio da ne zna da je išta krivo učinio, kaže mu kapetan zašto ga imam tuži. "Jesam kapetane" - odgovori kršćanin - "nama je [[Isus]] zapovjedio da o Božiću nešto zakoljemo, pa ja eto učinio kako je zapovijeđeno". Kapetan je pogledao imama i odgovorio "Ovdje nema suđenja, jer se krst krije za jaka leđa. Idi, krstu, i slušaj Isusa!". Ovu priču su pričala trojica muslimana. Vidljivo je njegovo ponašanje kao akt tolerancije, jer je došao od čovjeka čijoj se smrti radovala čitava kapetanija. Salih-kapetan je imao tri sina: Derviša, Ahmeda i Aliju, od kojih su posljednja dvojica pokopani na Brdarima. Ali-beg je umro [[1880]]. godine, a kapetaniju je naslijedio Derviš-beg. U narodu je zvan i Dedo-kapetan, nije bio ništa bolji čovjek od oca. Pošto je bio pristaša reformi, [[Zmaj od Bosne]] je naredio da mu se spali odžak. On je ostao vjeran sultanu i pokoravao se bosanskom veziru. Nakon ukinuća kapetanija postao je muselim i u svojoj nahiji i dalje provodio zulume. Tek kad je bosanski vezir Čerkez Hadži Ćamil-paša 1846. izdao naredbu o nizamskoj nošnji i zabranio upotrebu naziva kapetana, koji se i nakon ukinuća upotrebljavao u privatnom razgovoru, diže se Krajina zbog toga na ustanak. Kažu da je bio tada prognan kao jedan od vođa i Derviš-beg u Janjinu, dok Jukić zna da ga je prognao [[Omer-paša Latas]] 1851. Tako je i posljednji kamengradski kapetan ostavio kosti izvan Bosne. Derviš-beg je imao tri sina, od kojih je Ibrahim-beg umro [[1846]], a Tosun-beg i Hrustem-beg doživješe okupaciju Bosne 1878. Sva trojica su umrli na Brdarima i ondje su pokopana na porodičnim mezarlucima. U istim je mezarlucima pokopana i Fatima (zvali su je Naja), kći Mustafe, bihaćkog kapetana. Ona je bila žena Salih-kapetana Cerića. Tradicija zna da je Derviš-kapetan imao ogroman posjed, koji se sterao od Sane do Iline vode, i da ga je uglavnom pribavio svojoj kući kupnjom, tako da bi prodavcu pošteno isplatio ugovorenu sumu, a kad bi ovaj otišao, on bi za njim ponekad opremio svoje ljude koji bi mu novac oteli i predali kapetanu. Kao kadiluk Kamengrad je osnovan između 1562. i 1574, kad je bio u sastavu [[Vilajet Bosna|Bosanskog sandžaka]]. Što se tiče teritorijalnog opsega Kamengrada kao kadiluka u najranije doba zna se da su mu, pored Kamengradske, pripadale još i nahije Sana ili Ključ, Sanica i Bilaj-Blagaj. Na teritoriji ovog kadiluka spominju se u izvorima gradovi: Kamengrad, Pećigrad (turski Mihapekler), Mala i Velika Kladuša, Šturlić, Podzvizd, Vranograč, Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Jezerski, Krupa, Otoka (Ada-i Kebir), Sanski Most (Džisri Sana) i Cazin. Turci su u pograničnim područjima gradili utvrđenja od drveta, koja su zvali palanke. Na ovom području postoje dva naselja koja su se razvila iz palanke: Lušci Palanka i Tominska Palanka. Turska feudalna gospoda je po svojim spahilucima (imanjima) gradila kamene dvorce (kule) na više spratova i u njima stanovala, a kad je bilo potrebno iz njih se i branila, te su takve kule bile osnova za osnivanje gradova-naselja. Takvih gradova i kula bilo je i na sanskom području. Poznatiji gradovi su: Kamengrad, Mren, Kamičak, Vakup (Sanski Most), Stari Majdan i Japra, a kule: Miralimova kula (Tomina), Cerića kula (Brdari), Kula u Lipniku, Kula u Kamengradu, Kula u Starom Majdanu. Prodor Turaka u ove krajeve izazvao je velike promjene u sastavu stanovništva, a intenzivnije naseljavanje muslimanskog stanovništva u ove krajeve uslijedilo je u 18. vijeku povlačenjem Turaka iz Like i još nekih područja Hrvatske. Tursko carstvo je izmijenilo demografsku kartu sanske općine tako što je dio stanovništva poturčila, tj. prevela na [[islam]]sku vjeru. Dokaz tog obrata su i mnoge porodice koje nose srpska prezimena, a i hrvatska. Naseljavanje hrišćanskog stanovništva je naročito intenzivno polovinom [[19. vijek]]a, a još više nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine poslije 1878. godine. Tada dolazi do većeg pomjeranja Srba i Hrvata iz sela u veća naselja (palanke, varošice), koja su do polovine 19. vijeka bila isključivo muslimanska. === Austro-Ugarska monarhija === O događajima i razvoju sanskog kraja u 19. i 20. vijeku ima dosta podataka u dokumentima, pa ipak ni za jedan period u tim vjekovima, zaključno sa okupacijom zemlje 1941, nema dovoljno ni dokumenata ni podataka za potpunije praćenje razvoja događaja. Najveći broj dokumenata omogućuje tek da se u sklopu općih zbivanja na širim područjima ([[Bosanska krajina]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Jugoslavija]]) tek malo spomenu neke pojedinosti vezane za sansko područje. Od Austro-Ugarske je zavisilo kada će i kako izvesti okupaciju Bosne i Hercegovine. Da bi za tu odluku dobila podršku i Hrvata i Muslimana, pa i Srba, ona je preko svojih diplomata i agenata razvila propagandu u Bosni i Hercegovini. Zbog znatne propagande jednog dijela klera, Hrvati su u većini prihvatili okupaciju, dok su jedino muslimani organizovali brojne jedinice za borbu protiv okupacijskih trupa. Austro-Ugarska je započela okupaciju Bosne i Hercegovine 29. jula 1878. U Bosanskoj krajini su vođene najžešće i završne borbe. Nakon zauzeća Ključa 8. septembra uslijedilo je zauzimanje Sanskog Mosta, Starog Majdana i Kamengrada. Dolaskom na ove prostore Austro-Ugarska je provela i novu administrativnu podjelu na kotare (srezove) i okruge. Prema jednom popisu stanovništva iz 1910, kotar Sanski Most je imao površinu od 1017&nbsp;km<sup>2</sup>, dvije gradske općine (Sanski Most i Stari Majdan), te 38.422 stanovnika. Prema nacionalnoj strukturi, na ovom području su živjeli Muslimani, Srbi, Hrvati, španski Jevreji, te jedan evangelista. Samo Sanski Most je prema popisu stanovništva imao 1914. 2.234 stanovnika, od toga 1.249 Muslimana, 679 Srba, 249 Hrvata, 41 španskih Jevreja, 1 evangelistu i 14 Jevreja. U gradu je bilo preko 50 trgovina i zanatskih radnji, jedan hotel, te Agencija Zemaljske banke. U toku Prvog svjetskog rata 1914-1918. godine Austro-Ugarska je mobilisala veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine, i poslala ih na bojište prema [[Italija|Italiji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Rusija|Rusiji]]. Kako je rat odmicao, Austro-Ugarska je sa svojim saveznicima trpjela sve veće gubitke, te je na sanskom području 1917/18. godine bilo jako puno dezertera. Nakon poraza na balkanskom, a potom i italijanskom frontu, došlo je do pada Austro-Ugarske, te stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. decembra 1918. godine u [[Beograd]]u. Agitacija za pripajanje Bosne i Hercegovine Srbiji je bila veoma jaka, te je ona na kraju i pripojena 1918. godine. Za vrijeme postojanja Kraljevine SHS od 1. decembra 1918, odnosno Kraljevine Jugoslavije od 6. januara 1929, Sanski Most je bio središte sreza. Od 1929. do 1941. srez Sanski Most je u sastavu vrbaske banovine. Sanski srez je 1930. imao 87 naselja raspoređenih u 8 općina: Budimlić Japra, Dabar, Gornji Kamengrad, Lušci Palanka, Sanski Most, Sasina, Stari Majdan i Tomina. Teritorija današnje sanske općine (ranije sreza) 1931. je imala 50.671 stanovnika, a početkom 1941. 65.880 stanovnika. === Drugi svjetski rat === U toku Drugog svjetskog rata na ovim područjima došlo je do masovnijeg odziva stanovništva koje je stalo u odbranu zemlje. Značajan događaj je bio Drugo zasjedanje [[ZAVNOBiH]]-a u Sanskom Mostu (30. juna - 2. jula 1944). Prema statističkim podacima na području općine Sanski Most u toku Drugog svjetskog rata bilo je 3.605 žrtava. Po završetku rata krenulo se u obnovu porušenog grada, te prema jednom članku Enciklopedije Jugoslavije iz 1968. je zapisano: "Sanski Most, varoš i središte općine u srezu Banja Luka. Leži na 158 m nadmorske visine. Ima pilanu, građevinsko i električno preduzeće, tvornicu panel ploča, ciglanu, rudnik uglja u Kamengradu, te stovarište duhana. Kroz Sanski Most prolazi uskotračna pruga Prijedor-Drvar-Lička Kaldrma". === Rat u Bosni i Hercegovini === U proljeće 1992. srpske političke i vojne strukture preuzele su vlast u općini, nakon čega je uslijedio širok i sistematski napad na [[Bošnjaci|bošnjačko]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatsko]] civilno stanovništvo, praćen nezakonitim zatvaranjima, ubistvima, mučenjima, prisilnim premještanjem, deportacijama i razaranjem vjerskih objekata.<ref name="DetektorCinjenice">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/sanski-most/74|title=Sanski Most – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYSZ">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="CIAII1992">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume II|publisher=Central Intelligence Agency|year=2003|location=Washington, D.C.|pages=303–306}}</ref> U drugoj polovini [[april]]a [[1992]]. jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], naročito [[6. partizanska brigada]], preuzele su ključne objekte u Sanskom Mostu, uključujući policijsko sjedište, radio-stanicu i elektroenergetska postrojenja, čime je stvoren vojni okvir za kasnije operacije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] u gradu i njegovoj okolini.<ref name="CIAII1992" /> Nakon formiranja VRS-a, srpske snage pristupile su razoružavanju nesrpskog stanovništva u širem području [[Prijedor]]a, Sanskog Mosta i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Prema vojnoj analizi ''Balkan Battlegrounds'', operacije u ovom prostoru otpočele su krajem maja [[1992]]. s ciljem uklanjanja otpora i učvršćivanja kontrole nad dolinom [[Sana|Sane]].<ref name="CIAI1992">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=144–145}}</ref><ref name="CIAI1995">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=380–383}}</ref> Dana [[25. maj]]a 1992. jedinice 6. partizanske brigade počele su minobacačko djelovanje po sanskom naselju [[Mahala]], a narednog dana uslijedilo je zauzimanje terena i uspostavljanje pune kontrole nad gradom. Istovremeno su vođene akcije prema okolnim selima i komunikacijama prema Ključu, u kojima su, pored 6. partizanske brigade, učestvovali i inžinjerijski elementi VRS-a, a vjerovatno i dijelovi 13. partizanske brigade.<ref name="CIAII1992" /> Tokom [[Juni|juna]] 1992. operacije su nastavljene kroz čišćenje sela i uzvisina južno i jugoistočno od grada te osiguravanje pravaca prema [[Stari Majdan|Starom Majdanu]] i Ključu. Završna faza te kampanje izvedena je krajem jula 1992. kada je VRS izvela posljednju veću akciju u šumovitom i planinskom pojasu iznad Sanskog Mosta, nastojeći razbiti preostale slabo naoružane bošnjačke grupe koje su djelovale izvan gradskog područja.<ref name="CIAII1992" /><ref name="CIAI1992" /> Nakon tih operacija Sanski Most ostao je pod kontrolom VRS-a, dok su preostale borbene jedinice postepeno prebacivane na druga ratišta u zapadnoj i sjevernoj Bosni.<ref name="CIAI1992" /> ==== Operacija ''Sana 95'' i zauzimanje grada 1995. ==== U jesen 1995. Sanski Most ponovo je postao važno operativno središte, ovaj put u završnoj fazi rata. 5. korpus i 7. korpus ARBiH-a dobili su zadatak u okviru operacije ''[[Operacija "Sana '95"|Sana 95]]'' da preko pravaca [[Bosanska Krupa]] – Sanski Most i [[Bosanski Petrovac]] – [[Ključ (općina)|Ključ]] – Sanski Most prodre prema dolini Sane i dalje prema [[Prijedor]]u.<ref name="CIAI1995" /> Poslije zauzimanja Ključa 17. septembra 1995. jedinice 5. korpusa nastavile su napredovanje prema Sanskom Mostu. Međutim, [[18. septembar|18]]. i [[19. septembar]]a VRS je u područje Sanskog Mosta dovukao oko 14.000 vojnika iz više brigada i pukova, stavljajući ih pod komandu reaktivirane operativne grupe ''Prijedor'' kojom je zapovijedao pukovnik [[Radmilo Zeljaja]]. Srpske snage u tom području dodatno su pojačane dolaskom specijalnih jedinica iz [[Srbija|Srbije]], uključujući i formacije [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]].<ref name="CIAI1995" /> Zbog tih pojačanja prvi nalet 5. korpusa prema gradu zaustavljen je na prilazima Sanskom Mostu, gdje su uslijedile višednevne borbe i pokušaji VRS-a da stabilizira liniju odbrane na desnoj i lijevoj obali Sane.<ref name="CIAI1995" /> Obnovljeni napad ARBiH-a počeo je 9. oktobara 1995., kada su operativne grupe 5. korpusa krenule prema gradu iz više pravaca. Glavni udar izvršen je u središnjem sektoru, gdje su jedinice 502. i 510. brigade potisnule branioce i natjerale susjedne formacije VRS-a na povlačenje radi izbjegavanja opkoljavanja. Narednog dana, 10. oktobra, elementi [[43. motorizovana brigada VRS|43. motorizovane brigade]] i [[11. dubička brigada VRS|11. dubičke brigade]] nisu uspjeli zaustaviti napad na samim prilazima gradu, nakon čega je Sanski Most prešao pod kontrolu ARBiH-a.<ref name="CIAI1995" /> Poslije ulaska u grad borbe su se još nekoliko dana nastavile sjeveroistočno od Sanskog Mosta, gdje su se linije pomjerale bez odlučujućeg proboja, sve do stupanja na snagu primirja sredinom oktobra 1995.<ref name="CIAI1995" /> Neposredno prije zauzimanja grada, prema srpskim izvorima, oko 27.000 srpskog stanovništva<ref>{{Cite web |url=http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110821014241/http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |archive-date=21. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> zajedno s vojskom pobjeglo je i napustilo grad, dok su srpske paravojne formacije i Vojska Republike Srpske, na čelu s [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnjatovićem Arkanom]], vršile brojne zločine i ubistva preostalog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u gradu i okolini. Kraj rata i oslobođenje grada dočekalo je samo oko 1.000 nesrba, a procjenjuje se da je grad izgubio gotovo pola predratnog stanovništva. ==== Zločini i nasilje ==== Prema sudski utvrđenim činjenicama i kasnijim presudama, politička kriza u Sanskom Mostu intenzivirana je uoči izbijanja rata. Predsjednik lokalnog ogranka [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] je 25. marta 1992. objavio da su sva srpska područja u općini proglašena dijelom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U aprilu iste godine [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i srpske snage uspostavile su punktove u gradu, dok je formiran i krizni štab pod kontrolom SDS-a.<ref name="ICTYSZ" /> Prema svjedočenjima zabilježenim u predmetima za ratne zločine, sredinom aprila 1992. godine na ulicama grada već su bili vojska i naoružane formacije, a preko [[Radio Sana|Radija Sana]] objavljeno je da je Sanski Most postao „Srpska općina Sanski Most”.<ref name="DetektorDan">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/04/27/dan-koji-je-promijenio-zivote-sanjana/|title=Dan koji je promijenio živote Sanjana|date=27. 4. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon uspostave srpske vlasti, bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo otpuštanjima s posla, ograničavanju kretanja, zastrašivanju i nasilju.<ref name="ICTYSZ" /> Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića naveo da su, kao visoki oficiri i članovi kriznog štaba Sanski Most, zajedno s drugim licima učestvovali u progonu bošnjačkog i hrvatskog stanovništva ubistvima, prisilnim preseljenjem, deportacijama, zatvaranjem, granatiranjem nebranjenih sela i rušenjem vjerskih objekata.<ref name="SudBasara">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/928|title=S1 1 K 016738 14 Kro Branko Basara i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krajem maja 1992. srpske snage granatirale Sanski Most, zaselak Okreč te bošnjačka naselja Mahalu, Muhiće i Otoku. Stanovnici Mahale bili su prisiljeni okupiti se na igralištu, nakon čega je naselje granatirano, a kuće i lokalna džamija djelimično razoreni.<ref name="DetektorCinjenice" /> Do kraja 1992. gotovo svi Bošnjaci iz općine bili su protjerani ili su izbjegli usljed kampanje nasilja.<ref name="ICTYSZ2">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026|quote=By the end of 1992, almost all of the Muslims of Sanski Most had fled as a consequence of the campaign of violence carried out against them by Serb Forces.}}</ref> Prema podacima koje prenosi Detektor na osnovu haških presuda, u augustu i septembru 1992. najmanje tri konvoja, organizirana od strane općinskih vlasti bosanskih Srba i pod pratnjom civilne i vojne policije, prevezla su najmanje 6.100 Bošnjaka iz općine Sanski Most prema [[Travnik]]u.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Zatočenički objekti, logori i ubistva ==== Na području općine uspostavljen je veći broj mjesta zatočenja. Civilno stanovništvo, pretežno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, držano je u 16 zatočeničkih centara, među kojima su bili zgrada policije u Sanskom Mostu, sala Osnovne škole „Hasan Kikić“, garaže „Betonirke“, hala fabrike „Krings“, vojna garaža, sportska dvorana u Krkojevcima, zgrada policije u [[Lušci Palanka|Lušci Palanci]], zatvor „Sana“ i drugi objekti.<ref name="DetektorCinjenice" /> Počev od 27. maja 1992. pripadnici civilne i vojne policije bosanskih Srba lišavali su slobode Bošnjake i Hrvate i zatvarali ih u te objekte, gdje su bili izloženi ispitivanjima, premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Nikola Kovačević (ratni zločinac)|Nikole Kovačevića]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u zatvaranju civila u objekt „Betonirka”, gdje su zatočenici bili izloženi mučenjima, te u njihovom transportu prema logoru [[Manjača]]. Kovačević je pravosnažno osuđen na 12 godina zatvora.<ref name="SudKovacevic">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/4|title=X-KRŽ-05/40 Nikola Kovačević|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krizni štab Sanskog Mosta je, prema sudski utvrđenim činjenicama, početkom maja 1992. otvorio zatvoreničke centre u „Betonirki“, hali fabrike „Krings“ i sportskoj dvorani „Hasan Kikić“, u kojima je bilo 1.655 zatočenih osoba, od čega više od 1.500 Bošnjaka.<ref name="DetektorCinjenice" /> Više stotina zatočenika kasnije je transportirano u logor Manjača; prema istim izvorima, približno 900 ljudi poslano je tamo po naređenju kriznog štaba, dok je oko 600 oslobođeno.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među najpoznatijim zločinima u općini ubrajaju se ubistva kod [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolja]] 31. maja 1992, kada su muškarci prethodno odvojeni od žena i djece i odvedeni prema mostu, gdje je više njih ubijeno, kao i druga masovna ubistva civila na području općine.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYBrdjanin">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years|title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Radoslav Brđanin|date=1. 9. 2004|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Navodi se i da je u Sanskom Mostu u istom periodu ubijeno najmanje 1.500 ljudi.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Jadranko Palija|Jadranka Palije]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u napadu na selo Kljevci 31. maja 1992, u ubistvu pet muškaraca, te u ubijanju 14 zatvorenika kod Vrhpoljskog mosta, kao i u [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|silovanju]] jedne žene. Sud je zabilježio i navode da je Palija od 1993. do oktobra 1995. zaustavljao, zastrašivao i premlaćivao civile bošnjačke nacionalnosti na području Sanskog Mosta.<ref name="SudPalija">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/2123|title=X-KRŽ-06/290 Jadranko Palija|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorOptuznica2026">{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/10/bivsim-logorasima-obecano-da-ce-optuznica-za-zlocine-u-sanskom-mostu-biti-dostavljena-sudu-nakon-dorade/|title=Bivšim logorašima obećano da će optužnica za zločine u Sanskom Mostu biti dostavljena sudu nakon dorade|date=10. 2. 2026|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. godine u općini su teško oštećeni ili potpuno razoreni brojni bošnjački i katolički vjerski objekti. Uništeno je oko 20 bošnjačkih i katoličkih vjerskih spomenika.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među pojedinačno navedenim primjerima su džamije u Trnovi i Skucanom Vakufu te katolička crkva u Staroj Rijeci.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Sudski epilog ==== Zločini počinjeni na području Sanskog Mosta bili su predmet postupaka pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] i domaćim pravosuđem u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U haškim predmetima protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Mićo Stanišić|Miće Stanišića]], [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]], [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYSZ" /><ref name="ICTYBrdjanin" /> Pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeni su i pojedinačni predmeti za zločine u Sanskom Mostu. Među poznatijim osuđujućim presudama su one u predmetima protiv Nikole Kovačevića i Jadranka Palije.<ref name="SudKovacevic" /><ref name="SudPalija" /> Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio i optužnice u drugim predmetima koji se odnose na širi progon stanovništva u Sanskom Mostu, uključujući predmet protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića.<ref name="SudBasara" /><ref name="DetektorLogorasi">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/05/10/torture-i-ubistva-logorasa-iz-sanskog-mosta/|title=Torture i ubistva logoraša iz Sanskog Mosta|date=10. 5. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Naselja == Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], 51 naselje je ušlo u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (u općinu Sanski Most), a 8 u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (u općinu [[Oštra Luka]]), a 16 naselja je podijeljeno.<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini Sanski Most: [[Bjeline]], [[Bojište]], [[Bosanski Milanovac]], [[Bošnjaci (Sanski Most)|Bošnjaci]], [[Brdari]], [[Čaplje]], [[Demiševci]], [[Djedovača]], [[Donji Dabar]], [[Donji Kamengrad]], [[Donji Lipnik]], [[Đurići (Sanski Most)|Đurići]], [[Dževar]], [[Fajtovci]], [[Glavice (Sanski Most)|Glavice]], [[Gorice (Sanski Most)|Gorice]], [[Gornji Dabar]], [[Gornji Kamengrad]], [[Gornji Lipnik]], [[Grdanovci]], [[Hrustovo (Sanski Most)|Hrustovo]], [[Husimovci]], [[Ilidža (Sanski Most)|Ilidža]], [[Jelašinovci]], [[Kijevo (Sanski Most)|Kijevo]], [[Kljevci]], [[Kozin]], [[Krkojevci]], [[Kruhari]], [[Lukavice]], [[Lušci Palanka]], [[Lužani]], [[Majkić Japra Donja]], [[Majkić Japra Gornja]], [[Miljevci (Sanski Most)|Miljevci]], [[Modra]], [[Naprelje]], [[Okreč]], [[Otiš]], [[Podbriježje]], [[Podlug]], [[Podovi]], [[Poljak]], [[Praštali]], Sanski Most, [[Skucani Vakuf]], [[Stari Majdan]], [[Suhača]], [[Šehovci (Sanski Most)|Šehovci]], [[Tomina]], [[Vrhpolje]].<ref name="sistematskispisak" /> Podijeljena sela: [[Batkovci (Sanski Most)|Batkovci]], [[Donja Kozica]], [[Donja Tramošnja]], [[Gornja Kozica (Sanski Most)|Gornja Kozica]], [[Gornja Tramošnja (Sanski Most)|Gornja Tramošnja]], [[Hadrovci (Sanski Most)|Hadrovci]], [[Koprivna]], [[Mrkalji]], [[Podvidača]], [[Sasina]], [[Slatina]], [[Stara Rijeka]], [[Škrljevita]], [[Trnova]], [[Usorci]], [[Zenkovići]].<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini [[Oštra Luka]]: [[Budimlić Japra]], [[Duge Njive]], [[Garevica]], [[Halilovci]], [[Hazići]], [[Marini]], [[Oštra Luka]], [[Ovanjska]].<ref name="sistematskispisak">Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Sistematski/Sustavni spisak općina i naseljenih mjesta Bosne i Hercegovine'' Sarajevo, 2013.</ref> ==== Mjesne zajednice ==== ===== Gradske mjesne zajednice===== * MZ Pobriježje * MZ Sanski Most - desna obala * MZ Sanski Most - lijeva obala * MZ Zdena obuhvataju naseljena mjesta: Đedovača, Pobriježje i Sanski Most =====Seoske mjesne zajednice ===== * MZ Bosanski Milanovac - obuhvata naseljena mjesta: Bosanski Milanovac i Bošnjaci * MZ Brdari - obuhvata naseljeno mjesto Brdari * MZ Budimlić Japra - obuhvata naseljena mjesta: Budimlić Japra, Duge Njive, Hadrovci, Halilovci, Marini, Mrkalji, Ovanjska, Slatina i Zenkovići * MZ Čaplje - obuhvata naseljeno mjesto Čaplje * MZ Dabar - obuhvata naseljena mjesta: Donji Dabar, Gornji Dabar i Grdanovci * MZ Demiševci - obuhvata naseljeno mjesto Demiševci * MZ Donji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Donji Kamengrad i Suhača * MZ Dževar - obuhvata naseljeno mjesto Dževar * MZ Fajtovci - obuhvata naseljena mjesta: Fajtovci, Gorice, Modra i Naprelje * MZ Gornja Tramošnja - obuhvata naseljeno mjesto Gornja Tramošnja * MZ Gornji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Gornji Kamengrad i Okreč * MZ Hrustovo - obuhvata naseljeno mjesto Hrustovo * MZ Husimovci - obuhvata naseljeno mjesto Husimovci * MZ Jelašinovci - obuhvata naseljena mjesta: Bojište i Jelašinovci * MZ Kijevo - oobuhvata naseljeno mjesto Kijevo * MZ Kljevci - obuhvata naseljeno mjesto Kljevci * MZ Koprivna - obuhvata naseljeno mjesto Koprivna * MZ Kozica - obuhvata naseljena mjesta: Donja Kozica, Gornja Kozica i Hazići * MZ Krkojevci - obuhvata naseljeno mjesto Krkojevci * MZ Kruhari - obuhvata naseljeno mjesto Kruhari * MZ Lipnik - obuhvata naseljena mjesta: Bjeline, Donji Lipnik, Đurići, Gornji Lipnik i Kozin * MZ Lukavice - obuhvata naseljeno mjesto Lukavice * MZ Lušci Palanka - obuhvata naseljena mjesta: Glavice, Lušci Palanka, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja, Miljevci, Otiš i Praštali * MZ Oštra Luka - obuhvata naseljena mjesta: Oštra Luka i Usorci * MZ Podlug - obuhvata naseljeno mjesto Podlug * MZ Podovi - obuhvata naseljena mjesta: Ilidža i Podovi * MZ Podvidača - obuhvata naseljeno mjesto Podvidača * MZ Poljak - obuhvata naseljeno mjesto Poljak * MZ Sasina - obuhvata naseljena mjesta: Sasina i Škrljevita * MZ Skucani Vakuf - obuhvata naseljeno mjesto Skucani Vakuf * MZ Stara Rijeka - obuhvata naseljena mjesta: Batkovci, Garevica i Stara Rijeka * MZ Stari Majdan - obuhvata naseljeno mjesto Stari Majdan * MZ Šehovci - obuhvata naseljeno mjesto Šehovci * MZ Tomina - obuhvata naseljena mjesta: Donja Tramošnja, Lužani i Tomina * MZ Trnova - obuhvata naseljeno mjesto Trnova * MZ Vrhpolje - obuhvata naseljeno mjesto Vrhpolje == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sanskog Mosta|Spisak naseljenih mjesta u općini Sanski Most}} Po službenom [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], općina Sanski Most imala je 60.307 stanovnika, raspoređenih u 75 naselja. Po [[Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013.]] u općini Sanski Most živi 47.359 stanovnika.<ref name="preliminari_5nov">[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.'' Sarajevo 5. novembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123135507/http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf |date=23. 11. 2018 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> === Nacionalni sastav stanovništva - općina Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11541 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 41475 | g2013_bosnjaci = 38344 | g2013_srbi = 1837 | g2013_hrvati = 722 | g2013_bosanci = 202 | g2013_romi = 16 | g2013_muslimani = 43 | g2013_bosanciihercegovci = 25 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 6 | g2013_pravoslavci = 10 | g2013_nisu_izjasnili = 127 | g2013_nepoznato = 70 | g1991_ukupno = 60307 | g1991_muslimani = 28136 | g1991_srbi = 25363 | g1991_hrvati = 4322 | g1991_jugosloveni = 1247 | g1981_ukupno = 62467 | g1981_muslimani = 27083 | g1981_srbi = 26619 | g1981_hrvati = 5314 | g1981_jugosloveni = 2936 | g1981_slovenci = 16 | g1981_crnogorci = 50 | g1981_romi = 75 | g1981_albanci = 26 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 62102 | g1971_muslimani = 24839 | g1971_srbi = 30422 | g1971_hrvati = 6307 | g1971_jugosloveni = 195 | g1971_slovenci = 23 | g1971_crnogorci = 59 | g1971_romi = 12 | g1971_albanci = 22 | g1971_madari = 2 | g1971_makedonci = 8 | g1961_ukupno = 39483 | g1961_muslimani = 12350 | g1961_srbi = 19156 | g1961_hrvati = 4844 | g1961_jugosloveni = 3014 | g1961_crnogorci = 20 | g1961_makedonci = 8 | g1961_slovenci = 17 | g1961_albanci = 5 | g1961_madari = 7 | g1961_romi = 23 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 141909 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 16913 | g2013_bosnjaci = 15930 | g2013_srbi = 401 | g2013_hrvati = 177 | g2013_bosanci = 165 | g2013_romi = 13 | g2013_muslimani = 36 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 94 | g2013_nepoznato = 33 | g1991_ukupno = 17144 | g1991_muslimani = 7245 | g1991_srbi = 7831 | g1991_hrvati = 646 | g1991_jugosloveni = 901 | g1981_ukupno = 14027 | g1981_muslimani = 6067 | g1981_srbi = 5691 | g1981_hrvati = 523 | g1981_jugosloveni = 1504 | g1981_crnogorci = 23 | g1981_makedonci = 4 | g1981_slovenci = 9 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 5 | g1971_ukupno = 8682 | g1971_muslimani = 4545 | g1971_srbi = 3410 | g1971_hrvati = 558 | g1971_jugosloveni = 96 | g1971_crnogorci = 22 | g1971_makedonci = 3 | g1971_slovenci = 9 | g1971_albanci = 12 | g1971_madari = 1 | g1961_ukupno = 5096 | g1961_muslimani = 1350 | g1961_srbi = 1732 | g1961_hrvati = 338 | g1961_jugosloveni = 1644 | g1961_crnogorci = 13 | g1961_slovenci = 5 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 2 }} == Obrazovanje == U općini Sanski Most se nalazi sedam osnovnih škola, te tri srednjoškolske ustanove: gimnazija Sanski Most, MSŠ Sanski Most, koje su smještene u srednjoškolskom centru, te srednja poljoprivredna škola Sanus Futurum. == Zdravstvo == === Prije 2. svjetskog rata === Prvi doktor je došao u Sanski Most 1898, a apoteka je otvorena 1911. Sanski Most je imao babicu već 1885. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u općini, koja je imala oko 57.000 stanovnika, bio je samo 1 ljekar i jedan apotekar, bez bolnice ili bilo kakvog stacionara. Za mnoge ljekarske usluge stanovništvo je moralo ići u [[Prijedor]], gdje također do 1940. nije bilo bolnice, a za bolničke usluge se išlo u [[Banja Luka|Banju Luku]] ili [[Zagreb]]. Tek 1939. sagrađena je bolnička zgrada u Sanskom Mostu, ali do rata nije otvorena jer nije bilo sredstava za opremu bolnice i angažovanje potrebnog osoblja.<ref name="branko">{{Cite book|last=J. Bokan|first=Branko|title=Srez Sanski Most u NOB I|year=1980|pages=214-215}}</ref> S obzirom na siromaštvo znatnog dijela stanovništva, najveći broj oboljelih, naročito u selima, bio je upućen na nadriljekare i vračare, i na narodno liječenje čajevima od lipe, bazge, raznih plodova i ljekovitih biljaka. Doktoru se išlo najčešće tek onda kad nikakvi domaći, narodni lijekovi nisu više pomagali. Zbog toga je smrtnost oboljelih bila velika. Rijetko je koja porodilja išla u bolnicu radi porođaja, izuzev kada bi nastale komplikacije zbog nestručne intervencije seoske žene. Najčešće su u takvim slučajevima, kod porođaja u selima, pomagale samouke babice, žene koje su rodile više djece, pa imale nekog iskustva, ali i nadribabice, koje su se poluprofesionalno bavile ovim poslom.<ref name="branko" /> [[Tuberkuloza]] je bila znatno raširena te uzrok brojnoj smrtnosti djece i odraslih. S obzirom na veoma veliku raširenost ušiju (u kosi i odjeći) kod naročito seoskog stanovništva povremeno se pojavljivao pjegavi [[tifus]], a zbog nehigijenskih bunara i razne epidemije (trbušni tifus, srdobolje i sl.).<ref name="branko" /> U selima, i u nekim siromašnim gradskim domaćinstvima sapun se veoma malo koristio, a rublje se obično otkuhavalo i pralo u lukšiji (pepel od drveta). U mnogim selima nije bilo pitke izvorske vode, već su kopali bunare, a u sušnim i bezvodnim brdskim selima pravljene su cisterne za kišnicu. Zbog toga je voda bila dragocjenost koja se čuvala, pa su je u nekim selima veoma malo trošili za ličnu higijenu i higijenu stanovanja. Tek 1931. sagrađena su tri javna kupatila: u Sanskom Mostu, Starom Majdanu i Lušci Palanci.<ref name="branko" /> Sanski Most nije imao vodovod iako se još 1922. započelo raditi na njegovom projektu.<ref>{{Cite book|title=Bosna i Hercegovina|publisher=Sarajevska sekcija Udruženja jug. inženjera i arhitekata|year=1922|location=Sarajevo|pages=134}}</ref> Ni u drugim naseljima nije bilo vodovoda u kućama, te nije bilo ni uslova za neki viši higijenski standard života. Jedino je u Lušci Palanci, 1932. sagrađen je vodovod sa česmama postavljenim pored puteva. Neposredno pred rat, 1938–40, izgrađena je crpna stanica na plinski motor u Podgori u Miljevcima i po nekoliko rezervoara za vodu u selima Dabar, [[Grdanovci]], Bošnjaci i [[Bosanski Milanovac]]. U budžetu vrbaske banovine za 1940. bilo je planirano 30.000 dinara za dovršenje vodovoda. Međutim, rat je 1941. prekinuo tu akciju za snabdijevanje bezvodnih sela zdravom i pitkom vodom.<ref name="branko" /> == Kultura == ===Nacionalni spomenici=== {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu}} {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu (privremena lista)}} Odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] u Sanskom Mostu je proglašeno šest [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Nacionalni spomenici na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417100201/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref>, dok ih je osam na privremenoj listi.<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Privremena lista Nacionalnih spomenika na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417091307/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Poznate ličnosti == * [[Mehmed Alagić]] - general * [[Amir Kazić Leo]] - pjevač * [[Amir Talić]] - pisac * [[Ismet Kurtović]] - flautist * [[Senijad Ibričić]] - nogometaš * [[Kemal Malovčić]] - pjevač * [[Vukašin Brajić]] - pjevač i gitarista * [[Mladen Ivanić]] - političar * [[Branislav Borenović]] - političar * [[Sanjin Halimović]] - političar * [[Faris Hasanbegović]] - političar * [[Enver Redžić]] - historičar * [[Edin Šarčević]] - pravnik * [[Brano Miljuš]] - političar i univerzitetski profesor * [[Milan Vukić]] - šahist * [[Milenko Zorić]] - kajakaš * [[Ćana]] - pjevačica == Galerija == <gallery> Datoteka:Fatihova Musalla.JPG|[[Fatihova Musalla]] Datoteka:Pravoslavna crkva sv. Petra i Pavla.jpg|pravoslavna crkva Datoteka:Bliha from above.jpg|[[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]] u Fajtovcima kod Sanskog Mosta Datoteka:Sana River - Sanski Most (cropped).jpg|[[Sana]] Datoteka:Gradski most Sanski Most 2.jpg|gradski most Datoteka:Ušće rijeke Zdene u Sanu.jpg|ušće rijeke Zdene u Sanu u centru Datoteka:Park Sanski Most.jpg|jedan od nekoliko parkova u Sanskom Mostu Datoteka:Stara željeznička stanica Sanski Most.jpg|[[Zgrada stare željezničke stanice (Sanski Most)|zgrada stare željezničke stanice u Sanskom Mostu]] Datoteka:Hamzibegova džamija Sanski Most.jpg|[[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begova džamija]] </gallery> == Također pogledajte == *[[Spisak naseljenih mjesta u Sanskom Mostu]] *[[Musalla (Sanski Most)]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sanski Most}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sanskimost.gov.ba/ Zvanični sajt općine Sanski Most] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Sanski Most}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Sanski Most|*]] m8xr8xni2xdiq90e9j4no27z2wih3wr 1965. 0 7617 3901861 3824359 2026-07-04T10:31:54Z AnToni 2325 /* Oktobar */ 3901861 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1965.''' (MCMLXV) bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1965. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 965. godina 2. milenija, 65. godina 20. stoljeća i šesta godina 1960-ih. == Događaji == * Nova djela jugoslavenske književnosti: ''Bašta, pepeo'' [[Danilo Kiš|Danila Kiša]], ''Vreme čuda'' [[Borislav Pekić|Borislava Pekića]] i ''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]] te klasična knjiga poezije za djecu ''Plavi čuperak'' [[Miroslav Antić|Miroslava Antića]]. * U [[Los Angeles]]u ousnovana [[Psihodelična muzika|psihodelična]] rok-grupa [[The Doors]]. * [[20. februar]] – Održano Šesto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji u [[Norveška|norveškom]] gradu [[Elverum]]u. * [[7. juni]] – u snažnoj eksploziji u jami "Orasi" u [[rudnik]]u [[ugalj|mrkog uglja]] u [[Kakanj|Kaknju]] poginulo je 128 rudara, a teže je ili lakše povrijeđeno njih 20. * [[16. novembar]] – Sovjetski savez prema [[Veneri]] lansirao svemirsku sondu Venera 3, prvu letjelicu koja se spustila na površinu druge planete. * [[26. novembar]] – [[Francuska]] iz [[Sahara|Sahare]] uspješno lansirala satelit "Asterix-1", čime je postala treća kosmička sila nakon [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i [[Rusija|Rusije]]. * [[7. decembar]] – Vaseljenski patrijarh [[Atenagora I]] i [[Papa Pavao VI]] ukinuli međusobnu ekskomunikaciju dvije [[crkva|crkve]] kojom je [[1054.]] počeo raskol dviju [[kršćanstvo|kršćanskih]] crkava. == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Enes Begović]], bosanskohercegovački pjevač * [[Muhamed Deif]], zapovjednik Brigade El-Kasam, militantnog krila islamističke organizacije [[Hamas]] === Januar=== * [[3. januar]] – [[Sverre Istad]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[9. januar]] – [[Bisera Boškailo]], bosanskohercegovačka književnica i prevoditeljica * [[15. januar]] – [[Athanassios Tsakiris]], [[Grčki|grčka]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaši-trkač]] * [[27. januar]] – [[Hristo Markov]], bugarski [[atletičar]] ([[troskok]]aš) === Februar === * [[1. februar]] – [[Fuad Kovač]], bosanskohercegovački književnik i novinar * [[5. februar]] – [[Wang Weiyi (biatlonac)|Wang Weiyi]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[13. februar]] – [[Valerij Kirijenko]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac * [[22. februar]] – [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu * [[24. februar]] – [[Hansi Flick]], njemački nogometni trener i nogometaš. * [[27. februar]] – [[Aivars Bogdanovs]], [[Latvija|latvijski]] [[biatlon]]ac === Mart === * [[7. mart]] – [[Anna-Lena Fritzon]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[8. mart]] – [[Geir Einang]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[12. mart]] – [[Irina Agolakova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka. * [[13. mart]] – [[Vesna Trivalić]], srbijanska glumica * [[23. mart]] – [[Edo Mulahalilović]], sarajevski kompozitor, tekstopisac i producent * [[25. mart]] – [[Sarah Jessica Parker]], američka glumica === April === * [[15. april]] – [[Svjetlana Paramigina]], sovjetska i bjeloruska biatlonka * [[16. april]] – [[Manuel Enrique Mejuto González]], španski nogometni sudija === Maj === * [[8. maj]] – [[Tatjana Venčelovski]], srbijanska glumica === Juni === * [[2. juni]] – [[Zoran Sokolović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije * [[4. juni]] – [[Hervé Flandin]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[10. juni]] – [[Jure Velepec]], jugoslavenski i slovenski biatlonac * [[12. juni]] – [[Tibor Géczi]], mađarski biatlonac * [[18. juni]] – [[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[19. juni]] – [[Mirsad Tuka]], bosanskohercegovački glumac * [[20. juni]] – [[Jürgen Wirth]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu * [[22. juni]] – [[Suzana Nikolić]], hrvatska glumica * [[25. juni]] – [[Sašo Grajf]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i slovenski [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš-trkač]] * [[27. juni]] – [[Irina Antanasijević]], ruska i srbijanska filologinja, književna kritičarka i prevoditeljica * [[30. juni]] – [[Kecia Lewis]], američka pjevačica i glumica === Juli === * [[5. juli]] – [[Vitalij Mohilenko]], sovjetski i ukrajinski biatlonac * [[9. juli]] – [[Yvonne Visser]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. * [[10. juli]] – [[Kada Delić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] atletičarka * [[18. juli]] – [[Damir Ibrahimović]], bosanskohercegovački filmski producent i režiser * [[25. juli]] – [[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka. * [[31. juli]] – [[Joanne Kathleen Rowling]], engleska književnica === August === * [[1. august]] – [[Aleksandar Tropnjikov]], sovjetski, ruski i [[Kirgistan|kirgiški]] [[biatlon]]ac * [[20. august]] – [[Erkki Latvala]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[28. august]] ** [[Amanda Tapping]], kanadska glumica ** [[Shania Twain]], kanadska pjevačica === Septembar === * [[15. septembar]] – [[Egon Leitner]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[21. septembar]] ** [[Valentin Džima]], sovjetski i ukrajinski biatlonac ** [[Thierry Gerbier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[28. septembar]] – [[Alejandro Guerra (biatlonac)|Alejandro Guerra]], argentinski [[biatlon]]ac === Oktobar === * [[10. oktobar]] – [[Chris Penn]], američki filmski glumac * [[15. oktobar]] – [[Jane Isakson]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. * [[17. oktobar]] – [[Amir Kazić Leo]], bosanskohercegovački pjevač zabavne muzike * [[20. oktobar]] – [[Arijana Čulina]], hrvatska književnica i glumica * [[21. oktobar]] – [[Tamara Šoletić]], hrvatska glumica * [[31. oktobar]] ** [[Anna Bozsik]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka. ** [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac i biatlonski trener === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Jamie Kallio]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[22. novembar]] – [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] === Decembar === * [[12. decembar]] – [[Laura Tavares]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[17. decembar]] – [[Damir Uzunović]], bosanskohercegovački književnik == Umrli == === Januar=== * [[4. januar]] – [[Thomas Stearns Eliot]], engleski pisac američkog porijekla * [[24. januar]] – [[Winston Churchill]], britanski političar i državnik === Februar === * [[21. februar]] – [[Malcolm X]], vođa [[amerika|američkih]] crnaca i američki borac za građanska prava, ubijen u [[New York]]u tokom govora na skupu Afroameričke organizacije jedinstva === Mart === * [[9. mart]] – [[Josip Majer]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] kompozitor [[Češka|češkog]] porijekla * [[27. mart]] – [[Le Corbusier]], francusko-švicarski arhitekt === April === === Maj === * [[30. maj]] – [[Louis Hjelmslev]], danski lingvist === Juni === * [[7. juni]] – [[Judy Holliday]], američka glumica, komičarka i pjevačica * [[22. juni]] – [[Petar Šain]], bosanskohercegovački slikar === Juli === === August === === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Albert Schweitzer]], alzaško-njemački ljekar, filozof i muzičar * [[23. septembar]] – [[Anton Lavrin]], [[Slovenija|slovenački]] [[kompozitor]] * [[27. septembar]] – [[Clara Bow]], američka glumica === Oktobar === * [[24. oktobar]] – [[Vadžija Samedova]], prva profesionalna slikarica u [[Azerbejdžan]]u === Novembar === === Decembar === * [[16. decembar]] – [[William Somerset Maugham]], engleski pripovjedač i dramatičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == *[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] **[[Sin-Itiro Tomonaga]], [[Japan]] **[[Julian Schwinger]], [[SAD]] **[[Richard Feynman]], [[SAD]] *[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] **[[Robert B. Woodward]], [[SAD]] *[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] **[[François Jacob]], [[Francuska]] **[[André Lwoff]], [[Francuska]] **[[Jacques Monod]], [[Francuska]] *[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] **[[Mihail Šolohov]], [[SSSR]] *[[Nobelova nagrada za mir|Mir]] **[[UNICEF]] {{Commonscat|1965}} {{Normativna kontrola}} jglwpdlpwfujxhzg1ik9rf0wr5yopdb 1948. 0 7631 3901781 3900348 2026-07-03T14:53:15Z AnToni 2325 /* Juli */ 3901781 wikitext text/x-wiki {{godina}} '''1948.''' (MCMXLVIII) je bila prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1948. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 948. godina 2. milenija, 48. godina 20. stoljeća i deveta godina 1940-ih.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * Počela izgradnja [[autoput]]a [[Autoput "Bratstvo i jedinstvo"|"Bratstvo i jedinstvo"]]. * Osnovano [[Jugoslovensko dramsko pozorište]] u [[Beograd]]u. * [[1. januar]] – [[Masakr u Beleduš-Šejhu]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. * [[15. februar]] – [[Masakr u Sa'si]] nad palestinskim civilima. * [[10. mart]] – Održana [[5. dodjela "Zlatnog globusa"]]. * [[1. april]] – Počela sovjetska blokada [[Berlin]]a. * [[3. april]] – Predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] [[Harry S. Truman|Harry Truman]] potpisao [[Marshallov plan]] ekonomske pomoći poslijeratnoj [[Evropa|Evropi]]. * [[1. maj]] – [[Masakr u Ajnuz-Zejtunu]] nad arapskim zarobljenicima. * [[13. maj]] – [[Ebu Šuša#Masakr 1948. i posljedice|Masakr u Ebu Šuši]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. * [[21. juli|21]]–[[28. juli]] – [[Peti kongres KPJ|Peti kongres]] KPJ donio Program i usvojio Statut Komunističke partije Jugoslavije. Rezolucijom odobren stav CKKPJ prema nepravednim optužbama Informbiroa i CKSKP. [[Josip Broz Tito|Titovo]] legendarno i hrabro ''Ne'' diktatoru [[Josif Staljin|Staljinu]]. * [[29. oktobar]] – Masakri [[Masakr u Safsafu|u Safsafu]] i [[Masakr u Ed-Davajimi|Ed-Davajimi]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. * [[30. oktobar]] – [[Masakr u Ajlabunu]] nad arapskim kršćanima. * [[2. novembar]] – [[Masakr u Arabul-Mavasiju]] nad palestinskim civilima. * [[12. novembar]] – [[Japan]]ski sud za ratne zločine osudio na smrt bivšeg premijera, generala [[Hideki Tojo|Hidekija Toja]], i još šest japanskih vođa u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. * [[10. decembar]] – [[Ujedinjene nacije]] usvojile [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]]. [[Datoteka:1948_collage.png|mini|300x300piksel|U smjeru kazaljke na satu, odozgo lijevo: [[Izraelska deklaracija nezavisnosti]]; Britanski ministar vanjskih poslova [[Ernest Bevin]] potpisuje [[Briselski sporazum]]; [[Olimpijske igre 1948.|Ljetne olimpijske igre 1948.]] otvorene u [[London]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; Suđenje osobama optuženim za učešće i saučesništvo u [[Ubistvo Mahatme Gandija|atentatu na Mahatmu Gandija]]; oštećena zgrada nakon [[Zemljotres u Fukuiju 1948|potresa u Fukuiju 1948]]; australski bombarder [[Avro Lincoln]] s bombom od 230 kg u [[Malajska hitna situacija|malajskoj hitnoj situaciji]]; Prokomunističke demonstracije prije [[Čehoslovački državni udar 1948.|čehoslovačkog državnog udara 1948]]; Stanovnici Zapadnog Berlina gledaju kako [[Douglas C-54 Skymaster]] slijeće na [[aerodrom Tempelhof]] u [[Berlinska blokada|berlinskoj blokadi]].]] == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Ranko Rihtman]], bosanskohercegovački pijanista, kompozitor, aranžer i dirigent === Januar=== * [[7. januar]] – [[Ichirou Mizuki]], japanski anison pjevač, kompozitor, ''seiyuu'', glumac * [[19. januar]] – [[Admiral Mahić]], bosanskohercegovački književnik * [[29. januar]] – [[Zoran Redžić]], bosanskohercegovački muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]] === Februar === * [[5. februar]] – [[Sven-Göran Eriksson]], [[Švedska|švedski]] nogometni trener * [[28. februar]] – [[Vlasta Knezović]], hrvatska glumica === Mart === * [[5. mart]] – [[Josip Pejaković]], bosanskohercegovački glumac i dramski pisac * [[8. mart]] – [[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[15. mart]] – [[David Albahari]], jugoslavenski i srpski književnik * [[22. mart]] – [[Andrew Lloyd Webber]], britanski kompozitor mjuzikala === April === * [[5. april]] – [[Esad Duraković]], filolog, orijentalist, arabist, prevodilac, književni kritičar * [[9. april]] – [[Radojka Šverko]], hrvatska pjevačica * [[15. april]] – [[Wojciech Truchan]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[25. april]] – [[Enver Marić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[28. april]] – [[Terry Pratchett]], engleski pisac naučne fantastike === Maj === * [[8. maj]] – [[Jadranka Elezović]], hrvatska glumica * [[13. maj]] – [[Ivica Matić]], bosanskohercegovački i jugoslavenski filmski scenarist i režiser * [[31. maj]] – [[Svjetlana Aleksijevič]], bjeloruska spisateljica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost [[2015]]. === Juni === * [[13. juni]] ** [[Tsusumisa Kikuchi]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac ** [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik * [[16. juni]] – [[Ivo Komšić]], bosanskohercegovački političar * [[28. juni]] – [[Kathy Bates]], američka glumica * [[29. juni]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac === Juli === * [[2. juli]] – [[Valerijan Žujo]], bosanskohercegovački književnik * [[3. juli]] – [[Kostadinka Velkovska]], makedonska i hrvatska glumica * [[18. juli]] – [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac === August === * [[15. august]] – [[Dževad Jahić]], bosanskohercegovački lingvist === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Andrzej Rapacz]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[10. septembar]] – [[Bob Lanier]], američki [[košarka]]š i trener * [[17. septembar]] – [[Kemal Monteno]], bosanskohercegovački kantautor * [[20. septembar]] – [[Terje Hanssen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[26. septembar]] – [[Olivia Newton-John]], britansko-australska glumica i pjevačica === Oktobar === * [[17. oktobar]] – [[Robert Jordan]], američki pisac * [[25. oktobar]] ** [[Glenn Tipton]], britanski gitarist ** [[Sigleif Johansen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[5. novembar]] – [[Bernard-Henri Lévy]], francuski filozof i pisac * [[6. novembar]] – [[Glenn Frey]], američki muzičar, član slavne grupe [[Eagles]] * [[22. novembar]] – [[Radomir Antić]], srbijanski nogometaš i trener * [[26. novembar]] – [[Krešimir Ćosić]], hrvatski košarkaš i trener * [[27. novembar]] ** [[James L. Avery]], američki glumac ** [[Zdravko Tolimir]], bivši general, pomoćnik zapovjednika za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Ozzy Osbourne]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleski]] pjevač i tekstopisac * [[10. decembar]] – [[Dušan Bajević]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[17. decembar]] – [[Nikola Borota]], bosanskohercegovački i novozelandski muzičar * [[28. decembar]] – [[Husein Dervišević]], bosanskohercegovački književnik == Umrli == * [[30. januar]] ** [[Mohandas Gandhi]] (Mahatma Gandhi), indijski političar i državnik, borac za ljudska prava ** [[Orville Wright]], američki pionir avijacije, konstruktor i graditelj aviona * [[11. februar]] – [[Sergej Ejzenštejn]], sovjetski filmski režiser * [[13. juni]] – [[Ahmed Burek]], bosanskohercegovački prosvjetni, kulturni i javni radnik, potpisnik [[Sarajevska rezolucija|Sarajevske rezolucije]] * [[4. august]] – [[Mileva Marić]], srbijanska matematičarka i supruga [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Patrick Blackett]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Arne Tiselius]], [[Švedska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Paul Müller]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[T. S. Eliot]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** ''nije dodijeljena'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1948|1948.}} {{Normativna kontrola}} dbbyhj1e7a78kmfxa250460n3p2k6lu Bosanska krajina 0 8188 3901803 3680804 2026-07-03T20:00:05Z EUPBR 172755 /* Galerija */ 3901803 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosanska krajina01.png|mini|desno|300px|Karta regije s gradovima.]] '''Bosanska krajina''' jest [[Geografija|geografska]] regija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], podregija [[Bosna (regija)|Bosne]] uklopljena u tri rijeke: [[Una]], [[Sava]] i [[Vrbas]]. Regija je historijska, ekonomska i kulturna oblast Bosne i Hercegovine. Najveći grad i historijski centar je [[Banja Luka]] a ostali gradovi/općine su: [[Bihać]], [[Cazin]], [[Velika Kladuša]], [[Bužim]], [[Sanski Most]], [[Prijedor]], [[Gradiška]], [[Kozarska Dubica]], [[Novi Grad]], [[Bosanska Krupa]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Bosanski Petrovac]], [[Kotor-Varoš]], [[Šipovo]], [[Mrkonjić Grad]], [[Drvar]], [[Bosansko Grahovo]], [[Kneževo]], [[Laktaši]] i [[Čelinac]].<ref name="atlas">{{cite book|author=Mučibabić B., Ed.|year=1998|title=Geografski atlas Bosne i Hercegovine|publisher= Geodetski zavod BiH|place=Sarajevo|isbn=9958-766-00-0}}</ref> Bosanska krajina nema administrativno utvrđene granice, niti ima političko predstavništvo u trenutnoj upravnoj strukturi države Bosne i Hercegovine, ali ima značajan kulturno-historijski identitet koji je formiran kroz mnoge historijske i ekonomske događaje. == Ime == Regija koju danas poznajemo kao Bosanska krajina djelomično je obuhvatala srednjovjekovne teritorije [[Donji Kraji]] i Zapadne strane. Osmanlije su teritoriju nazivali ''Serhat'' ({{Jez-bs|Krajina}}). Između 16. i 19. vijeka teritorija između [[Una|Une]] i [[Vrbas]]a je na nekim geografskim kartama označavana kao Turska Hrvatska.<ref name="magas">{{cite book|last1=Magaš|first1=Branka|last2=Žanić|first2=Ivo|title=The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991–1995|publisher=[[Taylor & Francis]]|year=2001|page=11|isbn=0-7146-8201-2}}</ref><ref>{{cite journal|author=Borna Fuerst-Bjeliš, Ivan Zupanc|year=2007|title=Images of the Croatian Borderlands: Selected Examples of Early Modern Cartography|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=32632|journal=Hrvatski geografski glasnik|issue=69/1|page=16|access-date=25. 6. 2010|quote=Schimek's Map of the Turkish Croatia, 1788. (Facsimile from Marković 1998). "Turkisch Croatien"}}</ref> Pojam su prvi put svojim geografskim kartama koristili vojni kartografi koji su radili za Austro-osmanlijsku graničnu komisiju koja je oformljenja povodom mirovnih ugovora u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] 1699. i Požarevcu 1718.<ref name="magas" /><ref>{{cite journal|author=|year=2023|title=Barry Lawrence Ruderman|url=https://www.raremaps.com/category/Maps/Europe/Balkans/Croatia_&_Slovenia?order_by=creator|journal=Rare Maps|issue=|page=|access-date=13. 10. 2023|quote=Antique maps of Croatia & Slovenia}}</ref> Sredinom 19. vijeka ime Turska Hrvatska uglavnom je iščezlo nakon Austrougarskog pripajanja Bosne, te se termin Bosanska Krajina počeo češće koristiti,<ref name="magas" /> a prva upotreba tog termina bilježi se 1594.<ref name="VukičićGošić1985">{{cite book|author1=Dragomir Vukičić|url=https://books.google.com/books?id=gqUaAAAAIAAJ|title=Collection of papers and materials of the fifth Yugoslav onomastic conference|author2=Nevenka Gošić|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1985|page=75}}</ref> == Kultura == Institucije koje održavaju kulturni identitet Bosanske krajine su u Banjoj Luci, gdje se nalazi [[Muzej Bosanske krajine]] i [[Narodno Pozorište Bosanske krajine]]. == Galerija == <gallery> Datoteka:Banja Luka vue générale.jpg|[[Banja Luka]] Datoteka:Bihacka-kula.jpg|[[Bihać]] Datoteka:Gradiška.jpg|[[Gradiška]] |[[Cazin]] Datoteka:Hotel prijedor wiki.jpg|[[Prijedor]] Datoteka:2010 08 Kljuc Stari Grad Tower1a.jpg|[[Ključ (općina)|Ključ]] Datoteka:Hamzibegova džamija Sanski Most.jpg|[[Sanski Most]] Datoteka:Bos.Novi2004.jpg|[[Novi Grad]] Datoteka:Bos Krupa, Una.jpg|[[Bosanska Krupa]] Datoteka:Bos.Otoka2004.jpg|[[Bosanska Otoka]] Datoteka:Velika Kladusa, Bosnia-Herzegovina, Castle.JPG|[[Velika Kladuša]] </gallery> == Također pogledajte == * [[Bihaćka krajina]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://krajina.ba/ Krajina.ba | Informativni portal Bosanske krajine] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}} {{Regije u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Regije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanska krajina|*]] [[Kategorija:Historija Bosanske krajine|*]] 5szn1uinit2qqgbeoya2j4911re26on Fikret Abdić 0 9093 3901866 3828804 2026-07-04T10:56:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Fikret Abdić | slika = Fikret Abdić.png | opis_slike = | redoslijed = Načelnik [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]] | vrijeme_na_vlasti = 8. novembar 2016 – 15. novembar 2024. | prethodnik = Edin Behrić | nasljednik = Boris Horvat | redoslijed2 = Predsjednik [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Zapadne Bosne]] | vrijeme_na_vlasti2 = 27. septembar 1993 – 21. august 1995. | prethodnik2 = ''Funkcija osnovana'' | nasljednik2 = ''Funkcija ukinuta'' | redoslijed3 = [[Muslimani (narod)|Muslimanski]] član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti3 = 8. april 1992 – 20. oktobar 1993.<br>zajedno sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] | prethodnik3 = ''Funkcija osnovana'' | nasljednik3 = [[Nijaz Duraković]] | redoslijed4 = [[Muslimani (narod)|Muslimanski]] član [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti4 = 20. decembar 1990 – 8. april 1992.<br>zajedno sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] | prethodnik4 = [[Četvrti saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|IV saziv]] | nasljednik4 = ''Funkcija ukinuta'' {{Small|([[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]])}} | redoslijed5 = 1. [[Demokratska narodna zajednica#Spisak predsjednika|predsjednik Demokratske narodne zajednice]] | vrijeme_na_vlasti5 = 8. oktobar 1993 – 8. februar 2005. | prethodnik5 = ''Funkcija osnovana'' | nasljednik5 = Rifat Dolić | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1939|9|29}} | mjesto_rođenja = [[Donja Vidovska]], [[Velika Kladuša]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | puno_ime = | nacionalnost = [[Muslimani (narod)|Musliman]]<ref name="Goli Zivot">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=YL9enq6wftQ|title=Goli Zivot - Fikret Abdic - (TV Happy 21.11.2021)|date=21. 11. 2021|website=youtube.com|publisher=[[Happy TV]]|access-date=4. 8. 2025|quote=Ja nisam bošnjak, ja sam musliman...}}</ref> | etnicitet = | politička_stranka = [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] (1958–1990)<br>[[Stranka demokratske akcije|SDA]] (1990–1993)<br>[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] (1993–2013)<br>[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] (od 2013) | supružnik = | djeca = 4, uključujući [[Elvira Abdić-Jelenović|Elviru]] | obrazovanje = | zanimanje = [[privrednik]], [[političar]] | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = | prazna_oznaka1 = Nadimak | prazni_podaci1 = Babo | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} (1992–1993)<br>{{ZID|AP Zapadna Bosna}} (1993–1995) | vojska = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] (1992–1993)<br>[[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|15px]] [[Narodna odbrana Zapadne Bosne]] (1993–1995) | godine_službe = 1992 – 1995. | čin = [[Vrhovni komandant]] | komandovao = [[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|15px]] [[Narodna odbrana Zapadne Bosne]] | ratovi = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] ** [[Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini]] {{Tree list/end}}}} | ordeni = }} '''Fikret Abdić''' ([[Donja Vidovska]], [[Velika Kladuša]], 29. septembar 1939), također poznat kao '''Babo,''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[privrednik]] i političar koji se prvi put istaknuo 1980-ih zbog svoje uloge u pretvaranju poljoprivrednog preduzeća [[Agrokomerc]] sa sjedištem u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]] u jedan od najvećih [[Konglomerat (kompanija)|konglomerata]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]]. Osvojio je preko milion glasova na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvim višestranačkim općim izborima 1990]].<ref>{{Cite book|last=Dawisha|first=Karen|url=https://books.google.com/books?id=bNvbHCUs3tUC&q=alija.+abdic.+popular+vote&pg=PA133|title=Politics, Power and the Struggle for Democracy in South-East Europe|last2=Parrott|first2=Bruce|date=13. 6. 1997|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521597333|pages=132–136|language=en}}</ref> Početkom 1990-ih, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Abdić je proglasio svoje protivljenje zvaničnoj bosanskohercegovačkoj vladi i osnovao [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna]], malu i kratkotrajnu [[Paradržava|paradržavu]] u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koju su činili općina [[Velika Kladuša]] i obližnja sela. Postojala je od 27. septembra 1993. do 21. augusta 1995. i bila je saveznik [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref name="aim2">{{Cite web|url=http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/200108/10807-001-trae-sar.htm|title=The Man Who Divided the Krajina People|last=Emir Habul|date=7. 8. 2001|publisher=AIM, Sarajevo}}</ref><ref name="icty">{{Cite web|url=http://wwwuser.gwdg.de/~ujvr/hrch/4000-4999/4371adm.htm|title=Decision on admissibility: Case no. CH/00/4371, Ismet Gracanin vs. Bosnia and Herzegovina|archive-url=https://web.archive.org/web/20061123130056/http://wwwuser.gwdg.de/~ujvr/hrch/4000-4999/4371adm.htm|archive-date=23. 11. 2006|url-status=dead}}</ref> Sud u [[Karlovac|Karlovcu]] ga je 2003. osudio na 20 godina zatvora, a [[Vrhovni sud Hrvatske]] preinačio mu je kaznu na 15 godina zbog [[Ratni zločin|ratnog zločina]] počinjenog na području [[Bosanska krajina|Bosanske]] [[Bosanska krajina|krajine]] od 1993. do 1995.<ref name="Ex-Bosnian Warlord Sentenced">{{Cite news|title=Ex-Bosnian Warlord Sentenced|url=https://www.nytimes.com/2002/08/01/world/world-briefing-europe-croatia-ex-bosnian-warlord-sentenced.html|work=The New York Times|date=1. 8. 2002}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2025/4/15/fikret-abdic-osudjen-na-tri-i-po-godine-zatvora|title=Fikret Abdić osuđen na tri i po godine zatvora|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=4. 8. 2025}}</ref> Dana 9. marta 2012. pušten je na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne.<ref>{{Cite news|title=Bosnian Warlord Freed From Croatian Jail After Serving War-Crimes Sentence|url=http://www.rferl.org/content/bosnian_warlord_abdic_freed_croatian_jail_war_crimes_sentence/24510080.html|work=Radio Free Europe/Radio Liberty|date=9. 3. 2012}}</ref> == Biografija == === Rani život === Fikret Abdić rođen je u selu [[Donja Vidovska]], u Velikoj Kladuši kao treće od trinaestoro djece Hašima i Zlate Abdić. Budući da mu se otac u kasnijoj fazi rata dobrovoljno pridružio [[partizani]]ma Abdić je odrastao kao klasično dijete jugoslavenskog [[Socijalizam|socijalizma]]. Okružen je čvrstom vjerom u bolju budućnost, [[bratstvo i jedinstvo]], strahom od žala prošlosti, opterećen predrasudama o negativnoj ulozi tradicije i vjere.<ref name="bio">Muharem Bazdulj, [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1039543 "Uspenje i sunovrat krajiškog Babe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160115200017/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1039543 |date=15. 1. 2016 }}''vreme.com'',broj 1105; objavljeno 8. 3.2012, pristupljeno 7.12.2014 {{sr simbol}}</ref> ==== Rana karijera ==== Nakon završetka studija [[Agronomija|agronomije]], Abdić je, kao relativno mladi inženjer, postao direktor Poljoprivredne zadruge ([[Agrokomerc]]) u Velikoj Kladuši. Pretvaranjem male poljoprivredne [[Zadruga|zadruge]] u moderni prehrambeni kombinat koji je zapošljavao preko 13.000 radnika, osnažena je ekonomija cijele [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] i poboljšan je životni standard u regiji koja je ranije bila neindustrijalizirana i nerazvijena.<ref name="aim2"/> Agrokomerc je transformirao Veliku Kladušu iz siromašne regije u regionalnu silu. Agrokomerc je postao prepoznatljiv širom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] koristeći oglašavanje i marketing izuzetno vješto, do te mjere da je maskota Agrokomerca, kuhar s visokom bijelom kapom, bio sveprisutni kao [[Vučko]] ili [[Zagi]] (maskota [[Letnja univerzijada 1987.|14. ljetne univerzijade]]). ''[[Tops]]'' keks, glavni Agrokomercov proizvod (proizvod sličan [[Jaffa Cakes]]a), gotovo su istisnuli svog poznatijeg prethodnika s tržišta u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]]. Lokalni stanovnici Velike Kladuše zvali su ga ''Babo''.<ref name="mit">{{Cite web|url=http://web.mit.edu/cis/www/migration/pubs/rrwp/5_militarized.html|title=Militarized Refugee Populations: Humanitarian Challenges in the Former Yugoslavia|last=Sarah Kenyon Lischer|year=2007|publisher=mit.edu|archive-url=https://web.archive.org/web/20160824160634/http://web.mit.edu/cis/www/migration/pubs/rrwp/5_militarized.html|archive-date=24. 8. 2016|url-status=dead|access-date=11. 9. 2007}}</ref> ==== Afera Agrokomerc ==== {{Glavni|Afera Agrokomerc}}Vodio je kompaniju uz snažnu političku podršku utjecajnog političara [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] i njegovog brata Hakije,<ref name="time2">{{Cite web|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,965639,00.html|title=Yugoslavia All the Party Chief's Men|last=Kenneth W. Banta|date=28. 9. 1987|publisher=[[Time magazine]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20080228221129/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,965639,00.html|archive-date=28. 2. 2008|url-status=dead}}</ref> koristeći kombinaciju socijalističkih i kapitalističkih metoda.<ref>{{Cite book|last=Darko Sicel|first=Bozidar|url=|title=Freedom for Fikret Abdić|date=1. 6. 2006|publisher=American Bosnian Association|isbn=|location=Chicago, IL|page=63|author-link=Bozidar Darko Sicel}}</ref> Krajem 1987, neposredno prije smrti Hamdije Pozderca, [[Raif Dizdarević]] je trebao preuzeti godišnje Predsjedništvo Jugoslavije, tokom čega je izbio skandal. Abdić je procesuiran zbog "''kontrarevolucionarnih djela koja ugrožavaju društveni poredak SFRJ'' " prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ<ref>{{Cite book|last=Darko Sicel|first=Bozidar|url=|title=Freedom for Fikret Abdić|date=1. 6. 2006|publisher=American Bosnian Association|isbn=|location=Chicago, IL|page=|author-link=Bozidar Darko Sicel}}</ref> i na kraju zatvoren zbog [[Afera Agrokomerc|navodnih finansijskih nepravilnosti]], a Hamdija Pozderac je dao ostavku. Skandal je potresao ne samo [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu]], već i cijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]].<ref name="time2"/> Još jedan od njegovih kontroverznih poteza bio je podizanje spomenika narodnom junaku [[Mujo Hrnjica|Muji Hrnjici]], na brdu iznad Velike Kladuše.<ref name="nin2">{{Cite web|url=http://www.nin.co.rs/2000-01/13/11112.html|title=Miloševićevi ljudi|date=13. 1. 2000|publisher=NIN|language=sr}}</ref> == Prvi višestranački izbori == {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} Nakon borbe za politički monopol, [[Savez komunista Jugoslavije]] izgubio je izbore od nacionalističkih stranaka. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] su podržali [[Srpska demokratska stranka|Srpsku demokratsku stranku]] (SDS), dok su [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] podržali [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|BiH]] (HDZ BiH). [[Muslimani (narod)|Muslimani]] su se okupili oko [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je predvodio [[Alija Izetbegović]], bivši osuđenik i član [[Mladi muslimani|Mladih muslimana]], koji je bio glavni optuženik tokom [[Sarajevski proces|Sarajevskog procesa]] 1983. Abdić, bivši član [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista]], pridružio se SDA kao jedan od njenih lidera.{{Sfn|Lučić|2005}} Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim općim izborima u SR Bosne i Hercegovine 1990.]] Abdić je osvojio preko milion glasova, oko 200.000 više od Izetbegovića.{{Sfn|Martins Branco|2009}} On i Izetbegović su obojica izabrani za Muslimanske članove u [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu]], dok je [[Ejup Ganić]], također član SDA, izabran u Predsjedništvo kao predstavnik [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostalih]].{{Sfn|Lučić|2005}} Abdić se tako pojavio kao glavna prijetnja Izetbegovićevoj dominaciji nad SDA i potencijalni [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva]]. Prestizanje SDA od strane Abdićeve linije također je postalo mogućnost. Međutim, Abdić se povukao nakon što su ga čelnici SDA izolovali i pristao je da bude samo član Predsjedništva nakon protivljenja tvrdolinijaša SDA.{{Sfn|Martins Branco|2009}} == Ratni period == {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}} Prema ''[[NIN|NIN-u]]'', Abdić se nakratko pojavio u [[Sarajevo|Sarajevu]] kada je izbio [[rat u Bosni i Hercegovini]], nadajući se da će preuzeti predsjedničku funkciju nakon što Izetbegovića uhapsi [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Međutim, Izetbegović ga je preduhitrio jer je već imenovao [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]], kao svog zamjenika, na tu poziciju.<ref name="nin2"/> Abdić je vjerovao da Izetbegović teži stvaranju unitarne države zasnovane na nadmoći Muslimana. Kao član Predsjedništva, ali i SDA, protestovao je protiv samovolje Izetbegovića i ljudi koji su prije svega bili lojalni Izetbegoviću.{{Sfn|Lunić|2019}} Eskalacija tenzija dovela je do teške situacije bez vidljivog rješenja. Abdić, napuštajući Sarajevo u augustu 1992, svjedočio je posljedicama rata i za narod i za vladu. Usred [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukoba]] između Hrvata i Muslimana 1993, Abdić se snažno zalagao za pregovore kao jedinu održivu alternativu za prekid krvoprolića, naglašavajući odgovornost za stvaranje atmosfere pogodne za pregovore. Njegov naglasak na miru kroz pregovore istaknuo je rastući sukob između njega i Izetbegovića, signalizirajući njihove različite pristupe rješavanju krize.{{Sfn|Lunić|2019}} [[David Owen|Lord Owen]], [[Engleska|engleski]] diplomata i koautor mirovnih planova [[Vance–Owenov plan|Vance-Owen]] i [[Owen–Stoltenbergov plan|Owen-Stoltenberg]], opisao je Abdića kao "direktnog, samouvjerenog i drugačijeg od sarajevskih muslimana. Bio je za pregovore i kompromise s Hrvatima i Srbima kako bi se postigao dogovor, te je oštro kritikovao one muslimane koji su željeli blokirati bilo kakav takav dogovor." <ref name="owen">[http://sca.lib.liv.ac.uk/collections/owen/boda/kpabdi.pdf Balkan Odyssey]{{Mrtav link}}</ref> === Unutarbošnjački sukob === {{Glavni|Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini}} Koristeći svoju široku mrežu poslovnih veza, Abdić je uspio snabdijevati grad robom široke potrošnje poput [[cigareta]], [[Kahva|kahve]] i [[deterdžent]]a, čak i dok je bio [[Opsada Bihaća|pod opsadom VRS-a]].<ref>{{cite magazine|last1=Husarska|first1=Anna|title=Pocket Change|magazine=The New Republic|date=19. 7. 1993|volume=209|issue=3–4|id={{ProQuest|212859791}}}}</ref> Abdić je uživao snažnu lokalnu podršku.{{Sfn|Fotini|2008}} [[Datoteka:Western_Bosnia_1994.png|lijevo|mini|[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|AP Zapadna Bosna]] 1994.|280x280piksel]] U proljeće 1992, ''Bihaćki džep'', koji se prostirao na 15.500 kvadratnih kilometara, bio je okružen neprijateljskim snagama sa svih strana - [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] na zapadu i sjeveru (odvojenom od hrvatske teritorije), te [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] na jugu i istoku. [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Peti korpus]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) koji se tamo nalazio nije imao odgovarajuće naoružanje i nije mogao zaštititi Bihać u slučaju napada. U februaru 1993. stigao je francuski bataljon iz [[UNPROFOR|Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR), ali su njegove ovlasti i sposobnosti bile ograničene.{{Nedostaje referenca}} Abdić je proglasio [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna]] 27. septembra 1993. u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]]. AP Zapadna Bosna funkcionirala je kao mini-država, s premijerom i skupštinom.{{Sfn|Fotini|2008}} Muslimani iz Bihaća su se protivili autonomiji i stali su na stranu vlade u Sarajevu.{{Sfn|Fotini|2008}} Dana 21. oktobra 1993. Abdić je potpisao zajedničku izjavu s [[Mate Boban|Matom Bobanom]], predsjednikom [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] u [[Zagreb]]u. Sljedećeg dana Abdić i [[Radovan Karadžić]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], potpisali su deklaraciju kojom su se obje strane obavezale na mir. Smatrao je da potpisivanjem ovih sporazuma štiti stanovništvo u Zapadnoj Bosni od nepotrebnog krvoprolića.{{Sfn|Lunić|2019}} 521. i 527. brigada [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine]] iz Velike Kladuše prebjegle su i pridružile se Abdiću.{{Sfn|Fotini|2008}} Abdić je osnovao i koncetracione logore za one koji su se borili za bosanskohercegovačku vladu u Sarajevu. Zatočenici u logorima bili su izloženi ubistvima, mučenju, seksualnim napadima, premlaćivanjima i drugim okrutnim postupcima. Pored Abdićevih paravojnih snaga, u ratnim zločinima nad Bošnjacima učestvovala je i paravojna jedinica iz [[Srbija|Srbije]] poznata kao [[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]].<ref>[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2002-07/a-2002-07-31-7-1.cfm ''Voice of America'': "Fikretu Abdiću 20 godina zatvora"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110523172336/http://www.voanews.com/bosnian/archive/2002-07/a-2002-07-31-7-1.cfm |date=23. 5. 2011 }}, voanews.com, 31 July 2002.</ref> Potpisivanje [[Vašingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] u martu 1994, kojim je okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]], veoma je oslabilo Abdićevu poziciju.{{Sfn|Lunić|2019}} Tokom [[Operacija "Tigar '94"|Operacije "Tigar '94"]], [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpus]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u južnom dijelu [[Bihać]]kog džepa,<ref name="iwpr2">{{Cite web|url=http://iwpr.net/report-news/bosnia-abdic-turns-spotlight-bihac|title=Bosnia: Abdic Turns Spotlight on Bihac|last=Luke Zahner|date=28. 2. 2002|publisher=[[Institute for War and Peace Reporting|IWPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140220121134/http://iwpr.net/report-news/bosnia-abdic-turns-spotlight-bihac|archive-date=20. 2. 2014|url-status=dead|access-date=13. 8. 2012}}</ref> vojno je porazio Zapadnu Bosnu. Abdić je, međutim, okupio vojsku koju je snabdijevala, obučavala i finansirala (i borila se uz) [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) i koristio srpsku [[Kontraobaveštajni rad|kontraobavještajnu službu]] protiv ARBiH i Bošnjaka lojalnih Izetbegoviću, te je uspješno obnovio Zapadnu Bosnu tokom [[Operacija "Pauk"|Operacije "Pauk"]]. Srbi su iskoristili situaciju i ojačali svoje i Abdićeve pozicije.<ref name="auto3">{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/bosnian-war-criminal-released-from-croatian-prison/a-15799849|title=Bosnian war criminal released from Croatian prison {{!}} DW {{!}} 9 March 2012|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=en-GB|access-date=22. 8. 2022}}</ref> Dana 1. augusta 1995. Abdić je proglasio AP Zapadnu Bosnu republikom, koja je postojala samo sedam dana, do 7. augusta 1995. Republika Zapadna Bosna se nestala nakon što su je zajednički zauzele ARBiH i [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] (HV) tokom [[Operacija "Oluja"|Operacije "Oluja"]] koja je započela u augustu 1995.{{Sfn|Lunić|2019}} Nakon sloma Zapadne Bosne, Abdić je pobjegao u [[Hrvatska|Hrvatsku]].<ref name="auto3"/> == Poslijeratni period == Nakon rata, [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatski predsjednik]] [[Franjo Tuđman]] mu je odobrio [[Pravo na azil|politički azil]] i državljanstvo,<ref name="bbc">{{Cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/1448009.stm|title=Warlord on trial in Croatia|last=Gabriel Partos|date=20. 7. 2001|publisher=[[BBC]]}}</ref> te je živio u blizini [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. [[Bosna i Hercegovina]] podignula je optužnicu protiv njega za smrt 121 civila, tri [[Ratni zarobljenik|ratna zarobljenika]] i ranjavanje 400 civila u [[Bihać]]u. Hrvatska je, međutim, odbila da ga izruči. Nakon Tuđmanove smrti 1999. i [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2000.|promjene vlasti]] u Hrvatskoj sljedeće godine, hrvatske vlasti su ga uhapsile i sudile.<ref name="bbc" /> Godine 2003. osuđen je na 20 godina zatvora za ratne zločine počinjene na području [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]].<ref name="hrw">{{Cite web|url=http://hrw.org/reports/2004/icty1004/4.htm|title=Concerns Pertaining to the Judiciary|date=oktobar 2004|publisher=[[Human Rights Watch]]}}</ref> Godine 2005. [[Vrhovni sud Hrvatske]] smanjio je kaznu na 15 godina.<ref name="osce">{{Cite web|url=http://www.osce.org/documents/mc/2006/09/20668_en.pdf|title=Background Report: Domestic War Crime Trials 2005 (page 23)|date=13. 9. 2006|publisher=[[Organization for Security and Co-operation in Europe]] mission in Croatia|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827214420/https://www.osce.org/documents/mc/2006/09/20668_en.pdf|archive-date=27. 8. 2019|url-status=dead|access-date=30. 1. 2007}}</ref> Pušten je iz zatvora 8. marta 2012. nakon što je odslužio deset od svojih 15 godina kazne, iz zatvora u [[Pula|Puli]], nakon čega su ga dočekale hiljade radosnih pristalica koji su autobusima dovezeni iz Velike Kladuše.<ref>{{Cite web|url=http://www.khaleejtimes.com/displayarticle.asp?xfile=data/international/2012/March/international_March351.xml&section=international&col=|title=Bosnian ex-warlord Abdic released after 10 yrs|website=khaleejtimes.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402144012/http://www.khaleejtimes.com/displayarticle.asp?xfile=data%2Finternational%2F2012%2FMarch%2Finternational_March351.xml&section=international&col=|archive-date=2. 4. 2015|url-status=dead|access-date=22. 3. 2012}}</ref> Iako se neizjašnjava kao [[Bošnjaci|Bošnjak]], već [[Muslimani (narod)|Musliman]],<ref name="Goli Zivot" /> Abdić se kandidovao za poziciju bošnjačkog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1996]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]] kao član [[Demokratska narodna zajednica|Demokratske narodne zajednice]], međutim nije nikada pobijedio.<ref>{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2002/Kratki/PredsjednistvoBiHKratkaVerzija.pdf|title=Opći izbori 2002 - konačni rezultati|date=18. 10. 2002|publisher=Central Electoral Commission of Bosnia and Herzegovina}}</ref> Nakon što su on i njegova kćerka [[Elvira Abdić-Jelenović]] izbačeni iz DNZ-a, ona i njene pristalice osnovali su novu stranku na osnivačkoj skupštini u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]] 28. decembra 2013.<ref>{{Cite web|url=https://www.laburistibih.ba/o-nama/|title=O nama - Laburisti BiH|website=laburistibih.ba|access-date=1. 10. 2024}}</ref> Kao član [[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburističke stranke BiH]], na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima 2016.]] postaje načelnik općine [[Velika Kladuša]], a na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnim izborima 2020.]] obnavlja mandat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/1/0|title=Lokalni izbori 2016 - Rezultati Načelnik Velike Kladuše|date=31. 10. 2016|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/1/0|title=Lokalni izbori 2020 - Rezultati Načelnik Velike Kladuše|date=15. 12. 2020|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2024}}</ref> Međutim, pravo na kandidaturu gubi nakon što je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] [[Christian Schmidt]] [[Bonske ovlasti|bonskim ovlastima]] nametnuo tehničke izmjene [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona BiH]] gdje, između ostalog, zabranjuje se kandidatura ratnim zločincima osuđenih strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2024/3/26/schmidt-nametnuo-tehnicke-izmjene-izbornog-zakona-bih|title=Schmidt nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=1. 10. 2024}}</ref> U junu 2020. uhapsila ga je [[Federalna uprava policije]] u okviru istrage o korupciji koja je uključivala niz općinskih zvaničnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pripadnici-federalne-policije-uhapsili-nacelnika-velike-kladuse-fikreta-abdica/200618044|title=Pripadnici federalne policije uhapsili načelnika Velike Kladuše Fikreta Abdića|website=Klix.ba|access-date=27. 9. 2021}}</ref> Određen mu je pritvor, ali je pušten krajem oktobra nakon što su njegovi advokati podnijeli sudu zahtjev da mu se dozvoli učešće u kampanji za [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalne izbore 2020]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sve-izvjesnije-da-ce-fikret-abdic-ostati-nacelnik-velike-kladuse/201116036|title=Sve izvjesnije da će Fikret Abdić ostati načelnik Velike Kladuše|website=Klix.ba}}</ref> U martu 2021. tužioci su formalno podigli optužnicu protiv Abdića i šest drugih općinskih zvaničnika za korupciju u vezi s tenderima za javne nabavke.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/potvrdjena-optuznica-protiv-fikreta-abdica-zbog-zloupotrebe-polozaja-i-ovlasti/210318151|title=Potvrđena optužnica protiv Fikreta Abdića zbog zloupotrebe položaja i ovlasti|website=Klix.ba|access-date=27. 9. 2021}}</ref> Dana 15. aprila 2025. Kantonalni sud u Bihaću prvostepeno ga je osudio na tri i po godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, čime je oštetio budžet općine Velika Kladuša za 487.907 [[Konvertibilna marka|KM]].<ref name=":0" /> == Također pogledajte == *[[Elvira Abdić-Jelenović]] *[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]] *[[Narodna odbrana Zapadne Bosne]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == {{Refbegin}} * {{cite journal|last=Fotini|first=Christia|date=2008|title=Following the Money: Muslim versus Muslim in Bosnia's Civil War|url=https://www.jstor.org/stable/20434096|journal=Comparative Politics|volume=40|issue=4|pages=461&ndash;480|doi=10.5129/001041508X12911362383390|jstor=20434096|access-date=12. 12. 2023|url-access=subscription}} * {{cite journal|last=Lučić|first=Ivica|date=2005|title=Evolution and Condition of the Elites in Bosnia-Herzegovina – A Personal View|url=https://hrcak.srce.hr/file/28965|journal=National Security and the Future|volume=3&ndash;4|issue=6|pages=151&ndash;174|doi=|access-date=12. 12. 2023}} * {{cite journal|last=Lunić|first=Tomislav A.|date=2019|title=Потенцијална могућност спречавања сукоба у бившој ЦР БиХ – случај Фикрет Абдић|trans-title=The potential possibility of preventing conflicts in the former SR BiH – the case of Fikret Abdić|url=https://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/kutapsa16&div=18&id=&page=|journal=Култура полиса|language=sr|issue=38|pages=231&ndash;243|doi=|access-date=12. 12. 2023}} * {{cite journal|last=Martins Branco|first=Carlos Manuel|date=2009|title=The Muslim National Question in Bosnia. An Historical Overview and an Analytical Reappraisal.|url=https://www.revistamilitar.pt/artigopdf/475|journal=Revista Militar|issue=2488|pages=567&ndash;0|doi=|access-date=12. 12. 2023|archive-date=7. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207225238/https://www.revistamilitar.pt/artigopdf/475|url-status=dead}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Fikret Abdić}} * {{cite web|url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/254/t254-4.htm|title=On the Brink of Capital Punishment (Interview with Abdić)|date=17. 8. 1996|publisher=[[Vreme]] News Digest Agency No. 254|archive-url=https://web.archive.org/web/20080311191300/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/254/t254-4.htm|archive-date=11. 3. 2008|url-status=dead|access-date=30. 1. 2007|author=Svetlana Vasovic-Mekina}} * Knjiga Aubrey Verboven ''[http://amzn.com/0987744704 Border Crossings - An Aid Worker's Journey into Bosnia]'' pruža izuzetno detaljan prikaz života u Velikoj Kladuši i izbjegličkom logoru Batnoga 1994-95. Također svjedoči o stanovnicima koncentracionih logora i srpskim paravojnim formacijama koje su se kretale Velikom Kladušom u to vrijeme. {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Abdić, Fikret}} [[Kategorija:Biografije, Velika Kladuša]] [[Kategorija:Rođeni 1939.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminalci]] [[Kategorija:Hrvatski kriminalci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari Demokratske narodne zajednice]] [[Kategorija:Političari Laburističke stranke Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]] [[Kategorija:Naturalizovani državljani Hrvatske]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Bošnjaci osuđeni za ratne zločine]] 9euxmpwrft3rqs7m9su0bknozuz2j3l Varaždin 0 10488 3901833 3900664 2026-07-04T07:18:12Z EUPBR 172755 /* Galerija */ 3901833 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** -->| ime = Varaždin | vrsta = Grad <!-- *** Ime **** -->| službeni naziv = Grad Varaždin | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Varaždin Croatia Korzo 2025.jpg | opis_slike = Varaždin, centar | dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of Varaždin.svg | grb = Varažding.gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** -->| županija = [[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|20px|border]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]] | općina = | općina1 = | općina2 = | općina3 = | općina4 = | općina5 = | općina6 = | općina7 = | općina8 = | općina9 = | općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46 | širina_minuta = 18 | širina_sekundi = 21 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16 | dužina_minuta = 20 | dužina_sekundi = 12 | dužina_IZ = E | najveća tačka = | najveća tačka metara = 174 <!-- *** Površina *** -->| površina grad = | površina općina = 59.46 <!-- *** Stanovništvo *** -->| stanovništvo općina = 46946 | stanovništvo grad = 38839 | stanovništvo ukupno = | stanovništvo godina = [[2011]] | stanovništvo općina godina = | gustoća = | gustoća općina = 789.53 <!-- *** Historija i administracija *** -->| osnovano = | gradonačelnik = Ivan Čehok | gradonačelnik stranka = nezavisni <!-- *** Kod *** -->| poštanski broj = 42000 | pozivni broj = (+385) 42 <!-- *** Karta *** -->| karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.varazdin.hr/ Grad Varaždin] <!-- *** Bilješka *** -->| bilješka = }} [[Datoteka:Varaždinska katedrala.jpg|280px|mini|Varaždinska katedrala]] '''Varaždin''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Varaždin. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Varaždin)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Varaždin)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Varaždin je imao 46.946 stanovnika, od čega u samom Varaždinu 38.839. === Grad Varaždin === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 11.560 || 12.188 || 12.116 || 13.021 || 14.931 || 16.925 || 17.441 || 17.112 || 21.602 || 23.743 || 31.243 || 39.383 || 45.844 || 48.834 || 49.075 || 46.946 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Varaždin. U 1910. i 1921. sadrži dio podataka za općinu [[Gornji Kneginec]].''</small> === Varaždin (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 9.699 || 10.014 || 9.789 || 10.410 || 12.130 || 13.844 || 14.123 || 13.467 || 17.314 || 19.341 || 26.460 || 34.312 || 39.545 || 41.846 || 41.434 || 38.839 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1981. smanjeno izdvajanjem naselja [[Hrašćica]] (do 1971. taj dio bio je nenaseljen). U 1991. smanjeno izdvajanjem nenaseljenih dijelova područja naselja koji su pripojeni naseljima [[Cargovec]] (općina [[Vidovec]]), [[Gojanec]], [[Nedeljanec]] (općina [[Vidovec]]), [[Nova Ves Petrijanečka]] (općina [[Petrijanec]]), [[Sračinec]] (općina [[Sračinec]]), [[Svibovec Podravski]] (općina [[Sračinec]]) i [[Trnovec (Trnovec Bartolovečki)|Trnovec]] (općina [[Trnovec Bartolovečki]]) te povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Črnec Biškupečki]], [[Gojanec]], [[Jalkovec]] i [[Kućan Marof]] koji su do 1981. bili nenaseljeni. Sadrži podatke za naselja [[Novo Selo na Dravi]] (grad [[Čakovec]], [[Međimurska županija]]) u 1910. i [[Šandorovec]] (grad [[Čakovec]], [[Međimurska županija]]) od 1890. do 1921. te za naselje [[Varaždin Breg]] (općina [[Gornji Kneginec]]) u 1910. i 1921. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje '''Biškupec''' koje je u tom razdoblju bilo odvojeno iskazano.''</small> ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Varaždin)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Varaždin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Varaždin je imalo 41.846 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|38,545|92.11}} {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|980|2.34}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|637|1.52}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|292|0.69}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|134|0.32}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|109|0.26}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|75|0.17}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|56|0.13}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|33|0.07}} {{bar percent|[[Bugari]]|#FF9966|14|0.03}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|11|0.02}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|9|0.02}} {{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|9|0.02}} {{bar percent|[[Rusi]]|#F400A1|9|0.02}} {{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|9|0.02}} {{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|8|0.01}} {{bar percent|[[Turci]]|#006A4E|8|0.01}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|7|0.01}} {{bar percent|[[Austrijanci]]|#9F8170|2|0.00}} {{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|2|0.00}} {{bar percent|[[Jevreji]]|#91A3B0|2|0.00}} {{bar percent|[[Poljaci]]|#800020|2|0.00}} {{bar percent|[[Rumuni]]|#08E8DE|2|0.00}} {{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|2|0.00}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|10|0.02}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|505|1.20}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|38|0.09}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|336|0.80}} |caption='''ukupno''': 41.846 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Varaždin |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 13,844 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 11,936 | value1 = 86.21 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 586 | value2 = 4.23 | color2 = #BDB76B | label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 472 | value3 = 3.40 | color3 = #665D1E | label4 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 446 | value4 = 3.22 | color4 = #FF55A3 | label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 232 | value5 = 1.67 | color5 = #FF0000 | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 102 | value6 = 0.73 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 23 | value7 = 0.16 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 15 | value8 = 0.10 | color8 = #9966CC | label9 = ostali 32 | value9 = 0.23 | color9 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 13,844 | label1 = [[Katolička crkva|Katolici]] 12,856 | value1 = 92.86 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 619 | value2 = 4.47 | color2 = #FFBF00 | label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 241 | value3 = 1.74 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 72 | value4 = 0.52 | color4 = #551B8C | label5 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 33 | value5 = 0.23 | color5 = #592720 | label6 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 21 | value6 = 0.15 | color6 = #84DE02 | label7 = ostali 2 | value7 = 0.01 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - }} |} <small>'''Napomena''': ''Iskazano zajedno sa naseljima [[Novo Selo na Dravi]], [[Šandorovec]] i [[Varaždin Breg]].''</small> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> File:Županijska palača Varaždin.jpg|palata Varaždinske županije File:Town Hall Varaždin.jpg|gradska vijećnica File:Župna crkva sv. Nikole Varaždin (2).jpg|Katolička crkva "Sv. Nikola" File:Franjevačka crkva Sv. Ivana Krstitelja Varaždin.jpg|Katolička crkva reda franjevaca "Sv. Ivan Krstitelj" File:Crkva sv. Vida Varaždin.jpg|Katolička crkva "Sv. Vid" File:Crkva sv. Florijana u Varaždinu sa Starog grada.jpg|Katolička crkva "Sv. Florijan" File:Pravoslavna crkva sv. Đorđa u Varaždinu.jpg|srpska pravoslavna crkva "Sv. Đorđe" File:HNK Varaždin.jpg|Hrvatsko narodno kazalište File:FOI Varaždin.jpg|Isusovački samostan, danas zgrada fakulteta organizacije i informatike File:Palaca patacic vz.JPG|palata "Patačić" File:Palača Sermage Varaždin.jpg|palata "Sermage" File:Varaždin roofs.jpg|krovovi File:Varaždin Sport Hall pano south.jpg|sportska hala File: HŽ 2044 007.jpg |željeznička stanica File:Varaždin Stari grad.jpg|stari grad File:Park Varazdin.JPG|gradski park File:Purgari - Varaždinska građanska garda (u Čakovcu 2012).JPG|varaždinska građanska garda - purgari File:Spomenik Vatroslav Jagić Varaždin.jpg|spomenik [[Vatroslav Jagić|Vatroslavu Jagiću]] File:Stadion Športskog centra Sloboda, Varaždin.JPG|stadion Športskog centra "Sloboda" </gallery> ==Također pogledajte== * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.varazdin.hr Službene stranice grada Varaždina] * [http://www.evarazdin.hr Elektroničke informativne novine] * [https://web.archive.org/web/20050831073329/http://www.varazdin-online.com/ Dnevne novosti iz Varaždina i okoline] * [https://web.archive.org/web/20051025135028/http://varazdin-online.com/forum/album_cat.php?cat_id=1 Galerija fotografija grada Varaždina] * [https://web.archive.org/web/20051101104643/http://varazdin-online.com/night/ Noćni život grada Varaždina] {{stub-grad-Hrvatska}} {{Varaždin}} {{Varaždinska županija}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Varaždinskoj županiji]] [[Kategorija:Varaždin|*]] 2fmkdtanacyu2qc5y0ap4jm1jcl6b2g 14. august 0 14984 3901783 3792883 2026-07-03T14:54:02Z AnToni 2325 /* 21. vijek */ 3901783 wikitext text/x-wiki {{AugustKalendar}} '''14. august / kolovoz (14. 8)''' jest 226. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (227. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 139 dana. == Događaji == * [[1912]] – [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] marinci iskrcali su se u [[Nikaragva|Nikaragvi]] kako bi zaštitili tamošnju vladu od sve snažnijih revolucionarnih snaga. * [[1913]] – [[Vatikan]] proglasio svetom katoličku redovnicu [[Bernadette Soubirous]], koja je proslavila francusko svetište [[Lourdes]]. * [[1937]] – U [[Stockholm]]u završena [[Šahovska olimpijada 1937.|sedma šahovska olimpijada]], na kojoj je po četvrti put, nakon [[Šahovska olimpijada 1931.|1931.]], [[Šahovska olimpijada 1933.|1933.]] i [[Šahovska olimpijada 1935.|1935]], pobijedila ekipa SAD-a. * [[1941]] – [[UK|Britanski]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijer]] [[Winston Churchill]] i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[Franklin D. Roosevelt]] objavili [[Atlantska povelja|Atlantsku povelju]], koja definira savezničke ratne ciljeve i predstavlja prvi stepen [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. * [[1943]] – U savezničkom zračnom napadu teško oštećena milanska [[Scala]] koju je 1778. sagradio [[Giuseppe Piermarini]]. * [[1947]] – [[Pakistan]] se osamostalio od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. * [[1971]] – [[Bahrein]] se osamostalio od Ujedinjenog Kraljevstva. * [[1972]] – 156 [[Nijemci|Nijemaca]] poginulo u avionskoj nesreći kod Istočnog [[Berlin]]a. * [[2005.]] ** [[Kipar]]ski [[Boeing 737]] srušio se u [[Grčka|Grčkoj]], pri čemu je poginula 121 osoba. ** Završeno deseto [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.]] u [[Helsinki]]ju. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1777]] – [[Hans Christian Oersted]], danski fizičar i hemičar === 19. vijek === * [[1867]] – [[John Galsworthy]], britanski književnik * [[1876]] – [[Aleksandar Obrenović]], kralj Srbije (1889–1903) === 20. vijek === * [[1907]] – [[Safet Pašalić]], bosanskohercegovački glumac * [[1910]] – [[Nüzhet Gökdoğan]], [[turska]] [[astronom]]kinja i [[matematičar]]ka * [[1914]] – [[Alija Sirotanović]], jugoslavenski i bosanskohercegovački rudar rekorder * [[1923]] – [[Pa Tepaeru Terito Ariki]], jedna od dvije nositeljice titule ''[[ariki]]'' plemena [[Tākitimu]] na [[Cookova Ostrva|Cookovim Ostrvima]] * [[1926]] – [[René Goscinny]], francuski autor stripa ''([[Asterix]])'' * [[1928]] – [[Lina Wertmüller]], italijanska režiserka i scenaristica * [[1941]] – [[Vida Ognjenović]], srbijanska pozorišna rediteljica, prevoditeljica, dramaturginja, književnica, profesorica drame i diplomatkinja * [[1945.]] ** [[Steve Martin]], američki komičar i glumac ** [[Wim Wenders]], njemački režiser i fotograf * [[1947.]] ** [[Enes Duraković]], bosanskohercegovački književni historičar i esejist ** [[Danielle Steel]], američka književnica * [[1949]] – [[Morten Olsen]], danski nogometaš i trener * [[1952]] – [[Alois Kanamüller]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1959]] – [[Magic Johnson|Earvin "Magic" Johnson]], američki košarkaš * [[1960]] – [[Sarah Brightman]], britanska sopranistica * [[1962]] – [[Seija Hyytiäinen]], finska [[biatlon]]ka * [[1963]] – [[Gry Østvik]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[1965]] – [[Emmanuelle Béart]], francuska glumica * [[1966]] – [[Sibylle Hamann]], austrijska novinarka, publicistkinja i političarka * [[1968]] – [[Halle Berry]], američka glumica * [[1969]] – [[Nadežda Aleksijeva]], bugarska biatlonka * [[1978]] – [[Dora Fišter]], hrvatska glumica * [[1980]] – [[Bojana Ordinačev]], srbijanska glumica i manekenka * [[1983]] – [[Mila Kunis]], američko-ukrajinska glumica * [[1991.]] ** [[Richard Freitag]], njemački [[skijaš-skakač]] ** [[Alina Kolomijec]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka == Umrli == === 20. vijek === * [[1941]] – [[Paul Sabatier]], [[Francuska|francuski]] [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1912.]] * [[1942]] – [[Josip Jovanović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1956]] – [[Bertolt Brecht]], njemački književnik * [[1969]] – [[Sigrid Gurie]], [[Norveška|norveško]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] glumica === 21. vijek === * [[2012.]] ** [[Maja Bošković-Stulli]], hrvatska književnica ** [[Svetozar Gligorić]], [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[2020]] – [[Nesim Tahirović]], bosanskohercegovački slikar * [[2024]] – [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac == Praznici == * [[Dan nezavisnosti (Pakistan)|Dan nezavisnosti]] [[Pakistan]]a == Vanjski linkovi == {{Commonscat|14 August}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/14 Na današnji dan (14. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-14/ Na današnji dan (14. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|august014]] 1abahwwz4x09qtmpv1o8fx7uedudwqi Fehim Spaho 0 15179 3901852 3832081 2026-07-04T10:13:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901852 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Fehim Spaho | počasni_sufiks = | slika = Fehim Spaho.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1877|02|13}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Bosanski vilajet]], [[Osmanlijsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1942|02|14|1877|02|13}} | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Kraljevina Jugoslavija]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | državljanstvo = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | titula = [[reisul-ulema]] | vrijeme_držanja_titule = 1938–1942. | prethodnik = [[Ibrahim Maglajlić]] | nasljednik = [[Salih Safvet Bašić]] | supružnik = | djeca = | roditelji = | nagrade = }} '''Fehim Spaho''' ([[Sarajevo]], 13. februar 1877 – Sarajevo, 14. februar 1942) bio je [[reisul-ulema]] od 1938. do smrti 1942. i jedan od najistaknutijih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] kulturnih radnika svog vremena. == Biografija == Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 13. februara 1877. kao prvi sin oca Hasana Spahe, kadije u [[Jajce|Jajcu]], [[Sofija|Sofiji]], [[Kairo|Kairu]] i [[Damask]]u, muderisa Gazi Husrev-begovog hanikaha, a kasnije nastavnika i upravitelja Šerijatske sudačke škole u Sarajevu, i majke Fatime.<ref name=PR>{{cite web |url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/item/8609-sjecanja-na-reisu-l-uleme-fehim-ef-spaho |title=Sjećanja na reisu-l-uleme - FEHIM-EF. SPAHO |publisher=[[Preporod (novine)|Preporod]] |date=11. 12. 2017 |access-date=17. 5. 2019 |archive-date=27. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327102427/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/item/8609-sjecanja-na-reisu-l-uleme-fehim-ef-spaho |url-status=dead }}</ref> Imao je tri sestre (Behija, Aiša i Habiba) i dva brata ([[Mehmed Spaho|Mehmeda]] i Mustafu). Nakon završene osnovne škole upisao se u gimnaziju, koju napušta i prelazi u Šerijatsku sudačku školu. U državnu službu stupa 7. oktobra 1895. postavši vilajetski arhivar u upravnom odjeljenju [[Zemaljska vlada|Zemaljske vlade]]. U decembru 1896. imenovan je u Šerijatski sud u Sarajevu, a u septembru 1897. položio je kadijski ispit i imenovan je za službenog tumača za [[turski jezik]]. Od 1901. do 1908. službovao je kao kadija u Sarajevu i bio dodijeljen na rad Zemaljskoj vladi. 1908. postao je vladin perovođa, 1911. vladin podtajnik, 1915. tajnik, a od februara 1919. do oktobra 1920. načelnik Ministarstva vjera u [[Beograd]]u. Na vlastiti zahtjev vraćen je u Sarajevo gdje je bio viši vladin savjetnik za vjere i predsjednik Odsjeka za vjere.<ref name=IZ>{{cite web |url=http://www.islamskazajednica.ba/dosadasnje-reisu-l-uleme |title=Biografije dosadašnjih reisu-l-ulema |publisher=[[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] |date=15. 12. 2015}}</ref> Iz političkih razloga penzionisan je 1923, zatim ponovno aktiviran, pa ponovo penzionisan iz sličnih razloga. Polovinom marta 1936. postavljen je za [[naib]]a [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske vjerske zajednice]] u Sarajevu, a krajem aprila imenovan predsjednikom Vrhovnog šerijatskog suda. Za člana Vakufskog sabora, užeg savjeta reisul-uleme i Izbornog tijela za izbor reisul-uleme imenovan je 1937, a 20. aprila 1938. među tri kandidata za reisul-ulemu, uz [[Ahmed Burek|Ahmeda Bureka]] i [[Muhamed Tufo|Muhameda Tufu]]. Kraljevskim ukazom od 26. aprila 1938. imenovan je za reisul-ulemu. Dužnost reisul-uleme prihvatio je 6. maja od prvog naiba Saliha Bašića. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su 9. juna 1938. u [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevoj džamiji]] u Sarajevu.<ref name=IZ/> Po nastanku [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], nastavio je obavljati funkciju reisul-uleme. Zajedno s [[nadbiskup]]om [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivanom Evanđelistom Šarićem]]{{efn|name=Šarić|"...Molimo se Bogu, da Vas još dugo uzdrži i poživi na sreću i procvat Vjere i Domovine. On Svemogući neka svojim Blagoslovom blagoslovi Vaše dijelo, našu toliko žuđenu Slobodnu Nezavisnu Hrvatsku Državu!" (Sarajevski novi list, broj 4, 15. maja 1941.({{harvnb|Sarajevo u revoluciji 2|1977|p=140}})}} podržavao je Pavelića i stvaranje NDH.{{efn|name=Spaho|"...Jest pohodio sam i Zagreb. Ja sam još prije bio odlučio da osobno pohodim Zagreb i pozdravim Poglavnika i Nezavisnu Državu Hrvatsku, kao i da mu izrazim potunu odanost bosansko-hercegovačkih muslimana Hrvata" (Sarajevski novi list, broj 12, 25. maja 1941, pod naslovom ''"Preuzvišeni gospodin Reis-ul-ulemea Fehim ef. Spaho poručuje muslimanima da ljubav Poglavnika i Maršala Kvaternika prema muslimanima čuvaju kao svoj najdragocijeniji kapital."''({{harvnb|Sarajevo u revoluciji 2|1977|p=140}})}}{{sfn|Sarajevo u revoluciji 2|1977|p=140}} Zajedno s njim je prisustvovao 30. aprila 1941. zakletvi ustaške vojske u Sarajevu.{{sfn|Sarajevo u revoluciji 2|1977|p=29}} Odbio je prijedlog [[Ustaše|ustaškog]] poglavnika [[Ante Pavelić]]a da se pravoslavna crkva u [[Zagreb]]u pretvori u džamiju i pokušaje da se promjeni Ustav IZ. Zalagao se za oslobođenje i živote [[ohrid]]sko-[[bitolj]]skog i [[Banja Luka|banjalučkog]] episkopa Platona Jovanovića i [[Bosanska Gradiška|gradiškog]] protejereja Dušana Subotića, koji su ubijeni poslije njegove smrti, kao i 15 sarajevskih mladića optuženih da su [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ-evci]]. Po prijetnji ustaškog stožernika da će biti strijeljani potpisnici [[Muslimanske rezolucije|Sarajevske rezolucije]], kojom se osuđuju zločini nad [[Srbi]]ma i [[Jevreji]]ma, napisao je svoje ime na vrh spiska.<ref name=PR/> Umro je 13. februara 1942, a [[dženaza-namaz|dženaza]], koju je predovodio član Ulema medžlisa Ali Aganović, je obavljena 15. februara pred [[Begova džamija|Begovom džamijom]]. U znak počasti, prenesen je od svog stana na Musali do Begove džamije, a ukopan je u blizini [[Gazi Husrev-beg]]a.<ref name=IZ/> == Radovi == Od rane mladosti bavio se književnim i prevodilačkim radom. Pisao je u brojnim časopisima: "[[Behar (časopis)|Beharu]]" (od 1900. do 1910), "[[Pravda (novine)|Pravdi]]" (od 1919. do 1928), "[[Novi behar|Novom beharu]]" (od 1927. do 1938), "[[Nada|Nadi]]" i dr. Studija ''Panislamske ideje'' izašla je u 22 broja "Behara" 1906. i 1907. U kalendaru "[[Narodna uzdanica|Narodne uzdanice]]" objavio je 1933. članak ''Pedeset godina vakufske uprave u Bosni i Hercegovini'', a naredne godine članak ''Šerijatska sudačka škola''. Rad ''Naša vjersko-prosvjetna autonomija'' objavio je 1937, a članak ''Tumačenje šerijatsko-pravnih pitanja kod nas'' 1939. U "Beharu" i "Novom beharu" objavio je i studije ''Nešto o takvimu'', ''K rješenju našeg kalendarskog pitanja'' i ''Još o pitanju kalendara''.<ref name=IZ/> Među teološke i sociološke članke i studije spadaju ''Post'' i ''Lejle i kadar'' objavljeni u "Beharu" i ''Mješoviti brakovi'' u "Glasniku IZ" 1938. Jedno vrijeme obavljao je funkciju urednika "Glasnika IZ". U "Novom beharu" je povodom 400. godišnjice Begove džamije objavio članak ''Gazi Husrev-begova biblioteka'' u kojem je prikazao najvažnije rukopise i prve turske štampane knjige koje posjeduje biblioteka. Katalogizirao je turske, [[Arapski jezik|arapske]] i [[Perzijski jezik|perzijske]] rukopise koji su se nalazili u Balkanskom institutu u Sarajevu.<ref name=IZ/> Sarađivao je i sa "[[HKD Napredak|Napretkom]]" i "Hrvatskim kolom", te je u njima 1932. objavio članke ''[[Evlija Čelebija]] kod Zrinskog'' i ''Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu''.<ref>{{cite web |url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/2633-promocija-knjige-evlija-celebija-o-bosnjacima |title=Promocija knjige “Evlija Čelebija o Bošnjacima” |publisher=[[Preporod (novine)|Preporod]] |date=4. 1. 2016}}</ref> Prevodio je sa tri jezika: turskog, arapskog i perzijskog. U "Beharu" je s arapskog preveo ''[[Hiljadu i jedna noć|Hiljadu i jednu noć]]'', a sa turskog Mualim Nadžijev članak ''Nauka i bogatstvo'', Namik Kemalovu pripovijetku ''Rad i nastojanje'', Husein Džahidovu pripovijetku ''Sila'', te dramu ''Varalica Hamza'', koja je turski prijevod i lokalizacija [[Molière|Molièrovog]] djela ''Les fourberies de Scapin''. U "Pravdi" je preveo romane: ''Safija'' [[Vesaf Kadri|Vesafa Kadrija]], ''Grmuša'' [[Reşat Nuri Güntekin|Reşata Nurija Güntekina]] (prijevod štampan 1962. u izdanju [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]), ''Kad sunce zalazi'' [[Ercüment Ekrem Talu|Ercümenta Ekrema Talua]], ''Zaboravljena ljubav'' i ''Saliha Hanuma'' (prijevod štampan u Sarajevu 1923. i Zagrebu 1953. u izdanjima Islamske dioničke štampe i Seljačke knjige) [[Halit Ziya Usakligil|Halita Ziye Usakligila]], te ''Zaostale bilješke umrle žene'' [[Güzida Sabri|Güzide Sabri]]. U "Novom beharu" objavljeni su prijevodi romana ''Bolja na srcu'' i ''Handana'' [[Halida Edip Adivar|Halide Edip Adivar]] i djelimično Güntekinovog ''S usana na srce'', te pripovijetke ''Na oporavak'', ''Tetka Hava'', ''Trešnje'', ''Jedna nedužna prevara'', ''Babur Šahova Sedžada'' od Güntekina, ''Čigra'' od Talua i ''Pouzdanje u se'' [[Vâlâ Nureddin]]a. Preveo je i brojne turske dokumente od kojih su najznačajniji: dijelovi ''Putopisa'' Evlije Čelebije, ''Turski rudarski zakoni'', ''Staroslovenski crkveni stihovi u arapskom pismu'', ''Naši narodni nazivi mjeseci u turskim kalendarima iz sedamnaestog vijeka'', ''Prve kavane su otvorene u našim krajevima'', ''Jedan turski dokument o Krbavskoj bitci 1493'', ''Pobuna u tuzlanskom srezu polovinom XVIII vijeka'', ''Još jedan neobjavljen dokumenat iz pokreta Husejn kapetana Gradaščevića'', ''Arapski, turski i perzijski rukopisi Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu'' i ''Ustanak srbske raje, njihovo gušenje i izbavljanje grada Biograda'' Saliha Sidkija Mahmudkadića. == Napomene == {{napspisak}} == Literatura == * [[Fehim Nametak]] (1972). ''Prevodilački rad Fehima Spahe'' (''Anali Gazi Husrev-begove biblioteke''). [[Sarajevo]]: [[Gazi Husrev-begova biblioteka]]. * {{cite book |last1= Grupa autora |first1= |date= 1977 |title= Sarajevo u revoluciji 2 |url= |location= Sarajevo |publisher= Istorijski arhiv Sarajevo |isbn= |access-date= |ref={{harvid|Sarajevo u revoluciji 2|1977}} }} == Reference == {{refspisak}} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{DEFAULTSORT:Spaho, Fehim}} [[Kategorija:Rođeni 1877.]] [[Kategorija:Umrli 1942.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Imami]] [[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] rlus9tck5op8adxwgo4dng4z5wsrw6q 2012. 0 18793 3901863 3896000 2026-07-04T10:32:48Z AnToni 2325 /* Februar */ 3901863 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2012. ([[Rimski brojevi|MMXII]])''' je bila prijestupna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 2012. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 12. godina 3. milenija i 21. stoljeća, i 3. decenije 2010-ih. [[Datoteka:2012_Events_Collage_V4.jpg|mini|300x300piksel|Slijeva, u smjeru kazaljke na satu: oštećenje [[Casino Pier]]a u Seaside Heightsu, New Jersey kao rezultat [[Uragan Sandy|uragana Sandy]]; [[Tajfun Bopha]] je dostigao najveći intenzitet i pogodio [[Mindanao]], [[Filipini|Filipine]], uzrokujući 1.901 smrt; [[NASA]] -in [[Curiosity (rover)|''Curiosity'' Rover]] slijeće na površinu [[Mars]]a; [[Higgsov bozon]], [[Elementarna čestica|elementarnu česticu]], otkrio je [[CERN]] i revolucionirao je [[Kvantna mehanika|kvantnu fiziku]]; [[K-pop]] umjetnik [[PSY|Psy]] izvodi svoj hit singl "[[Gangnam stil|Gangnam Style]]", koji je postao kulturni fenomen 2012. godine; gomila [[Reakcije na Nevinost muslimana|demonstranata]] na demonstraciji anti-islamskog filma [[Sydney|u Sidneju]] 2012. protiv filma ''[[Nevinost muslimana]]''; [[Nacionalni pokret za oslobođenje Azawada|Militanti]] [[Tuarezi|Tuarega]], viđeni kako voze blizu [[Timbuktu]]a, [[Mali]] tokom [[Rat u Maliju|rata u Maliju]]; [[Olimpijske igre 2012.|Ljetne olimpijske igre 2012.]] održavaju se u [[London]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].]] == Događaji == === Januar === * [[13. januar]] – Nasukao se [[italija]]nski kruzer Costa Concordia, poginulo najmanje 16 osoba. * [[22. januar]] – Na [[Referendum o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji 2012.|referendumu o pristupanju Hrvatske]] Evropskoj Uniji, građani [[Hrvatska|Hrvatske]] i hrvatsko iseljeništvo izjasnilo se dvotrećinskom većinom za ulazak u [[EU]], koji je predviđen 1. jula 2013. godine. === Februar === * [[1. februar]] – Najmanje 79 ljudi je ubijeno i više od 1000 ranjeno nakon fudbalske utakmice u [[Port Said]]u, Egipat. * [[21. februar]] – Grčka kriza zbog duga vlade. * [[27. februar]] – Nastavlja se [[Arapsko proljeće]] (protesti u Jemenu). === Mart === * [[4. mart]] – Niz eksplozija u [[Brazzaville|Brazavilu]], glavnom gradu [[Republika Kongo|Republike Kongo]], poginulo najmanje 250 osoba. * [[22. mart]] – Amadi Toumani Toure, predsjednik [[Mali]]ja, je svrgnut od strane malijske vojske, nakon što je vojska izvršila napad na Vladu. === April === * [[6. april]] – Nacionalni pokret za oslobađanje Azawada jednostrano proglašava nezavisnost [[Azawad]]a od Malija. * [[13. april]] – [[Kwangmyŏngsŏng-3]], sjevernokorejski [[Satelit za osmatranje Zemlje|satelit za posmatranje Zemlje]], eksplodirao je nedugo nakon lansiranja. * [[26. april]] – Bivši [[Liberija|liberijski]] predsjednik, [[Charles Taylor]] je optužen za 11 slučajeva u vezi sa pomaganjem i podržavanjem ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, tokom civilnog rata u afričkoj državi [[Sijera Leone]]. === Maj === * [[22. maj]] – Tokijsko nebesko drvo ([[Tokyo skytree]]), najviši samoodržavani toranj na svijetu, visok 634 metra, otvoren je za javnost. === Juni === * [[5. juni|5.]] – [[6. juni]] – Drugi i posljednji put u ovom stoljeću, [[Venera]] je prošla između Sunca i Zemlje. === Juli === * [[27. juli]] – Otvorene [[Ljetne olimpijske igre|Ljetne olimpijske igre u Londonu]]. * [[30. juli|30.]] – [[31. juli]] – Dogodio se najveći nestanak struje ikada, nazvan [[Indijsko zamračenje 2012.]] Tada je 620 miliona ljudi ostalo bez struje. === August === * [[6. august]] – [[Curiosity]] [[Mars Science Laboratory|MSL]] rover uspješno sletio na površinu [[Mars]]a. * [[12. august]] – Zatvorene Ljetne olimpijske igre u Londonu. === Septembar === === Oktobar === * [[14. oktobar]] – Austrijski padobranac, [[Felix Baumgartner]] postaje prva osoba koja je probila zvučni zid, bez ikakvih pomagala i uređaja, skočivši sa rekordne visine od 39&nbsp;km iznad [[Roswell]]a. * [[24. oktobar|24.]] – [[30. oktobar]] – [[Uragan Sandy]] ubija najmanje 209 osoba na [[Karibi]]ma, [[Bahami]]ma, u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]], te pravi ogromnu šteti na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država. === Novembar === * [[9. novembar]] - [[Alma (opera)|Opera Alma]] prvi put izvedena na sceni [[Narodno pozorište Sarajevo|narodnog pozorišta]] u Sarajevu. * [[14. novembar|14]] – [[21. novembar]] – [[Izrael]] pokrenuo Operaciju "Stub odbrane" protiv palestinskog [[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]], ubijajući vođu [[Hamas]]a, Ahmeda Jabarija. Ubijeno je i 140 Palestinaca, te 5 Izraelaca. Oružani sukob između Izraela i Palestine zaustavili su Egipat i SAD nakon jednosedmičnih eskalacija u Pojasu Gaze i na jugu Izraela. * [[25. novembar]] – [[9. decembar]] – [[Tajfun Bopha]], poznat i kao "Pablo", na [[Filipini]]ma je ubio najmanje 1067 osoba, a 838 osoba se vodi kao nestalo. Tajfun je uzrokovao značajnu štetu na filipinskom ostrvu [[Mindanao]]. === Decembar === * [[21. decembar]] – Kraj najdužeg ciklusa srednjoameričkog [[Majanski kalendar|majanskog kalendara]] dugog brojanja ([[Fenomen 2012. godine|Fenomen 2012.]]). == Rođeni == {{Proširiti sekciju}} == Umrli == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Kiro Gligorov]], makedonski predsjednik * [[7. januar]] – [[Viktorija Baginska]], sovjetska i ruska pjesnikinja, pisac, prevoditeljka i etnolog [[Krimčaci|krimčačkog]] porijekla * [[12. januar]] – [[Rauf Denktaş]], predsjednik Turske republike Sjeverni Kipar * [[13. januar]] – [[Miljan Miljanić]], nogometni trener i selektor jugoslovenske reprezentacije * [[20. januar]] - [[Etta James]], američka pjevačica žanrova: [[blues]], [[R&B]], [[soul]], [[rock and roll]], [[jazz]] i [[gospel]] * [[27. januar]] – [[Ljiljana Jovanović]], srbijanska glumica * [[28. januar]] – [[Đenana Buturović]], bosanskohercegovačka književna historičarka, kulturni antropolog, folklorista i doktor književnih nauka * [[29. januar]] ** [[Nijaz Duraković]], bosanskohercegovački profesor i političar ** [[Živan Saramandić]], srpski tenor ** [[Gerlinde Haid]], austrijski etnomuzikolog === Februar === * [[1. februar]] – [[Wisława Szymborska]], poljska književnica * [[4. februar]] – [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac i biatlonski trener * [[5. februar]] – [[Ben Gazzara]], američki glumac * [[12. februar]] – [[Advan Hozić]], bosanskohercegovački književnik * [[14. februar]] – [[Zlatko Crnković]], hrvatski glumac * [[16. februar]] – [[Duško Antunović]], hrvatski vaterpolist i trener * [[17. februar]] – [[Anthony Shadid]], libanski novinar dvostruki dobitnik [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]] * [[26. februar]] – [[Erland Josephson]], švedski glumac * [[11. februar]] – [[Whitney Houston]], američka pjevačica i glumica === Mart === * [[1. mart]] – [[Blagoje Adžić]], jugoslavenski general * [[12. mart]] – [[Frank Sherwood Rowland]], američki naučnik i nobelovac === April === * [[2. april]] – [[Miguel de la Madrid Urtado]], predsjednik Meksika (1982-1988) * [[28. april]] – [[Matilde Camus]], španska pjesnikinja === Maj === * [[12. maj]] – [[Danilo Krstanović]], bosanskohercegovački fotoreporter * [[16. maj]] - [[Bećir Drnda]], bosanskohercegovački flautista * [[17. maj]] – [[Jon Istad]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. * [[26. maj]] – [[Adnan Ćatić (alpinist)|Adnan Ćatić]], bosanskohercegovački [[Sportsko penjanje|sportski penjač]]. === Juni === * [[5. juni]] – [[Vojislav Milašević]], bosanskohercegovački TV i pozorišni režiser * [[9. juni]] – [[George Ede (biatlonac)|George Ede]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[13. juni]] ** [[Hannu Posti]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac ** [[Roger Garaudy]], francuski pisac i filozof * [[27. juni]] – [[Miloš Blagojević]], srpski historičar i član SANU === Juli === * [[14. juli]] – [[Sixten Jernberg]], [[Švedska|švedski]] [[skijaš-trkač]] * [[22. juli]] – [[Galja Novenc]], armenska glumica * [[24. juli]] – [[John Atta Mills]], ganski političar, bivši predsjednik [[Gana|Gane]] === August === * [[14. august]] ** [[Svetozar Gligorić]], [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] ** [[Maja Bošković-Stulli]], hrvatska književnica === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Jaylee Burley Mead]], američka astronomkinja === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Mersad Berber]], bosanskohercegovački likovni umjetnik * [[14. oktobar]] – [[Branko Črnac Tusta]], jugoslavenski i hrvatski pjevač, frontmen [[KUD Idijoti]] === Novembar === * [[10. novembar]] – [[Stuart Freedman|Stuart Jay Freedman]], američki eksperimentalni fizičar * [[23. novembar]] – [[Sava Babić]], srbijanski književnik i prevodilac === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Ksenija Jovanović]], jugoslavenska i bosanskohercegovačka glumica * [[11. decembar]] ** [[Emilia Pisani Belserene]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[astronom]]kinja ** [[Galina Višnjevska]], ruska sopran operska pjevačica i recitator == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] &ndash; [[Robert Lefkowitz]] i [[Brian Kobilka]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] &ndash; [[Alvin E. Roth]] i [[Lloyd Shapley]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] &ndash; [[Mo Yan]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] &ndash; [[Evropska unija]] * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] &ndash; [[Serge Haroche]] i [[David J. Wineland]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] &ndash; [[John B. Gurdon]] i [[Shinya Yamanaka]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|2012|2012.}} pilz6p6mjkj3h6iyze1ld6hvxrmogty Srpska vojska Krajine 0 21000 3901737 3850420 2026-07-03T14:17:35Z Darkwoodlander 71710 /* Naoružanje */ 3901737 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}} {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Vojska Srpske Krajine | slika = | veličina_slike = 240px | opis_slike = Grb SVK | država = {{ZID|Republika Srpska Krajina}} | utemeljena = 17. oktobar 1992.<ref name="sp"/> | grane = Kopnena vojska<br>RViPVO | štab = | vrhovni komadant = [[Milan Martić]] | načelnik štaba = [[Mile Mrkšić]] | ministar odbrane = [[Rade Tanjga]] | vojno sposobni = Od 18 god. | broj raspoloživih za vojnu službu = 38.000<ref name="so"/> | broj sposobnih za vojnu službu = | broj godišnje stasalih za vojnu službu = | aktivan sastav = | rezervni sastav = 14.500<ref name="so"/> | vojni budžet = | procent BDP-a = | domaći proizvođači = | strani dobavljači = | ukinuta = 1996. | podrucje_djelovanja = [[Hrvatska]]<br>[[Republika Bosna i Hercegovina]] }} '''Vojska Srpske Krajine''' je paravojna formacija [[Republika srpska krajina|Republike srpske krajine]] na prostoru [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] tokom [[Rat u Hrvatskoj|rata 90-ih godina]] i raspada [[SFRJ]]. Prvenstveno je služila kao vojna formacija hrvatskih Srba tokom njihove pobune. Konačni slom je doživjela tokom vojne [[Operacija Oluja|operacije Oluja]].<ref name="novosti">[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/dosije/aktuelno.292.html:416165-Hrvat-objavio-listu-7000-srpskih-vojnika-Vojske-Krajine Hrvat objavio listu 7.000 srpskih vojnika Vojske Krajine]''[[Novosti (novine)|novosti.rs]]'', objavljeno 22.1.2013, pristupljeno 14.7.2015 {{sr simbol}}</ref> ==Historija== Osnovana je 16. oktobra 1992. iz jedinica Teritorijalne odbrane Republike srpske krajine, koje su reorganizirane iz [[Teritorijalna odbrana Hrvatske|Teritorijalne odbrane Hrvatske]], dijelova [[JNA]], srpskih dobrovoljaca i brigada specijalne policije.<ref name="sp">[http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-1.html Hronika Republike Srpske Krajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130807093253/http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-1.html |date=7. 8. 2013 }}''srpskapolitika.com'', pristupljeno 14.7.2015 {{sr simbol}}</ref><ref name="so">[http://www.srpskioklop.paluba.info/VRSK/krajina.html Oklop Vojske Srpske Krajine]''srpskioklop.paluba.info'', pristupljeno 14.7.2015 {{sr simbol}}</ref> Brojala je oko 38.000 vojnika.<ref name="novosti"/> ===Sastav=== Sastojala se od 6 [[korpus (vojska)|korpusa]], koji nisu bili u punom brojčanom stanju odgovarali su više jačoj [[brigada|brigadi]].<ref name="so"/><ref>[https://web.archive.org/web/20040403193231/http://stef124.tripod.com/krajina.htm Тенкови Српске Војске Крајине], pristupljeno 25. 4. 2013.</ref>:: * [[File:105 aviation brigade patch.png|25px]] [[105. avijacijska brigada]] - aerodrom [[Udbina (Hrvatska)|Udbina]] - potpukovnik Ratko Dopuđa; * 44. raketna brigada PVO - širi rejon Knina i Petrova gora - potpukovnik Ranko Dašić; * 75. mješovita artiljerijsko-raketna brigada - u zoni 7, 21, i 39 korpusa - pukovnik Đorđe Milikšić; * [[Operativna grupa "Pauk"]] - general [[Mile Novaković]] ** [[1. pješadijska brigada Narodne obrane Zapadne Bosne]] ** [[2. pješadijska brigada Narodne obrane Zapadne Bosne]] ** [[3. pješadijska brigada Narodne obrane Zapadne Bosne]] ** 101. odred * [[File:Insignia of the Special Forces Corps.png|25px]] [[Korpus specijalnih jedinica]] - general [[Milorad Stupar]] ** 2. oklopna brigada - u rejonu Petrove gore ** 2. gardijska brigada - [[Knin]] * [[File:Insignia of the 7th Dalmatian Corps.png|25px]] [[7. sjevernodalmatinski korpus]] ** 1. pješadijska brigada - [[Vrlika]] - kapetan Nebojša Popović ** 2. pješadijska brigada - [[Kistanje]] - major Rade Drezgić ** 3. pješadijska brigada - [[Benkovac]] - potpukovnik Janko Đurica ** 4. pješadijska brigada - [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]] - kapetan Radivoje Paravinja ** 75. motorizovana brigada - [[Drniš]] - pukovnik Vladimir Davidović ** 92. motorizirana brigada - [[Benkovac]] - potpukovnik Mirko Uzelac ** 7. mješoviti artiljerijski puk - [[Knin]] * [[File:Insignia of the 15th Lika Corps.png|25px]] [[15. Lički korpus]], kojim je komandovao general [[Stevo Sevo]]; ** 15. pješadijska brigada ** 18. pješadijska brigada - [[Korenica]] - pukovnik Mirko Radaković ** 50. pješadijska brigada - [[Vrhovine]] - pukovnik Stevan Štrbac ** 70. pješadijska brigada - [[Plaški]] - pukovnk Milan Milivojević ** 103. pješadijska brigada - [[Donji Lapac]] - pukovnik Slavko Studen ** 9. motorizovana brigada - [[Gračac (Hrvatska)|Gračac]] - pukovnik Jovo kordić ** 9. granični bataljun ** 81. pozadinski bataljon * [[File:Insignia of the 21st Kordun Corps.png|25px]] [[21. Kordunaški korpus]], kojim je komandovao pukovnik [[Veljko Bosanac]] , glavni štab [[Petrova gora]] ** 11. pješadijska brigada - [[Vojnić]] - potpukovnik Dragan Kovačić ** 13. pješadijska brigada - [[Slunj]] - pukovnik Marko Reljić ** 19. pješadijska brigada - [[Topusko]] - pukovnik Boža Bijelić ** 81. pozadinska brigada * [[File:Insignia of the 39th Banija Corps.png|25px]] [[39. Banijski korpus]], kojim je komandovao general [[Slobodan Tarbuk]], glavni štab [[Glina (Hrvatska)|Glina]]; ** 24. pješadijska brigada - [[Glina (Hrvatska)|Glina]] - pukovnik Milan Beko ** 26. pješadijska brigada - [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]] - pukovnik Vasa Vukmirović ** 31. pješadijska brigada - [[Petrinja]] - pukovnik Milorad Janković ** 33. pješadijska brigada - [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] - pukovnik Perica Kolundžija * [[File:Insignia of the 18th Western Slavonian Corps.png|25px]] [[18. Zapadnoslavonski korpus]], kojim je komandovao pukovnik [[Lazo Babić]]; ** TG-1 - [[Jasenovac (Hrvatska)|Jasenovac]] - potpukovnik Borivoje Pavlović ** 98. pješadijska brigada - [[Novska]] - potpukovnik Milan Babić ** 51. pješadijska brigada - [[Pakrac]] - potpukovnik Stevan Harambašić ** 54. pješadijska brigada - [[Okučani]] - potpukovnik Stevo Babić ** 59. odred - [[Daruvar]] ** 63. odred - [[Slatina (Hrvatska)|Podravska Slatina]] ** 18. mješoviti artiljerijski puk - [[Stara Gradiška]] ** 91. pozadinska brigada * [[File:Insignia of the 11th Eastern Slavonian Corps.png|25px]] [[11. Istočno-slavonski korpus]] ** 35. motorizovana brigada - [[Dalj]] ** 40. pješadijska brigada - [[Vukovar]] ** 43. pješadijska brigada - [[Tenja]] ** 45. pješadijska brigada - [[Mirkovci (Vinkovci)|Mirkovci -]] potpukovnik Mile Plavšić ** 55. pješadijska brigada - [[Ilok]] ** Gardijska brigada - [[Srpska dobrovoljačka garda]] - [[Erdut]] - [[Željko Ražnatović Arkan]] ** 11. mješoviti artiljerijski puk - [[Bobota]]-[[Ćelije (Trpinja)|Ćelije]]-[[Pačetin]] ** 11. oklopni puk - [[Vukovar]] ** 11. mješoviti protuoklopni artiljerijski divizion ** 11. Baranjska divizija - 3 brigade U sastavu jednog korpusa ulazile su sljedeće jedinice:3 do 6 brigada te dosta manjih jedinica; mješovitog artiljerijskog [[divizion]]a, mješovitog diviziona [[Protiv-vazdušna odbrana|PVO]], izviđačko - diverzantskog odreda te manjih inžinjerijskih jedinica. Oružje je ostavila [[JNA]] nakon povlačenja. ===Naoružanje=== * 303 tenka (podaci za 1995. godinu) (od čega 31 [[M-84]] 0,2 [[T-72]], dok ostatak čine uglavnom [[T-55]] i [[T-34]] kao i manji broj lakih tenkova [[PT-76]]) * 160 oklopnih vozila (većinom oklopnih transportera [[OT M-60]], [[BVP M-80]] / M-80A, [[BOV]], kao i [[BTR-50]] i [[BRDM-2]]) * 560 artiljerijskih oruđa * 28 višecjevnih bacača raketa (od čega su 11 [[M-77 Oganj]] 0,1 [[M-87 Orkan]], dok ostatak čine [[M-63 Plamen]]) * 230 protuoklopnih oruđa * 72 lansera protuoklopnih raketa * 280 raketnih PVO sistema ([[2K12 Kub]], [[S-75 Divna]], [[Strela-1M]], [[Strela-2M]]) * 360 cijevnih oruđa PVO ([[BOV-3]], [[M53/59 Praga]], [[ZSU-57-2]], [[M-55]], [[Bofors L/40]]) * 22 aviona (od čega: dva [[G-2 Galeb]], dva [[J-22 Orao]], 12 [[J-21 Jastreb]], [[J-20 Kraguj]], [[Utva 66]] i jedan [[Antonov An-2|An-2]]) * 18 helikoptera ([[Aérospatiale Gazelle|Soko Gazela]] i [[Mi-8]]) * Oklopni voz [[Krajina ekspres]] ===Oklopne jedinice=== VSK je imala 262 [[tenk]]a i 56 oklopna i 2.573 ostala vozila.<ref name="so"/> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *Davor Marijan, [https://web.archive.org/web/20150923201823/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf Oluja] {{hr simbol}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:Historija Hrvatske]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Srpske paravojne formacije]] ng7k1tdnx6iyqgf1v3fwvlc3izgvi0a 3901834 3901737 2026-07-04T07:41:40Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Darkwoodlander|Darkwoodlander]] ([[User talk:Darkwoodlander|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] 3850420 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}} {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Vojska Srpske Krajine | slika = | veličina_slike = 240px | opis_slike = Grb SVK | država = {{ZID|Republika Srpska Krajina}} | utemeljena = 17. oktobar 1992.<ref name="sp"/> | grane = Kopnena vojska<br>RViPVO | štab = | vrhovni komadant = [[Milan Martić]] | načelnik štaba = [[Mile Mrkšić]] | ministar odbrane = [[Rade Tanjga]] | vojno sposobni = Od 18 god. | broj raspoloživih za vojnu službu = 38.000<ref name="so"/> | broj sposobnih za vojnu službu = | broj godišnje stasalih za vojnu službu = | aktivan sastav = | rezervni sastav = 14.500<ref name="so"/> | vojni budžet = | procent BDP-a = | domaći proizvođači = | strani dobavljači = | ukinuta = 1996. | podrucje_djelovanja = [[Hrvatska]]<br>[[Republika Bosna i Hercegovina]] }} '''Vojska Srpske Krajine''' je paravojna formacija [[Republika srpska krajina|Republike srpske krajine]] na prostoru [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] tokom [[Rat u Hrvatskoj|rata 90-ih godina]] i raspada [[SFRJ]]. Prvenstveno je služila kao vojna formacija hrvatskih Srba tokom njihove pobune. Konačni slom je doživjela tokom vojne [[Operacija Oluja|operacije Oluja]].<ref name="novosti">[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/dosije/aktuelno.292.html:416165-Hrvat-objavio-listu-7000-srpskih-vojnika-Vojske-Krajine Hrvat objavio listu 7.000 srpskih vojnika Vojske Krajine]''[[Novosti (novine)|novosti.rs]]'', objavljeno 22.1.2013, pristupljeno 14.7.2015 {{sr simbol}}</ref> ==Historija== Osnovana je 16. oktobra 1992. iz jedinica Teritorijalne odbrane Republike srpske krajine, koje su reorganizirane iz [[Teritorijalna odbrana Hrvatske|Teritorijalne odbrane Hrvatske]], dijelova [[JNA]], srpskih dobrovoljaca i brigada specijalne policije.<ref name="sp">[http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-1.html Hronika Republike Srpske Krajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130807093253/http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-1.html |date=7. 8. 2013 }}''srpskapolitika.com'', pristupljeno 14.7.2015 {{sr simbol}}</ref><ref name="so">[http://www.srpskioklop.paluba.info/VRSK/krajina.html Oklop Vojske Srpske Krajine]''srpskioklop.paluba.info'', pristupljeno 14.7.2015 {{sr simbol}}</ref> Brojala je oko 38.000 vojnika.<ref name="novosti"/> ===Sastav=== Sastojala se od 6 [[korpus (vojska)|korpusa]], koji nisu bili u punom brojčanom stanju odgovarali su više jačoj [[brigada|brigadi]].<ref name="so"/><ref>[https://web.archive.org/web/20040403193231/http://stef124.tripod.com/krajina.htm Тенкови Српске Војске Крајине], pristupljeno 25. 4. 2013.</ref>:: * [[File:105 aviation brigade patch.png|25px]] [[105. avijacijska brigada]] - aerodrom [[Udbina (Hrvatska)|Udbina]] - potpukovnik Ratko Dopuđa; * 44. raketna brigada PVO - širi rejon Knina i Petrova gora - potpukovnik Ranko Dašić; * 75. mješovita artiljerijsko-raketna brigada - u zoni 7, 21, i 39 korpusa - pukovnik Đorđe Milikšić; * [[Operativna grupa "Pauk"]] - general [[Mile Novaković]] ** [[1. pješadijska brigada Narodne obrane Zapadne Bosne]] ** [[2. pješadijska brigada Narodne obrane Zapadne Bosne]] ** [[3. pješadijska brigada Narodne obrane Zapadne Bosne]] ** 101. odred * [[File:Insignia of the Special Forces Corps.png|25px]] [[Korpus specijalnih jedinica]] - general [[Milorad Stupar]] ** 2. oklopna brigada - u rejonu Petrove gore ** 2. gardijska brigada - [[Knin]] * [[File:Insignia of the 7th Dalmatian Corps.png|25px]] [[7. sjevernodalmatinski korpus]] ** 1. pješadijska brigada - [[Vrlika]] - kapetan Nebojša Popović ** 2. pješadijska brigada - [[Kistanje]] - major Rade Drezgić ** 3. pješadijska brigada - [[Benkovac]] - potpukovnik Janko Đurica ** 4. pješadijska brigada - [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]] - kapetan Radivoje Paravinja ** 75. motorizovana brigada - [[Drniš]] - pukovnik Vladimir Davidović ** 92. motorizirana brigada - [[Benkovac]] - potpukovnik Mirko Uzelac ** 7. mješoviti artiljerijski puk - [[Knin]] * [[File:Insignia of the 15th Lika Corps.png|25px]] [[15. Lički korpus]], kojim je komandovao general [[Stevo Sevo]]; ** 15. pješadijska brigada ** 18. pješadijska brigada - [[Korenica]] - pukovnik Mirko Radaković ** 50. pješadijska brigada - [[Vrhovine]] - pukovnik Stevan Štrbac ** 70. pješadijska brigada - [[Plaški]] - pukovnk Milan Milivojević ** 103. pješadijska brigada - [[Donji Lapac]] - pukovnik Slavko Studen ** 9. motorizovana brigada - [[Gračac (Hrvatska)|Gračac]] - pukovnik Jovo kordić ** 9. granični bataljun ** 81. pozadinski bataljon * [[File:Insignia of the 21st Kordun Corps.png|25px]] [[21. Kordunaški korpus]], kojim je komandovao pukovnik [[Veljko Bosanac]] , glavni štab [[Petrova gora]] ** 11. pješadijska brigada - [[Vojnić]] - potpukovnik Dragan Kovačić ** 13. pješadijska brigada - [[Slunj]] - pukovnik Marko Reljić ** 19. pješadijska brigada - [[Topusko]] - pukovnik Boža Bijelić ** 81. pozadinska brigada * [[File:Insignia of the 39th Banija Corps.png|25px]] [[39. Banijski korpus]], kojim je komandovao general [[Slobodan Tarbuk]], glavni štab [[Glina (Hrvatska)|Glina]]; ** 24. pješadijska brigada - [[Glina (Hrvatska)|Glina]] - pukovnik Milan Beko ** 26. pješadijska brigada - [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]] - pukovnik Vasa Vukmirović ** 31. pješadijska brigada - [[Petrinja]] - pukovnik Milorad Janković ** 33. pješadijska brigada - [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] - pukovnik Perica Kolundžija * [[File:Insignia of the 18th Western Slavonian Corps.png|25px]] [[18. Zapadnoslavonski korpus]], kojim je komandovao pukovnik [[Lazo Babić]]; ** TG-1 - [[Jasenovac (Hrvatska)|Jasenovac]] - potpukovnik Borivoje Pavlović ** 98. pješadijska brigada - [[Novska]] - potpukovnik Milan Babić ** 51. pješadijska brigada - [[Pakrac]] - potpukovnik Stevan Harambašić ** 54. pješadijska brigada - [[Okučani]] - potpukovnik Stevo Babić ** 59. odred - [[Daruvar]] ** 63. odred - [[Slatina (Hrvatska)|Podravska Slatina]] ** 18. mješoviti artiljerijski puk - [[Stara Gradiška]] ** 91. pozadinska brigada * [[File:Insignia of the 11th Eastern Slavonian Corps.png|25px]] [[11. Istočno-slavonski korpus]] ** 35. motorizovana brigada - [[Dalj]] ** 40. pješadijska brigada - [[Vukovar]] ** 43. pješadijska brigada - [[Tenja]] ** 45. pješadijska brigada - [[Mirkovci (Vinkovci)|Mirkovci -]] potpukovnik Mile Plavšić ** 55. pješadijska brigada - [[Ilok]] ** Gardijska brigada - [[Srpska dobrovoljačka garda]] - [[Erdut]] - [[Željko Ražnatović Arkan]] ** 11. mješoviti artiljerijski puk - [[Bobota]]-[[Ćelije (Trpinja)|Ćelije]]-[[Pačetin]] ** 11. oklopni puk - [[Vukovar]] ** 11. mješoviti protuoklopni artiljerijski divizion ** 11. Baranjska divizija - 3 brigade U sastavu jednog korpusa ulazile su sljedeće jedinice:3 do 6 brigada te dosta manjih jedinica; mješovitog artiljerijskog [[divizion]]a, mješovitog diviziona [[Protiv-vazdušna odbrana|PVO]], izviđačko - diverzantskog odreda te manjih inžinjerijskih jedinica. Oružje je ostavila [[JNA]] nakon povlačenja. ===Naoružanje=== * 303 tenka (podaci za 1995. godinu) (od čega 31 [[M-84]] 0,2 [[T-72]], dok ostatak čine uglavnom [[T-55]] i [[T-34]] kao i manji broj lahkih tenkova [[PT-76]]) * 160 oklopnih vozila (većinom oklopnih transportera [[OT M-60]], [[BVP M-80]] / M-80A, [[BOV]], kao i [[BTR-50]] i [[BRDM-2]]) * 560 artiljerijskih oruđa * 28 višecjevnih bacača raketa (od čega su 11 [[M-77 Oganj]] 0,1 [[M-87 Orkan]], dok ostatak čine [[M-63 Plamen]]) * 230 protuoklopnih oruđa * 72 lansera protuoklopnih raketa * 280 raketnih PVO sistema ([[2K12 Kub]], [[S-75 Divna]], [[Strela-1M]], [[Strela-2M]]) * 360 cijevnih oruđa PVO ([[BOV-3]], [[M53/59 Praga]], [[ZSU-57-2]], [[M-55]], [[Bofors L/40]]) * 22 aviona (od čega: dva [[G-2 Galeb]], dva [[J-22 Orao]], 12 [[J-21 Jastreb]], [[J-20 Kraguj]], [[Utva 66]] i jedan [[Antonov An-2|An-2]]) * 18 helikoptera ([[Aérospatiale Gazelle|Soko Gazela]] i [[Mi-8]]) * Oklopni voz [[Krajina ekspres]] ===Oklopne jedinice=== VSK je imala 262 [[tenk]]a i 56 oklopna i 2.573 ostala vozila.<ref name="so"/> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *Davor Marijan, [https://web.archive.org/web/20150923201823/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf Oluja] {{hr simbol}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:Historija Hrvatske]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Srpske paravojne formacije]] aigujkz8gwq2b681vuy4ttci2jx886a Emulzija 0 21628 3901827 3751149 2026-07-04T04:10:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901827 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Emulsions.svg|mini|Nastajanje emulzije]] '''Emulzija''' je smjesa dvije ili više supstanci, koje se međusobno ne miješaju, a nastaje raspršavanjem kapi jedne supstance u drugoj tečnosti.<ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> Supstanca koja je raspoređena u obliku kapi naziva se dispergirana faza, a supstanca u kojoj je ona raspoređena je kontinuirana faza. Primjeri emulzija su [[margarin]], [[mlijeko]], [[majoneza]], [[fotografija|fotografski]] film, itd. Kod margarina su čestice [[voda|vode]] raspoređene u [[ulje|ulju]], a kod mlijeka su čestice ulja raspoređene u vodi.<ref>Leong TS, Wooster TJ, Kentish SE, Ashokkumar M, "Minimising oil droplet size using [[Ultrasound|ultrasonic]] emulsification", Ultrason Sonochem. 2009, 16(6):721-7.</ref><ref>Ozhovan M.I. Dynamic uniform fractals in emulsions. J. Exp. Theor. Phys., 77, 939-943 (1993).</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=wTrzBPbf_WQC&pg=PA269&dq=emulsion+stability#v=onepage&q=emulsion%20stability&f=false “Food emulsions, principles, practices and techniques” CRC Press 2005.2- M.P.C. Silvestre, E.A. Decker, McClements Food hydrocolloids 13 (1999) 419-424]</ref> ==Emulgatori== '''Emulgator''' (poznat i kao "emulgent") je supstanca koja stabilizira emulziju putem povećanja njene [[hemijska kinetila|kinetičke stabilnosti]]. Jedna klasa emulgatora je poznata kao ''površinski aktivni agensi'' ili [[surfaktant]]i. Primjeri prehrambenih emulganata su: * [[Žumance]]&nbsp; – [[jaje]]ta u kojem je emulgirajući agens [[lecitin]]. Ustvari, ''lecithos'' je [[grčki jezik|grčka riječ]] za žumance; *[[Gorušica|Senf]]&nbsp; – uključuje mnoštvo hemikalija u [[sluz]]i koja okružuje sjemenku, djelujući kao emulgator; * [[Soja|Sojin lecitin]] je emulgator i sredstvo za zgušnjavanje; * [[Stabilizirajuća emulzija]]&nbsp; – upotrebljava čestice, pod određenim okolnostima; * [[Natrij fosfat]]; * [[Natrijev stearoil laktilat]] * [[DATEM]] (monogliceridni [[ester]] diacetil vinske kiseline)&nbsp;je emulgator koji se prvenstveno koristi u pekarstvu; Druga klasa surfakamata su [[deterdženti]]i, koji su u fizičkoj interakciji i sa [[ulje|jestivim uljem]] i [[voda|vodom]], čime se, u suspenziji, stabilizira dodirna površina između nafte i kapljica vode. Ovaj princip se eksploatira u [[sapun]]ima i sredstvima za čišćenje, za uklanjanje [[masti]] . Mnogi različiti emulgatori koriste se i u [[apoteka]]ma, za pripremu emulzije, kao što su [[krema|kreme]] i [[losion]]i. Uobičajeni primjeri uključuju [[emulgatorni vosak]], [[cetearil alkohol]], [[polisorbat 20]] i [[cetearet | cetearet 20]].<ref>{{cite web|url=http://www.teachsoap.com/emulsifywax.html|title=Using Emulsifying Wax|access-date=22. 7. 2008|author=Anne-Marie Faiola|date=21. 5. 2008|work=TeachSoap.com|publisher=TeachSoap.com|archive-date=6. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120406123033/http://www.teachsoap.com/emulsifywax.html|url-status=dead}}</ref> Ponekad sama unutrašnja faza može djelovati kao emulgator, a rezultat je '''nanoemulzija''', gdje se unutrašnje stanje raspršuje u kapljice "[[nano -]] veličine" unutar vanjske faze. Dobro poznati primjer ovog fenomena "[[efekt Ouzo]]", se događa kada se voda sipa u jaka alkoholna pića sa [[anis]]om, kao što su [[uzo]], [[pastis]] , [[absint]] ili [[raki]]. Anisovi spojevimi koji su rastvorljivi u [[etanol]]u, nakon dodavanja vode, formirati kapljice nano-veličine i emulgiraju. Rezultirajuća boja pića je neprozirna i mliječno bijela.<ref name="Aulton">{{cite book|editor=Aulton, Michael E.|edition=3rd|title=Aulton's Pharmaceutics: The Design and Manufacture of Medicines|publisher=[[Churchill Livingstone]]|year=2007|isbn=978-0-443-10108-3|pages=92–97, 384, 390–405, 566–69, 573–74, 589–96, 609–10, 611}}</ref><ref name="Remington">{{Cite book|last1=Troy|first1=David A.|last2=Remington|first2=Joseph P.|last3=Beringer|first3=Paul|title=Remington: The Science and Practice of Pharmacy|url=https://archive.org/details/remingtonscience0000unse|edition=21st|year=2006|publisher=[[Lippincott Williams & Wilkins]]|location=Philadelphia|isbn=0-7817-4673-6|pages=[https://archive.org/details/remingtonscience0000unse/page/325 325]–336, 886–87}}</ref> ==Također pogledajte== {{Div col|cols=2}} * [[Emulzijska disperzija]] * [[Emulsified fuel]] * [[Homogenizator]] * [[Mikroemulzija]] * [[Miniemulsion]] * [[Nuklearna emulzija]] * [[Fotografska emulzija]] * [[Reologija]] * [[Koloid]] {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Dodatna literratura== * {{cite book|author1=Philip Sherman|author2=British Society of Rheology|title=Rheology of emulsions: proceedings of a symposium held by the British Society of Rheology ... Harrogate, October 1962|url=http://books.google.com/books?id=UJ0FAQAAIAAJ|year=1963|publisher=Macmillan}} * ''Handbook of Nanostructured Materials and Nanotechnology; Nalwa, H.S., Ed.; Academic Press: New York, NY, USA, 2000; Volume 5, pp. 501-575'' ==Vanjski linkovi== * [http://sagd.wikispaces.com/ Oil in Water Reverse Emulsions and Effects on SAGD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120819192001/http://sagd.wikispaces.com/ |date=19. 8. 2012 }} * [http://stellaculinary.com/podcasts/video/what-is-an-emulsion-a-cooks-guide A Three Part Video Series Explaining the Science Behind Culinary Emulsions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211112154342/http://stellaculinary.com/podcasts/video/what-is-an-emulsion-a-cooks-guide |date=12. 11. 2021 }} * [http://novicell.ipapercms.dk/PalsgaardAS/Artikler/Bageri/Explorethemultiplebenefitsofactivatedleanerlabelcakeemulsifiers/ New generation of Leaner Label Emulsifiers] * [http://www.emulsifiers.in/ Emulsifiers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303225304/http://www.emulsifiers.in/ |date=3. 3. 2016 }} {{Commons|Dosage forms|state=expanded}} [[Kategorija:Koloidna hemija]] [[Kategorija:Hemijske smjese]] [[Kategorija:Mehka materija]] [[Kategorija:Koloidi]] [[Kategorija:Načini doziranja]] 0wqi1opl78bnnzsismy49egtlixwify Emily Dickinson 0 23768 3901825 3896619 2026-07-04T03:49:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901825 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Emily Elizabeth Dickinson | slika =Black-white photograph of Emily Dickinson2.png | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1830|12|10}} |mjesto_rođenja =Amherst (Massachusetts), SAD | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1886|5|15|1830|12|10}} | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Emily Elizabeth Dickinson''' ([[Amherst]], [[Massachusetts]], 10. decembar 1830 – 15. maj 1886) bila je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] pjesnikinja.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Emily-Dickinson|title=Emily Dickinson {{!}} Biography, Poems, Death, & Facts {{!}} Britannica|date=18. 6. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=19. 7. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://poets.org/poet/emily-dickinson|title=Emily Dickinson|last=Poets|first=Academy of American|website=Poets.org|language=en|access-date=19. 7. 2024}}</ref> == Biografija == Smatra se jednom od najvećih [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] pjesnikinja. Još kao djevojka zbog zdravstvenih problema veći dio vremena provodi u kući neprestano čitajući knjige i pišući pjesme. Njena porodica vuče korijene u Novoj Engleskoj. Njen djed po ocu, Samuel Dickinson, bio je poznat kao osnivač Amherst Collegea ([[Connecticut]]). Njen otac je radio u Amherstu kao državni zakonodavac. Oženio se sa Emily Norcross 1828. i sa njom je imao troje djece: Williama Austina, Emily i Laviniju Norcross. Emily je bila odlična studentica koja je pohađala Akademiju Amherst (sada Amherst College) sedam godina, a zatim je godinu dana išla na Ženski seminar Mount Holyoke. Dickinson je počela pisati kao tinejdžerka. Njeni rani uzori su [[Leonardo Humphrey]],direktor Akademije Amherst, i porodični prijatelj Benjamin Franklin Newton, koji je Dickinson poslao knjigu poezije Ralpha Walda Emersona. Godine 1855. Dickinson se odvažila na život van Amhersta, te je otišla u [[Philadelphia|Philadelphiju]], [[Pennsylvania]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.biography.com/authors-writers/emily-dickinson|title=Emily Dickinson - Poems, Quotes & Death|date=7. 5. 2021|website=Biography|language=en-US|access-date=19. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://poets.org/poet/emily-dickinson|title=Emily Dickinson|last=Poets|first=Academy of American|website=poets.org|language=en|access-date=19. 2. 2026}}</ref> === Rani život === Rane godine ove spisateljice nisu prošle bez meteža. Obzirom da je u formativnim godinama doživjela smrti prijatelja i rođaka, uključujući i njenu mladu rodicu Sophiu Holland, ti događaji su potaknuli pitanja o smrti i besmrtnosti. Iz kuće u ulici Pleasant, koja se nalazi u blizini gradskog groblja, Dickinson nije mogla ignorisati česte sahrane koje su kasnije poslužile kao slike i motivi za njene pjesme. Val vjerskih preporoda u Dickinsoninim tinejdžerskim godinama odražavao je zabrinutost njenog [[Kalvinizam|kalvinističkog]] okruženja za sudbinu ljudskih duša. Iako su se Dickinsonine prijateljice, sestra, otac, a naposljetku i brat pridružili crkvi (njena majka joj je pristupila godinu dana nakon Emilinog rođenja), Emily to nikada nije učinila.<ref>{{Cite web|url=https://www.emilydickinsonmuseum.org/emily-dickinson/biography/emily-dickinson-her-childhood-and-youth-1830-1855/|title=1830-1855: Childhood and Youth – Emily Dickinson Museum|language=en-US|access-date=19. 2. 2026}}</ref> == Djelo == Za svog života objavila je samo 7 pjesama, ali nakon njene smrti među njenim privatnim stvarima pronalazi se kolekcija od preko 1000 pjesama od kojih mnoge nisu bile završene. Njene pjesme odlikuju se prepoznatljivim, unikatnim stilom, sa nevjerovatnim darom za riječi, objedinjujući kombinaciju profinjenog osjećaja i vrhunskog intelekta. Dickinsonin ugled kao spisateljice je porastao prvim objavljivanjem njenih pjesama u njihovom osnovnom obliku. Poznata je po dirljivim i sažetim stihovima, koji su duboko utjecali na razvoj poezije 20. stoljeća. Snaga njenog književnog glasa, kao i povučen, ekscentričan život, doprinose sveukupnoj slici Emily Dickinson kao neizbrisivog američkog književnika čija su djela i dan danas predmet analize. Inspiraciju za svoja djela pronalazila je u [[Biblija|Bibliji]], [[William Shakespeare|Shakespearovim]] djelima i klasičnoj [[mitologija|mitologiji]]. Dickinsonine pjesme su uglavnom tekstovi, definisani kao kratke pjesme s jednim naratorom (ne nužno sam pjesnik) koji izražava misli i osjećanja. Kao i u većini lirske poezije, narator u Dickinsoninim pjesmama često se identifikuje u prvom licu jednine - "ja". Dickinson je podsjetila čitatelja da "ja" u njenoj poeziji ne govori u ime same pjesnikinje: ''"Kada se izjasnim kao Predstavnik stiha - to ne znači - ja - već'' ''neka navodna osoba."'' <ref>{{Cite web|url=https://www.emilydickinsonmuseum.org/emily-dickinson/poetry/tips-for-reading/major-characteristics-of-dickinsons-poetry/|title=Major Characteristics of Dickinson’s Poetry – Emily Dickinson Museum|language=en-US|access-date=19. 2. 2026}}</ref> Malo djela je objavljeno nakon njene smrti, a nekoliko objavljenih djela su uređena i izmijenjena kako bi se pridržavala konvencionalnih standarda tog vremena. Nažalost, veliki dio Dickinsonine neobične upotrebe sintakse i forme izgubljen je u brojnim izmjenama. Nakon smrti njene sestre, Lavinia je otkrila stotine pjesama koje je Dickinson stvorila tokom godina, a nije ih nikada objavila. Potpuna kompilacija, Pjesme Emily Dickinson, nije objavljena sve do 1955. godine. U svoje slobodno vrijeme, Dickinson je proučavala [[Botanika|botaniku]], pa je izradila opsežan [[herbarij]]. Navodno se jedno od njenih prijateljstava, i to sa sudijom Otisom Phillipsom Lordom, razvilo u romansu prije Lordove smrti 1884. godine.<ref name=":0" /> Umrla je u 56. godini života, 15. maja 1886. Kompletirana i uređena kolekcija svih njenih pjesama prvi put je objavljena 1890. u [[Boston]]u četiri godine poslije njene smrti.<ref name="bio">[http://www.biography.com/people/emily-dickinson-9274190#synopsis&awesm=~oEk8rk3rklLgh4 Biografija s stranice] [[''Biography'']] učitano 15.5.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{Library resources box|by=yes|onlinebooks=yes|viaf=31995584}} * {{Cite book |editor-last=Bledsoe |editor-first=Robin |date=1995 |orig-year=1980; Boston: New York Graphic Society |title=Acts of Light: Emily Dickinson |url=https://books.google.com/books?id=rTjdHAAACAAJ |others=Illustrated by [[Nancy Ekholm Burkert]]; Introduction by [[Jane Langton]] |location=Boston |publisher=Bullfinch Press; Little, Brown and Company |isbn=978-0-8212-2175-4}} {{Link note|note=Available [https://archive.org/details/actsoflight0000dick here] at [[Internet Archive]].}} * {{Cite book |editor1-last=Miller |editor1-first=Cristanne |editor2-last=Mitchell |editor2-first=Domhnall |date= 2024 |title=The Letters of Emily Dickinson |location=Cambridge, Mass. |publisher=The Belknap Press of Harvard University Press |isbn=978-0-674-98297-0 |oclc=1393248736}} * {{Cite book |editor-last1=Sánchez-Eppler |editor-first1=Karen |editor-last2=Miller |editor-first2=Cristanne |title=The Oxford Handbook of Emily Dickinson |date=2022 |url=https://www.oxfordhandbooks.com/view/10.1093/oxfordhb/9780198833932.001.0001/oxfordhb-9780198833932 |language=en |isbn=978-0-19-187227-3 |publisher=Oxford University Press |doi=10.1093/oxfordhb/9780198833932.001.0001}} * <!-- Alphabetized under "Sterling Memorial Library". -->Emily Dickinson Papers, 1844–1891 (three microfilm reels) are housed at the [[Sterling Memorial Library]] at [[Yale University]]. {{Oclc|145079275}}. * {{Cite book |editor1-last=Tammaro |editor1-first=Thomas |editor2-last=Coghill |editor2-first=Sheila |date=2001 |title=Visiting Emily: Poems Inspired by the Life and Works of Emily Dickinson |others=Illustrator: Barry Moser |location=Iowa City |publisher=University of Iowa Press |isbn=978-0-87745-734-3 |oclc=44467681}} 2001 [[Minnesota Book Awards]] winner. == Vanjski linkovi == * {{Gutenberg author |id=996 | name=Emily Dickinson}} * {{Internet Archive author |sname=Emily Elizabeth Dickinson}} * {{Librivox author |id=23}} * [http://www.emilydickinson.org/ Elektronska arhiva Dickinson] * [http://www.edickinson.org/ Arhiva Emily Dickinson] * [http://www.poets.org/poetsorg/poet/emily-dickinson Pjesme i tekstovi Emily Dickinson na Akademiji američkih pjesnika] * [http://www.poetryfoundation.org/bio/emily-dickinson Profil i pjesme Emily Dickinson, uključujući audio zapise], na Poetry Foundation. * [http://www.english.illinois.edu/maps/poets/a_f/dickinson/dickinson.htm Emily Dickinson u Modernoj američkoj poeziji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100625053123/http://www.english.illinois.edu/maps/poets/a_f/dickinson/dickinson.htm |date=25. 6. 2010 }} * [http://www.emilydickinsoninternationalsociety.org/ Međunarodno društvo Emily Dickinson] * [https://web.archive.org/web/20150924130444/http://www.emilydickinsonmuseum.org/ Muzej Emily Dickinson] * [https://archivesspace.amherst.edu/repositories/2/resources/167 Kolekcija Emily Dickinson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250131173841/https://archivesspace.amherst.edu/repositories/2/resources/167 |date=31. 1. 2025 }} u arhivi i posebnim kolekcijama Amherst Collegea {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Dickinson, Emily}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1830.]] [[Kategorija:Umrli 1886.]] [[Kategorija:Biografije, Amherst]] 7becc62ochug36gmp0ol37m73sgw4xp Dire Straits 0 58113 3901799 3896507 2026-07-03T17:53:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901799 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Dire Straits | pozadina = skupina | slika = Dire straits 22101985 23 800.jpg | žanr = [[rock and roll]] (klasični rock, country rock) | karijera = [[1977]] - [[1995]] | trenutni_članovi = *Mark Knopfler *John Illsley *Guy Fletcher *Alan Clark | bivši_članovi = *David Knopfler *Pick Withers *Hal Lindes *Terry Williams *Jack Sonni *Omar Hakim | izdavač = Phonogram, Vertigo, Warner Bros. (SAD) | porijeklo = Newcastle, [[Engleska]] | album1 = Love Over Gold | godina1 = [[1982]] | album2 = Brothers in Arms | godina2 = [[1985]] | najnoviji_album = On Every Street | godina3 = [[1991]] }} '''Dire Straits''' je bio [[Velika Britanija|britanski]] [[rock and roll|rock]] bend kojeg su [[1977]]. osnovali [[Mark Knopfler]] ([[gitara]] i vokal), njegov brat David Knopfler (gitara), John Illsley ([[bas-gitara]]) i Pick Withers ([[bubnjevi]]), a [[menadžer]] je bio Ed Bicknell. Iako se Dire Straits pojavio u vrijeme vladavine [[punk]] rocka, bend je radio prema konvencijama [[klasični rock|klasičnog rocka]], mada sa pojednostavljenim [[zvuk]]om koji je bio atraktivan modernoj publici zamorenoj pretjeranom produkcijom [[stadion]]skog rocka iz 1970-ih. U ranim danima, Mark i David su zahtijevali da vlasnici pabova utišaju pojačala kako bi gosti mogli razgovarati dok bend svira pokazujući svoju nenametljivost i nesigurnost. Uprkos tom čudnom samozatajnom pristupu rock and rollu, Dire Straits je uskoro postao izuzetno uspješan sa svojim prvim albumom koji je postigao globalni višeplatinasti tiraž. Njihove najpoznatije pjesme su: "Sultans of Swing", "Romeo and Juliet", "Private Investigations", "Money for Nothing", "Walk of Life" i "Brothers in Arms". == Historija == === Rana historija === [[1978]], Dire Straits je snimio prvi [[album]], "Dire Straits" u Basing Street studijima (danas poznatim kao "Sarm West") blizu Portobello Roada u Zapadnom [[London]]u za 12.500£. Nakon inicijalnog puštanja albuma u prodaju u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] na Vertigou, odjeljenju Phonograma, [[album]] je zapazila Karin Berg, asistent u A&R (''artists and repertoire'') odjeljenju Warner Brothers Recordsa u [[New York]]u. Dok je ona smatrala da se radi o [[muzika|muzici]] koje je publika gladna, samo jedna osoba u njenom odjeljenju se na početku slagala s tom tezom. Ploča je slabo puštana u eter u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali nakon što je na nju stavljen potpis Warner Brothersa, doživjela je platinasti tiraž. Kasnije, nanovo pušten u prodaju kao single, "Sultans of Swing" je postao iznenadni hit UK chart-a, ušavši u prvih deset. Prvi album je ušao u prvih deset u gotovo svakoj [[Evropa|evropskoj]] zemlji. Drugi album grupe, "Communiqué" se pojavio [[1979]]. godine. Postao je album broj jedan na [[Njemačka|njemačkim]] top listama, dok je paralelno album "Dire Straits" zazuzeo treće mjesto. Oba albuma su karakteristična po pojednostavljenom zvuku (''stripped-down sound''). Međutim to će se u narednim godinama promijeniti. Mark Knofler i John Illsley su jedina dva člana koja su zajedno svirala od formiranja do gašenja grupe. === Uvećana složenost === [[1980]]. Dire Straits je izdao treći album, "Maknig Movies". To je označilo pomak ka složenijim aranžmanima i produkciji što će se nastaviti do disolucije grupe 1990-ih. S pjesmom "Romeo and Juliet", koja je postala jedan od najpoznatijih hitova grupe, "Making Movies" je zatekao odlazak Davida Knopflera dok se album još snimao; Sid McGinnis je popunio prazninu na ritam gitari u nastavku snimanja. Iako je Mark svirao na jednoj pjesmi prvog bratovljevog solo albuma, Mark i David se nisu pomirili godinama zbog svađe oko zasluga na albumima. Album je također ugostio klavijaturistu Roya Bittana iz [[Bruce Springsteen]]ovog E Street Banda, a producirao ga je Jimmy Iovine. Klavijaturista Alan Clark i [[Kalifornija|kalifornijski]] [[gitara|gitarista]] Hal Lindes su se priključili grupi za snimanje četvrtog studijskog albuma "Love Over Gold", koji je izašao [[1982]]. i bio je prvi album grupe kojeg je producirao Mark Knofler. Glavni hit albuma je bio "Private Investigations", koji je ušao među pet najboljih hitova u Ujedinjenom Kraljevstvu odnosno zauzeo drugu poziciju uprkos sedmominutnoj dužini pjesme. U drugim zemljama, dobro je prošao singl "Industrial Disease", pogotovo u [[Kanada|Kanadi]] gdje je ušao na listu deset najboljih hitova. Kratko nakon izlaska "Love Over Gold", grupu je napustio [[bubnjar]] Pick Withers radi [[jazz]] karijere. Zamijenio ga je Terry Williams, bivši član [[Rockpile]]a. [[1983]]. izišao je mini-album sa četiri pjesme, sa hit singlom "Twisting By the Pool". Nakon toga je uslijedio dvostruki živi album "Alchemy", [[1984]]. godine. U to vrijeme Mark Knopfler je također uradio muziku za [[film]]ove "Local Hero" i "Cal". Međutim najveći hit Dire Straitsa je tek trebao da dođe. === Era "Brothers in Arms" === Album "Brothers in Arms" je izdat [[1985]], te je postao najprodavaniji album u Ujedinjenom Kraljevstvu te godine i veliki međunarodni hit. Polučio je sa nekoliko singlova uključujući američki hit broj jedan "Money for Nothing", koji je bio prvi ikad pušteni video na [[MTV]]-u u Britaniji. Kasnije se pojavilo još personalnih promjena u bendu, pristupanjem drugog klavijaturiste Guya Fletchera. Za vrijeme snimanja albuma "Brothers in Arms", grupu napušta Hal Lindes. Njegovo mjesto je zauzeo Jack Sonni, iako je Lindes pokupio zasluge kao zvanični član grupe po izlasku albuma, a Sonni ipak nije. Omar Hakim se također piključio Terryju Williamsu na bubnjevima: obojica su ponijeli zasluge kao članovi benda za ovaj izlazak albuma. Svjetska turneja [[1985]]/[[1986]]. je ostvarila fenomenalan uspjeh. Nakon nastupa u [[Wembley Arena|Webley areni]], bend je [[13. juli|13. jula]] u posljepodnevnim satima nastupio na [[Live Aid]]u na [[Wembley Stadium|Wembley stadionu]]. Repertoar im je uključivao "Money For Nothing" sa [[Sting]]om kao gostujućim vokalom. Turneja se završila u Entertainment Centreu u [[Sidnej]]u ([[Australija]]) gdje grupa još uvijek drži rekord za uzastopne nastupe (21 noć zaredom). Posljednji nastup tog produženog boravka u Sidneju je snimljen i emitovan na Australijskoj i [[Novi Zeland|Novozelandskoj]] televiziji, a poznat je po jedinstvenoj kalipso interpretaciji pjesme "So Far Away" i improvizaciji poznate australijske narodne pjesme "Waltzing Matilda". Komercijalni uspjeh "Brothers in Arms" je došao i zbog činjenice da se radilo o jednom od prvih albuma upotpunosti digitalno snimljenih i produciranih u tada novom [[Compact disc]] formatu, što je navelo pobornike novih tehnologija da ga stave na listu "must by" albuma. "Brothers in Arms" CD je bio jedan od prvih albuma koji je sadržavao materijal koji se nije mogao pronaći na LP (Long playing) ekvivalentu; sadržavao je 12 minutni singl "Money for Nothing" umjesto 7 minutne verzije na LP-u. "Brothers in Arms" se također smatra prvim svjetskim CD singlom, koji je izdat u Ujedinjenom Kraljevstvu u vidu dva singla kao vid promocije, jedan sa logom za turneju Live 1985. i drugi posvećen australijskom dijelu turneje sa oznakom Live 1986. Sadržavajući samo četiri numere, imao je ograničen [[tiraž]]. Nadalje, novi format je nudio odličnu priliku za pokazivanje Knopflerovih [[filigran]]skih produkcijskih vrijednosti sa ranijim albumima, navodeći mnoge fanove da nanovo kupuju cijeli raniji katalog Dire Straitsa. "Brothers in Arms" je u Sjedinjenim Američkim Državama ostvario uspjeh popevši se na prvu poziciju na Billboard Magazine Top Pop Albums Chart, na kojoj se zadržao devet sedmica, postavši višeplatinasti album i završivši na petoj poziciji za [[1986]]. godinu. Također, prema nedavnom glasanju koje je provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu, "Brothers in Arms" je treći najbolje prodavani album svih vremena na Ostrvu. === Nakon "Brothers in Arms" === Po završetku ''Brothers in Arms'' turneje 1986, Dire Straits je uzeo duži odmor, a Mark Knopfler se koncentrisao na solo projekte i [[film]]sku muziku. Bend se ponovo okupio za koncert u čast sedamdesetog rođendana [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]] [[1988]], gdje im se priključio [[Eric Clapton]] (koji je s njima izvodio svoj hit "Wonderful Tonight"). Iste godine, bend je napustio bubnjar Terry Williams. Nakon Markove saradnje sa Notting Hillbillies (koji su imali manji hit singl "Your Own Sweet Way" s albuma "Missing... Presumed Having a Good Time"), Dire Straits se regrupisao [[januar]]a [[1991]]. godine. U to vrijeme bend se sastojao iz četiri ključna člana: Knopfler, John Illsley, te klavijaturisti Alan Clark i Guy Fletcher. Uz pomoć drugih povremenih članova, uključujući visoko cijenjenog američkog bubnjara Jeff Porcaroa iz Toto grupe (kome je ponuđeno stalno mjesto u grupi, ali je to odbio zbog obaveza snimanja prema Toto grupi), grupa je počela sa snimanjem numera za novi album. Rezultat je bio posljednji originalni studijski album Dire Straitsa, "On Every Street", izdat 1991, šest godina nakon "Brothers in Arms". Uveliko iščekivano izdanje "On Every Street" je doživjelo pomješane kritike i srednji uspjeh. Prema nekim kritičarima, album je bio ispod kvaliteta ranijih albuma, i nije se prodavao na ranijem nivou. Na pjesmi "The Bug" je sarađivao back vokal Vince Gill koji je također odbio ponudu da se priključi bendu. Turneja koja je uslijedila u periodu 1991-1992. nije bila uspješna kao prethodna 1985-1986. Živi album "On the Night" koji je izašao 1993. je dokumentovao turneju, na kojoj je Chris Whitten svirao bubnjeve. Nakon izdavanja "Live at the BBC", kolekcije živih snimaka koji su nastali tokom ranijih godina, Dire Straits se tiho rasformirao 1995, nakon što je Knopfler izrazio želju da prestane sa turnejama velikih razmjera, te se upotpunosti odmah bacio na solo materijal i filmsku muziku, dok su njegove kolege iz benda nastavile sa vlastitim karijerama. Guy Fletcher je međutim nastavio da sarađuje na gotovo svakom komadu koji se ticao Knopflerove solo karijere. Izdata su tri ''best of'' albuma, a posljednji je [[kompilacija]] pod nazivom "The Best of Dire Straits & Mark Knopfler: Private Investigations" iz [[novembar|novembra]] [[2005]], koja sadrži većinu studijskog materijala, te solo i filmski materijal Marka Knopflera. Album je postao underground hit na iznenađenje mnogih, i prošao je izuzetno dobro kada se uzme u obzir činjenica da se grupa raspala prije gotovo deceniju, a na albumu se našla samo jedna ranije neobjavljena numera "All The Roadrunning", duet sa Emmylou Harris koji je kasnije izdat na albumu istog imena. Dire Straits i Mark Knopfler su prodali do danas oko 118 miliona albuma. Neki od poznatih poštovaoca Dire Straitsa i Marka Knopflera su: [[Douglas Adams]], [[Diana, princeza od Velsa]], [[Quentin Tarantino]], grupa [[The Killers]], koja je preradila pjesmu "Romeo and Juliet" za seriju "Live from Abbey Road" na Channel 4, potom Sachin Tendulkar. Muzički bend "System of a Down" ponekad svira dijelove "Sultans of Swing" na svojim koncertima kao uvod za svoju pjesmu "Aerials". == Članovi Dire Straitsa == {| class="toccolours" border=1 cellpadding=2 cellspacing=0 style="float: width: 265px; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; border: 1px solid #E2E2E2;" |- ! bgcolor="#E7EBEE" | 1977– 1980 | * Mark Knopfler - vodeća gitara, vodeći vokali * David Knopfler - ritam gitara, klavijature, back vokali * John Illsley - bas-gitara, back volaki * Pick Withers - bubnjevi, udaraljke |- ! bgcolor="#E7EBEE" | 1980 | * Mark Knopfler - električna gitara, vodeći vokali * John Illsley - bas-gitara, back vokali * Pick Withers - bubnjevi, back vokali |- ! bgcolor="#E7EBEE" | 1980–1982 | * Mark Knopfler - vodeća gitara, vodeći vokali * Hal Lindes - ritam gitara, back vokali * John Illsley - bas-gitara, back vokali * Alan Clark - klavijature * Pick Withers - bubnjevi |- ! bgcolor="#E7EBEE" | 1982–1984 | * Mark Knopfler - vodeća gitara, vodeći vokali * Hal Lindes - ritam gitara, back vokali * John Illsley - bas-gitara, back vokali * Alan Clark - klavijature * Terry Williams - bubnjevi |- ! bgcolor="#E7EBEE" | 1984–1985 | * Mark Knopfler - vodeća gitara, vodeći vokali * Hal Lindes - ritam gitara, back vokali * John Illsley - bas-gitara, back vokali * Guy Fletcher - orgulje, back vokali * Alan Clark - klavir * Terry Williams - bubnjevi |- ! bgcolor="#E7EBEE" | 1985 | * Mark Knopfler - gitara, vodeći vokali * John Illsley - bas-gitara, back vokali * Guy Fletcher - orgulje, back vokali * Alan Clark - klavir * Terry Williams - bubnjevi * Omar Hakim - bubnjevi |- ! bgcolor="#E7EBEE" | 1985 | * Mark Knopfler - gitara, vodeći vokali * John Illsley - bas-gitara, back vokali * Guy Fletcher - orgulje, back vokali * Alan Clark - klavir * Terry Williams - bubnjevi |- ! bgcolor="#E7EBEE" | 1985–1988 | * Mark Knopfler - vodeća gitara, vodeći vokali * Jack Sonni - ritam gitara * John Illsley - bas-gitara, back vokali * Guy Fletcher - orgulje, back vokali * Alan Clark - klavir * Terry Williams - bubnjevi |- ! bgcolor="#E7EBEE" | 1988–1989 | * Mark Knopfler - gitara, vodeći vokali * John Illsley - bas-gitara, back vokali * Guy Fletcher - orgulje, back vokali * Alan Clark - klavir * Terry Williams - bubnjevi |- ! bgcolor="#E7EBEE" | 1989–1995 | * Mark Knopfler - gitara, vodeći vokali * John Illsley - bas-gitara, back vokali * Guy Fletcher - orgulje, back vokali * Alan Clark - klavir |} ==== Članovi za vrijeme gašenja benda ==== * Mark Knopfler - vodeći vokali, gitara (1977–1995) * John Illsley - bas-gitara, back vokali (1977–1995) * Alan Clark - klavijature (1980–1995) * Guy Fletcher - klavijature, back vokali (1984–1995) ==== Bivši članovi ==== * David Knopfler - gitara, klavijature, back vokali (1977–1980) * Pick Withers - bubnjevi i udaraljke (1977–1982) * Hal Lindes - gitara, back vokali (1980–1985) * Terry Williams - bubnjevi (1982–1989) * Omar Hakim - bubnjevi (1985) * Jack Sonni - gitara (1985–1988) ==== Pomoćni članovi za turneje ==== * Mel Collins - saksofon (1983) * Tommy Mandel - klavijature (1982–1983) * Joop de Korte - udaraljke (1982–1986) * Chris Whitten - bubnjevi i udaraljke (1991–1995) * Phil Palmer - gitara (1991–1995) * Paul Franklin - pedal steel gitara (1991–1995) * Chris White - saksofon (1985–1995) * Danny Cummings - udaraljke (1991–1995) == Diskografija == === Glavni albumi === * [[1978]] ''[[Dire Straits (album)|Dire Straits]]'' (Globalna prodaja: 15 miliona) #5 [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], #2 [[SAD]] * [[1979]] ''[[Communiqué]]'' (Globalna prodaja: 7 miliona) #5 UK, #11 SAD * [[1980]] ''[[Making Movies]]'' (Prodaja u Sjedinjenim Američkim Državama: 1 milion) #4 UK, #19 SAD * [[1982]] ''[[Love Over Gold]]'' (Prodaja u Sjedinjenim Američkim Državama: 0,5 miliona) '''#1''' UK, #19 SAD * [[1985]] ''[[Brothers in Arms]]'' (Prodaja u Sjedinjenim Američkim Državama: 9 miliona; globalna prodaja: 29 miliona) '''#1''' UK, '''#1''' SAD * [[1991]] ''[[On Every Street]]'' (Prodaja u Sjedinjenim Američkim Državama: 1 milion; globalna prodaja: 8 miliona) '''#1''' UK, #12 SAD === Mini-albumi === * [[1983]] ''ExtendedancEPlay'' #53 SAD * [[1993]] ''Encores'' === Živi albumi === * [[1984]] ''[[Alchemy (album)|Alchemy]]'' (Prodaja u Sjedinjenim Američkim Državama: 0,5 miliona) (uživo u [[London]]u) #3 UK, #46 SAD * [[1993]] ''[[On the Night]]'' * [[1995]] ''[[Live at the BBC (Dire Straits)|Live at the BBC]]'' === Kompilacije === * [[1988]] ''[[Money for Nothing]]'' (Prodaja u Sjedinjenim Američkim Državama: 1 milion) '''#1''' UK, #62 SAD * [[1998]] ''[[Sultans of Swing: The Very Best of Dire Straits]]'' (Prodaja širom svijeta je premašila cifru od 4,2 miliona također na DVD) * [[2005]] ''[[The Best of Dire Straits & Mark Knopfler: Private Investigations]]'' === Singlovi === {| class="wikitable" ! Godina ! Pjesma ! <small>Billboard Hot 100 [[SAD]]</small> ! <small>Mainstream Rock Tracks [[SAD]]</small> ! <small>UK singles chart [[UK]]</small> | <small>Canadian Singles Chart [[Kanada]]</small> ! Album |- | [[1979]] | "Sultans Of Swing" | #4 | - | #8 | #4 | ''Dire Straits'' |- | [[1979]] | "Lady Writer" | #45 | - | #51 | #51 | ''Communiqué'' |- | [[1981]] | "Romeo and Juliet" | - | - | #8 | - | ''Making Movies'' |- | [[1981]] | "Skateaway" | #58 | #31 | #37 | - | ''Making Movies'' |- | [[1981]] | "Tunnel of Love" | - | - | #54 | - | ''Making Movies'' |- | [[1982]] | "Private Investigations" | - | - | #2 | - | ''Love Over Gold'' |- | [[1983]] | "Industrial Disease" | #75 | #9 | - | #18 | ''Love Over Gold'' |- | [[1983]] | "Twisting By The Pool" | - | #12 | #14 | #18 | ''ExtendedancEPlay'' |- | [[1984]] | "Love Over Gold (Live)" | - | - | #50 | - | ''Alchemy: Dire Straits Live'' |- | [[1985]] | "So Far Away"<sup>1</sup> | #19 | #29 | #20 | #24 | ''Brothers In Arms'' |- | [[1985]] | "Money For Nothing" | #1 | #1 | #4 | #1 | ''Brothers In Arms'' |- | [[1985]] | "Brothers In Arms" | - | - | #16 | - | ''Brothers In Arms'' |- | [[1986]] | "Walk Of Life" | #7 | #6 | #2 | #7 | ''Brothers In Arms'' |- | [[1986]] | "Your Latest Trick" | - | - | #26 | - | ''Brothers In Arms'' |- | [[1988]] | "Sultans Of Swing (Re-Issue)" | - | - | #62 | - | ''Dire Straits'' |- | [[1991]] | "Calling Elvis" | - | #3 | #21 | #4 | ''On Every Street'' |- | [[1991]] | "Heavy Fuel" | - | #1 | #55 | #17 | ''On Every Street'' |- | [[1992]] | "On Every Street" | - | - | #42 | - | ''On Every Street'' |- | [[1992]] | "The Bug" | - | #8 | #67 | #21 | ''On Every Street'' |- | [[1993]] | "Encores (EP)" | - | - | #31 | - | ''Encores (EP)'' |- | [[1993]] | "Your Latest Trick (Live)" | - | - | - | #91 | ''On the Night'' |} * <sup>1</sup>1986. pušten u prodaju u SAD/Kanadi == Nagrade == * BRIT Awards [[1983]]. - Najbolja britanska grupa * Grammy Awards [[1985]]. - Najbolja rock izvedba (duo ili grupa s vokalom) (za pjesmu ''Money for Nothing'') * Grammy Awards [[1986]]. - Najbolji muzički video, kratka forma (za ''Brothers In Arms'') * BRIT Awards [[1986]]. - Najbolja britanska grupa * BRIT Awards [[1987]]. - Najbolji britanski album (za "Brothers In Arms") == Zanimljivosti == * Pjesma "Local Hero" svira dok fudbaleri [[Newcastle United]]a izlaze na teren kada igraju domaće utakmice. == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20160118170956/http://www.mark-knopfler.com/ Mark Knopflerov zvanični website] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.knopfler.com David Knopflerov zvanični website] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.david-knopfler.de David Knopflerov zvanični njemački website] {{Simboli jezika|de|Njemački}} * [http://www.hallindes.com/ Hal Lindesov zvanični website] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.guyfletcher.co.uk/ Guy Fletcherov zvanični website] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.swanseablues.co.uk/ Terry Williams Tawe Delta Blues Cafe]{{Mrtav link}} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [https://web.archive.org/web/20100423111103/http://www.mark-knopfler-news.co.uk/biogs/mark.html Mark Knopflerova autorizovana biografija] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.mark-knopfler.de Njemački nezvanični website] {{Simboli jezika|de|Njemački}} * [https://web.archive.org/web/20120311195613/http://www.mark-knopfler.nl/ Holandski nezvanični website] {{Simboli jezika|nl|nizozemski}} * [https://web.archive.org/web/20090504043908/http://www.spanishcity.net/ Španski nezvanični website] {{Simboli jezika|es|Španski}} {{Grammy - najbolji spot}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dire Straits| ]] [[Kategorija:Britanske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1977.]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Brit"]] k6t5juwpiq347nty9foplk239p7mw2c FC Barcelona 0 62099 3901838 3827152 2026-07-04T08:17:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901838 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|F.C. Barcelona (višeznačnica)}} {{Infokutija nogometni klub | boja1 = #FFCC00 | boja2 = #0000BA | ime = '''Barcelona''' | puno_ime = ''Fútbol Club Barcelona'' | grb = FC Barcelona.svg | nadimak = ''Barça''<br/>''Azulgranas''<br/>''Culés'' | osnovan = [[29. novembar]] [[1899.]] | lokacija = [[Barcelona]], [[Španija]] | boje = {{colorbox|#0000BA}} {{colorbox|#CC0000}} {{colorbox|#FFCC00}} | federacija = [[Nogometni savez Španije|RFEF]] | konfederacija = | liga = [[La Liga]] | stadion = [[Camp Nou]]<ref>* http://www.fcbarcelona.com/club/facilites-and-services/camp_nou</ref> | kapacitet = 99.354 | vlasnik = | predsjednik = [[Joan Laporta]] | direktor = | odbor = | menadžer = [[Hansi Flick]] | uspjesi = 100 trofeja | nacionalni_kupovi = [[Kup kralja]] '''×32'''<br>[[La Liga]] '''×28'''<br>[[Španski superkup]] '''×15'''<br>[[Kup Eve Duarte]] '''×3'''<br>[[Španski liga-kup]] '''×2''' | evropski_kupovi = [[UEFA Liga prvaka]] '''×5'''<br>[[UEFA Superkup]] '''×5'''<br>[[UEFA Kup pobjednika kupova]] '''×4'''<br>[[Kup velesajamskih gradova]] '''×3'''<br>[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''×3''' | adresa = | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 2. mjesto | prethodna_sezona = [[La Liga 2023/2024.|2023/24.]] | veb-sajt = [http://www.fcbarcelona.com/ fcbarcelona.com] | trenutna_sezona = [[FC Barcelona – sezona 2024/2025.]] <!-- Dresovi -->| uzorak_lr1 = _fcbarcelona2324h | uzorak_t1 = _fcbarcelona2324h | uzorak_dr1 = _fcbarcelona2324h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _barcelona2324h | lijeva ruka1 = 000080 | tijelo1 = 000080 | desna ruka1 = 000080 | šorc1 = 000080 | čarape1 = 000080 | uzorak_lr2 = _fcbarcelona2324a | uzorak_t2 = _fcbarcelona2324a | uzorak_dr2 = _fcbarcelona1920a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = _fcbarcelona1920a | lijeva ruka2 = FFDD00 | tijelo2 = FFDD00 | desna ruka2 = FFDD00 | šorc2 = FFDD00 | čarape2 = FFDD00 | uzorak_lr3 = _fcbarcelona1920t | uzorak_t3 = _fcbarcelona1920t | uzorak_dr3 = _fcbarcelona1920t | uzorak_š3 = _fcbarcelona1920t | uzorak_č3 = _fcbarcelona1920t | lijeva ruka3 = 00E8C5 | tijelo3 = 00E8C5 | desna ruka3 = 00E8C5 | šorc3 = 00E8C5 | čarape3 = 00E8C5 }} '''Futbol Club Barcelona''', poznat i kao '''Barcelona''' ili jednostavnije '''Barça''', [[Španija|španski]] je nogometni klub iz [[Barcelona|istoimenog grada]]. Klub su 1899. osnovali švicarski, engleski i katalonski nogometaši koje je predvodio [[Joan Gamper]]. Ubrzo postaje simbol katalonske kulture i katalonizma uz moto ''Més que un club'' ("Više od kluba"). Barcelona je veliko sportsko društvo, ali je nogometni klub najpoznatiji. Nadimak kluba je ''Barça'' ili ''Blaugrana'' ("Plavo-crvena"). Službena himna Barcelone je "[[Cant del Barça]]" autora Jaumea Picasa i Josepa Marije Espinàsa. To je četvrti najbogatiji nogometni klub u svijetu s prosječnom zaradom 486 miliona eura. Najveći rival Barcelone je [[Real Madrid CF|Real Madrid]], a njihove međusobne utakmice poznate su pod nazivom [[El Clásico]]. Domaće prvenstvo Barcelona je osvojila 28 puta. Uz to je 32 puta podigla pehar u [[Kup kralja|nacionalnom kupu]], 15 puta bila je pobjednik Superkupa, triput je osvajala Kup Eve Duarte i dvaput trofej ''Copa de la Liga''. U međunarodnim takmičenjima, Barcelona je pet puta bila pobjednik [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], rekordna četiri puta pobjednik [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]], pet puta osvajač [[UEFA Superkup]]a i rekordna tri puta pobjednik [[Kup velesajamskih gradova|Kupa velesajamskih gradova]], te tri puta osvajač naslova [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetskog klupskog nogometnog prvaka]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Camp Nou]]. ==Historija== ===Rani period (1899–1929)=== 22. oktobra 1899. godine [[Joan Gamper|Hans Gamper]] objavio je oglas u novinama ''Los Deportes'' gdje izražava svoju želju za osnivanjem nogometnog kluba. Gamper je igrao nogomet u [[FC Zurich|Zurichu]] od 1896. do 1898. godine. Nakon pozitivnog odgovora na oglas dogovoren je sastanak u gimnaziji ''Solé 29''. Na sastanku se pojavilo jedanaest igrača - Walter Wild (prvi direktor kluba), Lluís d'Ossó, Bartomeu Terradas, Otto Kunzle, Otto Maier, Enric Ducal, Pere Cabot, Carles Pujol, Josep Llobet, John Parsons i William Parsons. Rezultat sastanka je bilo osnivanje kluba. Gamper je tokom 25 godina vladanja klubom od Barcelone stvorio najuspješniji klub na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]]. U junu [[1925.]] za vrijeme prijateljske utakmice u Barceloni [[Španija|španska]] himna je izviždana, dok su gledaoci aplaudirali britanskoj himni. Gamper je izbačen iz zemlje zbog podržavanje katalonstva, a stadion je zatvoren na šest mjeseci. Svake godine se u čast Gampera u Barceloni igra turnir pod imenom ''Trofeu Joan Gamper''. ===Rivera, Republika i građanski rat (1929–1941)=== Iako je imao kvalitetne igrače, nogometni klub Barcelona ušao je u period pada u kojem su politički konflikti zasjenili sportska događanja u kompletnom društvu. Iako je klub osvojio prvenstvo Katalonije 1930, 1931, 1932, 1934, 1936. i 1938. godine izostajali su uspjesi na nacionalnoj razini. Mjesec dana nakon što je započeo [[Španski građanski rat]] 1936. godine, nekoliko igrača iz Barcelone odlazi u vojsku. [[Josep Sunyol]], predsjednik kluba iz nezavisne političke stranke ubijen je 6. augusta blizu Guadarrame. Označen kao mučenikom barcelonizma ubistvo je označilo odlučujući trenutak u historiji kluba. U ljeto 1937. godine igrači su otišli na turneju u [[Meksiko]] i [[SAD]] gdje su primljeni kao ambasadori ''Druge španske republike''. Ta turneja osigurala je klub finansijski, ali također i rezultirala time da je polovina igrača tražilo azil u Meksiko i Francusku. 16. marta 1938. godine bombardiran je grad Barcelona što je rezultiralo smrću od preko 3.000 ljudi; jedna od bombi pogodila je i urede kluba. Nekoliko mjeseci kasnije, Katalonija se našla pod okupacijom. Kao simbol "nediscipliniranog" Katalonizma sam klub, koji je tada brojao tek 3.486 članova, bio je suočen s nizom restrikcija. Nakon završetka građanskog rata upotreba Katalonske zastave je zabranjena, a nogometni klubovi nisu u svojim nazivima smjeli imati riječi koje nisu na španskom jeziku. Ovakve metode nagnale su klub da promijeni svoje ime u Club de Fútbol Barcelona te da ukloni Katalonsku zastavu sa svog grba. ===Club de Fútbol Barcelona (1957–1978)=== [[Datoteka:Europa cup 1 Beslissingswedstrijd te Brussel Barcelona tegen Hamburg (1-0) Sp, Bestanddeelnr 912-4395.jpg|mini|lijevo||250px|Barcelona protiv [[Hamburger SV|Hamburga]] 1961. godine.]] Uz [[Helenio Herrera|Helenia Herreru]] kao trenera, mladog [[Luis Suárez (nogometaš, rođen 1935.)|Luisa Suáreza]], evropskog nogometaša 1960-ih godina i dvojicom utjecajnih mađarskih nogometaša [[Sándor Kocsis|Sándorom Kocsisom]] i [[Zoltán Czibor|Zoltánom Cziborom]] - klub je osvojio još jednu dvostruku krunu 1959. godine, te prvenstvo i [[Kup velesajamskih gradova]] 1960. godine. Godinu dana kasnije Barcelona je postala prvi klub koji je uspio pobijediti [[Real Madrid CF|Real Madrid]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], ali je u finalu tog takmičenja poražena od [[SL Benfica|Benfice]] rezultatom 3–2. Šezdesete godine prošlog vijeka bile su manje uspješne za klub, a tokom tog perioda prvenstvom je uglavnom dominirao Real Madrid. Izgradnja stadiona [[Camp Nou]] završena je 1957. godine, a značila je da klub ima malo novaca koje može potrošiti na nove igrače. S pozitivne strane u toj deceniji u vrhunske nogometaše razvili su se [[Josep Maria Fusté]] i [[Carles Rexach]], a sam klub osvojio je španski kup 1963. godine, te kup Kup velesajamskih gradova 1966. godine. Nešto ponosa Barcelona je vratila pobjedom nad Real Madridom u finalu španskog kupa koje se igralo na stadionu [[Stadion "Santiago Bernabéu"|Santiago Bernabéu]] i to dok je publici bio [[Francisco Franco|Franco]], a sve pod vodstvom bivšeg republikanskog pilota [[Salvador Artigas|Salvadora Artigasa]]. Završetak Francove diktatorske ere 1974. godine označio je povratak službenog imena kluba u Futbol Club Barcelona, te povratak grba u originalni dizajn uz upotrebu originalnih slova.<ref>* http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/simbols/escut.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150717001632/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/simbols/escut.html |date=17. 7. 2015 }}</ref> U sezoni 1973–74. u Barcelonu je stigao [[Johan Cruyff]] koji je kupljen za tada rekordni novčani iznos od 920 hiljada [[britanska funta|funti]] od [[AFC Ajax|Ajaxa]]. Već etablirani igrač u [[Holandija|Holandiji]], Cruyff je brzo pobrao simpatije navijača Barcelone nakon što je na jednoj press konferenciji izjavio da je izabrao igrati za Barcelonu umjesto za Real Madrid, jer se ne bi osjećao ugodno igrati za klub koji je povezan s Francom. Navijači su ga još više zavoljeli kada je svom sinu dao katalonsko ime Jordi. Uz kvalitetne igrače poput [[Juan Manuel Asensi|Juana Manuela Asensija]], [[Carles Rexach|Carlesa Rexacha]] i [[Hugo Sotil|Huga Sotila]], Cruyff je te sezone pomogao klubu osvojiti naslov prvaka po prvi puta nakon 1960. godine. Proglašen je najboljim evropskim nogometašem 1973. godine tokom prve sezone u Barceloni (njegova druga Zlatna lopta; prvu je osvojio dok je igrao za Ajax 1971. godine). Cruyff će osvojiti i treću Zlatnu lopta 1974. godine, također igrajući za Barcelonu. ===Núñez i period stabilizacije (1978–2000)=== 1978. godine [[Josepa Lluísa Núñez]] je bio prvi izabrani predsjednik kluba. Od tada predsjednika kluba biraju članovi. Ova odluka je usko povezana sa demokratijskim tranzicijskim periodom Španije 1974. godine i krajem Francove diktature. Núñezov glavni cilj bio je razviti Barcelonu u svjetski klub. Prema preporuci Cruyffa, Núñez je osnovao Omladinsku školu Barcelone 20. oktobra 1979. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20100818/masia-como-laboratorio/840127.shtml|title=La Masia, como un laboratorio|last=Perarnau|first=Martí|date=17. 8. 2010|website=Sport|access-date=15. 5. 2016|archive-date=12. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512173322/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20100818/masia-como-laboratorio/840127.shtml|url-status=dead}}</ref> 16. maja 1979. godine klub je osvojio svoj prvi [[Kup pobjednika kupova]] pobijedivši u finalu [[Fortuna Düsseldorf|Fortunu Düsseldorf]] rezultatom 4–3 u [[Basel]]u. Završnicu je gledalo više od 30 hiljada navijača Barcelone koji su doputovali iz Španije na utakmicu. U junu 1982. godine za tada rekordnih 5 miliona eura dolazi [[Diego Maradona]], koji je prethodno igrao za [[Boca Juniors|Bocu Juniors]]. Naredne sezone, pod vodstvom trenera [[César Luis Menotti|Menottija]], Barcelona je osvojila španski kup u kojem je pobijedila Real Madrid. Međutim, Maradonino vrijeme u Barceloni kratko je trajalo, uskoro je otišao u [[SSC Napoli|Napoli]]. Početkom sezone 1984–85. za trenera je imenovan [[Terry Venables]], koji je klub vodio do trofeja La Lige uz pomoć jednog od najboljih veznjaka tog vremena [[Bernd Schuster|Bernda Schustera]]. Sljedeće sezone Venables je odveo klub do njihovog drugog finala Lige prvaka kojeg su ponovno izgubili, ovaj put od [[FC Steaua Bukurešt|Steaue]] iz [[Bukurešt]]a nakon lošijeg izvođenja penala u dramatičnoj nogometnoj večeri odigranoj u [[Sevilla|Sevilli]].<ref>{{Cite web|url=http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_4.html|title=From the 75th Anniversary to the European Cup (1974-1992) {{!}} FCBarcelona.cat|website=arxiu.fcbarcelona.cat|access-date=15. 5. 2016|archive-date=4. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160204173818/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_4.html|url-status=dead}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine najbolji strijelac Engleske [[Gary Lineker]] došao je u klub zajedno sa golmanom [[Andoni Zubizarreta|Andonijem Zubizarretom]]. Međutim, klub nije postigao značajniji uspjeh, dijelom i zbog odlaska Schustera. Venables je dobio otkaz početkom sezone 1987–88, a zamijenio ga je [[Luis Aragonés]]. Igrači su se pobunili protiv predsjednika Núñeza u događaju koji je ostao upamćen pod nazivom ''pobuna Hesperia'', a pobjeda u finalu španskog kupa protiv [[Real Sociedad]]a od 1–0 označila je kraj sezone. [[Datoteka:Cruijff met de beker van de derde prijs, Bestanddeelnr 928-0928.jpg|mini|desno|200px|[[Johan Cruyff]] u dresu Barcelone.]] 1988. godine Johan Cruyff se vraća u klub kao trener, te je oformio tzv. ''Dream Team''. Koristio je mješavinu španskih igrača poput [[Pep Guardiola|Josepa Guardiole]], [[José Mari Bakero|Joséa Mari Bakera]] i [[Txiki Begiristain|Txikija Begiristaina]], te je sa strane doveo igrače poput [[Ronald Koeman|Ronalda Koemana]], [[Michael Laudrup|Michaela Laudrupa]], [[Romário|Romária]] i [[Hristo Stoičkov|Hrista Stoičkova]]. Pod njegovim vodstvom Barcelona je osvojila četiri uzastopna naslova španskog prvaka u periodu od 1991. do 1994. godine. U finalu Kupa pobjednika kupova 1989. godine pobjeđuje [[UC Sampdoria|Sampdoriju]], dok je 1992. godine pobijedila isti klub u finalu Lige prvaka održanom na [[Stadion Wembley(1923)|Wembleyju]]. Također su osvojili i naslov pobjednika španskog kupa 1990. godine, evropski Superkup 1992. godine i tri španska Superkupa. Sa 11 osvojenih trofeja Cruyff je postao najuspješniji trener kluba u historiji sve do 2011. godine i menadžerske ere Josepa Guardiole. Cruyff je također postao i trener s najdužim stažem u klubu - punih 8 godina. Cruyffu je sreća okrenula leđa u posljednje dvije sezone kada nije uspio osvojiti niti jedan trofej. Cruyffa je nakratko zamijenio trener [[Bobby Robson]] koji je preuzeo klub u sezoni 1996–97. On je doveo [[Ronaldo|Ronalda]] iz [[PSV Eindhoven|PSV-a]], te osvojio trostruku krunu iste sezone: španski kup, Kup pobjednika kupova i španski superkup. Međutim, uprkos uspjehu Robsona su svi smatrali tek zamjenskim trenerom - čekali su da [[Louis van Gaal]] postane slobodan. Poput Maradone, Ronaldo je u Barceloni proveo kratko vrijeme prije nego je otišao u [[FC Inter Milano|Inter]] iz [[Milano|Milana]]. Međutim, pojavili su se novi igrači poput [[Luís Figo|Luisa Figa]], [[Patrick Kluivert|Patricka Kluiverta]], [[Luis Enrique (nogometaš)|Luis Enriquea]] i [[Rivaldo|Rivalda]] koji su osvojili [[UEFA Superkup]] protiv [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] te španski kup i špansko prvenstvo 1998. godine. Rivaldo je postao četvrti igrač Barcelone koji je proglašen evropskim nogometašem godine. Ipak, pored domaćih uspjeha, neuspjesi na međunarodnoj nogometnoj sceni bili su glavni uzrok otkaza van Gaala i odstupanja s mjesta predsjednika kluba Núñeza 2000. godine. ===Odlazi Núñeza, dolazak Laporte (2000–2008)=== Odlazak Núñeza i van Gaala nisu se mogli niti usporediti s odlaskom Luisa Figa iz Barcelone. Kao drugi kapiten ekipe, Figo je postao kultni heroj kojeg su Katalonci smatrali svojim vlastitim. Navijači su Figu izrazito zamjerili što je odlučio preći u redove njihovog najvećeg suparnika [[Real Madrid]]a, pa su ga neprijateljski dočekivali na domaćim utakmicama ova dva kluba. Za vrijeme njegovog prvog posjeta u dresu Real Madrida netko iz publike je na njega bacio svinjsku glavu i punu bocu viskija. Predsjednika Núñeza zamijenio je [[Joan Gaspart]] 2000. godine i u tri godine njegovog boravka na mjestu predsjednika, klub je bio u padu, a treneri su se smjenjivali; u jednom trenutku van Gaal se ponovno vratio na trenersku klupu. Međutim, van terena Gaspart nije ulijevao povjerenje i 2003. godine skupa sa van Gaalom daje ostavku. Nakon razočaravajuće Gaspartove ere klub se probudio uz kombinaciju novog mladog predsjednika, [[Joan Laporta|Joana Laporte]] i novog mladog trenera, bivšeg holandskog igrača i reprezentativca [[Frank Rijkaard|Franka Rijkaarda]]. Mješavina novih međunarodnih igrača i domaćih španskih reprezentativaca vratila je klub na staze uspjeha. Barcelona je osvojila La Ligu i španski superkup u sezoni 2004–05, a vezni igrač [[Ronaldinho]] je te godine proglašen najboljim svjetskim nogometašem. Naredne sezone Barcelona je ponovila prethodni uspjeh osvojivši domaće prvenstvo i superkup. Klub je također te sezone osvojio i Ligu prvaka pobijedivši u finalu [[FC Arsenal|Arsenal]] rezultatom 2–1. Iako su petnaest minuta prije kraja gubili 1–0 od engleskog kluba koji je igrao s igračem manje, uspjeli su se vratiti i osvojiti ovaj evropski trofej prvi puta nakon 14 godina. Igrači su te sezone također nastupili i na FIFA-inom svjetskom klupskom nogometnom prvenstvu na kojem su u finalu izgubili od brazilskog [[Sport Club Internacional|Internacionala]] rezultatom 0–1. Uprkos tome što je u sezoni 2006–07. bila jedan od najvećih favorita i startala odličnim rezultatima, Barcelona nije uspjela osvojiti niti jedan trofej. Glavni uzrok loše sezone bile su otvorene svađe između igrača [[Samuel Eto'o|Samuela Eto'a]] i trenera Rijkaarda. U španskom prvenstvu Barcelona je većinu sezone provela na prvom mjestu, ali njihova nekonzistentna igra u drugom dijelu prvenstva omogućila je Real Madridu da se dočepa prvog mjesta i kasnije osvoji naslov prvaka. U tom periodu za Barcelonu su još igrali: [[Deco]], [[Henrik Larsson]], [[Ludovic Giuly]] i [[Rafael Márquez]]. ===Era Pepa Guardiole (2008–2012)=== [[Datoteka:Pep Guardiola 2.1.jpg|mini|lijevo||200px|[[Pep Guardiola]] je najuspješniji trener u historiji Barcelone, osvojivši čak 14 trofeja u 4 sezone.]] 2008. godine za nasljednika Franka Rijkaarda je imenovan [[Pep Guardiola]]. On je prethodno bio trener drugog tima Barcelone. Guardiola je u ekipu uveo sada već legendaran ''tiki-taka'' stil igre kojeg je podučavao u Barceloninoj omladinskoj školi. Također je prodao Ronaldinha i Deca, te novu igru kluba počeo graditi oko [[Xavi]]ja, [[Andrés Iniesta|Inieste]] i [[Lionel Messi|Messija]]. 2009. godine u finalu španskog kupa Barcelona je pobijedila Athletic Bilbao rezultatom 4–1 i osvojila ovo takmičenje po dvadeset i peti put. Tri dana kasnije uslijedila je historijska pobjeda protiv Real Madrida (6–2) kojom je Barcelona osigurala naslov prvaka u sezoni 2008–09. Iste sezone osvaja i Ligu prvaka nakon što je u finalu odigranom u [[Rim]]u pobijedila tadašnjeg branioca naslova [[Manchester United FC|Manchester United]] rezultatom 2–0. Time je postao prvi španski klub ikada osvojio trostruku krunu. Potom osvaja španski superkup pobijedivši u finalu Athletic Bilbao, te [[UEFA Superkup]] porazivši [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]. Tako je Barcelona postala prvi evropski klub koji je osvojio domaći i evropski superkup nakon već osvojene trostruke krune. U decembru 2009. godine osvaja i [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]], te postaje prvi nogometni klub u historiji koji je osvojio svih šest naslova u takmičenjima koje je igrao. 2010. godine postavlja dva nova rekorda u španskom nogometu odbranivši naslov španskog prvaka s rekordnih 99 bodova na kraju sezone, te osvojivši španski superkup po deveti put. Nakon odlaska Laporte iz kluba u junu 2010. godine za novog predsjednika je izabran [[Sandro Rosell]]. Izbori su održani 13. juna, a novi predsjednik dobio je 61,35% glasova (rekordnih 57088 glasova). Rosell je u klub doveo [[David Villa|Davida Villu]] iz [[Valencia CF|Valencije]] za 40 miliona eura,<ref>{{Cite web|url=http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/05/19/n100519111099.html|title=FCBarcelona.cat|website=arxiu.fcbarcelona.cat|access-date=15. 5. 2016|archive-date=16. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120616045640/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/05/19/n100519111099.html|url-status=dead}}</ref> te [[Javier Mascherano|Javiera Mascherana]] iz [[Liverpool FC|Liverpoola]] za 19 miliona eura.<ref>{{Cite web|url=http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/08/27/n100827112582.html|title=Deal with Liverpool to sign Mascherano {{!}} FCBarcelona.cat|website=arxiu.fcbarcelona.cat|access-date=15. 5. 2016|archive-date=23. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120523180520/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/08/27/n100827112582.html|url-status=dead}}</ref> U novembru 2010. godine Barcelona je svog najvećeg rivala - Real Madrid - pobijedila rezultatom 5–0. U sezoni 2010–11. Barcelona je ponovno obranila naslov španskog prvaka (treći put za redom), završivši sezonu sveukupno osvojivši 96 bodova.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/football/13368064|title=Barcelona secure La Liga Spanish title hat-trick|website=BBC Sport|access-date=15. 5. 2016}}</ref> ==Grb i dres== [[Datoteka:Barcelona (grb kroz historiju).JPG|mini|desno||130px|Grb Barcelone kroz historiju.]] Od osnivanja Barcelona je nosila dres sa grbom. Originalni grb bio je u obliku dijamantnog četverougla na čijem se vrhu nalazika kruna [[Aragon]]a kruna i palica kralja Jamesa obavijeni s dvije grane - jednom sa stabla lovora, a drugom s palminog drveta. 1910. godine klub je organizirao takmičenje među svojim članovima za dizajn novog grba. Pobjednik je bio [[Carles Comamala]] koji je u to vrijeme i igrao za klub. Comamalin prijedlog postao je grb kojeg igrači nose i danas, s nekim manjim izmjenama. Grb se sastoji od križa svetog Georgea u gornjem desnom uglu pored kojeg se nalazi katalonska zastava, te službene boje kluba na dnu. Dresovi s plavom i crvenom bojom prvi put su nošeni u utakmici protiv [[Hispanija|Hispanije]] 1900. godine. Postoji nekoliko različitih teorija o dizajnu Barceloninih dresova s plavom i crvenom bojom. Sin prvog predsjednika, [[Arthur Witty]], tvrdio je da je ideja o bojama kluba potekla od njegovog oca. Drugo objašnjenje, prema autoru Toniju Strubellu, bilo je da su boje uzete iz prve Robespierreove republike. Učestalo mišljenje u samoj Kataloniji prevladava da je boje izabrao sam Joan Gamper na temelju njegovog ranije osnovanog kluba - [[FC Basel|Basela]]. Od svog osnivanja Barcelona nikad nije nosila korporativne sponzore na svojim dresovima. Dana 14. jula 2006. godine klub je objavio da je potpisao petogodišnji ugovor s [[UNICEF]]-om koji je uključivao stavljanje UNICEF-ovog loga na dresove. Prema ugovoru, klub je obvezan donirati milion i pol Eura svake godine UNICEF-u (0,7% njegovog uobičajenog prihoda) kroz svoju organizaciju ''FC Barcelona Foundation''. To je posebno tijelo osnovano 1994. godine na prijedlog tadašnjeg predsjednika ekonomsko-statutarnog povjerenstva Jaimea Gila-Aluje. Ideja je bila da se osnuje organizacija koja će privlačiti finansijska sponzorstva kako bi se podržavala neprofitna sportska kompanija. Barcelona je odustala od svog pravila da ne nosi korporativne sponzore na dresovima prije početka sezone 2011–12. kada je potpisala petogodišnji ugovor u vrijednosti od 150 miliona eura sa [[Qatar Foundation]]. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 1. juli 2024.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=NJE|ime=[[Marc-André ter Stegen]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠPA|ime=[[Alejandro Balde]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=URU|ime=[[Ronald Araújo]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ŠPA|ime=[[Iñigo Martínez]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ŠPA|ime=[[Gavi (nogometaš)|Gavi]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ŠPA|ime=[[Ferran Torres]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ŠPA|ime=[[Pedri]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=POL|ime=[[Robert Lewandowski]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ŠPA|ime=[[Ansu Fati]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Raphinha]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|ime=[[Clément Lenglet]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ŠPA|ime=[[Iñaki Peña]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=DAN|ime=[[Andreas Christensen]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ŠPA|ime=[[Fermín López]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ŠPA|ime=[[Oriol Romeu]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BRA|ime=[[Vitor Roque]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=HOL|ime=[[Frenkie de Jong]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=NJE|ime=[[İlkay Gündoğan]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=FRA|ime=[[Jules Koundé]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ŠPA|ime=[[Eric García (nogometaš, rođen 2001)|Eric García]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ŠPA|ime=[[Lamine Yamal]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ŠPA|ime=[[Pau Cubarsí]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=MEX|ime=[[Julián Araujo]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=ŠPA|ime=[[Álex Valle]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=ŠPA|ime=[[Pablo Torre (nogometaš)|Pablo Torre]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Menadžeri== {{div col||20em}} * {{ZD|ENG}} [[John Barrow]] (1917) * {{ZD|ENG}} [[Jack Greenwell]] (1917–1923) * {{ZD|ENG}} [[Alf Spouncer]] (1923–1924) * {{ZD|MAĐ}} [[Jesza Poszony]] (1924) * {{ZD|ENG}} [[Ralph Kirby]] (1924–1926) * {{ZD|AUT}} [[Jack Domby]] (1926) * {{ZD|ŠPA}} [[Romà Forns]] (1926–1929) * {{ZD|ENG}} [[James Bellamy]] (1929–1931) * {{ZD|ENG}} [[Jack Greenwell]] (1931–1933) * {{ZD|AUT}} [[Jack Domby]] (1933–1934) * {{ZD|MAĐ}} [[Franz Platko]] (1934–1935) * {{ZD|IRS}} [[Patrick O'Connell]] (1935–1940) * {{ZD|ŠPA}} [[Josep Planas]] (1940–1941) * {{ZD|ŠPA}} [[Ramon Guzmán]] (1941–1942) * {{ZD|ŠPA}} [[Joan Josep Nogués|J.J. Nogués]] (1942–1944) * {{ZD|ŠPA}} [[Josep Samitier]] (1944–1947) * {{ZD|URU}} [[Enrique Fernández|E. Fernández]] (1947–1950) * {{ZD|ŠPA}} [[Ramon Llorens]] (1950) * {{ZD|SLK}} [[Ferdinand Daucik|F. Daucik]] (1950–1954) * {{ZD|ITA}} [[Sandro Puppo]] (1954–1955) * {{ZD|MAĐ}} [[Franz Platko]] (1955–1956) * {{ZD|ŠPA}} [[Domènec Balmanya|D. Balmanya]] (1956–1958) * {{ZD|ARG}} [[Helenio Herrera]] (1958–1960) * {{ZD|ŠPA}} [[Enric Rabassa]] (1960) * {{ZD|JUG}} [[Ljubiša Broćić]] (1960–1961) * {{ZD|ŠPA}} [[Enrique Orizaola]] (1961) * {{ZD|ŠPA}} [[Lluís Miró]] (1961) * {{ZD|MAĐ}} [[Ladislau Kubala]] (1961–1963) * {{ZD|ŠPA}} [[Josep Gonzalvo]] (1963) * {{ZD|ŠPA}} [[César Rodríguez]] (1963–1964) * {{ZD|ŠPA}} [[Vicenç Sasot]] (1964–1965) * {{ZD|ARG}} [[Roque Olsen]] (1965–1967) * {{ZD|ŠPA}} [[Salvador Artigas]] (1967–1969) * {{ZD|ŠPA}} [[Josep Seguer]] (1969) * {{ZD|ENG}} [[Vic Buckingham]] (1969–1971) * {{ZD|HOL}} [[Rinus Michels]] (1971–1975) * {{ZD|NJE}} [[Hennes Weisweiler|H. Weisweiler]] (1975–1976) * {{ZD|ŠPA}} [[Laureano Ruiz]] (1976) * {{ZD|HOL}} [[Rinus Michels]] (1976–1978) * {{ZD|FRA}} [[Lucien Müller]] (1978–1979) * {{ZD|ŠPA}} [[Joaquim Rifé]] (1979–1980) * {{ZD|ARG}} [[Helenio Herrera]] (1980) * {{ZD|MAĐ}} [[Ladislau Kubala]] (1980) * {{ZD|ARG}} [[Helenio Herrera]] (1980–1981) * {{ZD|NJE}} [[Udo Lattek]] (1981–1983) * {{ZD|ŠPA}} [[José Luis Romero Robledo|J. L. Romero]] (1983) * {{ZD|ARG}} [[César Luis Menotti|Luis Menotti]] (1983–1984) * {{ZD|ENG}} [[Terry Venables]] (1984–1987) * {{ZD|ŠPA}} [[Luis Aragonés]] (1987–1988) * {{ZD|ŠPA}} [[Carles Rexach]] (1988) * {{ZD|HOL}} [[Johan Cruyff]] (1988–1996) * {{ZD|ŠPA}} [[Carles Rexach]] (1996) * {{ZD|ENG}} [[Bobby Robson]] (1996–1997) * {{ZD|HOL}} [[Louis van Gaal]] (1997–2000) * {{ZD|ŠPA}} [[Llorenç Serra Ferrer|L. Serra Ferrer]] (2000–2001) * {{ZD|ŠPA}} [[Carles Rexach]] (2001–2002) * {{ZD|HOL}} [[Louis van Gaal]] (2002–2003) * {{ZD|SRB}} [[Radomir Antić]] (2003) * {{ZD|HOL}} [[Frank Rijkaard]] (2003–2008) * {{ZD|ŠPA}} [[Pep Guardiola]] (2008–2012) * {{ZD|ŠPA}} [[Tito Vilanova]] (2012–2013) * {{ZD|ARG}} [[Gerardo Martino]] (2013–2014) * {{ZD|ŠPA}} [[Luis Enrique (nogometaš)|Luis Enrique]] (2014–2017) * {{ZD|ŠPA}} [[Ernesto Valverde]] (2017–2020) * {{ZD|ŠPA}} [[Quique Setién]] (2020) * {{ZD|HOL}} [[Ronald Koeman]] (2020–2021) * {{ZD|ŠPA}} [[Xavi]] (2021–2024) * {{ZD|NJE}} [[Hansi Flick]] (2024–trenutno) {{div col end}} == Uspjesi == {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |'''[[La Liga]]''' |Prvo mjesto |1928/29, 1944/45, 1947/48, 1948/49, 1951/52, 1952/53, 1958/59, 1959/60, 1973/74, 1984/85, 1990/91, 1991/92, 1992/93, 1993/94, 1997/98, 1998/99, 2004/05, 2005/06, 2008/09, 2009/10, 2010/11, 2012/13, 2014/15, 2015/16, 2017/18, 2018/19, 2022/23, 2024/25. |- |'''[[Kup kralja]]''' |Pobjednik |1909/10, 1911/12, 1912/13, 1919/20, 1921/22, 1924/25, 1925/26, 1927/28, 1941/42, 1950/51, 1951/52, 1952/53, 1956/57, 1958/59, 1962/63, 1967/68, 1970/71, 1977/78, 1980/81, 1982/83, 1987/88, 1989/90, 1996/97, 1997/98, 2008/09, 2011/12, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2020/21, 2024/25. |- |'''[[Španski superkup|Superkup]]''' |Pobjednik |1983, 1991, 1992, 1994, 1996, 2005, 2006, 2009, 2010, 2011, 2013, 2016, 2018, 2023, 2025, 2026. |- |'''[[Kup Eve Duarte]]''' |Pobjednik |1948, 1952, 1953. |- |'''[[Copa de la Liga]]''' |Pobjednik |1983, 1986. |- |'''[[UEFA Liga prvaka]]''' |Pobjednik |1991/92, 2005/06, 2008/09, 2010/11, 2014/15. |- |'''[[Kup pobjednika kupova]]''' |Pobjednik |1978/79, 1981/82, 1988/89, 1996/97. |- |'''[[UEFA Superkup]]''' |Pobjednik |1992, 1997, 2009, 2011, 2015. |- |'''[[Kup velesajamskih gradova]]''' |Pobjednik |1955/58, 1958/60, 1965/66. |- |'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]''' |Pobjednik |2009, 2011, 2015. |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FC Barcelona}} * {{službeni sajt}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50080/profile/index.html Barcelona na službenom sajtu UEFA-e] {{FC Barcelona}} {{La Liga}} {{Navkutije |ime = |naslov = FC Barcelona u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Španije}} {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači Kupa velesajamskih gradova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}} {{Laureusova ekipa godine}} {{EUK}} }} {{DEFAULTSORT:Barcelona}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Španiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.]] [[Kategorija:Klubovi La Lige]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Barceloni]] [[Kategorija:FC Barcelona| ]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka|FC Barcelona]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona|FC Barcelona]] [[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva|FC Barcelona]] rlog6teg21d2a3hckrgx1jg7u50bkb8 Dragan Đokanović 0 80431 3901806 3896536 2026-07-03T21:22:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901806 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Dragan Đokanović | slika = Dr Dragan Đokanović.JPG | redoslijed = Predsjednik [[Demokratska stranka federalista|Demokratske stranke federalista]] | vrijeme_na_vlasti = 2. maj 1990 – | prethodnik = ''Stranka osnovana'' | nasljednik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|04|20}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | etnicitet = [[Srbi]]n | politička_stranka = [[Demokratska stranka federalista]] | supruga = Dragana Đokanović | djeca = Nikola, Aleksandar | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = }} '''Dragan Đokanović''' (rođen 20. aprila 1958) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar, doktor medicine, specijalista pedijatrije<ref>[http://drdragan.blogspot.com/ Dr Dragan Đokanović - SAVJETI PEDIJATRA]</ref> – radio je na neonatološkom odjeljenju Pedijatrijske klinike [[KCUS|Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{Cite web |url=http://www.pedijatrija-sa.ba/pdf/bilten-2007.pdf |title=KCUS |access-date=8. 7. 2012 |archive-date=30. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101230205615/http://www.pedijatrija-sa.ba/pdf/bilten-2007.pdf |url-status=dead }}</ref> Također je član, osnivač i predsjednik [[Demokratska stranka federalista|Demokratske stranke federalista]]. == Biografija == Osnovnu školu, gimnaziju i medicinski fakultet završio u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Završio je specijalizaciju iz pedijatrije i dva postdiplomska studija na medicinskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]] (Klinička medicina i Socijalna medicina sa organizacijom zdravstvene zaštite). == Sport == Gimnastičar, trenirao u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Višestruki pobjednik na juniorskim i seniorskim prvenstvima SR Bosne i Hercegovine. Omladinski prvak [[Jugoslavija|Jugoslavije]] na [[razboj]]u na državnom prvenstvu u Novom Mestu, 1975. godine. Za omladinsku reprezentaciju Jugoslavije nastupio je, 1976, u Fermu (Italija) na dvomeču reprezentacija [[Italija|Italije]] i Jugoslavije. U seniorskoj konkurenciji, 1981. u Trbovlju na Kupu Jugoslavije, drugoplasirani je u ukupnom plasmanu, a u vježbama po spravama osvojio je još četiri medalje. Iste godine, kao reprezentativac Jugoslavije, nastupio je na međunarodnom turniru "Zlatni Pjasci" u [[Varna|Varni]] - [[Bugarska]]. Te 1981. proglašen za jednog od najboljih sportista [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]].<ref name="Zvanična prezentacija">{{Cite web |url=http://www.dragandjokanovic.com/ |title=Zvanična prezentacija/ |access-date=29. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605035220/http://www.dragandjokanovic.com/ |archive-date=5. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref> U Sarajevu je osnovan gimnastički klub "Dragan Đokanović".<ref>[http://www.gkdragandjokanovic.blogspot.com Gimnastički klub "Dragan Đokanović", Sarajevo]</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=JoQDnKQeFC8 Dragan Đokanović:"Obnovićemo gimnastiku u BiH!", video zapis]</ref> == Političke aktivnosti == === Stranačke aktivnosti === [[Datoteka:Dragan Djokanovic in front of ICTY.JPG|lijevo|mini|250px|Dragan Đokanović ispred [[ICTY]], [[Den Haag]]]] Osnovao [[Demokratska stranka federalista|Demokratsku stranku federalista]], [[2. maj]]a [[1990]]. s ciljem očuvanja ravnopravnosti tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine i ravnopravnog položaja Bosne i Hercegovine u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]<ref>{{Cite web |url=http://www.dsf-eu.com/ |title=Demokratska Stranka Federalista, zvanična web prezentacija |access-date=27. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100606164618/http://www.dsf-eu.com/ |archive-date=6. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref>, kao i afirmacije evropske ideje.<ref name="dragandjokanovic.com">{{Cite web |url=http://www.dragandjokanovic.com/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605035220/http://www.dragandjokanovic.com/ |archive-date=5. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref> S demokratskim federalizmom kao modelom uređenja višenacionalnih država i kao glavnom programskom odrednicom stranke upoznao se, u [[Švicarska|Švicarskoj]], boraveći neko vrijeme u [[Bern]]u. D.S.F. je učesnica prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, kao i izbora u organizaciji [[OSCE]]-a 1996. godine. Jedan je od potpisnika deklaracije o proglašenju republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, tada Srpske republike Bosne i Hercegovine.<ref name="dragandjokanovic.com"/> Demokratsku stranku federalista osnovao je i za [[Srbija|Srbiju]], [[2003]], s ciljem ulaska cjelokupnog srpskog naroda u [[Evropska unija|Evropsku uniju]].<ref>[http://www.drzavnauprava.sr.gov.yu/pages/registar.php?det=547/ Ministarstvo za lokalnu upravu i samoupravu Srbije, Registar političkih organizacija]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Formirao je, [[1993]], ''Ministarstvo za pitanja boraca, ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata'', u [[Vlada Republike Srpske|Vladi Republike Srpske]]. U toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] otvorio je, na Predsjedništvu i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, pitanje ratnih zločina i genocida.<ref>{{Cite web |url=http://www.bhdani.com/default.asp?kat=fok&broj_id=554&tekst_rb=3 |title=BH DANI |access-date=12. 6. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120612042723/http://www.bhdani.com/default.asp?kat=fok&broj_id=554&tekst_rb=3 |archive-date=12. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> Svjedočio o tome, pred [[ICTY|Haškim tribunalom]], od 14. do [[18. mart]]a [[2005]].<ref>[http://www.sense-agency.com/ba/search/index.php?r=dragan+%F0okanovi%E6&imgSubmit.x=34&imgSubmit.y=4/ Svjedočenje u Hagu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref>[http://www.un.org/icty/transe39/050314IT.htm ICTY]</ref> i u novembru [[2009]]. godine.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=5pvcNzPBJ84 Dragan Đokanović: "Mogu vas optužiti za genocid", video zapis]</ref><ref>[http://www.sense-agency.com/ba/stream.php?sta=1&dd=20&mm=11&gg=2009&kat=6 Sense-agency, novembar 2009.]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dw-world.com/dw/article/0,,4919097,00.html |title=DEUTSCHE WELLE, DW-WORLD.de(23.11.2009.) |access-date=21. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130121184228/http://www.dw-world.com/dw/article/0,,4919097,00.html |archive-date=21. 1. 2013 |url-status=live }}</ref> === Kandidature === Kandidovao se za predsjednika Republike Srpske 1996. kao protivnik vladavine [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]].<ref>[http://www.bhdani.com/default.asp?kat=fok&broj_id=543&tekst_rb=3/ Čovjek koji se suprotstavio Karadžiću]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Dragan Đokanović je 1992. bio prvoimenovani povjerenik Predsjedništva Srpske Republike BiH i Radovana Karadžića, a Đokanovićeve ideje je i sam Karadžić, tokom 1991, zastupao.<ref name="dragandjokanovic.com"/> Kandidovao se za predsjednika Republike Srpske, na prijevremenim izborima 2007.<ref>[http://derstandard.at/?url=/?id=3129496 derStandard.at]</ref>, kao protivnik vlasti [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]]. <ref name="Zvanična prezentacija"/><ref>[http://www.izbori.ba/RezultatiRS/SummarySheet/RSPredsjednik.asp Centralna izborna komisija BiH. - rezultati izbora]</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Dragan Đokanović}} *[http://dragandjokanovic.com/ Zvanična prezentacija] *[http://www.sense-agency.com/ba/search/index.php?r=dragan+%F0okanovi%E6&imgSubmit.x=34&imgSubmit.y=4/ Svjedočenje u Hagu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *[http://derstandard.at/?url=/?id=3129496 derStandard.at<!-- Bot generated title -->] {{DEFAULTSORT:Đokanović, Dragan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske stranke federalista]] [[Kategorija:Ministri Republike Srpske]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Političari iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] t71dvyxpbe29dgd9im35tob51to10ok Fabiola de Mora y Aragón 0 81170 3901843 3758067 2026-07-04T09:28:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901843 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar | Ime = Fabiola de Mora y Aragón | Titula = Kraljica Belgijanaca | Slika = Fabiola of Belgium 1969.jpg | Opis slike = Kraljica Fabiola je poznata i po svojoj frizuri koja je ostala nepromjenjena desetljećima. | Supružnik = [[Baldovin, kralj Belgijanaca]] | Otac = Gonzalo Mora Fernández Riera del Olmo, markiz od Casa Riere | Majka = Blanca de Aragon y Carrillo de Albornoz Barroeta-Aldamar y Elío | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1928|6|11}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|2014|12|5|1928|6|11}} | Mjesto rođenja = [[Madrid]], [[Španija]] | Mjesto smrti = [[Bruxelles]], [[Belgija]] |}} '''Fabiola de Mora y Aragón''' (punim imenom Fabiola Fernanda María de las Victorias Antonia Adelaida; rođena 11. juna 1928- 5. decembar 2014) bila je bivša [[Belgija|belgijska]] [[kraljica]], udovica [[Baldovin, kralj Belgijanaca|kralja Baldvina]]. Rođena je kao kćerka Don Gonzala de Mora y Fernández i Blance de Aragón y Carrillo de Albornoz. Kako je njen otac bio markiz od Casa Riere i grof od More, nosila je honorifik ''Doña''. Po španskoj tradiciji, njeno djevojačko prezime bilo je '''de Mora y Aragón''', odnosno kombinacija prezimena oca i majke. Krsna kuma buduće belgijske kraljice bila je španska kraljica [[Viktorija Eugenija Batenberška|Viktorija Eugenija]]. Prije braka Fabiola je izdala zbirku od dvanaest bajki pod naslovom ''Los doce Cuentos maravillosos'', a bila je i dvorska dama [[infanta Pilar, vojvotkinja od Badajoza|infante Pilar]] (sestre bivšeg španskog kralja [[Juan Carlos, kralj Španije|Juana Carlosa]]). Viktorija Eugenija od Battenberga, udovica španskog kralja [[Alfons XIII, kralj Španije|Alfonsa XIII]], željela je aranžirati brak između Baldvina i svoje 24-godišnje unuke, infante Pilar. Međutim, Baldvinu se svidjela infantina dvorjanka, 32-godišnja Fabiola, koja je tada radila kao bolničarka.<ref name =time1>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,895137,00.html |title=The Wedding of a King |access-date=14. 10. 2008 |archive-date=8. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101008110040/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,895137,00.html |url-status=dead }}</ref> Fabiola se za kralja udala 15. decembra 1960. i tako postala kraljica Belgijanaca. Kraljevski par nije imao djece; svih pet kraljičinih trudnoća završilo je pobačajem, što je kraljica Fabiola otkrila tek 2008.<ref name =royalwatch>{{Cite web |url=http://www.monstersandcritics.com/people/royalwatch/news/article_1401666.php/Queen_Fabiolas_miscarriage_trauma |title=Queen Fabiola's miscarriage trauma |access-date=29. 6. 2013 |archive-date=30. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080930220930/http://www.monstersandcritics.com/people/royalwatch/news/article_1401666.php/Queen_Fabiolas_miscarriage_trauma |url-status=dead }}</ref> Kao i njen suprug, kraljica je poznata kao religiozna [[Katoličanstvo|katolkinja]]. Međutim, njena povezanost sa vjerskim pokretom [[Opus Dei]] ostala je kontroverzna tema u Belgiji. Kraljica Fabiola je ostala udovica 1993. i time prestala biti kraljica Belgijanaca. Pošto mužu nije uspjela roditi nasljednika, na poziciji kraljice ju je naslijedila jetrva, [[Paola Ruffo di Calabria]]. Kraljica Fabiola se iselila iz glavne kraljevske palače, te se rijetko pojavljuje u javnosti kako ne bi zasjenila trenutni kraljevski par. Od muževe smrti nije oslovljavana sa ''Njeno Veličanstvo, kraljica Belgijanaca'', već sa ''Njeno Veličanstvo, kraljica Fabiola od Belgije''. Kraljica Fabiola trenutno živi u muževom rodnom zamku Stuyvenbergh. == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Queen Fabiola of Belgium}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:de Mora y Aragón, Fabiola}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 2014.]] [[Kategorija:Supružnici belgijskih vladara]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] 1owhwsc2jlmy894dg7h0wi9c69oxbpx Dijafragma 0 85680 3901797 3875242 2026-07-03T17:04:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901797 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija |Ime = Grudna dijafragma |Latinski = Diaphragma |Image = Respiratory system.svg |image1=3 |Caption =Sistem organa za disanje<br>Porijeklo: ''Septum transversum'', [[peritoneum|pleuroperitoneumski]] nabori, tjelesni zid |Width = 280px |System = [[Sistem za disanje]] |Artery = [[Perikardiakofrenska arterija]], [[muskulofrenska arterija]], [[donje frenske arterije]] | Vein = Gornja i donja frenična vena | Nerve = Frenični i donji [[međurebarni nervi]] }} [[Datoteka:3D Medical Animation Diaphragm Structure.jpg|thumb|340px|right|Trodimenzijska strukktura dijafragme, pomoću 3D medicunske animacije]] [[Datoteka:Gray391.png|mini|desno|250px|Dijafragma čovjeka]] '''Grudna dijafragma''' ili, jednostavno, '''dijafragma''', '''ošit''' ili '''prečaga''' ([[starogrčki jezik|grč.]] διάφραγμα - ''diáphragma'' = prečaga, particija) je unutrašnji list [[prugasti mišić|skeletnog mišića]]<ref name=":0">{{Cite book | last1 = Campbell | first1 = Neil A. | title = Biology: Australian Version | url = https://archive.org/details/biology0000unse_h9g5 | year = 2009 | edition = 8th | publisher = Pearson/Benjamin Cumings| location = Sydney | isbn = 978-1-4425-0221-5 | page = [https://archive.org/details/biology0000unse_h9g5/page/n334 334] }}</ref> kod [[ljudi]] i ostalih [[sisari|sisara]], koja se proteže preko dna [[grudna šupljina|grudne šupljine]]. Dijafragma odvaja grudnu šupljinu koja sadrži [[srce]] i [[pluća]] od [[trbušna šupljina|trbušne šupljine]] i obavlja važnu funkciju u [[disanje|disanju]]: dijafragma se skuplja, zapremina grudne šupljine se povećava, stvarajući tamo negativni pritisak koji uvlači zrak u pluća.<ref>{{Cite web|url=https://www.alilamedicalmedia.com/|title=Medical Illustrations and Animations, Health and Science Stock Images and Videos, Royalty Free Licensing at Alila Medical Media|website=www.alilamedicalmedia.com|access-date=12. 9. 2020|archive-date=8. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008211538/https://www.alilamedicalmedia.com/|url-status=dead}}</ref> Termin ''dijafragma'' u [[anatomija|anatomiji]], koji je kreirao Gerard iz Kremone,<ref>{{cite journal |url=https://www.researchgate.net/publication/271528900_Toledo_School_of_Translators_and_their_influence_on_anatomical_terminology|last1=Arráez-Aybar |first1=Luis-Alfonso |last2=Bueno-López |first2=José-L. |last3=Raio |first3=Nicolas |title=Toledo School of Translators and their influence on anatomical terminology |journal=Annals of Anatomy - Anatomischer Anzeiger |date=mart 2015 |volume=198 |pages=21–33 |doi=10.1016/j.aanat.2014.12.003|via=ResearchGate}}</ref> može se odnositi i na druge ravne strukture kao što su [[urogenitalna dijafragma]] ili [[karlica|karlična dijafragma]], ali "dijafragma" se obično odnosi na grudnuu dijafragmu. U ljudi je dijafragma blago asimetrična — njena desna polovina je više prema gore (gornja) u odnosu na lijevu, jer velika jetra leži ispod desne polovine dijafragme. Postoji i teorija da je dijafragma niža s druge strane zbog prisustva srca. Dijafragma je prirodna granica između ova dva dijela tijela. Njena najznačajnija uloga je u procesu [[disanje|disanja]] pošto se njenim kontrakcijama naizmenično smanjuje i povećava pritisak u grudnom košu što za posljedicu ima ulazak i izlazak [[zrak]]a iz [[pluća]]. Na samoj dijafragmi nalazi se nekoliko otvora kroz koje prolaze organi iz grudnog koša u trbuh, a među njima su najznačajniji [[jednjak]] i [[aorta]]. == Građa == Mišićne niti dijafragme polaze sa različitih djelova zidova grudnog koša, idu prema središtu, gdje prelaze u tetivno središte (lat. ''centrum tendineum''): * ''pars sternalis'' - mišićne niti polaze se vanjske strane [[grudna kost|grudne kosti]]: * ''pars costalis'' - mišićne niti polaze se unutrašnje strane rebarnih hrskavica (7.-12. [[rebro|rebra]]); * ''pars lumbalis'' - tetive ovih mišićnih niti polaze sa tijela [[kičmeni pršljen|pršljenova]] i međupršljenskih ploča [[slabinski pršljenovi|slabinskih prljšenova]] [[slabinski pršljenovi|L2-L5]]. ==Također pogledajte== *[[Pluća]] *[[Grugni koš]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Thoracic diaphragm}} [[Kategorija:Respiratorni sistem]] [[Kategorija:Mišići]] [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] [[Kategorija:Anatomija životinja]] 0xgbgnoo7pywi21jp50h3rcqhs0g0hw David Cameron 0 111668 3901732 3852932 2026-07-03T14:01:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901732 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = David Cameron |slika = David Cameron Official Portrait 2023 (cropped).jpg |redoslijed = [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] |vrijeme_na_vlasti = 11. maj 2010 – 13. juli 2016. |prethodnik = [[Gordon Brown]] |nasljednik = [[Theresa May]] |puno_ime = David William Donald Cameron |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|10|09}} |mjesto_rođenja = Marylebone, [[London]], [[Engleska]] |nacionalnost = |politička_stranka = [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |supruga = Samantha Sheffield |djeca = 4 |obrazovanje = [[Univerzitet u Oxfordu]] |vjera = |potpis = Accession Treaty 2011 David Cameron signature.svg |web_stranica = }} '''David William Donald Cameron''' (rođen 9. oktobra 1966) britanski je političar i bivši [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva]]. Bio je član parlamenta ispred parlamentarne izborne jedinice Witney od 2001. do 2016. godine.<ref>[http://www.witneyconservatives.com/person/david-cameron-mp-witney-constituency David Cameron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111224130836/http://www.witneyconservatives.com/person/david-cameron-mp-witney-constituency |date=24 Decembar 2011 }} Witney Conservatives</ref> Također je bio i lider [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativne stranke]] od 2005. do 2016. godine. U periodu od novembra 2023. do jula 2024. bio je ministar vanjskih poslova [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ==Biografija== Cameron je studirao [[Filozofija|filozofiju]], [[Političke nauke|politiku]] i [[Ekonomija|ekonomiju]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]]. Potom se pridružio [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativnoj stranci]] i postao je specijalni savjetnik, parlamentarcima Normanu Lamontu, i Michaelu Howardu. Sedam godina je bio direktor korporativnih poslova u britanskoj medijskoj kompaniji ''Carlton Communications''. Cameron se 1997. godine prvi put kandidirao za parlament ispred izborne jedinice u Staffordu. Njegova politička platforma zasnivala se na euroskepticizmu, raskidajući sa tadašnjom politikom njegove stranke protiveći se britanskom članstvu jedinstvene [[Euro|evropske valute]], pa mu je zbog toga pao rejting na nivo nacionalnog prosjeka. Prvi put je izabran u parlament 2001. na općim izborima ispred okruga Oxfordshire izborne jedinice Witney. Nakon dvije godine on je ispred opozicije promoviran da sjedi u prednjim klupama (poznato kao "frontbenchers"), i brzo je postao šefom političke koordinacije tokom kampanje općih izbora iz 2005. godine. Sa svojim mladalačkim izgledom, on je kao umjereni kandidat koji apelira na mlade birače, osvojio Konzervativno rukovodstvo na izborima u 2005. godini.<ref name=beeb>[http://www.bbc.co.uk/wales/ps/sites/roughguide/hall_of_fame/pages/david_cameron.shtml Hall of Fame, David Cameron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100510170722/http://www.bbc.co.uk/wales/ps/sites/roughguide/hall_of_fame/pages/david_cameron.shtml |date=10. 5. 2010 }} BBC Wales</ref> Nakon izbora za balansirani parlament na općim izborima, 2010, Cameron je postao [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijer]] i vođa koalicione vlade između konzervativaca i Liberalnih demokrata. Tada 43-godišnji Cameron postao je najmlađi premijer još od Roberta Jenkinsona, 2. Earla od Liverpoola (poznat kao "Lord Liverpool") 1812. godine, potukavši tako rekord koji je prethodno bio postavio [[Tony Blair]] u maju 1997. On je ponovo izabran za premijera na općim izborima 2015. sa Konzervativcima koji su sa iznenađenjem osvojili parlamentarnu većinu, po prvi put od 1992. godine, uprkos predviđanjima da je na pomolu još jedan balansirani parlament.<ref>http://gu.com/p/487bn{{Mrtav link}}</ref> On je prvi premijer koji je ponovo izabran na nacionalnim izborima sa znatnim povećanjem glasova što se nije desilo još od Roberta Gascoyne-Cecila, 3. Markiza od Salisburyja (Lord Salisbury) iz 1900. i jedini premijer osim [[Margaret Thatcher]] da bude ponovo izabran sa povećanjem mjesta svoje stranke u parlamentu.<ref>http://www.huffingtonpost.co.uk/2015/05/08/david-cameron-stuns-pollsters-with-re-election-as-uk-prime-minister_n_7238644.html</ref><ref>{{Cite web |url=http://news.sky.com/story/1480233/cameron-promises-britain-something-special |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 5. 2015 |archive-date=23. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151223050152/http://news.sky.com/story/1480233/cameron-promises-britain-something-special |url-status=dead }}</ref> Cameronove godine kao premijer obilježile su posljedice finansijske krize 2007-08, što je dovelo do velikog deficita u [[Javne finansije|državnim finansijama]], dok je njegova vlada naglasila potrebu za smanjenjem deficita kroz mjere štednje. Njegova administracija je uvela reforme velikih razmjera u socijalnoj politici, [[Imigracija|imigracionoj]] politici, sistemu obrazovanja u Engleskoj kao i zdravstvu; uvođenjem Zakona o reformi socijalne zaštite 2012., Zakona o obrazovanju 2011., Zakona o zdravstvu 2012. i niz imigracijskih reformi iz 2010. godine pa nadalje, što je kulminiralo sa Zakonom o imigraciji iz 2014. godine.<ref>[http://www.independent.co.uk/news/uk/politics/david-cameron-sticks-to-his-guns-on-immigration-reduction-pledge-even-while-numbers-rise-9420749.html David Cameron sticks to his guns on immigration reduction pledge even while numbers rise] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170825233824/http://www.independent.co.uk/news/uk/politics/david-cameron-sticks-to-his-guns-on-immigration-reduction-pledge-even-while-numbers-rise-9420749.html |date=25. 8. 2017 }} [[The Independent]]</ref> 2011. godine, Cameron je postao prvi britanski premijer koji je uložio '[[veto]]' na sporazum sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]]. .<ref>[http://news.sky.com/story/907908/pms-eu-treaty-veto-i-did-it-for-britain PM's EU Treaty Veto: 'I Did It For Britain'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150511004156/http://news.sky.com/story/907908/pms-eu-treaty-veto-i-did-it-for-britain |date=11. 5. 2015 }} [[Sky News]]</ref> Njegova vlada je uvela referendum o reformi sistema glasanja 2011. godine, kao i referendum o suverenitetu nad [[Falklandski otoci|Falklandskim otocima]] 2013. godine, zatim je pristao na [[Škotska|Škotski]] referendum o nezavisnosti u septembru 2014. godine, legalizovanje Zakona o istospolnim brakovima u Engleskoj i [[Vels]]u; uspješno su ispunili zahtjeve [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] o pomoći zemljama u razvoju s potrošnjom od najmanje 0,7% [[BDP]]-a i obećao je referendum o članstvu Velike Britanije u Evropskoj uniji 2016. godine, nakon perioda pregovora. U novembru 2023. godine, premijer [[Rishi Sunak]] iznenada je imenovao Camerona za novog ministra vanjskih poslova u sklopu rekonstrukcije u kojoj je ministricu unutrašnjih poslova Suellu Braverman na toj poziciji zamijenio dotadašnji ministar vanjskih poslova James Cleverly.<ref>{{Cite web |url=https://edition.cnn.com/2023/11/13/uk/suella-braverman-leaves-government-rishi-sunak-gbr-intl/index.html |title=Suella Braverman, Britain’s hardline home secretary, fired as ex-PM David Cameron makes surprise return to government |access-date=13. 11. 2023 |publisher=[[CNN]] }}</ref> Nakon ubjedljivog poraza konzervativaca na općim izborima u julu 2024. od opozicione [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]], Camerona je na ministarskoj funkciji naslijedio David Lammy.<ref>{{Cite web |url=https://www.politico.eu/article/david-lammy-appointed-as-uk-foreign-secretary/ |title=David Lammy appointed as UK foreign secretary |access-date=5. 7. 2024 |publisher=politico.eu }}</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} *[https://web.archive.org/web/20060424055309/http://www.davidcameronmp.com/ David Cameron MP ''Službena stranica Davida Camerona''] *[https://web.archive.org/web/20140327122301/http://www.conservatives.com/People/David_Cameron.aspx David Cameron ''Službena stranica Konzervativne stranke Ujedinjenog Kraljevstva'' ] {{Britanski premijeri}} {{DEFAULTSORT:Cameron, David}} [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Britanski političari]] 9xjkt1u92dh0pz2dqzd0ga3vi56b88e David Caruso 0 129589 3901733 3896456 2026-07-03T14:02:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901733 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime= David Caruso |ime_pri_rođenju= David Stephen Caruso |mjesto_rođenja= Forest Hills, [[Queens]], [[New York]] |mjesto_smrti= |slika=David_Caruso.jpg |opis= Caruso na dodjeli [[Emmy nagrada|Emmyja]] [[11. septembar|11. 9.]] [[1994]]. |datum_rođenja= [[7. januar|7. 1.]] [[1956]]. |datum_smrti= |godine_aktivnosti= [[1980]] - |pseudonim= |veb-sajt= |supružnik= Cheri Maugans ([[30. mart|30. 3.]] [[1979]] – [[21. februar|21. 2.]] [[1984]]) <br /> Rachel Ticotin (1984–[[1987]]) |značajna_djela= [[Horatio Caine]] (''[[CSI: Miami]]'') <br /> det. John Kelly (''[[Njujorški plavci]]'') |važniji filmovi= ''Oficir i džentlmen'' (''An Officer and a Gentleman'') <br /> ''Hudson Hawk'' |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= 1 [[1993]]/[[1994]]. |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''David Stephen Caruso''' [[SAD|američki]] je [[film]]ski i [[televizija|televizijski]] [[glumac]] i [[filmski producent]]. najpoznatiji po ulozi poručnika [[Horatio Caine|Horatia Cainea]] u seriji ''[[CSI: Miami]]''. == Rane godine == Rođen je u Forrest Hillsu, dijelu [[Queens]]a u [[New York]]u<ref name="parade.com">http://www.parade.com/articles/editions/2005/edition_03-06-2005/in_step_with_0</ref>; otac Charles bio je urednik u novinama, a majka Joan bibliotekarka.<ref>http://www.filmreference.com/film/25/David-Caruso.html</ref> [[Irska|Irskog]] je i [[italija]]nskog porijekla<ref>{{Cite web |url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-13170291_ITM |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2012 |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022230046/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-13170291_ITM |url-status=dead }}</ref> i odgojen je kao [[Katoličanstvo|rimokatolik]].<ref>{{Cite web |url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-6344723_ITM |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2012 |archive-date=16. 12. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091216040426/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-6344723_ITM |url-status=dead }}</ref> Pohađao je katoličku školu ''Our Lady Queen of Martyrs'' (''Naša Gospa od mučenika'') u Forest Hillsu, a kasnije ''Archbishop Molloy High School'' u obližnjem Briarwoodu, koju je završio [[1974]].<ref>{{Cite web |url=http://alumni.molloyhs.org/?famousstanners |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 8. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120530055502/http://alumni.molloyhs.org/?famousstanners |archive-date=30. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> == Karijera == === [[1980te|1980-e]] === 1980. snimio je prvi film (''Getting Wasted''), u kojem je glumio Dannyja. Narednih godina dobijao je sporedne uloge, pojavivši se u filmovima ''Rambo: Prva krv'', ''Oficir i džentlmen'', ''Plavi grad'', ''Kradljivac srca'', ''Kineska djevojka''. Također je glumio i u ''Hudson Hawku'' te ''Blizancima''. Jednom je naveo kako je uloga "kadeta koji se umalo utopio" u filmu ''Oficir i džentlmen'' bila ono po čemu je bio zapažen.<ref name="parade.com"/> Na televiziji je imao epizodnu ulogu Tommyja Manna, vođe bande ''The Shamrocks'' u seriji ''Hill Street Blues''. Također se pojavio u 2 epizode serije ''Crime Story'', koja se prikazivala od [[1986]]. do [[1988]]. na [[NBC]]-ju. === [[1990te|1990-e]] === Caruso je imao sporedne uloge u [[kriminalistički]]m filmovima ''[[Kralj New Yorka]]'' i ''[[Jedna žena, dva muškarca]]''. Dok je snimao ''Hudson Hawk'', primjenjivao je tzv. [[metoda Stanislavskog|metodu Stanislavskog]], odbijajući pričati bilo s kim na setu iz razloga što je njegov lik, Kit Kat, bio nijem jer mu je odgrizen jezik. Njegova prva značajna uloga bila je u seriji ''[[Njujorški plavci]]'', gdje je glumio detektiva Johna Kellyja. Za tu je ulogu dobio ''[[Zlatni globus]]''. U dodatku na to, ''TVGuide'' proglasio je Carusa za jednu od 6 novih zvijezda na koje treba obratiti pažnju u TV-sezoni 1993/94. Dospio je u vijesti kada je iduće godine napustio tada jako gledane ''Plavce'' (nakon samo 4 epizode u 2. sezoni) kako bi nastavio karijeru na filmu, što se pokazalo kao promašaj jer se nikad nije uspio nametnuti za vodeće uloge, unatoč ulozi u krimi-trileru ''Poljubac smrti'', koji je dobro prošao kod kritike, ali ne i finansijski. Glumio je i u filmu ''Jade'', koji je još gore prošao na kino-blagajnama. 1997. vratio se na televiziju ulogom u [[advokat]]skoj seriji ''Michael Hayes'', koja nije bila dugog vijeka (samo 1 sezona). U njoj je glumio saveznog tužioca sa sjedištem u New Yorku. === [[2000te|2000-e]] === Ponovo se vratio na film, odglumivši plaćenika i partnera [[Russell Crowe|Russella Crowea]] u filmu ''Proof of Life'' (''Dokaz života'') 2000. Iduće godine imao je glavnu ulogu u [[horor]]u ''Session 9''. Od 2002. glumi poručnika Horatia Cainea u [[CBS]]-ovoj seriji ''CSI: Miami''. Bio je prvi glumac u okviru CSI-franšize koji se pojavio u sva 3 ''CSI''-a. U ''Miamiju'' je karakterističan po veoma kratkim rečenicama koje su jako prikladne za datu situaciju i obično su na početku epizode. Osim toga, tu su i neizbježne sunčane naočale, koje često stavlja usred rečenice, kao i odlazak iz kadra trenutak prije početka najavne špice. Naočale i kratke rečenice često su tema šala u emisiji ''The Soup'' koju vodi Joel McHale (emisija se, inače, bavi stvarima iz [[popularna kultura|popularne kulture]] i TV-serija koje su obilježile tu sedmicu). U šouu Davida Lettermana [[Jim Carrey]] javno je priznao da je ljubitelj serije, a kasnije je čak i satirično imitirao Carusa. Zatražio je da bude u krupnom kadru, govorio dubokim glasom i stavio naočale. Caruso je u jednom kasnijem intervjuu za ''CBS'' izjavio da je bio impresioniran tim imitiranjem.<ref>http://www.youtube.com/watch?v=ul8gZIGZbdc&feature=related</ref> U 20. epizodi 5. sezone ''[[Dr. House]]a'' [[Gregory House|House]] govori [[Allison Cameron|Cameronici]]: ''"Jesi li to zaključila skidajući naočale uz zvuke pjesme grupe [[The Who|Who]]?"'' == Privatni život == Caruso ima kćerku Gretu (1984) sa svojom drugom suprugom, Rachel Ticotin. 1994. (prema sudskim zapisima) njegova bivša djevojka Paris Papiro podnijela je zahtjev za tzv. ''partnersku alimentaciju'' ([[engleski jezik|engl.]] ''palimony'', što je kovanica od riječi ''pal'' = ''drug, partner'' i ''alimony'' = ''alimentacija''). Caruso joj je platio neutvrđen iznos početkom 1995. S Lizom Marquez, još jednom bivšom djevojkom, ima dvoje djece: Marquez Anthony (sin), rođen [[2005]], i Paloma Raquel (kći), rođena [[2007]]. U aprilu [[2009]]. Liza je tužila Carusa zbog prevare, kršenja njihovog dogovora o nagodbi i duševne boli.<ref>{{Cite web |url=http://www.tvguide.com/News/David-Caruso-Sued-1004919.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 8. 2010 |archive-date=11. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090411001640/http://www.tvguide.com/News/David-Caruso-Sued-1004919.aspx |url-status=dead }}</ref> Caruso trenutno živi u [[Los Angeles]]u i [[Miami]]ju s novom djevojkom, Aminom Islam. U martu 2009. jedna [[Austrija]]nka uhapšena je u [[Tirol (pokrajina)|Tirolu]] pod optužbom da je uhodila Carusa (tzv. ''stalking''). Prije njenog bijega u [[Meksiko]], dvaput se nije pojavila pred sudom da se izjasni o optužbi. Nakon što ju je Meksiko deportirao u domovinu, preuzele su je austrijske vlasti i trenutno čeka suđenje zbog navedene optužbe.<ref>http://www.foxnews.com/wires/2009Mar26/0,4670,EUAustriaCarusoStalker,00.html</ref> == Odabrana filmografija == *''[[Oficir i džentlmen]]'' ([[1982]]) kao Topper Daniels *''[[Rambo: Prva krv]]'' (1982) kao zamjenik Mitch *''Hill Street Blues'' ([[1981]]–1983) kao Tommy Mann (vođa bande ''The Shamrocks'') *''TJ Hooker'' ([[1983]]; epizoda "Requiem for a Cop") kao Jennings *''Kradljivac srca'' ([[1984]]) kao Buddy Calamara *''Blue City'' ([[1986]]) kao Joey Rayford *''[[China Girl]]'' ([[1987]]) kao Mercury *''[[Blizanci (film)|Blizanci]]'' (1988) kao Al Greco *''[[Kralj New Yorka]]'' ([[1990]]) kao Dennis Gilley *''Hudson Hawk'' ([[1991]]) kao Kit Kat *''[[Jedna žena, dva muškarca]]'' ([[1992]]) kao Mike *''[[Njujorški plavci]]'' ([[1993]]–[[1994]]) kao det. John Kelly *''[[Poljubac smrti]]'' ([[1995]]) kao Jimmy Kilmartin *''[[Jade]]'' (1995) kao David Corelli *''[[Michael Hayes]]'' ([[1997]]) kao Michael Hayes *''Body Count'' (1997) kao Hobbs *''Proof of Life'' ([[2000]]) kao Dino *''Session 9'' ([[2001]]) kao Phil *''Black Point'' (2001) kao John Hawkins *''[[CSI: Miami]]'' ([[2002]]– 2010) kao [[Horatio Caine]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * http://www.imdb.com/name/nm0000325/ * http://www.nndb.com/people/446/000025371/ * http://www.tv.com/person/1638/summary.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415162843/http://www.tv.com/person/1638/summary.html |date=15. 4. 2009 }} * http://www.cbs.com/primetime/csi_miami/cast/david-caruso/ {{CSI: Miami}} {{Zlatni globus za glumca u TV drami}} {{DEFAULTSORT:Caruso, David}} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Italije]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]] [[Kategorija:Biografije, Queens]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a0teg06uwpne5wzozcwpgt81mjze2fa Emily Deschanel 0 143461 3901824 3835633 2026-07-04T03:48:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901824 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime = Emily Deschanel |ime_pri_rođenju = |mjesto_rođenja = [[Los Angeles]] |mjesto_smrti = |slika = Emily Deschanel 2006.jpg |opis = |datum_rođenja = [[11. oktobar]] [[1976.|1976]]<ref>[http://www.buddytv.com/emily-deschanel.aspx Biografija Emily Deschanel na ''BuddyTV.com'']</ref> |datum_smrti = |godine_aktivnosti = 1994-danas |pseudonim = |veb-sajt = |supruge = [[David Hornsby]] |značajna_djela = dr. Temperance Brennan (''Kosti'') |važniji filmovi = |oskar = |olivier = |afi = |bafta = |zlatni globus = |emmy = |cesar = |goya = |tony = }} '''Emily Erin Deschanel''' (čit. /{{IPA|deɪʃəˈnɛl}}/) [[SAD|američka]] je [[glumac|glumica]] i [[Televizijski producent|televizijska producentica]], najpoznatija po ulozi [[Doktor|dr.]] [[Temperance Brennan|Temperance "Bones" Brennan]] u [[Fox Broadcasting Company|Foxovoj]] [[kriminalistički|kriminalističkoj]] [[televizijska serija|seriji]] ''[[Kosti (serija)|Kosti]]''.<ref>{{cite web |url= http://www.buddytv.com/articles/bones/exclusive-interview-bones-star-11820.aspx |title= Ekskluzivni intervju sa zvijezdom ''Kostiju'' |archive-url= https://web.archive.org/web/20121023114619/http://www.buddytv.com/articles/bones/exclusive-interview-bones-star-11820.aspx |archive-date=23. 10. 2012 |work= Buddy TV |date= 2. 10. 2007 |language= en}}</ref> == Rane godine == Rođena je u Los Angelesu i kći je [[snimatelj]]a i [[režiser]]a [[Caleb Deschanel|Caleba Deschanela]] i glumice [[Mary Jo Deschanel]] (rođ. Weir). Ima mlađu sestru [[Zooey Deschanel|Zooey]], koja je također glumica, ali i manekenka, tekstopisac i muzičarka.<ref>Sarah Miller, [http://www.womenshealthmag.com/life/emily-deschannel-talks-to-womens-health "Intervju s Emily Deschanel"], magazin ''Women's Health'', april 2007.</ref> Majka joj je [[Irska|irskog]], a otac [[Francuzi|francuskog]] porijekla. Odrastala je po mnogim zemljama: [[Italija]], [[Kanada]], Francuska, [[Jugoslavija]], [[Engleska]] i [[Južnoafrička Republika]]. == Karijera == Debi u igranom filmu imala je 1994. u ''[[Napojnica od dva miliona dolara|Napojnici od dva miliona dolara]]''. Njena sljedeća važnija uloga bila je u mini seriji ''[[Rose Red]]'' iz 2002, čiji je autor [[Stephen King]]. Nakon toga se pojavila u ''[[Studengora|Studengori]]'', ''[[Alamo (2004)|Alamu]]'' i ''[[Staze slave (film)|Stazama slave]]'' i bila je proglašena jednom od "šest glumica na koje treba pripaziti" u ''Interview Magazineu'' 2004. Nakon što je imala glavnu žensku ulogu u ''[[Tihi vrisak (film)|Tihom vrisku]]'', dobila je ulogu dr. Temperance Brennan u Foxovoj seriji ''Kosti'', koja je zasnovana na stvarnoj [[forenzička antropologija|forenzičkoj antropologinji]] [[Kathy Reichs]]. Za svoju izvedbu nominirana je za nagradu ''Satellite'' 2006. i ''Teen Choice Award'' 2007. Također je dobila i dvije uzastopne nagrade Ewwy (dodjeljuje ih ''[[Entertainment Weekly]]'' dobrim glumcima i serijama koji nisu nominirani za [[Emmy]]) za najbolju glavnu glumicu u kategoriji drame za 2009. i 2010. godinu. Od treće sezone bila je koproducentica ''Kostiju'', a od sredine četvrte postala je i producentica, zajedno s partnerom iz serije [[David Boreanaz|Davidom Boreanazom]]. Zajedno s [[Alyson Hannigan]], [[Jaime King]], [[Minka Kelly|Minkom Kelly]] i [[Katharine McPhee]], snimila je video pidžama-zabavu, dostupnu na sajtu ''FunnyorDie.com'', u cilju promocije redovnih pregleda na [[rak dojke]], a sve to za organizaciju ''Stand Up 2 Cancer''.<ref>{{cite web |author= Kate Stanhope |url= http://www.tvguide.com/News/Deschanel-Hannigan-Cop-1010367.aspx |title= Deschanel, Hannigan i ostali maze se za zajednički cilj (prijevod naslova) |work= TVGuide.com |date= 1. 10. 2009 |language= en}}</ref> Posljednjih godina njena briga za dobrobit životinja potakla ju je da bude jedan od producenata [[dokumentarni film|dokumentarca]] ''Kako sam postao slon''.<ref>{{cite web |url= http://www.howibecameanelephant.com/film-crew/ |title= "Kako sam postao slon": filmska ekipa (prijevod naslova) |archive-url= https://web.archive.org/web/20120210033440/http://www.howibecameanelephant.com/film-crew/ |archive-date= 10. 2. 2012 |publisher= Rattle the Cage Productions |language= en}}</ref> == Privatni život == [[Datoteka:Emily Deschanel.JPG|mini|desno|250px|Emily Deschanel na 23. dodjeli nagrada ''Genesis'' (mart 2009).]] Deschanel je [[veganstvo|vegan]] i predano podržava akcije za prava životinja. Može se vidjeti u videu iz emisije ''Access Hollywood'' s promocije knjige Karen Dawn pod nazivom ''Zahvala majmunu: Ponovno promišljanje o načinu na koji tretiramo životinje''. Deschanel tu govori o tome kako [[vegetarijanstvo|vegetarijanska]] i veganska ishrana pomažu životnoj sredini. Također je možemo vidjeti i u drugom videu na službenom [[veb-sajt]]u navedene knjige u kojem govori o važnosti prava životinja.<ref>{{cite web |url= http://www.thankingthemonkey.com/ |title= Intervju s ''Access Hollywoodom'' |language= en}}</ref> Diplomirala je dramu na Programu obuke za profesionalne glumce u okviru [[Bostonski univerzitet|Bostonskog univerziteta]].<ref>{{cite web |url= http://www.tv.com/emily-deschanel/person/107254/summary.html |title= Emily Deschanel |archive-url=https://web.archive.org/web/20090430090509/http://www.tv.com/emily-deschanel/person/107254/summary.html |archive-date=30. 4. 2009 |work= [[TV.com]] |language= en}}</ref> Dana 25. septembra 2010. udala se za [[scenarist]]a i glumca [[David Hornsby|Davida Hornsbyja]] na maloj privatnoj ceremoniji u [[Pacific Palisades]]u (Los Angeles).<ref>{{cite web |author= Suzanne Zuckerman |url= http://www.people.com/people/article/0,,20429334,00.html |title= Vjenčala se glumica Emily Deschanel (prijevod naslova) |website= People.com |date= 25. 9. 2010 |language=en}}</ref> Par je 31. marta 2011. objavio da očekuju njihovo prvo dijete.<ref>{{cite web |author= Jen Chaney |url= http://www.washingtonpost.com/blogs/celebritology/post/emily-deschanel-announces-pregnancy/2011/03/31/AFccJXBC_blog.html |title= Emily Deschanel objavila da je trudna (prijevod naslova) |work= [[The Washington Post]] |language=en}}</ref> Deschanel je 21. septembra rodila sina, kome su dali ime Henry.<ref>{{cite web |author1= Liz Raferty |author2= Rennie Dyball |url= http://www.people.com/people/article/0,,20530555,00.html?xid=rss-topheadlines |title= Emily Deschanel rodila dječaka (prijevod naslova) |work= [[People (magazin)|People]] |date= 22. 9. 2011 |language=en}}</ref> Dana 5. decembra 2014. objavila je da čeka drugo dijete.<ref>{{cite news|author=Bruna Nessif |title=Emily Deschanel Pregnant With Baby No. 2!|url=http://www.eonline.com/news/604093/emily-deschanel-pregnant-with-baby-no-2/|access-date=5. 12. 2014|work=E! Online|date=5. 12. 2014}}</ref> Njena najbolja prijateljica jest [[Michaela Conlin]], kolegica iz ''Kostiju'', a prijatelj je i s Boreanazom, s kojim je veže jaka radna veza.<ref>{{cite news |url=http://www.hngn.com/articles/52569/20141211/bones-cast-david-boreanaz-directing-200-episodes-season-10-fox.htm |title= ‘Bones’ Cast Champions David Boreanaz For Directing 200th Episode [INTERVIEW]/}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- |1994. |''Napojnica od 2 miliona dolara'' |aktivistica borbe protiv krznene odjeće | |- |2000. |''It's a Shame About Ray'' |Maggie |[[kratki film]] |- |2001. |''The Heart Department'' |Maude Allyn |[[TV-film]] |- |2002. |''Rose Red'' |Pam Asbury |mini serija |- |2002. |''[[Zakon i red: Odjel za žrtve]]'' |Cassie Germaine |epizoda: "Surveillance" |- |2002. |''Providence'' |Annie Franks |epizode: "Cloak & Dagger"<br> "The Eleventh Hour" |- |2003. |''The Dan Show'' |Sam |TV-film |- |2003. |''Easy'' |Laura Harris |[[nezavisni film]] |- |2003. |''[[Studengora]]'' |gđa Morgan | |- |2004. |''Alamo'' |Rosanna Travis | |- |2004. |''[[Ne potcjenjuj Jordan]]'' |Michelle |epizoda: "All the News Fit to Print" |- |2004. |''[[Spider-Man 2]]'' |recepcionerka | |- |2004. |''Old Tricks'' |žena |kratki film |- |2005. |''[[Tihi vrisak]]'' |Kate Houghton | |- |2005. |''Mute'' |Claire |kratki film |- |2005. |''That Night'' |Annie |kratki film |- |2005–2017. |''[[Kosti (serija)|Kosti]]'' |dr. Temperance Brennan |producentica (s Davidom Boreanazom) glavna uloga |- |2006. |''Staze slave'' |Mary Haskins | |- |2009. |''[[Čuvarica svoje sestre]]'' |dr. Farquad | |- |2009. |''Tit for Tat'' |Emily |[[Televizijska serija|TV-serija]] |- |2010. |''The Cleveland Show'' |Julia Roberts (glas) |epizoda: "Cleveland Live!" |- |2011. |''[[The Perfect Family]]'' |Shannon Cleary | |- | 2011. | ''[[The Cleveland Show]]'' | glumi samu sebe (glas) | Epizoda: "[[Hot Cocoa Bang Bang]]" |- |2014. |''[[Unity (film)|Unity]]'' | narator | dokumentarac |- | 2014. |''[[Pijana historija]]'' | Babe Didrikson Zaharias, profi-golferica / osnivačica LPGA | Epizoda: "Sports Heroes" |- |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Emily Deschanel}} * {{imdb_name|id=0221043|name=Emily Deschanel}} * [https://web.archive.org/web/20121020232439/http://www.afterellen.com/blog/sarahwarn/this-just-out-video-5 Videointervju s Emily Deschanel na ''AfterEllen.com''] * [http://www.accesshollywood.com/video_251543 Video s promocije knjige ''Zahvala majmunu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090918223305/http://www.accesshollywood.com/video_251543 |date=18. 9. 2009}} * [http://thankingthemonkey.com/ Video za ''Zahvalu majmunu''] {{Kosti (serija)}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Deschanel, Emily}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Los Angeles]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Američki televizijski producenti]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Francuske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Nizozemske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Švicarske]] outadlqeul514gwwn8wxs9bhyl83yl1 Džeki 0 143908 3901812 3853453 2026-07-04T00:30:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901812 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} [[Datoteka:Джекцы (A).jpg|mini|250px|desno|Pripadnici naroda Džeki]] '''Džeki''' — maleni narod naseljeni u pet sela na istoku [[Azerbejdžan]]a, to su Džek (Deg). Sami sebe oni nazivaju Džeki, dok svoj jezik zovu Džek mez. Sela Džek i susjednih Alyk (Ealig), Džek (Deg), Haput (Hafid), Jergjudž (Yergüd), Kriz, Buduha i Hinaluga nalaze se na visinama preko 1635 metara. Sezonsko alpsko [[stočarstvo]] je na prvom mjestu. Po vjeri su [[muslimani]]. == Vanjski linkovi == * [http://www.azerbaijan-news.az/index.php?Lng=aze&year=2007&Pid=14472 '''Tərxan Paşazadə''', ''"Dünyanın nadir etnik qrupu - Azərbaycan cekliləri"'', '''Azərbaycan qəzeti''', 21. juni 2007] * [https://web.archive.org/web/20120306172208/http://soyuzkniga.ru/encaz_e1_content_770660.html ''Большая Энциклопедия в 62 томах: Джеки''] <gallery> Datoteka:Ceklilər Cek kəndində, 1880 (qadınlar)-Yermakov Dmitriy Ivanovich.jpg|Džeki, 1880<ref>{{Cite web |url=http://www.kunstkamera.ru/kunst-catalogue/items/item-view.seam?c=PHOTO&id=66090&cid=195179 |title=Ермаков Дмитрий Иванович. Группа девочек и старуха из селения Джег. Джеки. |access-date=6. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401092011/http://www.kunstkamera.ru/kunst-catalogue/items/item-view.seam?c=PHOTO&id=66090&cid=195179 |archive-date=1. 4. 2012 |url-status=dead }}</ref> Datoteka:Ceklilər Cek kəndində, 1880 (kişilər)-Yermakov Dmitriy Ivanovich.jpg|Džeki, 1880<ref>{{Cite web |url=http://www.kunstkamera.ru/kunst-catalogue/items/item-view.seam?c=PHOTO&id=66091&cid=195179 |title=Ермаков Дмитрий Иванович. Группа мужчин и мальчиков из селения Джег. Джеки. |access-date=6. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401092003/http://www.kunstkamera.ru/kunst-catalogue/items/item-view.seam?c=PHOTO&id=66091&cid=195179 |archive-date=1. 4. 2012 |url-status=dead }}</ref> </gallery> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Jeks}} {{Evropski muslimani}} [[Kategorija:Etničke grupe Azerbejdžana]] 6ah4psi67yu036mac032oyigcc9z3rn Danny Glover 0 147194 3901728 3828435 2026-07-03T13:31:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901728 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime = Danny Glover |slika = Danny Glover June 2019.jpg |ime_pri_rođenju = Daniel Lebern Glover |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|07|22}} |mjesto_rođenja = [[San Francisco]], [[Kalifornija]], SAD |mjesto_smrti = |datum_smrti = |godine_aktivnosti = [[1978]]– |pseudonim = |veb-sajt = |supruge = |značajna_djela = |važniji filmovi = |oskar = |olivier = |afi = |bafta = |zlatni globus = |emmy = |cesar = |goya = |tony = }} '''Daniel Lebern Glover''' američki je [[glumac]], [[film]]ski [[režiser]] i [[politika|politički]] aktivist.<ref>{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/Entertainment/wireStory/oscars-honor-elaine-danny-glover-samuel-jackson-78470304|title=Oscars to honor Elaine May, Danny Glover, Samuel L. Jackson|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=16. 7. 2021}}</ref> ==Rane godine== Rođen je u San Franciscu, od oca Jamesa i majke Carrie (r. Hunley). Njegovi roditelji, inače poštanski radnici, bili su aktivni članovi [[Nacionalna asocijacija za napredak obojenih osoba|Nacionalne asocijacije za napredak obojenih osoba]] (''NAACP'') i radili su na promociji jednakih prava.<ref>Navedeno u intervjuu u ''Inside the Actors Studio'', 1998.</ref> Glover je odrastao u ljubavi prema [[sport]]u, poput svog oca. Kao [[adolescencija|adolescent]] patio je od [[epilepsija|epilepsije]]. Prema vlastitom prisjećanju, razvio je "način koncentriranja kako se napadi ne bi dešavali". Koristeći ovu tehniku, koju on opisuje kao "tip autohipnoze", Glover kaže da nije imao napad od svoje 34. godine.<ref>[http://www.tmz.com/person/danny-glover/ "Danny Glover"], ''TMZ''</ref> Završio je srednju školu ''George Washington'' u San Franciscu, nakon čega odlazi na ''[[City College of San Francisco|City College]]'', gdje ostaje godinu dana; zatim se prebacio na ''[[American University]]'' u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], gdje je [[1968]]. godine diplomirao iz [[ekonomija|ekonomije]]. Na koledžu je upoznao svoju buduću suprugu Asake Bomani, kojom se oženio [[1975]]. Međutim, kasnije su se razveli. Imaju kćerku Mandisu (r. [[1976]]). ==Karijera== [[Datoteka:Danny Glover 1997.jpg|mini|desno|Glover [[1997]].]] Glover je isprva radio u gradskoj administraciji. U kasnim 20-ima igrao je za ''[[San Francisco 49ers]]e''. Također je vježbao glumu u ''Shelton Actors Labu'', koji je vodila '''Jean Shelton'''. Njoj je Glover u jednom intervjuu pripisao većinu zasluga za svoj glumački razvoj. Odlučivši da želi biti glumac, Glover je dao otkaz na poslu u gradskoj administraciji i uskoro počeo karijeru na [[pozorište|pozorišnim]] daskama. Preselio se u [[Los Angeles]] u potrazi za prilikama u glumi; tu je kasnije s glumcem [[Ben Guillory|Benom Guilloryjem]] osnovao ''[[Robey Theatre Company]]'' ([[1994]]), u čast glumca, radikalnog aktivista i koncertnog pjevača [[Paul Robeson|Paula Robesona]]. Pozorište je usmjereno na rad sa [[Afroamerikanci|crnim]] glumcima i na tematiku vezanu za Afroamerikance. Glover je imao brojne filmske, pozorišne i TV-uloge, a najpoznatiji je po ulozi narednika [[Roger Murtaugh|Rogera Murtaugha]] u serijalu akcijskih filmova ''[[Smrtonosno oružje]]''. Tokom karijere imao je i dosta [[kameo]] uloga. Npr., pojavio se u spotu [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] za pjesmu ''Liberian Girl'' ([[1987]]). Također se pojavio kao suprug Celije, žene koju je u ''[[Boja purpura|Boji purpura]]'' glumila [[Whoopi Goldberg]], te kao poručnik James McFee u filmu ''[[Svjedok (1985)|Svjedok]]''. [[1994]]. imao je režiserski debi u [[kratki film|kratkom filmu]] ''Override'' u produkciji kanala ''[[Showtime]]''. Prvu glavnu ulogu imao je [[1990]]. u ''[[Predator 2|Predatoru 2]]'', nastavku [[SF]]-akcijskog filma ''[[Predator (film)|Predator]]''. Iste godine glumio je u [[dramski film|drami]] [[Charles Burnett (režiser)|Charlesa Burnetta]] ''[[Spavati s bijesom]]''; dobio je nagradu ''Independent Spirit'' za najbolju glavnu mušku ulogu. Kao i [[Humphrey Bogart]], [[Elliott Gould]] i [[Robert Mitchum]], i Glover je glumio privatnog detektiva [[Philip Marlowe|Philipa Marlowea]], čiji je autor [[Raymond Chandler]]. To je bilo [[1995]]. u epizodi "Red Wind" u [[televizijska serija|seriji]] ''[[Pali anđeli (serija)|Pali anđeli]]'', također u ''Showtimeovoj'' produkciji. U dodatku na ovo, Glover je posudio glas u dosta dječijih filmova. Osim toga, nastupio je u popularnom filmu ''[[Porodica čudaka]]'' iz [[2001]], u kojem su još nastupili i [[Gene Hackman]], [[Gwyneth Paltrow]], [[Anjelica Huston]], [[Ben Stiller]] i [[Owen Wilson]]. [[2004]]. glumio je detektiva Davida Tappa u ''[[Slagalica strave|Slagalici strave]]''. Naredne godine on i Joslyn Barnes objavili su da planiraju snimiti ''No FEAR'', film o iskustvu [[doktor|dr.]] [[Marsha Coleman-Adebayo|Marshe Coleman-Adebayo]]. Ona je [[2000]]. godine dobila parnicu protiv [[Američka agencija za zaštitu okoline|Američke agencije za zaštitu okoline]] (''EPA''). Porota je odlučila da je ''EPA'' kriva zbog kršenja građanskih prava dr. Coleman-Adebayo na osnovu [[rasa|rase]], [[spol]]a i neprijateljskog radnog okruženja prema [[Zakon o građanskim pravima iz 1964 (SAD)|Zakonu o građanskim pravima]] iz [[1964]]. Coleman-Adebayo otpuštena je nedugo nakon što je otkrila [[ekologija|ekološku]] i ljudsku katastrofu koja se odvijala u [[rudnik|rudnicima]] [[vanadij]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]]. Njeno iskustvo nadahnulo je prihvatanje tzv. ''No FEAR akta'' ([[engleski jezik|engl.]] ''Notification of Federal Employees Anti-discrimination and Retaliation Act''). [[2009]]. godine Glover se pojavio u [[dokumentarni film|dokumentarcu]] ''[[Narod govori]]'' (''The People Speak''), koji koristi dramske i muzičke izvedbe pisama, dnevnika i govorâ običnih Amerikanaca, a zasnovan je na knjizi ''[[Narodna historija SAD-a]]'', čiji je autor [[historija|historičar]] [[Howard Zinn]]. Glover je glumio Wilsona, [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika SAD-a]], u filmu katastrofe ''[[2012 (film)|2012]]'', koji je režirao [[Roland Emmerich]]. [[2010]]. učestvovao je u [[Španija|španskom]] filmu ''Želim biti vojnik''.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt1637687/ ''Želim biti vojnik''] na ''[[IMDb]]''</ref><ref>{{Cite web |url=http://iwanttobeasoldier.com/ |title=Službena stranica filma ''Želim biti vojnik'' |access-date=19. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110924061256/http://iwanttobeasoldier.com/ |archive-date=24. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref> ===Planirani režiserski debi=== Glover je za svoj režiserski debi želio snimiti biografski film o [[Toussaint Louverture|Toussaintu Louvertureu]], vođi [[Haićanska revolucija|Haićanske revolucije]]. U maju [[2006]]. odabrana je glumačka ekipa u sastavu: [[Wesley Snipes]], [[Angela Bassett]], [[Don Cheadle]], [[Jonathan Rhys Meyers]], [[Chiwetel Ejiofor]], [[Roger Guenveur Smith]], [[Mos Def]], [[Isaach De Bankolé]] i [[Richard Bohringer]]. Za produkciju, čiji su troškovi procijenjeni na 30 miliona [[američki dolar|dolara]], bilo je planirano da počne u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]] krajem 2006. i početkom [[2007]]. [[Spisak predsjednika Venecuele|Predsjednik]] [[Venecuela|Venecuele]] [[Hugo Chávez]] pomogao je da se prikupi 18 miliona dolara za snimanje ''Toussainta'' (Glover je najpoznatiji američki podržavalac Cháveza). Chávezov potez naljutio je neke venecuelanske filmaše koji su rekli da su tim novcem mogli biti finansirani neki domaći filmovi i da Gloverov film uopće nije vezan za Venecuelu.<ref>Anna Marie De la Fuente, [http://www.variety.com/article/VR1117965537?refCatId=13 "Chávez finansira Gloverov film"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121012053645/http://www.variety.com/article/VR1117965537?refCatId=13 |date=12. 10. 2012 }}, ''Variety'', [[21. maj]] 2007.</ref><ref>[http://www.eluniversal.com/2007/05/23/til_art_cineastas-reprueban_295975.shtml "Filmaši ne odobravaju Gloverovu koprodukciju s Venecuelom"] (na [[španski jezik|španskom]]), ''ElUniversal.com'', [[23. maj]] 2007.</ref> U junu 2007. oni su uputili peticiju Gloveru da ponovo razmotri korištenje sredstava koja mu je obezbijedio Chávez dok je Glover boravio u Venecueli tražeći lokacije za snimanje u okolini [[Caracas]]a.<ref>Anna Marie De la Fuente, [http://www.variety.com/article/VR1117966223?refCatId=1043 "Glover zamoljen da ponovo razmotri finansiranje filma"] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120919190735/http://www.variety.com/article/VR1117966223?refCatId=1043 |date=19. 9. 2012 }}, ''Variety'', [[4. juni]] 2007.</ref> Peticija je rezultirala time da su lokalni filmski cehovi ''Anac'' i ''Caveprol'' stavljeni van zakona; filmskom institutu ''Cnac'', koji podupire država, također je savjetovano da prekine veze s ovim cehovima.<ref>Anna Marie De la Fuente, [http://www.variety.com/article/VR1117966220?refCatId=1043 "Pismo Gloveru dovelo cehove u nevolju"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110830045713/http://www.variety.com/article/VR1117966220?refCatId=1043 |date=30. 8. 2011 }}, ''Variety'', 4. juni 2007.</ref> U aprilu [[2008]]. [[Nacionalna skupština Venecuele]] odobrila je dodatnih 9.840.505 dolara za Gloverov film, koji je još u planovima.<ref>[http://www.eluniversal.com/2008/04/10/til_art_asamblea-aprueba-9-m_800033.shtml "Skupština odobrila 9 miliona dolara za Glovera"] (špan.), ''ElUniversal.com'', [[10. april]] 2008.</ref> ==Privatni život== [[2. septembar|2. septembra]] [[2009]]. Glover je potpisao otvoreno pismo prigovora na uključivanje niza filmova koji su trebali prikazati [[Tel Aviv]] na ''Međunarodnom filmskom festivalu u'' [[Toronto|Torontu]].<ref>[http://torontodeclaration.blogspot.com/2009/09/toronto-declaration-no-celebration-of.html "Deklaracija iz Toronta: Ne slavljenju okupacije"]</ref> Uživa provoditi ljeto u svojoj vikendici u [[Miami]]ju. U njegove [[hobi]]je spadaju [[skijanje]], [[jahanje]] i [[bejzbol]]. [[16. april]]a [[2010]]. Glover je bio uhapšen u [[Maryland]]u tokom protesta radnika Međunarodne unije službi za zaposlene (''[[SEIU]]'') zbog ''[[Sodexo]]vog'' nepravednog i ilegalnog tretmana zaposlenika u toj kompaniji.<ref>[http://www.nydailynews.com/gossip/2010/04/17/2010-04-17_actor_danny_glover_arrested_in_maryland_labor_protest.html "Glumac Danny Glover uhapšen tokom protesta sindikata u Marylandu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100420222816/http://www.nydailynews.com/gossip/2010/04/17/2010-04-17_actor_danny_glover_arrested_in_maryland_labor_protest.html |date=20. 4. 2010 }}, ''NYDailyNews.com'', [[17. april]] 2010.</ref> Uručen mu je poziv na sud i kasnije je pušten. ''[[Associated Press]]'' je izvijestio: "Glover i ostali prešli su preko žute policijske trake kod sjedišta ''Sodexa'' i triput im je rečeno da odstupe. Kad su to odbili, Starks (portparol policije okruga Montgomery) rekao je da su ih policajci uhapsili."<ref>[http://www.accesshollywood.com/actor-danny-glover-11-others-arrested-in-md_article_31282 "Danny Glover i još 11 osoba uhapšeni tokom protesta sindikata u Marylandu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119122531/http://www.accesshollywood.com/actor-danny-glover-11-others-arrested-in-md_article_31282 |date=19. 1. 2012 }}, ''Access Hollywood'', 16. 4. 2010.</ref> ==Aktivizam== [[Datoteka:Danny Glover Madison3.jpg|mini|lijevo|Glover govori na Maršu za prava imigranata u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]], [[Wisconsin]] [[2007]].]] Dok je studirao na ''[[San Francisco State University]]ju'', Glover je bio član ''Unije crnih studenata''<ref>[http://www.sfsu.edu/~news/prsrelea/fy98/069.htm "Glumcu i aktivistu Dannyju Gloveru bit će dodijeljeno priznanje od strane ''San Francisco State Universityja''"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201123152542/https://www.sfsu.edu/~news/prsrelea/fy98/069.htm |date=23. 11. 2020 }}, ''sfsu.edu''</ref>, koja je, zajedno s ''Frontom za oslobođenje zemalja trećeg svijeta'' i ''Američkom federacijom nastavnika'', učestvovala u petomjesečnom štrajku koji su predvodili studenti s ciljem ustanovljavanja Odsjeka za afroameričke studije. Taj štrajk bio je najduži studentski štrajk u [[Historija Sjedinjenih Američkih Država|američkoj historiji]].<ref>[http://www.sfsu.edu/~100years/textonlycent/time/longtime.htm#1968 "100 godina ''San Francisco State Universityja''"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110926212107/http://www.sfsu.edu/~100years/textonlycent/time/longtime.htm#1968 |date=26. 9. 2011 }}, ''sfsu.edu''</ref> On je pomogao da se ustanovi ne samo prvi odsjek za afroameričke studije nego i prva Škola za etničke studije u SAD-u. Hari Dillon, predsjednik javne fondacije ''Vanguard'', također je bio učesnik ovog štrajka, a Glover je sad u savjetničkom odboru ''Vanguarda''. Također je član odbora u ''The Algebra Projectu'', ''The Black AIDS Instituteu'', ''Walden Houseu'', te u plesnoj grupi ''Something Positive'', koju vodi [[Cheryl Byron]]. Bio je optužen zbog neprimjerenog ponašanja i nezakonitog okupljanja nakon što je uhapšen ispred [[sudan]]ske ambasade u Washingtonu tokom protesta zbog humanitarne krize u [[Darfur]]u.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3600520.stm "Lethal Weapon star arrested in US"], ''BBC News'', [[26. august|26. 8.]] 2004.</ref> U Gloverov dugotrajni sindikatski aktivizam spada i podrška ''Ujedinjenim farmerskim radnicima'', sindikatu ''UNITE HERE'' i brojnim drugim sličnim udruženjima.<ref>[http://www.ctv.ca/CTVNews/Entertainment/20080124/glover_trespass_080124/ "Danny Glover convicted of trespassing in Ontario"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250415000840/https://www.ctv.ca/CTVNews/Entertainment/20080124/glover_trespass_080124 |date=15. 4. 2025 }}, ''ctv.ca'', [[24. januar|24. 1.]] 2008.</ref> U martu 2010. podržao je 375 radnika u [[Ohio|Ohiju]] pozvavši na dodjeli ''Oscara'' sve glumce da bojkotiraju odijela kompanije ''[[Hugo Boss]]'' zbog objave ove kompanije da će zatvoriti proizvodni pogon u Ohiju nakon što je sindikat radnika odbio prijedlog za smanjenje plaća sa 13 na 8.3 dolara po satu. U januaru 2006. [[Harry Belafonte]] predvodio je delegaciju aktivista, među kojima su bili i Glover te aktivist i profesor [[Cornel West]], na sastanku sa Hugom Chávezom. Glover je među prvima podržao [[Senat SAD-a|senatora]] iz [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]], [[John Edwards|Johna Edwardsa]], na izborima za predsjedničkog kandidata [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] 2008. sve dok se Edwards nije povukao<ref>[blogs.abcnews.com/politicalradar/2007/12/danny-glover-ca.html "Danny Glover Campaigns for Edwards"], ''ABC News'', [[27. decembar|27. 12.]] 2007.</ref>, iako su neki izvori ukazivali na to da je podržao [[Kongres SAD-a|kongresmena]] iz Ohija, [[Dennis Kucinich|Dennisa Kucinicha]]<ref>[http://abcnews.go.com/Politics/story?id=3139687&page=1 "Bringin' Home the Bacon, Vegan-Style"], ''ABC News'', [[4. maj]] 2007.</ref>, na čijoj je strani bio 2004. godine. Nakon Edwardsovog odustajanja, Glover je dao podršku [[Barack Obama|Baracku Obami]].<ref>Tom Hayden, Bill Fletcher Jr., Danny Glover i Barbara Ehrenreich, [http://www.thenation.com/article/progressives-obama "Progressives for Obama"], ''The Nation'', 24. mart|24. 3.]] 2008.</ref> Glover je bio glasan u kritikama protiv [[George W. Bush|Georgea W. Busha]], nazivajući ga notornim [[rasizam|rasistom]]. "Da, on je rasist. Svi smo to znali. Kao [[Texas|teksaški]] guverner, Bush je vodio kazneni sistem koji je pogubio više ljudi nego sve ostale savezne države zajedno. I većina ljudi koji su umrli bili su Afroamerikanci ili Hispanoamerikanci." [[6. april]]a 2009. Gloveru je dodijeljena titula poglavice u [[Nigerija|nigerijskoj]] državi [[Imo (Nigerija)|Imo]], tačnije, titula ''Enyioma of Nkwerre'', što znači ''dobar prijatelj'' na jeziku naroda [[Igbo]] u istočnoj Nigeriji. Glover je postao aktivan član ''Odbora direktorâ'' ''[[Američka jazz fondacija|Američke jazz fondacije]]''.<ref>[http://www.looktothestars.org/charity/301-jazz-foundation-of-america ''Američka jazz fondacija'']</ref> U rad ove fondacije uključio se 2005. godine i nekoliko godina bio je gost-voditelj godišnje dobrotvorne priredbe ''A Great Night in Harlem'', a pojavljivao se u sličnoj ulozi i na drugim događajima u organizaciji iste fondacije. 2006. godine vodeća britanska afrička pozorišna kompanija ''Tiata Fahodzi'' izabrala je Glovera za jednog od 3 svoja patrona, uz Chiwetela Ejiofora i Jocelyn Jee Esien, na otvaranju svečanosti povodom 10. godišnjice ove kompanije. Glover je i aktivan član ''[[TransAfrica Forum]]a''. [[13. januar]]a 2010. Glover je usporedio razorni [[Potres u Haitiju 2010.|potres u Haitiju]] s predviđanjima sličnih događaja s kojima bi se mogle suočiti druge otočne države kao rezultat neuspješnog [[Konferencija o klimatskim promjenama - Kopenhagen 2009.|samita u Kopenhagenu]] prethodne godine. Rekao je: "... prijetnja ovoga što se desilo Haitiju jeste prijetnja koja se može desiti otočnim državama bilo gdje na [[Karibi]]ma... Sve su one u opasnosti zbog globalnog zatopljenja... zbog klimatskih promjena... Kad smo uradili što smo uradili na samitu u Kopenhagenu, ovo je odgovor, ovo je ono što se dešava..."<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=a2ft5JkNWJA GRITtv: Danny Glover i Marie St. Cyr o Haitiju"], ''[[YouTube]]''</ref> U istoj izjavi zatražio je da se uspostavi novi oblik partnerstva sa [[Haiti]]jem i ostalim karipskim državama te pohvalio [[Brazil]], Venecuelu i [[Kuba|Kubu]] što su već prihvatile to partnerstvo. ===Aktivizam protiv rata u Iraku i invazije=== Glover je otvoreno kritizirao [[Rat u Iraku 2003.|rat u Iraku]] još prije njegovog početka u martu 2003. Mjesec prije toga Glover je bio jedan od govornika na antiratnom skupu u San Francisku. Također je bio potpisnik antiratnog pisma iza aprila 2003. pod nazivom ''"To the Conscience of the World"''. Pismo je kritiziralo unilateralnu američku invaziju na [[Irak]] koja je dovela do "masovnog stradanja civila" i "uništavanja jedne od kulturnih baština čovječanstva".<ref>{{Cite web |url=http://www.solidarity-us.org/current/node/615 |title=''"To the Conscience of the World"'' |access-date=8. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100627221148/http://www.solidarity-us.org/current/node/615 |archive-date=27. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref> Tokom antiratnih demonstracija u centru [[Oakland (Kalifornija)|Oaklanda]] u martu 2003. Glover je pohvalio vođe zajednice zbog njihovih antiratnih napora rekavši: "Oni su na prvim linijama frontova jer pokušavaju izgraditi bolju Ameriku... Svijet se ujedinio i rekao 'ne' ovom ratu - i mi moramo stajati uz njega." ==Filmografija== {| class="wikitable sortable" |+ Film |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- | [[1979]]. | ''[[Bijeg iz Alcatraza (1979)|Bijeg iz Alcatraza]]'' | zatvorenik | |- | [[1981]]. | ''[[Chu Chu i Philly Flash]]'' | Morgan | |- | [[1982]]. | ''[[Deadly Drifter]]'' | Jojo/Roland | Alternativni naslov: ''Out'' |- | [[1984]]. | ''[[Čovjek iz leda (1984)|Čovjek iz leda]]'' | Loomis | |- | 1984. | ''[[Mjesta u srcu]]'' | Moze | |- | [[1985]]. | ''[[Svjedok (1985)|Svjedok]]'' | det. por. James McFee | |- | 1985. | ''[[Silverado (1985)|Silverado]]'' | Malachi "Mal" Johnson | |- | 1985. | ''[[Boja purpura]]'' | Albert | |- | [[1987]]. | ''[[Smrtonosno oružje]]'' | nar. Roger Murtaugh | |- | [[1988]]. | ''[[Bat*21]]'' | kap. Bartholomew Clark | |- | [[1989]]. | ''[[Smrtonosno oružje 2]]'' | Roger Murtaugh | |- | [[1990]]. | ''[[Spavati s bijesom]]'' | Harry | ''[[Independent Spirit Award]]'' za najbolju glavnu mušku ulogu |- | 1990. | ''[[Predator 2]]'' | por. Mike Harrigan | |- | [[1991]]. | ''[[Uljezova odmazda]] | Frank "Dooke" Camparelli | |- | 1991. | ''[[Bijes u Harlemu]]'' | Easy Money | |- | 1991. | ''[[Grand Canyon (1991)|Grand Canyon]]'' | Simon | |- | 1991. | ''[[Čista sreća (1991)|Čista sreća]]'' | Raymond Campanella | |- | [[1992]]. | ''[[Smrtonosno oružje 3]]'' | Roger Murtaugh | |- | [[1993]]. | ''The Saint of Fort Washington'' | Jerry/narator | |- | 1993. | ''[[Bopha!]]'' | Micah Mangena | |- | [[1994]]. | ''[[Maverick (film)|Maverick]]'' | vođa pljačkaša banke | nepotpisani [[kameo]] |- | 1994. | ''[[Anđeli na terenu]]'' | George Knox | |- | 1994. | ''Override'' | | režiser; kratki film |- | [[1995]]. | ''[[Operacija "Slon" (film)|Operacija "Slon"]]'' | kap. Sam Cahill | |- | [[1997]]. | ''[[Divlja Amerika (1997)|Divlja Amerika]]'' | Bigfoot | nepotpisan |- | 1997. | ''[[Čudotvorac (1997)|Čudotvorac]]'' | sudija Tyrone Kipler | nepotpisan |- | 1997. | ''[[Na pecanju]]'' | Gus Green | |- | 1997. | ''[[Lovac i ubica (1997)|Lovac i ubica]]'' | Bob Goodall | |- | [[1998]]. | ''[[Smrtonosno oružje 4]]'' | Roger Murtaugh | |- | 1998. | ''[[Princ od Egipta (1998)|Princ od Egipta]]'' | Jethro | glas |- | 1998. | ''[[Voljena (1998)|Voljena]]'' | Paul D. Garner | |- | 1998. | ''[[Mravi (1998)|Mravi]]'' | Barbatus | glas |- | [[1999]]. | ''[[Naš prijatelj, Martin]]'' | kondukter u [[voz]]u | samo glas |- | [[2000]]. | ''[[Boesman i Lena]]'' | Boesman | |- | [[2001]]. | ''[[3 A.M. (2001)|3 A.M.]]'' | Charles "Hershey" Riley | |- | 2001. | ''[[Porodica čudaka]]'' | Henry Sherman | |- | [[2002]]. | ''Just a Dream'' | | režiser<br/>Nominiran za ''[[Daytime Emmy Award]]'' za izvanrednu režiju dječijeg/omladinskog/porodičnog specijala |- | [[2004]]. | ''[[Ugovor iz snova]]'' | sudija Crowley | |- | 2004. | ''[[Slagalica strave]]'' | det. David Tapp | |- | [[2005]]. | ''[[Manderlay (2005)|Manderlay]]'' | Wilhelm | |- | 2005. | ''[[Nestali u Americi (2005)|Nestali u Americi]]'' | Jake Neeley | |- | [[2006]]. | ''[[Bamako (film)|Bamako]]'' | Cow-boy | |- | 2006. | ''[[Kad krave polude]]'' | Miles ([[mula]]) | glas |- | 2006. | ''[[Pasja sudbina (2006)|Pasja sudbina]]'' | Ken Hollister | |- | 2006. | ''[[Dreamgirls (2006)|Dreamgirls]]'' | Marty Madison | |- | [[2007]]. | ''[[Savršena meta (2007)|Savršena meta]]'' | puk. Isaac Johnson | |- | 2007. | ''[[Igra siromašnih (2007)|Igra siromašnih]]'' | George | Nominiran — ''Genie Award'' za najbolju mušku sporednu ulogu |- | 2007. | ''[[Bitka za Terru (film)|Bitka za Terru]]'' | predsjednik Chen | glas |- | 2007. | ''[[Honeydripper (2007)|Honeydripper]]'' | Tyrone Purvis | |- | [[2008]]. | ''[[Molim te, premotaj]]'' | gdin Fletcher | |- | 2008. | ''[[Gospel Hill (2008)|Gospel Hill]]'' | John Malcolm | |- | 2008. | ''[[Sljepoća (2008)|Sljepoća]]'' | starac sa crnim povezom preko oka/narator | |- | 2008. | ''The Garden'' | glumi sam sebe | |- | 2008. | ''[[Slagalica strave 5]]'' | det. David Tapp | kameo |- | 2008. | ''Klimave basne: Kornjača i zec'' | Walter ([[kornjača]]) | glas |- | [[2009]]. | ''[[Noćni voz (2009)|Noćni voz]]'' | Miles | |- | 2009. | ''[[Down For Life (film)|Down For Life]]'' | gdin Shannon | |- | 2009. | ''The People Speak'' | glumi sam sebe | [[dokumentarni film|dokumentarac]] |- | 2009. | ''[[Most Harimaya (2009)|Most Harimaya]]'' | Joseph Holder | |- | 2009. | ''[[2012 (film)|2012]]'' | predsjednik Wilson | Nominiran — ''[[NAACP Image Award]]'' za najboljeg sporednog glumca u filmu |- | 2009. | ''At the End of Slavery'' | narator | |- | [[2010]]. | ''Stride'' | James 'Honeybear' Powell | postprodukcija |- | 2010. | ''[[Smrt na sprovodu (2010)|Smrt na sprovodu]]'' | ujak Russell |- | 2010. | ''[[Draga Alice (2010)|Draga Alice]]'' | Franzis | Originalni naslov: ''För kärleken'' |- | 2010. | ''[[Legenda (2010 film)|Legenda]]'' | Harry "Red" Newman |- | 2010. | ''[[Alfa i omega (2010)|Alfa i omega]]'' | Winston | glas |- | 2010. | ''Son of Morning'' | Gabriel Peters | postprodukcija |- | 2010. | ''[[Doba zmajeva (2010)|Doba zmajeva]]'' | Ahab | postprodukcija |- | 2010. | ''[[Mooz-lum (2010)|Mooz-lum]]'' | Dean Francis | postprodukcija |- | 2010. | ''[[Highland Park (2010)|Highland Park]]'' | Ed | postprodukcija |- | 2010. | ''Želim biti vojnik'' | direktor | postprodukcija |- | 2010. | ''[[Pet munara u New Yorku]]'' | Marcus | Originalni naslov: ''New York’ta Beş Minare'' |- | 2010. | ''Bad Luck Snake Bite'' | Ernest | pretprodukcija |- | [[2011]]. | ''Heart of Blackness'' | Vaudreuil | |- | 2011. | ''Toussaint'' | | režiser, producent;<br/>pretprodukcija |} {| class="wikitable sortable" |+ Televizija |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- | 1979. | ''[[B.J. i Bear]]'' | Matt Thomas, TV-reporter | 1 epizoda, nepotpisan |- | 1979. | ''[[Lou Grant (serija)|Lou Grant]]'' | Leroy | 1 epizoda |- | 1979. | ''Paris'' | | 1 epizoda |- | [[1980]]. | ''Palmerstown, U.S.A.'' | Harley | nepoznate epizode |- | 1981. | ''Keeping On'' | Lester | TV-film |- | 1981. | ''The Greatest American Hero'' | | 1 epizoda |- | 1981. | ''[[Hill Street Blues]]'' | Jesse John Hudson | 4 epizode |- | 1981. | ''Gimme a Break!'' | Bill | 1 epizoda |- | [[1983]]. | ''The Face of Rage'' | Gary | TV-film |- | 1983. | ''Chiefs'' | Marshall Peters | mini serija |- | 1983. | ''Memorial Day'' | Willie Monroe | TV-film |- | 1985. | ''And the Children Shall Lead'' | William | TV-film |- | [[1986]]. | ''Tall Tales & Legends'' | John Henry | 1 epizoda |- | 1987. | ''Place at the Table'' | | TV-film |- | 1987. | ''Mandela'' | [[Nelson Mandela]] | TV-film;<br/>Nominiran za ''[[Emmy]]'' za najboljeg glavnog glumca u mini seriji ili filmu |- | 1989. | ''Grožđice na suncu'' | Walter Lee Younger | TV-film |- | 1989. | ''[[Lonesome Dove (mini serija)|Lonesome Dove]]'' | Joshua Deets | mini serija<br/>Nominiran za ''Emmy'' za najboljeg glavnog glumca u mini seriji ili filmu |- | 1989. | ''Dead Man Out'' | [[doktor|dr.]] Alex Marsh | TV-film; <br/>Alternativni naslov: ''Dead Man Walking'' |- | 1989. | ''[[Saturday Night Live]]'' | Roger Murtaugh | 1 epizoda |- | 1991. | ''Captain Planet and the Planeteers'' | [[profesor|prof.]] Apollo (glas) | 1 epizoda |- | 1992. | ''The Talking Eggs'' | narator | TV-film |- | 1993. | ''[[Alex Haley's Queen]]'' | Alec Haley | mini serija |- | 1995. | ''[[Pali anđeli (serija)|Pali anđeli]]'' | Philip Marlowe | 1 epizoda<br/> Nominiran za ''Emmy'' za najboljeg gostujućeg glumca dramskoj seriji |- | [[1996]]. | ''America's Dream'' | Silas | TV-film (segment "Long Black Song") |- | 1997. | ''Buffalo Soldiers'' | nar. Washington Wyatt | TV-film |- | 2000. | ''Freedom Song'' | Will Walker | TV-film;<br/> Nominiran za ''Emmy'' za najboljeg sporednog glumca u mini seriji ili filmu<br/>Nominiran za Nagradu ''Ceha filmskih glumaca'' za najboljeg glumca u mini seriji ili TV-filmu |- | [[2003]]. | ''Good Fences'' | Tom Spader | TV-film |- | 2003. | ''Biografija'' | narator | 1 epizoda |- | 2003. | ''The Law and Mr. Lee'' | Henry Lee | TV-film |- | 2004. | ''[[Zemlja zmajeva (2004)|Zemlja zmajeva]]'' | Ogion | mini serija |- | 2005. | ''The Exonerated'' | David | TV-film |- | 2005. | ''[[Hitna služba (serija)|Hitna služba]]'' | Charlie Pratt Sr. | 4 epizode |- | 2006. | ''Take 3'' | puk. Weldon | TV-film |- | 2007–2008. | ''[[Braća i sestre (serija)|Braća i sestre]]'' | Isaac Marshall | 6 epizoda |- | 2009. | ''[[Zovem se Earl]]'' | Thomas Monroe | 1 epizoda |- | 2010. | ''[[Živa meta (serija)|Živa meta]]'' | klijent | 1 epizoda |- | 2011. | ''[[Psych]]'' | | 1 epizoda |- | 2011. | ''[[Leverage (serija)|Leverage]]'' | Charlie Lawson | sezona 4, epizoda 4: "The Van Gogh Job" |- |2011. |''Touch''<ref>http://seriable.com/danny-glover-touch-fox-arthur-dewitt/</ref> |prof. Arthur DeWitt |pretprodukcija |} {| class="wikitable sortable" |+ Pozorište |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- | 1983. | ''Master Harold...and the Boys'' | Willy | |- | 2003. | ''Master Harold...and the Boys'' | Sam | |} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Danny Glover}} *{{imdb_name|id=418|name=Danny Glover}} *{{ibdb_name|id=42392|name=Danny Glover}} {{Nagrada "Jean Hersholt"}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Glover, Danny}} [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, San Francisco]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Aktivisti]] c3f3qd238rtmd81e4hefmpyy0hmilfl Eclipse 0 264994 3901815 3854930 2026-07-04T01:22:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Eclipse | logo = Eclipse-Luna-Logo.svg | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Eclipse 4.12 screenshot.png | alt_snimka_ekrana = | tekst = Eclipse 4.12 | sklopivo = <!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = Eclipse fondacija | programer = | prvo_izdanje = | obustavljeno = <!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite "da". U suprotnom, izostavite. --> | izgled_verzija = <!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --> | najnovija_stabilna_verzija = 4.3.1 (Kepler SR1) | datum_najnovije_stabilne_verzije = 28. 9. 2013. | najnovija_probna_verzija = | datum_najnovije_probne_verzije = | centralna_arhiva = <!-- {{URL|primjer.org}} --> | razvojno_stanje = | programski_jezik = | operativni_sistem = [[Više-platformski]]: [[Linux]], [[Mac OS X]], [[Solaris]], [[Microsoft Windows|Windows]] | platforma = [[Java SE]], [[Standard Widget Toolkit]] | veličina = | standard = | jezici = | broj_jezika = | fusnota_o_jezicima = | vrsta = [[Integrirana razvojna okolina]] | licenca = [[Eclipse Public License]] | alexa = | veb-sajt = {{URL|eclipse.org}} | ažurirano = }} '''Eclipse''' (od [[Engleski jezik|engleske]] riječi ''eclipse'' što znači "eklipsa", ili jednako, "pomračenje") je višejezička [[integrirana razvojna okolina]] [[Eclipse fondacija|Eclipse fondacije]] napisana u [[Java (programski jezik)|Javi]] i koristi se za razvoj raznih aplikacija. Eclipse se sastoji od radnog mjesta (''workspace'') i proširivog sistema za [[Priključak (računarstvo)|priključke]] (''plug-in'') za podešavanje okoline. Sa Eclipse-om je moguće praviti programe u Javi i, uz pomoć raznih priključaka, također u drugim [[Programski jezik|programskim jezicima]] uključujući jezike [[Ada (programski jezik)|Ada]], [[C (programski jezik)|C]], {{nowrap|[[C++]]}}, [[COBOL]], [[Fortran]], [[Haskell (programski jezik)|Haskell]], [[JavaScript]], [[Lasso (programski jezik)|Lasso]], [[Perl]], [[PHP]], [[Python (programski jezik)|Python]], [[R (programski jezik)|R]], [[Ruby (programski jezik)|Ruby]] (uključujući softverski okvir [[Ruby on Rails]]), [[Scala (programski jezik)|Scala]], [[Clojure]], [[Groovy (programski jezik)|Groovy]], [[Scheme (programski jezik)|Scheme]], i [[Erlang (programski jezik)|Erlang]]. Također se može koristiti za razvoj paketa za program [[Mathematica]]. == Verzije == Od 2006. godine, fondacija koordinira godišnje "istovremeno izdanje".<ref>{{cite web|title=Simultaneous Release|url=http://wiki.eclipse.org/Simultaneous_Release|website=Eclipsepedia|access-date=4. 10. 2013|language=en}}</ref> Ova izdanja sadrže nove verzije Eclipse platforme ali također i nove verzije ostalih Eclipse projekata. Do sada su se ova izdanja uvijek objavljivala četvrte srijede u junu, svake godine. {| class="wikitable sortable" |- ! Ime ! Datum ! Verzija platforme ! Projekti |- | - | 21. juni 2004. | {{Version |o |3.0<ref>{{cite web|url=http://www.eclipse.org/org/press-release/jun212004r30pr.html |title=Eclipse 3.0 Delivers Universal Platform for Application Construction |publisher=Eclipse.org |date=21. 6. 2004 |access-date=16. 6. 2013 |language=en}}</ref>| sortKey="3.0"}} | |- | - |28. juni 2005. | {{Version |o |3.1 | sortKey="3.1"}} | |- | Callisto | 30. juni 2006. | {{Version |o |3.2 | sortKey="3.2"}} | [http://www.eclipse.org/callisto/callistoprojects.php Callisto projekti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625213435/http://www.eclipse.org/callisto/callistoprojects.php |date=25. 6. 2008 }} |- | Europa | 29. juni 2007. | {{Version |o |3.3 | sortKey="3.3"}} | [http://wiki.eclipse.org/index.php/Europa_Simultaneous_Release Europa projekti] |- | Ganymede | 25. juni 2008. | {{Version |o |3.4 | sortKey="3.4"}} | [http://wiki.eclipse.org/index.php/Ganymede_Simultaneous_Release Ganymede projekti] |- | Galileo | 24. juni 2009. | {{Version |o |3.5 | sortKey="3.5"}} | [http://wiki.eclipse.org/Galileo Galileo projekti] |- | Helios | 23. juni 2010. | {{Version |co |3.6 | sortKey="3.6"}} | [http://wiki.eclipse.org/index.php/Helios Helios projekti] |- | Indigo | 22. juni 2011. | {{Version |co |3.7 | sortKey="3.7"}}{{napomena|Ima također i [http://download.eclipse.org/eclipse/downloads/eclipse3x.html izdanje 3.8 Eclipse-a], ali nije predstavljeno na njihovoj internet stranici i korisnici se preusmjeruju prema verziji 4.2. Eclipse 3.8 nudi popravke za verziju Indigo i uključuje podršku za Java verziju 7 ali nije dio normalne distribucije i neće biti više podržan poslije verzije 4.3 (''Kepler'').}} | [http://wiki.eclipse.org/Indigo Indigo projekti] |- | Juno | 27. juni 2012. | {{Version |co |4.2<ref>{{cite web|url=http://www.eclipse.org/org/press-release/20120627_junorelease.php |title=Eclipse Juno Release Train Has Arrived |publisher=Eclipse.org |date=27. 6. 2012 |access-date=16. 6. 2013 |language=en}}</ref> | sortKey="4.2"}} | [http://wiki.eclipse.org/Juno Juno projekti] |- | Kepler | 26. juni 2013. | {{Version |c |4.3 | sortKey="4.3"}} | [http://wiki.eclipse.org/Kepler Kepler projekti] |- | Luna | 25. juni 2014. (planirano) | {{Version |p |4.4 | sortKey="4.4"}} | [http://wiki.eclipse.org/Luna Luna projekti] |} <small>{{Version|l|show=11101}}</small> == Također pogledajte == * [[NetBeans]] - alternativna integrirana razvojna okolina za pravljenje programa u Javi * [[Spisak Eclipse projekata]] * [[Spisak softvera baziranog na Eclipse]] == Literatura == * {{cite book | first1 = Vladimir | last1 = Silva | date = 11. 3. 2009 | title = Practical Eclipse Rich Client Platform Projects | publisher = [[Apress]] | edition = 1. | page = 352 | isbn = 1-4302-1827-4 | url = http://www.apress.com/9781430218272 }} * {{cite book | first1 = Ed | last1 = Burnette | date = 12. 8. 2005 | title = Eclipse IDE Pocket Guide | publisher = [[O'Reilly Media]] | edition = 1. | page = 128 | isbn = 978-0-596-10065-0 | url = http://oreilly.com/catalog/9780596100650 }} * {{cite book | first = Steve | last = Holzner | date = 1. 5. 2004 | title = Eclipse | publisher = [[O'Reilly Media]] | edition = 1. | page = 317 | isbn = 0-596-00641-1 | url = http://oreilly.com/catalog/9780596006419 }} * {{cite book |first1 = Jeff |last1 = McAffer |first2 = Jean-Michel |last2 = Lemieux |first3 = Chris |last3 = Aniszczyk |date = 22. 5. 2010 |title = Eclipse Rich Client Platform |publisher = [[Addison-Wesley Professional]] |edition = 2. |page = 552 |isbn = 0-321-60378-8 |url = http://eclipsercp.org/2010/04/eclipse-rcp-2nd-edition-going-to-press/ |access-date=4. 10. 2013 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120707074252/http://eclipsercp.org/2010/04/eclipse-rcp-2nd-edition-going-to-press/ |archive-date=7. 7. 2012 |url-status = dead }} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eclipse IDE}} * {{službeni sajt}} * [http://marketplace.eclipse.org/ Eclipse Marketplace] - Eclipse pijaca za razne aplikacije * [http://wiki.eclipse.org/ Eclipsepedia] - Wiki stranica za Eclipse * [http://www.fe.untz.ba/nastava/file.php/1/Razvoj_softvera/Laboratorijske_vjezbe/lab1.pdf "1. Laboratorijska vježba"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, Emir Mešković, Fakultet Elektrotehnike, Univerzitet u Tuzli. Učitano 4. oktobra 2013. {{Eclipse fondacija}} [[Kategorija:Eclipse]] [[Kategorija:Integrirane razvojne okoline]] [[Kategorija:Slobodne integrirane razvojne okoline]] eeinaeuc6egufjprlyhf6xp9e102rbi Danilo D'Ambrosio 0 352139 3901727 3896444 2026-07-03T13:28:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901727 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Danilo D'Ambrosio | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = 9. septembar [[1988]]. godine | rodnigrad = [[Napulj]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | trenutniklub = [[Internazionale]] | brojnadresu = 33 | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1.85 m | pozicija = bek | omladinskegodine = 2004-2005<br />2005-2008 | omladinskipogoni = Salernitana<br />[[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | godine = 2008<br />2008-2010<br />2010-2014<br />2014- | klubovi = Potenza<br />Juve Stabia<br />[[Torino FC|Torino]]<br />[[Internazionale]] | nastupi(golovi) = 10 (0)<br />48 (3)<br />119 (10)<br />11 (0) | reprezentacija = [[Italija]] | nacionalnegodine = 2004<br />2004<br />2010 | nacionalneekipe = [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija U16]] <br />[[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija U17]]<br />[[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija U21]] | nacionalninastupi(golovi) = 5 (2)<br />3 (0)<br />3 (0) | zadnjiuređaj = 31.7.2014. }} '''Danilo D'Ambrosio''' (rođen 9. septembra 1988. u [[Napulj]]u, [[Italija]]) je italijanski nogometaš koji igra na poziciji beka u timu iz [[Serie A]], [[Internazionale]]u iz [[Milano|Milana]]. Njegov brat '''Dario''' je također odbrambeni igrač, a nastupa za '''Lecce'''. Obojica su odrasli u fudbalskoj akademiji '''Sporting Caivano 94'''. == Klupska karijera == Igračku karijeru je počeo u rodnom '''Napulju''', zaigravši za '''Salernitanu'''. Ipak, klub je bankrotirao, a on se zajedno s bratom Dariom priključio omladinskom timu [[ACF Fiorentina|Fiorentine]] 2005. godine.<ref>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20051029151835/http://www.acffiorentina.it/InfoPage.aspx?id=5659|url=http://www.acffiorentina.it/InfoPage.aspx?id=5659|title=Fiorentina ''Primavera'' 2005/2006|archive-date=29. 10. 2005|language=Italian|work=acffiorentina.it|access-date=26. 2. 2014|url-status=dead}}</ref> Bio je dio Fiorentininog podmlatka ''(primavere)'' do 2007, ali je 8. juna 2008. prodan u '''Potenzu''' iz '''Serie C1''' u suvlasničkom dogovoru. Profesionalni debi je imao 20 januara 2009. u meču Potenza-Juve Stabia (2:1), a u toku sezone je skupio 10 nastupa za trećeligaša. === Juve Stabia === 11. jula 2008. je potpisao za '''Juve Stabiju''' u novom suvlasničkom ugovoru, a debitirao je 31. augusta 2008. protiv '''Taranta'''.<ref>http://www.tuttomercatoweb.com/serie-a/ufficiale-cinque-operazioni-minori-per-la-fiorentina-113089</ref><ref>http://au.soccerway.com/matches/2008/08/31/italy/serie-c1/taranto-sport/ss-juve-stabia/688013/</ref> Postao je standardni član prvih jedanaest već u prvoj sezoni, te je klub odlučio kupiti i ostatak njegovog ugovora od Fiorentine.<ref>http://www.tuttomercatoweb.com/serie-a/lega-calcio-tutti-i-risultati-delle-buste-157959</ref> Iduću sezonu je igrao na mjestu desnog veznog igrača, te je postigao i svoj prvi gol u meču Juve Stabia-Barletta 4-1.<ref>{{Cite web |url=http://blog.libero.it/STABIA/7625339.html |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 2. 2014 |archive-date=5. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140105054352/http://blog.libero.it/STABIA/7625339.html |url-status=dead }}</ref> === Torino === U januarskom prelaznom roku 2010. je potpisao za [[Torino FC|Torino]] u suvlasničkom ugovoru.<ref>{{cite news|url=http://www.torinofc.it/content/view/5771/61/|title=D'Ambrosio al Toro|date=13. 1. 2010|access-date=15. 1. 2010|work=Torino FC|language=Italian|archive-url=https://archive.today/20121208220122/http://www.torinofc.it/content/view/5771/61/|archive-date=8. 12. 2012|url-status=dead}}</ref> Debitirao je u [[Serie B]] 16. januara 2010. u meču Torino-Grosseto (4-1). U Torinu je bio starter tokom sezone, a prvi gol za ekipu je postigao 20. marta 2010. u meču Modena-Torino (0-2). Torino je drugu polovicu ugovora kupio u junu 2010. Iduće sezone je također bio član udarne postave pod trenerom '''Francom Lerdom'''. Prvi put je dva gola u meču postigao u susretu Torino-Modena (3-2), što su bila njegova jedina dva gola te sezone. 15. decembra 2010. je obnovio ugovor do ljeta 2014.<ref>http://www.calcionews24.com/ufficiale-torino-rinnova-danilo-d-ambrosio-fino-al-2014-115844.html</ref> Ipak, te sezone je pretrpio dosta kritika, kao i čitav tim Torina koji nije izborio play-off za ulazak u najjaču italijansku ligu, Serie A.<ref>{{Cite web |url=http://www.tuttosport.com/calcio/serie_b/torino/2011/06/20-131063/D'Ambrosio%3A+%C2%ABToro,+ho+deluso+ma+non+sono+un+montato%C2%BB |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110902084937/http://www.tuttosport.com/calcio/serie_b/torino/2011/06/20-131063/D%27Ambrosio%3A+%C2%ABToro%2C+ho+deluso+ma+non+sono+un+montato%C2%BB |archive-date=2. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref> Novi šef struke Torina '''Giampiero Ventura''' je odlučio da se fokusira na Danila u idućoj sezoni, stavivši ga na mjesto desnog beka. 2. novembra 2011. je postigao pobjednički gol protiv Reggine<ref>http://au.soccerway.com/matches/2011/11/01/italy/serie-b/reggina-calcio/torino-fc/1180760/</ref>, a to je ponovio i protiv Nocerine 11. februara 2012. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.torinofc.it/content/view/9576/61/ |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120213081924/http://www.torinofc.it/content/view/9576/61/ |archive-date=13. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> Tokom sezone je odigrao 26 utakmica, te postigao 3 gola, a Torino je ušao u '''Serie A'''. Debi u Serie A je ubilježio 26. augusta 2012. protiv Siene, u meču koji je završen 0-0.<ref>http://au.soccerway.com/matches/2012/08/26/italy/serie-a/ac-siena/torino-fc/1351261/</ref><ref>http://au.soccerway.com/matches/2012/09/26/italy/serie-a/torino-fc/udinese-calcio/1351301/</ref> Prvi gol u Serie A je postigao u gostujućoj pobjedi od 5-1 sa [[Atalanta B.C.|Atalantom]].<ref>http://au.soccerway.com/matches/2012/09/30/italy/serie-a/atalanta-bergamo/torino-fc/1351302/</ref> U decembru je postao dokapiten tima poslije povrede Angela Ogbonne. Izabran je za otkriće godine od strane navijača koji su glasali na portalu ''Toro.it''.<ref>{{Cite web |url=http://www.lastampa.it/2013/05/15/sport/calcio/qui-toro/il-gran-gala-del-toro-incorona-cerci-xE6asAazzlFRokyIc8yWiI/pagina.html |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129070611/http://www.lastampa.it/2013/05/15/sport/calcio/qui-toro/il-gran-gala-del-toro-incorona-cerci-xE6asAazzlFRokyIc8yWiI/pagina.html |archive-date=29. 11. 2014 |url-status=dead }}</ref> Vlasnik Torina '''Urbano Cairo''' je potvrdio kako će D'Ambrosio napustiti klub nakon što je odbio ponudu za produženje ugovora. Boravak u Torinu zaključio je sa 119 nastupa i 10 golova.<ref>http://www.football-italia.net/42762/d%E2%80%99ambrosio-will-leave-admit-torino</ref> === Internazionale === 28. januara ''Sky Sport'' je izvjestio da će se D'Ambrosio priključiti Interu iz Milana za 1.5 milion eura i '''Mattea Colombija''', mladog igrača.<ref>{{Cite web |url=http://www.toronews.net/index.php/calciomercato/toro-d-ambrosio-inter-la-telenovela-e-finita |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140201175649/http://www.toronews.net/index.php/calciomercato/toro-d-ambrosio-inter-la-telenovela-e-finita |archive-date=1. 2. 2014 |url-status=dead }}</ref> 30. januara 2014. Inter je potvrdio dogovor na svojoj web-stranici.<ref>{{Cite web |url=http://www.inter.it/en/news/44797 |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 2. 2014 |archive-date=26. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190226111305/https://www.inter.it/en/news/44797 |url-status=dead }}</ref> Debi za Inter je upisao 2. februara 2014. u velikom derbiju protiv [[Juventus FC|Juventusa]], u Torinu.<ref>{{Cite web |url=http://www.goal.com/en-gb/match/119328/juventus-vs-inter/report |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 2. 2014 |archive-date=6. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140206031550/http://www.goal.com/en-gb/match/119328/juventus-vs-inter/report |url-status=dead }}</ref> == Reprezentacija == Danilo je debitovao za mladu Italijansku reprezentaciju 11. augusta 2010. u prijateljskom meču s Danskom. == Reference == {{Refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.transfermarkt.com/en/danilo-dambrosio/profil/spieler_55769.html Profil na Transfermarkt] * [http://www.inter.it/en/squadra/G0937 Profil na inter.it] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201029111409/https://www.inter.it/en/squadra/G0937 |date=29. 10. 2020 }} * [http://www.goal.com/en/people/italy/38501/danilo-dambrosio Profil na goal.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140206052317/http://www.goal.com/en/people/italy/38501/danilo-dambrosio |date=6. 2. 2014 }} {{Inter Milan ekipa}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Napulj]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Monze]] [[Kategorija:Nogometaši Torina]] [[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]] od2h43qwrdvigj0y5u7q5mfhv7az0eo Joseph Yobo 0 360323 3901830 3897183 2026-07-04T06:35:15Z SimplyFreddie 109846 3901830 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Joseph Yobo | slika = JosephYobo'13 (cropped).JPG | punoime = Joseph Yobo | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1980|9|6}} | rodnigrad = [[Kono, Rivers|Kono]] | rodnadržava = [[Nigerija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 188 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrambeni igrač]] | trenutniklub = [[Norwich City F.C.|Norwich City]] (na posudbi iz [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçea]] | brojnadresu = 26 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1996-1997<br>1997-1998 | omladinskipogoni = Michellin-Harcourt<br>[[Standard Liège]] | godine1 = 1998-2001 | klubovi1 = [[Standard Liège]] | nastupi(golovi)1 = 46 (2) | godine2 = 2001-2003 | klubovi2 = [[Olympique de Marseille|Marseille]] | nastupi(golovi)2 = 23 (0) | godine3 = 2001 | klubovi3 = [[CD Tenerife|Tenerife]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 0 (0) | godine4 = 2002-2003 | klubovi4 = [[Everton F.C.|Everton]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 24 (0) | godine5 = 2003-2012 | klubovi5 = [[Everton F.C.|Everton]] | nastupi(golovi)5 = 196 (8) | godine6 = 2010-2012 | klubovi6 = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] (posudba) | nastupi(golovi)6 = 69 (2) | godine7 = 2012-2014 | klubovi7 = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)7 = 21 (1) | godine8 = 2014 | klubovi8 = [[Norwich City F.C.|Norwich City]] (posudba) | nastupi(golovi)8 = 8 (0) | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2001-2014 | nacionalneekipe1 = {{NOG|NGA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 101 (7)<ref name="Joseph Yobo, FIFA.com"/> | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 4. 7. 2014. }} '''Joseph Yobo''' bivši je nigerijski nogometaš.<ref name="Joseph Yobo, FIFA.com">[http://www.fifa.com/worldcup/players/player=178403/index.html ''Joseph Yobo, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140614011546/http://www.fifa.com/worldcup/players/player=178403/index.html |date=14. 6. 2014 }}; pristupljeno: 11. juni 20214.</ref> Igrao je na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|odbranog igrača]]. Karijeru je započeo 1996. u Michellin-Harcourt. Najveći uspjeh u dresu [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]] ostvario je 2013. šampionskom titulom na [[Afrički kup nacija|Afričkom kupu nacija]]. Za nogometnu reprezentaciju Nigerije debitovao je 24. marta 2001. protiv [[Nogometna reprezentacija Zambije|Zambije]].<ref name="Joseph Yobo, FIFA.com"/> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan=3 | [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] |- !Godina!!Utakmice!!Golovi |- |2001||7||0 |- |2002||12||0 |- |2003||3||1 |- |2004||10||2 |- |2005||6||0 |- |2006||8||0 |- |2007||4||0 |- |2008||10||2 |- |2009||5||0 |- |2010||10||0 |- |2011||11||2 |- |2012||2||0 |- |2013||6||0 |- |2014||3||0 |- !Ukupno||97||7<ref name="Yobo's caps: putting the records straight, supersport.com">[http://www.supersport.com/football/nigeria/news/110406/Yobos_caps_putting_the_records_straight ''Yobo's caps: putting the records straight, supersport.com'']; pristupljeno: 12. juni 2014.</ref> |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Joseph Yobo}} * {{NFT player|pid=4828}} * {{FIFA igrač|178403}} * {{UEFA igrač|54569}} * [http://www.transfermarkt.com/joseph-yobo/profil/spieler/3270 Joseph Yobo na transfermarkt.co.uk] {{Navkutije |ime = Sastavi Nigerije |naslov = Sastavi Nigerije |naslovstil = background-color:#008751; color:white; border: solid 1px #00703C; |podaci1 = {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2002}} {{Sastav Nigerije na SP 2002. u nogometu}} {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2004}} {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2006}} {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2008}} {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2010}} {{Sastav Nigerije na SP 2010. u nogometu}} {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2013}} {{Sastav Nigerije na SP 2014. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Yobo, Joseph}} [[Kategorija:Nigerijski nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Kono]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2002.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2004.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2006.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2008.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2010.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2013.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2002.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Evertona]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tm1vmv0i189005mvbm177ix24osuy1h 3901831 3901830 2026-07-04T06:35:26Z SimplyFreddie 109846 3901831 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Joseph Yobo | slika = JosephYobo'13 (cropped).JPG | punoime = Joseph Yobo | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1980|9|6}} | rodnigrad = [[Kono, Rivers|Kono]] | rodnadržava = [[Nigerija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 188 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrambeni igrač]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1996-1997<br>1997-1998 | omladinskipogoni = Michellin-Harcourt<br>[[Standard Liège]] | godine1 = 1998-2001 | klubovi1 = [[Standard Liège]] | nastupi(golovi)1 = 46 (2) | godine2 = 2001-2003 | klubovi2 = [[Olympique de Marseille|Marseille]] | nastupi(golovi)2 = 23 (0) | godine3 = 2001 | klubovi3 = [[CD Tenerife|Tenerife]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 0 (0) | godine4 = 2002-2003 | klubovi4 = [[Everton F.C.|Everton]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 24 (0) | godine5 = 2003-2012 | klubovi5 = [[Everton F.C.|Everton]] | nastupi(golovi)5 = 196 (8) | godine6 = 2010-2012 | klubovi6 = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] (posudba) | nastupi(golovi)6 = 69 (2) | godine7 = 2012-2014 | klubovi7 = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)7 = 21 (1) | godine8 = 2014 | klubovi8 = [[Norwich City F.C.|Norwich City]] (posudba) | nastupi(golovi)8 = 8 (0) | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2001-2014 | nacionalneekipe1 = {{NOG|NGA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 101 (7)<ref name="Joseph Yobo, FIFA.com"/> | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 4. 7. 2014. }} '''Joseph Yobo''' bivši je nigerijski nogometaš.<ref name="Joseph Yobo, FIFA.com">[http://www.fifa.com/worldcup/players/player=178403/index.html ''Joseph Yobo, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140614011546/http://www.fifa.com/worldcup/players/player=178403/index.html |date=14. 6. 2014 }}; pristupljeno: 11. juni 20214.</ref> Igrao je na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|odbranog igrača]]. Karijeru je započeo 1996. u Michellin-Harcourt. Najveći uspjeh u dresu [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]] ostvario je 2013. šampionskom titulom na [[Afrički kup nacija|Afričkom kupu nacija]]. Za nogometnu reprezentaciju Nigerije debitovao je 24. marta 2001. protiv [[Nogometna reprezentacija Zambije|Zambije]].<ref name="Joseph Yobo, FIFA.com"/> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan=3 | [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] |- !Godina!!Utakmice!!Golovi |- |2001||7||0 |- |2002||12||0 |- |2003||3||1 |- |2004||10||2 |- |2005||6||0 |- |2006||8||0 |- |2007||4||0 |- |2008||10||2 |- |2009||5||0 |- |2010||10||0 |- |2011||11||2 |- |2012||2||0 |- |2013||6||0 |- |2014||3||0 |- !Ukupno||97||7<ref name="Yobo's caps: putting the records straight, supersport.com">[http://www.supersport.com/football/nigeria/news/110406/Yobos_caps_putting_the_records_straight ''Yobo's caps: putting the records straight, supersport.com'']; pristupljeno: 12. juni 2014.</ref> |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Joseph Yobo}} * {{NFT player|pid=4828}} * {{FIFA igrač|178403}} * {{UEFA igrač|54569}} * [http://www.transfermarkt.com/joseph-yobo/profil/spieler/3270 Joseph Yobo na transfermarkt.co.uk] {{Navkutije |ime = Sastavi Nigerije |naslov = Sastavi Nigerije |naslovstil = background-color:#008751; color:white; border: solid 1px #00703C; |podaci1 = {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2002}} {{Sastav Nigerije na SP 2002. u nogometu}} {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2004}} {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2006}} {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2008}} {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2010}} {{Sastav Nigerije na SP 2010. u nogometu}} {{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2013}} {{Sastav Nigerije na SP 2014. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Yobo, Joseph}} [[Kategorija:Nigerijski nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Kono]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2002.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2004.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2006.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2008.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2010.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2013.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2002.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Evertona]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9990m1d1xa8dayf1y5u5a0ck6qkc9t0 David Ige 0 369853 3901734 3828440 2026-07-03T14:04:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901734 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = David Ige |slika = Governor David Ige.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Havaja|8. guverner]] [[Havaji|Havaja]] |vrijeme_na_vlasti = 1. decembar 2014 – 5. decembar 2022. |prethodnik = [[Neil Abercrombie]] |nasljednik = [[Josh Green (politilčar)|Josh Green]] |redoslijed2 = Član Senata Havaja iz 16. distrikta |vrijeme_na_vlasti2 = 15. januar 2003 – 1. decembar 2014. |prethodnik2 = Eloise Tungpalan |nasljednik2= |redoslijed3 = Član Senata Havaja iz 17. distrikta |vrijeme_na_vlasti3 = 15. januar 1995 – 15. januar 2003. |prethodnik3 = |nasljednik3 = Ron Menor |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1957|1|15}} |mjesto_rođenja = [[Pearl City (Havaji)|Pearl City]], [[Havaji]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |datum_smrti = |puno_ime = David Yutaka Ige |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supruga = Dawn Ige |djeca = 3 |obrazovanje = University of Hawaii, Manoa |vjera = - |potpis = |web_stranica =[http://www.davidige.org/ Zvanični sajt kampanje] }} '''David Yutaka Ige''' (rođen 15. januara 1957) jest američki političar, poznat kao [[Spisak guvernera Havaja|osmi guverner]] [[Havaji|Havaja]]. Član [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]], Ige je bio član Senata Havaja, predstavljajući 16. distrikt. Nakon što je na primarnim izborima unutar Demokratske stranke porazio dosadašnjeg guvernera Havaja [[Neil Abercrombie|Neila Abercrombieja]] 9. augusta 2014, Ige je pobijedio i na općim izborima 4. novembra 2014. te postao [[Spisak guvernera Havaja|8. po redu guverner]] Havaja. Na dužnost guvernera stupio je 1. decembra 2014, a svečana inauguracija je održana u 11:00 po lokalnom vremenu (22:00 CET).<ref name="inau">[http://www.hawaiinewsnow.com/story/27504648/david-ige-to-be-sworn-in-as-hawaiis-8th-governor-on-dec-1st David Ige to be sworn in as Hawaii's 8th Governor on Dec 1st]</ref> == Politička karijera == Ige je prvobitno postavljen u Predstavnički dom Havaja 2. decembra 1985. a imenovao ga je tadašnji guverner [[George Ariyoshi]], nakon što je zastupnik Arnold Morgado dao ostavku kako bi mogao učestvovati na izborima u gradsko vijeće [[Honolulu]]a.<ref>{{cite news | last1=Markrich | first1=Michael | last2=Chinen | first2=Karleen | title=The Great 2014 David Vs. Goliath Match-Up | date=16. 7. 2014 | work=The Hawaii Herald | url=http://thehawaiiherald.com/2014/07/the-great-2014-david-vs-goliath-match-up/ | access-date=11. 8. 2014 | archive-date=24. 8. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170824094550/http://thehawaiiherald.com/2014/07/the-great-2014-david-vs-goliath-match-up/ | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |author=Kakesako; Gregg K.| title=Ariyoshi Fills Two Seats in House of Representatives | date=2. 12. 1985 | work=Honolulu Star-Bulletin | page=A3}}</ref> Ige je od 1994. bio član Senata Havaja.<ref name=star>{{cite web |url=http://www.staradvertiser.com/news/breaking/214794161.html?id=214794161 |title=Sen. David Ige announces candidacy for governor - Hawaii News - Honolulu Star-Advertiser |publisher=Staradvertiser.com |access-date=10. 8. 2014 }}</ref> Tokom svoje karijere u zakonodavnoj vlasti, Ige je bio i predsjednik devet različitih komisija.<ref name=meet/> Veći dio svoje karijere kao zastupnik fokusirao se na politiku u oblasti informacija i telekomunikacija.<ref name=meet/> === Kampanja za ponovni izbor 2012. === Ige je na izborima za Senat države Havaji 2012. ponovno osvojio još jedan mandat, nakon što je porazio republikanskog protivkandidata i bivšeg marinca i armijskog kapetana Mike Grecoa. Greco je bio prvi protivkandidat Igeu sa kojim se nadmetao na općim izborima u posljednjih deset godina.<ref>{{cite web|url=http://www.kanuhawaii.org/2012/candidates/sidebyside/?race=Senate&district=16|title=Kanu, Hawaii newspaper|publisher=Kanu Hawaii|access-date=20. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812223453/http://www.kanuhawaii.org/2012/candidates/sidebyside/?race=Senate&district=16|archive-date=12. 8. 2014|url-status=dead}}</ref> === Kampanja za guvernera 2014. === Ige je na primarnim izborima unutar Demokratske stranke bio protivkandidat trenutnom guverneru [[Neil Abercrombie]]u za kandidaturu na općim izborima 2014.<ref name=star/><ref>{{cite web |author= |url=http://www.khon2.com/news/local-news/sen-david-ige-enters-race-for-governor |title=Sen. David Ige enters race for governor |publisher=KHON2 |date=9. 7. 2013 |access-date=10. 8. 2014 |archive-date=8. 10. 2013 |archive-url=https://archive.today/20131008153406/http://www.khon2.com/news/local-news/sen-david-ige-enters-race-for-governor |url-status=dead }}</ref> Iako mu nisu davane velike šanse u borbi protiv guvernera, Ige je ipak porazio Abercrombieja sa 66% naprema 31% osvojenih glasova.<ref name=newser>{{cite web|authors=Bussewitz, Cathy|url=http://www.newser.com/article/175bf08afd7949a8869406d819bbf7bd/in-stunning-defeat-hawaii-gov-abercrombie-ousted-by-state-sen-ige-in-democratic-primary.html|title=In stunning defeat, Hawaii Gov. Abercrombie ousted by state Sen. Ige in Democratic primary - 8/10/2014 12:52:20 AM|publisher=Newser, Associated Press|date=10. 8. 2014|access-date=12. 8. 2014|archive-date=12. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812202817/http://www.newser.com/article/175bf08afd7949a8869406d819bbf7bd/in-stunning-defeat-hawaii-gov-abercrombie-ousted-by-state-sen-ige-in-democratic-primary.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite news|title=Hawaii's governor ousted in stunning primary loss|author=Cathy Bussewitz i Juliet Williams|publisher=Associated Press|date=10. 8. 2014|url=http://hosted.ap.org/dynamic/stories/U/US_HAWAII_PRIMARY?SITE=AP&SECTION=HOME&TEMPLATE=DEFAULT&CTIME=2014-08-09-15-16-59|access-date=12. 8. 2014|archive-date=12. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812213251/http://hosted.ap.org/dynamic/stories/U/US_HAWAII_PRIMARY?SITE=AP&SECTION=HOME&TEMPLATE=DEFAULT&CTIME=2014-08-09-15-16-59|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite news|author=Sullivan; Sean|title=Hawaii governor loses primary; Schatz holds slim lead over Hanabusa for Senate|date=10. 8. 2014|publisher=Washington Post|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/post-politics/wp/2014/08/10/hawaii-governor-falls-to-democratic-primary-challenger/|access-date=14. 8. 2014}}</ref> Ovom pobjedom, Ige je postao prvi kandidat u historiji koji je pobijedio postojećeg guvernera na primarnim izborima.<ref>{{cite news|title=History made: Incumbent governor loses primary in Hawaii|author=Shannon Travis; Steve Brusk|url=http://www.cnn.com/2014/08/10/politics/hawaii-dem-primary-loss/index.html|publisher=CNN|date=10. 8. 2014|access-date=11. 8. 2014}}</ref> Na općim izborima, Igeov protivkandidat iz [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]] bio je Duke Aiona, te nezavisni kandidat Mufi Hannemann. Ige je pobijedio na ovim izborima sa prednošću od 12% ispred Aiona.<ref>http://www.hawaiinewsnow.com/story/27275203/results-of-2014-hawaii-governors-race</ref> == Privatni život == Ige je oženjen, a on i njegova žena Dawn imaju troje djece. Ige je završio srednju školu u Pearl Cityju na Havajima 1975,<ref>{{cite web |url=http://www.mypearlcity.com/story/community/david-ige-pearl-city%E2%80%99s-candidate-governor |title=David Ige, Pearl City’s Candidate for Governor &#124; MyPearlCity.com - Pearl City, Hawaii |publisher=MyPearlCity.com |date=24. 7. 2014 |access-date=10. 8. 2014 |archive-date=11. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811173138/http://www.mypearlcity.com/story/community/david-ige-pearl-city%E2%80%99s-candidate-governor |url-status=dead }}</ref> i diplomirao na Univerzitetu Hawaii, te stekao titulu diplomiranog inženjera [[Elektrotehnika|elektrotehnike]] 1979, te magistarsku titulu u oblasti teorije odlučivanja 1985. Igeov otac, Tokio Ige, bio je član 442. regimente borbenog tima tokom Drugog svjetskog rata, a njegova porodica je gotovo u potpunosti japanskog porijekla. Njegov otac je dobitnik i odlikovanja Bronzane zvijezde i Purpurnog srca (''Purple Heart'') tokom tog rata.<ref name=meet>{{cite web|url=http://onpolitics.usatoday.com/2014/08/10/david-ige-hawaii-governor-abercrombie/|title=Meet David Ige, the Democrat who defeated Hawaii’s governor - OnPolitics|publisher=OnPolitics|access-date=20. 9. 2014}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|David Ige}} * [http://www.capitol.hawaii.gov/memberpage.aspx?member=ige Senator David Y. Ige] ''Zakonodavna skupština Havaja'' * [http://www.votesmart.org/candidate/3406 Profil]{{Mrtav link}} na sajtu VoteSmart.org {{Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{DEFAULTSORT:Ige, David}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Pearl City (Havaji)]] [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gba89mkppfl5u4e6md01la3484vluuv Eliteserien (nogomet) 0 375132 3901823 3857541 2026-07-04T03:24:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901823 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = Eliteserien (grb).jpg | piksela = 250 | država = {{ZID|Norveška}} | konfederacija = [[UEFA]] | osnovana = [[1937.]] <br/> <small>1937-1948 (''Norgesserien'') <br/> 1948-1962 (''Hovedserien'') <br/> 1963-1989 (''1. Divisjon'') <br/> 1990-2016 (''Tippeligaen'') <br/> 2017- (''Eliteserien'')</small> | ekipe = 16 | ispadanje = [[Prva nogometna divizija Norveške|OBOS-ligaen]] | nivo = 1 | domaći_kup = [[Kup Norveške u nogometu|Nacionalni kup]] | konfederalni_kup = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]<br />[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | šampioni = [[Viking FK]] | sezona = 2025. | najuspješniji_klub = [[Rosenborg BK]] (25x) | internet_stranica = [http://www.fotball.no/Landslag_og_toppfotball/Toppfotball/tippeligaen/ fotball.no] | trenutno = [[Eliteserien 2026.]] }} '''Eliteserien''' je profesionalna [[norveška]] nogometna liga, te predstavlja najviši rang u norveškom nogometu. Osnovana je 1937. godine kao ''Norgesserien''. Liga je od osnivanja nekoliko puta mijenjala sistem takmičenja. Od 1937. do 1948. godine prvenstvo je igrano u više grupa po dvokružnom liga sistemu, a pobjednici grupa su po kup sistemu igrali za prvaka Norveške. U periodu od 1948. do 1962. godine prvenstvo se igralo u dvije grupe, a pobjednici su igrali utakmicu za nacionalnog prvaka. Od 1963. godine sezona traje od [[mart]]a do [[novembar|novembra]]. Trenutni prvak Norveške je [[Rosenborg BK|Rosenborg]], koji je sa 25 osvojenih titula najuspješniji tim lige. ==Format tamičenja== U ligi se takmiči 16 klubova. Igra se dvokružnim ligaškim sistemom, svako sa svakim po dva puta (30 kola). Na kraju sezone, dvije posljednjeplasirane ekipe ispadaju u niži rang, dok ekipa koja završi na 14. mjestu igra baraž sa opstanak protiv trećeplasirane ekipe iz druge lige. Pobjednik lige naredne sezone igra u drugom kolu kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] u grupi sa nacionalnim prvacima, dok ekipe koje su plasirane od drugog do četvrtog mjesta ostvaruju plasman u [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]]. ==Klubovi u sezoni 2018.== {| valign=top |- |valign=top| * [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] * [[SK Brann|Brann]] * [[FK Haugesund|Haugesund]] * [[Kristiansund BK|Kristiansund]] * [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] * [[Molde FK|Molde]] * [[Odds BK|Odds]] * [[Ranheim Fotball|Ranheim]] |valign=top| * [[Rosenborg BK|Rosenborg]] * [[Sandefjord Fotball|Sandefjord]] * [[Sarpsborg 08 FF|Sarpsborg]] * [[Stabæk Fotball|Stabæk]] * [[IK Start|Start]] * [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset]] * [[Tromsø IL|Tromsø]] * [[Vålerenga Fotball|Vålerenga]] |} == Prvaci == {| class="wikitable sortable" |- ! Klub ! Broj titula |- | [[Rosenborg BK|Rosenborg]] | <center>25</center> |- | [[Fredrikstad FK|Fredrikstad]] | <center>9</center> |- | [[Viking FK|Viking]] | <center>9</center> |- | [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] | <center>5</center> |- | [[Vålerenga Fotball|Vålerenga]] | <center>5</center> |- | [[Molde FK|Molde]] | <center>3</center> |- | [[SK Brann|Brann]] | <center>3</center> |- | [[Larvik Turn]] | <center>3</center> |- | [[Lyn Fotball|Lyn]] | <center>2</center> |- | [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset]] | <center>2</center> |- | [[IK Start|Start]] | <center>2</center> |- | [[Skeid Fotball|Skeid]] | <center>1</center> |- | [[Stabæk Fotball|Stabæk]] | <center>1</center> |- | [[Moss FK|Moss]] | <center>1</center> |- | [[IF Fram Larvik|Fram Larvik]] | <center>1</center> |- | [[SK Freidig|Freidig]] | <center>1</center> |} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.fotball.no/Landslag_og_toppfotball/Toppfotball/tippeligaen/ Službena stranica]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102083206/http://www.fotball.no/Landslag_og_toppfotball/Toppfotball/tippeligaen/ |date=2. 1. 2015 }} {{Evropske prve nogometne lige}} [[Kategorija:Osnivanja u 1937.]] [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Norveškoj]] [[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi|Norveška]] [[Kategorija:Eliteserien|*]] [[Kategorija:Prve lige Norveške]] 8w7n3ygb1fwvmcb8gxd1z6fa2zsuo08 Zabok 0 375452 3901842 3880615 2026-07-04T09:04:03Z EUPBR 172755 3901842 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Zabok |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Zabok |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Gradsko poglavarstvo Zabok.jpg |opis_slike = Zabok, zgrada gradske uprave |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Flag of Zabok design.gif |grb = Zabok2 (grb).gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje County.svg|20px|border]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 01| širina_sekundi = 33| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 54| dužina_sekundi = 14| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 151 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 34.88 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 8994 |stanovništvo grad = 2714 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 257.85 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Ivan Hanžek |gradonačelnik stranka = [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 49210 |pozivni broj = (+385) 49 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.zabok.hr/ Grad Zabok] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Zabok station after reconstruction (2021).jpg|mini|280x280piksel|Zabok, željeznička stanica]] '''Zabok''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Zabok. Na popisu [[2021.]] godine naselje je povećano priključenjem bivših naselja '''Bregi Zabočki Gornji''' i [[Grabrovec (Zabok)|Grabrovec]] koja su ukinuta.<ref>{{Cite web |url=https://www.zabok.hr/Cms_Data/Contents/Zabok/Folders/Dokumenti/stari_dokumenti/19sjGV/~contents/RUS2EV7AES9F46MB/gv19_Odluka_o_spajanju_naselja.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 5. 2022 |archive-date=15. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241215210304/https://www.zabok.hr/Cms_Data/Contents/Zabok/Folders/Dokumenti/stari_dokumenti/19sjGV/~contents/RUS2EV7AES9F46MB/gv19_Odluka_o_spajanju_naselja.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zabok)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zabok)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Zabok je imao 8.994 stanovnika, od čega u samom Zaboku 2.714. === Grad Zabok === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 3.195 || 3.708 || 4.086 || 4.664 || 4.978 || 5.558 || 5.422 || 6.025 || 6.852 || 6.990 || 7.583 || 8.696 || 9.002 || 9.394 || 9.365 || 8.994 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Zabok.''</small> === Zabok (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 281 || 319 || 361 || 511 || 566 || 600 || 610 || 681 || 1.020 || 1.149 || 1.454 || 2.331 || 2.557 || 2.881 || 2.859 || 2.714 |- |} <small>'''Napomena''': ''Od 1857. do 1953. sadrži podatke za bivše naselje '''Trebež''' koje je tih godina bilo odvojeno iskazano. Na popisu 2021. povećano za naselja '''Bregi Zabočki Gornji''' i [[Grabrovec (Zabok)|Grabrovec]] koja su ukinuta.''</small> ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zabok)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zabok)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Zabok je imalo 2.881 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|2,648|91.91}} {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|57|1.97}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|51|1.77}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|11|0.38}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|9|0.31}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|9|0.31}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|6|0.20}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|5|0.17}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|4|0.13}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|1|0.03}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|1|0.03}} {{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|1|0.03}} {{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|1|0.03}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|56|1.94}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|21|0.72}} |caption='''ukupno''': 2.881 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Zabok |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 600 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 560 | value1 = 93.33 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 15 | value2 = 2.50 | color2 = #665D1E | label3 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 9 | value3 = 1.50 | color3 = #FF55A3 | label4 = [[Njemački jezik|Njemački]] 4 | value4 = 0.66 | color4 = #BDB76B | label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 2 | value5 = 0.33 | color5 = #FF0000 | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 1 | value6 = 0.16 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Slovački jezik|Slovački]] 1 | value7 = 0.16 | color7 = #9966CC | label8 = ostali 8 | value8 = 1.33 | color8 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 600 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 586 | value1 = 97.66 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 8 | value2 = 1.33 | color2 = #FFBF00 | label3 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 2 | value3 = 0.33 | color3 = #84DE02 | label4 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 2 | value4 = 0.33 | color4 = #FF0000 | label5 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 1 | value5 = 0.16 | color5 = #592720 | label6 = [[Luteranizam|Luterani]] 1 | value6 = 0.16 | color6 = #551B8C | label7 = - | value7 = - | color7 = - | label8 = - | value8 = - | color8 = - }} |} {{Široka slika|Zabok središte.jpg|905px|Zabok, centar}} ==Također pogledajte== * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-grad-Hrvatska}} {{Zabok}} {{Krapinsko-zagorska županija}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Krapinsko-zagorskoj županiji]] [[Kategorija:Zabok|*]] 2vcf6f3zp1tv9otg6o9vamgz3iyujpu Svjetski kup u biatlonu 1977/1978. 0 384369 3901742 3887222 2026-07-03T14:25:12Z AnToni 2325 3901742 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1977/1978. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} <small>(1)</small> | takmičenje2 = | pobjednik2 = | takmičenje3 = | pobjednik3 = | takmičenje4 = | pobjednik4 = | takmičenje5 = | pobjednik5 = | takmičenje6 = | pobjednik6 = | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = 5 | pojedinačna_takmičenja = 10 | timska_takmičenja = 5 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1977/78.''' je prvo po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji tadašnje sportske organizacije [[Union Internationale de Pentathlon Moderne]] (UIPMB). Sezona je počela [[13. januar]]a [[1978.]] u [[Ruhpolding]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], a završena početkom aprila 1978. u [[Sodankylä]] u [[Finska|Finskoj]]. U prvoj sezoni takmičenja su održavana samo u muškoj konkurenciji i to u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa postao je biatlonac [[Demokratska republika Njemačka|Demokratske republike Njemačke]] [[Frank Ullrich]]. == Kalendar takmičenja == {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa |AlternativeMap=Europe blank laea location map before 1990.svg |width=390|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1977/78.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] Svjetski kup;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.28|long=12.37|label=[[Hochfilzen]]|position=top|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=68.58|long=33.05|label=[[Murmansk]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=67.25|long=26.35|label=[[Sodankylä]]|position=left|mark=Green pog.svg}} }} Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1977/1978.<ref name="Sportsboken">{{cite book |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=Sportsboken 78-79 |trans-title=The Sports Book 78-79 |language=norveški |location=Oslo |publisher=VG |isbn=}} {{no simbol}}</ref><ref name="Wintersport">{{cite web |url=http://www.wintersport-charts.info/bi_1978.html |title=Wintersport Charts Weltcup World Cup Biathlon 1978 |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |website=Wintersport Charts |access-date=13. 9. 2014}}</ref><ref name="Snowalps">{{cite web |url=http://www.snowalps.com/sport/biathlon/statistiche/wc-all-races-male%26season%3D1977/1978 |title=Statistics Biathlon |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |website=Snowalps |access-date=13. 9. 2014 |archive-date=12. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212212843/https://www.neveitalia.it/sport/biathlon/sci.php?name=Sportnews&sportop=statistiche&permalink=wc-all-races-male&season=1977%2F1978 |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno ! Sprint ! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}} |- align=center |align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left| 13-15. januara | ● | ● | ● |- align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz-Anterselva]] |align=left| 21-25. februara | ● | ● | ● |- align=center style="background:#ccffcc" |align=left| {{ZD|AUT}} [[Hochfilzen]] |align=left| 2-5. marta | ● | ● | ● |- align=center |align=left| {{ZD|URS|1955}} [[Murmansk]] |align=left| 24-29. marta | ● | ● | ● |- align=center |align=left| {{ZD|FIN}} [[Sodankylä]] |align=left| 1-2. aprila | ● | ● | ● |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 5 ! 5 ! 5 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == {{Biatlon bodovi 1}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 13-15. januara 1978.|Rastojanje=1em}} |- | 13. januara 1978. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Andreas Schweiger]]|Z NJE}} |- | 14. januara 1978. | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sigleif Johansen ]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} |- | 15. januara 1978. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Odd Lirhus]]|[[Terje Krokstad]]|[[Svein Engen]]|[[Sigleif Johansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Erkki Antila]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Raimo Seppänen]]|[[Heikki Ikola]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholzu]] {{ZID|Italija}}, 21-25. februara 1978.|Rastojanje=1em}} |- | 21. februara 1978. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Vladimir Barnašov]]|SSSR|1955}} |- | 22. februara 1978. | Sprint | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} |- | 25. februara 1978. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}} I|||}} | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Barnašov]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Nikolaj Kruglov ]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}} II|||}} |} {| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 2-5. marta 1978.|Rastojanje=1em}} |- | 2. marta 1978. | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|Pojedinačno (20 km)]] | {{flagathlete|[[Odd Lirhus]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} |- | 4. marta 1978. | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|Sprint]] | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} |- | 5. marta 1978. | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|Štafeta 4 × 7,5&nbsp;km]] | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Odd Lirhus]]|[[Terje Krokstad]]|[[Svein Engen]]|[[Sigleif Johansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Heinrich Mehringer]]|[[Hans Estner]]|[[Andreas Schweiger]]|[[Gerd Winkler]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Murmansk]]u {{ZID|Sovjetski Savez|1955}}, 24-29. marta 1978.|Rastojanje=1em}} |- | 24. marta 1978. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Anatolij Aljabjev]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Vladimir Artemiev]]|SSSR|1955}} |- | 25. marta 1978. | Sprint | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Sigleif Johansen]]|NOR}} |- | 28. marta 1978. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Sovjetski Savez|1955}} I|[[Vladimir Barnašov]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Anatolij Aljabjev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Sovjetski Savez|1955}} II|[[Vjačeslav Tolkačev]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Vladimir Vedenski]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Sodankylä|Sodankyli]]u {{ZID|Finska}}, 1-5. aprila 1978.|Rastojanje=1em}} |- | 1. aprila 1978. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Vladimir Očnev]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Svein Engen]]|NOR}} |- | 2. aprila 1978. | Sprint | {{flagathlete|[[Vladimir Barnašov]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Heikki Ikola]]|FIN}} | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR|1955}} |- | 5. aprila 1978. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Sovjetski Savez|1955}}|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Vladimir Očnev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|||}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|||}} |} === Tabele === [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-1982-0312-031,_Frank_Ullrich.jpg|[[Frank Ullrich]], istočnonjemački biatlonac, prvi pobjednik Svjetskog kupa u biatlonu|desno|mini]] U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da ne postoje podaci o pobjednicima po disciplinama. Takmičenja u štafetama također nisu bodovana, kao ni rezultati za tzv. ''Kup nacija''. {{SKB 1977 ukupno muškarci}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1977. u biatlonu]] [[Kategorija:1978. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kupovi u zimskim sportovima 1977/1978.]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.]] 28hyjw9bgsnpdrtdxa3dr855d7hickd 3901788 3901742 2026-07-03T15:08:59Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3901788 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1977/1978. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} <small>(1)</small> | takmičenje2 = | pobjednik2 = | takmičenje3 = | pobjednik3 = | takmičenje4 = | pobjednik4 = | takmičenje5 = | pobjednik5 = | takmičenje6 = | pobjednik6 = | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = 5 | pojedinačna_takmičenja = 10 | timska_takmičenja = 5 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1977/78.''' je prvo po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji tadašnje sportske organizacije [[Union Internationale de Pentathlon Moderne]] (UIPMB). Sezona je počela [[13. januar]]a [[1978.]] u [[Ruhpolding]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], a završena početkom aprila 1978. u [[Sodankylä]] u [[Finska|Finskoj]]. U prvoj sezoni takmičenja su održavana samo u muškoj konkurenciji i to u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa postao je biatlonac [[Demokratska republika Njemačka|Demokratske republike Njemačke]] [[Frank Ullrich]]. == Kalendar takmičenja == {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa |AlternativeMap=Europe blank laea location map before 1990.svg |width=390|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1977/78.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] Svjetski kup;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.28|long=12.37|label=[[Hochfilzen]]|position=top|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=68.58|long=33.05|label=[[Murmansk]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=67.25|long=26.35|label=[[Sodankylä]]|position=left|mark=Green pog.svg}} }} Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1977/1978.<ref name="Sportsboken">{{cite book |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=Sportsboken 78-79 |trans-title=The Sports Book 78-79 |language=norveški |location=Oslo |publisher=VG |isbn=}} {{no simbol}}</ref><ref name="Wintersport">{{cite web |url=http://www.wintersport-charts.info/bi_1978.html |title=Wintersport Charts Weltcup World Cup Biathlon 1978 |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |website=Wintersport Charts |access-date=13. 9. 2014}}</ref><ref name="Snowalps">{{cite web |url=http://www.snowalps.com/sport/biathlon/statistiche/wc-all-races-male%26season%3D1977/1978 |title=Statistics Biathlon |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |website=Snowalps |access-date=13. 9. 2014 |archive-date=12. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212212843/https://www.neveitalia.it/sport/biathlon/sci.php?name=Sportnews&sportop=statistiche&permalink=wc-all-races-male&season=1977%2F1978 |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno ! Sprint ! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}} |- align=center |align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left| 13-15. januara | ● | ● | ● |- align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz-Anterselva]] |align=left| 21-25. februara | ● | ● | ● |- align=center style="background:#ccffcc" |align=left| {{ZD|AUT}} [[Hochfilzen]] |align=left| 2-5. marta | ● | ● | ● |- align=center |align=left| {{ZD|URS|1955}} [[Murmansk]] |align=left| 24-29. marta | ● | ● | ● |- align=center |align=left| {{ZD|FIN}} [[Sodankylä]] |align=left| 1-2. aprila | ● | ● | ● |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 5 ! 5 ! 5 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == {{Biatlon bodovi 1}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 13-15. januara 1978.|Rastojanje=1em}} |- | 13. januara 1978. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Andreas Schweiger]]|Z NJE}} |- | 14. januara 1978. | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sigleif Johansen ]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} |- | 15. januara 1978. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Odd Lirhus]]|[[Terje Krokstad]]|[[Svein Engen]]|[[Sigleif Johansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Erkki Antila]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Raimo Seppänen]]|[[Heikki Ikola]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholzu]] {{ZID|Italija}}, 21-25. februara 1978.|Rastojanje=1em}} |- | 21. februara 1978. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Vladimir Barnašov]]|SSSR|1955}} |- | 22. februara 1978. | Sprint | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} |- | 25. februara 1978. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}} I|||}} | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Barnašov]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Nikolaj Kruglov ]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}} II|||}} |} {| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 2-5. marta 1978.|Rastojanje=1em}} |- | 2. marta 1978. | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|Pojedinačno (20 km)]] | {{flagathlete|[[Odd Lirhus]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} |- | 4. marta 1978. | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|Sprint]] | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} |- | 5. marta 1978. | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|Štafeta 4 × 7,5&nbsp;km]] | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Odd Lirhus]]|[[Terje Krokstad]]|[[Svein Engen]]|[[Sigleif Johansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Heinrich Mehringer]]|[[Hans Estner]]|[[Andreas Schweiger]]|[[Gerd Winkler]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Murmansk]]u {{ZID|Sovjetski Savez|1955}}, 24-29. marta 1978.|Rastojanje=1em}} |- | 24. marta 1978. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Anatolij Aljabjev]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Vladimir Artemiev]]|SSSR|1955}} |- | 25. marta 1978. | Sprint | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Sigleif Johansen]]|NOR}} |- | 28. marta 1978. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Sovjetski Savez|1955}} I|[[Vladimir Barnašov]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Anatolij Aljabjev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Sovjetski Savez|1955}} II|[[Vjačeslav Tolkačev]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Vladimir Vedenski]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Sodankylä|Sodankyli]]u {{ZID|Finska}}, 1-5. aprila 1978.|Rastojanje=1em}} |- | 1. aprila 1978. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} | {{flagathlete|[[Vladimir Očnev]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Svein Engen]]|NOR}} |- | 2. aprila 1978. | Sprint | {{flagathlete|[[Vladimir Barnašov]]|SSSR|1955}} | {{flagathlete|[[Heikki Ikola]]|FIN}} | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR|1955}} |- | 5. aprila 1978. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Sovjetski Savez|1955}}|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Vladimir Očnev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|||}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|||}} |} === Tabele === [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-1982-0312-031,_Frank_Ullrich.jpg|[[Frank Ullrich]], istočnonjemački biatlonac, prvi pobjednik Svjetskog kupa u biatlonu|desno|mini]] U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da ne postoje podaci o pobjednicima po disciplinama. Takmičenja u štafetama također nisu bodovana, kao ni rezultati za tzv. ''Kup nacija''. {{SKB 1977 ukupno muškarci}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1977. u biatlonu]] [[Kategorija:1978. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kupovi u zimskim sportovima 1977/1978.]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.]] aa4w7r74e0rf7qctsvij07td559nt1f Svjetski kup u biatlonu 1990/1991. 0 386135 3901867 3882167 2026-07-04T11:02:29Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3901867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1990/1991. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{m}}{{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}} <small>(2)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}} <small>(1)</small> | takmičenje2 = | pobjednik2 = | takmičenje3 = | pobjednik3 = | takmičenje4 = | pobjednik4 = | takmičenje5 = | pobjednik5 = | takmičenje6 = | pobjednik6 = | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = {{m}} 7 <br/> {{ž}} 7 | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 14 <br/> {{ž}} 14 | timska_takmičenja = {{m}} ? <br/> {{ž}} ? | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1990/91.''' je četrnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji tadašnje sportske organizacije [[Union Internationale de Pentathlon Moderne]] (UIPMB). Sezona je počela u decembru [[1990.]] u [[Albertville]] u [[Francuska|Francuskoj]], a završena marta 1991. u [[Canmore]]u u [[Kanada|Kanadi]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po deveti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 3 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je po drugi put, nakon [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|sezone 1989/90.]] biatlonac [[SSSR|Sovjetskog saveza]] [[Sergej Čepikov]], dok je u ženskoj konkurenciji po prvi put, pobijedila [[SSSR|sovjetska]] biatlonka [[Svjetlana Pečorska]]. == Kalendar takmičenja == Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1990/1991. {{col-begin}} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1990/91.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=45.41|long=06.23|label=[[Albertville]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=59.57|long=10.45|label=[[Oslo]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=60.59|long=25.39|label=[[Lahti]]|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=50.42|long=10.44|label=[[Oberhof]]|position=right|mark=Green pog.svg}} }} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|Sjeverna Amerika|width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1990/91. u Sjevernoj Americi|places= {{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=51.05|long=-115.22||position=right|label=[[Canmore]]|mark=Green pog.svg}} }} {{col-end}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! colspan="2" | ! colspan="4" |Muškarci ! colspan="3" |Žene |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta ! Pojedinačno ! Sprint ! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}} |- align=center |align=left| {{ZD|FRA}} [[Albertville]] |align=left| | ● | ● | | | ● | ● | |- align=center |align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left|17-19. januara 1991. | ● | ● | | | ● | ● | |- align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]] |align=left| | ● | ● | | | ● | ● | |- align=center style="background:#FFEBAD" |align=left| {{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|19-24. februara 1991. | ● | ● | | ● | ● | ● | ● |- align=center |align=left| {{ZD|DRNJ}} [[Oberhof]] |align=left| | ● | ● | | | ● | ● | |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left| | ● | ● | | | ● | ● | |- align=center |align=left| {{ZD|KAN}} [[Canmore]] |align=left| | ● | ● | | | ● | ● | |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 7 ! 7 ! ? ! ? ! 7 ! 7 ! |} {{raščistiti}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=14. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=14. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 2}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Albertville|Albertvillu]] {{ZID|Francuska}}, 13-16. decembra 1990.|Rastojanje=1em}} |- | 13. decembra 1990. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Anatolij Ždanovič]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|NJE}} |- | 15. decembra 1990. | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} |- | 16. decembra 1990. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Sovjetski savez}}|[[Valerij Noskov]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Sverre Istad]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Gisle Fenne]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 17-20. januara 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 17. januara 1991. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} |- | 19. januara 1991. | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Frode Løberg]]|NOR}} |- | 20. januara 1991. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Sovjetski savez}}|[[Sergej Tarasov]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Anatolij Ždanovič]]|[[Sergej Čepikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Elmar Mutschlechner]]|[[Edmund Zitturi]]|[[Simon Demetz]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ivar Michal Ulekleiv]]|[[Geir Einang]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Frode Løberg]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 24-27. januara 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 24. januara 1991. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Christian Dumont]]|FRA}} |- | 26. januara 1991. | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} |- | 27. januara 1991. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Sovjetski savez}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Johann Passler]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Andreas Zingerle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u {{ZID|Njemačka}}, 31. januara - 3. februara 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 31. januara 1991. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} |- | 2. februara 1991. | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} |- | 3. februara 1991. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}} I|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Johann Passler]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Andreas Zingerle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Sverre Istad]]|[[Ivar Michal Ulekleiv]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Frode Løberg]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Lahti]]ju {{ZID|Finska}}, 19-24. februara 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 19. februara 1991. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} |- | 24. februara 1991. | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} |- | 23. februara 1991. | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}} |||}} | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|||}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|||}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 7-10. marta 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 7. marta 1991. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Stéphane Bouthiaux]]|FRA}} |- | 9. marta 1991. | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Geir Einang]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Frode Løberg]]|NOR}} |- | 10. marta 1991 | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Valerij Kirijenko]]|[[Sergej Čepikov]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}} I|[[Geir Einang]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Frode Løberg]]|[[Gisle Fenne]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[André Sehmisch]]|[[Mark Kirchner]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore]]u {{ZID|Kanada}}, 14-18. marta 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 14. marta 1991. | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Hervé Flandin]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Josh Thompson (biatlonac)|Josh Thompson]]|SAD}} |- | 16. marta 1991. | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} |- | 17. marta 1991. | Ekipno (20&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Gisle Fenne]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}||[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Gottlieb Taschler]]|[[Simon Demetz]]|[[Wilfried Pallhuber]]}} |} === Tabele === U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični. {{SKB 1990 ukupno muškarci}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Mark Kirchner|NJE|.|2}} {{SKB discipline/red|2|Sergej Čepikov|SSSR|.|1}} {{SKB discipline/red|3|Viktor Majgurov|SSSR|.|}} {{SKB discipline/red|.|Hervé Flandin|FRA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Aleksandr Popov|SSSR|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Pieralberto Carrara|ITA|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Sergej Čepikov|SSSR|.|1}} {{SKB discipline/red|2|Andreas Zingerle|ITA|.|}} {{SKB discipline/red|3|Sergej Tarasov|SSSR|.|}} {{SKB discipline/red|.|Eirik Kvalfoss|NOR|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Geir Einang|NOR|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Frank Luck|NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Aleksandr Popov|SSSR|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Pieralberto Carrara|ITA|.|1}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Tim |Broj takmičenja = 2 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || . || 1 |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Norveška}} || . || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Italija}} || . || |- | . || align=left| {{ZID|SSSR}} || . || 1 |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Štafeta |Broj takmičenja = 4 }} |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|SSSR}} || 90 || 3 |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || 78 || 1 |-bgcolor="#FFDAB9" |- | rowspan="2"| 3 || align=left | {{ZID|Norveška}} || 76 || |- | align=left| {{ZID|Italija}} || 76 || |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 18 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Italija}} || 5682|| 2 |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || 5659|| 5 |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Francuska}} || 5383|| 1 |- | 4 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 5288|| 2 |- | 5 || align=left| {{ZID|SSSR}} || 4557|| 8 |- | 6 || align=left| {{ZID|Austrija}} || 4269|| |} {{col-end}} == Žene == Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. Od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|sezone 1988/89.]] takmičenja u ženskoj konkurenciji nazivaju se Svjetski kup i održavaju se istovremeno sa takmičenjima u muškoj konkurenciji. === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Albertville|Albertvillu]] {{ZID|Francuska}}, 1990.|Rastojanje=1em}} |- | 13. decembar 1990. | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Irina Agolakova]]|SSSR}} |- | 15. decembar 1990. | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|Z NJE}} | {{flagathlete|[[Jelena Meljnjikova|Jelena Čepikova]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Kerstin Moring]]|Z NJE}} |- | 16. decembar 1990. | Štafeta (3 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Kerstin Moring]]|[[Antje Misersky]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Signe Trosten]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Synnøve Thoresen Bolstad|Synnøve Thoresen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Tuija Vuoksiala]]|[[Pirjo Aalto|Pirjo Mattila]]|[[Seija Hyytiäinen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 17-20. januara 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 17. januara 1991. | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Antje Misersky]]|Z NJE}} |- | 19. januara 1991. | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|Z NJE}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}} |- | 20. januara 1991. | Tim (15&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jelena Meljnjikova|Jelena Čepikova]]|[[Jelena Golovina]]|[[Anfisa Rezcova]]|[[Irina Agolakova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Synnøve Thoresen Bolstad|Synnøve Thoresen]]|[[Signe Trosten]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Unni Kristiansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Sari Lähde]]|[[Tuija Sikiö]]|[[Tuija Vuoksiala]]|[[Seija Hyytiäinen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 24-27. januara 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 24. januara 1991. | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|Z NJE}} | {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} |- | 26. januara 1991. | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo|Grete I. Nykkelmo]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Irina Agolakova]]|SSSR}} |- | 27. januara 1991. | Štafeta (3 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Jelena Golovina]]|[[Irina Agolakova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Inga Schneider|Inga Kesper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Inger Björkbom]]|[[Christina Eklund]]|[[Mia Stadig]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u {{ZID|Istočna Njemačka}}, 31. januara - 3. februara 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 31. januara 1991. | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|Z NJE}} | {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} |- | 2. februara 1991. | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Yvonne Visser]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Hildegunn Fossen]]|NOR}} |- | 3. februara 1991. | Štafeta (3 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Inga Schneider|Inga Kesper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}||[[Signe Trosten]]|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Unni Kristiansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Čehoslovačka}}|[[Petra Červenková|Petra Nosková]]|[[Jiřina Pelcová]]|[[Jana Kulhavá|Jana Vapeniková]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Lahti]]ju {{ZID|Finska}}, 19-24. februara 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 19. februara 1991. | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo|Grete I. Nykkelmo]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}} |- | 24. februara 1991. | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|Z NJE}} | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo|Grete I. Nykkelmo]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG}} |- | 23. februara 1991. | Štafeta (3 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Jelena Golovina]]|[[Svjetlana Pečorska]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Grete Ingeborg Nykkelmo|Grete I. Nykkelmo]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Elin Kristiansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Kerstin Moring]]|[[Antje Misersky]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 7-10. marta 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 7. marta 1991. | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Antje Misersky]]|Z NJE}} | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}} |- | 9. marta 1991. | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo|Grete I. Nykkelmo]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|Z NJE}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}} |- | 10. marta | Štafeta (3 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Misersky]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}} | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jelena Belova]]|[[Nadežda Talanova]]|[[Irina Agolakova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Grete Ingeborg Nykkelmo|Grete I. Nykkelmo]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Elin Kristiansen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore]]u {{ZID|Kanada}}, 14-17. marta 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 14. marta 1991. | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} |- | 16. marta 1991. | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}} | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} |- | 17. marta 1991. | Tim | {{Štafeta|{{ZID|Kanada}}|[[Gillian Hamilton]]|[[Inger-Kristin Berg]]|[[Lise Meloche]]|[[Myriam Bédard]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Antje Misersky]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Kerstin Moring]]|[[Uschi Disl]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Synnøve Thoresen Bolstad|Synnøve Thoresen]]|[[Elin Kristiansen]]}} |} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 1990/91. (žene)}} === Tabele === {{SKB 1990 ukupno žene}} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 1990 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 1990 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službena stranica IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1991. u biatlonu]] [[Kategorija:1990. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.]] s8q0ew0w9wzo8a4fjmo5tpe4lts3out Šablon:SPB medalje-muškarci 10 387512 3901764 3759283 2026-07-03T14:38:24Z AnToni 2325 3901764 wikitext text/x-wiki U tabeli su prikazani svi dobitnici medalja na svjetskim prvenstvima, koji su osvojili barem jednu zlatnu medalju, zaključno sa Svjetskim prvenstvom 2024. godine. {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" |- style="background-color:#EDEDED;" ! style="width:7%;" | Mjesto ! style="width:26%;" | Ime ! style="width:6%;" | od ! style="width:6%;" | do ! bgcolor=gold style="width:8%;" | Zlato ! bgcolor=gold style="width:8%;" | Zlato<br /><small>pojedinačno</small> ! bgcolor=silver style="width:8%;" | Srebro ! bgcolor="#CC9966" style="width:8%;" | Bronza ! bgcolor="#BCEE68" style="width:8%;" | Ukupno |- | 1. | align="left" |{{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | 1997. | 2017. | bgcolor="#F7F6A8" | 20 | bgcolor="#F7F6A8" | 11 | bgcolor="#DCE5E5" | 14 | bgcolor="#FFDAB9" | 11 | bgcolor="#E7FAEC" | 45 |- | 2. | align="left" |{{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} | 2015. | 2024. | bgcolor="#F7F6A8" | 20 | bgcolor="#F7F6A8" | 10 | bgcolor="#DCE5E5" | 13 | bgcolor="#FFDAB9" | 5 | bgcolor="#E7FAEC" | 38 |- | 3. | align="left" |{{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} | 2011. | 2020. | bgcolor="#F7F6A8" | 13 | bgcolor="#F7F6A8" | 11 | bgcolor="#DCE5E5" | 10 | bgcolor="#FFDAB9" | 5 | bgcolor="#E7FAEC" | 28 |- | 4. | align="left" |{{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}} | 2007. | 2016. | bgcolor="#F7F6A8" | 12 | bgcolor="#F7F6A8" | 5 | bgcolor="#DCE5E5" | 6 | bgcolor="#FFDAB9" | 3 | bgcolor="#E7FAEC" | 21 |- | 5. | align="left" |{{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} | 2011. | 2024. | bgcolor="#F7F6A8" | 11 | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#DCE5E5" | 7 | bgcolor="#FFDAB9" | 8 | bgcolor="#E7FAEC" | 26 |- | 6. | align="left" | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} | 1989. | 2004. | bgcolor="#F7F6A8" | 11 | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#DCE5E5" | 5 | bgcolor="#FFDAB9" | 4 | bgcolor="#E7FAEC" | 20 |- | 7. | align="left" | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR|1955}} | 1967. | 1979. | bgcolor="#F7F6A8" | 11 | bgcolor="#F7F6A8" | 5 | bgcolor="#DCE5E5" | 4 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 17 |- | 8. || align="left" | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | 1991. | 2007. | bgcolor="#F7F6A8" | 9 | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#DCE5E5" | 5 | bgcolor="#FFDAB9" | 6 | bgcolor="#E7FAEC" | 20 |- | 9. || align="left" | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} | 1977. | 1983. | bgcolor="#F7F6A8" | 9 | bgcolor="#F7F6A8" | 5 | bgcolor="#DCE5E5" | 4 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 14 |- | 10. | align="left" | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} | 1998. | 2007. | bgcolor="#F7F6A8" | 8 | bgcolor="#F7F6A8" | 7 | bgcolor="#DCE5E5" | 3 | bgcolor="#FFDAB9" | 7 | bgcolor="#E7FAEC" | 18 |- | 11. | align="left" | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | 1993. | 2007. | bgcolor="#F7F6A8" | 7 | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#DCE5E5" | 6 | bgcolor="#FFDAB9" | 7 | bgcolor="#E7FAEC" | 20 |- | 12. | align="left" | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}} | 1990. | 1995. | bgcolor="#F7F6A8" | 7 | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#DCE5E5" | 1 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 10 |- | 13. | align="left" |{{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} | 2021. | 2024. | bgcolor="#F7F6A8" | 6 | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#DCE5E5" | 5 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 12 |- | 14. | align="left" | {{flagathlete|[[Vladimir Melanjin]]|SSSR|1955}} | 1959. | 1964. | bgcolor="#F7F6A8" | 6 | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#DCE5E5" | 1 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 7 |- | 15. | align="left" | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} | 1995. | 2009. | bgcolor="#F7F6A8" | 5 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 7 | bgcolor="#FFDAB9" | 4 | bgcolor="#E7FAEC" | 16 |- | 16. || align="left" |{{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}} | 2009. | 2021. | bgcolor="#F7F6A8" | 5 | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#DCE5E5" | 6 | bgcolor="#FFDAB9" | 6 | bgcolor="#E7FAEC" | 17 |- | 17. | align="left" | {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}} | 1983. | 1989. | bgcolor="#F7F6A8" | 5 | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#DCE5E5" | 5 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 10 |- | 18. | align="left" | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} | 2016. | 2024. | bgcolor="#F7F6A8" | 5 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 4 | bgcolor="#FFDAB9" | 7 | bgcolor="#E7FAEC" | 16 |- | 19. || align="left" | {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR|1980}} | 1983 | 1991. | bgcolor="#F7F6A8" | 5 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 3 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 9 |- | 20. | align="left" | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} | 1990. | 1997. | bgcolor="#F7F6A8" | 5 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 0 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 21. | align="left" | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|BJE}} | 1994. | 2003. | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#DCE5E5" | 5 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 11 |- | 22. || align="left" | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE}} | 1987. | 1997. | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 4 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 10 |- | 23. | align="left" | {{flagathlete|[[Heikki Ikola]]|FIN}} | 1974. | 1981. | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#DCE5E5" | 3 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 7 |- | 24. | align="left" |{{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}} | 2010 || 2017 | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 1 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 8 |- | 25. | align="left" | {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|RUS}} | 1986. | 1993. | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 7 |- | 26. | align="left" | {{flagathlete|[[Rinat Safin]]|SSSR|1955}} | 1967. | 1973. | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 27. | align="left" | {{flagathlete|[[Viktor Mamatov]]|SSSR|1955}} | 1967. | 1971. | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 1 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 28. | align="left" | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov jr.]]|SSSR|1955}} | 2005. | 2008. | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 1 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 29. | align="left" | {{flagathlete|[[Sergej Buligin]]|SSSR|1980}} | 1983. | 1989. | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 1 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 5 |- | 30. | align="left" | {{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}} | 2020. | 2024 | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#DCE5E5" | 0 | bgcolor="#FFDAB9" | 5 | bgcolor="#E7FAEC" | 9 |- | 31. | align="left" | {{flagathlete|[[Olav Jordet]]|NOR}} | 1962. | 1967. | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 0 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 32. | align="left" | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} | 1986. | 1994. | bgcolor="#F7F6A8" | 4 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 0 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 5 |- | 33. | align="left" | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} | 1982. | 1991. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#DCE5E5" | 5 | bgcolor="#FFDAB9" | 5 | bgcolor="#E7FAEC" | 13 |- | 34. | align="left" | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} | 1999. | 2005. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#DCE5E5" | 5 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 8 |- | 35. | align="left" | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | 1996. | 2003. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 4 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 8 |- | 36. | align="left" | {{flagathlete|[[Matthias Jacob]]|DRNJ}} | 1981. | 1987. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 4 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 7 |- | 37. | align="left" | {{flagathlete|[[Michael Greis]]|NJE}} | 2004. | 2012. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 3 | bgcolor="#FFDAB9" | 6 | bgcolor="#E7FAEC" | 12 |- | 38. | align="left" | {{flagathlete|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|NOR}} | 2019. | 2024. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 3 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 8 |- | 39. | align="left" | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} | 1974. | 1979. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 3 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 8 |- | 40. | align="left" | {{flagathlete|[[Maksim Čudov]]|RUS}} | 2007. | 2009. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 3 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 7 |- | 41. | align="left" | {{flagathlete|[[Oleg Rišenkov]]|BJE}} | 1995. | 2003. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 5 | bgcolor="#E7FAEC" | 10 |- | 42. | align="left" | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} | 1995. | 2001. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 4 | bgcolor="#E7FAEC" | 9 |- | 43. | align="left" | {{flagathlete|[[Valentin Pšenicin]] |SSSR|1955}} | 1958. | 1963. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 44. | align="left" | {{flagathlete|[[Jon Istad]]|NOR}} | 1962. | 1969. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 1 | bgcolor="#FFDAB9" | 3 | bgcolor="#E7FAEC" | 7 |- |rowspan="3"| 45. | align="left" | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} | 1978. | 1981. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="3"| 3 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="3"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="3"| 1 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="3"| 1 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="3"| 5 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|SSSR|1955}} | 1970. | 1977. |- | align="left" |{{flagathlete|[[Ivan Čerezov]]|Rusija}} | 2005. | 2009. |- | 48. | align="left" | {{flagathlete|[[Juhani Suutarinen]]|FIN}} | 1974. | 1975. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#DCE5E5" | 1 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 4 |- | 49. | align="left" | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} | 1975. | 1979. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 0 | bgcolor="#FFDAB9" | 3 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 50. | align="left" | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} | 1990. | 1997. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 0 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 5 |- | 51. | align="left" | {{flagathlete|[[Pjotr Ivaška]]|BJE}} | 1996. | 1999. | bgcolor="#F7F6A8" | 3 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 0 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 3 |- | 52. || align="left" | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]] |RUS}} | 1989. | 2006. | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 9 | bgcolor="#FFDAB9" | 3 | bgcolor="#E7FAEC" | 14 |- | 53. | align="left" | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]] |RUS}} | 1991. | 1997 | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 5 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 9 |- | 54. | align="left" | {{flagathlete|[[Ragnar Tveiten]]|NOR}} | 1966. | 1973. | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 4 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 55. | align="left" | {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}} | 1985. | 1990. | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 3 | bgcolor="#FFDAB9" | 4 | bgcolor="#E7FAEC" | 9 |- | 56. | align="left" | {{flagathlete|[[Sebastian Samuelsson]]|ŠVE}} | 2019. | 2024. | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 7 | bgcolor="#E7FAEC" | 11 |- | 57. | align="left" | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} | 1995. | 2007. | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 5 | bgcolor="#E7FAEC" | 9 |- | 58. | align="left" | {{flagathlete|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|NJE}} | 1981. | 1993. | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 3 | bgcolor="#E7FAEC" | 7 |- | 59. | align="left" | {{flagathlete|[[Martin Ponsiluoma]]|ŠVE}} | 2021. | 2024. | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 3 | bgcolor="#E7FAEC" | 7 |- |rowspan="3"| 60. | align="left" | {{flagathlete|[[Egil Gjelland]]|NOR}} | 1997. | 2005. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="3"| 2 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="3"| 2 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="3"| 2 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="3"| 6 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Peter Sendel]]|NJE}} | 1994. | 2003. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Erik Lesser]]|NJE}} | 2013. | 2020. | bgcolor="#F7F6A8" | 1 |- | 63. | align="left" | {{flagathlete|[[Vincent Defrasne]]|FRA}} | 2001. | 2009. | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 1 | bgcolor="#FFDAB9" | 3 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 64. | align="left" |{{flagathlete|[[Jakov Fak]]|SLO}} | 2009. | 2024. | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#DCE5E5" | 1 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 5 |- |rowspan="5"| 65. | align="left" | {{flagathlete|[[Kalevi Huuskonen]]|FIN}} | 1961. | 1962. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="5"| 2 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="5"| 1 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="5"| 0 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="5"| 3 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|ŠVE}} | 1958. | 1959. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|DRNJ}} | 1981. | 1983. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="3"| 0 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Ivar Nordkild]]|NOR}} | 1964. | 1972. |- | align="left" |{{flagathlete|[[Antonin Guigonnat]]|FRA}} | 2019. | 2024. |- | 70. || align="left" | {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}} | 1986. | 1993. | bgcolor="#F7F6A8" | 2 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 0 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 4 |- |rowspan="4" | 71. | align="left" | {{flagathlete|[[Birk Anders]]|DRNJ}} | 1989. | 1990. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="4"| 2 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="4"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="4"| 0 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="4"| 1 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="4"| 3 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Manfred Beer]]|DRNJ}} | 1977. | 1979. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Dmitri Jarošenko]]|RUS}} | 2007. | 2008. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ITA}} | 1991. | 1996. |- |rowspan="3" | 75. | align="left" | {{flagathlete|[[Jurij Kolmakov]]|SSSR|1955}} | 1973. | 1974. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="3"| 2 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="3"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="3"| 0 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="3"| 0 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="3"| 2 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Algimantas Šalna]]|SSSR|1980}} | 1983. | 1985. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Ola Wærhaug]]|NOR}} | 1964. | 1967. |- |rowspan="2" |78. | align="left" | {{flagathlete|[[Sergej Roškov]]|RUS}} | 1996. | 2005. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="2"| 5 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="2"| 7 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} | 1991. | 1997. |- | 80. | align="left" | {{flagathlete|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|FIN}} | 1961. | 1965. | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 4 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 81. | align="left" |{{flagathlete|[[Lars Berger]]|NOR}} | 2004. | 2009. | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 4 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 5 |- |rowspan="2" | 82. | align="left" |{{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}} | 2004. | 2009. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="2"| 3 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="2"| 3 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="2"| 7 |- | align="left" |{{flagathlete|[[Simon Fourcade]]|FRA}} | 2009. | 2015. |- | 84. || align="left" | {{flagathlete|[[Benedikt Doll]]|NJE}} | 2016. | 2024. | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 3 | bgcolor="#FFDAB9" | 2 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- | 85. || align="left" | {{flagathlete|[[Odd Lirhus]]|NOR}} | 1978. | 1983. | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#DCE5E5" | 3 | bgcolor="#FFDAB9" | 1 | bgcolor="#E7FAEC" | 5 |- |rowspan="4" | 86. | align="left" | {{flagathlete|[[Simo Halonen]]|FIN}} | 1974. | 1979. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="4"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="4"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="4"| 3 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="4"| 0 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="4"| 4 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Aleksandar Jelizarov]]|SSSR|1955}} | 1975. | 1977. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Nikolaj Puzanov]]|SSSR|1955}} | 1962. | 1967. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Dmitrij Sokolov]]|SSSR|1955}} | 1958. | 1961. |- | 90. | align="left" |{{flagathlete|[[Ondřej Moravec]]|ČEŠ}} | 2013. | 2020. | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 3 | bgcolor="#E7FAEC" | 6 |- |rowspan="2" | 91. | align="left" | {{flagathlete|[[Carl Johan Bergman]]|ŠVE}} | 2007. | 2011. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="2"| 2 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="2"| 2 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="2"| 5 |- | align="left" |{{flagathlete|[[Dominik Landertinger]]|AUT}} | 2009. | 2020. | bgcolor="#F7F6A8" | 1 |- | rowspan="2" | 93. | align="left" | {{flagathlete|[[Dag Bjørndalen]]|NOR}} | 1995. | 1999. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="2"| 2 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="2"| 4 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljev]]|RUS}} | 1993. | 1998. |- | 95. | align="left" |{{flagathlete|[[Simon Desthieux]]|FRA}} | 2013. | 2021. | bgcolor="#F7F6A8" | 1 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" | 2 | bgcolor="#FFDAB9" | 0 | bgcolor="#E7FAEC" | 3 |- |rowspan="2" | 96. | align="left" |{{flagathlete|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|NJE}} | 2007. | 2013. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" | 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="2"| 4 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="2"| 6 |- | align="left" |{{flagathlete|[[Aleksandar Loginov]]|RUS}} | 2017. | 2021. | bgcolor="#F7F6A8" | 1 |- |rowspan="3" | 98. | align="left" | {{flagathlete|[[Oleksij Ajdarov]]|BJE}} | 1996. | 2003. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="3"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="3"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="3"| 1 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="3"| 2 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="3"| 4 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Sture Ohlin]]|ŠVE}} | 1958. | 1967. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Julien Robert]]|FRA}} | 2001. | 2007. |- |rowspan="5" | 101. | align="left" | {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} | 1995. | 2004. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="5"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="5"| 1 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="5"| 1 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="5"| 3 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Dominik Windisch]]|ITA}} | 2019. | 2020. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Michal Šlesingr]]|ČEŠ}} | 2007. | 2015. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="3"| 0 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Björn Ferry]]|ŠVE}} | 2007. | 2012. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Jesper Nelin]]|ŠVE}} | 2021. | 2024. |- |rowspan="8" | 106. | align="left" | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | 1995. | 1995. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="8"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 1 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="8"| 1 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="8"| 0 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="8"| 2 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Roman Dostál]]|ČEŠ}} | 1995. | 2005. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|FIN}} | 1974. | 1975. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="6"| 0 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}}| | 1992. | 1998. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Olle Gunneriusson]]|ŠVE}} | 1958. | 1958 . |- | align="left" | {{flagathlete|[[Genadij Kovaljov]]|SSSR|1955}} | 1973. | 1973. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]] |SSSR|1980}} | 1986. | 1987. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Jürgen Wirth]]|DRNJ}} | 1986. | 1987. |- |rowspan="3" | 114. | align="left" | {{flagathlete|[[Steffen Hoos]]|NJE}} | 1989 | 1994 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="3"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="3"| 0 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="3"| 2 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="3"| 3 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Anatolij Ždanovič]]|RUS}} | 1990 | 1992 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Dieter Speer]]|DRNJ}} | 1970 | 1973 | bgcolor="#F7F6A8" | 1 |- |rowspan="10" | 117. | align="left" | {{flagathlete|[[Raik Dittrich]]|DRNJ}} | 1989. | 1990. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="10"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="8"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="10"| 0 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="10"| 1 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="10"| 2 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Vladimir Gundarcev]] |SSSR|1955}} | 1966. | 1969. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Éric Perrot]]|FRA}} | 2024. | 2024. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Fabien Claude]]|FRA}} | 2023. | 2024. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Gilles Marguet]]|FRA}} | 1993. | 2001. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Alexander Os]]|NOR}} | 2009. | 2011. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Paavo Repo]]|FIN}} | 1961. | 1961. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Gottlieb Taschler]]|ITA}} | 1986. | 1991. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Wolfgang Rottmann]]|AUT}} | 2000. | 2005. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 1 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Paavo Puurunen]]|FIN}} | 2001. | 2003. |- |rowspan="20" | 127. | align="left" | {{flagathlete|[[Rune Brattsveen]]|NOR}} | 2012. | 2012. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="20"| 1 | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="18"| 0 | bgcolor="#DCE5E5" rowspan="20"| 0 | bgcolor="#FFDAB9" rowspan="20"| 0 | bgcolor="#E7FAEC" rowspan="20"| 1 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Anton Babikov]]|RUS}} | 2017. | 2017. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Lars Helge Birkeland]]|NOR}} | 2019. | 2019. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Daniel Böhm]]|NJE}} | 2015. | 2015. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Rune Brattsveen]]|NOR}} | 2012. | 2012. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Simon Demetz]]|ITA}} | 1991. | 1991. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Stian Eckhoff]]|NOR}} | 2005. | 2005. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Bernd Hellmich]]|DRNJ}} | 1982. | 1982. |- | align="left" |{{flagathlete|[[Henrik L’Abée-Lund]]|NOR}} | 2013. | 2013. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Nikolaj Meščerjakov]]|SSSR|1955}} | 1963. | 1963. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Pjotr Miloradov]] |SSSR|1980}} | 1983. | 1983. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Nasim Muhitov]]|SSSR|1955}} | 1971. | 1971. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]]|ŠVE}} | 1958. | 1958. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Jevgenij Redkin]]|RUS}} | 1992. | 1992. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Andrej Senkov]]|SSSR|1980}} | 1985. | 1985. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Aleksander Tropnikov]]|ZND}} | 1992. | 1992. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Aleksej Volkov]]|RUS}} | 2017. | 2017. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Maksim Cvetkov]]|RUS}} | 2017. | 2017. |- | align="left" | {{flagathlete|[[Dmitro Pidrušnji]]|UKR}} | 2017. | 2017. | bgcolor="#F7F6A8" rowspan="2"| 1 |- | align="left" | {{flagathlete|[[Lowell Bailey]]|SAD}} | 2017. | 2017. |} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> crmncnvum6gqijs60yr97ied5tf5dh0 Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970. 0 397557 3901745 3860581 2026-07-03T14:27:47Z AnToni 2325 3901745 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Östersund]], {{ZID|Švedska}} | datumi = 1–9. februar 1970. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.''' bilo je deseto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, koje se održalo od [[1. februar|1.]] do [[9. februar]]a [[1970.]] u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u.<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=21. 10. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref><ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT6970SWRLCH01SMIN Rezultati pojedinačne utrke na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT6970SWRLCH01SMRL Rezultati štafete na službenoj stranici IBU-a]</ref> Održana je jedna utrka na 20&nbsp;km i jedna utrka štafeta 4 × 7,5&nbsp;km, za koje su dodijeljene medalje. <!-- == Države učesnice == <center> {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%;" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="3" width="100%"|[[Azija]] <small>(2)</small> |- valign="top" | colspan="3" width="100%" | <center> {{ZID|Japan}} (2)</center> |- ! colspan="3" width="100%"|[[Evropa]] <small>(46)</small> |- valign="top" | width="33%" | * {{ZID|Čehoslovačka}} (4) * {{ZID|Finska}} (4) * {{ZID|Italija}} (4) * {{ZID|Istočna Njemačka}} (2) | width="33%" | * {{ZID|Norveška}} (4) * {{ZID|Poljska}} (4) * {{ZID|Rumunija}} (4) * {{ZID|SSSR}} (4) | width="33%" | * {{ZID|Švedska}} (4) * {{ZID|Švicarska}} (3) * {{ZID|UK}} (4) * {{ZID|Zapadna Njemačka}} (3) |} </center> --> == Termini == == Osvajači medalja == {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR|1955}} || <small>1:23:42,1<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Tor Svendsberget]]|NOR}} || <small>1:24:36.1<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Viktor Mamatov]]|SSSR|1955}} || <small>1:25:00.4<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Sovjetski savez|1955}} <br><small>[[Aleksandar Tihonov]]<br />[[Viktor Mamatov]]<br />[[Rinat Safin]]<br />[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] || <small>2.07.49,0<br>(-)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Tor Svendsberget]]<br />[[Ragnar Tveiten]]<br />[[Magnar Solberg]]<br />[[Esten Gjelten]] ||<small>2.13.25,0 <br>(-)</small> | {{ZID|Istočna Njemačka}} <br><small>[[Hans-Gert Jahn]]<br />[[Hansjörg Knauthe]]<br />[[Dieter Speer]]<br />[[Horst Koschka]] ||<small> 2.14.45,9 <br>(-)</small> |} == Bilans medalja == {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 2 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR |2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|2|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Istočna Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|2|2|2|6}} |} === Pojedinačne medalje === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR|1955}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | 2. || align=left| {{Flagathlete|[[Viktor Mamatov]]|SSSR|1955}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | rowspan=2 | 3. || align=left| {{Flagathlete|[[Aleksandar Ušakov]]|SSSR|1955}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- |align=left| {{Flagathlete|[[Rinat Safin]]|SSSR|1955}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | 5. || align=left| {{Flagathlete|[[Tor Svendsberget]]|NOR}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=3 | 6.|| align=left| {{Flagathlete|[[Jon Istad]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{Flagathlete|[[Ragnar Tveiten]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{Flagathlete|[[Esten Gjelten]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | rowspan=4 | 9. || align=left| {{Flagathlete|[[Hans-Gert Jahn]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{Flagathlete|[[Dieter Speer]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{Flagathlete|[[Hansjörg Knauthe]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{Flagathlete|[[Horst Koschka]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} === Ukupan broj osvojenih medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|8|5|4|17}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|4|3|2|9}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Finska|1|2|4|7}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|3|5}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|0|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Istočna Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|14|14|14|42}} |} == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1970]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|*]] [[Kategorija:1970. u Švedskoj]] [[Kategorija:1970. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Švedskoj]] [[Kategorija:Sport u Östersundu]] [[Kategorija:Biatlon u Švedskoj]] 1264aqmjxvim8w1iq714uzd0hk5e4hw 3901761 3901745 2026-07-03T14:36:57Z AnToni 2325 /* Pojedinačne medalje */ 3901761 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Östersund]], {{ZID|Švedska}} | datumi = 1–9. februar 1970. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.''' bilo je deseto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, koje se održalo od [[1. februar|1.]] do [[9. februar]]a [[1970.]] u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u.<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=21. 10. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref><ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT6970SWRLCH01SMIN Rezultati pojedinačne utrke na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT6970SWRLCH01SMRL Rezultati štafete na službenoj stranici IBU-a]</ref> Održana je jedna utrka na 20&nbsp;km i jedna utrka štafeta 4 × 7,5&nbsp;km, za koje su dodijeljene medalje. <!-- == Države učesnice == <center> {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%;" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="3" width="100%"|[[Azija]] <small>(2)</small> |- valign="top" | colspan="3" width="100%" | <center> {{ZID|Japan}} (2)</center> |- ! colspan="3" width="100%"|[[Evropa]] <small>(46)</small> |- valign="top" | width="33%" | * {{ZID|Čehoslovačka}} (4) * {{ZID|Finska}} (4) * {{ZID|Italija}} (4) * {{ZID|Istočna Njemačka}} (2) | width="33%" | * {{ZID|Norveška}} (4) * {{ZID|Poljska}} (4) * {{ZID|Rumunija}} (4) * {{ZID|SSSR}} (4) | width="33%" | * {{ZID|Švedska}} (4) * {{ZID|Švicarska}} (3) * {{ZID|UK}} (4) * {{ZID|Zapadna Njemačka}} (3) |} </center> --> == Termini == == Osvajači medalja == {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR|1955}} || <small>1:23:42,1<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Tor Svendsberget]]|NOR}} || <small>1:24:36.1<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Viktor Mamatov]]|SSSR|1955}} || <small>1:25:00.4<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Sovjetski savez|1955}} <br><small>[[Aleksandar Tihonov]]<br />[[Viktor Mamatov]]<br />[[Rinat Safin]]<br />[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] || <small>2.07.49,0<br>(-)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Tor Svendsberget]]<br />[[Ragnar Tveiten]]<br />[[Magnar Solberg]]<br />[[Esten Gjelten]] ||<small>2.13.25,0 <br>(-)</small> | {{ZID|Istočna Njemačka}} <br><small>[[Hans-Gert Jahn]]<br />[[Hansjörg Knauthe]]<br />[[Dieter Speer]]<br />[[Horst Koschka]] ||<small> 2.14.45,9 <br>(-)</small> |} == Bilans medalja == {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 2 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR |2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|2|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Istočna Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|2|2|2|6}} |} === Pojedinačne medalje === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR|1955}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | 2. || align=left| {{Flagathlete|[[Viktor Mamatov]]|SSSR|1955}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | rowspan=2 | 3. || align=left| {{Flagathlete|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|SSSR|1955}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- |align=left| {{Flagathlete|[[Rinat Safin]]|SSSR|1955}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | 5. || align=left| {{Flagathlete|[[Tor Svendsberget]]|NOR}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=3 | 6.|| align=left| {{Flagathlete|[[Jon Istad]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{Flagathlete|[[Ragnar Tveiten]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{Flagathlete|[[Esten Gjelten]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | rowspan=4 | 9. || align=left| {{Flagathlete|[[Hans-Gert Jahn]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{Flagathlete|[[Dieter Speer]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{Flagathlete|[[Hansjörg Knauthe]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{Flagathlete|[[Horst Koschka]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} === Ukupan broj osvojenih medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|8|5|4|17}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|4|3|2|9}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Finska|1|2|4|7}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|3|5}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|0|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Istočna Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|14|14|14|42}} |} == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1970]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|*]] [[Kategorija:1970. u Švedskoj]] [[Kategorija:1970. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Švedskoj]] [[Kategorija:Sport u Östersundu]] [[Kategorija:Biatlon u Švedskoj]] hfrhqw2b7fnbl7dbt6s323qmgrdlpyi Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974. 0 398371 3901746 3860915 2026-07-03T14:28:22Z AnToni 2325 3901746 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Minsk]], {{ZID|SSSR}} | datumi = 27. februar – 1. mart 1974. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.''' bilo je 13-to [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, koje se održalo od [[27. februar]]a do [[1. mart]]a [[1974.]] u [[SSSR|sovjetskom]] gradu [[Minsk]]u.<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=31. 10. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref><ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT7273SWRLCH01SMIN Rezultati pojedinačne utrke na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT7273SWRLCH01SMRL Rezultati štafete na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT7374SWRLCH01SMSP Rezultati utrke sprinta na službenoj stranici IBU-a]</ref> Na ovom prvenstvu je prvi put uvedena disciplina [[Biatlon#Discipline#Sprint|sprinta]] na 10&nbsp;km. Osim ove, održana je jedna utrka na 20&nbsp;km i jedna utrka štafeta 4 × 7,5&nbsp;km, za koje su dodijeljene medalje. <!-- == Države učesnice == <center> {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%;" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="3" width="100%"|[[Azija]] <small>(2)</small> |- valign="top" | colspan="3" width="100%" | <center> {{ZID|Japan}} (2)</center> |- ! colspan="3" width="100%"|[[Evropa]] <small>(46)</small> |- valign="top" | width="33%" | * {{ZID|Čehoslovačka}} (4) * {{ZID|Finska}} (4) * {{ZID|Italija}} (4) * {{ZID|Istočna Njemačka}} (2) | width="33%" | * {{ZID|Norveška}} (4) * {{ZID|Poljska}} (4) * {{ZID|Rumunija}} (4) * {{ZID|SSSR}} (4) | width="33%" | * {{ZID|Švedska}} (4) * {{ZID|Švicarska}} (3) * {{ZID|UK}} (4) * {{ZID|Zapadna Njemačka}} (3) |} </center> --> == Termini == == Osvajači medalja == {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Juhani Suutarinen]]|FIN}} || <small>37:42,43<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Günter Bartnik]]|DRNJ}} || <small>38:30,73<br><small>(4)</small> | {{flagathlete|[[Torsten Wadman]]|ŠVE}} || <small>38:44,03<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Juhani Suutarinen]]|FIN}} || <small>1:12:04,74<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Gheorghe Gârniță]]|RUM}} || <small>1:13:28,92<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Tor Svendsberget]]|NOR}} || <small>1:13:37,10<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Sovjetski savez|1955}} <br><small>[[Aleksandar Tihonov]]<br />[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]<br />[[Nikolaj Kruglov]]<br />[[Jurij Kolmakov]] ||<small>2:02:48,75<br>(-)</small> | {{ZID|Finska}} <br><small>[[Simo Halonen]]<br />[[Heikki Flöjt]]<br />[[Juhani Suutarinen]]<br />[[Heikki Ikola]] ||<small>2:04:08,89 <br>(-)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Kjell Hovda]]<br />[[Kåre Hovda]]<br />[[Terje Hanssen]]<br />[[Tor Svendsberget]] ||<small> 2:05:15,35 <br>(-)</small> |} == Bilans medalja == {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Finska |2|1|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|SSSR |1|0|0|1}} | rowspan=2 | 3. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Istočna Njemačka|0|1|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|0|2|2}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} === Pojedinačne medalje === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Juhani Suutarinen]]|FIN}} || 2 || 1 || 0 || 3 |- | rowspan=4 | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR|1955}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|SSSR|1955}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jurij Kolmakov]]|SSSR|1955}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | rowspan=5 |6.|| align=left| {{flagathlete|[[Günter Bartnik]]|DRNJ}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gheorghe Gârniță]]|RUM}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Heikki Flöjt]]|FIN}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simo Halonen]]|FIN}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Heikki Ikola]]|FIN}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | 11. || align=left| {{flagathlete|[[Tor Svendsberget]]|NOR}} || 0 || 0 || 2 || 2 |- | rowspan=4 |12.|| align=left| {{flagathlete|[[Torsten Wadman]]|ŠVE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Kjell Hovda]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Kåre Hovda]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Terje Hanssen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} === Ukupan broj osvojenih medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 13 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|12|7|4|23}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|4|5|6|15}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Finska|3|3|4|10}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Istočna Njemačka|1|1|2|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|1|4}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|21|21|21|63}} |} == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1974]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|*]] [[Kategorija:1974. u Sovjetskom Savezu]] [[Kategorija:1974. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sovjetskom Savezu]] [[Kategorija:Sport u Minsku]] [[Kategorija:Biatlon u Sovjetskom Savezu]] mooaj5v08o4y1nh8e2sylvcpr9ycka7 Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975. 0 398382 3901747 3860919 2026-07-03T14:28:49Z AnToni 2325 3901747 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Antholz]], {{ZID|Italija}} | datumi = 11–16. februar 1975. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.''' bilo je 14-to [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, koje se održalo od [[11. februar|11.]] do [[16. februar]]a [[1975.]] u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u.<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=31. 10. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref><ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT7475SWRLCH01SMIN Rezultati pojedinačne utrke na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT7475SWRLCH01SMRL Rezultati štafete na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT7475SWRLCH01SMSP Rezultati utrke sprinta na službenoj stranici IBU-a]</ref> Ukupno su održane tri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline#Sprint|sprint]] na 10&nbsp;km, jedna utrka na 20&nbsp;km i jedna utrka štafeta 4 × 7,5&nbsp;km. <!-- == Države učesnice == <center> {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%;" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="3" width="100%"|[[Azija]] <small>(2)</small> |- valign="top" | colspan="3" width="100%" | <center> {{ZID|Japan}} (2)</center> |- ! colspan="3" width="100%"|[[Evropa]] <small>(46)</small> |- valign="top" | width="33%" | * {{ZID|Čehoslovačka}} (4) * {{ZID|Finska}} (4) * {{ZID|Italija}} (4) * {{ZID|Istočna Njemačka}} (2) | width="33%" | * {{ZID|Norveška}} (4) * {{ZID|Poljska}} (4) * {{ZID|Rumunija}} (4) * {{ZID|SSSR}} (4) | width="33%" | * {{ZID|Švedska}} (4) * {{ZID|Švicarska}} (3) * {{ZID|UK}} (4) * {{ZID|Zapadna Njemačka}} (3) |} </center> --> == Termini == == Osvajači medalja == {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR}} || <small>35:27,7<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Aleksandar Jelizarov]]|SSSR}} || <small>35:56,2<br><small>(4)</small> | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} || <small>36:27,4<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Heikki Ikola]]|FIN}} || <small> 1:13:52,3<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR}} || <small>1:14:31,3<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Esko Saira]]|FIN}} || <small>1:15:08,8<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Finska}} <br><small>[[Carl Henrik Flöjt]]<br />[[Simo Halonen]]<br />[[Juhani Suutarinen]]<br />[[Heikki Ikola]] ||<small>1:55:10.6 <br>(6)</small> | {{ZID|Sovjetski savez|1955}} <br><small>[[Aleksandar Tihonov]]<br />[[Aleksandar Jelizarov]]<br />[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]<br />[[Nikolaj Kruglov]] ||<small>1:55:36.2<br>(8)</small> | {{ZID|Poljska}} <br><small>[[Jan Szpunar]]<br />[[Andrzej Rapacz]]<br />[[Ludwik Zięba]]<br />[[Wojciech Truchan]] ||<small> 1:57:12.2 <br>(2)</small> |} == Bilans medalja == {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Finska |2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|SSSR |1|3|0|3}} | rowspan=2 | 3. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Istočna Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} === Pojedinačne medalje === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Heikki Ikola]]|FIN}}|| 2 || 0 || 0 || 2 |- | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} || 1 || 2 || 1 || 3 |- | rowspan=3 | 3. || align=left| {{flagathlete|[[Carl-Henrik Flöjt]]|FIN}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simo Halonen]]|FIN}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Juhani Suutarinen]]|FIN}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | 6. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Jelizarov]]|SSSR}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=2 |7. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | rowspan=6 |9. || align=left| {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Esko Saira]]|FIN}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Andrzej Rapacz]]|POLJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jan Szpunar]]|POLJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ludwik Zięba]]|POLJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wojciech Truchan]]|POLJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} === Ukupan broj osvojenih medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 14 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|13|10|4|27}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Finska|5|3|5|13}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|4|5|6|15}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Istočna Njemačka|1|1|3|5}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|24|24|24|72}} |} == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1975]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|*]] [[Kategorija:1975. u Italiji]] [[Kategorija:1975. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji]] [[Kategorija:Sport u Antholzu]] [[Kategorija:Biatlon u Italiji]] qzynsgr84ta22d1l2u44gsxxsntfs9x Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977. 0 398395 3901748 3860921 2026-07-03T14:29:09Z AnToni 2325 3901748 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Vingrom]], {{ZID|Norveška}} | datumi = 10–13. mart 1977. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.''' bilo je 15-to [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, koje se održalo od [[10. mart|10.]] do [[13. mart]]a [[1977.]] u [[Norveška|norveškom]] gradu [[Vingrom]]u.<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=31. 10. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref><ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT7677SWRLCH01SMIN Rezultati pojedinačne utrke na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT7677SWRLCH01SMRL Rezultati štafete na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT7677SWRLCH01SMSP Rezultati utrke sprinta na službenoj stranici IBU-a]</ref> Ukupno su održane tri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline#Sprint|sprint]] na 10&nbsp;km, jedna utrka na 20&nbsp;km i jedna utrka štafeta 4 × 7,5&nbsp;km. <!-- == Države učesnice == <center> {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%;" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="3" width="100%"|[[Azija]] <small>(2)</small> |- valign="top" | colspan="3" width="100%" | <center> {{ZID|Japan}} (2)</center> |- ! colspan="3" width="100%"|[[Evropa]] <small>(46)</small> |- valign="top" | width="33%" | * {{ZID|Čehoslovačka}} (4) * {{ZID|Finska}} (4) * {{ZID|Italija}} (4) * {{ZID|Istočna Njemačka}} (2) | width="33%" | * {{ZID|Norveška}} (4) * {{ZID|Poljska}} (4) * {{ZID|Rumunija}} (4) * {{ZID|SSSR}} (4) | width="33%" | * {{ZID|Švedska}} (4) * {{ZID|Švicarska}} (3) * {{ZID|UK}} (4) * {{ZID|Zapadna Njemačka}} (3) |} </center> --> == Termini == == Osvajači medalja == {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR}} || <small>32:47,8<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR}} || <small>33:45,1<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|SSSR}} || <small>34:12,4<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Heikki Ikola]]|FIN}} || <small> 1:10:51,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Sigleif Johansen]]|NOR}} || <small>1:11:16,3<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR}} || <small>1:11:18,1<br><small>(4)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Sovjetski savez|1955}} <br><small>[[Aleksandar Tihonov]]<br />[[Aleksandar Jelizarov]]<br />[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]<br />[[Nikolaj Kruglov]]||<small>1:48:10,8<br>(0)</small> | {{ZID|Finska}} <br><small>[[Erkki Antila]]<br />[[Raimo Seppänen]]<br />[[Simo Halonen]]<br />[[Heikki Ikola]] ||<small>1:49:55,9 <br>(2)</small> | {{ZID|Istočna Njemačka}} <br><small>[[Manfred Beer]]<br />[[Klaus Siebert]]<br />[[Frank Ullrich]]<br />[[Manfred Geyer]] ||<small> 1:50:52,5 <br>(0)</small> |} == Bilans medalja == {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|2|1|2|5}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Finska|1|1|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Istočna Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} === Pojedinačne medalje === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR}} || 2 || 0 || 1 || 3 |- | rowspan=2 | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Heikki Ikola]]|FIN}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|SSSR}} || 1 || 0 || 1 || 2 |- | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Jelizarov]]|SSSR}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | rowspan=4 | 6. || align=left| {{flagathlete|[[Raimo Seppänen]]|FIN}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simo Halonen]]|FIN}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Erkki Antila]]|FIN}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sigleif Johansen]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | rowspan=6 |10. || align=left| {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Manfred Beer]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Manfred Geyer]]|DRNJ}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} === Ukupan broj osvojenih medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 16 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|16|12|7|35}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Finska|6|4|5|15}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|4|6|6|16}} | rowspan=2 | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} {{Bilans medalja/Red|Istočna Njemačka|1|1|4|6}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|28|28|28|84}} |} == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1977]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|*]] [[Kategorija:1977. u Norveškoj]] [[Kategorija:1977. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Norveškoj]] [[Kategorija:Sport u Vingromu]] [[Kategorija:Biatlon u Norveškoj]] d9qvucwebnrm29vn3bychn4traepvrn Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. 0 399186 3901851 3897568 2026-07-04T10:01:04Z AnToni 2325 3901851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Lahti]], {{ZID|Finska}} | datumi = 19–24. februar 1991. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991}} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[19. februar|19.]] do [[24. februar]]a [[1991.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=8. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 26. po redu, a u ženskoj 8. prvenstvo. Nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]], ovo prvenstvo je treće koje se održalo u Lahtiju. Ukupno su održane četiri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije<ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref>, [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije, te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 3 × 7,5 km]] u ženskoj i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH01SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || <small>30:48,1<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || <small>31:12,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} || <small>31:27,9<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || <small>1:03:05,7<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|SSSR}} || <small>1:03:33,1<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} || <small>1:03:38,3<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Ricco Groß]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] ||<small>1:33:33,5<br>(0)</small> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Jurij Kaškarov]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]]||<small> 1:35:01,3 <br>(0)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Geir Einang]]<br />[[Eirik Kvalfoss]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Gisle Fenne]]||<small>1:35:08,3<br>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Italija}}<br><small>[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />[[Gottlieb Taschler]]<br />[[Simon Demetz]]<br />[[Wilfried Pallhuber]] ||<small>1:00:59,8<br>(0)</small> | {{ZID|Norveška}}<br><small>[[Sverre Istad]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Ivar Ulekleiv]]<br />[[Frode Løberg]] ||<small> 1:01:14,0 <br>(1)</small> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Anatolij Ždanovič]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]]<br />[[Valerij Medvedcev]]||<small>1:01:40,8<br>(3)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|1|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|0|0|1}} | 3. {{Bilans medalja/Red|SSSR|0|2|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|3|4}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} || <small>30:01,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Svjetlana Davidova]]|SSSR}} || <small>30:32,7<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}} || <small>30:35,1<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || <small>55:14,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} || <small>57:13,4<br><small>(4)</small> | {{flagathlete|[[Iva Škodreva]]|BUG}} || <small>57:43,3<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]<br />[[Jelena Golovina]]<br />[[Svjetlana Davidova]] ||<small> 1:24:54,3 <br>(2)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]<br />[[Anne Elvebakk]]<br />[[Elin Kristiansen]] ||<small>1:25:52,0<br>(2)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Kerstin Moring]]<br />[[Antje Harvey|Antje Misersky]] ||<small>1:28:15,9<br>(7)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]<br />[[Jelena Golovina]]<br />[[Svjetlana Paramigina]]<br />[[Svjetlana Davidova]] ||<small> 59:08,1 <br>(31)</small> | {{ZID|Bugarska}} <br><small>[[Marija Manolova]]<br />[[Silvana Blagojeva]]<br />[[Nadežda Aleksijeva]]<br />[[Iva Škodreva]] ||<small>59:23,1<br>(12)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Synnøve Thoresen]]<br />[[Signe Trosten]]<br />[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]<br />[[Unni Kristiansen]] ||<small> 59:53,2<br>(13)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|2|1|1|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|2|1|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|1|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || 3 || 0 || 0 || 3 |- | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Davidova]]|SSSR}} || 2 || 1 || 0 || 3 |- | 3. || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}} || 2 || 0 || 1 || 3 |- | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Belova]]|SSSR}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} || 1 || 2 || 0 || 3 |- | 6. || align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | rowspan=8 | 7. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Fritz Fischer (biatlonac){{!}}Fritz Fische]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gottlieb Taschler]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simon Demetz]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|SSSR}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | 15. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|SSSR}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=4 | 16. || align=left| {{flagathlete|[[Iva Škodreva]]|BUG}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=9 | 20. || align=left| {{flagathlete|[[Marija Manolova]]|BUG}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Silvana Blagojeva]]|BUG}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUG}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sverre Istad]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ivar Ulekleiv]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frode Løberg]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | 29. || align=left| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss ]]|NOR}} || 0 || 0 || 3 || 3 |- | rowspan=11 | 30. || align=left| {{flagathlete|[[Geir Einang]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gisle Fenne]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anatolij Ždanovič]]|SSSR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Kerstin Moring]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Antje Misersky]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Synnøve Thoresen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Signe Trosten]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hildegunn Fossen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Unni Kristiansen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|4|1|1|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|SSSR|2|3|2|7}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|3|4|8}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|17|8|6|31}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|6|12|6|24}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|1|3|7{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od ovog Svjetskog prvenstva, osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|3|7}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 7. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Čehoslovačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|27|27|27|81}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 27 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|24|18|15|57}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|24|17|16|57{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|15|13|35}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|3|5}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} | rowspan=2| 9 {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|2|3}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Čehoslovačka|0|1|1|2}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|64|64|64|192}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 27 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|41|26|21|88}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|27|18|19|64{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|14|27|20|61}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|6|12}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|3|5}} | rowspan=2| 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 10. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|2|3}} {{Bilans medalja/Red|Čehoslovačka|0|1|2|3}} | 12. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|91|91|91|273}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1991]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|*]] [[Kategorija:1991. u Finskoj]] [[Kategorija:1991. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Finskoj]] [[Kategorija:Sport u Lahtiju]] [[Kategorija:Biatlon u Finskoj]] c7o5iorcmqy11f4ha38jzqmjmbgiuze Dihidroksiaceton 0 401171 3901793 3861921 2026-07-03T16:31:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901793 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj |boja = Lightblue | Strukturna formula = [[Datoteka:1,3-dihydroxypropan-2-one 200.svg|mini|thums|centar|200px]] | Hemijski spoj = Dihidroksiaceton | Druga imena = Dihidroksiaceton<br />DHA<br />Gliceron | Sumarna formula = C<sub>3</sub>H<sub>6</sub>O<sub>3</sub> | CAS registarski broj =96-26-4 | SMILES = O=C(CO)CO | InChI =1/C3H6O3/c4-1-3(6)2-5/h4-5H,1-2H2 | Kratki opis = Bijeli kristalni prah | Molarna masa = 90.078 g/mol | Agregatno stanje = Čvrsto | Gustoća = | Tačka topljenja = 89–91&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Pritisak pare = | Rastvorljivost = | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 0 |F = 0| R = 0}} }} [[Datoteka:Dihydroxyacetone 3D ball.png|mini|300px|3D prikaz strukture dihidroksiacetona.]] '''Dihidroksiaceton''' ili '''DHA''' – poznat i kao '''gliceron''' – je jednostavni [[monosaharid]] – [[ugljikohidrat]] ([[trioza]]) sa zbirnom formulom:<br> :<math>C</math><sub>3</sub><math>H</math><sub>6</sub><math>O</math><sub>3</sub>. DHA se uglavnom koristi kao sastojak proizvoda za potamnjivanje. Ova supstanca se obično dobija iz biljnih izvora kao što su [[šećerna repa]] i [[šećerna trska]], [[fermentacija|fermentacijom]] [[glicerol|glicerina]]. == Hemijska svojstva == Dihidroksiaceton je [[higroskopnost|higroskopni]] bijeli kristalni prašak koji ima slatki rashlađujući [[okus]] i karakteristični [[miris]]. To je najjednostavnija od svih [[ketoza]], a pošto ne sadrži [[hiralnost molekula|hiralni centar]], jedina je ketoza bez [[optička rotacija|optičke aktivnosti]]. Normalni oblik je [[Dimer (hemija)|dimer]] koji se sporo rastvara u rastvaraču omjera 1 [[voda]] : 15 [[etanol]]. Kad je svježe pripremljena, ova supstanca brzo prelazi u [[monomer]] u rastvoru. Monomer je veoma rastvorljiv u vodi, etanolu, [[dietil etar|dietil etru]] i [[aceton]]u.<ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London, {{ISBN|0-12-361811-8}}.</ref><ref>Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.</ref> DHA se može zajedno sa [[gliceraldehid]]om dobiti putem blage [[Oksidacija|oksidacije]] [[glicerol]]a, naprimjer sa [[vodik-peroksid]]om i [[fero]] soli kao [[katalizator]]om. [[Tautomer]] dihidroksiacetona je [[gliceraldehid]]. == Biološka uloga == Fosfatni oblik dihidroksiacetona, [[dihidroksiaceton fosfat]] ([[DHAP]]) ima ulogu u [[glikoliza|glikolizi]]. == Upotreba == Sposobnost DHA da doprinosi promjenama, odnosno tamnenju boje [[Koža|kože]] prvi su uočili [[Njemačka|njemački]] naučnici tokom [[1920]].-tih godina. Upotrebom u procedurama sa [[X-zrake|X-zracima]], primijećeno je da se svjetlije boje kože mijenjaju u [[Smeđa|smeđu]]. [[1950]]-tih godina [[Eva Wittgenstein]] je izvela dalja istraživanja dihidroksiacetona.<ref>http://pubs.acs.org/cen/whatstuff/stuff/7824scit2.html/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201233142/http://pubs.acs.org/cen/whatstuff/stuff/7824scit2.html/ |date=1 Februar 2019 }} Eva Wittgenstein and DHA.</ref><ref>Wittgenstein E., Guest G. M. (1961): Biochemical effects of dihydroxyacetone. J. Invest. Dermatol., 37: 421–426.</ref><ref>Goldman L., Wittgenstein E., Blanea D., Goldman J., Sawyer F. (1961): Studies of some physical properties of the dihydroxyacetone color complex. J. Invest. Dermatol., 36: 233–234.</ref> Njene studije su se bavile upotrebom DHA kao oralne medikacije za pomoć djeci oboljeloj od [[glikogenoza|glikogenoze]] (bolest kod koje se u tkivima nakuplja [[glikogen]]). Djeca su oralno primala velike doze DHA, a ponekad su prosula ili ispljunula supstancu na kožu. Zdravstveni radnici su uočili da je nakon nekoliko sati nakon izlaganja dihidroksiacetonu koža postajala smeđom. Eva Wittgenstein je nastavila eksperimentiranje sa ovom supstancom, primjenjujući DHA rastvor na sopstvenu kožu. Bila u mogućnosti da uvijek proizvede [[pigment]]acijski učinak, a primijetila je i da DHA ne prodire izvan [[pokožica|pokožice]] (''stratum corneum''). Dodatna istraživanja su razmatrala DHA efekat na bojenje kože u tretmanu pacijenata koji su imali [[vitiligo]]. Uočena promjena boje kože nije [[Toksičnost|toksična]], a slična je [[Maillard reakcija|Maillardovoj reakciji]]. Često je bila viđana u prehrambenoj industriji, a opisao ju je ([[1912]]. godine) [[Louis Camille Maillard]]. DHA reagira sa [[aminokiselina|aminokiselinskim]] grupama, koje su dio proteina u [[keratin]]skom sloju kože. Različite aminokiseline i DHA mogu reagirati na više načina, proizvodeći različite tonove obojenja, od žutog do smeđeg. Novonastali [[pigment]]i se zovu [[melanoidin]]i. Izgledaju slično [[melanin]]u, prirodnoj supstanci u dubljim slojevima kože, koja daje smeđu boju nakon izlaganja [[Ultraljubičasto zračenje|UV zracima]]. === Vinarstvo === [[Bakterije]] vrsta [[Acetobacter aceti]] i [[Gluconobacter oxydans]], kao izvor ugljika u stvaranju dihidroksiacetona, koriste [[glicerol]]. DHA se stvara [[ketogeneza|ketogenezom]] glicerola u dihidroksiaceton. DHA može uticati i na kvalitet [[Vino|vina]] sa slatkim/eternim osobinama, a također i reagirati sa [[prolin]]om da proizvede aromu poput kore.<ref>Pinhas M. (1981): Flavor microbiology. Thomas, {{ISBN|0-398-04083-4}}.</ref><ref>Boulton R. B., Singleton V. L., Bisson L. F., Kunkee R. E. (1999): Principles and practices of winemaking. Springer, {{ISBN|0-8342-1270-6}}.</ref> Dihidroksiaceton može uticati na antimikrobnu aktivnost vina, a može se i vezati za <math>SO</math><sub>2</sub>. === Potamnjivanje kože bez sunca === Koperton je na tržište [[1960]]-tih godina uveo prvi potrošački losion za [[teniranje bez sunca]]. Taj proizvod se zvao "QT". Prodavan je kao noćno sredstvo za sunčanje, a neke druge kompanije su ga slijedile sa sličnim proizvodima. Zbog neprivlačnih efekata, kao što su narandžasti dlanovi, izbrazdanost i nedovoljna obojenost, potrošači su se brzo izgubili intresovanje za ovaj proizvod. Zbog QT iskustava, mnogi i danas još uvijek se sječaju bez-sunčanog teniranja sa neuvjerljivim narandžastim tenom. Tokom [[1970]]-ih [[SAD|američka]] [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA) je stavile DHA na stalnu listu odobrenih kozmetičkih sastojaka.<ref>http://www.accessdata.fda.gov/scripts/cdrh/cfdocs/cfcfr/CFRSearch.cfm?fr=73.1150 Code of Federal Regulations, Title 21, Volume 1, §73.1150 Listing of color additives exempt from certification.</ref>. Odobren je i u Kanadskom ministarstvu zdravlja i većine članica [[EU]], te [http://www.skincancer.org Fondacija za kožni karcinom], [https://web.archive.org/web/20140602021227/http://www.aadassociation.org/ Američka Akademija Dermatološke Asocijacije], [https://web.archive.org/web/20090101171923/http://www.dermatology.ca/english/ Kanadska Dermatološka Asocijacija] i [http://www.ama-assn.org Američka Medicinska Asocijacija]. Tokom [[1980]]-tih na tržištu su se pojavile novi proizvodi za tamnenje bez sunca. Usavršavanjem procesa za proizvodnju DHA, kreirani su proizvodi koji daju prirodniju boju i bolje blijeđenje. Potrošačka zabrinutost oko kožnih oštećenja vezanih za UV teniranje je podstakla dalju popularnost ovih proizvoda kao alternative za UV tamnenje. Pojavio se veliki broj proizvoda sa raznim formulacijama. Danas je dihidroksiaceton glavni aktivni sastojak u svim kožnim preparatima za bez-sunčano potamnjivanje. Upotrebljava se sam ili u kombinacijama sa drugim komponentama za teniranje, kao što je [[eritruloza]], npr. DHA se smatra najefektivnijim [[Aditiv (hrana)|aditiv]]om ove vrste. Proizvodi za potamnjivanje sadrže DHA u koncentracijama od 1% to 15%. Većina slobodno prodavanih proizvoda ga sadrži od 3% do 5%, dok profesionalni proizvodi imaju 5% do 15%. Procenti su srazmjerni razini obojenosti, od svijetlih do tamnih nijansi. Proizvodi za svjetlije su podesniji za početnike, iako je za postizanje željene dubine boje neophodna višestruka primjena. Oni za tamnije nijanse stvaraju izraženiji ten u jednom premazu, ali su skloniji izazivanju uočljivih linija, neravnina ili neželjenih tonova. Vještački ten kože se javlja 2 do 4 sata nakon tretmana, a proces se nastavlja u slijedećih 24 do 72 sata, u zavisnosti od formulacije. Kad koža jednom potamni, ten se ne gubi znojenjem ili pranjem sapunom u vodi. Koža postepeno izblijedi u toku 3 do 10 dana, u skladu sa normalnim procesom perutanja. Eksfolijaciju stimulira produženo namakanje u vodi ili teško znojenje, što može izblijediti ten, pošto sve to doprinosi brzom perutanju mrtve kože (mrtvih [[Ćelija (biologija)|ćelija]] zatamnjenog sloja). Sredstva za teniranje su formulirana u obliku sprejova, losiona, gelova, krema i kozmetičkih maramica. Proizvodi za profesionalnu upotrebu uključuju: kabine za sprej teniranje, prskalice, losione za ručni tretman, gelove, kremove i maramice. DHA ne oštećuje kožu, a smatra se bezbjednim agensom za bojenje kože i prehrambenim suplementom. [[Kontaktni dermatitis]] je uočen samo u rijetkim slučajevima. Međutim, jedna nedavna studija je pokazala da DHA uzrokuje ozbiljni kontaktni dermatitis kod [[meksiko|meksičkih]] bezdlakih pasa<ref>Kimura T. (2008): Contact dermatitis caused by sunless tanning treatment with dihydroxyacetone in hairless descendants of Mexican hairless dogs. Environ Toxicol., http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19016307.</ref>. Većina slučajeva nepoželjne osjetljivosti je prouzrokovana drugim sastojcima kožnih proizvoda kao što su: [[prezervativ]]i, biljni ekstrakti, boje i mirisi. === Prehrambeni dodatak === U kombinaciji sa [[piruvat]]om, DHA se prodaje kao atletski prehrambeni suplement za koji se tvrdi da je učinkovit u oralnom konzumiranju kao sagorjevač masnoće, a tvrdi se i da povećava [[mišić]]nu masu.<ref>http://web.indstate.edu/thcme/mwking/tca-cycle.html/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151109034726/http://web.indstate.edu/thcme/mwking/tca-cycle.html |date=9. 11. 2015 }} Pyruvate Biochemical Information</ref> === Bezbjednosni aspekti primjene DHA === Tokom 24 sata nakon primjene samoteniranja (sa visokim DHA koncentracijom, ~5%), koža je posebno podložna oštećenima, koja izazivaju [[slobodni radikal]]i iz [[Sunčeva svjetlost|sunčeve svjetlosti]]. Taj zaključak proizilazi is studije koju je [[2007]]. godine izveo Katinka Jung u Gematria, u laboratoriji u [[Berlin]]u.<ref>Jung K., Seifert M., Herrling T., Fuchs J. (2008): UV-generated free radicals (FR) in skin: Their prevention by sunscreens and their induction by self-tanning agents. Spectrochim. Acta A. Mol. Biomol, Spectrosc., 69 (5): 1423-1428. Epub: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18024196.</ref>. Četrdeset minuta nakon što su istraživači tretirali kožu uzorcima sa visokim sadržajem DHA, nađeno je da više od 180% dodatnih slobodnih radikala, koji su nastali u toku izlaganja sunčanju, u poređenju sa netretiranom kožom. Drugi sastojak, [[erituloza]], izaziva slične posljedice ako se koristi u visokim koncentracijama. U toku jednog dana nakon samostalne primjene, treba izbjegavati naglo izlaganje suncu. Za smanjenje proizvodnje slobodnih radikala, može se upotrebljavati antioksidantna krema. Mada neki od samotenirajućih kompleta sadrže kremu za sunčanje, njen efekat ne traje dugo i prividni ten ne zaštićuje kožu od UV zračenja. Istraživanja Junga sa saradnicima dalje potvrđuju ranije rezultate, demonstrirajući da dihidroksiaceton u kombinaciji sa [[dimetilisorbid]]om poboljšava proces teniranja pri sunčanju. Ta ranija studija je također ustanovila da dihidroksiaceton utiče i na [[aminokiselina|aminokiseline]] i [[Nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]] što je nepovoljno za kožu.<ref>Benamar N., Laplante A. F., Lahjomri F., Leblanc R. M. (2004): Modulated photoacoustic spectroscopy study of an artificial tanning on human skin induced by dihydroxyacetone. Physiological Measurement, 25 (5): 1199-1210.</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20091107234212/http://www.24sata.hr/metro/suncanje-je-najzdravije-uz-kreme-za-samotamnjenje/107725/] * [http://home.howstuffworks.com/question639.htm/ Koko bez-sunčani proizvodi rade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070114201004/http://home.howstuffworks.com/question639.htm/ |date=14. 1. 2007 }} * [http://www.fda.gov/Cosmetics/ProductandIngredientSafety/ProductInformation/ucm134217.htm Pilule za ten] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127113147/http://www.fda.gov/cosmetics/productandingredientsafety/productinformation/ucm134217.htm |date=27. 11. 2013 }} * [https://web.archive.org/web/20100613053746/http://skincancer.org/tan-in-a-can.html Fondacija za kožnog karcinoma o bez-sunčanom tenu] * [http://vitiligocover.com/dihydroxyacetone-dha-offers-potential-in-vitiligo/ DHA], ''Vitiligo'' * [https://web.archive.org/web/20110926223515/http://www.ingentaconnect.com/content/adis/derm/2002/00000003/00000005/art00003/ Losioni za samotamnjenje] * [http://www.dermnetnz.org/treatments/dihydroxyacetone.html/ Dihidroksiaceton] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Trioze]] [[Kategorija:Kozmetičke hemikalije]] [[Kategorija:Dioli]] tlw7zce89olxqf06ttjnmbb6s4tr02l Farmakopeja 0 412754 3901847 3883315 2026-07-04T09:57:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901847 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zh pharmacopoeia 2.JPG|thumb|350px|right|Poleđina (hrbat) ''kineske farmakopeje'' (prvo izdanje; objavljeno u [[1930]].)]] '''Farmakopeja''' ili '''farmakopoeja''' (doslovno, spravljanje lijekova), u svom modernom tehničkom smislu, je knjiga koja sadrži uputstva za identifikaciju [[medicina|medicinskih]] spojeva, koju se objavljulje sa autoritetom vlade ili medicinskih ili [[farmacija|farmaceutskih]] društava. Opisi pripremanja se zovu [[monografija|monografije]]. U širem smislu, to je [[referentni rad]] za specifikaciju farmaceutskih lijekova. == Etimologija == Naziv proizlazi iz [[grčki jezik|starogrč.]] φαρμακοποιΐα - ''pharmakopoiia'', iz φάρμακον - ''pharmakon'' = lijek, droga" ' '' ποι- '' poi-'' = praviti i završetak apstraktne imenice završava ''-ια '' = ''ia''. Ova tri elementa zajedno se mogu prevesti kao pravljenje lijekova/droga. U ranim modernim izdanjima [[latinski jezik|latinskih]] tekstova, grčko slovo φ se piše kao ''f''), κ kao ''k'', a οι = ''oi'', dajući pravopisno ime ''farmakopeja''. == Historija == Iako postoje i stariji spisi koji se bave biljnom medicinom, glavni početni radovi na terenu se smatraju oni koje su poduzeli [[Edwin Smith Papirus]] u [[Egipat|Egiptu]], kao i [[Plinije Stariji]] u farmakopeji ''De Materia Medica'' (Περί ύλης ιατρικής), petovolumenskoj knjizi koja je izvorno napisana na grčkom, prema [[Pedianius Dioscorides| Pedaniusu Dioscoridesu]]. Potonji se smatra pretečom svih modernih farmakopeja, a jedna je od najutjecajnijih knjiga o ljekovitim [[biljka]]ma u historiji. U stvari, u upotrebi je ostala sve do oko [[1600]]. godine.<ref name="pmid18604277">{{cite journal |author=van Tellingen C |title=Pliny's pharmacopoeia or the Roman treat |journal=Netherlands heart journal |volume=15 |issue=3 |pages=118–20 |date=mart 2007 |pmid=18604277 |pmc=2442893 |doi= 10.1007/BF03085966|url=}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.medhunters.com/articles/timelinePedaniusDioscorides.html |title=Timeline: Pedanius Dioscorides, c. 40–90 CE |access-date=31. 5. 2016 |archive-date=3. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091003034035/http://www.medhunters.com/articles/timelinePedaniusDioscorides.html |url-status=dead }}</ref> Napisane su brojne rane farmakopejske knjige. Među njima su ''[[Kanon medicine]]'' koji se pripisuje [[Avicena|Aviveni]] u [[1025]]., djela [[Ibn Zuhr]]e ([[Avenzoar]]a) u 12. stoljeću (uz reprint u [[1491]].) i [[Ibn al-Baitar|Ibn Baytara]] u 14. stoljeću, a Shen-Nung Pen Ts'ao Ching-ova je najstarija poznata kineska farmakopeja. Tekst opisuje 365 lijekova dobivenih iz biljaka, životinja i minerala; prema legendi, napisao ga je kineski Bog [[Shennong]].<ref>{{cite web | url = https://www.nlm.nih.gov/exhibition/chinesemedicine/emperors.html |title=Classics of Traditional Chinese Medicine |publisher=U.S. National Library of Medicine}}</ref><ref>[[Philip Khuri Hitti|Philip K. Hitti]] (cf. Kasem Ajram (1992): Miracle of Islamic Science. Appendix&nbsp;B, Knowledge House Publishers. {{ISBN|0-911119-43-4}}).</ref><ref>{{cite journal | last1 = Krek | first1 = M. | year = 1979 | title = The Enigma of the First Arabic Book Printed from Movable Type | url =http://www.ghazali.org/articles/jnes-38-3-mk.pdf | format=PDF | journal = Journal of Near Eastern Studies | volume = 38 | issue = 3| pages = 203–212 | doi=10.1086/372742}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nlm.nih.gov/exhibition/chinesemedicine/emperors.html|title=Classics of Traditional Medicine}}</ref> == References == {{refspisak}} == External links == * [https://web.archive.org/web/20070728164801/http://www.edqm.eu/site/page_614.php Pharmacopoeial Discussion Group] * [https://web.archive.org/web/20120703012726/http://www.usp-mc.org/ Medicines Compendium] * [http://www.noormd.com/Pharmacopoeia.php Pharma Knowledge Park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402101600/http://www.noormd.com/Pharmacopoeia.php |date=2. 4. 2016 }} * [https://web.archive.org/web/20121113223851/http://www.michaelservetusresearch.com/ENGLISH/works.html Michael Servetus Research] Website with graphical study of the pharmacopoeia ''Dispensarium'' by Michael Servetus * [http://www.histpharm.org/ISHPWG.htm ISHP Working Group History of Pharmacopieas] {{commons|Pharmacopoeia}} [[Kategorija:Medicinska uputstva]] [[Kategorija:Historija medicine]] [[Kategorija:Farmakopeje]] nms39t6rqq4fqvyxpvdzu3kbz8zumnq Šablon:Svjetski prvaci u biatlonu-10 km 10 423879 3901846 3809645 2026-07-04T09:50:42Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]] 3683872 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Svjetski prvaci u biatlonu-10 km |naslov = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu#Sprint (10 km)|Svjetski prvaci u biatlonu – 10 km (sprint)]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||18em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|1974]]: {{ZD|FIN|veličina=18px}} [[Juhani Suutarinen]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|1975]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} [[Nikolaj Kruglov]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|1976]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} [[Aleksandar Tihonov]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|1977]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} [[Aleksandar Tihonov]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|1978]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} [[Frank Ullrich]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|1979]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} [[Frank Ullrich]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|1981]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} [[Frank Ullrich]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|1982]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Eirik Kvalfoss]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|1983]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Eirik Kvalfoss]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|1985]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} [[Frank-Peter Roetsch]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|1986]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} [[Valerij Medvedcev]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|1987]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} [[Frank-Peter Roetsch]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|1989]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} [[Frank Luck]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|1990]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} [[Mark Kirchner]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|1991]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Mark Kirchner]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|1993]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Mark Kirchner]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|1995]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Patrice Bailly-Salins]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Vladimir Dračev]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|1997]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Wilfried Pallhuber]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|1999]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Frank Luck]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|2000]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Frode Andresen]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|2001]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Pavel Rostovcev]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2003]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Ole Einar Bjørndalen]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2004]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Raphaël Poirée]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|2005]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Ole Einar Bjørndalen]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|2007]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Ole Einar Bjørndalen]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|2008]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Maksim Čudov]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|2009]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Ole Einar Bjørndalen]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|2011]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Arnd Peiffer]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|2012]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Martin Fourcade]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|2013]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Emil Hegle Svendsen]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|2015]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Johannes Thingnes Bø]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|2016]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Martin Fourcade]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|2017]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Benedikt Doll]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 10 km|2019]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Johannes Thingnes Bø]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 10 km|2020]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Aleksandar Loginov (biatlonac)|Aleksandar Loginov]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 10 km|2021]]: {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Martin Ponsiluoma]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 10 km|2023]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Johannes Thingnes Bø]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 10 km|2024]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Sturla Holm Lægreid]] * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 10 km|2025]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Johannes Thingnes Bø]] {{div col end}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> l4yxcal5kiqeiaxf17dk8h3umoow4ey Šablon:Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km 10 423958 3901785 3754703 2026-07-03T15:03:45Z AnToni 2325 3901785 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km |naslov = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta (4x7,5 km)|Svjetski prvaci u biatlonu – štafeta 4 × 7,5 km]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|1966]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ivar Nordkild]], [[Olav Jordet]], [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|1967]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ola Wærhaug]], [[Olav Jordet]], [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|1969]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Vladimir Gundarcev]], [[Rinat Safin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1970]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Viktor Mamatov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|1971]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Mužitov]], [[Rinat Safin]], [[Viktor Mamatov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|1973]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Genadij Kovaljev]], [[Rinat Safin]], [[Jurij Kolmakov]], [[Aleksandar Tihonov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1974]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Jurij Kolmakov]], [[Nikolaj Kruglov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|1975]]: {{ZD|FIN|veličina=18px}} ([[Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]], [[Heikki Ikola]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1977]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Aleksandar Jelizarov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Nikolaj Kruglov]], [[Aleksandar Tihonov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|1978]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]], [[Eberhard Rösch]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|1979]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]], [[Eberhard Rösch]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|1981]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Mathias Jung]], [[Matthias Jacob]], [[Frank Ullrich]], [[Eberhard Rösch]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|1982]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Mathias Jung]], [[Matthias Jacob]], [[Frank Ullrich]], [[Bernd Hellmich]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|1983]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Sergej Buligin]], [[Algimantas Šalna]], [[Jurij Kaškarov]], [[Pjotr Miloradov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|1985]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]], [[Andrej Zenkov]], [[Sergej Buligin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|1986]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Valerij Medvedcev]], [[Sergej Buligin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|1987]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Jürgen Wirth]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Matthias Jacob]], [[André Sehmisch]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|1989]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Frank Luck]], [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Birk Anders]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|1990]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} ([[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Andreas Zingerle]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]], [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1993]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} ([[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]], [[Andreas Zingerle]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1995]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Sven Fischer]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Aleksej Kobeljev]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|1997]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1999]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Aleksej Ajdarov]], [[Pjotr Ivaško]], [[Vadim Sašurin]], [[Oleg Riženkov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|2000]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Viktor Majgurov]], [[Sergej Roškov]], [[Vladimir Dračev]], [[Pavel Rostovcev]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2001]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} ([[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]], [[Raphaël Poirée]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2003]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|2004]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Frank Luck]], [[Ricco Groß]], [[Sven Fischer]], [[Michael Greis]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|2005]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]], [[Ole Einar Bjørndalen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|2007]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Ivan Čerezov]], [[Maksim Čudov]], [[Dmitrij Jarošenko]], [[Nikolaj Kruglov mlađi|Nikolaj Kruglov ml.]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|2008]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Ivan Čerezov]], [[Nikolaj Kruglov mlađi|Nikolaj Kruglov ml.]], [[Dmitri Jarošenko]], [[Maksim Čudov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|2009]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Emil Hegle Svendsen]], [[Lars Berger]], [[Halvard Hanevold]], [[Ole Einar Bjørndalen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|2011]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ole Einar Bjørndalen]], [[Alexander Os]], [[Emil Hegle Svendsen]], [[Tarjei Bø]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|2012]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ole Einar Bjørndalen]], [[Rune Brattsveen]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|2013]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ole Einar Bjørndalen]], [[Henrik L'Abée-Lund]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|2015]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Erik Lesser]], [[Daniel Böhm]], [[Arnd Peiffer]], [[Simon Schempp]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|2016]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ole Einar Bjørndalen]], [[Tarjei Bø]], [[Johannes Thingnes Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|2017]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Aleksej Volkov (biatlonac)|Aleksej Volkov]], [[Maksim Cvetkov]], [[Anton Babikov]], [[Anton Šipuljin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (muškarci)|2019]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Lars Helge Birkeland]], [[Vetle Sjåstad Christiansen]], [[Tarjei Bø]], [[Johannes Thingnes Bø]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (muškarci)|2020]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} ([[Émilien Jacquelin]], [[Martin Fourcade]], [[Simon Desthieux]], [[Quentin Fillon Maillet]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (muškarci)|2021]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Sturla Holm Lægreid]], [[Tarjei Bø]], [[Johannes Thingnes Bø]], [[Vetle Sjåstad Christiansen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (muškarci)|2023]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} ([[Antonin Guigonnat]], [[Fabien Claude]], [[Émilien Jacquelin]], [[Quentin Fillon Maillet]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (muškarci)|2024]]: {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} ([[Viktor Brandt]], [[Jesper Nelin]], [[Martin Ponsiluoma]], [[Sebastian Samuelsson]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (muškarci)|2025]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Endre Strømsheim]], [[Tarjei Bø]], [[Sturla Holm Lægreid]], [[Johannes Thingnes Bø]]) {{div col end}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> b0gqcrr210pb7q8cw0kjs66a288y6ff Šablon:Svjetski prvaci u biatlonu-tim 10 423963 3901857 3750243 2026-07-04T10:29:32Z AnToni 2325 3901857 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Svjetski prvaci u biatlonu-tim |naslov = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu#Tim|Svjetski prvaci u biatlonu – tim]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |grupa1 = 4 × 20 km (vrijeme){{efn|name=tim1|Rezultati timske utrke dobijeni su sabiranjem vremena četverice iz pojedinačne utrke na 20&nbsp;km}}{{efn|name=tim5|Timske utrke do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] bile su nezvanične i za njih nisu dodjeljivane medalje.}} |podaci1 = {{colbegin||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]], [[Olle Gunneriusson]], [[Sture Ohlin]], [[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]]) {{colend}} |grupa2 = 3 × 20 km (vrijeme){{efn|name=tim2|Rezultati timske utrke dobijeni su sabiranjem vremena trojice iz pojedinačne utrke na 20&nbsp;km}}{{efn|name=tim5}} |podaci2 = {{colbegin||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Vladimir Melanjin]], [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]], [[Valentin Pšenjicin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961]]: {{ZD|FIN|veličina=18px}} ([[Kalevi Huuskonen]], [[Paavo Repo]], [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Vladimir Melanjin]], [[Valentin Pšenjicin]], [[Nikolaj Puzanov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Vladimir Melanjin]], [[Nikolaj Mežarjakov]], [[Valentin Pšenjicin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Olav Jordet]], [[Ola Wærhaug]], [[Ivar Nordkild]]) {{colend}} |grupa3 = 4 × 20 km{{efn|name=tim3|Takmičari su u timskoj utrci trčali zajedno 20&nbsp;km}} |podaci3 = {{colbegin||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Jurij Kaškarov]], [[Sergej Buligin]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Čepikov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Raik Dittrich]], [[Mark Kirchner]], [[Birk Anders]], [[Frank Luck]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} ([[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Gottlieb Taschler]], [[Simon Demetz]], [[Wilfried Pallhuber]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]]: {{ZD|ZND|veličina=18px}} ([[Jevgenij Redkin]], [[Aleksandar Tropnjikov]], [[Anatolij Ždanovič]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], [[Frank Luck]], [[Steffen Hoos]], [[Sven Fischer]]) {{colend}} |grupa4 = 4 × 10 km{{efn|name=tim4|Takmičari su u timskoj utrci trčali zajedno 10&nbsp;km}} |podaci4 = {{colbegin||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} ([[Pieralberto Carrara]], [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Andreas Zingerle]], [[Wilfried Pallhuber]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Frode Andresen]], [[Dag Bjørndalen]], [[Halvard Hanevold]], [[Jon Åge Tyldum]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Pjotr Ivaško]], [[Oleg Riženkov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Vadim Sašurin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Oleg Riženkov]], [[Pjotr Ivaško]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Vadim Sašurin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Ole Einar Bjørndalen]]) {{colend}} |ispodstil = text-align:left; |ispod = {{napspisak}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> s863eh0qnhcnk6g1q6jo7t1dfti1ujg Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km 0 424761 3901848 3866807 2026-07-04T09:57:35Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3901848 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 10 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Francuska}}, [[Les Saisies]] | datum = 12. februar 1992. | broj_učesnika = 94 | broj_zemalja = 27 | broj_ekipa = | godina = 1992 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Mark Kirchner]] | zlato_NOK = GER | srebro = [[Ricco Groß]] | srebro_NOK = GER | bronza = [[Harri Eloranta]] | bronza_NOK = FIN | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|1988.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|1994]] }} {{Biatlon na ZOI 1992.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&nbsp;km]] na [[ZOI 1992.]] održana je 12. februara 1992. u [[Les Saisies]]u, mjestu udaljenom oko 100&nbsp;km od domaćina [[Albertville|Albertvilla]].<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ Biatlon na ZOI 1992. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003308/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Albertville 1992 Official Report |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Le Comite d'Organisation des Jeux Olympiques Albertville |year=1992 |access-date=12. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202512/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} ||align=left| [[Mark Kirchner]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1992|Zimskim}}{{Njemačka I/Z}}|| 26:02.3 || 0 || - |- | {{silver2}} ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1992|Zimskim}}{{Njemačka I/Z}}|| 26:18.0 || 1 || +0:15.7 |- | {{bronze3}} ||align=left| [[Harri Eloranta]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1992|Zimskim}}|| 26:26.6 || 0 || +0:24.3 |- | 4. ||align=left| [[Sergej Čepikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{Ujedinjeni tim}}|| 26:27.5 || 0 || +0:25.2 |- | 5. ||align=left| [[Valerij Kirijenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN}}|| 26:31.8 || 3 || +0:29.5 |- | 6. ||align=left| [[Jens Steinigen]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1992|Zimskim}}{{Njemačka I/Z}}|| 26:34.8 || 0 || +0:32.5 |- | 7. ||align=left| [[Andreas Zingerle]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1992|Zimskim}}|| 26:38.6 || 0 || +0:36.3 |- | 8. ||align=left| [[Steve Cyr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1992|Zimskim}}|| 26:46.4 || 0 || +0:44.1 |- | 9. ||align=left| [[Frank-Peter Roetsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1992|Zimskim}}{{Njemačka I/Z}}|| 26:54.1 || 2 || +0:51.8 |- | 10. ||align=left| [[Hervé Flandin]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1992|Zimskim}}|| 26:56.6 || 1 || +0:54.3 |- | 11. ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1992|Zimskim}}|| 27:14.8 || 2 || +1:12.5 |- | 12. ||align=left| [[Ivan Masařík]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1992|Zimskim}}|| 27:16.8 || 2 || +1:14.5 |- | 13. ||align=left| [[Oļegs Maļuhins]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1992|Zimskim}}|| 27:17.7 || 0 || +1:15.4 |- | 14. ||align=left| [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1992|Zimskim}}|| 27:19.0 || 0 || +1:16.7 |- | 15. ||align=left| [[Johann Passler]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1992|Zimskim}}|| 27:20.4 || 3 || +1:18.1 |- | 16. ||align=left| [[Zbigniew Filip]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1992|Zimskim}}|| 27:23.7 || 1 || +1:21.4 |- | 17. ||align=left| [[Vesa Hietalahti]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1992|Zimskim}}|| 27:25.1 || 2 || +1:22.8 |- | 18. ||align=left| [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN}}|| 27:31.3 || 1 || +1:29.0 |- | 19. ||align=left| [[Egon Leitner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1992|Zimskim}}|| 27:31.8 || 2 || +1:29.5 |- | 20. ||align=left| [[Mikael Löfgren]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1992|Zimskim}}|| 27:33.3 || 0 || +1:31.0 |- | 21. ||align=left| [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1992|Zimskim}}|| 27:34.3 || 1 || +1:32.0 |- | 22. ||align=left| [[Tomáš Kos]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1992|Zimskim}}|| 27:37.4 || 1 || +1:35.1 |- | 23. ||align=left| [[Jiří Holubec]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1992|Zimskim}}|| 27:37.8 || 0 || +1:35.5 |- | 24. ||align=left| [[Sylfest Glimsdal]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1992|Zimskim}}|| 27:38.9 || 4 || +1:36.6 |- | 25. ||align=left| [[Valerij Medvedcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN}}|| 27:39.5 || 2 || +1:37.2 |- | 26. ||align=left| [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1992|Zimskim}}|| 27:40.3 || 2 || +1:38.0 |- | 27. ||align=left| [[Hillar Zahkna]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1992|Zimskim}}|| 27:46.5 || 2 || +1:44.2 |- | 27. ||align=left| [[Kari Kataja]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1992|Zimskim}}|| 27:46.5 || 1 || +1:44.2 |- | 29. ||align=left| [[Jan Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1992|Zimskim}}|| 27:47.2 || 1 || +1:44.9 |- | 30. ||align=left| [[Patrice Bailly-Salins]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1992|Zimskim}}|| 27:49.7 || 3 || +1:47.4 |- | 31. ||align=left| [[Urmas Kaldvee]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1992|Zimskim}}|| 27:52.9 || 1 || +1:50.6 |- | 32. ||align=left| [[Josh Thompson (biatlonac)|Josh Thompson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1992|Zimskim}}|| 27:53.2 || 1 || +1:50.9 |- | 33. ||align=left| [[Sašo Grajf]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1992|Zimskim}}|| 27:58.8 || 0 || +1:56.5 |- | 34. ||align=left| [[Jon Åge Tyldum]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1992|Zimskim}}|| 28:01.4 || 0 || +1:59.1 |- | 35. ||align=left| [[Krasimir Videnov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1992|Zimskim}}|| 28:04.0 || 1 || +2:01.7 |- | 36. ||align=left| [[Misao Kodate]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1992|Zimskim}}|| 28:07.0 || 3 || +2:04.7 |- | 37. ||align=left| [[Curt Schreiner]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1992|Zimskim}}|| 28:08.4 || 0 || +2:06.1 |- | 38. ||align=left| [[Tibor Géczi]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1992|Zimskim}}|| 28:15.5 || 1 || +2:13.2 |- | 39. ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1992|Zimskim}}|| 28:23.3 || 1 || +2:21.0 |- | 40. ||align=left| [[Aivars Bogdanovs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1992|Zimskim}}|| 28:24.2 || 1 || +2:21.9 |- | 41. ||align=left| [[Pieralberto Carrara]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1992|Zimskim}}|| 28:30.1 || 3 || +2:27.8 |- | 42. ||align=left| [[Christian Dumont]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1992|Zimskim}}|| 28:30.7 || 4 || +2:28.4 |- | 43. ||align=left| [[Janez Ožbolt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1992|Zimskim}}|| 28:31.1 || 0 || +2:28.8 |- | 44. ||align=left| [[Gundars Upenieks]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1992|Zimskim}}|| 28:32.7 || 1 || +2:30.4 |- | 45. ||align=left| [[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1992|Zimskim}}|| 28:32.8 || 3 || +2:30.5 |- | 46. ||align=left| [[Krzysztof Sosna]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1992|Zimskim}}|| 28:37.4 || 3 || +2:35.1 |- | 47. ||align=left| [[Eirik Kvalfoss]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1992|Zimskim}}|| 28:38.2 || 2 || +2:35.9 |- | 48. ||align=left| [[Tord Wiksten]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1992|Zimskim}}|| 28:40.5 || 1 || +2:38.2 |- | 49. ||align=left| [[Erich Wilbrecht]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1992|Zimskim}}|| 28:41.1 || 2 || +2:38.8 |- | 50. ||align=left| [[Martin Rypl]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1992|Zimskim}}|| 28:41.8 || 1 || +2:39.5 |- | 51. ||align=left| [[Boštjan Lekan]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1992|Zimskim}}|| 28:42.4 || 1 || +2:40.1 |- | 52. ||align=left| [[Glenn Rupertus]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1992|Zimskim}}|| 28:43.3 || 3 || +2:41.0 |- | 53. ||align=left| [[Alfred Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1992|Zimskim}}|| 28:44.8 || 2 || +2:42.5 |- | 54. ||align=left| [[Spas Zlatev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1992|Zimskim}}|| 28:45.9 || 1 || +2:43.6 |- | 55. ||align=left| [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1992|Zimskim}}|| 28:49.2 || 2 || +2:46.9 |- | 56. ||align=left| [[Jan Wojtas]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1992|Zimskim}}|| 28:56.5 || 2 || +2:54.2 |- | 57. ||align=left| [[Jaakko Niemi (biatlonac)|Jaakko Niemi]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1992|Zimskim}}|| 29:04.0 || 2 || +3:01.7 |- | 58. ||align=left| [[Kenneth Rudd]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1992|Zimskim}}|| 29:11.1 || 1 || +3:08.8 |- | 59. ||align=left| [[Kalju Ojaste]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1992|Zimskim}}|| 29:13.2 || 1 || +3:10.9 |- | 60. ||align=left| [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1992|Zimskim}}|| 29:19.4 || 2 || +3:17.1 |- | 61. ||align=left| [[Aivo Udras]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1992|Zimskim}}|| 29:28.4 || 2 || +3:26.1 |- | 62. ||align=left| [[Tony Fiala]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1992|Zimskim}}|| 29:35.0 || 2 || +3:32.7 |- | 63. ||align=left| [[Song Wenbin]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1992|Zimskim}}|| 29:39.3 || 1 || +3:37.0 |- | 64. ||align=left| [[Gintaras Jasinskas]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|1992|Zimskim}}|| 29:44.3 || 2 || +3:42.0 |- | 65. ||align=left| [[Bojčo Popov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1992|Zimskim}}|| 29:44.6 || 1 || +3:42.3 |- | 66. ||align=left| [[Geir Einang]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1992|Zimskim}}|| 29:45.0 || 2 || +3:42.7 |- | 67. ||align=left| [[Anders Mannelqvist]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1992|Zimskim}}|| 29:52.0 || 3 || +3:49.7 |- | 68. ||align=left| [[Uroš Velepec]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1992|Zimskim}}|| 29:54.3 || 2 || +3:52.0 |- | 69. ||align=left| [[Gábor Mayer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1992|Zimskim}}|| 29:55.6 || 0 || +3:53.3 |- | 70. ||align=left| [[Tan Hongbin]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1992|Zimskim}}|| 29:55.9 || 2 || +3:53.6 |- | 71. ||align=left| [[Wang Weiyi (biatlonac)|Wang Weiyi]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1992|Zimskim}}|| 30:06.0 || 1 || +4:03.7 |- | 72. ||align=left| [[Ian Woods]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1992|Zimskim}}|| 30:11.8 || 5 || +4:09.5 |- | 73. ||align=left| [[János Panyik]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1992|Zimskim}}|| 30:13.0 || 3 || +4:10.7 |- | 74. ||align=left| [[Spas Gulev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1992|Zimskim}}|| 30:16.6 || 2 || +4:14.3 |- | 75. ||align=left| [[Tang Guoliang]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1992|Zimskim}}|| 30:22.6 || 1 || +4:20.3 |- | 76. ||align=left| [[Mladen Grujić]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1992|Zimskim}}{{efn|name=YUG|U jugoslavenskom timu nastupili su samo takmičari iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Takmičari iz Slovenije nastupili su samostalno.}}|| 30:27.6 || 3 || +4:25.3 |- | 77. ||align=left| [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1992|Zimskim}}|| 30:32.9 || 3 || +4:30.6 |- | 78. ||align=left| [[Atsushi Kazama]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1992|Zimskim}}|| 30:34.7 || 6 || +4:32.4 |- | 79. ||align=left| [[Athanassios Tsakiris]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1992|Zimskim}}|| 30:39.3 || 3 || +4:37.0 |- | 80. ||align=left| [[Jason Sklenar]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1992|Zimskim}}|| 30:52.8 || 2 || +4:50.5 |- | 81. ||align=left| [[Nicolae Șerban]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1992|Zimskim}}|| 31:29.6 || 4 || +5:27.3 |- | 82. ||align=left| [[László Farkas (biatlonac)|László Farkas]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1992|Zimskim}}|| 31:43.6 || 2 || +5:41.3 |- | 83. ||align=left| [[Tom Hansen (biatlonac)|Tom Hansen]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1992|Zimskim}}|| 32:03.1 || 2 || +6:00.8 |- | 84. ||align=left| [[Hong Byung-sik]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1992|Zimskim}}|| 32:59.2 || 3 || +6:56.9 |- | 85. ||align=left| [[Admir Jamak]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1992|Zimskim}}{{efn|name=YUG}}|| 33:08.8 || 2 || +7:06.5 |- | 86. ||align=left| [[Zoran Ćosić]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1992|Zimskim}}{{efn|name=YUG}}|| 33:14.6 || 2 || +7:12.3 |- | 87. ||align=left| [[Tomislav Lopatić]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1992|Zimskim}}{{efn|name=YUG}}|| 34:30.1 || 3 || +8:27.8 |- | 88. ||align=left| [[Jang Dong-lin]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1992|Zimskim}}|| 34:44.2 || 4 || +8:41.9 |- | 89. ||align=left| [[Kim Woon-ki]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1992|Zimskim}}|| 35:05.8 || 2 || +9:03.5 |- | 90. ||align=left| [[Han Myung-hee]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1992|Zimskim}}|| 35:48.9 || 5 || +9:46.6 |- | 91. ||align=left| [[Luis Ríos]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1992|Zimskim}}|| 36:07.5 || 3 || +10:05.2 |- | 92. ||align=left| [[Alejandro Guerra (biatlonac)|Alejandro Guerra]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1992|Zimskim}}|| 40:16.8 || 2 || +14:14.5 |- | 93. ||align=left| [[Juan Fernández (biatlonac)|Juan Fernández]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1992|Zimskim}}|| 40:32.0 || 2 || +14:29.7 |- | 94. ||align=left| [[Roberto Lucero]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1992|Zimskim}}|| 41:38.5 || 8 || +15:36.2 |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}} |Broj = 4 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}}{{efn|name=GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1992 Winter Olympics}} * [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 1992 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090618084628/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=18. 6. 2009 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] 3wtsxkxwghmbuwfw0f2ir247fnke32a Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci) 0 424765 3901849 3866808 2026-07-04T09:58:04Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3901849 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Francuska}}, [[Les Saisies]] | datum = 16. februar 1992. | broj_učesnika = 84 | broj_zemalja = 21 | broj_ekipa = 21 | godina = 1992 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ricco Groß]]<br/>[[Jens Steinigen]]<br/>[[Mark Kirchner]]<br/>[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | zlato_NOK = GER | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br/>[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br/>[[Valerij Kirijenko]]<br/>[[Sergej Čepikov]] | srebro_NOK = EUN | bronza = [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br/>[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br/>[[Tord Wiksten]]<br/>[[Mikael Löfgren]] | bronza_NOK = SWE | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|1988.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1994]] }} {{Biatlon na ZOI 1992.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4 × 7,5&nbsp;km]] na '''[[ZOI 1992.]]''' održana je 16. februara 1992. u [[Les Saisies]]u, mjestu udaljenom oko 30&nbsp;km od domaćina [[Albertville|Albertvilla]].<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ Biatlon na ZOI 1992. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003308/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ |date=10. 12. 2008|language=en}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Albertville 1992 Official Report |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Le Comite d'Organisation des Jeux Olympiques Albertville |year=1992 |access-date=12. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202512/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |url-status=dead }}</ref> Zlatnu medalju je osvojila štafeta ujedinjene [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Njemačke]], čime je prekinila niz od šest uzastopnih pobjeda [[Sovjetski savez na Olimpijskim igrama|Sovjetskog saveza]] ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|1988]]). == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Država !! Promašaji !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> |- |{{Gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|GER|1992|Zimskim}}{{Njemačka I/Z}}<br/> <small> [[Ricco Groß]]<br/>[[Jens Steinigen]]<br/>[[Mark Kirchner]]<br/>[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]</small> || '''0'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>0</small> || '''1:24:43.5'''<br/><small>22:37.4<br/>21:00.9<br/>20:17.5<br/>20:47.7</small> |- |{{Silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{Ujedinjeni tim}}<br/> <small> [[Valerij Medvedcev]]<br/>[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br/>[[Valerij Kirijenko]]<br/>[[Sergej Čepikov]]</small> || '''0'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>0</small>|| '''1:25:06.3'''<br/><small>21:56.3<br/>21:01.2<br/>21:11.7<br/>20:57.1</small> |- | {{Bronze3}} ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br/>[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br/>[[Tord Wiksten]]<br/>[[Mikael Löfgren]]</small> || '''0'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>0</small> || '''1:25:38.2'''<br/><small>21:53.3<br/>21:03.1<br/>22:05.5<br/>20:36.3</small> |- | 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br/>[[Johann Passler]]<br/>[[Pieralberto Carrara]]<br/>[[Andreas Zingerle]]</small> || '''2'''<br/><small>0<br/>2<br/>0<br/>0</small> || '''1:26:18.1'''<br/><small>22:01.6<br/>21:37.8<br/>21:24.6<br/><21:14.1</small> |- | 5 ||align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Geir Einang]]<br/>[[Frode Løberg]]<br/>[[Gisle Fenne]]<br/>[[Eirik Kvalfoss]]</small> || '''1'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>1</small> || '''1:26:32.4'''<br/><small>22:07.5<br/>21:01.6<br/>21:00.5<br/>22:22.8</small> |- | 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br/>[[Thierry Gerbier]]<br/>[[Christian Dumont]]<br/>[[Hervé Flandin]]</small> || '''0'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>0</small> || '''1:27:13.3'''<br/><small>23:07.6<br/>21:26.4<br/>21:41.1<br/>20:58.2</small> |- | 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Martin Rypl]]<br/>[[Tomáš Kos]]<br/>[[Jiří Holubec]]<br/>[[Ivan Masařík]]</small> || '''1'''<br/><small>0<br/>0<br/>1<br/>0</small>|| '''1:27:15.7'''<br/><small>22:00.5<br/>21:10.2<br/>22:22.6<br/>21:42.4</small> |- | 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Vesa Hietalahti]]<br/>[[Jaakko Niemi (biatlonac)|Jaakko Niemi]]<br/>[[Harri Eloranta]]<br/>[[Kari Kataja]]</small> || '''1'''<br/><small>0<br/>1<br/>0<br/>0</small> || '''1:27:39.5'''<br/><small>21:36.9<br/>23:17.1<br/>21:24.9<br/>21:20.6</small> |- | 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|POL|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Dariusz Kozłowski (biatlonac)|Dariusz Kozłowski]]<br/>[[Jan Ziemianin]]<br/>[[Jan Wojtas]]<br/>[[Krzysztof Sosna]]</small> || '''0'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>0</small> || '''1:27:56.7'''<br/><small>22:45.6<br/>21:21.0<br/>22:11.2<br/>21:38.9</small> |- | 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Glenn Rupertus]]<br/>[[Jean Paquet]]<br/>[[Tony Fiala]]<br/>[[Steve Cyr]]</small> || '''0'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>0</small> || '''1:29:37.3'''<br/><small>21:58.8<br/>22:49.7<br/>22:00.0<br/>22:48.8</small> |- | 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|EST|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Hillar Zahkna]]<br/>[[Aivo Udras]]<br/>[[Kalju Ojaste]]<br/>[[Urmas Kaldvee]]</small> || '''0'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>0</small> || '''1:29:46.1'''<br/><small>22:34.3<br/>22:02.0<br/>22:26.6<br/>22:43.2</small> |- | 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Bruno Hofstätter]]<br/>[[Egon Leitner]]<br/>[[Ludwig Gredler]]<br/>[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schulerr]]</small> || '''2'''<br/><small>0<br/>1<br/>0<br/>1</small> || '''1:30:40.7'''<br/><small>22:22.8<br/>23:46.9<br/>21:37.9<br/>22:53.1</small> |- | 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Jon Engen]]<br/>[[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]]<br/>[[Josh Thompson (biatlonac)|Josh Thompson]]<br/>[[Curt Schreiner]]</small> || '''1'''<br/><small>0<br/>1<br/>0<br/>0</small> || '''1:30:44.0'''<br/><small>22:55.1<br/>23:21.2<br/>22:12.0<br/>22:15.7</small> |- | 14 ||align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Krasimir Videnov]]<br/>[[Hristo Vodeničarov]]<br/>[[Spas Gulev]]<br/>[[Spas Zlatev]]</small> || '''0'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>0</small> || '''1:31:49.6'''<br/><small>21:57.1<br/>23:53.5<br/>22:58.8<br/>23:00.2</small> |- | 15 ||align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[János Panyik]]<br/>[[László Farkas (biatlonac)|László Farkas]]<br/>[[Gábor Mayer]]<br/>[[Tibor Géczi]]</small> || '''2'''<br/><small>0<br/>2<br/>0<br/>0</small> || '''1:32:50.7'''<br/><small>21:57.8<br/>23:51.1<br/>24:35.3<br/>22:26.5</small> |- | 16 ||align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Oļegs Maļuhins]]<br/>[[Aivars Bogdanovs]]<br/>[[Ilmārs Bricis]]<br/>[[Gundars Upenieks]]</small> || '''3'''<br/><small>2<br/>0<br/>1<br/>0</small> || '''1:33:31.1'''<br/><small>24:47.4<br/>22:29.4<br/>23:46.7<br/>22:27.6</small> |- | 17 ||align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Tan Hongbin]]<br/>[[Tang Guoliang]]<br/>[[Wang Weiyi (biatlonac)|Wang Weiyi]]<br/>[[Song Wenbin]]</small> || '''1'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>1</small> || '''1:33:52.4'''<br/><small>23:39.2<br/>23:42.9<br/>22:11.0<br/>24:19.3</small> |- | 18 ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]]<br/>[[Paul Ryan (biatlonac)|Paul Ryan]]<br/>[[Kenneth Rudd]]<br/>[[Ian Woods]]</small> || '''2'''<br/><small>2<br/>0<br/>0<br/>1</small> || '''1:34:10.5'''<br/><small>24:16.8<br/>23:53.8<br/>24:03.9<br/>25:42.8</small> |- | 19 ||align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1992|Zimskim}}{{efn|name=YUG|U jugoslavenskom timu nastupili su samo takmičari iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Takmičari iz Slovenije nastupili su samostalno.}}<br/> <small> [[Mladen Grujić]]<br/>[[Tomislav Lopatić]]<br/>[[Zoran Ćosić]]<br/>[[Admir Jamak]]</small> || '''0'''<br/><small>0<br/>0<br/>0<br/>0</small> || '''1:38:40.2'''<br/><small>23:30.2<br/>25:23.3<br/>24:03.9<br/>25:42.8</small> |- | 20 ||align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Uroš Velepec]]<br/>[[Sašo Grajf]]<br/>[[Jure Velepec]]<br/>[[Janez Ožbolt]]</small> || '''6'''<br/><small>5<br/>1<br/>0<br/>0</small> || '''1:39:03.2'''<br/><small>32:15.5<br/>22:26.9<br/>22:05.2<br/>22:15.6</small> |- | 21 ||align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1992|Zimskim}}<br/> <small> [[Kim Woon-ki]]<br/>[[Hong Byung-sik]]<br/>[[Jang Dong-lin]]<br/>[[Han Myung-hee]]</small> || '''1'''<br/><small>0<br/>0<br/>1<br/>0</small> || '''1:47:24.4'''<br/><small>27:16.6<br/>25:26.3<br/>27:44.9<br/>26:56.6</small> |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}} |Broj = 7 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 6 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|3. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="2"| 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | rowspan="2"| 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}}{{efn|name=EUN|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 9. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1992 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/mens--4-x-7_5-kilometres-relay.html Sports-Reference.com - 1992 Olympics Men's 4 x 7.5 km Relay]{{Mrtav link}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html Štafeta 4x7,5km na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210021346/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html |date=10. 12. 2008 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] 62ybk85k5jzfaywvggqtggmhwkzx48y Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km 0 426223 3901850 3866972 2026-07-04T09:59:18Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3901850 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 10 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Japan}}, [[Nozawa Onsen Snow Resort|Nozawa Onsen]] | datum = 18. februar 1998. | broj_učesnika = 73 | broj_zemalja = 30 | broj_ekipa = | godina = 1998 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ole Einar Bjørndalen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Frode Andresen]] | srebro_NOK = NOR | bronza = [[Ville Räikkönen]] | bronza_NOK = FIN | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|1994.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|2002]] }} {{Biatlon na ZOI 1998.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&nbsp;km]] na [[ZOI 1998.]] održana je 18. februara 1998. na [[Nozawa Onsen Snow Resort|Nozawa Onsen]]u u [[Nagano|Naganu]].<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ Biatlon na ZOI 1998. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327140211/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ |date=27. 3. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Nagano 1998 Official Report - Volume 3 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Nagano Olympics Organizing Committee |year=1998 |access-date=8. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202657/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1998|Zimskim}}|| 27:16.2 || 0 || - |- | {{silver2}} ||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1998|Zimskim}}|| 28:17.8 || 2 || +1:01.6 |- | {{bronze3}} ||align=left| [[Ville Räikkönen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1998|Zimskim}}|| 28:21.7 || 1 || +1:05.5 |- | 4 ||align=left| [[Viktor Majgourov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1998|Zimskim}}|| 28:36.0 || 0 || +1:19.8 |- | 5 ||align=left| [[Jēkabs Nākums]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1998|Zimskim}}|| 28:36.9 || 1 || +1:20.7 |- | 6 ||align=left| [[Oļegs Maļuhins]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1998|Zimskim}}|| 28:37.4 || 1 || +1:21.2 |- | 7 ||align=left| [[Frank Luck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1998|Zimskim}}|| 28:40.3 || 1 || +1:24.1 |- | 8 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1998|Zimskim}}|| 28:40.8 || 2 || +1:24.6 |- | 9 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1998|Zimskim}}|| 28:44.0 || 0 || +1:27.8 |- | 10 ||align=left| [[Pieralberto Carrara]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1998|Zimskim}}|| 28:44.2 || 2 || +1:28.0 |- | 11 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1998|Zimskim}}|| 28:44.3 || 2 || +1:28.1 |- | 12 ||align=left| [[Vladimir Dračev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1998|Zimskim}}|| 28:46.4 || 1 || +1:30.2 |- | 13 ||align=left| [[Egil Gjelland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1998|Zimskim}}|| 28:49.1 || 1 || +1:32.9 |- | 14 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1998|Zimskim}}|| 28:50.1 || 1 || +1:33.9 |- | 15 ||align=left| [[Ivan Masařík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1998|Zimskim}}|| 28:58.6 || 2 || +1:42.4 |- | 16 ||align=left| [[Jože Poklukar]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1998|Zimskim}}|| 29:00.5 || 1 || +1:44.3 |- | 17 ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1998|Zimskim}}|| 29:13.9 || 1 || +1:57.7 |- | 18 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1998|Zimskim}}|| 29:19.4 || 1 || +2:03.2 |- | 19 ||align=left| [[Kyōji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1998|Zimskim}}|| 29:19.4 || 2 || +2:03.2 |- | 20 ||align=left| [[Harri Eloranta]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1998|Zimskim}}|| 29:21.8 || 2 || +2:05.6 |- | 21 ||align=left| [[Fredrik Kuoppa]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1998|Zimskim}}|| 29:22.0 || 2 || +2:05.8 |- | 22 ||align=left| [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1998|Zimskim}}|| 29:23.2 || 3 || +2:07.0 |- | 23 ||align=left| [[Wojciech Kozub]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1998|Zimskim}}|| 29:28.5 || 3 || +2:12.3 |- | 24 ||align=left| [[Dmitrij Pozdnjakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|1998|Zimskim}}|| 29:30.1 || 0 || +2:13.9 |- | 25 ||align=left| [[Mikael Löfgren]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1998|Zimskim}}|| 29:31.6 || 1 || +2:15.4 |- | 26 ||align=left| [[Wiesław Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1998|Zimskim}}|| 29:34.4 || 1 || +2:18.2 |- | 27 ||align=left| [[Oleg Riženkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1998|Zimskim}}|| 29:38.2 || 2 || +2:22.0 |- | 28 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1998|Zimskim}}|| 29:40.8 || 1 || +2:24.6 |- | 29 ||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1998|Zimskim}}|| 29:47.1 || 2 || +2:30.9 |- | 30 ||align=left| [[Ruslan Lisenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1998|Zimskim}}|| 29:49.6 || 0 || +2:33.4 |- | 31 ||align=left| [[Valerij Ivanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|1998|Zimskim}}|| 29:58.8 || 5 || +2:42.6 |- | 32 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1998|Zimskim}}|| 30:01.7 || 4 || +2:45.5 |- | 33 ||align=left| [[Tomas Globočnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1998|Zimskim}}|| 30:04.4 || 3 || +2:48.2 |- | 34 ||align=left| [[Carsten Heymann]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1998|Zimskim}}|| 30:09.6 || 2 || +2:53.4 |- | 35 ||align=left| [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1998|Zimskim}}|| 30:10.0 || 1 || +2:53.8 |- | 36 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1998|Zimskim}}|| 30:11.3 || 3 || +2:55.1 |- | 37 ||align=left| [[Aleksea Ajdarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1998|Zimskim}}|| 30:12.3 || 2 || +2:56.1 |- | 38 ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1998|Zimskim}}|| 30:13.5 || 4 || +2:57.3 |- | 39 ||align=left| [[Wolfgang Rottmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1998|Zimskim}}|| 30:16.0 || 2 || +2:59.8 |- | 40 ||align=left| [[Sašo Grajf]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1998|Zimskim}}|| 30:24.2 || 3 || +3:08.0 |- | 41 ||align=left| [[Ľubomír Machyniak]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|1998|Zimskim}}|| 30:30.3 || 1 || +3:14.1 |- | 42 ||align=left| [[Tomaž Žemva]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1998|Zimskim}}|| 30:32.1 || 1 || +3:15.9 |- | 43 ||align=left| [[Shuichi Sekiya]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1998|Zimskim}}|| 30:33.4 || 3 || +3:17.2 |- | 43 ||align=left| [[Janno Prants]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1998|Zimskim}}|| 30:33.4 || 3 || +3:17.2 |- | 45 ||align=left| [[Andrij Derjizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1998|Zimskim}}|| 30:33.6 || 3 || +3:17.4 |- | 46 ||align=left| [[Vadim Sašurin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1998|Zimskim}}|| 30:34.0 || 1 || +3:17.8 |- | 47 ||align=left| [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1998|Zimskim}}|| 30:34.4 || 0 || +3:18.2 |- | 48 ||align=left| [[Steve Cyr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1998|Zimskim}}|| 30:35.0 || 3 || +3:18.8 |- | 49 ||align=left| [[Dan Westover]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1998|Zimskim}}|| 30:39.5 || 1 || +3:23.3 |- | 50 ||align=left| [[Thierry Dusserre]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1998|Zimskim}}|| 30:43.6 || 1 || +3:27.4 |- | 51 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1998|Zimskim}}|| 30:46.5 || 2 || +3:30.3 |- | 52 ||align=left| [[René Cattarinussi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1998|Zimskim}}|| 30:50.0 || 4 || +3:33.8 |- | 53 ||align=left| [[Petr Garabík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1998|Zimskim}}|| 30:51.3 || 3 || +3:35.1 |- | 54 ||align=left| [[Dmitrij Pantov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|1998|Zimskim}}|| 30:51.8 || 3 || +3:35.6 |- | 55 ||align=left| [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1998|Zimskim}}|| 30:53.0 || 2 || +3:36.8 |- | 56 ||align=left| [[Aleksej Kobeljev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1998|Zimskim}}|| 31:02.8 || 4 || +3:46.6 |- | 57 ||align=left| [[Georgi Kasabov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1998|Zimskim}}|| 31:09.5 || 0 || +3:53.3 |- | 58 ||align=left| [[Athanassios Tsakiris]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1998|Zimskim}}|| 31:14.6 || 2 || +3:58.4 |- | 59 ||align=left| [[Liutauras Barila]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|1998|Zimskim}}|| 31:23.7 || 5 || +4:07.5 |- | 60 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1998|Zimskim}}|| 31:31.6 || 3 || +4:15.4 |- | 61 ||align=left| [[Atsushi Kazama]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1998|Zimskim}}|| 31:41.1 || 6 || +4:24.9 |- | 62 ||align=left| [[Reinhard Neuner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1998|Zimskim}}|| 31:45.3 || 4 || +4:29.1 |- | 63 ||align=left| [[János Panyik]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1998|Zimskim}}|| 31:50.0 || 1 || +4:33.8 |- | 64 ||align=left| [[Marius Ene]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1998|Zimskim}}|| 31:54.8 || 2 || +4:38.6 |- | 65 ||align=left| [[Aleksandar Tropnjikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KGZ|1998|Zimskim}}|| 31:55.8 || 4 || +4:39.6 |- | 66 ||align=left| [[Kevin Quintilio]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1998|Zimskim}}|| 32:32.6 || 3 || +5:16.4 |- | 67 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1998|Zimskim}}|| 32:52.4 || 0 || +5:36.2 |- | 68 ||align=left| [[Mark Gee]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1998|Zimskim}}|| 33:00.3 || 5 || +5:44.1 |- | 69 ||align=left| [[Andreas Heymann]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1998|Zimskim}}|| 33:06.9 || 2 || +5:50.7 |- | 70 ||align=left| [[Jeon Jae-won]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1998|Zimskim}}|| 35:09.5 || 6 || +7:53.3 |- | 71 ||align=left| [[Ion Bucsa]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|1998|Zimskim}}|| 36:33.8 || 6 || +9:17.6 |- | - ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1998|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |- | - ||align=left| [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1998|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}} |Broj = 6 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1998 Winter Olympics}} * [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 1998 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090622112245/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=22. 6. 2009 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] 2gv5bdf8yg0ww01j6c85wbuk6wiscbc Donja Kalifornija 0 430337 3901802 3868197 2026-07-03T19:50:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901802 wikitext text/x-wiki {{O...|saveznoj državi|poluostrvo|Donja Kalifornija (poluostrvo)|druge upotrebe|Baja California (višeznačnica)}} {{Geokutija|Pokrajina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Donja Kalifornija | izvorno_ime = Estado Libre y Soberano de Baja California | drugo_ime = | kategorija = [[Administrativna podjela Meksika|Savezna država Meksika]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag_of_Baja_California.svg | simbol = Coat_of_arms_of_Baja_California.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Meksiko | zastava_države = da <!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Mexicali]] <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 71,450 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo =3,315,766 <ref>[http://www.inegi.org.mx/est/contenidos/proyectos/encuestas/hogares/especiales/ei2015/doc/eic_2015_presentacion.pdf ''Nacionalni institut za statistiku i geografiju - Procjena broja stanovnika''] Pristupljeno 19. maj 2017.</ref> | stanovništvo_datum = 2015. | stanovništvo_gustoća = 46 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 16. januar 1952. | datum = | vlada = | lider = Francisco Vega de Lamadrid | lider_vrsta = Guverner | partija_lidera = PAN <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[UTC-08:00|UTC-8]] | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = [[UTC-07:00|UTC-7]]| utc_offset_DST = | poštanski_broj = 21, 22 | pozivni broj = | kod = MX-BCN | kod_vrsta = [[ISO 3166]] <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Baja_California_in_Mexico.svg <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = [http://www.bajacalifornia.gob.mx/ www.bajacalifornia.gob.mx/] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Donja Kalifornija''', službeno '''Slobodna i suverena država Donja Kalifornija''' ([[Španski jezik|šp]]: ''Estado Libre y Soberano de Baja California'') jest jedna od 31 [[Administrativna podjela Meksika|savezne države]] i uz [[Ciudad de México|federalni distrikt]] jedna od 32 administrativne jedinice prvog nivoa [[Meksiko|Meksika]]. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu države, na sjevernom dijelu poluostrva [[Baja California (poluostrvo)|Baja California]], unutar [[Sjeverozapadni Meksiko|Sjeverozapadne geografske regije]].<ref>{{Cite book|last=Bancroft|first=Hubert Howe|url=https://www.google.ba/books/edition/History_of_the_North_Mexican_States/k9ENAAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=baja+california&pg=PR21&printsec=frontcover|title=History of the North Mexican States...|date=1884|publisher=A. L. Bancroft|language=en}}</ref> Zauzima površinu od 71.450 [[km]]<sup>2</sup>, što čini oko 3,57% ukupne površine Meksika i po površini je 12. meksička država. Prema podacima iz 2015. godine u državi je živjelo 3.315.766 stanovnika što je svrstava na 14. a po gustoći stanovništva od 46 stanovnika/km<sup>2</sup> na 19. mjesto u državi.<ref>{{Cite web|url=https://www.inegi.org.mx/app/areasgeograficas/|title=México en cifras|last=INEGI|date=1. 1. 1998|website=www.inegi.org.mx|language=es|access-date=12. 1. 2026}}</ref><ref name=":0">{{Cite book|url=https://www.google.ba/books/edition/California_Mexico_Update/JaE0smmJGCMC?hl=hr&gbpv=1&bsq=baja+california&dq=baja+california&printsec=frontcover|title=California-Mexico Update: Newsletter of the Office of California-Mexico Affairs|date=1989|publisher=The Office|language=en}}</ref> Kopneni dio države je na zapadu ograničen [[Tihi okean|Tihim okeanom]], saveznom državom [[Sonora]], američkom državom [[Arizona]] i [[Kalifornijski zaliv|Kalifornijskim zalivom]] na istoku i na jugu saveznom državom [[Baja California Sur]]. Na sjeveru graniči sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]], tačnije njenom saveznom državom [[Kalifornija|Kalifornijom]].<ref name=":0" /> [[Glavni grad|Glavni]] grad je Mexicali a najveći grad države jest [[Tijuana]]. Preko 75% stanovništva države živi u gradovima: Mexicali, Ensenada i Tijuana.<ref>{{Cite web|url=https://sic.gob.mx/lista.php?table=impresos&disciplina=&estado_id=2|title=Publicaciones periódicas en Baja California: 9 : Sistema de Información Cultural-Secretaría de Cultura|website=sic.gob.mx|access-date=12. 1. 2026}}</ref> 16. januara 1952. godine, tadašnja Sjeverna teritorija Donja Kalifornija postaje 29. meksička država Donja Kalifornija. Teritorija sjeverno od 28. paralele do granice sa [[SAD]]-om postaje teritorija nove države.<ref>{{Cite book|url=http://www.mocavo.com/History-of-Riverside-County-California/107384/24|title=History of Riverside County, California, Page 24 {{!}} Document Viewer|language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.bajacalifornia.gob.mx/ Službena stranica države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19981212012739/http://bajacalifornia.gob.mx/ |date=12. 12. 1998 }} {{Savezne države Meksika}} [[Kategorija:Administrativna podjela Meksika|Donja Kalifornija]] [[Kategorija:Baja California|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1952.]] bkso0dui3prd9hx5mcy543yb1nx2ncp Al Ahly SC 0 433035 3901730 3883483 2026-07-03T13:43:52Z Makenzis 98619 3901730 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EB0000 | Ime kluba = '''Al Ahly SC''' | Puno ime = Al Ahly Sporting Club | Grb = Al Ahly SC (grb).png | Nadimak = | Osnovan = [[1907.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Kairo]]<br/>[[Egipat]] | Boje = {{colorbox|#EB0000}} {{colorbox|white}} | Federacija = | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Egipta|Premijer liga]] | Stadion = [[Stadion Al-Salam|Al-Salam]] | Kapacitet = 30.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Mahmoud Taher | Menadžer = {{ZD|EGI}} [[Hossam El-Badry]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = 2025./26. | Webstranica = [http://alahlyegypt.com/ alahlyegypt.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _alahly2324h | uzorak_t1 = _alahly2324h | uzorak_dr1 = _alahly2324h | uzorak_š1 = _alahly2324h | uzorak_č1 = _color_3_stripes_white | lijeva ruka1 = F20000 | tijelo1 = F20000 | desna ruka1 = F20000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = F20000 | uzorak_lr2 = _alahly2324a | uzorak_t2 = _alahly2324a | uzorak_dr2 = _alahly2324a | uzorak_š2 = _alahly2324a | uzorak_č2 = _alahly2324a | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 000000 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 }} '''Al Ahly Sporting Club''' ([[arapski]]:'''النادى الأهلى للرياضة البدنية'''‎‎) je [[egipat]]ski profesionalni nogometni klub iz [[Kairo|Kaira]]. Takmiči se u [[Premijer liga Egipta|Premijer ligi]], prvom rangu egipatskog nogometa. ==Historija== Al Ahly SC je osnovan u aprilu 1907. godine od strane lidera ''Studentske unije'' u glavnom gradu Egipta, kojima je bilo potrebno mjesto na kojem će se okupljati tokom borbe protiv kolonizacije.<ref>{{Cite web|url=http://www.fifa.com/classicfootball/news/newsid=1031856.html|title=Al Ahly: Spirit of success|work=fifa.com|access-date=12. 9. 2017|archive-date=5. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120205185620/http://www.fifa.com/classicfootball/news/newsid=1031856.html|url-status=dead}}</ref> 25. februara 1907. godine, ''Amin Sami'' je odabrao ime ''Al Ahly'' (bosanski: Nacionalni) za novoosnovani klub jer je odgovaralo njihovom cilju. Osnovan je kao društvo sa ograničenom odgovornošću sa početnim kapitalom 5.000 EGP. Prvi predsednik kluba bio je Englez [[Mitchel Ince]], koji je pomogao u osnivanju kluba. 1922. godine je odlučeno da članovi kluba mogu biti samo Egipćani, čime je Al Ahly dobio epitet narodnog kluba. On je daleko najpopularniji klub u Africi, nezvanično, sa 50 miliona pristalica širom kontinenta. Za njegove navijače vezuje se i jedna tragedija. Po završetku utakmice sa ekipom [[Al-Masry]] u [[Port Said]]u 1. februara 2012. godine. domaći navijači napali su goste, a u neredima su život izgubile 74 osobe. Klub je počeo da dominira u egipatskom prvenstvu tokom 40-ih godina prošloga vijeka. Tokom 80-ih godina prošloga vijeka postaje uspješan i na kontinentalnom nivou, osvajanjem CAF Lige prvaka 1982. i 1987. godine. Opet je trijumfovao u istom takmičenju 2001, 2005, 2006, 2008, 2012 i 2013. godine. On je najtrofejniji klub u Africi sa osam titula u Ligi prvaka, četiri titule Kupa pobjednika kupova, šest titula Superkupa i jedan trofej Afro-Azijskog klupskog prvenstva. 2001. godine je na proslavi proglašenja najboljeg kluba u 20. vijeku u Africi, pobjedio najbolji klub 20. vijeka Evrope Real Madrid rezultatom 1-0. ==Uspjesi== * '''[[Premijer liga Egipta]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (45)''': 1948–49, 1949–50, 1950–51, 1952–53, 1953–54, 1955–56, 1956–57, 1957–58, 1958–59, 1960–61, 1961–62, 1974–75, 1975–76, 1976–77, 1978–79, 1979–80, 1980–81, 1981–82, 1984–85, 1985–86, 1986–87, 1988–89, 1993–94, 1994–95, 1995–96, 1996–97, 1997–98, 1998–99, 1999–00, 2004–05, 2005–06, 2006–07, 2007–08, 2008–09, 2009–10, 2010–11, 2013–14, 2015–16, 2016–17, 2017-18, 2018-19, 2019–20, 2022–23, 2023-24, 2024–25 * '''[[Kup Egipta u nogometu|Nacionalni kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (36)''': 1923-24, 1924-25, 1926-27, 1927-28, 1929-30, 1930-31, 1936-37, 1939-40, 1941-42, 1942-43, 1944-45, 1945-46, 1946-47, 1948-49, 1949-50, 1950-51, 1952-53, 1955-56, 1957-58, 1960-61, 1965-66, 1976-78, 1980-81, 1982-83, 1983-84, 1984-85, 1988-89, 1990-91, 1991-92, 1992-93, 1995-96, 2000-01, 2002-03, 2005-06, 2006-07, 2016-17 * '''[[Superkup Egipta u nogometu|Superkup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': 2003, 2005, 2006, 2007, 2008, 2010, 2011, 2014, 2015 * '''[[Sultan Hussein kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 1922–23, 1924–25, 1925–26, 1926–27, 1928–29, 1930–31, 1937–38 * '''[[CAF Liga prvaka]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8)''': 1982, 1987, 2001, 2005, 2006, 2008, 2012, 2013 * '''[[CAF Kup konfederacija]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2014 * '''[[CAF Superkup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 2002, 2006, 2007, 2009, 2013, 2014, 2021 ==Predsjednici kluba== {{col-begin-small}} * {{flagicon|ENG}} [[Mitchel Ince]] (1907–08) * {{ZD|Egipat|1882}} [[Aziz Ezzat Pacha]] (1908–16) * {{ZD|Egipat|1922}} [[Abdelkhaleq Tharwat Pacha]] (1916–24) * {{ZD|Egipat|1922}} [[Gaafar Waly Pacha]] (1924–40) * {{ZD|Egipat|1922}} [[Mohamed Taher Pacha]] (1940–41) * {{ZD|Egipat|1922}} [[Gaafar Waly Pacha]] (1941–44) * {{ZD|Egipat|1922}} [[Ahmed Hasanein Pacha]] (1944–46) * {{ZD|Egipat|UAR}} [[Ahmed Aboud Pacha]] (1946–61) * {{ZD|Egipat|UAR}} [[Salah Desouky Sheshtawy]] (1961–65) * {{ZD|Egipat|UAR}} [[Abdelmohsen Kamel Mortagy]] (1965–67) * {{ZD|Egipat|UAR}} [[Ibrahim El Wakil]] (1967–72) * {{ZD|Egipat|1972}} [[Abdelmohsen Kamel Mortagy]] (1972–80) * {{flagicon|EGI}} [[Saleh Selim]] (1980–88) * {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Abdou Saleh El Wahsh]] (1988–92) * {{flagicon|EGI}} [[Saleh Selim]] (1992–02) * {{flagicon|EGI}} [[Hassan Hamdy]] (2002–14) * {{flagicon|EGI}} [[Mahmoud Taher]] (2014–) {{col-end}} ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://alahlyegypt.com/ Službena stranica] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1907.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Egiptu]] [[Kategorija:Al Ahly SC]] [[Kategorija:Sport u Kairu]] fub1zfyflwmmfgehkn303qd9tsmvaoy Drugi kongres KPJ 0 449738 3901808 3833409 2026-07-03T21:58:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901808 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vukovarski-kongres.jpg|desno|mini|250px|Delegati na Drugom kongresu SRPJ(k) u Vukovaru]] [[Datoteka:Radnički dom u Vukovaru.JPG|desno|mini|250px|Zgrada „Radničkog doma“ u [[Vukovar]]u, u kojoj je održan Drugi kongres KPJ.]] '''Drugi kongres [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]''' ({{jez-mk|Вториот конгрес на Социјалистичка работничка партија на Југославија (комунисти)}}; {{jez-sl|Drugi kongres Socialistične delavske partije Jugoslavije (komunisti)}}) održan je od [[20. juni|20.]] do [[25. juni|25. juna]] [[1920.]] godine u [[Vukovar]]u.<ref name="PromNaz">{{cite web |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75642 |title=Promjena naziva Komunističke partije Jugoslavije u Savez komunista Jugoslavije |publisher=Domagoj Štefančić |date=1. 10. 2007 |access-date=8. 11. 2018| language = }}</ref> Na ovom Kongresu je došlo do sukoba između dviju frakcija unutar Partije — ''revolucionarne'' i ''reformističke''. Pošto je revolucionarna frakcija odnijela pobjedu, usvojen je novi Program partije i promijenjen naziv u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija Jugoslavije]] ({{jez-mk|Комунистичка партија на Југославија}}; {{jez-sl|Komunistična partija Jugoslavije}}). Ovaj kongres se često naziva i '''Vukovarski kongres'''. Za predsjednike Centralnog partijskog vijeća su izabrani [[Pavle Pavlović]] i [[Jakov Lastrić]], a za sekretare [[Sima Marković]] i [[Filip Filipović]]. == Sukob dviju frakcija == Tokom 1919. i 1920. godine došlo je do podjele u vrhu Partije i sindikata na dvije osnovne struje - ''revolucionarnu'' i ''reformističku'' (nazivane još i ''radikalna'' i ''oportunistička''). Idejna pozicija reformista izražavala se u stavovima da je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] zaostala zemlja, sa nerazvijenom radničkom klasom i da u njoj ne postoje uslovi za [[Revolucija|revoluciju]] i da predstoji dug period društveno-ekonomskog razvitka na osnovama kapitalističkih društvenih odnosa, u kojem se radnička klasa mora boriti za poboljšanje svog položaja putem reformi. Polazeći od takvog stava reformisti su istupili protiv revolucionarnih koncepcija u politici Partije, protiv svih akcija koje vode zaoštravanju klasne borbe i revolucionarnim sukobima, protiv pristupanja Partije [[Kominterna|Komunističkoj internacionali]] i protiv podrške [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskoj Rusiji]]. Za reformistička shvatanja zalagali su se najvećim delom predratni sindikalni i partijski kadrovi formirani na vladajućim [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskim]] shvatanjima [[Druga internacionala|Druge internacionale]]. Komunisti su branili revolucionarnu orijentaciju Partije sa pozicija [[Marksizam|marksizma]], koristeći se iskustvom [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] i [[Vladimir Lenjin|Lenjinovim]] učenjem o [[Imperijalizam|imperijalizmu]] kao umirućem stadijumu kapitalizma. U proljeće 1920. godine idejni sukobi izbili su svom oštrinom i diskusije između komunista i reformista počele su puniti stupce partijske i sindikalne štampe. Pošto je pobjedu na Kongresu odnijela revolucionarna frakcija, dio članova reformističke stuje, posebno iz Hrvatske, je odmah napustio Partiju, dok je drugi dio iz Srbije i Bosne, nastavio da djeluju unutar Partije. Poslije objavljivanja ''Manifesta opozicije KPJ'', septembra 1920. godine, preostali deo reformističke frakcije je isključen iz Partije. Pobjeda revolucionarne frakcije je imala velikog uticaja, ne samo na članstvo Partije, već i na [[Radnički pokret]] u cijelini, što su pokazali rezultati [[Lokalni izbori Kraljevine SHS 1920.|općinskih izbora]] u augustu 1920. i [[Izbori za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS 1920.|parlamentarni izbori]], 28. novembra 1920. godine, kada su komunisti po broju mandata bili treći sa osvojenih 58 poslaničkih mandata.<ref>{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00001/138_15.pdf |title=&#91;&#91;Branko Petranović&#93;&#93;, &#91;&#91;Momčilo Zečević&#93;&#93;, ''Jugoslavija 1918-1988. Tematska zbirka dokumenata'', p. 158 |access-date=6. 11. 2018 |archive-date=30. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200930092637/http://www.znaci.net/00001/138_15.pdf |url-status=dead }}</ref> Pobјeda revolucionarne frakcije je takođe uticala na vlasti [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] da donesu zakonsku odluku nazvanom [[Obznana]], kojom je zabranjen dalji rad Komunističkoj partiji. == Centralno partijsko vijeće == Na Drugom kongresu izabrano je novo [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralno partijsko vijeće]], koje je imalo 16 članova. Za predsjednike Centralnog partijskog vijeća su izabrani [[Pavle Pavlović]] i [[Jakov Lastrić]], a za sekretare [[Sima Marković]] i [[Filip Filipović]]. Članovi Centralnog partijskog vijeća, izabrani na Drugom kongresu KPJ bili su: [[Ivo Baljkas]], [[Lazar Vukičević]], [[Gojko Vuković]], [[Đuro Đaković]],<ref name="ĐĐ">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4747 |title=Đuro Đaković - Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Hrvatski biografski leksikon |access-date=9. 11. 2018 |archive-date=17. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210517045111/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4747 |url-status=dead }}</ref> [[Jovo Jakšić]], [[Lovro Klemenčič]], [[Vlada Marković]], [[Sima Marković]], [[Pavle Pavlović]], [[Laza Stefanović (političar)|Laza Stefanović]], [[Živko Topalović]], [[Mitar Trifunović Učo]], [[Dušan Cekić]], [[Filip Filipović]], [[Đuro Cvijić]]<ref name="ĐC">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3839 |title=Đuro Cvijić - Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Hrvatski biografski leksikon |access-date=9. 11. 2018 |archive-date=12. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312220437/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3839 |url-status=dead }}</ref> i [[Vladimir Ćopić]].<ref name="VĆ">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4242 |title=Vladimir Ćopić - Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Hrvatski biografski leksikon |access-date=9. 11. 2018 |archive-date=12. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512181821/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4242 |url-status=dead }}</ref> == Literatura == * ''Pregled Istorije Saveza komunsta Jugoslavije''. "Institut za izučavanje radničkog pokreta", Beograd 1963. godina. * ''Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919-1979''. "Institut za savremenu istoriju" Beograd i "Narodna knjiga", Beograd, 1980. godina. * ''Istorija Saveza komunista Jugoslavije''. Istraživački centar "Komunist" Beograd, "Narodna knjiga", Beograd i "Rad" Beograd, 1985. godina. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://komunist.free.fr/istorija/ist_01.html Komunist: Istorija SKJ(1): Počeci radničkog pokreta i stvaranje SRPJ(k)] {{Savez komunista Jugoslavije}} [[Kategorija:Kongresi KPJ-SKJ|2]] [[Kategorija:Kraljevina Jugoslavija]] [[Kategorija:1920. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1920. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vukovar]] [[Kategorija:Historija Srijema]] [[Kategorija:Politička historija Hrvatske]] qrl7xwrpb6e427duqbsehzbwj0g0pj1 Druga zemaljska konferencija KPJ 0 449803 3901807 3873217 2026-07-03T21:57:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901807 wikitext text/x-wiki '''Druga zemaljska konferencija [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]''' održana je od [[9. maj|9.]] do [[12. maj]]a [[1923]]. godine u [[Beč]]u u [[Austrija|Austriji]]. == Rad Konferencije == Konferencija je protekla u duhu oštre rasprave o uzrocima sukobljavanja između većine u partijskom rukovodstvu na čelu sa [[Sima Marković|Simom Markovićem]] i partijske manjine, koja je glavnu smetnju za organizaciono jačanje KPJ vidjela u oportunizmu rukovodstva. U analizi dotadašnjeg razvoja jugoslovenskog komunističkog pokreta polazilo se od ocjena [[Četvrti kongres Kominterne|Četvrtog kongresa]] [[Kominterna|Kominterne]] i na toj osnovi pokrenuti su idejni problemi i bitna pitanja sadržaja i strategije KPJ. Bio je potvrđen stav o potrebi izgradnje ilegalne partije, zaključeno je da u unutrašnjoj organizaciji KPJ, a i svih drugih radničkih organizacija, mora da bude primenjen princip [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]], da se formira sposoban partijski aparat sa školovanim kadrovima, te uvođenje novih metoda rada. Odlučeno je i da se rukovodstvo KPJ mora nalaziti u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]], a ne u inostranstvu. Na Konferenciji je prevladalo ubjeđenje da su uzroci nacionalnih sukoba u Kraljevini SHS državni [[centralizam]] i hegemonija srpske buržoazije, konkurentska borba nacionalnih buržoazija u ekonomskoj sferi, te nezadovoljstvo svih društvenih klasa svojim ekonomskim i socijalnim položajem. Kao i na [[Prva zemaljska konferencija KPJ|Prvoj zemaljskoj konferenciji]], u osnovu partijske politike postavljena je borba protiv hegemonije srpske buržoazije i državnog centralizma. Odbacujući mogućnost rješavanja nacionalnog pitanja u okviru buržoaskog poretka, Konferencija se nije bavila pitanjima akcionog programa u toj oblasti, osim što je, u duhu stavova [[Treći kongres Kominterne|Trećeg]] i [[Četvrti kongres Kominterne|Četvrtog kongresa]] Kominterne o spajanju oslobodilačke borbe nacionalno ugnjetenih i klasno eksploatisanih, istaknut zahtev da Komunistička partija preuzme rukovodeću ulogu u toj oslobodilačkoj borbi. Na Konferenciji je ocjenjeno da je zanemaren rad na selu i zaključeno da se pripremi agrarni program KPJ i upute za rad komunista na selu polazeći od zahtjeva za radikalno rješenje agrarnog pitanja u korist seljaka bezemljaša. Zaključeno je da se provede odluka [[Prva zemaljska konferencija KPJ|Prve zemaljske konferencije KPJ]] o stvaranju komunističkih frakcija (aktiva) u [[sindikat]]ima, da se osnuju klasna radnička kulturna i sportska društva, proširuje uticaj u svim radničkim organizacijama i ostalo. Na Konferenciji su u [[Centralni komitet SKJ|Centralno partijsko vijeće]] bili izabrani [[Triša Kaclerović]], [[Vasilije Srzentić]], [[Đuro Đaković]],[[Đuro Đaković]],<ref name=ĐĐ">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4747 |title=Đuro Đaković - Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Hrvatski biografski leksikon |access-date=9. 11. 2018 |archive-date=17. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210517045111/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4747 |url-status=dead }}</ref> [[Đuro Cvijić]],<ref name="hbl">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3839 |title=Đuro Cvijić - Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Hrvatski biografski leksikon |access-date=9. 11. 2018 |archive-date=12. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312220437/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3839 |url-status=dead }}</ref> [[Jakob Žorga]], [[Sima Miljuš]] i [[Jožef Hermal]]. == Posljedice == Poslije Druge zemaljske konferencije KPJ, još su se jasnije očitovali različiti pogledi na ključna pitanja politike KPJ, organizaciono, seljačko i sindikalno. Razmimoilaženja su se produbila do tog stepena da se jasno ocrtala granica između ''lijeve'' i ''desne'' frakcije u KPJ. == Literatura == * ''Istorija Saveza komunista Jugoslavije''. Istraživački centar "Komunist" Beograd, "Narodna knjiga", Beograd i "Rad" Beograd, 1985. godina. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://komunist.free.fr/istorija/ist_02.html Komunist: Istorija SKJ(2): Pod režimom lažnog parlamentarizma (1921-1928)] {{Savez komunista Jugoslavije}} [[Kategorija:Konferencije KPJ-SKJ|2]] [[Kategorija:Kraljevina Jugoslavija]] [[Kategorija:1923. u Austriji]] [[Kategorija:1923. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Historija Beča]] [[Kategorija:Politička historija Austrije]] aq36eskkjwan2badp9xtcbj6vtumx97 Deportacija Krimskih Tatara 0 451224 3901789 3896487 2026-07-03T15:27:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901789 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Deportacija Krimskih Tatara<br>{{jez-crh|Qırımtatar sürgünligi}}<br>{{jez-ru|Депортация крымских татар}}<br>{{jez-uk|Депортація кримських татар}} | dio = Dio serije o [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|prisilnom raseljavanju u Sovjetskom Savezu]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] | slika = CroppedStalin1943.jpg | opis_slike = [[Josif Staljin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] poglavar koji je naredio deportaciju [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] | lokacija = [[Krim]] | meta = [[Krimski Tatari]] | koordinate = | datum = 18–20. maj 1944. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = [[Genocid]], [[etničko čišćenje]] | mrtvih = '''Nekoliko procjena'''<br>a) 34.000<ref name="buckley207"/><br>b) 40.000–44.000{{sfn|Williams|2015|p=109}} <br> c) 42.000{{sfn|Rywkin|1994|p=67}} <br> d) 45.000{{sfn|Ukrainian Congress Committee of America|2004|pp=43–44}}<br> (između 18 i 27 % ukupne [[Krimski Tatari|krimskotatarske]] populacije) | ranjenih = | počinitelji = [[NKVD]] | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = }} '''Deportacija Krimskih Tatara''' ({{jez-ru|Депортация крымских татар}}; {{jez-crh|Qırımtatar sürgünligi}}; {{jez-uk|Депортація кримських татар}}) odnosi se na [[etničko čišćenje]] [[Krimski Tatari|Tatara]] sa [[Krim]]a 18. maja 1944. koje je naredio [[Sovjetski Savez|sovjetski]] lider [[Josif Staljin]], a proveo [[Lavrentij Berija]], šef sovjetske tajne policije, kao oblik kolektivne kazne zbog navodne saradnje pojedinaca tog naroda sa [[nacisti]]ma tokom njemačke okupacije Krima u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] — uprkos činjenici da se zapravo više Krimskih Tatara borilo zajedno sa sovjetskom [[Crvena armija|Crvenom armijom]] nego sa nacistima, njih 25.033 u usporedbi sa 15.000–20.000 kolaboracionista. U dva dana, sovjetski [[NKVD]] deportirao je najmanje 183.155 krimskih Tatara, a broj se povećao na 191.044 kada je time obuhvaćeno dodatnih 8.000 Tatara koji su se vratili sa [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|ratne frontove]] ili su služili u Crvenoj armiji. [[Deportacija]] je obuhvatila sve krimske Tatare, bez obzira bili oni djeca, žene ili starci, pa čak i [[komunisti]] ili pripadnici Crvene armije, te su svi utrpani u vagone koji su ih odvezli u današnji [[Uzbekistan]] koji je bio udaljen nekoliko hiljada kilometara od njihovih domova. NKVD je u julu 1944. saznao da je jedna jedinica zaboravila očistiti [[plićak Arabat]], te da je dio Krimskih Tatara i dalje tamo ostao. NKVD je žurno otišao u Arabat i pokupio seljake, ukrcao ih u teretni čamac, isplovio ga u [[Azovsko more]] i 20. jula tamo ga potopio zajedno sa stotinama civila. Tatari su iza sebe bili prisiljeni ostaviti oko 80.000 kuća i 360.000 hektara zemlje, koje su zaplijenile sovjetske vlasti, te su u prenakrcanim vagonima putovali nekoliko sedmica, sve dok nisu stigli do svojih odredišta 6. juna 1944. U tom dalekom prijevozu u zapečaćenim vagonima, najmanje 7.889 krimskih Tatara je izgubilo živote, dok je još nekoliko desetaka hiljada preminulo narednih godina zbog surovih uvjeta u egzilu. Staljinov režim naredio je brisanje svakog traga na krimske Tatare, te je narednih nekoliko popisa stanovništva bilo zabranjeno i spomenuti taj narod u evidenciji SSSR-a. [[Nikita Hruščov]] je 1956. osudio Staljinove zločine, među njima i deportacije raznih naroda, ali je uprkos tome na snazi i dalje ostala odluka o zabrani povratka krimskih Tatara na Krim. Uprkos [[destaljinizacija|destaljinizaciji]] SSSR-a, Tatari su bili prisiljeni ostati živjeti u Uzbekistanu narednih nekoliko decenija, te je tek tokom ''[[perestrojka|perestrojke]]'' 1980-ih oko 260.000 krimskih Tatara dobilo pravo vratiti se u svoju domovinu. Godine 1989. restrikcije o zabrani povratka deportiranih naroda su konačno i zvanično proglašene ništavnim, te je [[Vrhovno vijeće Krima]] 14. novembra 1989. izdalo deklaraciju kojom prethodne deportacije naroda tvore kriminalnu aktivnost. Iako im mjesne vlasti nisu pomagale u povratku otete imovine, pronalasku novih domova ili posla, 2004. Tatari su doživjeli krhku obnovu te su činili oko 12% stanovništva Krima. [[Ruska Federacija]], nasljednica SSSR-a, nikada krimskim Tatarima nije isplatila odštetu niti im potpuno nadoknadila izgubljenu imovinu. Isto tako nije pokrenula niti jedan sudski postupak protiv počinitelja ovog prisilnog raseljavanja. Deportacija krimskih Tatara predstavlja jedan od ključnih događaja u historiji tog naroda, te simbol stratišta i potlačivanja malih naroda od SSSR-a. == Uvod == {{Glavni|Historija Krima}} [[Datoteka:Black Sea with the Crimea highlighted.svg|mini|desno|250px|[[Krim]] na karti [[Crno more|Crnog mora]]]] [[Krimski Tatari]] imali su vijekovima svoj [[krimski kanat]], od 1441. pa sve do 1783, kada je [[Krim]] postao meta imperijalnog ekspanzionizma te je ga je tada anektiralo [[Rusko Carstvo]]. Tatari, koji su po vjeroispovijesti većinom [[musliman]]i, bili su izrazito neskloni carskom vladavinom, te su svojom voljom napuštali Krim u nekoliko valova iseljavanja. Kao posljedica toga, Tatari su postali manjina te je njihov udio u stanovništvu tog poluostrva smanjen na samo 34,1% do 1897.<ref name="Vardys 101"/> Istovremeno, [[Moskva]] je vršila [[Rusifikacija|rusifikaciju]] tog područja, te ga naseljavala [[Rusi]]ma, [[Ukrajinci]]ma i drugim slavenskim narodima. Ova naseljavanja su nastavljena i tokom sovjetske vladavine.<ref name="Vardys 101">[[#Vardys|Vardys (1971)]], str. 101</ref> Već između 1784. i 1790, od ukupne populacije od oko milion, odselilo se 300.000 krimskih Tatara i otišlo u [[Turska|Tursku]].{{sfn|Potichnyj|1975|loc=str. 302–319}} [[Krimski rat]] izazvao je novi masovni [[egzodus]] krimskih [[Tatari|Tatara]] koji su utočište potražili u Osmanskom Carstvu zbog čega je broj stanovnika poluostrva naglo opao. Između 1855. i 1866. najmanje 500.000, a možda i do 900.000 muslimana je napustilo Rusko Carstvo i emigriralo u Osmansko Carstvo. Od toga broja, jedna trećina je bila iz Krima, a preostali iz [[Kavkaz]]a. Ovi emigranti su činili između 15 i 23% ukupnog stanovništva Krima. Rusija je to iskoristila kako bi slavilizirala "[[Nova Rusija|Novu Rusiju]]".{{sfn|Fisher|1987|loc=str. 356–371}} Položaj krimskih Tatara načelno se poboljšao nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] kada je Krim dobio status autonomije u [[SSSR]]-u, ali je [[kolektivizacija]] 1920-ih dovela do gladi od koje je preminulo do 100.000 krimskih Tatara jer su namirnice iz regije transportirane u "važnija" područja SSSR-a.{{sfn|Olson|Pappas|Pappas|1994|loc=str. 185}} Status im je opet pogoršan nakon što je [[Josif Staljin]] postao sovjetski lider i počeo provoditi razne represije. Staljin je ubio najmanje 5,2 miliona sovjetskih građana u periodu 1927–1938.{{sfn|Rosefielde|1997|loc=str. 321–331}} [[Krimska Sovjetska Socijalistička Republika]] je 1940. imala 1.126.800 stanovnika, od čega je krimskih Tatara bilo oko 218.000 stanovnika ili oko 19,4% stanovništva.{{sfn|Parrish|1996|loc=str. 104}} [[Treći Reich|Treći Rajh]] je 1941. [[Operacija Barbarossa|izvršio invaziju istočne Evrope]] te anektirao veliki dio zapadnog [[SSSR]]-a. Tokom [[Nacistička Njemačka|nacističke]] okupacije Krima, dio Tatara je vidio priliku da nakon 160 godina opet stekne nezavisnost od ruske vladavine. Oko 10% [[krim]]skih Tatara, ili oko 15.000{{sfn|Fisher|2014|loc=str. 155}}–20.000 ljudi,<ref name="Williams 382"/> služilo je u nacističkim četama. Tatarsko vijeće je čak organiziralo masovne pokolje Rusa u Krimu, u kojem je na desetine hiljada pripadnika tog naroda preminulo.{{sfn|Banerji|23. 10. 2012}} Ipak, nisu se svi Tatari pridružili kolaboraciji: nacisti su provodili brutalnu represiju nad Krimom i uništili više od 70 sela u kojima je živjelo oko 25% populacije krimskih Tatara. Također su prisilno odvezli na hiljade krimskih Tatara u Treći Rajh kako bi ovi radili kao ''Ostarbeiter'' ('Istočni radnici') u raznim njemačkim tvornicama pod nadzorom [[Gestapo]]a u uvjetima koji su opisani kao "pusta radionica robova".<ref>[[#Williams|Williams (2001)]], str. 381</ref> Treći Rajh smatrao je krimske Tatare i razne druge narode "ljudima niže rase".{{sfn|Fisher|2014|loc=str. 151–152}} Krimski Tatar [[Ahmet Özenbaşlı]], naprimjer, snažno se protivio okupaciji, te je čak održavao tajne kontakte sa sovjetskim pokretom otpora, kojima je davao strateške i političke informacije.{{sfn|Fisher|2014|loc=str. 157}} I do 130.000 ljudi je poginulo tokom nacističke okupacije Krima.{{sfn|Fisher|2014|loc=str. 156}} [[Krimska ofanziva|Krimskom ofanzivom]] aprila 1944. sovjetski vojnici uspjeli su otjerati [[sile Osovine]] sa tog poluostrva. == Deportacije == {{Glavni|Sovjetske deportacije}} {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | Rekli su nam da nas deložiraju i da imamo 15 minuta da se spremimo na odlazak. Ukrcali su nas u vagone - u njima je bilo po 60 ljudi u svakom, ali niko nije znao gdje nas odvode. Da nas strijeljaju? Da nas objese? Suze i panika su zavladali.{{sfn|Colborne|19. 5. 2016}} |- | style="text-align: left;" | — Saiid, koji je sa 10 godina deportiran sa porodicom iz [[Jevpatorija|Jevpatorije]] |} Zbog kolaboracije pojedinaca sa nacistima nakon rata raznim narodima koji su htjeli nezavisnost od SSSR-a, među njima i krimskim Tatarima, nametnuta je kolektivna krivnja te su masovno deportirani u udaljene krajeve [[Centralna Azija|centralne Azije]] ili [[Sibir]]a. Odlučeno je da se krimski Tatari kolektivno kazne deportacijom u [[Uzbekistan]]. Uprkos tome, zanemareno je da se 25.033 krimskih Tatara borilo zajedno sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]],<ref name="buckley209">[[#Buckley|Buckley, Ruble & Hoffman (2008)]], str. 209</ref> odnosno više nego se pridružilo nacističkim kolaboracionistima, kojih je bilo oko 15.000{{sfn|Fisher|2014|loc=str. 155}}–20.000.<ref name="Williams 382"/> Isto je tako zanemareno da su kolaboracionisti pobjegli zajedno sa [[Wehrmacht]]om uoči evakuacije njemačkih vojnika i njihovih saradnika, odnosno da je 20.000 krimskih Tatara pobjeglo sa njima na zapad. Pojedini sovjetski oficiri su stoga tvrdili da su preostali krimski Tatari oni koji nisu izdali SSSR. Isto je tako postalo očito da su i drugi narodi bili nacistički kolaboracionisti, pa čak i brojni Rusi i pojedini [[Jevreji]], što je ukazivalo da su ljudi na okupiranim područjima ipak prisilno mobilizirani.<ref name="Williams 382">[[#Williams|Williams (2001)]], str. 382–383</ref> Uprkos tome, Staljin je odlučio kazniti cijele narode zbog "izdaje domovine". Izdao je naredbu GKO-a 5859ss kojom je odredio raseljavanje tog naroda.<ref name="buckley231">[[#Buckley|Buckley, Ruble & Hoffman (2008)]], str. 231</ref> Deportacija se odigrala u samo dva dana{{sfn|Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|17. 5. 2016}} — između 18. i 20. maja 1944. — a sastojala se od [[NKVD]]-a koji je sastavio popis, išao od kuće do kuće, skupljao krimske Tatare te ih prisiljavao da se ukrcaju u zapečaćene{{sfn|Weiner|2003|loc=str. 224}} vagone za stoku odakle su vozovima prevezeni u gotovo 3.000 kilometara{{sfn|Tweddell|Kimball|1985|loc=str. 190}} udaljeni Uzbekistan. Mještanima je bilo dozvoljeno sa sobom ponijeti najviše do 500&nbsp;kg vlastite imovine po porodici.<ref>[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 114</ref> Do 8:00 sati 18. maja, NKVD je ukrcao 90.000 krimskih Tatara u 25 vozova.{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 3}} Idućeg dana, poslao je dodatnih 136.412 osoba u vagone.{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 3}} Hiljade osoba je preminulo tokom tog putovanja.{{sfn|Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|17. 5. 2016}} Putovali su u prekrcanim vagonima nekoliko sedmica do svoje destinacije, uz nedovoljno hrane i vode.{{sfn|Magocsi|2010|loc=str. 690}} NKVD je 4. jula 1944. objavio da je raseljavanje završeno.<ref>[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 115</ref> Međutim, nakon toga je NKVD saznao da je jedna jedinica zaboravila očistiti [[plićak Arabat]], te da je nekoliko krimskih Tatara i dalje tamo ostalo. Pošto je Staljin već obaviješten da je svaki krimski Tatar već uklonjen sa Krima, NKVD je žurno otišao u Arabat i pokupio seljake. Međutim, umjesto da organizira dodatni prijevoz vozom, NKVD ih je ukrcao u teretni čamac, isplovio ga u [[Azovsko more]] i 20. jula tamo potopio stotine civila.{{sfn|Forczyk|2014|loc=str. 114}} Procjenjuje se da je sveukupno najmanje 228.392 osoba deportirano sa Krima,{{sfn|Garrard|Healicon|1993|loc=str. 167}} od čega je 183.155 bilo Tatara.<ref name="pohl5">[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 5</ref> Ovaj broj nije uključivao i krimske Tatare koji su tada još vršili vojnu službu ili bili oficiri Crvene armije. Oni su nakon rata kasnije deportirani i pridruženi Tatarima u egzilu. Sveukupno, ako bi se i ti vojnici ubrojali, dobila bi se brojka od ukupno 191.044 deportiranih krimskih Tatara.{{sfn|Garrard|Healicon|1993|loc=str. 167}} [[Datoteka:Uzbekistan_in_its_region.svg|mini|lijevo|225px|Uzbekistan, glavno odredište deportiranih]] Zvanično tako više nije bilo nijednog krimskog Tatara na Krimu. Deportacije su nesrazmjerno obuhvatile svaku osobu krimskotatarskog porijekla, bez obzira bili oni djeca, žene, starci, pa čak i pripadnici komunističke partije ili Crvene armije: marta 1949, u posebnim nastambama zabilježeno je 8.995 bivših vojnika Crvene armije krimskotatarskog porijekla. Među veteranima je bilo 534 oficira, 1.392 narednika i 7.079 vojnika. Isto je tako bilo i 742 člana [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|komunističke partije]] i 1.225 [[komsomol]]ista.{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 1}} Ovo je bilo naročito ponižavajuće za ratne heroje: Iljas Ablajev, naprimjer, iskazao se borbom na svim ratištima u ratu i služio u Crvenoj armiji do maja 1947, da bi nakon toga bio prisiljen živjeti u egzilu, u okolici [[Taškent]]a.{{sfn|Studies on the Soviet Union|1970|loc=str. 87}} Prilikom te masovne deložacije, sovjetske vlasti zaplijenile su oko 80.000 kuća, 500.000 grla stoke, 360.000 hektara zemlje i 40.000 tona poljoprivrednih namirnica koje su silom prilika iza sebe ostavili krimski Tatari.{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} Dodatno, svi krimski Tatari su otpušteni iz službe Crvene armije. Uz oko 190.000 krimskih Tatara, sa tog poluostrva je deložirano i 9.260 [[Armenci|Armenaca]], 12.420 [[Bugari|Bugara]] i 15.040 [[Pontski Grci|Grka]]. Svi su kolektivno proglašeni izdajicama i decenijama bili "građani drugog reda" u SSSR-u.{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} Među raseljenima je bilo i 283 osoba drugih narodnosti: [[Italijani|Italijana]], Rumuna, Kurda, [[Česi|Čeha]], [[Mađar]]a, [[Hrvat]]a.<ref>[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 46</ref> Tokom 1947. i 1948, dodatnih 2.012 veterana povratnika je sa Krima deportirao mjesni MVD.{{sfn|Parrish|1996|loc=str. 104}} Ukupno 151.136 Tatara je deportirano u [[Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbečku SSR]], 8.597 u [[Marijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Marijsku Autonomnu SSR]], 4.286 u [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika|Kazašku SSR]], a preostalih 29.846 u razne oblasti [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]].{{sfn|Syed|Akhtar|Usmani|2011|loc=str. 298}} Kada su krimski Tatari stigli do odredišta u Uzbečku SSR, dočekali su ih neprijateljski uzbečki mještani koji su ih [[Kamenovanje|kamenovali]], pa čak i djecu, u okolici [[Taškent]]a pošto su čuli da su ovi "izdajice zemlje" i "fašistički kolaboratori".{{sfn|Stronski|2010|loc=str. 132–133}} [[Uzbeci]] su se isto tako bunili jer nisu htjeli postati "odlagalište izdajničkih naroda". Narednih godina zabilježeno je nekoliko slučajeva napada mještana na doseljenike, što je rezultiralo sa nekoliko smrtnih slučajeva.{{sfn|Stronski|2010|loc=str. 132–133}} [[Datoteka:Lavrenty Beria.jpg|mini|desno|250px|[[Lavrentij Berija]], notorni šef NKVD-a]] Masovne krimske deportacije organizirao je [[Lavrentij Berija]], šef sovjetske tajne policije [[NKVD]]-a, kao i njegovi podređeni, zamjenici B. Z. Kobulov, [[Ivan Serov]], B. P. Obručnikov, M.G. Svinelupov i A. N. Apolonov. Operacije na terenu provodili su G. P. Dobrinjin, zamjenik upravitelja sistema [[Gulag]]a, pukovnik državne bezbjednosti G. A. Bežanov, major general I. I. Pijašev, komesar državne bezbjednosti S. A. Klepov, pukovnik general I. S. Šeredega, pukovnik državne bezbjednosti B. I. Tekajev, kao i dvojica mjesnih vođa, P. M. Fokin, voditelj krimskog ogranka NKVD-a i V. T. Sergjenko.{{sfn|Parrish|1996|loc=str. 104}} Radi krimske deportacije, NKVD je osigurao 5.000 naoružanih agenata, a NKGB dodatnih 20.000, uz nekoliko hiljada regularnih vojnika.<ref name="buckley231"/> Dvije Staljinove direktive iz maja 1944. otkrivaju da je svaki aspekt sovjetske vlade, od finansiranja do prijevoza, bio uključen u provedbu ove operacije.{{sfn|Parrish|1996|loc=str. 104}} GKO je 14. augusta 1944. autorizirao naseljavanje 51.000 ljudi, naročito Rusa, u 17.000 praznih kolektivnih farmi na Krimu. Krimska ASSR je 30. juna 1945. ukinuta te pripojena oblastima Ruske SFSR.<ref name="buckley231"/> [[Sovjetska propaganda]] je pokušavala zataškati ovo raseljavanje, te tvrdila da su se Tatari "odlučili odseliti dobrovoljno u centralnu Aziju".<ref>[[#Williams|Williams (2001)]], str. 401</ref> U suštini, Krim je '[[Etničko čišćenje|etnički očišćen]]'.{{sfn|Magocsi|2010|loc=str. 690}} Iako su [[povolški Tatari]] zapravo proporcionalno puno više učestvovali u kolaboraciji, jer su dali oko 35.000 do 40.000 dobrovoljaca da se bore u nacističkim jedinicama, potpuno su izbjegli kolektivnu kaznu za razliku od krimskih Tatara.{{sfn|Fisher|2014|loc=str. 155}} Nakon ovog čina, izraz "krimski Tatar" je izbačen iz rusko-sovjetskog leksikona i svi tatarski toponimi (imena gradova, sela, planina) na Krimu su preinačeni u ruske na svim kartama. Tokom Staljinove vladavine, niko više nije smio ni priznati da uopće postoji takav narod u SSSR-u. Ovo je išlo tako daleko da je mnogima bilo čak i zabranjeno uopće i izjasniti se kao krimski Tatar u evidenciji prilikom sovjetskog popisa stanovništva 1959, 1970. i 1979. Tek je 1989. ukinuta ova zabrana prilikom narodnog izjašnjavanja.<ref>[[#Buckley|Buckley, Ruble & Hoffman (2008)]], str. 238</ref> Muslimanska groblja i vjerski objekti na Krimu su uništeni i pretvoreni u sekularnu upotrebu.{{sfn|Magocsi|2010|loc=str. 690}} == Posljedice == === Ljudske žrtve === {| class="wikitable" style="float: right;" |+ Udio Tatara na Krimu prema popisima stanovništva{{sfn|Drohobycky|1995|loc=str. 73}} |- ! Godina|| Broj || Postotak |- | 1897. || 186.212 || 34,1% |- | 1939. || 218.879 || 19,4% |- | 1959. || — || — |- | 1979. || 5.422 || 0,3% |- | 1989. || 38.365 || 1,6% |} {| class="wikitable" style="float: right;" |+ Mortalitet deportiranih krimskih Tatara prema NKVD-u{{sfn|Amnesty International|1973|loc=str. 160–161}} |- ! Godina || Br. preminulih |- | Maj 1944 – 1. januar 1945. || 13.592 |- | 1. januar 1945 – 1. januar 1946. || 13.183 |} Ukupan [[mortalitet]] kao posljedica deportacija krimskih Tatara je i dalje predmet rasprava, dijelom stoga što je i sam NKVD držao tek krnje evidencije o smrtnosti među raseljenim narodima. Veliki broj deportiranih morao je vršiti prisilni rad i teške fizičke poslove, poput onih u rudnicima ili drvnoj industriji, koji bi trajali tokom cijelog dana, uz nadzor NKVD-a. Dezerteri su kažnjavani strijeljanjem.{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 4}} Sam prijevoz do tih radnih kolonija bio je jednako težak: NKVD je ukrcao 50 ljudi u jedan vagon, zajedno sa njihovom imovinom. Imali su samo jednu rupu na podu koja je služila kao [[zahod]].{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 4}} {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | Bili smo prisiljeni popravljati naše vlastite šatore. Radili smo i gladovali smo. Mnogi su bili toliko slabi od gladi da nisu mogli stajati na nogama... Naši muškarci su bili na frontu i nije bilo nikoga ko bi pokopao mrtve. Katkad su leševi ležali pokraj nas danima... Neka krimskotatarska djeca su iskopavala malene grobove i zakopali nesretne mališane.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 37}} |- | style="text-align: left;" | — anonimna krimskotatarska žena, opisujući život u egzilu |} Prenapučenost vagona samo je pogoršao i manjak [[Higijena|higijene]], te su se pojavili slučajevi [[tifus]]a.{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 4}} Pošto su ljudi tek povremeno smjeli izaći van, kad bi voz stao na nekoj željezničkoj stanici, bolesni su neminovno zarazili ostale u vagonu.{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 4}} Tek su 6. juna 1944. svi krimski Tatari stigli do odredišta u Uzbečkoj SSR, te su pušteni iz vagona.{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 4}} Ipak, neki su potom usmjeravani i dalje, u druge pravce. Pojedini svjedoci su naveli da su putovali u vagonima i do 24 dana.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 33}} Procjenjuje se da je najmanje 7.889 krimskih Tatara preminulo uslijed žurnog, dugog i surovog puta u vagonima, odnosno oko 4% ukupne populacije tog naroda.{{sfn|Garrard|Healicon|1993|loc=str. 168}} Veliki mortalitet nastao je zbog [[pothranjenost]]i, bolesti, manjka medicinske njege i izloženosti surovim pustinjskim uslovima u Uzbekistanu.{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 7}} Prvih pet godina mortalitet je bio najveći. Godine 1949. odigralo se sistemsko prebrojavanje deportiranih osoba koje su živjele u posebnim nastambama. Prema tim evidencijama, u tih pet godina preminulo je 44.887 osoba, ili 19,6% ukupne populacije.<ref name="buckley207">[[#Buckley|Buckley, Ruble & Hofmann (2008)]], str. 207</ref> Drugi izvori navode brojku od 44.125 mrtvih u tom periodu,{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 9}} a treći da je alternativna NKVD-ova arhiva navela brojku od 32.107 umrlih.{{sfn|Ukrainian Congress Committee of America|2004|loc=str. 43—44}} Ovi izvještaji su uključivali sve narode raseljene sa Krima, iako su krimski Tatari činili većinu u toj grupi. Tek nakon pet godina, broj rođenih među deportiranima je počeo nadilaziti broj preminulih.{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 7}} Arhiva NKVD-a je navela da je između maja 1944. i januara 1945. preminulo 13.592 krimska Tatara u Uzbekistanu, odnosno oko 7% ukupne krimskotatarske populacije.{{sfn|Amnesty International|1973|loc=str. 160–161}} Gotovo polovina ovih smrti iz 1945. zahvatilo je djecu ispod 16 godina te oko 1/4 odraslih muškaraca: 6.096 preminulih bila su djeca, 4.525 žene a samo 2.562 muškarci. Tokom 1945, preminulo je dodatnih 13.183 osoba.{{sfn|Amnesty International|1973|loc=str. 160–161}} Do kraja decembra 1945. na taj način je već umrlo oko 27.000 krimskih Tatara u egzilu.{{sfn|Moss|2008|loc=str. 17}} Pojedini tatarski izvori su navodili visoke brojke od čak i do 46% preminulih krimskih Tatara tokom godina u egzila.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 34}} Kada je [[Leonid Brežnjev]] 1968. bio sovjetski lider, krimskotatarski aktivisti su proganjani zbog korištenja te brojke pod optužbom da time "blate" SSSR. Kako bi dokazao krimskotatarsku "krivnju", KGB je objavio podatke prema kojima je "samo" 22% tog naroda umrlo.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 34}} Hannibal Travis procjenjuje da je sveukupno 40–80.000 krimskih Tatara umrlo u egzilu.{{sfn|Travis|2010|loc=str. 334}} J. Otto Pohl procjenjuje da je najmanje 42.000 krimskih Tatara umrlo od deportacija maja 1944. do 1951. — to bi značilo da je 20% te cjelokupne nacije stradalo kao posljedica ove politike, što Pohl navodi kao "jedan od najgorih slučajeva etnički motiviranog masovnog ubistva 20. vijeka".{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 10}} Krimsko državno vijeće je procijenilo da je 45.000 ljudi preminulo u egzilu od 1944. do 1948. Zvanični izvještaj NKVD-a procjenjuje da je gubitak bio 27% tog naroda.{{sfn|Ukrainian Congress Committee of America|2004|loc=str. 43—44}} {| width=100% | bgcolor=Purple width=20%|<center><font color=white>'''20%'''{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 10}}</font> | bgcolor=Blue width=80%|<center><font color=white>'''80%'''</font> | <tr> | <center><font color=Purple>'''Umrli u egzilu'''</font> | <center><font color=Blue>'''Preživjeli u egzilu'''</font> |} {| width=100% | bgcolor=Purple width=27%|<center><font color=white>'''27%'''{{sfn|Ukrainian Congress Committee of America|2004|loc=str. 43—44}}</font> | bgcolor=Blue width=73%|<center><font color=white>'''73%'''</font> | <tr> | <center><font color=Purple>'''Umrli u egzilu'''</font> | <center><font color=Blue>'''Preživjeli u egzilu'''</font> |} {| width=100% | bgcolor=Purple width=46%|<center><font color=white>'''46%'''{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 34}}</font> | bgcolor=Blue width=54%|<center><font color=white>'''54%'''</font> | <tr> | <center><font color=Purple>'''Umrli u egzilu'''</font> | <center><font color=Blue>'''Preživjeli u egzilu'''</font> |} === Rehabilitacija === [[Datoteka:Crimean nations 18-21 centuries EST.svg|mini|desno|250px|Hronologija udjela Tatara u stanovništvu Krima (zelena boja)]] Staljinov režim zabranio je krimskim Tatarima obrazovanje ili [[publikacije]] na krimskotatarskom jeziku, te su umjesto toga morali pohađati nastavu i studirati na ruskom ili [[Uzbečki jezik|uzbečkom jeziku]], ali su oni svejedno očuvali svoj kulturni identitet u egzilu.{{sfn|Pohl|2000|loc=str. 5}} Novi sovjetski vođa [[Nikita Hruščov]] osudio je 1956. Staljinove zločine, među njima i deportacije raznih naroda. Ipak, iako su neki narodi dobili pravo vratiti se svojim domovima, krimskim Tatarima, [[povolški Nijemci|povolškim Nijemcima]] i mešketskim Turcima to nije dozvoljeno.{{sfn|Tanner|2004|loc=str. 31}} Hruščov je 1954. jedino dozvolio da se Krim priključi [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj SSR]] pod razlogom da je geografski spojen sa njom, a ne sa Ruskom SFSR,{{sfn|Nagel|Requejo|2013|loc=str. 179}} te 1956. ukinuo posebne restrikcije protiv krimskih Tatara, iako su druge restrikcije i dalje ostale na snazi, te nisu dobili nikakvu odštetu zbog otete imovine.{{sfn|Tanner|2004|loc=str. 31}} [[Datoteka:Mustafa_Abd%C3%BClcemil_K%C4%B1r%C4%B1mo%C4%9Flu.jpg|mini|desno|250px|Zagovornik prava krimskih Tatara [[Mustafa Džemilev]] je proveo nekoliko godina u zatvoru zbog svojih aktivnosti]] Od 1960-ih, krimski Tatari su počeli aktivno zagovarati pravo na povratak. Već 1957. skupili su 6.000 potpisa u peticiji koju su poslali [[Vrhovni sovjet|Vrhovnom sovjetu]], a koja je zahtijevala rehabilitaciju i povratak na Krim.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 37}} 1961. je skupljeno već 25.000 potpisa u peticiji koja je poslana [[Kremlj]]u.{{sfn|Tanner|2004|loc=str. 31}} [[Mustafa Džemilev]], koji je imao svega šest mjeseci kada je njegova porodica deportirana sa Krima, a odrastao u egzilu u Uzbekistanu, te postao aktivist za povratak krimskih Tatara, prvi put je 1966. uhapšen te je proveo ukupno 17 godina u pritvoru. Zbog toga je dobio nadimak "tatarski [[Nelson Mandela|Mandela]]".{{sfn|Vardy|Tooley|Vardy|2003|loc=str. 554}} Mustafa Džemilev je 1984. osuđen po šesti put zbog "antisovjetskih aktivnosti", a veliki publicitet mu je osigurao ruski disident [[Andrej Saharov]] koji je prisustvovao na njegovom četvrtom suđenju 1976.{{sfn|Shabad|11. 3. 1984}} Kad bi stari disidenti bili uhapšeni, pojavila bi se nova, mlađa generacija koja bi ih zamijenila.{{sfn|Tanner|2004|loc=str. 31}} Napokon, 21. jula 1967, predstavništvo krimskih Tatara, koje je predvodio disident Ajše Sejtmuartova, dobilo je dozvolu otići u Moskvu i sastati se sa visokorangiranim sovjetskim službenicima, među kojima je bio i [[Juri Andropov]]. Tokom sastanka, predstavnici krimskih Tatara zahtijevali su ispravak svih nepravdi koje je SSSR počinio njihovom narodu. Septembra 1967, [[Vrhovni sovjet]] je izdao proglas kojim je amnestirao krimske Tatare optužbi za masovnu izdaju tokom drugog svjetskog rata te im dao veća prava u SSSR-u. Ipak, Tatari nisu dobili ono što su najviše priželjkivali: povratak na Krim. Pažljivo složen proglas je naveo da su "Tatari koji su nekada živjeli na Krimu [...] pustili korijene u Uzbečkoj SSR".{{sfn|Williams|2015|loc=str. 165}} Pojedinci su se udružili i u grupi samovoljno otišli natrag na Krim 1968, bez dozvole vlasti — samo da bi 6.000 njih bilo još jednom deportirano sa tog područja.<ref name="Williams425">[[#Williams|Williams (2001)]], str. 425</ref> Najistaknutiji primjer otpora protiv takve politike pružio je tatarski aktivist Musa Mahmut, koji je deportiran sa 12 godina, te se vratio na Krim jer je htio opet vidjeti svoj dom. Kada mu je policija poslala obavijest da će biti deportiran, polio se benzinom i zapalio.<ref name="Williams425"/> Uprkos ovome, 577 porodica ipak je dobilo dozvolu za prebivalište na Krimu.{{sfn|Tanner|2004|loc=str. 32}} Nemiri su izbili 1968. među tatarskim stanovništvom u uzbečkom gradu [[Chirchik]].{{sfn|Williams|2015|loc=str. 127}} Oktobra 1973, jevrejski pjesnik i profesor [[Ilja Gabaj]] je izvršio samoubistvo skokom sa zagrade u Moskvi. Bio je jedan od značajnih jevrejskih disidenata SSSR-a koji su se borili za prava potlačenih naroda, naročito krimskih Tatara. Gabaj je bio uhapšen i osuđen na služenje u radnom logoru, pa čak i poslan i psihijatrijski azil, ali je ipak ustrajao u svojoj namjeri jer je bio uvjeren da su patnje Jevreja i Tatara nakon drugog svjetskog rata poticale od kontinuirane predrasude zbog ruske srži SSSR-a. Vjerovao je da je to bio jedan od glavnih uzroka tretmana krimskih Tatara 1944.{{sfn|Fisher|2014|loc=str. 150}} Iste godine, ponovno je uhapšen i tatarski aktivist Džemilev.{{sfn|Williams|2015|loc=str. 129}} Uprkos [[destaljinizacija|destaljinizaciji]] SSSR-a, tek je tokom ''[[perestrojka|perestrojke]]'' i dolaskom [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] na vlast 1980-ih došlo do promjena. Krimskotatarski aktivisti su 1987. organizirali protest u središtu Moskve, u blizini Kremlja.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 37}} To je nagnalo Gorbačova da osnuje komisiju o stanju krimskih Tatara. Iako je prvi zaključak komisije, koju je vodio tvrdolinijaš [[Andrej Gromiko]], bio da "nema osnova za obnovu autonomije i povratka krimskih Tatara na Krim", Gorbačov je naredio drugu komisiju koja je preporučila obnovu autonomije tog naroda.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 38}} Restrikcije o zabrani povratka deportiranih naroda su 1989. konačno i zvanično proglašene ništavnima te je [[Vrhovno vijeće Krima]] 14. novembra 1989. izdalo deklaraciju kojom prethodne deportacije naroda tvore kriminalnu aktivnost.{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} Time je oko 260.000 krimskih Tatara napokon dobilo priliku za povratak svojoj domovini. Džemilev se iste godine vratio na Krim, a do 1. januara 1992. to je učinilo i 166.000 krimskih Tatara.{{sfn|Kamm|8. 2. 1992}} Do 2004, oni su činili oko 12% stanovništva Krima.{{sfn|BBC News|18. 5. 2004}} Uprkos tome, povratak krimskih Tatara svojim domovima nije bio lahak proces — 1989, kada su se počeli masovno vraćati, pojedini ruski nacionalisti su organizirali proteste na Krimu pod sloganom 'Tatari izdajice - Van iz Krima!' Odigrali su se i okršaji između mjesnog stanovništva i krimskih Tatara 1990. kraj [[Jalta|Jalte]], pri čemu je čak pozvana i vojska da smiri situaciju. Mjesne sovjetske vlasti oklijevale su pomoći tatarskim povratnicima da pronađu novi smještaj i posao.{{sfn|Garrard|Healicon|1993|loc=str. 173}} Povratnici su naišli na 517 napuštena krimskotatarska sela, ali je birokratija otežavala njihove napore da ih obnove.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 37}} 1991. je 117 krimskotatarskih porodica živjelo na dvije livade u šatorima u blizini [[Simferopolj]]a, čekajući na trajni smještaj na Krimu.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 44}} Nakon [[raspad SSSR-a|raspada SSSR-a]], Krim se našao u sklopu [[Ukrajina|Ukrajine]], ali je Kijev davao tek ograničenu podršku tatarskim povratnicima. Pošto je egzil trajao gotovo 50 godina, dio krimskih Tatara je odlučio ostati u Uzbekistanu, te je to dovelo do razdvajanja porodica koje su se vratile na Krim.{{sfn|Uehling|2002|loc=str. 388–408}} == Moderni pogledi i nasljeđe == {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 35%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" |[[KGB]] kolaboracionisti su bijesni jer mi skupljamo statističku evidenciju o krimskim Tatarima koji su skončali u egzilu i jer skupljamo materijale protiv sadističkih zapovjednika koji su tlačili narode tokom Staljinovih godina i koji, prema [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]], bi trebali biti osuđeni za [[zločin protiv čovječnosti]]. Kao rezultat zločina 1944, izgubio sam na hiljade svoje braće i sestara. I to se mora zapamtiti!{{sfn|Allworth|1998|loc=str. 214}} |- | style="text-align: left;" | — Mustafa Džemilev, 1966. |} Peter J. Potichnyj navodi da je nezadovoljstvo krimskih Tatara nad egzilom odavalo širu sliku neruskih naroda SSSR-a koji su počeli javno izricati svoju srdžbu protiv nepravdi počinjenih od ideologa [[Ruski iredentizam|Velike Rusije]].{{sfn|Potichnyj|1975|loc=str. 302–319}} 1985. pojavio se esej zvan ''Ništa nije zaboravljeno, niko nije zaboravljen'' u ruskom emigrantskom žurnalu ''Kontinent'', koji je napisao ukrajinski pisac i novinar Vasil Sokil. Esej je na povremeno sarkastičan način ukazivao na selektivno zaboravljanje mnogih sovjetskih građana koji su trpjeli tokom drugog svjetskog rata, ali čija iskustva remete zvaničnu poslijeratnu naraciju herojske pobjede: "''Mnogi su pretrpjeli [[Hitler]]ove konc logore samo da bi kasnije bili poslani u sibirske [[gulag]]e. [...] Što, zapravo, treba ljudskom biću? Ne puno. Jednostavno da ga se prizna kao ljudsko biće. Ne kao životinju''." Sokil je simbolično uzeo kao primjer sudbinu krimskih Tatara kojima je uskraćeno to priznanje.{{sfn|Finnin|2011|loc=str. 1091-1124}} Između 1989. i 1994, oko četvrt miliona krimskih Tatara se vratilo iz centralne Azije natrag na Krim — to je predstavljalo simboličnu pobjedu njihovog dugogodišnjeg napora, pošto im je sve do tada bilo uskraćeno izraziti vlastiti narodni identitet, govoriti svojim jezikom i vratiti se u svoju domovinu.{{sfn|Williams|2002|loc=str. 323-347}} [[Datoteka:Deportation of the Crimean Tatars en.svg|mini|desno|250px|Simbol progona Tatara sa [[Krim]]a]] [[Datoteka:2016_Memorial_day_of_Deportation_of_the_Crimean_Tatars_in_Kyiv_15.jpg|mini|desno|250px|Dan sjećanja na deportaciju krimskih Tatara u [[Kijev]]u 2016.]] Na Krimu je 2006. zabilježeno 46.603 žalbi povratnika koji su zahtijevali udio zemlje. Većina tih zahtjeva je odbijena. Oko velikih gradova, kao što su Sevastopolj, krimski Tatar je u prosjeku dobivao tek oko 0,04 hektara zemlje, koja je uglavnom bila lošijeg kvaliteta ili neprikladna za uzgoj farme.<ref name="buckley237">[[#Buckley|Buckley, Ruble & Hoffman (2008)]], str. 237</ref> Među modernim historičarima ima pristalica koji smatraju da se ova deportacija civila može navesti kao [[zločin protiv čovječnosti]].{{sfn|Wezel|2016|loc=str. 225}} Ovaj događaj neki karakteriziraju kao "[[etnocid]]", odnosno namjerno brisanje identiteta i kulture neke nacije.<ref>[[#Williams2002|Williams (2002)]], str. 357–373</ref>{{sfn|Dufaud|2007|loc=str. 151–162}} Krimski Tatari ovaj događaj zovu '''Sürgünlik''' ("egzil"). {{sfn|Zeghidour|2014|loc=str. 83–91}} Akademik Walter Kolarz navodi da je deportacija i likvidacija krimskih Tatara kao naroda 1944. bila tek "završni čin" dugog procesa ruske kolonizacije Krima, koji je započet još 1783.{{sfn|Potichnyj|1975|loc=str. 302–319}} Gregory Dufaud smatra da su optužbe protiv krimskih Tatara bile prikladan izgovor za njihovu deportaciju kojom je Moskva osigurala neometan geostrateški pristup južnijem, Crnom moru s jedne strane, te eliminirala hipotetske sukobljene narode s druge.{{sfn|Dufaud|2007|loc=str. 151–162}} Marta 2014. odigrala se [[ruska aneksija Krima]], koju je UN proglasio ništavnom (→[[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 68/262]]), a što je sa sobom povuklo i novo masovno pogoršanje prava i represije protiv krimskih Tatara. Iako je 21. aprila 2014. [[Ruska Federacija]] objavila odredbu "O mjerama rehabilitacije Armenaca, Bugara, krimskih Tatara i Nijemaca i državne podrške za njihovu obnovu i razvoj",{{sfn|Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|26. 8. 2014|loc=str. 15}} u praksi je od 2014. ta država postupala sa krimskim Tatarima sa puno manje brige, te ju je 2016. [[Visoki komesar za ljudska prava UN-a]] upozorio na "zastrašivanje, zlostavljanje i hapšenja" krimskotatarskih aktivista, često pod sumnjivim optužbama, kao i na gašenje nekoliko medija koje je vodio taj narod.{{sfn|Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|17. 5. 2016}} Ruska Federacija, nasljednica SSSR-a, nikada krimskim Tatarima nije isplatila odštetu niti im nadoknadila potpuno izgubljenu imovinu. Isto tako nije pokrenula niti jedan sudski postupak protiv počinioca deportacije. UN navodi da je preko 10.000 osoba napustilo Krim 2014, većinom Tatara,{{sfn|UN News Centre|20. 5. 2014}} čime je ta ionako krhka nacionalna zajednica još jednom smanjena na tom području. Većina krimskih Tatara koja je 2014. pobjegla sa Krima je navela nesigurnost, strah, društvene i političke pritiske kao glavni razlog za odlazak. Ovo se posebno odnosilo na osobe koje su se protivile ili kritizirale referendum o pripajanju Krima Ruskoj Federaciji. Drugi su naveli da su htjeli ostati živjeti u Ukrajini, a ne u Rusiji.{{sfn|Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|26. 8. 2014|loc=str. 13}} [[Visoki komesar za ljudska prava UN-a]] upozorio je u izvještaju iz 2015. da su se na Krimu kršila ljudska prava [[Sloboda govora|slobode govora]], slobode okupljanja (Tatarima nije dozvoljeno obilježiti 71. godišnjicu deportacije), [[sloboda vjeroispovjesti|slobode vjeroispovjesti]] i druga, dok su razni tatarski aktivisti zlostavljani.{{sfn|Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|16. 8. 2015|loc=str. 40–41}} Aprila 2016, ruske vlasti su zabranile Medžlis kao predstavničko tijelo Tatara,{{sfn|Nechepurenko|26. 4. 2016}} dok je Džemilovu 2014. na pet godina zabranjen pristup ukrajinskom području koje je anektirala Rusija,{{sfn|Tportal|22. 4. 2014}} čime je po drugi put deložiran iz svoje domovine. Ovo je podsjetilo mnoge krimske Tatare na bolnu prošlost, te samo pojačalo nepovjerenje i animozitet prema Moskvi. [[Datoteka:Deportation of the Crimean Tatars en.svg|mini]] Parlament [[Ukrajina|Ukrajine]] je 12. novembra 2015. usvojio rezoluciju kojom je ovaj događaj priznao kao genocid te 18. maja proglasio "danom sjećanja na žrtve genocida krimskih Tatara".{{sfn|Radio Slobodna Evropa|21. 1. 2016}} Pojedini moderni akademičari navode da su sovjetske deportacije bile usmjerene ka istrebljenju manjina, dok se drugi ne slažu da su dosegle nivo genocida: Aleksandar Statiev navodi da Staljinov režim nije imao svjesnu genocidnu namjeru istrijebiti deportirane narode, ali da su sovjetska politička kultura, loše planiranje i ratna oskudica bile odgovorne za [[genocid]]nu stopu smrtnosti među njima.{{sfn|Statiev|2010|loc=str. 243–264}} === U popularnoj kulturi === [[Datoteka:ESC2016_winner%27s_press_conference_01.jpg|mini|lijevo|200px|[[Džamala]] je skrenula pozornost na deportaciju pjesmom ''[[1944 (pesma)|1944]]'' na Eurosongu]] [[Lily Hyde]], britanska novinarka koja živi u Ukrajini, je 2008. na engleskom jeziku objavila roman ''Dreamland'' (''Zemlja snova)'' koja se vrti oko krimskotatarske porodice koja se vraća u domovinu 1990-ih, a ispričana je iz perspektive 12-godišnje djevojčice Safi, koja se doseli u razoreno selo na Krim sa roditeljima, bratom i djedom iz Uzbekistana. Safi je potom nesigurna gdje je njen pravi dom, dok joj djed priča o herojima i žrtvama među krimskim Tatarima. Roman je preveden na francuski, krimskotatarski i ukrajinski jezik. Kristina Paščin je 2015. snimila dokumentarni film ''A Struggle for Home: The Crimean Tatars'' (''Borba za dom: krimski Tatari)'' u zajedničkoj ukrajinsko-katarskoj koprodukciji, a koji prikazuje gotovo 200 godina dugu historiju tog naroda, od 1783. do moderne 2014, sa posebnim naglaskom na posljedice masovne deportacije 1944.{{sfn|International Documentary Film Festival Amsterdam|2016}} Još veću pažnju svjetske javnosti je na te događaje dala pjesma ''[[1944 (pjesma)|1944]]'' ukrajinsko-tatarske pjevačice [[Džamala|Džamale]], koja je i sama rođena u egzilu u Krigistanu. Ona je postala prva Tatarka na Eurosongu, kao i prva pjevačica koja je pjevala refrene na krimskotatarskom jeziku, a koja je izvela pjesmu posvećenu njenoj prabaki koja je i sama bila žrtvom deportacije. Sa pjesmom je 2016. kao predstavnica Ukrajine pobijedila na [[Eurosong 2016.|Eurosongu]].{{sfn|Večernji list|15. 5. 2016}} == Također pogledajte == *[[Sovjetske deportacije]] *[[Operacija Čečevica]] *[[Deportacija Kalmika 1943.]] *[[Sovjetske deportacije iz Besarabije i Sjeverne Bukovine]] *[[1944 (pjesma)|''1944'' (pjesma)]] == Reference == {{Refspisak|3}} == Literatura == === Knjige === {{Refbegin|2}} *{{cite book|last=Allworth|year=1998|title=The Tatars of Crimea: Return to the Homeland: Studies and Documents|url=https://archive.org/details/tatarsofcrimeare0000unse_d3l3|first=Edward|publisher=[[Duke University Press]] |location=Durham|isbn=9780822319948 |oclc=610947243|lccn=97019110|ref=harv}} *{{cite book|ref=harv|last=Bazhan|first=Oleg|year=2015|editor-last1=McDermott|editor-first1=Kevin|editor-last2=Stibbe|editor-first2=Matthew |title=De-Stalinising Eastern Europe: The Rehabilitation of Stalin's Victims after 1953|url=https://archive.org/details/destalinisingeas0000unse|chapter=The Rehabilitation of Stalin's Victims in Ukraine, 1953–1964: A Socio-Legal Perspective|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|location=Basingstoke|oclc=913832228|isbn=9781137368928}} *{{cite book|ref=Buckley|title=Migration, Homeland, and Belonging in Eurasia|first1=Cynthia J.|last1= Buckley|first2= Blair A. |last2=Ruble|first3= Erin Trouth|last3= Hofmann|location=Washington, D.C.|publisher=[[Woodrow Wilson Center Press]]|year= 2008|isbn=9780801890758|oclc=474260740| lccn=2008015571 |url=https://books.google.com/?id=wulDuN7APaIC&pg=PA209#v=onepage&q&f=false}} *{{cite book |title=The Deportation of Peoples in the Soviet Union | last=Bugay| first=Nikolay |authorlink=Nikolay Bugay | year=1996 | publisher=[[Nova Publishers]] | isbn=9781560723714 |oclc=36402865 |location=New York City| url=https://books.google.com/?id=xwp5y9NDaEwC&pg=PA46#v=onepage&q&f=false| ref=harv }} *{{cite book|last=Dadabaev|first=Timur| title=Identity and Memory in Post-Soviet Central Asia: Uzbekistan's Soviet Past|publisher=[[Routledge]]|year=2015|location=[[Milton Park]]|isbn=9781317567356|lccn=2015007994|oclc=1013589408|ref=harv}} *{{cite book|last=Drohobycky|title=Crimea: Dynamics, Challenges and Prospects|first=Maria|publisher=[[Rowman & Littlefield]]|year= 1995|isbn=9780847680672|oclc=924871281| lccn=95012637|location=Lanham|ref=harv}} *{{cite book|last=Fisher|title=Crimean Tatars|first=Alan W.|location=Stanford, California|publisher=Hoover Press|year= 2014|isbn= 9780817966638|oclc=946788279 |lccn=76041085|ref=harv}} *{{cite book|last1=Garrard|last2=Healicon|year=1993|title=World War 2 and the Soviet People: Selected Papers from the Fourth World Congress for Soviet and East European Studies|first1=John|first2= Alison|location=New York City|publisher=[[Springer Publishing|Springer]]|isbn= 9781349227969|oclc=30408834 |lccn=92010827 |url=https://books.google.com/?id=6kivCwAAQBAJ&pg=PA167#v=onepage&q&f=false |ref=harv}} *{{cite book|last=Kamenetsky|first=Ihor|year=1977|title=Nationalism and Human Rights: Processes of Modernization in the USSR|url=https://archive.org/details/isbn_0872871436|isbn=9780872871434 |lccn=77001257|publisher=Association for the Study of the Nationalities (USSR and East Europe) Incorporated|location=[[Littleton, Colorado]]|ref=harv}} *{{cite book|last=Knight|year=1995|first=Amy |authorlink=Amy Knight |title=Beria: Stalin's First Lieutenant|publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=9780691010939 |lccn=93003937| location=Princeton, N.J.|ref=harv}} *{{cite book|last=Kucherenko| title=Soviet Street Children and the Second World War: Welfare and Social Control under Stalin| first=Olga|publisher=[[Bloomsbury Publishing]] |year= 2016|isbn=9781474213448 |location=London |lccn=2015043330|ref=harv}} *{{cite book|last=Lee| first=Jongsoo James| year=2006| title=The Partition of Korea After World War II: A Global History| publisher=Springer|isbn= 9781403983015|lccn=2005054895|location=New York City|ref=harv}} *{{cite book|last=Legters|first=Lyman H.|year=1992|title=Native Americans and Public Policy|chapter=The American Genocide| chapter-url=https://books.google.com/books?id=wghp62KBvWYC&pg=PA104&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|editor-last=Lyden| editor-first=Fremont J.|isbn=9780822976820|location=Pittsburgh|oclc=555693841|publisher=[[University of Pittsburgh Press]] |ref=harv}} *{{cite book|last=Levene |first=Mark| year=2013| title=The crisis of genocide: Annihilation: Volume II: The European Rimlands 1939-1953| publisher=[[OUP Oxford]] |location=New York City| isbn=9780191505553 | lccn=2013942047| url=https://books.google.com/?id=_INoAgAAQBAJ&pg=PA317#v=onepage&q&f=false| ref=harv}} *{{cite book|last=Magocsi|first=Paul R.|authorlink=Paul Robert Magocsi|title=A History of Ukraine: The Land and Its Peoples |publisher=[[University of Toronto Press]]|year=2010|isbn=9781442610217 |oclc=899979979 |lccn=96020027|location=Toronto|ref=harv}} *{{cite book|last=Manley|first=Rebecca|year=2012|title=To The Tashkent Station: Evacuation and Survival in the Soviet Union at War|publisher=Cornell University Press|isbn=9780801457760|oclc=979968105|location=[[Ithaca, New York]]|ref=harv}} *{{cite book|last=Merridale|year=2007|title=Ivan's War: Life and Death in the Red Army, 1939-1945| first=Catherine |publisher=[[Henry Holt and Company]]| isbn=9780571265909|lccn=2005050457|location=New York City|ref=harv}} *{{cite book|last=Moss|title=An Age of Progress?: Clashing Twentieth-Century Global Forces|url=https://archive.org/details/ageofprogresscla0000moss|first=Walter G. |publisher=Anthem Press|year= 2008|isbn=9780857286222 |lccn=2007042449 |oclc=889947280|location=London |ref=harv}} *{{cite book|last=Motadel|first=David|url=https://books.google.com/books?id=zUiYBQAAQBAJ&pg=PA235|title=Islam and Nazi Germany's War|publisher=[[Harvard University Press]]|page=235|year=2014|isbn=9780674724600|oclc=900907482| ref=harv}} *{{cite book|last1=Olson|title=An Ethnohistorical Dictionary of the Russian and Soviet Empires|url=https://archive.org/details/ethnohistoricald0000unse|first1=James Stuart |first2=Lee Brigance |last2=Pappas|first3= Nicholas Charles |last3=Pappas|publisher=Greenwood Publishing Group|year= 1994 |location=Westport, Conn.|oclc=27431039|isbn= 9780313274978 |ref=harv}} *{{cite book|last=Parrish|authorlink=Michael Parrish|year=1996|title=The Lesser Terror: Soviet State Security, 1939-1953| first=Michael |publisher=Greenwood Publishing Group|oclc=473448547|isbn= 9780275951139 |location=Westport, Conn.|url=https://books.google.com/?id=NDgv5ognePgC&pg=PA104#v=onepage&q&f=false| ref=harv}} *{{cite book |last=Pohl |first=J. Otto |title= Ethnic Cleansing in the Ussr, 1937-1949| year=1999 |publisher=Greenwood Publishing Group |location=Westport |isbn=9780313309212|oclc=185706053| lccn=98046822| ref=Pohl}} *{{cite book |last= Polian |first= Pavel |authorlink= Pavel Polian |year= 2004|title= Against Their Will: The History and Geography of Forced Migrations in the USSR |location= Budapest; New York City |publisher= [[Central European University Press]] |isbn= 9789639241688 |lccn=2003019544 |ref= harv |title-link= Against Their Will (book) }} *{{cite book|last=Reid|year=2015|title=Borderland: A Journey Through the History of Ukraine |first=Anna |url=https://books.google.com/books?id=nl7XBAAAQBAJ&pg=PT204 |publisher=[[Hachette (publisher)|Hachette]], UK|isbn=9781780229287 |lccn=2015938031|location=New York City| ref=harv}} *{{cite book|last1=Requejo|last2=Nagel|first1=Ferran|first2=Klaus-Jürgen|year=2016|title=Federalism Beyond Federations: Asymmetry and Processes of Resymmetrisation in Europe|edition=repeated|publisher=Routledge|isbn=9781317136125|lccn=2010033623|oclc=751970998|location=[[Surrey, England]]|ref=harv}} *{{cite book | last=Rywkin |first=Michael | title=Moscow's Lost Empire |location=Armonk, N.Y. |publisher=M.E. Sharpe |year=1994 |isbn=9781315287713 |oclc=476453248| lccn=93029308| url=https://books.google.com/?id=k8oPc9BCz_4C&pg=PA67#v=onepage&q&f=false | ref=harv}} *{{cite book|last1=Sandole|last2=Byrne|last3=Sandole-Staroste|last4=Senehi|title=Handbook of Conflict Analysis and Resolution|first1=Dennis J.D.|first2=Sean |first3=Ingrid |first4=Jessica |location=London |publisher=[[Routledge]]|year= 2008|oclc=907001072|isbn=9781134079636 |lccn=2008003476 |url=https://books.google.com/?id=sWAEmN5u9U4C&pg=PA94#v=onepage&q&f=false |ref=harv}} *{{cite book|last= Skutsch|first=Carl|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA1188|title=Encyclopedia of the World's Minorities|publisher=Routledge|year=2013|location=New York|oclc=863823479|isbn=9781135193881|ref=harv}} *{{cite book|last=Smele|first=Jonathan D.|year=2015|title=Historical Dictionary of the Russian Civil Wars, 1916-1926|publisher=Rowman & Littlefield |location=Lanham|isbn=9781442252813|oclc=985529980|ref=harv}} *{{cite book|last=Spring|first=Peter|year=2015|title=Great Walls and Linear Barriers|publisher=[[Pen and Sword Books]]|location=[[Barnsley, South Yorkshire]]|lccn=2015458193|isbn=9781473853843|ref=harv}} *{{cite book|last=Studies on the Soviet Union|title=Studies on the Soviet Union|year=1970|publisher=Institute for the Study of the USSR| oclc=725829715|location=Munich|ref=harv}} *{{cite book|last=Stronski|title=Tashkent: Forging a Soviet City, 1930–1966|url=https://archive.org/details/tashkentforgings0000stro| first=Paul|location=Pittsburgh| publisher=[[University of Pittsburgh Press]] |year= 2010|isbn=9780822973898 | lccn=2010020948 |ref=harv}} *{{cite book|last1=Syed|first1=Muzaffar Husain|first2=Saud |last2=Akhtar|first3= B.D.|last3= Usmani|title=A Concise History of Islam|publisher=Vij Books India|location=New Delhi|year=2011|isbn= 9789382573470 |oclc=868069299|ref=harv}} *{{cite book|last=Tanner|title=The Forgotten Minorities of Eastern Europe: The History and Today of Selected Ethnic Groups in Five Countries|first=Arno |location=Helsinki|publisher=East-West Books|year=2004|isbn=9789529168088 |oclc=695557139 |lccn=2008422172 |url=https://books.google.com/?id=EQtCPAo1XU8C&pg=PA32#v=onepage&q&f=false|ref=harv}} *{{cite book|last1=Tatz|last2=Higgins|authorlink=Colin Tatz| year=2016| title=The Magnitude of Genocide|first1=Colin |first2=Winton|publisher=[[ABC-CLIO]] |isbn=9781440831614 |lccn=2015042289 |oclc=930059149|location=Santa Barbara, CA|url=https://books.google.com/?id=N1WaCwAAQBAJ&pg=PA28&lpg=PA28#v=onepage&q&f=false|ref=harv}} *{{cite book|last=Travis|year=2010| title=Genocide in the Middle East: The Ottoman Empire, Iraq, and Sudan|first=Hannibal |publisher=Carolina Academic Press|location=Durham, N.C.|isbn=9781594604362 |oclc=897959409 |lccn=2009051514 |ref=harv}} *{{cite book|last1=Tweddell|last2=Kimball|title=Introduction to the Peoples and Cultures of Asia|first1=Colin E.|first2=Linda Amy|publisher=Prentice-Hall|location=Englewood Cliffs, N.J.|year=1985|isbn=9780134915722|oclc=609339940|lccn=84017763|ref=harv|url=https://archive.org/details/introductiontope0000twed}} *{{cite book|last=Uehling|first=Greta|year=2004 | title=Beyond Memory: The Crimean Tatars' Deportation and Return |isbn=9781403981271 |publisher=Palgrave | oclc= 963444771| lccn=2003063697| url=https://books.google.com/?id=MUnHAAAAQBAJ&pg=PA38#v=onepage&q&f=false| ref=harv}} *{{cite book|last1=Vardy|last2=Tooley|last3=Vardy|title=Ethnic Cleansing in Twentieth-century Europe|url=https://archive.org/details/ethniccleansingi00unse|first1=Steven Béla |first2= T. Hunt |first3= Agnes Huszar |location=New York City|publisher=Social Science Monographs|year=2003| isbn=9780880339957 |oclc=53041747|ref=harv}} *{{cite book|last=Viola|first=Lynne|year=2007|title=The Unknown Gulag: The Lost World of Stalin's Special Settlements|url=https://archive.org/details/unknowngulaglost0000viol|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=9780195187694|oclc=456302666|lccn=2006051397|ref=harv|author-link= Lynne Viola}} *{{cite book|last=Weiner|title=Landscaping the Human Garden: Twentieth-century Population Management in a Comparative Framework|first=Amir |publisher=[[Stanford University Press]]|year= 2003|isbn=9780804746304|oclc=50203946| location=[[Stanford, California]]| lccn=2002010784 |ref=harv}} *{{cite book|last=Wezel|first=Katja |title=Geschichte als Politikum: Lettland und die Aufarbeitung nach der Diktatur|publisher=BWV Verlag|location=Berlin|year= 2016|isbn= 9783830534259 |oclc=951013191|ref=harv}} *{{cite book|title=The Crimean Tatars: The Diaspora Experience and the Forging of a Nation |first=Brian Glyn |ref=Williams|last=Williams|authorlink=Brian Glyn Williams| publisher=BRILL|year=2001|oclc=46835306|isbn=9789004121225 |lccn=2001035369 |location=Boston }} *{{cite book|last=Williams|first=Brian Glyn|title=The Crimean Tatars: From Soviet Genocide to Putin's Conquest |publisher=[[Oxford University Press]]| location=London, New York | lccn=2015033355 |year= 2015|isbn=9780190494728 |oclc=910504522| ref=harv}} {{refend}} === Online izvještaji i vijesti === {{Refbegin}} *{{cite web|last=Colborne|year=19. 5. 2016|first=Michael|title=For Crimean Tatars, it is about much more than 1944|url=http://www.aljazeera.com/indepth/features/2016/05/crimean-tatars-1944-160519062014138.html|publisher=[[Al Jazeera]]|ref=harv}} *{{cite web|last=Kamm|year=8. 2. 1992|first=Henry|title=Chatal Khaya Journal; Crimean Tatars, Exiled by Stalin, Return Home|publisher=New York Times|url=http://www.nytimes.com/1992/02/08/world/chatal-khaya-journal-crimean-tatars-exiled-by-stalin-return-home.html|ref=harv}} *{{cite web|last=Nechepurenko|year=26. 4. 2016|first=Ivan|title=Tatar Legislature Is Banned in Crimea|url=http://www.nytimes.com/2016/04/27/world/europe/crimea-tatar-mejlis-ban-russia.html|publisher=[[New York Times]]|ref=harv}} *{{cite web|last=Shabad|year=11. 3. 1984|first=Theodore|title=Crimean Tatar Sentenced to 6th Term of Detention|url=http://www.nytimes.com/1984/03/11/world/crimean-tatar-sentenced-to-6th-term-of-detention.html|publisher=[[New York Times]]|ref=harv}} *{{cite web|last=Pohl|year=2000|first=J. Otto|title=The Deportation and Fate of the Crimean Tatars|url=http://www.iccrimea.org/scholarly/jopohl.html|ref=harv|access-date=13. 1. 2019|archive-date=7. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190107024357/http://www.iccrimea.org/scholarly/jopohl.html%20|url-status=dead}} *{{cite web|last=[[Amnesty International]]|year=1973|url=https://www.amnesty.org/download/Documents/204000/eur460021975eng.pdf|title=A Chronicle of Current Events - Journal of the Human Rights Movement in the USSR|issue=28-31|ref=harv|access-date=13. 1. 2019|archive-date=19. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180919132237/https://www.amnesty.org/download/Documents/204000/eur460021975eng.pdf|url-status=dead}} *{{cite web| last=[[BBC News]]| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3724881.stm| title=Crimean Tatars recall mass exile| publisher=bbc.co.uk| year=18. 5. 2004| ref=harv}} *{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-19815852|last=Banerji|first=Robin|title=Crimea's Tatars: A fragile revival|publisher=[[BBC News]]|year=23. 10. 2012|ref=harv}} *{{cite web|last=[[Human Rights Watch]]|year=1991|url=https://www.hrw.org/reports/pdfs/u/ussr/ussr.919/usssr919full.pdf|title=Punished Peoples" of the Soviet Union: The Continuing Legacy of Stalin's Deportations|ref=harv}} *{{cite web|last=International Documentary Film Festival Amsterdam|title=A Struggle for Home: The Crimean Tatars|url=https://www.idfa.nl/industry/tags/project.aspx?id=c6ab1516-60b6-479c-8815-1f5d941ce640|year=2016|ref=harv}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *{{cite web|last=[[Radio Slobodna Evropa]]|title=Ukraine's Parliament Recognizes 1944 'Genocide' Of Crimean Tatars|year=21. 1. 2016|url=http://www.rferl.org/content/ukraine-tatar-deportation-parliament-genocide/27360343.html|ref=harv}} *{{cite web|last=Tportal|year=22. 4. 2014|title=Vođi Tatara zabranjen povratak na Krim na pet godina|url=http://m.tportal.hr/328369/Vodi-Tatara-zabranjen-povratak-na-Krim-na-pet-godina.html|ref=harv}} *{{cite web|last=Ukrainian Congress Committee of America|title=The Ukrainian Quarterly, Svesci 60-61|url=https://books.google.hr/books?id=ux4jAQAAIAAJ&q=crimean+tatars+property+estimated&dq=crimean+tatars+property+estimated&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjfxs3YgPXMAhVGbBoKHfPBCyoQ6AEIRzAG|year=2004|ref=harv}} *{{cite web|last=UN News Centre|title=Some 10,000 people in Ukraine now affected by displacement, UN agency says|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=47837&Kw1=crimea&Kw2=tatar&Kw3=#.VlmQONLRbIU|year=20. 5. 2014|ref=harv}} *{{cite web|last=[[Večernji list]]|year=15. 5. 2016|title='Države bivšeg SSSR-a poslale poruku Rusiji': O čemu pjeva Jamala u političkoj '1944.'?|url=http://www.vecernji.hr/zvijezde/drzave-bivseg-sssr-a-poslale-poruku-rusiji-o-cemu-govori-jamala-u-politickoj-pjesmi-1944-1084483|ref=harv}} *{{cite web|last=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]]|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/11thOHCHRreportUkraine.pdf|title=Report on the human rights situation in Ukraine|year=16. 8. 2015|ref=harv}} *{{cite web|last=Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|year=26. 8. 2014|title=Report of the Special Rapporteur on minority issues, Rita Izsák - Addendum - Mission to Ukraine|url=http://www.ohchr.org/Documents/Issues/IEMinorities/A.HRC.28_MissionUkraine.pdf|ref=harv}} *{{cite web |last=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] |access-date=4. 8. 2017 |title=Press briefing notes on Crimean Tatars |url=http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=19970&LangID=E |year=2016 |location=Geneva |editor=Rupert Colville |ref=harv }} {{refend}} === Naučni časopisi === {{Refbegin}} *{{cite journal|last=Dufaud|year=2007|title= La déportation des Tatars de Crimée et leur vie en exil (1944-1956): Un ethnocide?|first=Grégory |journal=Vingtième Siècle. Revue d'histoire|volume= 96|issue=1|jstor=20475182}} {{fr}} *{{cite journal|last=Finnin|year=2011| title=Forgetting Nothing, Forgetting No One: Boris Chichibabin, Viktor Nekipelov, and the Deportation of the Crimean Tatars|url=http://www.jstor.org/stable/10.5699/modelangrevi.106.4.1091|first=Rory|journal=The Modern Language Review|volume= 106|issue= 4|doi=10.5699/modelangrevi.106.4.1091|jstor=10.5699/modelangrevi.106.4.1091 |ref=harv}} *{{cite journal|last=Fisher|first=Alan W.|volume=35|issue=3|jstor=41047947|title=Emigration of Muslims from the Russian Empire in the Years After the Crimean War|year=1987|url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/41047947?sid=21105812137823&uid=2&uid=4&uid=3738200| journal=Jahrbücher für Geschichte Osteuropas|ref=harv}} *{{cite journal|last=Potichnyj|title=The Struggle of the Crimean Tatars|journal=Canadian Slavonic Papers|volume= 17|issue= 2-3|year= 1975|doi=10.1080/00085006.1975.11091411|first=Peter J.|url=https://www.jstor.org/stable/40866872?seq=1#page_scan_tab_contents|jstor=40866872|ref=harv}} *{{cite journal|last=Rosefielde|authorlink=Steven Rosefielde|title=Documented homicides and excess deaths: New insights into the scale of killing in the USSR during the 1930s|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0967067X97000111|year=1997|first=Steven |doi=10.1016/S0967-067X(97)00011-1|journal=Communist and Post-Communist Studies|volume= 30|issue= 3|ref=harv}} *{{cite journal|last=Statiev|year=2010|first=Alexandar|journal=Journal of Genocide Research|volume= 11|issue= 2-3 |title=Soviet ethnic deportations: intent versus outcome| url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14623520903118961?journalCode=cjgr20#.V6A06NIqrIU|doi=10.1080/14623520903118961|ref=harv}} *{{cite journal|last=Uehling|year=2002|title=Sitting on Suitcases: Ambivalence and Ambiguity in the Migration Intentions of Crimean Tatar Women|first=Greta|journal=Journal of Refugee Studies|url=http://jrs.oxfordjournals.org/content/15/4/388.abstract|volume=15|issue=4|doi= 10.1093/jrs/15.4.388|ref=harv}} *{{cite journal|last=Vardys|title=The Case of the Crimean Tartars|first=V. Stanley |ref=Vardys|journal=[[The Russian Review]]|volume=30|issue= 2|year=1971|doi=10.2307/127890|jstor=127890|url=http://www.jstor.org/stable/127890?seq=1#page_scan_tab_contents}} *{{cite journal|last=Williams|ref=Williams2002|first=Brian Glyn|journal=[[Journal of Genocide Research]]|volume= 4|issue= 3|year=2002|title=Hidden ethnocide in the Soviet Muslim borderlands: The ethnic cleansing of the Crimean Tatars|doi=10.1080/14623520220151952}} *{{cite journal|last=Williams|year=2002|first=Brian Glyn|journal=[[Journal of Contemporary History]]|volume= 37|issue= 3 |title=The Hidden Ethnic Cleansing of Muslims in the Soviet Union: The Exile and Repatriation of the Crimean Tatars |doi=|jstor=3180785 |ref=harv}} *{{cite journal|last=Zeghidour|year=2014|first=Sliman|title=Le désert des Tatars|doi=10.3917/mediu.040.0083|journal=Association Médium|ref=harv}} {{fr}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Deportation of the Crimean Tatars}} {{Sovjetski ratni zločini}} {{Genocid}} {{Istaknuti članak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1944. u Sovjetskom Savezu]] [[Kategorija:Genocid]] [[Kategorija:Sovjetski ratni zločini]] [[Kategorija:Zločini protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Historija Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Historija Rusije]] [[Kategorija:Historija Krima]] [[Kategorija:Historija Ukrajine]] [[Kategorija:Deportacije|Tatari]] [[Kategorija:Etničko čišćenje]] [[Kategorija:NKVD]] [[Kategorija:Krimski Tatari]] emprt67jsaotmbdjd0cc3mo3ce1ds7d FK Kauno Žalgiris 0 451479 3901841 3901233 2026-07-04T08:46:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | Boja1 = #ffffff | Boja2 = #008800 | Ime kluba = '''FK Kauno Žalgiris''' | Puno ime = Futbolo klubas Kauno Žalgiris | Grb = | Nadimak = ''balti-žali (bijelo-zelena)'' | Osnovan = [[2004.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Kaunas]]<br>[[Litvanija]] | Boje = {{colorbox|white}} {{colorbox|green}} | Federacija = [[Nogometni savez Litvanije|LFF]] | Konfederacija = | Liga = [[TOPLYGA]] | Stadion = Dariaus ir Girėno stadion<ref>https://alyga.lt/tvarkarastis/1</ref> | Kapacitet = 15.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{flagicon|LTU}} Mantas Kalnietis | Menadžer = {{Flagicon|LTU}} | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = 2025. | Webstranica = [http://www.http://www.zalgiris.lt/futbolas/ http://www.zalgiris.lt/futbolas/] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _pumacup25g | uzorak_t1 = _pumacup25g | uzorak_dr1 = _pumacup25g | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _pumacup25g | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = 00924F | uzorak_lr2 = _pumacup25w | uzorak_t2 = _pumacup25w | uzorak_dr2 = _pumacup25w | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 00924F | čarape2 = FFFFFF | }} '''FK Kauno Žalgiris''' je profesionalni [[Nogomet|nogometni klub]] iz [[Kaunas]]a, [[Litvanija]]. Takmiči se u [[TOPLYGA|Topligi Litvanije]]. Klub je zvanično osnovan 2004. godine. Tradicionalne boje su bijelo i zelena. Domaće utakmice igra na [[Dariaus ir Girėno Stadion]]u. ==Uspjesi== ; '''[[A lyga]] (D1)''' *'''Prvaci (1):''' 2025 *'''2. mjesto (1):''' 2022 *'''3. mjesto (3)''': 2020., 2021., 2024. ; '''Supertaurė:''' * '''Prvaci (1):''' 2026<ref>[https://toplyga.lt/naujiena/kauno-zalgiris-pirma-karta-laimejo-supertaure/9311 „Kauno Žalgiris“ pirmą kartą laimėjo Supertaurę]</ref><ref>[https://www.sportas.lt/naujiena/535713/kauno-zalgiris-iskovojo-pirmaji-sezono-trofeju „Kauno Žalgiris“ iškovojo pirmąjį sezono trofėjų]</ref> == Sezona (2013–) == {|class="wikitable" ! Sezona ! Div. ! Liga ! Mjesto ! Veb |- | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2013.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''Pirma lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''5.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2013.html#1lyga</ref> |- | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2014.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''Pirma lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''4.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2014.html#1lyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2015.|2015.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''5.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2016.|2016.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''8.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2017.|2017.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''8.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2018.|2018.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''5.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2019.|2019.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''4.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2020.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2021.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2021.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2022.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2023.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''4.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2024.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2025.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFDD00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2026''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[TOPLYGA]]''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2026.html#alyga</ref> |- |} == Boje kluba == * Bijelo/zelena. {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center; border=1 cellspacing=0" |- | style="background:green;color:white" width="150" height="50" |'''Kauno Žalgiris''' | style="background:white;color:green" width="150" height="50" |'''Kauno Žalgiris''' |} == Trenutni sastav == ''Posljednja izmjena: 30. 06. 2026''<ref>https://alyga.lt/komanda/k-zalgiris</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=LIT|ime=Deividas Mikelionis|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=LIT|ime=Dovydas Vilkas|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=LIT|ime=Tomas Švedkauskas|poz=GK}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left" | |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=LIT|ime=Tautvydas Burdzilauskas|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=GEO|ime=Anton Tolordava|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=MNE|ime=Luka Račić|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=LIT|ime=Rokas Lekiatas|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=COL|ime=Aldayr Hernández|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=AUT|ime=Nosa Edokpolor|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=FRA|ime=Joris Moutachy|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=66|nac=LIT|ime=Eduardas Jurjonas|poz=DF}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left" | |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 6|nac=BEL|ime=Damjan Pavlović|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 7|nac=BEL|ime=Amine Benchaib|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 8|nac=JPN|ime=Yukiyoshi Karashima|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=LIT|ime=Gratas Sirgėdas|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BRA|ime=Léo Ribeiro|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=LIT|ime=Motiejus Burba|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=NGR|ime=Oyinlola Kayode|poz=MF}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left" | |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=LIT|ime=Fedor Černych|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=LIT|ime=Vėjas Pocius|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Poznati igrači== * {{flagicon|LTU}} [[Ignas Dedura]] * {{flagicon|LTU}} [[Dominykas Galkevičius]] ==Menadžeri== * {{flagicon|LTU}} Laimis Bičkauskas (2013–2016) * {{flagicon|LTU}} [[Vitalijus Stankevičius]] (2017)<ref>{{Cite web |url=http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/61952/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 1. 2019 |archive-date=29. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180829214536/http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/61952/ |url-status=dead }}</ref> * {{flagicon|LTU}} Laimis Bičkauskas/ [[Ignas Dedura]] / [[Andrius Velička]] (2017)<ref>{{Cite web |url=http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/66076/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 1. 2019 |archive-date=4. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180704213254/http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/66076/ |url-status=dead }}</ref> * {{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Johnatan McKinstry]] (2017) * {{flagicon|LTU}} [[Mindaugas Čepas]] (2017–2019)<ref>{{Cite web |url=http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/70040/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 1. 2019 |archive-date=16. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181216022004/http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/70040/ |url-status=dead }}</ref> * {{Flagicon|LTU}} [[Rokas Garastas]] (2019–2023)<ref name="zalgiris.lt">{{Cite web |url=http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/86899/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 12. 2019 |archive-date=25. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925071307/http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/86899/ |url-status=dead }}</ref> * {{flagicon|LTU}} [[Marius Stankevičius]] (2023) * {{Flagicon|SWE}} [[Glenn Ståhl]] (2023–2024) * {{flagicon|LTU}} Saulius Širmelis (2024)<ref>[https://alyga.lt/naujiena/s-sirmelis-kauno-zalgirio-kitamet-netreniruos/8830 S. Širmelis „Kauno Žalgirio“ kitąmet netreniruos]</ref> * {{flagicon|LTU}} Eivinas Černiauskas, (2024–2026)<ref>[https://zalgiris.lt/naujienos/kauno-zalgiris-atsisveikino-su-vyr-treneriu-e-cerniausku „Kauno Žalgiris“ atsisveikino su vyr. treneriu E.Černiausku]</ref><ref>[https://www.sportas.lt/naujiena/543419/kauno-zalgiris-atsisveikino-su-vyriausiuoju-treneriu-eivinu-cerniausku „Kauno Žalgiris“ atsisveikino su vyriausiuoju treneriu Eivinu Černiausku (pagal sportas.lt)]</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{službeni sajt|https://zalgiris.lt/komandos/fk-kauno-zalgiris}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2605907/profile/index.html FK Kauno Žalgiris], na UEFA.com {{TOPLYGA}} [[Kategorija:FK Kauno Žalgiris|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Litvaniji|Kauno Žalgiris]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2004.]] 3uf60o9dsfaj296f91ycy6df19o7bye Šablon:SPuB - sprint 10 452519 3901744 3714301 2026-07-03T14:27:12Z AnToni 2325 3901744 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="float:left; text-align:left; font-size:90%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! Zlato !! Srebro !! Bronza |- | {{NaziviSPB|1974}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Juhani Suutarinen]]|FIN}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Günter Bartnik]]|DRNJ}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Torsten Wadman]]|ŠVE}} |- | {{NaziviSPB|1975}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Aleksandar Jelizarov]]|SSSR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} |- | {{NaziviSPB|1976}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Aleksandar Jelizarov]]|SSSR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR}} |- | {{NaziviSPB|1977}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|SSSR}} |- | {{NaziviSPB|1978}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} |- | {{NaziviSPB|1979}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Odd Lirhus]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Luigi Weiss]]|ITA}} |- | {{NaziviSPB|1981}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Erkki Antila]]|FIN}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Yvon Mougel]]|FRA}} |- | {{NaziviSPB|1982}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Vladimir Aljikin]]|SSSR}} |- | {{NaziviSPB|1983}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Alfred Eder]]|AUT}} |- | {{NaziviSPB|1985m}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}} |- | {{NaziviSPB|1986m}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]|AUT}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}} |- | {{NaziviSPB|1987m}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Matthias Jacob]]|DRNJ}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}} |- | {{NaziviSPB|1989}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|DRNJ}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR}} |- | {{NaziviSPB|1990}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|DRNJ}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}} |- | {{NaziviSPB|1991}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|DRNJ}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} |- | {{NaziviSPB|1993}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|RUS|1991}} |- | {{NaziviSPB|1995}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} |- | {{NaziviSPB|1996}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[René Cattarinuss]]|ITA}} |- | {{NaziviSPB|1997}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} |- | {{NaziviSPB|1999}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|DRNJ}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} |- | {{NaziviSPB|2000}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[René Cattarinuss]]|ITA}} |- | {{NaziviSPB|2001}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[René Cattarinuss]]|ITA}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} |- | {{NaziviSPB|2003}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Zdeněk Vítek]]|ČEŠ}} |- | {{NaziviSPB|2004}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |- | {{NaziviSPB|2005}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Ilmārs Bricis]]|LVA}} |- | {{NaziviSPB|2007}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Michal Šlesingr]]|ČEŠ}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Andrij Derizemlja]]|UKR}} |- | {{NaziviSPB|2008}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Maksim Čudov]]|RUS}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |- | {{NaziviSPB|2009}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Lars Berger]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} |- | {{NaziviSPB|2011}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} |- | {{NaziviSPB|2012}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Carl Johan Bergman]]|ŠVE}} |- | {{NaziviSPB|2013}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Jakov Fak]]|SLO}} |- | {{NaziviSPB|2015}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Nathan Smith (biatlonac)|Nathan Smith]]|KAN}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} |- | {{NaziviSPB|2016}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Serhij Semenov]]|UKR}} |- | {{NaziviSPB|2017}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Benedikt Doll]]|NJE}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} |- | {{NaziviSPB|2019}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Aleksandar Loginov]]|RUS}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} |- | {{NaziviSPB|2020}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Aleksandar Loginov (biatlonac)|Aleksandar Loginov]]|RUS}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} |- | {{NaziviSPB|2021}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Martin Ponsiluoma]]|ŠVE}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Simon Desthieux]]|FRA}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}} |- | {{NaziviSPB|2023}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} |- | {{NaziviSPB|2024}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|NOR}} |- | {{NaziviSPB|2025}} |bgcolor="#F7F6A8" | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} |bgcolor="#DCE5E5" | {{flagathlete|[[Campbell Wright]]|SAD}} |bgcolor="#FFDAB9" | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] {{Clear}} == Bilješke == {{Spisaknapomena}} </noinclude> tfhowbj4u79bdsrvo2tlvravr83uoar Šablon:SPuB - štafeta 10 452521 3901743 3894736 2026-07-03T14:26:35Z AnToni 2325 3901743 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="float:left; text-align:left; font-size:90%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! Zlato !! Srebro !! Bronza |- | {{NaziviSPB|1958}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|[[Olle Gunneriusson]]|[[Sture Ohlin]]|[[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Viktor Butakov]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]|[[Aleksandar Gubin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Arvid Nyberg]]|[[Asbjørn Bakken]]|[[Knut Wold]]|[[Rolf Gråterud]]}} |- | {{NaziviSPB|1959}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]|[[Valentin Pšenjicin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Sven Agge]]|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|[[Sture Ohlin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Knut Wold]]|[[Henry Hermansen]]|[[Ivar Skogsrud]]}} |- | {{NaziviSPB|1961}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Kalevi Huuskonen]]|[[Paavo Repo]]|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Privalov]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Klas Lestander]]|[[Tage Lundin]]|[[Stig Andersson (biatlonac)|Stig Andersson]]}} |- | {{NaziviSPB|1962}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Nikolaj Puzanov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|[[Hannu Posti]]|[[Kalevi Huuskonen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Olav Jordet]]|[[Henry Hermansen]]}} |- | {{NaziviSPB|1963}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Nikolaj Mešarjakov]]|[[Valentin Pšenjicin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|[[Hannu Posti]]|[[Veikko Hakulinen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Olav Jordet]]|[[Egil Nygård]]}} |- | {{NaziviSPB|1965}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Olav Jordet]]|[[Ola Wærhaug]]|[[Ivar Nordkild]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Nikolaj Puzanov]]|[[Vladimir Melanjin]]|[[Vasilij Makarov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Stanisław Szczepaniak]]|[[Józef Rubiś]]|[[Józef Gąsienica-Sobczak]]}} |- | {{NaziviSPB|1966}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Ivar Nordkild]]|[[Olav Jordet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Józef Gąsienica-Sobczak]]|[[Stanisław Szczepaniak]]|[[Stanisław Łukaszczyk]]|[[Józef Rubiś]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Olle Petrusson]]|[[Tore Eriksson]]|[[Holmfrid Olsson]]|[[Sture Ohlin]]}} |- | {{NaziviSPB|1967}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Ola Wærhaug]]|[[Olav Jordet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Nikolaj Puzanov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Olle Petrusson]]|[[Tore Eriksson]]|[[Holmfrid Olsson]]|[[Sture Ohlin]]}} |- | {{NaziviSPB|1969}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Vladimir Gundarcev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Esten Gjelten]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Kalevi Vähäkylä]]|[[Mauri Röppänen]]|[[Mauno Peltonen]]|[[Esko Marttinen]]}} |- | {{NaziviSPB|1970}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Esten Gjelten]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Hans-Gert Jahn]]|[[Hansjörg Knauthe]]|[[Dieter Speer]]|[[Horst Koschka]]}} |- | {{NaziviSPB|1971}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Nikolaj Mušitov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Ivar Nordkild]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Józef Różak]]|[[Andrzej Rapacz]]|[[Aleksander Klima]]|[[Józef Stopka]]}} |- | {{NaziviSPB|1973}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Rinat Safin]]|[[Jurij Kolmakov]]|[[Genadij Kovaljov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Esten Gjelten]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Kjell Hovda]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Dieter Speer]]|[[Manfred Geyer]]|[[Herbert Wiegand]]|[[Günter Bartnik]]}} |- | {{NaziviSPB|1974}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Jurij Kolmakov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Simo Halonen]]|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kjell Hovda]]|[[Kåre Hovda]]|[[Terje Hanssen]]|[[Tor Svendsberget]]}} |- | {{NaziviSPB|1975}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|[[Simo Halonen]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Jan Szpunar]]|[[Andrzej Rapacz]]|[[Ludwik Zięba]]|[[Wojciech Truchan]]}} |- | {{NaziviSPB|1977}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Erkki Antila]]|[[Raimo Seppänen]]|[[Simo Halonen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Manfred Geyer]]}} |- | {{NaziviSPB|1978}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Frank Ullrich]]|[[Klaus Siebert]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Odd Lirhus]]|[[Sigleif Johansen]]|[[Roar Nilsen]]|[[Tor Svendsberget]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhard Winkler]]|[[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]]|[[Hans Estner]]|[[Heinrich Mehringer]]}} |- | {{NaziviSPB|1979}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Simo Halonen]]|[[Heikki Ikola]]|[[Erkki Antila]]|[[Raimo Seppänen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Aleksandar Tihonov]]}} |- | {{NaziviSPB|1981}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Peter Angerer]]|[[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Franz Bernreiter]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Anatolij Aljabjev]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Vladimir Gavrikov]]}} |- | {{NaziviSPB|1982}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Ullrich]]|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Bernd Hellmich]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Kjell Søbak]]|[[Odd Lirhus]]|[[Rolf Storsveen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Anatolij Aljabjev]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Viktor Semjonov (biatlonac)|Viktor Semjonov]]}} |- | {{NaziviSPB|1983}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Algimantas Šalna]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Pjotr Miloradov]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Ullrich]]|[[Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Frank-Peter Roetsch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kjell Søbak]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Odd Lirhus]]|[[Øivind Nerhagen]]}} |- | {{NaziviSPB|1985m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Algimantas Šalna]]|[[Sergej Buligin]]|[[Andrej Senkov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[Ralf Göthel]]|[[André Sehmisch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Peter Angerer]]|[[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Herbert Fritzenwenger]]}} |- | {{NaziviSPB|1986m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Jürgen Wirth]]|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[André Sehmisch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Werner Kiem]]|[[Gottlieb Taschler]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}} |- | {{NaziviSPB|1987m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[André Sehmisch]]|[[Jürgen Wirth]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Valerij Medvedcev]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]|[[Herbert Fritzenwenger]]|[[Peter Angerer]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} |- | {{NaziviSPB|1989}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Birk Anders]]|[[Frank-Peter Roetsch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Sergej Čepikov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Gisle Fenne]]|[[Eirik Kvalfoss]]}} |- | {{NaziviSPB|1990}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Christian Dumont]]|[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]|[[Hervé Flandin]]|[[Thierry Gerbier]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Mark Kirchner]]|[[Birk Anders]]}} |- | {{NaziviSPB|1991}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Gisle Fenne]]}} |- | {{NaziviSPB|1993}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[Andreas Zingerle]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija|1991}}|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Jens Steinigen]]}} |- | {{NaziviSPB|1995}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Lionel Laurent]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Igor Hohrjakov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Vadim Sašurin]]}} |- | {{NaziviSPB|1996}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} |- | {{NaziviSPB|1997}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[René Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}} |- | {{NaziviSPB|1999}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Pjotr Ivaška]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Riženkov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Roškov]]|[[Pavel Rostovcev]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} |- | {{NaziviSPB|2000}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Sergej Roškov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Pavel Rostovcev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Ricco Groß]]}} |- | {{NaziviSPB|2001}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Vincent Defrasne]]|[[Julien Robert]]|[[Raphaël Poirée]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Aljaksandr Siman]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Vadim Sašurin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} |- | {{NaziviSPB|2003}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Sergej Roškov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Rustam Valjulin]]|[[Oleg Riženkov]]}} |- | {{NaziviSPB|2004}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Ricco Groß]]|[[Sven Fischer]]|[[Michael Greis]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Lars Berger]]|[[Egil Gjelland]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Ferréol Cannard]]|[[Vincent Defrasne]]|[[Julien Robert]]|[[Raphaël Poirée]]}} |- | {{NaziviSPB|2005}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Stian Eckhoff]]|[[Egil Gjelland]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Sergej Roškov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Friedrich Pinter]]|[[Wolfgang Rottmann]]|[[Christoph Sumann]]}} |- | {{NaziviSPB|2007}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ivan Čeresov]]|[[Maksim Čudov]]|[[Dmitrij Jarošenko]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Lars Berger]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Michael Rösch]]|[[Sven Fischer]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2008}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ivan Čeresov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Dmitrij Jarošenko]]|[[Maksim Čudov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Rune Brattsveen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Michael Rösch]]|[[Alexander Wolf (biatlonac)|Alexander Wolf]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2009}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Lars Berger]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]|[[Christoph Sumann]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Michael Rösch]]|[[Christoph Stephan]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2011}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Alexander Os]]|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Tarjei Bø]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Anton Šipuljin]]|[[Jevgenij Ustjugov]]|[[Maksim Maksimov]]|[[Ivan Čeresov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Oleksander Bilanenko]]|[[Andrij Derisemlja]]|[[Serhij Semenov]]|[[Serhij Sednjev]]}} |- | {{NaziviSPB|2012}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Rune Brattsveen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Simon Fourcade]]|[[Alexis Bœuf]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Simon Schempp]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Michael Greis]]|[[Arnd Peiffer]]}} |- | {{NaziviSPB|2013}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Henrik L’Abée-Lund]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Alexis Bœuf]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Simon Schempp]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Erik Lesser]]}} |- | {{NaziviSPB|2015}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Daniel Böhm]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Martin Fourcade]]}} |- | {{NaziviSPB|2017}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Volkov (biatlonac)|Aleksej Volkov]]|[[Maksim Cvetkov]]|[[Anton Babikov]]|[[Anton Šipuljin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Jean Guillaume Beatrix]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Simon Desthieux]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Julian Eberhard]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]}} |- | {{NaziviSPB|2019}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Lars Helge Birkeland]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen|V. S. Christiansen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Roman Rees]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Benedikt Doll]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Matvej Elisejev]]|[[Nikita Poršnev]]|[[Dmitrij Mališko]]|[[Aleksandar Loginov]]}} |- | {{NaziviSPB|2020}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Émilien Jacquelin]]|[[Martin Fourcade]]|[[Simon Desthieux]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Johannes Dale]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}|[[Erik Lesser]]|[[Philipp Horn]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Benedikt Doll]]}} |- | {{NaziviSPB|2021}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Said Karimula Halili]]|[[Matvej Jelisejev]]|[[Aleksandar Loginov]]|[[Eduard Latipov]]}} |- | {{NaziviSPB|2023}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Antonin Guigonnat]]|[[Fabien Claude]]|[[Emilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Jesper Nelin]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} |- | {{NaziviSPB|2024}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Viktor Brandt]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Éric Perrot]]|[[Fabien Claude]]|[[Emilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} |- | {{NaziviSPB|2025}} | bgcolor="#F7F6A8" | | bgcolor="#DCE5E5" | | bgcolor="#FFDAB9" | |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] {{Clear}} == Bilješke == {{Spisaknapomena}} </noinclude> rqwi55v8wtq1eljbyargkqq0q6tgi5z Docker (softver) 0 453796 3901800 3758478 2026-07-03T18:58:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901800 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | title = Docker | naziv = Docker | logo = Docker Logo.png | screenshot = | caption = | mw-collapsible = | autor = Solomon Hykes | razvijač = [[Docker, Inc.]] | programski_jezik = [[Go (programski jezik)|Go]] | operativni_sistem = [[Linux]], [[Windows]], [[macOS]] | platforma = [[x86-64]], [[ARM arhitektura|ARM]], [[z/Architecture|s390x]], [[ppc64]]le | vrsta = [[Virtualizacija na nivou OS-a]] }} '''Docker''' je alat dizajniran tako da olakšava razvoj, implementaciju i pokretanje aplikacija koristeći [[kontejner]]e.<ref>{{Cite web|url=https://opensource.com/resources/what-docker|title=What is Docker?|website=Opensource.com|language=en|access-date=29. 5. 2019}}</ref> Softver koji sadrži kontejnere naziva se '''Docker Engine'''.<ref name="what-is-a-container">{{Cite web|url=https://www.docker.com/resources/what-container|title=What is a Container?|website=docker.com|publisher=[[Docker, Inc.]]|access-date=13. 5. 2019}}</ref> Prvi put se pojavio 2013. godine i razvija ga kompanija Docker, Inc.<ref name="os4u"><cite class="citation web">Vivek Ratan (February 8, 2017). [http://opensourceforu.com/2017/02/docker-favourite-devops-world/ "Docker: A Favourite in the DevOps World"]. ''Open Source For U''<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">June 14,</span> 2017</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Usluga ima besplatne i plaćene nivoe. Kontejneri su izolovani jedan od drugog i pakuju sopstveni softver, biblioteke i konfiguracione fajlove; oni mogu međusobno komunicirati putem tačno definisanih kanala.<ref>{{Cite web|url=https://docs.docker.com/engine/faq/#what-does-docker-technology-add-to-just-plain-lxc|title=Docker frequently asked questions (FAQ)|date=2. 3. 2019|access-date=29. 5. 2019|archive-date=27. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200627135837/https://docs.docker.com/engine/faq/#what-does-docker-technology-add-to-just-plain-lxc|url-status=dead}}</ref> Svi kontejneri su upravljani [[Kernel|kernelom operativnog sistema]] i stoga su lakši od [[Virtualna mašina|virtualnih mašina]]. Kontejneri se stvaraju iz ''slika'' koje određuju njihov precizan sadržaj.<ref name="what-is-a-container"/> == Tehnologija == [[Datoteka:Docker-linux-interfaces.svg|mini| Docker može koristiti različite interfejse za pristup virtualizacijskim mogućnostima Linux kernela.<ref name="docker-blog-2014-03"><cite class="citation web">[http://blog.docker.com/2014/03/docker-0-9-introducing-execution-drivers-and-libcontainer/ "Docker 0.9: Introducing execution drivers and libcontainer"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150221134532/http://blog.docker.com/2014/03/docker-0-9-introducing-execution-drivers-and-libcontainer/ |date=21. 2. 2015 }}. ''docker.com''. March 10, 2014<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">January 20,</span> 2015</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> ]] Docker se razvija prvenstveno za [[Linux]], gdje koristi mogućnosti izolacije resursa [[Linux kernel]]a kao što su [[cgroups]] i kernel [[Linux namespaces|namespaces]], te [[Datotečni sistem|datotečni sistem sposoban]] za [[Union mount|union-mount]] kao što su OverlayFS i drugi <ref name="select-storage-driver"><cite class="citation web">[https://docs.docker.com/engine/userguide/storagedriver/selectadriver/ "Select a storage driver documentation"]. ''Docker documentation''. from the original on December 6, 2016<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">December 7,</span> 2016</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> kako bi se omogućio pokretanje nezavisnih ''kontejnera'' unutar jedne Linux instance, npr. izbjegavajući opterećenje pokretanja i održavanja [[Virtualna mašina|virtuelnih mašina]] (VM).<ref name="kernel-requirements"><cite class="citation web">[https://web.archive.org/web/20140821065734/http://docker.readthedocs.org/en/v0.7.3/installation/kernel/ "Docker Documentation: Kernel Requirements"]. ''docker.readthedocs.org''. January 4, 2014. Archived from [http://docker.readthedocs.org/en/v0.7.3/installation/kernel/ the original] on August 21, 2014<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">August 20,</span> 2014</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Na ovaj način se uglavnom<ref name="kernel-keyrings"><cite class="citation web">Dan Walsh (September 15, 2014). [http://www.projectatomic.io/blog/2014/09/yet-another-reason-containers-don-t-contain-kernel-keyrings/ "Yet Another Reason Containers Don't Contain: Kernel Keyrings"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150413062633/http://www.projectatomic.io/blog/2014/09/yet-another-reason-containers-don-t-contain-kernel-keyrings/ |date=13. 4. 2015 }}. ''projectatomic.io''<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">April 13,</span> 2015</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> izolira pogled aplikacije na okruženje operativnog sistema. Od verzije 0.9, Docker uključuje '''{{Mono|libcontainer}}''' [[Library (computing)|biblioteke]] kao svoj vlastiti način za direktno korištenje virtualizacijskih mogućnosti koje pruža Linux kernel, kao dodatak korištenju apstrakcijskih virtualizacijskih interfejsa kao što su [[libvirt]], [[LXC]] i [[systemd-nspawn]].<ref name="zdnet-7000030397"><cite class="citation web">Steven J. Vaughan-Nichols (June 11, 2014). [http://www.zdnet.com/docker-libcontainer-unifies-linux-container-powers-7000030397/ "Docker libcontainer unifies Linux container powers"]. [[ZDNet]]<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">July 30,</span> 2014</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref><ref name="libcontainer"><cite class="citation web">[https://github.com/docker/libcontainer/blob/master/README.md "libcontainer – reference implementation for containers"]. ''github.com''<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">July 30,</span> 2014</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref><ref name="docker-blog-2014-03"/> Nadograđujući se na mogućnosti koje pruža Linux kernel (prvenstveno cgroups i namespaces), Docker kontejner, za razliku od virtualne mašine, ne zahtijeva ili uključuje poseban [[operativni sistem]].<ref name="Linux"><cite class="citation web">Noyes, Katherine (August 1, 2013). [http://www.linux.com/news/enterprise/cloud-computing/731454-docker-a-shipping-container-for-linux-code "Docker: A 'Shipping Container' for Linux Code"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130808043357/http://www.linux.com/news/enterprise/cloud-computing/731454-docker-a-shipping-container-for-linux-code/ |date=8. 8. 2013 }}. [[Linux.com]]<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">August 9,</span> 2013</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Umjesto toga, oslanja se na funkcionalnost kernela i koristi izolaciju resursa za [[CPU]] i memoriju,<ref name="limit-resources"><cite class="citation web">[https://docs.docker.com/config/containers/resource_constraints/ "Limit a container's resources"]. ''Docker Documentation''<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">March 7,</span> 2018</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> i odvojene namespace kako bi izolirala pogled aplikacije na operativni sistem. Docker pristupa virtualizacijskim mogućnostima Linux kernela ili direktno koristeći {{Mono|libcontainer}} biblioteke, koja je dostupna od verzije Docker 0.9, ili indirektno preko {{Mono|[[libvirt]]}} , {{Mono|[[LXC]]}} (Linux kontejneri) ili {{Mono|[[systemd-nspawn]]}}.<ref name="docker-blog-2014-03"/><ref name="infoq-2014-03"><cite class="citation web">Swan, Chris (March 13, 2014). [http://www.infoq.com/news/2014/03/docker_0_9 "Docker drops LXC as default execution environment"]. InfoQ<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">January 20,</span> 2015</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Zbog toga što Docket kontejeneri zauzimaju malo prostora, jedan [[server]] ili virtuelna mašina može istovremeno pokrenuti nekoliko kontejnera. Analiza iz 2016. otkrila je da tipičan slučaj upotrebe Docker-a uključuje pet kontejnera po serveru, ali da mnoge organizacije pokreću 10 ili više.<ref name="datadog"><cite class="citation web">[https://www.datadoghq.com/docker-adoption/ "8 surprising facts about real Docker adoption"]. Datadog. June 2016<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">November 14,</span> 2016</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles> </ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.docker.com}} * [https://acadgild.com/blog/what-is-docker-container-an-introduction/ Šta je Docker kontejner - Uvod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327105045/https://acadgild.com/blog/what-is-docker-container-an-introduction |date=27. 3. 2019 }} * [http://webs.iiitd.edu.in/gpsrdocker/ GPSRdocker] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181217014717/http://webs.iiitd.edu.in/gpsrdocker/ |date=17. 12. 2018 }} Docker za bioinformatiku [[Kategorija:Slobodni softver]] [[Kategorija:Virtualizacijski softver]] iow2r8bmul8r3onkx9cs70oqwy3aq46 Erektilno tkivo 0 467305 3901828 3884879 2026-07-04T05:11:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901828 wikitext text/x-wiki Á''' Erektilno tkivo''' ([[latinski|lat.]] ''corpus cavernosum'') je isprepletena stuktura koja se puni [[krv]]lju i ima fizičke uloge u bubrenju ([[erekcija|erekciji]]) određenih tkiva i organa. Anatnatomski, to je arterijska ili venska vaskularna mreža.<ref>Hans Petersen: ''Histologie und Mikroskopische Anatomie.'' Springer-Verlag, Berlin 2013, ISBN 3-64292-091-8, S.&nbsp;629 f.</ref> Sastoji se od velikog broja susjednih šupljina širokog lumena obloženih [[endotel]]om. Zbog privremenog povećanja volumena krvi, on ispunjava funkcije erekcije ili spajanja kontinuiteta cjevastih struktuira. U užem smislu se podrazumeva kao tijelo koje omoućava nabreknuće [[penis]]a ili [[klitoris]]a i [[dojka|bradaviica na dojkama]] (funkcija erekcije). Opskrba krvlju regulira se blokiranjem arterija i arteriovenskih anastomoza. [[Datoteka:Inside vagina 1.jpg|mini|150px|[[Vagina|Unutarvaginsko]] periuretersko kavernozno tkivo. [[Klitoris]] se nalazi na dnu slike. Iznad njega, uretrerski otvor (''meatus urethrae externus '') je zatvoren i vidljiv je kao mala uzvisina .]] [[Datoteka:Weibliche_brust_en.jpg|thumb|280px|Ženske dojke sadrže rektilno tkivo za ukrućivanje bradavice ili organa u cjelini]] Za vrijeme ciklusa [[seksualno uzbuđenje|seksualne uzbuđenosti]] javlja se [[erekcija]] povećanjem protoka krvi i umanjivanjem izljeva krvi u erektilnom tkivu i na taj način se povećava punjenje krvi i u ženskom i muškom erektilnom tkivu.<ref>Kim Wallen, Elisabeth A. Lloyd: ''Clitoral variability compared with penile variability supports nonadaptation of female orgasm.'' In: ''Evolution & Development.'' Band 10, Nummer 1, 2008, S. 1–2 |url=http://www.uam.es/personal_pdi/psicologia/fpelaez/Ev_Int_P_sexuales/Documentos/Wallen%26Lloyd_08.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304190332/http://www.uam.es/personal_pdi/psicologia/fpelaez/Ev_Int_P_sexuales/Documentos/Wallen%26Lloyd_08.pdf |date=4. 3. 2016 }} |wayback=20160304190332 |text=Volltext als PDF-Datei |archiv-bot=2019-05-13 02:31:36 InternetArchiveBot }}).</ref> Fiziološki, ovo je jedan od preduvjeta za [[razmnožavanje]], nakon [[požuda|požude]] i [[seksualni odnos|seksualnog odnosa]] ([[kopulacija]]). == Erektilno tkivo penisa == [[Datoteka:Gray1154.png|mini|thumb|250px|Tri erektilna tkiva penisa (koja odgovaraju [[klitoris|klitoralnom sistemu]] žene): tijelo uparenog cilindra koji bubri, ''corpus cavernosum penis '', uretrausno tijelo koje bubri, ''corpus cavernosum urethrae'', (odgovaraju tijelu [[vaginsko predvorje|vaginskog predvorja]] ''bulbi vestibuli '' žene) i periurretersog sistema za erektilno tkivo u [[Halbanova fascija|Halbanovim fascijama]]]] Razlikuju se tri erektilna tkiva na [[penis|muškog organa za parenje]] [[sisar]]a; to su: * Erektilno tkivo penisa, '' corpus cavernosum penis ''; * Bubreće uretersko tijelo koje, "penis corpus spongiosum" ili općenito "corpus cavernosum urethrae". * Kavernozno tijelo glavića, ''corpus spongiosum glandis'', kao nastavak ''corpus spongiosum penis''. === Penisno kavernozni tijelo – ''Corpus cavernosum penis'' === '''Corpus cavernosum penis''' (bubreće penisno tijelo) započinje u paru na korijenu penisa („crura penis“) i pričvršćuje se na kost [[ischium]]. Dvije kavernozne vrpce ujedinjuju se u području [[tijelo penisa|tijela penisa]] do tada nesparenog ''corpus cavernosum'', u kojem particija (septum) kod nekih sisara ukazuje na izvorno uparivanje. Erektilno tkivo je okruženo gustom [[vezivno tkivo|ovojnicom ili kapsulom vezivnog tkiva]] ("tunica albuginea"), koja osigurava da se penis ukoči i produži tokom [[erekcija|erekcije]] i ne naduvava se poput balona. Iz kapsule idu septe u unutrašnjost, koje kod nekih životinjskih vrsta (npr. [[konji]]) također sadrže [[glatki mišić|glatke mišiće]]. [[Datoteka:Armand de Montlezun Baculum Pyrénées.jpg|250px|left|thumb|Pasja penisna kost: strelica upućuje na utor na donjoj strani za [[mokraćovod]].]] ''Corpus cavernosum penis'' je arterijsko erektilno tkivo. Beskrvan je u mlakom penisu. Za vreme erekcije, takozvane [[blokirajuće arterije]] ("arteriae helicinae") otvaraju se i ispunjavaju erektilno tkivo krvlju. Istovremeno se sprečava odvođenje [[vena]]ma. Kod nekih [[sisar]]a, kao što su [[primati]] (osim ljudi), [[zvijeri]] , [[bubokedi|insektivora]] ili [[šišmiš]]a, erektilno tkivo penisa je [[penisna kost]] (''os penis'') koje je je okoštalo ili pretvoren u cjevastu [[hrskavica|hrskavicu]]. === Corpus spongiosum penis === '''Corpus spongiosum penis''' (također: ''corpus cavernosum urethrae'', „bubreće uretersko tijelo“, izbočeno je u području korijena penisa (''bulbus penis''). Leži na donjoj strani penisa i okružuje ureter. Ima samo slabu ''tunica albuginea'' i bogata je [[vlakno|elastičnim vlaknima]] koji je čine plastičnom tokom erekcije i sprečavaju komprimiranje mokraćovoda. Bubreče tijelo uretera je takozvano [[vena|vensko]] tijelo . Krv kroz njega teče čak i kada je opušteno. Slaba erekcija, za razliku od erektilnog tkiva penisa, postiže se stezanjem venskog krvotoka. === Corpus spongiosum glandis === [[Datoteka:Gray1155 a.png|mini|thumb|250px| Presjek penisa s dva kavernozna tijela, ''corpus cavernosum penis'' i spužvastim kavernoznim tijelom, ''corpus spongiosum penis'' ili općenito ''corpus cavernosum urethrae'']] '''Corpus spongiosum glandis''' (penisni glavić) je oteklina tkiva glansa (''glans penis''). To je nastavak nabreknuća mokraćne cijevi na prednjem kraju penisa i uzrokuje da penis zadeblja tokom erekcije. Kod [[pas]]a, telo bulbusa glavića je vrlo dobro razvijeno i napuni se tek nakon što je penis ubačen tokom kopulacije. Ukrućenost traje i do 30 minuta nakon [[ejakulacija|ejakulacije]], a za to vrijeme pas "visi" o kučki. Nasilno odvajanje nije prikladno, ne samo što se tiče ozljede, već i zato što se parenje uglavnom već dogodilo i zbog toga se oplodnja kuje ne može više spriječiti. Kod [[kopitari|kopitara]], glans jedva sadrži erektilno tkivo, ovdje postoje samo male venske mreže ispod [[slutznica|sluznice]]. == Erektilno tkivo klitorisa i periuretersko erektilno tkivo == [[Datoteka:Clitoris inner anatomy numbers.png|mini|250px|thumb|left|[[Klitoris]] sa<br />{{div col|2}}1) Glans, ''glans clitoridis'' u prednjem delu <br /> 2) Erektilno tkivo (''Corpus cavernosum clitoridis'', <br>Upareni početni dio ujedinjuje se u ''corpus clitoridis'' <br>i leži u dvija nastavka ''crura klitoridis'' ;<br> odgovara peniskom ''corpus cavernosum'' <br /> 3) bedro klitorisa, ''crus klitoridis'' <br /> 4) ureterski otvor usta <br /> 5) Atrijska bubreća tijela ''bulbi vestibuli'' <br>odgovaraju ''corpus spongiosum penis'' <br>ili ''corpus cavernosum urethrae''<br /> 6) Otvor vagine, sa [[vaginsko predvorje|predvorjem]]<br> ''vestibulum vaginae'' {{div col end|2}}]] Slijedeći sistem erektilnog tkiva je opisan kod žena ili se može nazvati kao [[hipoteza|pretpostavljeni]]: * ''Corpus clitoridis'' iz uparenih početnih dijelova, ''crura clitoridis '' sa ''corpora cavernosa clitoridis '' kombiniranih da tvore ("vidljivi") [[klitoris]] * ''Glans klitoridis (analogan ''corpora cavernosa penis '') * ''Corpus cavernosum urethrae '', kojem su kao intravaginski nastavak dodfati [[Halbanova fascija]], [[G-tačka|prednja forniksna erogena zona, kratka AFE zona]] može se računati kao dodatno erektilno tkivo.<ref>Deborah Sundahl: ''Weibliche Ejakulation & der G-Punkt.'' Nietsch, Freiburg 2006, ISBN 3-934647-95-2, S.&nbsp;52 f.</ref> *''Corpus cavernosum clitoridis'' [[klitoris]]a ponaša se poput erektilnog tkiva penisa i prilično je opsežan. Upareni početni dio ujedinjuje se u oblik ''corpus clitoridis''.<ref>Helen E. O’Connell, John O. L. DeLanceyo: ''Clitoral Anatomy in Nullipardous, Healthy, Premenopausal Volunteers using unenhanced Magnetic Resonance Imaging.'' In: ''The Journal of Urology.'' Juni 2005, Band 173, Nummer 6, S. 2060–2063.</ref><ref name="The Journal of Urology, Vol 174, Iss 4, Part 1">Helen E. O’Connell, A. Kalavampara, V. Sanjeevan, John M. Hutson: ''Anatomy of the clitoris.'' In: ''The Journal of Urology.'' 2005, Band 174, Nummer 4, Teil 1, S. 1189–1195, [[doi:10.1097/01.ju.0000173639.38898.cd]], PMID 16145367, ([http://www.christopher.compagnon.name/sexualite/sources/oconnell-etal-clitoris.pdf PDF-Datei; 973&nbsp;kB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304074805/http://www.christopher.compagnon.name/sexualite/sources/oconnell-etal-clitoris.pdf |date=4. 3. 2016 }}).</ref> Važno je da je ''glans clitoridis'', prednji kraj ''corpus clitoridis '', koji odgovara '' Corpora cavernosa penis š'', a ne poput sunđeratog tijela ''[[glans penis]]''.<ref>Walther Graumann, Dieter Sasse: ''CompactLehrbuch Anatomie: in 4 Bänden.'' Band 1: ''Allgemeine Anatomie.'' Schattauer, Stuttgart/ New York 2004, ISBN 3-7945-2063-7, S.&nbsp;322.</ref> [[Datoteka:Grant 1962 198.png|thumb|250px| Sistemi erektilnog tkiva [[muškarac]]. <br>'''Iznad''': aarvenosum penis '' s dva ''crura penis''. Oni su analogni klitorisnom sistemu. <br>''''Ispod''': '' ''Corpus spongiosum penis'' sa '' bulbus penis''. Poznati su i kao ''corpus cavernosum urethrae'', ''bulbi vestibuli '', [[G-tačka|Gräfenbergova ona]], [[A-tačka|prednja forniksna erogena zona , kratka AFE- Zona]] ([[Halbanova fascija]]) analogno kod [[žena]].]] ==Anusna ''corpora cavernosa'' == Anusni '''corpus cavernosum recti'' (također "Plexus haemorrhoidalis internus") sastoji se od mreže sinusoida ([[krvni sud|krvnih sudova]]) koji, za razliku od [[vena]] , nemaju dijelove mišićnog zida), koji se hrane preko [[arteria rectalis superior]]. Služi za fino zatvaranje anusa (funkcija brtvljenja). == Lažno erektilno tkivo == Ispod nosne sluznice (''lamina propria mucosae'') nalazi se gusta mreža krvnih kapilara, a otvaraju se u površinski venski pleksus. Ovaj venski pleksus snažno je oblikovan u području srednjeg i donjeg turbinata. Promjena razine krvi dovodi do promjene volumena nosne unutrašnjosti, što utiče na protok zraka za disanje. ==Također pogledajte== *[[Seksualno uzbuđenje]] * [[Erekcija]] ==Reference== {{refspisak}} == Dopunska literatura == * Alfred Benninghoff, Detlev Drenckhahn (Hrsg.): ''Anatomie. Makroskopische Anatomie, Histologie, Embryologie, Zellbiologie.'' Band 1: ''Zelle, Gewebe, Entwicklung, Skelett- und Muskelsystem, Atemsystem, Verdauungssystem, Harn- und Genitalsystem.'' 17. Auflage, Urban & Fischer/ Elsevier, München 2008, ISBN 978-3-437-42342-0. ==Vanjski linkovi== * [https://www.uni-mainz.de/FB/Medizin/Anatomie/workshop/Embryology/Urogen.htm Derivate der Urogenitalien bei Mann und Frau. Universität Mainz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304204844/https://www.uni-mainz.de/FB/Medizin/Anatomie/workshop/Embryology/Urogen.htm |date=4. 3. 2016 }} {{commonscat|Erectile tissue}} [[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]] [[Kategorija:Muški reproduktivni sistem]] [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] t6y15a86teuc3r7d1xjcizuo9qbgmuo Evropske emigracije 0 476051 3901832 3895208 2026-07-04T07:10:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901832 wikitext text/x-wiki '''Evropska emigracije''' se mogu defnisati kao nadolazeći talas emigracije s evropskog kontinenta na druge kontinente. Porijeklo različitih evropskih [[dijaspora]] <ref>The use of the term "diaspora" in reference to people of European national or ethnic origins is contested and debated- {{Cite book|title=Diaspora and transnationalism : concepts, theories and methods|url=https://archive.org/details/diasporatransnat0000unse|date=2010|publisher=Amsterdam University Press|others=Bauböck, Rainer, Faist, Thomas, 1959-|isbn=9789089642387|location=Amsterdam|oclc=657637171}}</ref> može se pratiti od ljudi koji su napustili evropske nacionalne države ili etničke zajednice bez države na evropskom kontinentu.<ref name="books.google.co.uk">[https://books.google.co.uk/books?id=SRWSe7s_xUIC&printsec=frontcover&dq=european+emigration&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwi3z7bFi53SAhWJLsAKHZRGDxEQ6AEIGjAA#v=onepage&q=european%20emigration&f=false "To Make America": European Emigration in the Early Modern Period] edited by Ida Altman, James P. P. Horn (Page: 3 onwards)</ref> Od 1815. do 1932. 60 milioni ljudi je napustilo Evropu (dok se i mnogo njih vratilo kući), prvenstveno su otišli u "područja naseljena Evropljanima" u Americi, posebno u [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]], [[Brazil]], [[Čile]], [[Argentina|Argentinu]] i [[Urugvaj]],<ref name="books.google.co.uk"/> a zatim i [[Južnoafrička Republika|Južnu Afriku]], [[Australija|Australiju]],<ref name="MascitelliMycak2016">{{Cite book|last=De Lazzari|first=Chiara|title=The European Diaspora in Australia: An Interdisciplinary Perspective|last2=Bruno Mascitelli|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2016|isbn=978-1-4438-9419-7|editor-last=Bruno Mascitelli|page=203|chapter=Migrant "Assimilation" in Australia: The Adult Migrant English Program from 1947 to 1971|access-date=28. 2. 2017|editor-last2=Sonia Mycak|editor-last3=Gerardo Papalia|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zrT6DAAAQBAJ&pg=PA203}}</ref> [[Novi Zeland]] i [[Sibir]]. Ove populacije su se također brzo umnožile u novim mjestima stanovanja, mnogo više nego je to slučaj sa populacijom iz Afrike i [[Azija|Azije]]. Kao rezultat toga, uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 38% ukupnog svjetskog stanovništva bilo je evropskog porijekla.<ref name="European Migration">{{Cite web|url=http://historydoctor.net/Advanced%20Placement%20European%20History/Notes/european_migration_and_imperiali.htm|title=European Migration and Imperialism|publisher=historydoctor.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20101122193228/http://historydoctor.net/Advanced%20Placement%20European%20History/Notes/european_migration_and_imperiali.htm|archive-date=22. 11. 2010|url-status=dead|access-date=14. 9. 2013|quote=The population of Europe entered its third and decisive stage in the early eighteenth century. Birthrates declined, but death rates also declined as the standard of living and advances in medical science provided for longer life spans. The population of Europe including Russia more than doubled from 188&nbsp;million in 1800 to 432&nbsp;million in 1900. From 1815 through 1932, sixty million people left Europe, primarily to "areas of European settlement," in North and South America, Australia, New Zealand and Siberia. These populations also multiplied rapidly in their new habitat; much more so than the populations of Africa and Asia. As a result, on the eve of World War I (1914), 38 percent of the world's total population was of European ancestry. This growth in population provided further impetus for European expansion, and became the driving force behind emigration. Rising populations put pressure on land, and land hunger and led to "land hunger." Millions of people went abroad in search of work or economic opportunity. The Irish, who left for America during the great Potato famine, were an extreme but not unique example. Ultimately, one third of all European migrants came from the British Isles between 1840 and 1920. [[Italians]] also migrated in large numbers because of poor economic conditions in their home country. German migration also was steady until industrial conditions in [[Germany]] improved when the wave of migration slowed. Less than one half of all migrants went to the United States, although it absorbed the largest number of European migrants. Others went to Asiatic Russia, Canada, Argentina, Brazil, Australia and New Zealand.}}</ref> Najviše evropskih imigranata dolazi iz [[Njemačka|Njemačke]], [[Irska|Irske]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Italija|Italije]], [[Španija|Španije]], [[Portugal]]a, [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Francuska|Francuske]] i [[Rusija|Rusije]] . Danas se evropska emigracija može odnositi i na emigraciju iz jedne evropske zemlje u drugu, posebno u kontekstu unutrašnje mobilnosti unutar Evropske unije (intra-EU mobility) ili mobilnosti unutar Evroazijske unije . Od 1500. do sredine 20. vijeka, 60-65 miliona ljudi napustilo je Evropu, od čega je manje od 5% otišlo u tropska područja ([[Karibi]], [[Azija]] i [[Afrika]]).<ref>[https://www.cairn.info/revue-annales-de-demographie-historique-2007-1-page-13.html# Pour une approche démographique de l'expansion coloniale de l'Europe Bouda Etemad Dans Annales de démographie historique 2007/1 (n° 113), pages 13 à 32]</ref> == Historija == === Od 8. do početka 5. vijeka prije nove ere: Grci === U arhaično doba antičke Grčke, putem trgovine i kolonizacije grčkih plemena sa [[Balkan]]a i [[Anadolija|Male Azije]] propagirala se grčka kultura, religija i [[Grčki jezik|jezik]] u pojasu oko područja Sredozemnog i [[Crno more|Crnog mora.]] Grčki gradovi-države (city-states) osnovani su u južnoj Evropi, sjevernoj [[Libija|Libiji]] i na obali Crnog mora, a Grci su osnovali i preko 400 kolonija u tim područjima. Osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog carstva]] od strane [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] označilo je početak [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], koje je praćeno novim valom grčke kolonizacije u Aziji i Africi, dok su vladajuće grčke vladajuće uspostavile svoje prisustvo u [[Ptolemejidi|Egiptu]], [[Seleučko carstvo|jugozapadnoj Aziji]] i [[Indo-grčko kraljevstvo|sjeverozapadnoj Indiji]]. Mnogi Grci su migrirali u nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandra Velike, poput [[Uzbekistan]]a <ref>"[[Menander I|Menander]] became the ruler of a kingdom extending along the coast of western India, including the whole of [[Saraostus|Saurashtra]] and the harbour [[Bharuch|Barukaccha]].</ref> i [[Kuvajt]]a <ref>{{Cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/facility/failaka.htm|title=Failaka Island|last=John Pike|website=Globalsecurity.org|access-date=20. 4. 2016}}</ref> koji su bili raspršeni s geografske tačke gledišta. === 1450-1800 === === Kolonijalni doseljenici === Evropski kontinent bio je centralni dio složenog sistema migracija, a koji je obuhvatao dijelove sjeverne Afrike, Bliskog Istoka i [[Anadolija|Male Azije]] mnogo prije modernog doba. Ipak, porast stanovništva je tek u kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] omogućio značajnija kretanja stanovništva, unutar i izvan kontinenta.<ref>{{Cite book|title=Liberal states and the freedom of movement : selective borders, unequal mobility|date=2012|publisher=Palgrave Macmillan|others=Mau, Steffen, 1968-|isbn=9780230277847|location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire|oclc=768167292}}</ref> Otkriće Amerike 1492. bio je podsticaj za dobrovoljne migracija iz Evrope. Oko 200 000 Španaca naselilo se u španskim kolonijama na američkom kontinentu do 1600. godine, što je relativno mali broj doseljenika u odnosu na tri do četiri miliona [[Domorodački narodi Amerike|domorodačkih Amerikanaca]] koji su živjeli na španskom teritoriju u Americi. Otprilike milion i po Evropljana naselilo se u [[Novi svijet|Novom svijetu]] između 1500. i 1800. (vidi tabelu). Tabela isključuje evropske imigrante u Španskom carstvu od 1650. do 1800. i u Brazil od 1700. do 1800. Iako je konačni broj evropskih emigranata tokom ranog modernog razdoblja bio vrlo mali u poređenju sa kasnijim migracijskim valovima u 19. i 20. vijeku, obim migracija tokom ranog modernog doba je ipak bio značajan. Tokom 16. vijeka, Španija i Portugal su stalno slali vladine i crkvene zvaničnike, pripadnika manjeg [[Plemstvo|plemstva]], ljude iz radničke klase i njihovih porodica, a u prosjeku oko tri hiljade ljudi godišnje iz njihove populacije koja je tada brojila oko osam miliona stanovnika. Ukupno oko 437.000 stanovnika je napustilo Španiju u periodu od 1500. do 1650. godine, a pritom su se naselili u područja [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Karibi|Kariba]]. Procjenjuje se da je preko 1,86 miliona Španaca emigriralo u Latinsku Ameriku u periodu između 1492. i 1824. godine, od toga milion u 18. vijeku, s tim da su se milioni nastavili doseljavati nakon nezavisnosti.<ref>{{Cite book|last=MacIas|first=Rosario Marquez|url=https://books.google.com/books?id=lvvynCzrJOwC&q=emigraci%C3%B3n+espa%C3%B1ola+a+las+indias+cifras&pg=PA64|title=La emigración española a América, 1765-1824|last2=MacÍas|first2=Rosario Márquez|year=1995|isbn=9788474688566}}</ref> Između 1500. i 1700. 100.000 Portugalaca je prešlo Atlantik kako bi se naselili u [[Brazil]]u. Međutim, s otkrićem brojnih visokoproduktivnih rudnika zlata u regiji Minas Gerais, emigracija Portugalaca u Brazil se povećala za pet puta. Od 1500. godine, kada su Portugalci stigli do Brazila, do njegove nezavisnosti 1822. godine, u Brazilu se naselilo između 500.000 i 700.000 Portugalaca. Od 1700. do 1760. preko pola miliona portugalskih imigranata pristiglo je u Brazil. U 18. vijeku, zahvaljujući [[Zlatna groznica|zlatnoj groznici]], glavni grad provincije [[Minas Gerais]], grad Villa Rica (danas Ouro Preto) jedno vrijeme je važio za jedan od najmnogoljudnijih gradova Novog svijeta. Ovaj masovni priliv portugalskih imigranata i njihov uticaj za rezultat je imao stvaranje grada koji postoji i danas, što je jedan od najboljih primjera evropske arhitekture 18. stoljeća u Americi.<ref name="books.google.co.uk"/> Međutim, razvoj rudarske ekonomije u 18. stoljeću povećao je nadnice i mogućnosti zapošljavanja u portugalskoj koloniji, dok se emigracija povećala - samo u 18. stoljeću oko 600 000 Portugalaca naselilo se u Brazilu, što je masovno iseljavanje s obzirom da je [[Portugal]] u to vrijeme imao samo dva miliona stanovnika.<ref name="1944- 1988">{{Cite book|last=1944-|first=Francis, R. D. (R. Douglas)|url=https://archive.org/details/originscanadianh00fran|title=Origins : Canadian history to Confederation|date=1988|publisher=Holt, Rinehart and Winston of Canada|others=Jones, Richard, 1943-, Smith, Donald B.|isbn=978-0039217051|location=Toronto|oclc=16577780|url-access=registration}}</ref> Između polovine i dvije trećine evropskih imigranata u [[Trinaest kolonija]] između 1630-ih i [[Američka revolucija|Američke revolucije]] došli su kao "uvezana" posluga (praksa je bila da u zamjenu za prijevoz rade nekoliko godina bez naknade).<ref name="Galenson 1984: 1">Galenson 1984: 1</ref> Praksa je bila dovoljno česta da je Habeas Corpus Act 1679 djelimično spriječio zatvaranje u inozemstvu, također je propisao odredbe za one koji imaju postojeće ugovore o prijevozu i one koji "mole da ih prevezu" umjesto da ostanu u zatvoru po presudi.<ref>[http://www.british-history.ac.uk/statutes-realm/vol5/pp935-938#h3-0012 Charles II, 1679: An Act for the better secureing the Liberty of the Subject and for Prevention of Imprisonments beyond the Seas.], Statutes of the Realm: Volume 5, 1628–80, pp 935–938.</ref> U svakom slučaju, dok je polovina evropskih imigranata u [[Trinaest kolonija]] bila posluga, u bilo kojem trenutku bilo je više radnika koji nikada nisu bili uvezeni ili čiji je period boravka istekao. Besplatni rad bio je češća praksa za Evropljane u kolonijama.<ref>{{Cite journal|last=Donoghue|first=John|date=oktobar 2013|title=Indentured Servitude in the 17th Century English Atlantic: A Brief Survey of the Literature: Indentured Servitude in the 17th Century English Atlantic|journal=History Compass|volume=11|issue=10|pages=893–902|doi=10.1111/hic3.12088}}</ref> Uvezena radna snaga bila je brojčano najvažnija uglavnom u regiji od sjevera [[Virginia|Virginije]] [[New Jersey|do New Jerseyja]] . Druge kolonije su imale dosta manje takve radne snage. Ukupan broj evropskih doseljenika u svih 13 kolonija prije 1775. bio je oko 500.000-550.000; od tih 55.000 bili su zatvorenici koji nisu pristigli svojom dobrom voljom. Od 450.000 Evropljana koji su dobrovoljno došli, procjenjuje da je 48% bilo po principu uvezene radne snage.<ref name="Tomlins2001">{{Cite journal|last=Tomlins|first=Christopher|date=februar 2001|title=Reconsidering Indentured Servitude: European Migration and the Early American Labor Force, 1600–1775|url=https://archive.org/details/sim_labor-history_2001-02_42_1/page/5|journal=Labor History|volume=42|issue=1|pages=5–43|doi=10.1080/00236560123269}}</ref> Oko 75% je bilo mlađe od 25 godina. Muškarci su tada zakonski bili punoljetni poslije navršene 24 godine, a stariji od 24 godine su najčešće sklapali ugovore u trajanju od oko tri godine. Kada je riječ o djeci koja su pristigla, mnogi sluge su zapravo bili nećaci, nećakinje, rođaci i djeca prijatelja emigranata [[Englezi|Engleza]], koji su im put plaćali za uzvrat za njihov rad u Americi." <ref>Gary Nash, '' The Urban Crucible: The Northern Seaports and the Origins of the American Revolution'' (1979) p 15</ref> Podaci o imigraciji Španskog carstva između 1650-1800. i Brazila u period od 1700-1800. nisu navedeni u tabeli. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! colspan="4" |Broj evropskih emigranata 1500-1783 |- ! Zemlja porijekla ! Broj ! Period |- | align="left" | [[Španija]] | 437.000 | 1500-1650 |- | align="left" | [[Portugal]] | 100.000 | 1500-1700 |- | align="left" | [[Kraljevina Velika Britanija|Velika Britanija]] | 400.000 | 1607-1700 |- | align="left" | [[Kraljevina Velika Britanija|Velika Britanija]] (Ukupno) | 322.000 | rowspan="2" style="text-align:center;" | 1700-1780 |- | align="left" |&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''[[Škotska]], [[Irska (ostrvo)|Irska]]'' | ''190.000-250.000'' |- | align="left" | [[Francuska]] | 51.000 | 1608-1760 |- | align="left" | [[Njemačka]] (Ukupno) | rowspan="2" style="text-align:center;" | 100.000 | rowspan="2" style="text-align:center;" | 1683-1783 |- | align="left" |&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''Švicarska'', ''Elzas-Lorena'' |- ! align="center" | Ukupno ! align="center" | 1,410,000 ! align="center" | 1500-1783 |- | colspan="4" style="text-align:left;" |Izvor:<ref>{{Cite book|last=Altman|first=Professor Ida|url=https://books.google.co.uk/books?id=SRWSe7s_xUIC&printsec=frontcover&dq=european+emigration&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwi3z7bFi53SAhWJLsAKHZRGDxEQ6AEIGjAA#v=onepage&q=european%20emigration&f=false|title="To Make America": European Emigration in the Early Modern Period|last2=Altman|first2=Ida|last3=Horn|first3=James|last4=Horn|first4=James P. P.|date=1. 1. 1991|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-07233-6|language=en}}</ref> |} U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] najdominantniji u pogledu imigracije su bili Britanci, Irci, Francuzi i drugi sjeverni Evropljani.<ref name="Boris Fauto. Fazer a América: a imigração em massa para a América Latina">Boris Fautos – Fazer a América: a imigração em massa para a América Latina."</ref> Iseljavanje u Novu Francusku postavilo je temelje moderne [[Kanada|Kanade]], uz važnu ranu imigraciju kolonista iz sjeverne Francuske.<ref name="1944- 1988"/> === Emigracija nakon nezavisnosti === Masovna emigracija Evropljana u [[Amerika|Ameriku]], [[Južnoafrička Republika|Južnu Afriku]], [[Australija|Australiju]] i [[Novi Zeland]] se dogodila u 19. i 20. vijeku. To je bio efekt dramatične demografske tranzicije koja je prevladavala u Evropi tokom 19. vijeka, ali i posljedica ratova koji su uslijedili i političkih promjena na kontinentu. Od kraja napoleonskih ratova do 1920. oko 60 milion Evropljana se iselilo. Od toga 71% njih je otišlo u Sjevernu Ameriku, 21% u [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] (uglavnom [[Argentina|Argentinu]] i [[Brazil]]) i 7% u Australiju. Oko 11&nbsp;milion te populacije je pristiglo u Latinsku Ameriku, od kojih je 38% bilo [[Italijani|Italijana]], 28% Španaca i 11% Portugalci.<ref>{{Cite journal|last=Cánovas|first=Marília D. Klaumann|year=2004|title=A grande emigração européia para o Brasil e o imigrante espanhol no cenário da cafeicultura paulista: aspectos de uma (in)visibilidade|trans-title=The great European immigration to Brazil and immigrants within the Spanish scenario of the Paulista coffee plantations: one of the issues (in) visibility|url=https://periodicos.ufpb.br/ojs2/index.php/srh/article/view/11303/6417|journal=Sæculum|language=pt|volume=11|pages=115–136}}</ref> [[Datoteka:Carmen_Miranda_1941.JPG|mini|Pjevačica Carmen Miranda, nadimka "Brazilska bomba", rođena je u Portugalu, a u Brazil je emigrirala 1910. godine, kada je imala 10 mjeseci.]] Između 1821. i 1890. godine, 9.55 miliona Europljana se naselilo u Sjedinjenim Američkim Državama, uglavnom [[Nijemci|Nijemaca]], Iraca, Engleza, Skandinavaca, Italijana, Škota i Poljaka.  Od 1890. do 1914. stiglo je 18 miliona, uključujući 2,5 miliona iz Kanade. Uprkos velikom broju imigranata koji su pristizali, ljudi rođeni izvan Sjedinjenih Američkih Država činili su relativno mali broj američkog stanovništva: 1910. stranci su činili 14,7 posto stanovništva zemlje ili 13,5 miliona ljudi. Ogroman broj imigranata u Argentinu, koja je imala mnogo manju populaciju, imao je mnogo veći uticaj na etnički sastav države. Do 1914. 30% stanovništva Argentine bilo je stranog porijekla, a 12% stanovništva rođeno je u Italiji, najvećoj imigrantskoj grupi.  Sljedeća je bila Kanada: do 1881. 14% stanovništva Kanade bilo je stranog porijekla, a udio se 1921. povećao na 22%. U Brazilu je udio imigranata u ukupnom broju stanovnika bio mnogo manji, a doseljenici su uglavnom bili koncentrisani u središnjem i južnom dijelu zemlje. Udio stranaca u Brazilu dosegao je vrhunac 1920. godine, na samo 7 posto ili 2 miliona ljudi, uglavnom Italijana, Portugalaca, Nijemaca i Španjolaca. Međutim, priliv od 4 miliona evropskih imigranata između 1880. i 1920. značajno je promijenio rasni sastav zemlje.<ref name="Boris Fauto. Fazer a América: a imigração em massa para a América Latina"/> Od 1901. do 1920. imigracija je bila odgovorna za samo 7 posto rasta brazilskog stanovništva, ali u godinama velike imigracije, od 1891. do 1900. godine, taj je udio iznosio i 30 posto (veći od argentinskih 26 posto 1880-ih).<ref name="Sánchez-Alonso">{{Cite web|url=http://docentes.fe.unl.pt/~satpeg/PapersInova/Labor%20and%20Immigration%20in%20LA-2005.pdf|title=European Immigration into Latin America, 1870-1930|last=Blanca Sánchez-Alonso|date=2005|publisher=docentes.fe.unl.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20081022094058/http://docentes.fe.unl.pt/~satpeg/PapersInova/Labor%20and%20Immigration%20in%20LA-2005.pdf|archive-date=22. 10. 2008|url-status=dead}}</ref> Države u Americi koje su primile veliki val evropskih imigranata od 1820-ih do ranih 1930-ih bile su: [[Sjedinjene Američke Države]] (32,5 miliona), [[Argentina]] (6,5 miliona), [[Kanada]] (5 miliona), [[Brazil]] (4.3 miliona), [[Kuba]] (1.3 miliona), [[Čile]] (728.000),<ref name="BailyMíguez2003">{{Cite book|last=Samuel L. Baily|url=https://books.google.com/books?id=NZQxkfvMJFgC&pg=PR14|title=Mass Migration to Modern Latin America|last2=Eduardo José Míguez|publisher=Rowman & Littlefield|year=2003|isbn=978-0-8420-2831-8|page=xiv|access-date=20. 12. 2015}}</ref> [[Urugvaj]] (713.000). Ostale zemlje koje su primile skromniji protok imigracije (što čini manje od 10 posto ukupne evropske emigracije u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]) bile su: [[Meksiko]] (270.000), [[Kolumbija]] (126.000), [[Portoriko]] (62.000), [[Peru]] (30.000) i [[Paragvaj]] ( 21.000).<ref name="Sánchez-Alonso"/><ref name="Baily-Miguez-2003">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=NZQxkfvMJFgC&pg=PA14|title=Mass Migration to Modern Latin America|date=2003|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8420-2831-8|editor-last=Baily|editor-first=Samuel L.|location=Wilmington, Delaware|page=14|access-date=27. 2. 2017|editor-last2=Míguez|editor-first2=Eduardo José}}</ref> === Dolasci u 19. i 20. vijek === {| class="wikitable sortable" style="float:right; margin:1ex 5 1ex 1ex;" ! colspan="4" |Evropski emigranti 1800–1960 |- ! Odredište ! Procenat |- | [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Amerikće Države]] | 70,0% |- | [[Južna Amerika]] | 12,0% |- | [[Sibir|Ruski Sibir]] | 9,0% |- | [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]], [[Južna Afrika]] | 9,0% |- ! Ukupno ! 100,0% |- | colspan="4" style="text-align:left;" |Izvor:<ref>{{Cite book|last=Adler|first=Philip J.|url=https://books.google.com/books?id=v0E4DQAAQBAJ&pg=PA456&dq=european+emigration+1500+-&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwj4lvKXtffSAhXEsxQKHQN0D-sQ6AEIJTAC#v=onepage&q=european%20emigration%201500%20-&f=false|title=World Civilizations: Volume II: Since 1500|last2=Pouwels|first2=Randall L.|date=15. 9. 2016|publisher=Cengage Learning|isbn=978-1-305-95998-9|language=en}}</ref> |} {| class="sortable wikitable" !Odredište ! Godine ! Dolasci ! Referenca |- | [[Sjedinjene Američke Države]] | 1821–1932 | 32,244,000 | <ref name="BailyMíguez2003"/> |- | [[Argentina]] | 1856–1932 | 6,405,000 | |- | [[Kanada]] | 1831–1932 | 5,206,000 | |- | [[Brazil]] | 1818–1932 | 4.431.000 | |- | [[Australija]] | 1821–1932 | 2,913,000 | |- | [[Kuba]] | 1901–1931 | 857.000 | |- | [[Južna Afrika]] | 1881–1932 | 852.000 | |- | [[Čile]] | 1882–1932 | 726.000 | |- | [[Urugvaj]] | 1836–1932 | 713.000 | |- | [[Novi Zeland]] | 1821–1932 | 594.000 | |- | [[Meksiko]] | 1911–1931 | 226.000 | |} == Zaostavština == [[Datoteka:European_Ancestry_Large.svg|mini|Mapa prikazuje područja s ljudima koji tvrde da imaju puno evropsko porijeklo.]] Nakon [[Velika geografska otkrića|Doba velikih geografskih otkrića]], različite etničke evropske zajednice počele su emigrirati iz [[Evropa|Evrope]], a naročito u [[Australija|Australiju]], [[Novi Zeland]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]], [[Argentina|Argentinu]], [[Urugvaj]], [[Kuba|Kubu]], [[Kostarika|Kostariku]], [[Brazil]], [[Čile]] i [[Portoriko]].<ref>{{Cite web|url=http://www.archivoteguise.es/publicacion/2/la-emigracion-de-lanzarote-y-sus-causas|title=La emigración de Lanzarote y sus causas|last=Francisco Hernández Delgado|last2=María Dolores Rodríguez Armas|date=2010|website=Archivo Histórico Municipal de Teguise (www.archivoteguise.es)|publisher=Departamento de Cultura y Patrimonio, Ayuntamiento de Teguise|location=Teguise, Lanzarote, Canary Islands|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20160727180641/http://www.archivoteguise.es/publicacion/2/la-emigracion-de-lanzarote-y-sus-causas|archive-date=27. 7. 2016|access-date=27. 7. 2016}}</ref><ref name="BritDis47">{{Harvnb|Ember et al|2004}}.</ref><ref name="Marsh254">{{Harvnb|Marshall|2001}}.</ref> Važno je, međutim, napomenuti da se ove statistike oslanjaju na identifikaciju sa evropskom etničkom grupom u popisima stanovništva i kao takve su subjektivne (posebno u slučaju mješovitog porijekla). Nacije i regije izvan Evrope sa značajnim brojem stanovništva:<ref name="Ethnic groups by country">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2075.html |title=Ethnic groups by country. |access-date=27. 4. 2021 |archive-date=6. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190106010801/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2075.html |url-status=dead }}</ref> ==== Sjeverna Amerika ==== Ukupno evropsko stanovništvo - približno 300.000.000 ==== Kanada ==== Na prvom popisu stanovništva u Kanadi 1871. 98,5% izabralo je evropsko porijeklo, s tim da se postotak neznatno smanjio na 96,3% tokom 1971.<ref name="Ethnic origins">[http://www.statcan.gc.ca/pub/11-516-x/pdf/5500092-eng.pdf Ethnic origins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303221040/http://www.statcan.gc.ca/pub/11-516-x/pdf/5500092-eng.pdf |date=3. 3. 2016 }} Census of Canada (Page: 17)</ref><ref name="justice.gc.ca">[http://www.justice.gc.ca/eng/rp-pr/csj-sjc/jsp-sjp/rp02_8-dr02_8/rp02_8.pdf Table 1: Population by Ethnic Origin, Canada, 1921-1971] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228032237/https://www.justice.gc.ca/eng/rp-pr/csj-sjc/jsp-sjp/rp02_8-dr02_8/rp02_8.pdf |date=28. 2. 2021 }} Page: 2</ref> Na popisu stanovništva iz 2016. 19.683.320 ili 53,0% identifikovalo se sa evropskim etničkim porijeklom, a najviše njih tvrdi da ima porijeklom sa [[Britanska ostrva|Britanskih ostrva]] (11.211.850). Pojedinačno gledano, najviše je Engleza (6.320.085), zatim Francuza (4.680.820), Škotlanđana (4.799.005), Iraca (4.627.000), Nijemaca (3.322.405), Italijana (1.587.965). Broj od 11.135.965 stanovnika se deklariše kao "Kanađanin".<ref name="Census Profile, 2016 Census">[http://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2016/dp-pd/prof/details/page.cfm?Lang=E&Geo1=PR&Code1=01&Geo2=PR&Code2=01&Data=Count&SearchText=Canada&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=Ethnic%20origin&TABID=1&wbdisable=true Census Profile, 2016 Census] - Ethnic origin population</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== U vrijeme prvog popisa u Sjedinjenim Američkim Državama 1790. godine, 80,7% Amerikanaca se identifikovalo kao bijelci, a taj postatak se i povećao, čak dostigavši 90% prije donošenja zakona o imigraciji i državljanstvu iz 1965 . Brojčano gledajući, taj broj se povećao sa 3,17 miliona (1790) na 199,6 miliona tačno dvije stototine godina kasnije (1990).<ref name="USHispanicOrigin">{{Cite web|url=https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/tab01.pdf|title=Official census statistics of the United States race and Hispanic origin population|website=US Statistics Bureau|archive-url=https://www.webcitation.org/5noJf4U1Q?url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/tab01.pdf|archive-date=25. 2. 2010|url-status=dead}}</ref> Danas su evropski Amerikanci najveća pan-etnička grupa u Sjedinjenim Amerikanaca Državama. Podaci popisa stanovništva iz 2010. otkrili su da se 72,4% stanovništva, ili 223 800 000 ljudi, samoidentifikovalo kao bijelo.<ref name="c2010">{{Cite web|url=https://www.census.gov/prod/cen2010/briefs/c2010br-02.pdf|title=Overview of Race and Hispanic Origin: 2010 Census Briefs|date=mart 2011|website=US Census Bureau|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20110505060445/http%3A//www%2Ecensus%2Egov/prod/cen2010/briefs/c2010br%2D02%2Epdf|archive-date=5. 5. 2011|url-status=live|access-date=15. 3. 2019}}</ref> [[Datoteka:Guillermo_del_Toro_in_2017.jpg|mini| [[Guillermo del Toro]], meksički producent, evropski je Meksikanac .]] Meksička vlada je 2010. procijenila da je 47% stanovništva evropskog porijekla (56 miliona), koristeći fenotipske osobine (boju kože) kao kriterij.<ref name="Marzo_DiaIntElimDiscRacial_INACCSS 2017">[http://www.conapred.org.mx/documentos_cedoc/21_Marzo_DiaIntElimDiscRacial_INACCSS.pdf "21 de Marzo Día Internacional de la Eliminación de la Discriminación Racial" pag.7] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170525133622/http://www.conapred.org.mx/documentos_cedoc/21_Marzo_DiaIntElimDiscRacial_INACCSS.pdf |date=25. 5. 2017 }}, ''CONAPRED'', Mexico, 21 March.</ref><ref name="MMSI2">[http://bibliodigitalibd.senado.gob.mx/bitstream/handle/123456789/3525/JASC%2520IBD%2520MMSI%25202016%2520V1.0.pdf?sequence=6&isAllowed=y "Visión INEGI 2021 Dr. Julio Santaella Castell"], ''INEGI'', 03 July 2017, Retrieved on 30 April 2018.</ref><ref name="ElUniversal">[https://www.eluniversal.com.mx/entrada-de-opinion/articulo/ricardo-fuentes-nieva/nacion/2017/07/6/ser-blanco "Ser Blanco"], ''El Universal'', 06 July 2017, Retrieved on 19 June 2018.</ref> Ako je korišteni kriterij prisustvo plave kose, to je 18% <ref name="journals.jstor.com">[https://www.jstor.org/stable/20799484 "Stratification by Skin Color in Contemporary Mexico"], ''Jstor org, available creating a free account '', Retrieved on 27 January 2018.</ref><ref name="journals.plos.org">[http://journals.plos.org/plosgenetics/article?id=10.1371/journal.pgen.1004572 "Admixture in Latin America: Geographic Structure, Phenotypic Diversity and Self-Perception of Ancestry Based on 7,342 Individuals" table 1], ''Plosgenetics'', 25 September 2014.</ref> - 23%.<ref>{{Cite journal|last=Ortiz-Hernández|first=Luis|last2=Compeán-Dardón|first2=Sandra|last3=Verde-Flota|first3=Elizabeth|last4=Flores-Martínez|first4=Maricela Nanet|date=april 2011|title=Racism and mental health among university students in Mexico City|journal=Salud Pública de México|volume=53|issue=2|pages=125–133|doi=10.1590/s0036-36342011000200005|pmid=21537803}}</ref> ==== Karibi i Centralna Amerika ==== Kubanci evropskog porijekla dosegli su vrhunac od 74,3% ili 3.553.312 ukupnog stanovništva 1943.<ref>[http://www.one.cu/publicaciones/cepde/loscensos/anexo_2.pdf Cifras censales comparadas, 1899 - 1953] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191029082829/http://www.one.cu/publicaciones/cepde/loscensos/anexo_2.pdf |date=29. 10. 2019 }} | P.189</ref><ref>[https://books.google.co.uk/books?id=0yj7RKzfRQMC&pg=PA81&lpg=PA81&dq=2002++cuba+color+de+piel&source=bl&ots=XpgM3oMDo3&sig=Z-okI_-Auelk24KxYq6IZOAl7Zg&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjrwYyaquveAhUlIcAKHdeOBLQQ6AEwF3oECAAQAQ#v=onepage&q=2002%20%20cuba%20color%20de%20piel&f=false Revolutionizing Romance: Interracial Couples in Contemporary Cuba] - By Nadine T Fernandez</ref> Prema popisu stanovništva iz 2012. oni koji su se identifikovali kao bijeli činili su 64,1% ukupnog stanovništva.<ref>{{Cite web|url=http://www.one.cu/|title=2012 Cuban Census|date=28. 4. 2006|publisher=One.cu|access-date=23. 4. 2014|archive-date=26. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110226105518/http://www.one.cu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.latercera.com/noticia/mundo/2013/11/678-550807-9-censo-en-cuba-concluye-que-la-poblacion-decrece-envejece-y-se-vuelve-cada-vez.shtml|title=Censo en Cuba concluye que la población decrece, envejece y se vuelve cada vez más mestiza|last=Grupo Copesa|date=8. 11. 2013|website=latercera.com|access-date=27. 4. 2021|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305020219/http://www.latercera.com/noticia/mundo/2013/11/678-550807-9-censo-en-cuba-concluye-que-la-poblacion-decrece-envejece-y-se-vuelve-cada-vez.shtml|url-status=dead}}</ref> Oni su pretežno potomci ranih španskih naseljenika, zajedno s ostalim Evropljanima, uključujući [[Nijemci|Nijemce]], [[Englezi|Engleze]], [[Francuzi|Francuze]] i [[Italijani|Talijane koji su]] stigli kasnije, ali u manjem broju. Međutim, nakon masovnog egzodusa (posebno u Sjedinjene Države) koji je proizašao iz kubanske revolucije 1959. godine, broj bijelih Kubanaca koji su stvarno boravili na Kubi se smanjio. === Južna Amerika === Procjenjuje se da [[Argentina|Argentini]] živi 85% stanovništva ili 38.416.407 evropskog porijekla.<ref>{{Cite book|last=Baily|first=Samuel L.|url=https://books.google.com/books?id=NZQxkfvMJFgC&pg=PA14|title=Mass Migration to Modern Latin America|last2=Míguez|first2=Eduardo José|date=2003|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8420-2831-8|language=en}}</ref> Stanovništvo [[Folklandska ostrva|Folklandskih ostrva]] uglavnom je evropskog porijekla, naročito britanskog, a svoje naslijeđe mogu pratiti unazad devet generacija ili 200 godina. U 2016. godini popis je pokazao da je 42,9% domorodačko stanovništvo, a 27,4% rođeno u Velikoj Britaniji (drugo najveće rodno mjesto), ukupno više od 70%.<ref>{{Cite web|url=https://falklandstimeline.files.wordpress.com/2018/01/falkland_islands_census_2016_-_report_without_data_tables.pdf|title=2016 Falkland Island census report|website=Falklandislandstimeline|page=28|access-date=10. 8. 2020}}</ref> Folklandska ostrva bila su potpuno nenaseljena, a Britanija ih je 1765. prvi put prisvojila.<ref>{{Cite web|url=https://www.falklands.gov.fk/our-people/|title=Our People. Local life, traditions and services on the Islands.|website=Falklands.gov.fk|access-date=10. 8. 2020}}</ref> Naseljenici su uglavnom stigli iz Velike Britanije, posebno Škotske i Velsa koji su stigli su nakon 1830. Ukupna populacija tadašnjih ostrva porasla je sa 287, što je procjena iz 1851. godine, na 3200 u posljednjem popisu stanovništva 2016.<ref>{{Cite web|url=https://www.fig.gov.fk/policy/component/jdownloads/send/4-statistics/61-falkland-islands-census-2016-data-tables?option=com_jdownloads|title=Falkland Island census data tables|website=Fig.gov.fk|access-date=10. 8. 2020}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://falklandstimeline.files.wordpress.com/2018/01/falkland_islands_census_2016_-_report_without_data_tables.pdf|title=2016 Falkland Island census report|website=Falklandislandstimeline|access-date=10. 8. 2020}}</ref> [[Peru]] je prema službenom popisu stanovništva iz 2017. imao 5,9% ili 1.336.931 osoba koji imaju 12 i više godina, a koji se identifikuju kao bijelci ili evropskog porijekla. {{Rp|214}} Ovo je prvi put da je od popisa 1940. postavljeno pitanje o rasi ili precima.<ref name="Valdivia 2011">{{Cite book|last=Valdivia|first=Néstor|url=https://nbn-resolving.org/urn:nbn:de:0168-ssoar-51307-5|title=El uso de categorías étnico/raciales en censos y encuestas en el Perú: balance y aportes para una discusión|date=2011|publisher=GRADE Group for the Analysis of Development|isbn=978-9972-615-57-3|language=es|trans-title=The use of ethnic / racial categories in censuses and surveys in Peru: balance and contributions for a discussion}}</ref> Muškaraca je bilo 619.402 (5,5%), a žena 747.528 (6,3%). Regija s najvećim udjelom Peruanaca sa samoidentifikovanim evropskim ili bijelim porijeklom bila je u regiji La Libertad (10,5%), regiji Tumbes i regiji Lambayeque (9,0%). {{Rp|214}} Većina su potomci ranih španskih doseljenika sa značajnim brojem Italijana i Nijemaca .<ref name="Valdivia 2011"/> === Australija i Novi Zeland === Prema popisu stanovništva iz 2016. godine, procijenjeno je da oko 58% australijskog stanovništva čine anglo-keltski Australci, a 18% je drugog evropskog porijekla, ukupno 76% je evropskog porijekla.<ref>{{Cite web|url=https://www.humanrights.gov.au/sites/default/files/document/publication/Leading%20for%20Change_Blueprint2018_FINAL_Web.pdf|title=Australian Human Rights commission 2018|date=2018|access-date=12. 12. 2019|archive-date=24. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210324113628/https://humanrights.gov.au/sites/default/files/document/publication/Leading%20for%20Change_Blueprint2018_FINAL_Web.pdf|url-status=dead}}</ref> Prema podacima iz 2016. većina Australaca evropskog porijekla su Englezi 36,1%, Irci 11,0%, Škotlanđani 9,3%, [[Italijani]] 4,6%, [[Nijemci]] 4,5%, [[Grci]] 1,8% i Nizozemci 1,6%. Veliki udio - 33,5% - odabrao je da se identificira Australijancima, međutim popisni biro je izjavio da je većina njih potiče starih anglo-keltskih kolonijalnih vrsta.<ref>{{Cite web|url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/Lookup/by%20Subject/2071.0~2016~Main%20Features~Cultural%20Diversity%20Article~60|title=THE ANCESTRIES OF AUSTRALIANS Census of Population and Housing: Reflecting Australia - Stories from the Census, 2016|website=abs.gov.au|access-date=29. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/Lookup/by%20Subject/2071.0~2016~Main%20Features~Cultural%20Diversity%20Data%20Summary~30|title=Census of Population and Housing: Reflecting Australia - Ancestry 2016|website=abs.gov.au|access-date=29. 4. 2020}}</ref> Evropljani su kroz povijest bili (posebno anglo-keltski), a i danas još uvijek, najveća etnička grupa na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Njihov udio u ukupnom stanovništvu Novog Zelanda postepeno se smanjivao od popisa stanovništva 1916. godine, gdje su činili 95,1 posto.<ref name="Historical and statistical survey">{{Cite web|url=http://atojs.natlib.govt.nz/cgi-bin/atojs?a=d&d=AJHR1946-I.2.5.3.12&l=mi&e=-------10--1------0--|title=Historical and statistical survey (P. 18)|access-date=29. 4. 2020}}</ref> Premaslužbenom popis stanovništva 2018. preko tri miliona ljudi ili 71,76% stanovništva bili su etnički Europljani, a 64,1% je odabralo samo novozelandsku evropsku opciju.<ref name="Results info">{{Cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/2018-census-totals-by-topic-national-highlights|title=2018 Census totals by topic – national highlights|date=23. 9. 2019|website=Stats NZ|access-date=12. 12. 2019|archive-date=23. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190923102431/https://www.stats.govt.nz/information-releases/2018-census-totals-by-topic-national-highlights|url-status=dead}}</ref> === Afrika === Južnoafrikanci evropskog porijekla činili su 4,586,838 ili 8,9% stanovništva Južne Afrike na popisu stanovništva iz 2011. .<ref>{{Cite web|url=http://www.statssa.gov.za/census/census_2011/census_products/Census_2011_Census_in_brief.pdf|title=Census 2011 Census in brief, Report No. 03-01-41|date=2012|website=Statistics South Africa|access-date=21. 1. 2016}}</ref> Oni su pretežno potomci nizozemskih, [[Nijemci|njemačkih]], francuskih hugenota, [[Englezi|Engleza]] i drugih evropskih doseljenika.<ref name="khenr">{{Cite book|last=Kristin Henrard|url=https://books.google.com/books?id=HOA6qPDtjOAC&pg=PA43|title=Minority Protection in Post-Apartheid South Africa: Human Rights, Minority Rights, and Self-Determination|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2002|isbn=978-0-275-97353-7|page=43}}</ref><ref name="lvr">{{Cite book|last=James L. Gibson|url=https://books.google.com/books?id=zJZ3_vD_EIQC&pg=PA36|title=Overcoming Intolerance in South Africa: Experiments in Democratic Persuasion|last2=Amanda Gouws|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-67515-4|page=36}}</ref> Kulturno i lingvistički podijeljeni su na potomke izvornog nizozemskog kolonijalnog stanovništva Južne Afrike, poznate kao Afrikaneri, koji govore Afrikaans, i pripadnike veće britanske dijaspore u Africi . Prvi nacionalni popis stanovništva u Južnoj Africi održan je 1911. i pokazao je procentualni vrhunac od 21,4% ili 1.276.242.<ref name="Afrikaans1">{{Cite book|last=Kriger|first=Robert|title=Afrikaans Literature: Recollection, Redefinition, Restitution|last2=Kriger|first2=Ethel|date=1997|publisher=Rodopi BV|isbn=978-9042000513|location=Amsterdam|pages=75–78}}</ref> Populacija je doživjela svoj vrhunac od 5.044.000 tokom 1990.<ref name="ZAS">{{Cite web|url=http://www.nda.agric.za/docs/abstract04/Population.pdfl|title=Population of South Africa by population group|last=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|year=2004|publisher=South African Department of Agriculture, Forestry, and Fisheries|location=Dammam|archive-url=https://web.archive.org/web/20050228135335/http://www.nda.agric.za/docs/abstract04/Population.pdf|archive-date=28. 2. 2005|access-date=20. 9. 2016}}</ref> Međutim, broj bijelih stanovnika Južne Afrike u njihovoj matičnoj zemlji počeo je postupno opadati između 1990. i sredine 2000-ih kao rezultat povećane [[Emigracija|emigracije]] . Bijeli stanovnicu Gane uglavnom su potomci su britanskih doseljenika i [[Irska (ostrvo)|Iraca]] koji su bili prisiljeni useliti se u [[Gana|Ganu]]. Neki od ovih ljudi su potomci portugalskih, nizozemskih, švedskih, danskih, [[Norveška|norveških]], njemačkih, [[italija]]nskih i [[Pruska|poljskih]] doseljenika. Stanovnici [[Kanarska ostrva|Kanarskih Ostrva]] su potomci Španaca koji su naselili Kanarska Ostrva. Kanari uključuju dugotrajne i nove valove španskih imigranata, uključujući Andalužana, Galicijane, Kastiljane, Katalonce, Baske i Asturce iz Španije, kao i Portugalce, Italijance, Nizozemce ili Flamance, te Francuze. Prema podacima iz 2019. godine, 72,1% ili 1.553.078 stanovništva je bilo domaće stanovništvo Kanarskih Ostvara, a 8,2% rođeno je u Španiji.<ref name="ine_pop_19_birthplace">{{Cite web|url=https://ine.es/jaxi/files/_px/es/xls/t20/e245/p04/a2019/l0/0ccaa007.xls?nocab=1|title=Estadística del Padrón Continuo a 1 de enero de 2019. Datos a nivel nacional, comunidad autónoma y provincia|access-date=20. 2. 2020|archive-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200220111855/https://ine.es/jaxi/files/_px/es/xls/t20/e245/p04/a2019/l0/0ccaa007.xls%3Fnocab%3D1|url-status=dead}}</ref> Mnoga evropska porijekla, uključujući porijeklo Isleño (otočanina), također su se preselila na ostrva, poput onih iz Venezuele i Kube. Trenutno ih ima 49.170 iz Italije, 25.619 iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva (25.521) i drugi iz Rumunije, Francuske i Portugala.<ref>[https://www.canarias7.es/sociedad/canarias-gana-en-un-ano-24-905-habitantes-el-66-de-otros-paises-AX7033828 Canarias gana en un año 24.905 habitantes, el 66% de otros países] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210201084829/https://www.canarias7.es/sociedad/canarias-gana-en-un-ano-24-905-habitantes-el-66-de-otros-paises-AX7033828 |date=1. 2. 2021 }} Canarias7.es.</ref> === Azija === U Aziji populacije porijeklom iz Europe, (posebno [[Rusi]]), prevladavaju u [[Sjeverna Azija|sjevernoj Aziji]] (Sibir) i nekim dijelovima sjevernog [[Kazahstan]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.theglobalist.com/printStoryId.aspx?StoryId=3727|title=Russia — Coming In From the Cold?|last=Hill|first=Fiona|authorlink=Fiona Hill (presidential advisor)|date=23. 2. 2004|publisher=[[The Globalist]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110715022142/http://www.theglobalist.com/printStoryId.aspx?StoryId=3727|archive-date=15. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> Otprilike 5-7 miliona muslimanskih migranata s Balkana (iz Bugarske 1,15 miliona-1,5 miliona; Grčke 1,2 miliona; Rumunije, 400.000; zemalja bivše Jugoslavije 800.000), Rusije (500.000), Kavkaza (900.000 od kojih je 2/3 ostalo odlazeći u Siriju, Jordan i Kipar) i Sirija (500.000 uglavnom kao rezultat sirijskog građanskog rata) stiglo je u područje [[Osmansko Carstvo|Osmanske]] [[Anadolija|Anadolije]] i moderne Tursku u razdobolju od 1783. do 2016. od kojih su 4 miliona došla do 1924. godine, 1.3 miliona došlo je nakon 1934. do 1945. i više od 1,2 miliona prije izbijanja sirijskog građanskog rata. Danas između trećine i četvrtine turske populacije od skoro 80 miliona potiče od tzv. muhadžira.<ref name="Bosma et al 2012 loc=17">{{Harvnb|Bosma|Lucassen|Oostindie|2012}}</ref> === Manje zajednice === Postoje manje zajednice iseljenika iz Evrope, bijelih Amerikanaca i bijelih Australaca na privremenom radu u zemljama [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaljeva]] poput [[Bahrein]]a, [[Kuvajt]]a, [[Katar]]a i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]; i u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], kao i Jevreji Aškenazi i Sefardi u Izraelu kojih je po procjenama preko 4 miliona u toj zemlji. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Evropljani]] [[Kategorija:Evropska dijaspora]] 4ea3oyk56r811btyvx2w872h8nnx4z5 Die TeXnische Komödie 0 484955 3901791 3410870 2026-07-03T16:21:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901791 wikitext text/x-wiki {{kurzivni naslov}} Die TeXnische Komödie (DTK) je časopis članova [[Deutschsprachigen Anwendervereinigung TeX]] (DANTE). Časopis sadrži interne komunikacije i izvještaje sa konferencija, kao i [[Nauka|naučne]] i praktične članke o svim aspektima instalacije [[TeX]] sistema i pratećeg softvera (posebno za [[LaTeX]], ali i za [[ConTeXt]], [[LuaTeX]], [[XeTeX]] ili [[BibTeX]]/Biber), kao i preglede nove literature. Autori su obično članovi DANTE udruženja, programeri ili korisnici. Časopis postoji od osnivanja udruženja 1989. godine. Izlazi četiri puta godišnje u tiražu od 2.400 primjeraka i besplatno se dijeli svim članovima udruženja DANTE. Jednom godišnje TeX kolekcija je uključena u trenutnu TeX distribuciju [[TeX Live|TeXLive]] kao i kopiju TeX-a. Naziv časopisa je [[aluzija]] na [[Božanstvena komedija|Božanstvenu komediju]] [[italija]]nskog [[Renesansa|renesansnog]] pjesnika i filozofa [[Dante Alighieri| Dantea Alighierija]].<ref>{{Citeweb|url=https://www.dante.de/dtk/bisher-erschienen/|title=Die TeXnische Komödie|work=dante.de|access-date=18. 11. 2021|archive-date=6. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211106095845/https://www.dante.de/dtk/bisher-erschienen/|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:TeX]] l4rzw9vrqttd2j1ij48qcqs4eroy3u9 FAM63A 0 485923 3901837 3888940 2026-07-04T08:04:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901837 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Član A porodice sa sličnošću sekvence 63''' jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''FAM63A''' minus lanca [[hromosom 1|hromosoma 1]], lokus 1q21.3.<ref name="genecards.org">Gene Cards https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=FAM63A&search=FAM63A</ref> Evolucijski, FAM63A [[ortolozi]] nalaze se u većini [[kičmenjak]]a, a udaljeni [[homolozi]] FAM63A kod [[beskičmenjak]]a.<ref name="blast.ncbi.nlm.nih.gov">National Center for Bioinformation Technology - BLAST http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi</ref> FAM63A is ubiquitously expressed throughout human tissues, and it is present during every stage of development.<ref name="genecards.org"/> Povezan je sa [[biomarker]]ima [[hronična nubrežna bolest|hronične bolesti bibrega]] i [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]].<ref name = "Köttgen_2010">{{cite journal | vauthors = Köttgen A, Pattaro C, Böger CA, Fuchsberger C, Olden M, Glazer NL, Parsa A, Gao X, Yang Q, Smith AV, O'Connell JR, Li M, Schmidt H, Tanaka T, Isaacs A, Ketkar S, Hwang SJ, Johnson AD, Dehghan A, Teumer A, Paré G, Atkinson EJ, Zeller T, Lohman K, Cornelis MC, Probst-Hensch NM, Kronenberg F, Tönjes A, Hayward C, Aspelund T, Eiriksdottir G, Launer LJ, Harris TB, Rampersaud E, Mitchell BD, Arking DE, Boerwinkle E, Struchalin M, Cavalieri M, Singleton A, Giallauria F, Metter J, de Boer IH, Haritunians T, Lumley T, Siscovick D, Psaty BM, Zillikens MC, Oostra BA, Feitosa M, Province M, de Andrade M, Turner ST, Schillert A, Ziegler A, Wild PS, Schnabel RB, Wilde S, Munzel TF, Leak TS, Illig T, Klopp N, Meisinger C, Wichmann HE, Koenig W, Zgaga L, Zemunik T, Kolcic I, Minelli C, Hu FB, Johansson A, Igl W, Zaboli G, Wild SH, Wright AF, Campbell H, Ellinghaus D, Schreiber S, Aulchenko YS, Felix JF, Rivadeneira F, Uitterlinden AG, Hofman A, Imboden M, Nitsch D, Brandstätter A, Kollerits B, Kedenko L, Mägi R, Stumvoll M, Kovacs P, Boban M, Campbell S, Endlich K, Völzke H, Kroemer HK, Nauck M, Völker U, Polasek O, Vitart V, Badola S, Parker AN, Ridker PM, Kardia SL, Blankenberg S, Liu Y, Curhan GC, Franke A, Rochat T, Paulweber B, Prokopenko I, Wang W, Gudnason V, Shuldiner AR, Coresh J, Schmidt R, Ferrucci L, Shlipak MG, van Duijn CM, Borecki I, Krämer BK, Rudan I, Gyllensten U, Wilson JF, Witteman JC, Pramstaller PP, Rettig R, Hastie N, Chasman DI, Kao WH, Heid IM, Fox CS | display-authors = 6 | title = New loci associated with kidney function and chronic kidney disease | journal = Nature Genetics | volume = 42 | issue = 5 | pages = 376–84 | date = maj 2010 | pmid = 20383146 | pmc = 2997674 | doi = 10.1038/ng.568 }}</ref> ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 469 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 51.778 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q8N5J2#sequences |title=UniProt, Q8N5J2 |language=en. |access-date=10. 12. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MEYHQPEDPA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PGKAGTAEAV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IPENHEVLAG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PDEHPQDTDA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RDADGEARER</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EPADQALLPS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QCGDNLESPL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PEASSAPPGP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TLGTLPEVET</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IRACSMPQEL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PQSPRTRQPE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PDFYCVKWIP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WKGEQTPIIT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QSTNGPCPLL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AIMNILFLQW</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KVKLPPQKEV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ITSDELMAHL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GNCLLSIKPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKSEGLQLNF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QQNVDDAMTV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LPKLATGLDV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NVRFTGVSDF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EYTPECSVFD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLGIPLYHGW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LVDPQSPEAV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RAVGKLSYNQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LVERIITCKH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSDTNLVTEG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LIAEQFLETT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AAQLTYHGLC</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ELTAAAKEGE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LSVFFRNNHF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>STMTKHKSHL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YLLVTDQGFL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QEEQVVWESL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HNVDGDSCFC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DSDFHLSHSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GKGPGAEGGS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GSPETQLQVD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QDYLIALSLQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QQQPRGPLGL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TDLELAQQLQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QEEYQQQQAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QPVRMRTRVL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLQGRGATSG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RPAGERRQRP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KHESDCILL</td></tr> </table> ==Gen== ===Lokus=== FAM63A se nalazi na minus lancu [[hromosom 1|hromosoma 1]] na sekvenci 1q21.3, koja obuhvata 11.829 bp. Ostali geni koji okružuju FAM63A uključuju ANXA9 i Prune.<ref name="genecards.org"/> ===Alijasi=== FAM63A ima dva alijasa '''KIAA1390''' i '''PR11-316M1.5'''.<ref>{{Cite web | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_060849.2 | title=Ubiquitin carboxyl-terminal hydrolase MINDY-1 isoform 1 &#91;Homo sapiens&#93; - Protein - NCBI}}</ref> ==[[iRNK]]== === [[Primarna struktura]] === Kod ljudi postoje četiri [[izoforme]] FAM63A i 10 predviđenih izoformi. Izoforma 1 FAM63A ima molekulsku težinu od 51,8 kDa i sadrži 11 [[egzon]]a.<ref>National Center for Bioinformation Technology - Protein https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/?term=FAM63A%20AND%20homo%20sapiens</ref><ref name="ncbi.nlm.nih.gov">National Center for Biotechnology Information - AceView - https://www.ncbi.nlm.nih.gov/ieb/research/acembly/av.cgi?db=human&term=FAM63A&submit=Go</ref> Različite izoforme imaju tendenciju da se razlikuju skraćivanjem na 5' ili 3' kraju. Transkripcija proizvodi 23 [[intron]]a, 14 prerađenih [[varijante transkripta|varijanti]] i šest nevezanih oblika.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/> ==Protein== [[Slika:Multiple Sequence Alignment.png|thumb|right|300px| [[Višestruko poravnavanje sekvenci]] [[DUF]]-a koje pokazuje konzerviranost preko ortologa. Tamnoplava označava potpunu konzervaciju, ružičaste identične ostatke i svijetloplava hemijsku sličnost]] [[slika:Wikipedia Image 3.jpg|thumb|right|Trodimenzijski (3D) prikaz vjerovatne [[sekundarne strukture]] FAM63A.]] ==Ekspresija== ===Promotor=== Region [[promotor (genetika)|promotora]] sadrži određeni broj [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]].<ref>Genomatrix - ElDorado - Promotor i faktori transkripcije za FAM63A. http://www.genomatix.de/?s=23e6b2edc9ca33fe998f299bafe56b99 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211210180026/https://www.genomatix.de/?s=23e6b2edc9ca33fe998f299bafe56b99 |date=10. 12. 2021 }}</ref> Oni sa visokim rezultatom uključuju elemente [[estrogen]]og odgovora, [[TATA-KUTIJA|TATA kutije]], elemente glukokotikoidnog odgovora i Ccaat/pojačavač-vezujuće proteine. Eksperimentalni podaci otkrivaju da se ekspresija FAM63A smanjuje kada [[estrogeni receptor]] nije prisutan, što sugerira da elementi odgovora na estrogen mogu poslužiti kao važan promotorski regulatorni mehanizam za ovaj protein.<ref>Estrogen receptor alfa-utišane MCF7 ćelije raka dojke. Profil: GDS4061/ FAM63A. ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profiles</ref> ===Ekspresija proteina=== FAM63A je protein koji je sveprisutno eksprimiran u ljudskim tkivima i tokom razvoja. Iako se FAM63A eksprimira sveprisutno, postoje određena tkiva koja imaju viši nivo ekspresije, uključujući [[srce]], [[štitnjača|tiroidnu žlijezdu]], [[ganglije]] i [[krv]].<ref>National Center for Biotechnology Information - GEO Profiles https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS596:221856_s_at</ref> [[Slika:Wikipedia Image 5.jpg|thumb|center|700px|Nivoi ekspresije FAM63A u različitim ljudskim tkivima.]] === Domeni i motivi === FAM63A sadrži [[domen nepoznate funkcije]] (DUF 544). DUF544 sadrži 125 [[aminokiselina]], od Met143 do Thr267.<ref name="blast.ncbi.nlm.nih.gov"/> Iako nije u potpunosti konzerviran, ovaj domen je visoko konzerviran među [[kičmenjaci]]ma, [[beskičmenjaci]]ma i [[biljka]]ma.<ref>San Diego Super Computer http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi# {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi |date=11. 8. 2003 }}!</ref> FAM63A ne sadrži [[transmembranski domen]], a nalazi se prvenstveno u [[ćelijsko jedro|jedarnim]] regionima [[Ćelija (biologija)|ćelija]]. <ref>PSORT II Prediction http://psort.hgc.jp/form2.html</ref> Dva ponavljanja od četiri [[glutamin]]a su između minokiselina 400 i 403, te 426 i 429, što dovodi do povišenog sastava glutamina na [[C-terminal]]u. === Kompozicija === FAM63A se sastoji od 469 [[aminokiselina]].<ref name="seqtool.sdsc.edu">San Diego Super Computer - http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi# {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi |date=11. 8. 2003 }}!</ref> Povećano je prisustvo [[glutamin]]a koji se nalazi u blizini [[C-terminal]]a, što čini FAM63A bogatim glutaminom. FAM63A sadrži veću količinu negativno nabijenih (kiselih) aminokiselina od pozitivno nabijenih (baznih) aminokiselina što čini FAM63A blago kiselim proteinom. Kisele aminokiseline kao što su [[asparaginska kiselina|asparaginska]] i [[glutaminska kiselina|glutaninska]] su zastupljenije od osnovnih aminokiselina kao što su [[lizin]] i [[arginin]]. Ovaj ukupni kiseli sastav daje FAM63A kiselu [[izoelektrična tačka|izoelektričnu tačku]] od 4,6.<ref name="seqtool.sdsc.edu"/> === [[Posttranslacijske modifikacije]] === Kod ljudi, FAM63A sadrži 25 mjesta [[fosforilacije]], uključujući 12 [[serin]]skih, 10 [[treonin]]skih i tri [[tirozin]]ska. Pored toga, postoji 5 N-[[miristoilacija|miristoilacijskih]] mjesta i jedna [[prenilacija]]. FAM63A ne sadrži mjesta [[glikozilacija|glikozilacije]], [[transmembranski domen|transmembranske domene]] ili [[signalni peptid|signalne peptide]].<ref>ExPASy Bioinformatics Resource Portal http://www.expasy.org/proteomics</ref> [[Slika:Wikipedia Image 4.gif|thumb|center|600px|Posttranslacijske modifikacije u FAM63A.]] === Sekundarna struktura === [[Sekundarna struktura]] za FAM63A nije eksplicitno određena. Međutim, postoje predviđanja za moguću strukturu. Na kraju proteina postoji [[upredena zavojnica|domen upredene zavojnice]], a u predviđenoj sekundarnoj strukturi postoji [[alfa-heliks]] između aminokiselina 410 i 436. Ova spirala konzervirana je u udaljenijim ortolozima FAM63A. Ovi podaci podržavaju jedni druge i daju pouzdano predviđanje sekundarne strukture.<ref>PHYRE2 - [https://web.archive.org/web/20131213142954/http://www.sbg.bio.ic.ac.uk/phyre2 /phyre2_output/9d58a6ea30baa8f6/summary.html]</ref> === Interakcijski proteini === Sljedeći [[geni]] imaju interakcije sa '''FAM63A''': [[GSPT2]], [[NAA38]], [[RNMT]], [[CSNIK1G2]], [[ACOX1]], [[PSMC1]], [[SLC25A37]], [[MMS19]], [[DIAPH1]], [[ME1]], [[GAPDH]], [[UBC]]. <ref name="genecards.org"/> Nakon skrininga [[dvohibridni kvasac|dvohibridnog kvasca]], otkriveno je da [[NAA38]] i FAM63A međusobno djeluju.<ref>STRING - Known and Predicted Protein-Protein Interactions http://string-db.org/newstring_cgi/show_network_section.pl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515112426/http://string-db.org/newstring_cgi/show_network_section.pl |date=15. 5. 2013 }}</ref> == Homologija/evolucija == U FAM63A postoji nekoliko [[aminokiselina]] koje su konzervirane u svim [[kičmenjaci]]ma za koje su sekvence dostupne. Gly239 je jedina [[aminokiselina]] koja je konzervirana u svim kičmenjacima, [[beskičmenjaci]]ma i [[biljka]] maza koje su sekvence dostupne. Budući da postoji samo jedna [[aminokiselina]] koja je apsolutno očuvana, moguća funkcija za konzervirani [[glicin]] nije izvedena. Sekvenca od 25 [[aminokiselina]] u rasponu od Val313 do Gly338 je najkonzerviranija u svim kičmenjacima, beskičmenjacima i biljkama za koje su sekvence dostupne. Iako sekvenca nije apsolutno konzervirana, vrlo je očuvana, čak i u najudaljenijim organizmima kao što su [[gljive]] i [[biljke]]. === Ortolozi === [[Protein]] FAM63A ima nekoliko strogih [[ortolog]]a. Ovi ortolozi nalaze se u organizmima u rasponu od [[Primati|primata]] do [[riba]].<ref name="ReferenceA">National Center for Biotechnology Information - Protein https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/?term=FAM63A</ref> {| class="wikitable" |- ! [[Rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]] !! Uobičajeno ime!! Divergencija od ljudi (milioni godina)!! Pristupni broj !! Dužina !! Identitet !! Sličnost !! Naslov upita |- | ''[[Homo sapiens]]'' ||Čpvjek || N/A || NP_060849.2 || 469 aa || 100%|| 100% || 100% |- | ''[[Pan paniscus]]'' || Bonobo || 6,1 || XP_003817322.1 || 469 aa || 99,1% || 99,4% || 100% |- | ''[[Mus musculus]]'' ||Kućni miš || 91,0 || NP_955769.1 || 468 aa || 86,0% || 902,% || 100% |- | ''[[Bos taurus]]'' || Govedo || 97,4 || NP_001039389.1 || 469 aa|| 85,6% || 88,5% || 100% |- | ''[[morski sisari|Trichechus manatus latirostris]]'' || Zapadnokaripska morska krava|| 104,7 || XP_004389621.1 || 465 aa || 84,9% || 89,8% || 100% |- | ''[[gušteri|Sarcophilus harrisii]]'' || Tasmanijski đavo|| 176,1|| XP_003769968.1 || 464 aa || 78,3% || 82,9% || 100% |- | ''[[ptice|Taeniopygia guttata]]'' || Zebrasta zeba|| 324,0 || XP_002191502.2 || 335 aa || 43,2% || 80,1% || 53% |- | ''[[Gallus gallus]]'' || Kokoš || 324,5|| XP_003642724 || 462 aa || 66,9% || 76,1% || 92% |- | ''[[kornjače|Chrysemys picta bellii]]'' || Obojena kornjača || 324,5 || XP_005293753.1 || 525 aa || 62,0%|| 87,2% || 78% |- |''[[kornjače|Pelodiscus sinensis]]''|| Kineska mehkooklopna kornjača || 324,5|| XP_006119467.1 || 502 aa || 61,6% || 77,4% || 94% |- | ''[[krokodili|Alligator mississippiensis]]'' || Američki aligator || 324,5 || XP_006274676.1 || 520 aa || 59,90% || 77,50% || 86% |- | ''[[ptice|Pseudopodoces humilis]]'' || Prizemna sjenica || 324,5 || XP_005533539.1 || 502 aa || 58,0% || 82,3% || 78% |- | ''[[patka|Anas platyrhynchos]]'' || Divlja patka || 324,5 || XP_005026841.1 || 415 aa || 57,9% || 78,6% || 83% |- | ''[[Xenopus tropicalis]]'' || Zapadna kandžasta žaba|| 361,2 || XP_002937311.1 || 506 aa || 61,3% || 83,7% || 76% |- | ''[[ribe|Latimeria chalumnae]]'' ||Indijskookeanska latimerija|| 430,0 || XP_006006147.1 || 513 aa || 44,7% || 86,9% || 55% |- | ''[[Danio rerio]]'' || Zebrica || 454,6 || XP_005159508.1 || 520 aa || 52,2% || 80,2% || 76% |} FAM63A je evoluirao relativno umjerenom brzinom. [[Slika:Wikipedia Image 1.jpg|thumb|700px|center|Kozerviranost proteina tokom evolucije: FAM63A je evoluirao srednjom brzinom u poređenju sa [[citohrom c|citohromom c]] (brza) i [[fibrinogen]] (spora).]] === Paralozi === [[Protein]] '''FAM63A''' ima samo jedan poznati [[paralog]]:'''FAM63B'''. Predviđa se da FAM63B ima molekulskuu funkciju u ćeliji.<ref>Gene Cards https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=FAM63B</ref> Svi [[kičmenjaci]] za koje su sekvence dostupne imaju dvije kopije gena FAM63, oba A i B. '''FAM63A''' i '''FAM63B''' vjerovatno su se razdvojili prije oko 666 miliona godina, kao najbliži srodnik ''[[Homo sapiens]]'' koji sadrži samo jedan FAM63 je [[trakavica]], koja je divergirala prije 666 miliona godina.<ref name="ReferenceA"/> {| class="wikitable" |- ! Oznaka sekvence !! Naučno ime !! Uobičajeno ime!! Divergencija !! Pristupni broj !! Dužina !! Identet !! Sličnost !! Naziv upita !! E-vrijednost |- | Proteinska [[izoforma]] a FAM63B-a || ''[[Homo sapiens]]'' || Čovjek || N/A || NP_001035540.1 || 621 aa || 41,9% || 76,7% || 68% || 2,00E-129 |} == Klinički značaj == Iako za FAM63A nije određena posebna funkcija, postoji nekoliko istraživanja koja su otkrila moguće funkcije. Pretpostavlja se da FAM63A može biti povezan sa [[bubreg|bubrežnom funkcijom]] i [[hronična bubrežn bolest|hroničnom bolešću bubrega]].<ref name = "Köttgen_2010"/> Figgins, Minster i Demirci ispitali su 17.343 funkcionalnih [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]], pokazujući snažnu povezanost između trajanja [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] i FAM63A.<ref>{{cite journal | vauthors = Figgins JA, Minster RL, Demirci FY, Dekosky ST, Kamboh MI | title = Association studies of 22 candidate SNPs with late-onset Alzheimer's disease | journal = American Journal of Medical Genetics. Part B, Neuropsychiatric Genetics | volume = 150B | issue = 4 | pages = 520–6 | date = juni 2009 | pmid = 18780302 | pmc = 2751631 | doi = 10.1002/ajmg.b.30851 }}</ref> Drugi gen lociran na 1q21, [[katepsin S|CTSS]], također je bio snažno povezan sa trajanjem bolesti, a autori veruju da postoji jaka neravnoteža veza između dva gena. FAM63A je identificiran kao jedan od 39 gena koji su isključivo eksprimirani u ćelijama [[CML]], grupirani sa četiri druga gena za koje se vjeruje da funkcionieaju u [[ligacija proteina|ligaciji proteina]]. == Reference == {{refspisak|33em}} {{refbegin |33em}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 1]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] se8soqnsjbpgd7eja3noeazliswc1zz Diego Arria 0 492261 3901792 3836574 2026-07-03T16:22:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Diego Arria |slika = DiegoArria.jpeg |redoslijed = Predskjednik [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] | vrijeme_na_vlasti = 11. mart 1991 – 31. august 1993. | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Stalni predstavnik [[Venecuela|Venecuele]] u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] | nasljednik3 = [[Adolfo Raul Taylhardat]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|10|8|df=yes}} | mjesto_rođenja = [[Caracas]], [[Venecuela]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = |alma_mater = University of Michigan | puno_ime =Diego Enrique Arria Salicetti | nacionalnost = Venecuelanac | politička_stranka = Koalicije za demokratsko jedinstvo | supruga = Razveden 2012. | djeca = | obrazovanje = Diploma iz ekonomije i političkih nauka na Univerzitetu u [[Michigen]]u. | vjera = | potpis = | web_stranica = }} '''Diego Enrique Arria Salicetti''' (8. oktobar 1938, [[Caracas]], [[Venezuela]])<ref>''El Nacional: el-nacional.com'', [http://www.el-nacional.com/seccion/64/primarias-2012/65/diego-arria Diego Arria] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120520151734/http://www.el-nacional.com/seccion/64/primarias-2012/65/diego-arria |date=20. 5. 2012 }}, accessed 20 May 2012</ref> venecuelanski je političar i diplomat koji je služio kao stalni predstavnik [[Venecuela|Venecuele]] pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] (1991–1993) i predsjednik [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN]] (mart 1992). Bio je guverner [[Caracas (savezni distrikt)|Saveznog distrikta Caracas]] sredinom 1970-ih. Ostale pozicije uključivale su one diplomatskog saradnika u [[Vijeće za međunarodne odnose|Vijeću za međunarodne odnose]] i gostujućeg predavača na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]].<ref name=courier/> Arria je kritičar bivšeg predsjednika Venecuele, [[Hugo Chávez|Huga Cháveza]],<ref name=EUchavez/> i osudio ga je na [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu]] u [[Den Haag]]u za zločine protiv čovječnosti. Chávez je umro prije nego što je sud mogao presuditi u njegovom slučaju. ==Pozadina== Arria se školovao dijelom u Caracasu, a dijelom na [[Vojna akademija Augusta|Vojnoj akademiji Augusta]] u [[Fort Defiance]]u u [[Virginia|Virginiji]]. Stekao je diplomu iz ekonomije i političkih nauka na [[Univerzitet Michigana|Univerzitetu Michigena]].<ref name=noticias24>{{in lang|es}} noticias24.com, 11 February 2012, [http://www.noticias24.com/venezuela/noticia/90153/perfil-de-diego-arria-un-hombre-con-amplia-experiencia-y-una-propuesta-radical/ Perfil de Diego Arria: Un hombre con amplia experiencia y una propuesta radical] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190806090536/https://www.noticias24.com/venezuela/noticia/90153/perfil-de-diego-arria-un-hombre-con-amplia-experiencia-y-una-propuesta-radical/ |date=6. 8. 2019 }}</ref> Radio je za [[Međuamerička razvojna banka|Međuameričku razvojnu banku]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] dok se nije vratio u Venecuelu 1969, prvo kao šef sektora za turizam u Ministarstvu razvoja za vrijeme predsjedničkog mandata [[Rafael Caldera|Rafaela Caldere]], a kasnije kao predsjednik CONAHOTU-a (Nacionalne korporacije za hotelijerstvo i turizam)<ref>Judith Ewell (1984), ''Venezuela: A Century of Change'', C. Hurst & Co, p178</ref> i predsjednik Venecuelanske turističke korporacije. ==Politička karijera== Podnio je ostavku na mjesto čelnika Venecuelanske turističke korporacije kako bi stvorio politički pokret Causa Común (Zajednički cilj), koji je kasnije podržao predsjedničku kandidaturu [[Carlos Andrés Pérez|Carlosa Andrésa Péreza]]. Godine 1973. izabran je za člana Nacionalnog kongresa, koji je predstavljao državu Miranda. Ubrzo nakon što je izabran u martu 1974, Pérez je imenovao Arriju guvernerom Saveznog distrikta Caracas, u vrijeme kada je ovo bilo jedno od najvažnijih predsjedničkih imenovanja.<ref>"the tasks given to federal district governors between 1945 and the 1970s, and the kinds of individuals appointed to this office, suggest that a president viewed naming the federal district governor to be one of his three or four most important appointments." - Steve Ellner, David J. Myers, "Caracas: incomplete Empowerment amid Geographical Feudalism", p103, in David J. Myers, Henry A. Dietz (2002), ''Capital city politics in Latin America: democratization and empowerment'', [[Lynne Rienner Publishers]], 2002</ref> U septembru 1974. otišao je u [[Čile]] da pregovara s predsjednikom [[Augusto Pinochet|Pinochetom]] o oslobađanju svog prijatelja [[Orlando Letelier|Orlanda Leteliera]], koji je kasnije postao kolega u [[Međuamerička razvojna banka|Međuameričke razvojne banke]] u Washingtonu. Pinochet je naredio oslobađanje Leteliera, kojem je nadležni službenik rekao da je "ruka [[Nacionalna obavještajna uprava|DINA-e]] duga; general Pinochet neće i hoće ne tolerisati aktivnosti protiv njegove vlade". To je bilo jasno upozorenje Letelieru da život u egzilu u Venecueli i Sjedinjenim Državama ne garantuje njegovu sigurnost. Ustvari, nedugo zatim, 1976, Letelier je ubijen u napadu automobilom bombom u [[Washington]]u po Pinochetovom naređenju.<ref>{{cite web |url=http://www.ideaspublicas.org/2006/09/28/carta-a-los-chilenos/ |title=Archived copy |access-date=7. 1. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080306070305/http://www.ideaspublicas.org/2006/09/28/carta-a-los-chilenos/ |archive-date=6. 3. 2008 }}</ref> Arria je ponovo intervenisao dovodeći Letelijeovo tijelo u Caracas na sahranu, gdje je ostalo do kraja Pinochetove vladavine. Nakon toga je prešao s guvernera i postao ministar informisanja i turizma u februaru 1977.<ref name=LAreport12/><ref name=Penniman>Howard Rae Penniman (1980), [https://books.google.com/books?ei=q8CwTcaWJoGZhQfAwYjrCg&ct=result&id=kOMOAAAAYAAJ Venezuela at the polls: the National elections of 1978], American Enterprise Institute for Public Policy Research, p159</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.hks.harvard.edu/cchrp/initiatives/latin_america/events/2010/month03/venezuela_08.php |title=Archived copy |access-date=14. 5. 2010 |archive-date=5. 8. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120805170506/http://www.hks.harvard.edu/cchrp/initiatives/latin_america/events/2010/month03/venezuela_08.php |url-status=dead }}</ref> Podnio je ostavku 17. marta 1978. kako bi se kandidirao kao nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima u Venecueli 1978.<ref name=LAreport12>''[https://books.google.com/books?id=LcxoAAAAMAAJ Latin America political report, Volume 12]'', Latin American Newsletters Ltd., 1978, p89</ref> U sklopu svoje kampanje objavio je dvije knjige: "Primero La Gente" ("Ljudi prije svega") i ""Dedicación a una Causa"" ("Posvećenost cilju"). Godine 2012. kandidirao se kao nezavisni kandidat za predsjedničku nominaciju [[Koalicija za demokratsko jedinstvo|Koalicije za demokratsko jedinstvo]] za predsjedničke izbore u Venecueli 2012. Predizbori su održani 12. februara 2012, a nominaciju je osvojio [[Henrique Capriles Radonski]]. ===Ujedinjene nacije=== Arria je bio stalni predstavnik Venecuele pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] od 1991. do 1993,<ref>{{cite web |url=http://www.worldforum.org/Commission-On-Globalisation/leadership/bios/bio_arria.htm |title=Archived copy |access-date=13. 5. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714154415/http://www.worldforum.org/Commission-On-Globalisation/leadership/bios/bio_arria.htm |archive-date=14. 7. 2010 }}</ref><ref name=adolfo>adolfotaylhardat.net, [http://www.adolfotaylhardat.net/cvarte.htm Adolfo Raul Taylhardat - Curriculum Vitae] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903081614/http://www.adolfotaylhardat.net/cvarte.htm |date=3. 9. 2011 }}</ref> i predsjednik [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN-a]] (mart 1992),<ref>United Nations, [https://www.un.org/Depts/dhl/resguide/scpres1990.htm Presidents of the Security Council : 1990-1999] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121018015052/http://www.un.org/Depts/dhl/resguide/scpres1990.htm |date=18. 10. 2012 }}</ref> za vrijeme Venecuele kao članice Vijeća sigurnosti [[Ujedinjene nacije|članstva u Vijeću sigurnosti]]. Kasnije je postao specijalni savjetnik [[Kofi Annan|Kofija Annana]], [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara UN-a]].<ref name=courier>{{cite web |url=http://europeancourier.org/DiegoArria.htm |title=Archived copy |access-date=13. 5. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100209012224/http://www.europeancourier.org/DiegoArria.htm}}</ref> Predvodio je delegaciju Vijeća sigurnosti UN-a u Zaštićenu zonu Srebrenica 1993. U svom izvještaju zatečenu situaciju opisao je kao "usporeni [[genocid]]", naglasivši da su žrtve [[muslimani]] [[Podrinje|Podrinja]]. Jedini je član delegacije koji je odbio predati snimke karakterističnih dokaza. U gostovanju na televiziji [[N1 (televizija)|N1]], 11. jula 2022, povodom 27. godišnjice geniocida u Srebrenici, decidno je naglasio da mu je tom prilikom sugerirano da međunarodna zajednica ne želi "muslimansku državu u Evropi". Nakon podnošenja izvještaja, moćne svjetske države izvršile su pritisak na [[venecuela]]nsku vladu da ga povuče iz predstavništva u UN-u.<ref>https://www.youtube.com/watch?v=oE1wiU_fXZI&t=246s-N1 Specijal: Srebrenica - Sjećanje za budućnost - YouTube</ref> ==== Arrijina formula ==== Kao predsjedavajući VSUN-a, inicirao je Arrijinu formulu,<ref>http://dspace.cigilibrary.org/jspui/bitstream/123456789/18545/1/The%20Arria%20Formula.pdf?1{{Dead link|date=juli 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> veoma neformalni proces konsultacija koji članovima Vijeća sigurnosti pruža priliku da saslušaju osobe u povjerljivom, neformalnom okruženju. Ovim sastancima predsjedava član Vijeća koji djeluje kao moderator za diskusiju, a ne predsjedavajući Vijeća. Arria je ovu formulu opisao kao način da se osigura da članovi "moraju biti pošteni".<ref '.<ref name="tcs.cam.ac.uk">{{cite web |url=http://www.tcs.cam.ac.uk/international/0009693-interview-diego-arria.html |title=Archived copy |access-date=5. 6. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140605095602/http://www.tcs.cam.ac.uk/international/0009693-interview-diego-arria.html |archive-date=5. 6. 2014 }}</ref> Bio je predsjedavajući tokom masakra u [[Srebrenica|Srebrenici]]. Nakon posjete enklavi upozorio je na njenu predstojeću propast i predvidio da će se dogoditi masakr, rekavši da je to "usporeni genocid" i opisujući opkoljenu enklavu kao "koncentracijski logor pod kontrolom [[UNPROFOR]]-a.<ref name="The New York Times 1993">{{cite web | title=U.N. Visitors Say Srebrenica Is 'an Open Jail' | website=The New York Times | date=26. 4. 1993 | url=https://www.nytimes.com/1993/04/26/world/un-visitors-say-srebrenica-is-an-open-jail.html | access-date=12. 2. 2020}}</ref> Prema UN-u, {{citat|tokom predsjedavanja Venecuele Vijećem u martu 1992, s ambasadorom Diegom Arrijom kontaktirao je fra Joko Zovko, franjevački svećenik, koji je želio članovima Vijeća prenijeti iskaz očevidca nasilja u Bosni i Hercegovini. Budući da nije mogao pronaći formalni način za održavanje sastanka, Arria je odlučio pozvati članove Vijeća da se sastanu sa Zovkom u salonu za delegate UN-a. Ovo iskustvo dalo je Arriji ideju da institucionalizira ovaj inovativni neformalni format sastanka, koji je postao poznat kao Arrijina formula. Uz saglasnost članova Vijeća, naredni takvi sastanci premješteni su iz salona za delegate u konferencijsku salu UN-a u podrumu i bili su podržani simultanim prevodom. U novije vrijeme mnogi sastanci tog formata održani su u velikim konferencijskim salama UN-a kao što je, naprimjer, komora Starateljskog vijeća.<ref name="February 2020 Monthly Forecast 2019">{{cite web | title=Arria-Formula Meetings : UN Security Council Working Methods: Security Council Report | website=February 2020 Monthly Forecast | date=17. 10. 2019 | url=https://www.securitycouncilreport.org/un-security-council-working-methods/arria-formula-meetings.php | access-date=12. 2. 2020}} See also [https://www.un.org/securitycouncil/content/arria-formula UN Security Council Working Methods Handbook]</ref>}} Jedan sastanak po Arrijinoj formuli privukao je pažnju; domaćin je bila ruska delegacija UN-a <ref name="Whats In Blue 2020">{{cite web | title=Arria-formula Meeting on Syria Chemical Weapons : What's In Blue | website=What's In Blue | date=20. 1. 2020 | url=https://www.whatsinblue.org/2020/01/arria-formula-meeting-on-syria-chemical-weapons.php | access-date=12. 2. 2020}}</ref> baveći se [[OPCW]] izvještavanjem o hemijskom napadu na Doumu u [[Sirijski građanski rat|Sirijskom građanskom ratu]], koji je održan u SB UN 20. januara 2020.<ref name="Pavia York 2020">{{cite news | last1=Pavia | first1=Will | last2=York | first2=New | title=Russia accused of misinformation over claim Syrian chemical attack was faked - World | website=The Times | date=21. 1. 2020 | url=https://www.thetimes.co.uk/article/russia-accused-of-misinformation-over-claim-syrian-chemical-attack-was-faked-870rfbb27 | access-date=12. 2. 2020}}</ref> Održani su i drugi sastanci po Arrijinoj formuli o [[izrael]]skim naseljima<ref name="Lazaroff 2019">{{cite web | last=Lazaroff | first=Tovah | title=Greenblatt: Biased UNSC ignores Hamas rockets, blasts Israeli settlements | website=The Jerusalem Post &#124; JPost.com | date=9. 5. 2019 | url=https://www.jpost.com/Israel-News/Settlements-under-fire-at-UNSC-in-advance-of-Trump-peace-plan-watch-live-589288 | access-date=12. 2. 2020}}</ref> i vjerskim progonima u [[Kina|Kini]] i [[Pakistan]]u.<ref name="Tribuneindia News Service 2019">{{cite web | title=China, Pak targeted at UNSC for persecution of minorities | website=Tribuneindia News Service | date=24. 8. 2019 | url=https://www.tribuneindia.com/news/archive/china-pak-targeted-at-unsc-for-persecution-of-minorities-821917 | access-date=12. 2. 2020}}</ref> ==Ostale funkcije== Ostale pozicije su uključivale diplomatskog saradnika u [[Vijeće za međunarodne odnose|Vijeću za međunarodne odnose]] i gostujućeg predavača na Univerzitetu Columbia.<ref name=courier/> Član je Upravnog odbora Instituta za Amerike<ref>Institute of the Americas, [http://www.iamericas.org/en/about-ioa/board-of-directors Board of Directors] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120520060824/http://www.iamericas.org/en/about-ioa/board-of-directors |date=20. 5. 2012 }}, accessed 20 May 2012</ref> i [[Sloboda sada]] (Freedom Now),<ref>Freedom Now, [http://www.freedom-now.org/about/board-of-advisors/ Board of Advisors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120615164755/http://www.freedom-now.org/about/board-of-advisors/ |date=15. 6. 2012 }}, accessed 20 May 2012</ref> i Odbora savjetnika Međuameričkog dijaloga.<ref>Inter-American Dialogue, [http://www.thedialogue.org/latin_america_advisor_newsletters Board of Advisors] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120318212708/http://www.thedialogue.org/latin_america_advisor_newsletters |date=18. 3. 2012 }}, accessed 20 May 2012]</ref> He has been a Director at The Columbus Group, and is currently the Chairman of the Advisory Board at Athelera LLC as well as a Member of the Board of Advisors at VMS Associates, LLC.<ref>BusinessWeek.com, [http://investing.businessweek.com/research/stocks/private/person.asp?personId=27129079&privcapId=3625811&previousCapId=23712082&previousTitle=Celera%20Partners,%20LLC Diego E. Arria], accessed 20 May 2012</ref> ==Opozicija venecuelanskoj vladi== U novembru 2011. Arria je podnio optužnicu za zločine protiv čovječnosti protiv Cháveza [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnom krivičnom sudu]] u [[Hag]]u.<ref name=EUchavez>{{cite news|title=Diego Arria files complaint against President Chávez at The Hague|url=http://www.eluniversal.com/nacional-y-politica/111121/diego-arria-files-complaint-against-president-chavez-at-the-hague|access-date=17. 6. 2014|agency=El Universal|date=21. 11. 2014}}</ref> === Eksproprijacija ranča === [[slika:HaciendaLaCarolina.jpg|thumb|right|Hacijenda ''La Carolina'': prema njegovim riječima, uzeo Arria mjesec dana prije eksproprijacije.]] Dana 30. aprila 2010., Arrijin ranč, "La Carolina" u državi [[Yaracuy]], preuzela je [[venecuelanska vlada]]. Ministar poljoprivrede [[Elias Jaua]] "izjavio je da pravnici i historičari koji rade za Nacionalni institut za zemljište (INTI) nisu bili u mogućnosti da pronađu kontinuitet vlasničkih listova u nacionalnom registru i stoga su zemljišta "u ugaru" i za povratak državi".<ref>Vheadline.com, 13 May 2010, [http://www.vheadline.com/readnews.asp?id=91793 It's final: Arria farm declared social property after failure to trace title deeds] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303194830/http://www.vheadline.com/readnews.asp?id=91793 |date=3. 3. 2016 }}</ref> Prema vladinim zvaničnicima, ranč je bio neproduktivan i bio je slučaj neiskorištenog zemljišta; prema Arriji, farma je imala 300 goveda i 90% je bilo pod nekim oblikom razvoja poljoprivrede.<ref>{{in lang|es}} ''El Universal (Caracas)'', 2 May 2010, [http://www.eluniversal.com/2010/05/02/eco_ava_prohiben-a-propietar_02A3843051.shtml Prohíben a propietarios ingresar a finca La Carolina]</ref> Svjestan prijetnje od eksproprijacije, Arria je fotografisao farmu i stoku i postavio ih na internet, uključujući i onu koja se ovdje koristi. ''Correo del Orinoco '', državne novine, objavile su (2009)svoje tvrdnje da su Arijeve izjave o eksproprijaciji i pljački od Ministarstva poljoprivrede "subverzivne i imaju tendenciju da podstiču ubistvo Huga Cháveza."<ref>{{in lang|es}} ''Correo del Orinoco (2009)'', 10 May 2010, [http://www.correodelorinoco.gob.ve/impacto/declaraciones-diego-arria-son-subversivas-e-instan-al-magnicidio/ Declaraciones de Diego Arria son subversivas e instan al magnicidio]</ref> Prema Arrijinim riječima, eksproprijacija je bila reakcija na Arrijino učešće na Oslo Freedom Forumu, gdje je izjavio da će se Chavez jednog dana morati suočiti s međunarodnom pravdom za svoje "zločine" protiv naroda Venecuele.<ref>{{in lang|es}}, elnuevodiario.com.do, 11 May 2010, [http://elnuevodiario.com.do/app/article.aspx?id=198546 "Ex embajador de Venezuela dice Chávez le quitó finca por venganza política"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714230722/http://elnuevodiario.com.do/app/article.aspx?id=198546 |date=14. 7. 2014 }}</ref> Od tada je zapljenu ranča opisao kao "pljačku i pretresanje".<ref name="tcs.cam.ac.uk"/> ===Lažne optužbe=== Arria i nekoliko drugih predstavnika opozicije bili su žrtve pokušaja vlade Venecuele da ih optuži za izmišljenu zavjeru. Visoki zvaničnik venecuelanske vlade, [[Jorge Rodríguez]], tvrdio je da je otkrio mejlove između optuženih koji su dokazali njihovu krivicu,<ref>{{cite news|title=Burelli difundió correo que "utilizó el Sebin para falsificar prueba"|url=http://www.eluniversal.com/nacional-y-politica/protestas-en-venezuela/140606/burelli-difundio-correo-que-utilizo-el-sebin-para-falsificar-prueba|access-date=14. 6. 2014|agency=El Universal|date=6. 6. 2014}}</ref><ref>{{cite news|title=JUDICIAL: dictan orden de captura a Burelli, Arria y Koesling|url=http://www.reportero24.com/2014/06/judicial-dictan-orden-de-captura-a-burelli-arria-y-koesling/|access-date=16. 6. 2014|agency=Reportero 24|date=11. 6. 2014|archive-date=13. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140613171359/http://www.reportero24.com/2014/06/judicial-dictan-orden-de-captura-a-burelli-arria-y-koesling/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.eluniversal.com/nacional-y-politica/protestas-en-venezuela/140528/arria-niega-ser-autor-de-los-correos-por-los-que-se-le-acusa-de-conspi | title=Arria niega ser autor de los correos por los que se le acusa de conspirar | publisher=El Universal | date=28. 5. 2014 | access-date=16. 6. 2014}}</ref> što je rezultiralo time da je glavni tužitelj Venecuele [[Luisa Ortega Díaz]] pozvao Arriju kao svjedoka, zajedno sa [[María Corina Machado|Maríom Corinom Machado]], Pedrom Burellijem i Ricardom Koeslingom,<ref>{{cite news|last1=de la Rosa|first1=Alicia|title=Fiscalía libró órdenes de comparecencia para Burelli, Machado y Arria|url=http://www.eluniversal.com/nacional-y-politica/140604/fiscalia-libro-ordenes-de-comparecencia-para-burelli-machado-y-arria|access-date=14. 6. 2014|agency=El Universal|date=4. 6. 2014}}</ref> a sedmicu dana kasnije, 11. juna, raspisane su potjernice za njihovo hapšenje.<ref>{{cite news | url=http://www.elnuevoherald.com/2014/06/11/1770343/fiscal-general-de-venezuela-ordena.html | title=Ordenan captura de Diego Arria y otros dos opositores venezolanos | work=El Nuevo Herald | date=11. 6. 2014 | access-date=11. 6. 2014 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20140714131903/http://www.elnuevoherald.com/2014/06/11/1770343/fiscal-general-de-venezuela-ordena.html | archive-date=14. 7. 2014 }}</ref> Međutim, optuženi su angažovali Kivu, kompaniju za kibernetičku sigurnost sa sjedištem u [[SAD]]-u, pri čemu je Kivu izvršio analizu navodnih mejlova obuhvaćenih izvještajem [[venecuela]]nske vlade, navodeći da "nema dokaza o postojanju bilo kakvih e-mailova između [[Google]] računa e-pošte Pedra Burellija i navodnih primalaca", da su navodne e-poruke imale "mnoge indikacije manipulacije korisnicima" i da su "[[SEBIN|Venecuelanski zvaničnici]] koristili [[falsifikat|falsifikovane mejlove]] da optuže protivnike vlade da planiraju ubistvo predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]]."<ref>{{cite web | url=https://www.scribd.com/doc/232153227/Evidence-in-English-Evidencia-en-Castellano | title=Evidence in English {{!}} Evidencia en Castellano | publisher=Scribd | access-date=8. 9. 2014}}</ref><ref>{{cite news|title=Expert Says Emails Used to Accuse Maduro Opponents of Assassination Plot Are Fake|url=https://www.wsj.com/articles/expert-says-emails-used-to-accuse-maduro-opponents-of-assassination-plot-are-fake-1404171138|access-date=1. 7. 2014|agency=The Wall Street Journal|date=30. 6. 2014}}</ref><ref name=CNNfalsification>{{cite news|title=Pedro Burelli presenta pruebas forenses de la presunta falsificación de correos|url=http://cnnespanol.cnn.com/2014/07/01/pedro-burelli-presenta-pruebas-forenses-de-la-presunta-falsificacion-de-correos/|access-date=3. 7. 2014|agency=CNN|date=1. 7. 2014}}</ref><ref>{{cite news|title=Venezuela accused of forging Maduro assassination plot evidence|url=http://uk.reuters.com/article/uk-venezuela-plot-idUKKBN0F72GT20140702|access-date=7. 9. 2014|work=Reuters|date=2. 7. 2014|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305082647/http://uk.reuters.com/article/uk-venezuela-plot-idUKKBN0F72GT20140702|url-status=dead}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Arria, Diego}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Caracas]] [[Kategorija:Stalni predstavnici Venecuele pri Ujedinjenim nacijama]] 3wcssjdwy1yyfmitnnfurzh63vzvkdq Yoshiyuki Shirate 0 494161 3901749 3893030 2026-07-03T14:29:50Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3901749 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Yoshiyuki Shirate | slika = | država = {{ZID|Japan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|03|21}} | mjesto rođenja = [[Hokkaido]] | država rođenja = Japan | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 5. 11. 2022. }} '''Yoshiyuki Shirate''', rođen 21. marta 19467. u [[Japanske prefekture|prefekturi]] [[Hokkaido (prefektura)|Hokkaido]] je nekadašnji [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{Cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/yoshiyuki-shirate-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417211239/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/yoshiyuki-shirate-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Yoshiyuki Shirate Olympic Results |access-date=2. 6. 2019 | language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta (muškarci)|14]] |} Suzuki je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 1976.|ZOI 1976.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Innsbruck]]u.<ref name=Biathlon>{{cite web | title = Offizieller Bericht der IX. Olympischen Winterspiele Innsbruck 1976 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf | publisher = LA84 Foundation | work = Austrian Federal Publishing House for Instruction, Science and Art, Vienna and Munich | year = 1976 | access-date = 20. 9. 2013}}</ref> U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupio, a u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta (muškarci)|štafeti]] je sa [[Isao Ono]], [[Hiroyuki Deguchi|Hiroyukijem Deguchijem]], [[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzukijem]] zauzeo četrnaesto mjesto, a Yoshiyuki je imao tri promašaja i sa zaostatkom od 20:11.1&nbsp;min štafeta je bila slabija u odnosu na pobjedničku [[SSSR na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetsku]] štafetu u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Ivan Bijakov]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta (muškarci)|10]] |} Od 1969-75. nastupio je četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvima u biatlonu]]. Najbolji mu je rezultat u pojedinačnoj kokurenciji bilo 35-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]] u [[Finska|finskom]] [[Hämeenlinna]]ju 6.marta u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], od ukupno 54 takmičara sa šest promašaja i zaostatkom od 11:46.3&nbsp;min iza pobjednika [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkog]] biatlonca [[Dieter Speer|Dietera Speera]]. U utrkama štafeta najbolji plasmani su mu dva sedma mjesta: Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Poljska|poljskom]] [[Zakopane|Zakopanu]], u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Isao Ono|Isaom Onom]], [[Yoshio Ninomine]] i [[Miki Shibuya|Mikijem Shibuyom]] sa zaostatkom od 13:17.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku [[SSSR|sovjetsku]] štafetu u sastavu: [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]], [[Vladimir Gundarcev]] i [[Aleksandar Tihonov]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u, u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Isao Ono|Isaom Onom]], [[Fumioki Ohmi|Fumiokijem Ohmijem]] i [[Miki Shibuya|Mikijem Shibuyom]] sa zaostatkom od 10:07.4&nbsp;min u odnosu na pobjedničku [[SSSR|sovjetsku]] štafetu u sastavu: [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] i [[Aleksandar Tihonov]]. == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 1976. godine. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Yoshiyuki Shirate}} * {{Sport365-m|33304}} {{DEFAULTSORT:Shirate, Yoshiyuki}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Hokkaido]] [[Kategorija:Japanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Japanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mz6i5qhqoefsjl4kkrpbr02ut0ghvgz Faktor VIII 0 494498 3901845 3896698 2026-07-04T09:38:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901845 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Faktor VIII''' ('''FVIII''') je esencijalni [[protein]] [[koagulacija|zgrušavanja krvi]] također poznat kao antihemofilni faktor (AHF). Kod [[ljudi]] faktor VIII [[kodon|kodiran]] je [[gen]]om '"F8'".<ref name="pmid6438528">{{cite journal | vauthors = Toole JJ, Knopf JL, Wozney JM, Sultzman LA, Buecker JL, Pittman DD, Kaufman RJ, Brown E, Shoemaker C, Orr EC | title = Molecular cloning of a cDNA encoding human antihaemophilic factor | journal = [[Nature]] | volume = 312 | issue = 5992 | pages = 342–47 | year = 1984 | pmid = 6438528 | doi = 10.1038/312342a0 | bibcode = 1984Natur.312..342T | s2cid = 4313575 }}</ref><ref name="pmid3935400">{{cite journal | vauthors = Truett MA, Blacher R, Burke RL, Caput D, Chu C, Dina D, Hartog K, Kuo CH, Masiarz FR, Merryweather JP | title = Characterization of the polypeptide composition of human factor VIII:C and the nucleotide sequence and expression of the human kidney cDNA | journal = DNA | volume = 4 | issue = 5 | pages = 333–49 | date = oktobar 1985 | pmid = 3935400 | doi = 10.1089/dna.1985.4.333 }}</ref> Defekti ovog gena rezultiraju [[hemofilija A|hemofilijom A]], [[Recesivni gen|recesivnim]] X-vezanim poremećajem koagulacije.<ref name="pmid8578479">{{cite journal | vauthors = Antonarakis SE | title = Molecular genetics of coagulation factor VIII gene and hemophilia A | journal = Thrombosis and Haemostasis | volume = 74 | issue = 1 | pages = 322–28 | date = juli 1995 | pmid = 8578479 | doi = 10.1055/s-0038-1642697}}</ref> Faktor VIII proizvodi se u sinusoidnim ćelijama jetre i [[endotel]]nim ćelijama izvan jetre u cijelom tijelu. Ovaj protein cirkuliše u [[krvotok]]u u neaktivnom obliku, vezan za drugu molekulu zvanu [[von Willebrandov faktor]], sve dok ne dođe do ozljede koja oštećuje krvne sudove.<ref name="NIH: F8 - coagulation factor VIII">{{cite web|title=NIH: F8 – coagulation factor VIII|url=http://ghr.nlm.nih.gov/gene/F8|publisher=National Institutes of Health}}</ref> Kao odgovor na povredu, faktor koagulacije VIII se aktivira i odvaja od von Willebrand faktora. Aktivni protein (ponekad napisan kao faktor koagulacije VIIIa) stupa u interakciju sa drugim faktorom koagulacije koji se zove faktor IX. Ova interakcija pokreće lanac dodatnih hemijskih reakcija koje stvaraju krvni ugrušak.<ref name="NIH: F8 - coagulation factor VIII"/> Faktor VIII učestvuje u [[koagulacija krvi|koagulaciji krvi]]; to je kofaktor za [[faktor IX]]a, koji, u prisustvu Ca<sup>2+</sup> i [[fosfolipid]]a, formira kompleks koji pretvara [[faktor X]] u aktivirani oblik Xa. Gen faktor VIII proizvodi dva [[alternativna prerada|alternativno prerađena]] transkripta. Varijanta transkripta 1 kodira veliki [[glikoprotein]], izoformu a, koji cirkuliše u plazmi i povezuje se sa von Willebrand faktorom u nekovalentnom kompleksu. Ovaj protein podliježe višestrukim događajima cijepanja. Varijanta transkripta 2 kodira navodni mali protein, izoformu b, koji se prvenstveno sastoji od domena za vezivanje fosfolipida faktora VIIIc. Ovaj domen vezivanja je neophodan za aktivnost koagulacije.<ref name = "entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: F8 coagulation factor VIII, procoagulant component (hemophilia A)| url =https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=2157}}</ref> Ljudi sa visokim nivoom faktora VIII su pod povećanim rizikom od [[duboka venska tromboza|duboke venske tromboze]] i [[plućna embolija|plućne embolije]].<ref name="Jenkins">{{cite journal | vauthors = Jenkins PV, Rawley O, Smith OP, O'Donnell JS | title = Elevated factor VIII levels and risk of venous thrombosis | journal = British Journal of Haematology | volume = 157 | issue = 6 | pages = 653–63 | date = juni 2012 | pmid = 22530883 | doi = 10.1111/j.1365-2141.2012.09134.x | doi-access = free }}</ref> [[Bakar]] je neophodan kofaktor za faktor VIII i poznato je da nedostatak bakra povećava aktivnost faktora VIII.<ref name="Milne">{{cite journal | vauthors = Milne DB, Nielsen FH | title = Effects of a diet low in copper on copper-status indicators in postmenopausal women | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-clinical-nutrition_1996-03_63_3/page/358 | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 63 | issue = 3 | pages = 358–64 | date = mart 1996 | pmid = 8602593 | doi=10.1093/ajcn/63.3.358| doi-access = free }}</ref> ==Genetika== [[slika:F8 gene location.png|thumb|left| Kod ljudi, gen F8 se nalazi na [[hromosom X|hromosomu X]] na poziciji q28.]] Faktor VIII su prvi okarakterisali 1984. naučnici iz Genentech-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Gitschier J, Wood WI, Goralka TM, Wion KL, Chen EY, Eaton DH, Vehar GA, Capon DJ, Lawn RM | title = Characterization of the human factor VIII gene | journal = Nature | volume = 312 | issue = 5992 | pages = 326–30 | date = novembar 1984 | pmid = 6438525 | doi=10.1038/312326a0| bibcode = 1984Natur.312..326G | s2cid = 4358041 }}</ref> Gen za faktor VIII nalazi se na [[hromosom X|hromosomu X]] (Xq28). Gen za faktor VIII predstavlja zanimljivu primarnu strukturu, budući da je drugi gen (''[[F8A1]]'') ugrađen u jedan od njegovih [[intron]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Levinson B, Kenwrick S, Lakich D, Hammonds G, Gitschier J | title = A transcribed gene in an intron of the human factor VIII gene | journal = Genomics | volume = 7 | issue = 1 | pages = 1–11 | date = maj 1990 | pmid = 2110545 | doi = 10.1016/0888-7543(90)90512-S }}</ref> ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina polipeptidnog lanca proteina je 2&nbsp;351 [[aminokiselina]], a [[molekulska težina]]&nbsp;— 267 009 Da<ref name="UniProt">{{cite web |url=http://www.uniprot.org/uniprot/P00451#sequences |title=UniProt, P00451 |language=en |access-date=march 12, 2017 |archive-date=6 march 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170906113354/http://www.uniprot.org/uniprot/P00451#sequences }}</ref>. {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MQIELSTCFF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LCLLRFCFSA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TRRYYLGAVE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LSWDYMQSDL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GELPVDARFP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PRVPKSFPFN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TSVVYKKTLF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VEFTDHLFNI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AKPRPPWMGL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LGPTIQAEVY</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DTVVITLKNM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ASHPVSLHAV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GVSYWKASEG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AEYDDQTSQR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKEDDKVFPG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GSHTYVWQVL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KENGPMASDP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LCLTYSYLSH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VDLVKDLNSG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LIGALLVCRE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GSLAKEKTQT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LHKFILLFAV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FDEGKSWHSE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TKNSLMQDRD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AASARAWPKM</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HTVNGYVNRS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPGLIGCHRK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SVYWHVIGMG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TTPEVHSIFL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EGHTFLVRNH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RQASLEISPI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TFLTAQTLLM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DLGQFLLFCH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ISSHQHDGME</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AYVKVDSCPE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EPQLRMKNNE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EAEDYDDDLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DSEMDVVRFD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DDNSPSFIQI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RSVAKKHPKT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>WVHYIAAEEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DWDYAPLVLA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PDDRSYKSQY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LNNGPQRIGR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KYKKVRFMAY</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TDETFKTREA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IQHESGILGP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLYGEVGDTL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LIIFKNQASR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PYNIYPHGIT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DVRPLYSRRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PKGVKHLKDF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PILPGEIFKY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KWTVTVEDGP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TKSDPRCLTR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>YYSSFVNMER</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DLASGLIGPL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LICYKESVDQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RGNQIMSDKR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NVILFSVFDE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NRSWYLTENI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QRFLPNPAGV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QLEDPEFQAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NIMHSINGYV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FDSLQLSVCL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HEVAYWYILS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IGAQTDFLSV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FFSGYTFKHK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MVYEDTLTLF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PFSGETVFMS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MENPGLWILG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CHNSDFRNRG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MTALLKVSSC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DKNTGDYYED</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SYEDISAYLL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SKNNAIEPRS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FSQNSRHPST</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RQKQFNATTI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PENDIEKTDP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WFAHRTPMPK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>IQNVSSSDLL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MLLRQSPTPH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GLSLSDLQEA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KYETFSDDPS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PGAIDSNNSL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SEMTHFRPQL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HHSGDMVFTP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ESGLQLRLNE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KLGTTAATEL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KKLDFKVSST</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SNNLISTIPS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DNLAAGTDNT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSLGPPSMPV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HYDSQLDTTL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FGKKSSPLTE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SGGPLSLSEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NNDSKLLESG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LMNSQESSWG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KNVSSTESGR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LFKGKRAHGP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ALLTKDNALF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KVSISLLKTN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KTSNNSATNR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KTHIDGPSLL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IENSPSVWQN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ILESDTEFKK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VTPLIHDRML</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MDKNATALRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NHMSNKTTSS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KNMEMVQQKK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EGPIPPDAQN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PDMSFFKMLF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPESARWIQR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>THGKNSLNSG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QGPSPKQLVS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LGPEKSVEGQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NFLSEKNKVV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VGKGEFTKDV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GLKEMVFPSS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RNLFLTNLDN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LHENNTHNQE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KKIQEEIEKK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ETLIQENVVL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PQIHTVTGTK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NFMKNLFLLS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TRQNVEGSYD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GAYAPVLQDF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RSLNDSTNRT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KKHTAHFSKK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GEEENLEGLG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NQTKQIVEKY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ACTTRISPNT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SQQNFVTQRS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KRALKQFRLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LEETELEKRI</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>IVDDTSTQWS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KNMKHLTPST</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LTQIDYNEKE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KGAITQSPLS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DCLTRSHSIP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QANRSPLPIA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KVSSFPSIRP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IYLTRVLFQD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NSSHLPAASY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RKKDSGVQES</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SHFLQGAKKN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NLSLAILTLE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MTGDQREVGS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LGTSATNSVT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YKKVENTVLP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KPDLPKTSGK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VELLPKVHIY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QKDLFPTETS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NGSPGHLDLV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EGSLLQGTEG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>AIKWNEANRP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GKVPFLRVAT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ESSAKTPSKL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LDPLAWDNHY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GTQIPKEEWK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SQEKSPEKTA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FKKKDTILSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NACESNHAIA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AINEGQNKPE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IEVTWAKQGR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TERLCSQNPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VLKRHQREIT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RTTLQSDQEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IDYDDTISVE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MKKEDFDIYD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EDENQSPRSF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QKKTRHYFIA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AVERLWDYGM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSSPHVLRNR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AQSGSVPQFK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KVVFQEFTDG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SFTQPLYRGE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LNEHLGLLGP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YIRAEVEDNI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MVTFRNQASR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PYSFYSSLIS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YEEDQRQGAE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PRKNFVKPNE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TKTYFWKVQH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HMAPTKDEFD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>CKAWAYFSDV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DLEKDVHSGL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IGPLLVCHTN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TLNPAHGRQV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TVQEFALFFT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>IFDETKSWYF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TENMERNCRA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PCNIQMEDPT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FKENYRFHAI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NGYIMDTLPG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LVMAQDQRIR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WYLLSMGSNE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NIHSIHFSGH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VFTVRKKEEY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KMALYNLYPG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VFETVEMLPS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KAGIWRVECL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IGEHLHAGMS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TLFLVYSNKC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QTPLGMASGH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>IRDFQITASG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QYGQWAPKLA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RLHYSGSINA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WSTKEPFSWI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KVDLLAPMII</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HGIKTQGARQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KFSSLYISQF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IIMYSLDGKK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WQTYRGNSTG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TLMVFFGNVD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SSGIKHNIFN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPIIARYIRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HPTHYSIRST</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LRMELMGCDL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NSCSMPLGME</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SKAISDAQIT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ASSYFTNMFA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TWSPSKARLH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LQGRSNAWRP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QVNNPKEWLQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VDFQKTMKVT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GVTTQGVKSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LTSMYVKEFL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ISSSQDGHQW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TLFFQNGKVK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VFQGNQDSFT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PVVNSLDPPL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LTRYLRIHPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SWVHQIALRM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EVLGCEAQDL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>Y</td></tr> </table> ==Struktura== Protein faktora VIII sastoji se od šest domena: A1-A2-B-A3-C1-C2, i [[homologija (biologija)|homologna]] sa [[faktor V|faktorom V]]. A domeni su [[homologija sekvence|homologni]] s A domenima proteina koji vezuje [[bakar]]ni [[ceruloplazmin]].<ref>{{cite journal | vauthors = Villoutreix BO, Dahlbäck B | title = Structural investigation of the A domains of human blood coagulation factor V by molecular modeling | journal = Protein Science | volume = 7 | issue = 6 | pages = 1317–25 | date = juni 1998 | pmid = 9655335 | pmc = 2144041 | doi = 10.1002/pro.5560070607 }}</ref> C domen pripada porodici domena koji se vezuje za [[fosfolipid]]e, a domen 2 posreduje u vezivanju membrane.<ref>{{cite journal | vauthors = Macedo-Ribeiro S, Bode W, Huber R, Quinn-Allen MA, Kim SW, Ortel TL, Bourenkov GP, Bartunik HD, Stubbs MT, Kane WH, Fuentes-Prior P | title = Crystal structures of the membrane-binding C2 domain of human coagulation factor V | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-11-25_402_6760/page/434 | journal = Nature | volume = 402 | issue = 6760 | pages = 434–39 | date = novembar 1999 | pmid = 10586886 | doi = 10.1038/46594 | bibcode = 1999Natur.402..434M | s2cid = 4393638 }}</ref> Aktivacija faktora VIII u faktor VIIIa vrši se cijepanjem i oslobađanjem B domena. Protein je sada podijeljen na teški lanac, koji se sastoji od A1-A2 domena, i lahki lanac, koji se sastoji od A3-C1-C2 domena. Oboje formiraju nekovalentno kompleks na način ovisan o [[kalcij]]u. Ovaj kompleks je prokoagulantni faktor VIIIa.<ref name = "Thorelli1998">{{cite journal | vauthors = Thorelli E, Kaufman RJ, Dahlbäck B | title = The C-terminal region of the factor V B-domain is crucial for the anticoagulant activity of factor V | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-06-26_273_26/page/16140 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 273 | issue = 26 | pages = 16140–45 | date = juni 1998 | pmid = 9632668 | doi = 10.1074/jbc.273.26.16140 | doi-access = free }}</ref> ==Fiziologija== FVIII je [[glikoprotein]] pro[[Kofaktor (biohemija)|kofaktor]]. Iako je primarno mjesto oslobađanja kod ljudi dvosmisleno, sintetizira se i otpušta u [[krvotok]] putem vaskularnih, glomerulskih i tubularnih [[endotel]]a i [[Sinusoida (krvni sud)|sinusoidnih ćelija]] [[jetra|jetre]].<ref>{{cite book | vauthors = Kumar V, Abbas A, Aster J |title=Robbins and Cotran Pathologic Basis of Disease | url = https://archive.org/details/robbinscotranpat0000unse |publisher=Elsevier |location=Pennsylvania |year=2005 |page=[https://archive.org/details/robbinscotranpat0000unse/page/655 655] |isbn=978-0-8089-2450-0 | edition = 9th }}</ref> [[Hemofilija A]] je korigirana [[transplantacij organa|transplantacijom]].<ref name="Williams2010-8">{{cite book | vauthors = Kaushansky K, Lichtman M, Beutler E, Kipps T, Prchal J, Seligsohn U | date = 2010 | edition =8th | title = Williams Hematology | url = https://archive.org/details/williamshematolo0000unse_g7e9 | publisher = McGraw-Hill | isbn = 978-0-07-162151-9 }}</ref> Transplantacija [[hepatocit]]a je bila neefikasna, ali su [[endotel]]ne ćelije jetre bile efikasne.<ref name="Williams2010-8"/> U krvi uglavnom cirkuliše u stabilnim [[Nekovalentna veza| Nekovalentnom]] kompleksu sa [[von Willebrandov faktor|von Willebrandovim faktorom]]. Nakon aktivacije pomoću [[trombin]] a (faktor IIa), on se odvaja od kompleksa da bi stupio u interakciju sa [[faktor IX|faktorom IX]]a u [[kaskada koagulacije|kaskadi koagulacije]]. On je kofaktor za [[faktor IX]]a u aktivaciji [[faktor X|faktora]], koji, zauzvrat, sa svojim kofaktorom [[faktor V|faktorom V]]a, aktivira više trombina. [[Trombin]] cijepa [[fibrin]]ogen u [[fibrin]] koji se [[polimer]]izira i umrežava (koristeći [[faktor XIII]]) u krvni ugrušak. Protein faktora VIII ima [[poluživot]] od 12 sati u [[krvotok]]u kada ga stabilizira [[von Willebrandov faktor]].<ref>{{Cite journal|last1=Fischer|first1=Kathelijn|last2=Pendu|first2=Ronan|last3=van Schooten|first3=Carina J.|last4=van Dijk|first4=Karin|last5=Denis|first5=Cécile V.|last6=van den Berg|first6=H. Marijke|last7=Lenting|first7=Peter J.|date=25. 8. 2009|title=Models for Prediction of Factor VIII Half-Life in Severe Haemophiliacs: Distinct Approaches for Blood Group O and Non-O Patients|journal=PLOS ONE|volume=4|issue=8|pages=e6745|doi=10.1371/journal.pone.0006745|pmid=19707594|pmc=2727052|bibcode=2009PLoSO...4.6745F|issn=1932-6203|doi-access=free}}</ref> Više nije zaštićen vWF, aktivirani FVIII je [[proteoliza|proteolitski]] inaktiviran u tom procesu (najčešće aktiviranim [[protein C|proteinom C]] i [[faktor IX|faktorom IX]]a) i brzo se uklanja iz [[krvotok]]a. Faktor VIII nije pod uticajem bolesti jetre. U stvari, nivoi su obično povišeni u takvim slučajevima.<ref>{{cite journal | vauthors = Hollestelle MJ, Geertzen HG, Straatsburg IH, van Gulik TM, van Mourik JA | title = Factor VIII expression in liver disease | journal = Thrombosis and Haemostasis | volume = 91 | issue = 2 | pages = 267–75 | date = februar 2004 | pmid = 14961153 | doi = 10.1160/th03-05-0310 }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Rubin R, Leopold L |title=Hematologic Pathophysiology |publisher=Fence Creek Publishing |location=Madison, Conn |year=1998 |isbn=1-889325-04-X }}</ref> ==Medicinska upotreba== {{glavni|Faktor VIII (medicina)}} FVIII koncentrovan iz darovane krvne plazme, ili alternativno [[rekombinantni FVIIa]] se može dati [[hemofij+lija|hemofiličarima]] radi obnavljanja [[hemostaza|homeostaze]]. Formiranje [[antitijela]] na faktor VIII takođe može biti velika briga za pacijente koji primaju terapiju protiv krvarenja. Učestalost ovih inhibitora zavisi od različitih faktora, uključujući sam proizvod faktora VIII.<ref name="urlOverview of Factor VIII Inhibitors">{{cite web |url=http://www.cmeonhemophilia.com/pub/overview.of.factor.viii.inhibitors.php |title=Overview of Factor VIII Inhibitors |author=Lozier J |year=2004 |publisher=CMEonHemophilia.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216021020/http://www.cmeonhemophilia.com/pub/overview.of.factor.viii.inhibitors.php |archive-date=16. 12. 2008 |access-date=7. 1. 2009 |url-status=dead }}</ref> ==Meta imunobojenja== [[Antigen]] povezan s faktorom VIII koristi se kao meta za [[imunohistohemija|imunohistohemiju]], gdje se [[endotel]]ne ćelije, megakariociti, [[trombociti]] i [[mastociti]] normalno boje pozitivno.<ref>{{cite web|url=https://www.pathologyoutlines.com/topic/stainsfactorviii.html|title=Stains & CD markers - Factor VIII related antigen|author=Nat Pernick, M.D.|website=Pathology Outlines}} Topic Completed: 1 July 2012. Minor changes: 25 June 2021</ref> ==Skandal kontaminacije== {{glavni|Krvni proizvodi kontaminirane hemofilije}} U 1980-im, neke farmaceutske kompanije kao što su [[Baxter International]] i [[Bayer]] izazvale su kontroverzu nastavljajući prodaju [[proizvod od krvi kontaminirane hemofilije|kontaminiranog faktora VIII]] nakon što su bile dostupne nove termički obrađene verzije.<ref name="NYT2003">{{cite journal | url = https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A00E4DA1F3EF931A15756C0A9659C8B63&sec=&spon=&pagewanted=1=2157 | title = 2 Paths of Bayer Drug in 80's: Riskier One Steered Overseas | vauthors = Bogdanich W, Koli E | date = 22. 5. 2003 | journal = The New York Times | pages = A1, C5 | pmid = 12812170 | access-date = 7. 1. 2009}}</ref> Pod pritiskom FDA, nezagrijani proizvod je povučen sa tržišta SAD-a, ali je prodan u azijske, latinoameričke i neke evropske zemlje. Proizvod je bio uprljan [[HIV]]-om, o čemu su razgovarali Bayer i američka [[Uprava za hranu i lijekove]] (FDA).<ref name="NYT2003"/> Početkom 1990-ih, farmaceutske kompanije počele su proizvoditi [[Rekombinantna DNK|rekombinantne]] proizvode sintetiziranih faktora, koji sada sprječavaju gotovo sve oblike prijenosa bolesti tokom zamjenske terapije. == Historija == Faktor VIII je prvi put otkriven 1937, ali je tek 1979. njegovo pročišćavanje izveli [[Edward Tuddenham]], [[Frances Rotblat]] i saradnici, što je dovelo do molekulske identifikacije proteina.<ref>{{cite journal |last1=Tuddenham EG, Trabold NC, Collins JA, Hoyer LW |title=The properties of factor VIII coagulant activity prepared by immunoadsorbent chromatography |journal=J Lab Clin Med |volume=93 |date=1979 |issue=1 |pages=40–53 |pmid=366050 }}</ref><ref name=timesobit>{{cite news|newspaper=The Times|url=https://www.thetimes.co.uk/article/frances-rotblat-obituary-q9nbkp07d|title=Frances Rotblat obituary|date=12. 6. 2021|access-date=12. 6. 2021}}</ref> == Također pogledajte== * [[Ralph Kekwick]] * [[Frances Rotblat]] * [[Edward Shanbrom]] * [[Edward Tuddenham]] * [[Ryan White]] == Reference == {{refspisak}} == Dopunska literatura == {{Refbegin|32em}} * {{cite journal | vauthors = Gitschier J | title = The molecular basis of hemophilia A | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 614 | issue = 1 Process in Va | pages = 89–96 | year = 1991 | pmid = 1902642 | doi = 10.1111/j.1749-6632.1991.tb43694.x | bibcode = 1991NYASA.614...89G | s2cid = 26493612 }} * {{cite journal | vauthors = White GC, Shoemaker CB | title = Factor VIII gene and hemophilia A | journal = Blood | volume = 73 | issue = 1 | pages = 1–12 | date = januar 1989 | pmid = 2491949 }} * {{cite journal | vauthors = Antonarakis SE, Kazazian HH, Tuddenham EG | title = Molecular etiology of factor VIII deficiency in hemophilia A | journal = Human Mutation | volume = 5 | issue = 1 | pages = 1–22 | year = 1995 | pmid = 7728145 | doi = 10.1002/humu.1380050102 | s2cid = 2346510 }} * {{cite journal | vauthors = Lenting PJ, van Mourik JA, Mertens K | title = The life cycle of coagulation factor VIII in view of its structure and function | url = https://archive.org/details/sim_blood_1998-12-01_92_11/page/n63 | journal = Blood | volume = 92 | issue = 11 | pages = 3983–96 | date = decembar 1998 | pmid = 9834200 | doi = 10.1182/blood.V92.11.3983}} * {{cite journal | vauthors = Saenko EL, Ananyeva N, Kouiavskaia D, Schwinn H, Josic D, Shima M, Hauser CA, Pipe S | title = Molecular defects in coagulation Factor VIII and their impact on Factor VIII function | journal = Vox Sanguinis | volume = 83 | issue = 2 | pages = 89–96 | date = august 2002 | pmid = 12201837 | doi = 10.1046/j.1423-0410.2002.00183.x | url = https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/74861/1/j.1423-0410.2002.00183.x.pdf | hdl = 2027.42/74861 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Lollar P | title = Molecular characterization of the immune response to factor VIII | journal = Vox Sanguinis | volume = 83 Suppl 1 | pages = 403–08 | date = august 2002 | pmid = 12617176 | doi = 10.1111/j.1423-0410.2002.tb05342.x | series = 83 | s2cid = 26050729 }} * {{cite journal | vauthors = Fay PJ | title = Activation of factor VIII and mechanisms of cofactor action | journal = Blood Reviews | volume = 18 | issue = 1 | pages = 1–15 | date = mart 2004 | pmid = 14684146 | doi = 10.1016/S0268-960X(03)00025-0 }} * {{cite journal | vauthors = Lavigne-Lissalde G, Schved JF, Granier C, Villard S | title = Anti-factor VIII antibodies: a 2005 update | journal = Thrombosis and Haemostasis | volume = 94 | issue = 4 | pages = 760–69 | date = oktobar 2005 | pmid = 16270627 | doi = 10.1160/TH05-02-0118 }} * {{cite journal | vauthors = Fang H, Wang L, Wang H | title = The protein structure and effect of factor VIII | url = https://archive.org/details/sim_thrombosis-research_2007_119_1/page/n7 | journal = Thrombosis Research | volume = 119 | issue = 1 | pages = 1–13 | year = 2007 | pmid = 16487577 | doi = 10.1016/j.thromres.2005.12.015 }} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1404/ GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Hemophilia A] * [http://macromoleculeinsights.com/coagulationfactorviii.php The Coagulation Factor VIII Protein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207054717/http://macromoleculeinsights.com/coagulationfactorviii.php |date=7. 2. 2012 }} * {{MeshName|Factor+VIII}} * {{PDBe-KB2|P00451|Human Factor VIII}} {{PDB Gallery|geneid=2157}} {{Koagulacija}} [[Kategorija:Proteini akutne faze]] [[Kategorija:Rekombinantni proteini]] [[Kategorija:Koagulacijski sistem]] [[Kategorija:Wyethovi brendovi]] [[Kategorija:Pfizerovi brendovi]] [[Kategorija:Kofaktori]] 17u6fxw4janqx2s6atfqsai2cocsezg Šablon:SKB 1990 ukupno muškarci 10 494606 3901868 3809328 2026-07-04T11:04:54Z AnToni 2325 3901868 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 12 |Datum = 26. 11. 2022. |Naziv = SKB 1990 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Sergej Čepikov|SSSR|191|3}} {{SKB discipline/red|2|Mark Kirchner|NJE|183|2}} {{SKB discipline/red|3|Andreas Zingerle|ITA|174|-}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Frank Luck|NJE|156|1}} {{SKB discipline/red|5|Pieralberto Carrara|ITA|147|1}} {{SKB discipline/red|6|Gisle Fenne|NOR|144|-}} {{SKB discipline/red|7|Ricco Groß|NJE|119|-}} {{SKB discipline/red|8|Wilfried Pallhuber|ITA|118|-}} {{SKB discipline/red|9|Franz Schuler (biatlonac){{!}}Franz Schuler|AUT|115|-}} {{SKB discipline/red|10|Sergej Tarasov|SSSR|114|1}} {{SKB discipline/red|11|Hubert Leitgeb (biatlonac){{!}}Hubert Leitgeb|ITA| |-}} {{SKB discipline/red|12|Eirik Kvalfoss|NOR|108|1}} {{SKB discipline/red|13|Frode Løberg|NOR|108|-}} {{SKB discipline/red|14|Patrice Bailly-Salins|FRA|104}} {{SKB discipline/red|17|Geir Einang|NOR|98|1}} {{SKB discipline/red|21|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|SSSR|.|1}} {{SKB discipline/red|23|Hervé Flandin|FRA|.|1}} {{SKB discipline/red|24|Valerij Medvedcev|SSSR|.|-}} {{SKB discipline/red|31|Mikael Löfgren|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|34|Xavier Blond (biatlonac){{!}}Xavier Blond|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|35|Sverre Istad|NOR|37|-}} {{SKB discipline/red|36|Valerij Kirijenko|SSSR|.|-}} {{SKB discipline/red|38|Duncan Douglas (biatlonac){{!}}Duncan Douglas|SAD|.|-}} {{SKB discipline/red|39|Sylfest Glimsdal|NOR|32|-}} {{SKB discipline/red|44|Harri Eloranta|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|45|Thierry Gerbier|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|50|Misao Kodate|JAP|-|-}} {{SKB discipline/red|53|Vesa Hietalahti|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|53|Mike Dixon (biatlonac){{!}}Mike Dixon|UK|.|-}} {{SKB discipline/red|55|Lionel Laurent|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|56|Peter Sjödén|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|57|Martin Rypl|ČEH|.|-}} {{SKB discipline/red|59|Thierry Dusserre|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|64|Kenneth Rudd|UK|.|-}} {{SKB discipline/red|67|Jiří Holubec|ČEH|.|-}} {{SKB discipline/red|70|Tomáš Kos|ČEH|.|-}} {{SKB discipline/red|74|Glenn Rupertus|KAN|.|-}} {{SKB discipline/red|76|Antero Lähde|FIN|.|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1990/1991.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> t414dk2citmme3ucxu0qxkqzs5ahlqb 3901869 3901868 2026-07-04T11:05:58Z AnToni 2325 3901869 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 12 |Datum = 26. 11. 2022. |Naziv = SKB 1990 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Sergej Čepikov|SSSR|191|3}} {{SKB discipline/red|2|Mark Kirchner|NJE|183|2}} {{SKB discipline/red|3|Andreas Zingerle|ITA|174|-}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Frank Luck|NJE|156|1}} {{SKB discipline/red|5|Pieralberto Carrara|ITA|147|1}} {{SKB discipline/red|6|Gisle Fenne|NOR|144|-}} {{SKB discipline/red|7|Ricco Groß|NJE|119|-}} {{SKB discipline/red|8|Wilfried Pallhuber|ITA|118|-}} {{SKB discipline/red|9|Franz Schuler (biatlonac){{!}}Franz Schuler|AUT|115|-}} {{SKB discipline/red|10|Sergej Tarasov|SSSR|114|1}} {{SKB discipline/red|11|Hubert Leitgeb (biatlonac){{!}}Hubert Leitgeb|ITA|109|-}} {{SKB discipline/red|12|Eirik Kvalfoss|NOR|108|1}} {{SKB discipline/red|13|Frode Løberg|NOR|108|-}} {{SKB discipline/red|14|Patrice Bailly-Salins|FRA|104}} {{SKB discipline/red|17|Geir Einang|NOR|98|1}} {{SKB discipline/red|21|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|SSSR|.|1}} {{SKB discipline/red|23|Hervé Flandin|FRA|.|1}} {{SKB discipline/red|24|Valerij Medvedcev|SSSR|.|-}} {{SKB discipline/red|31|Mikael Löfgren|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|34|Xavier Blond (biatlonac){{!}}Xavier Blond|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|35|Sverre Istad|NOR|37|-}} {{SKB discipline/red|36|Valerij Kirijenko|SSSR|.|-}} {{SKB discipline/red|38|Duncan Douglas (biatlonac){{!}}Duncan Douglas|SAD|.|-}} {{SKB discipline/red|39|Sylfest Glimsdal|NOR|32|-}} {{SKB discipline/red|44|Harri Eloranta|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|45|Thierry Gerbier|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|50|Misao Kodate|JAP|-|-}} {{SKB discipline/red|53|Vesa Hietalahti|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|53|Mike Dixon (biatlonac){{!}}Mike Dixon|UK|.|-}} {{SKB discipline/red|55|Lionel Laurent|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|56|Peter Sjödén|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|57|Martin Rypl|ČEH|.|-}} {{SKB discipline/red|59|Thierry Dusserre|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|64|Kenneth Rudd|UK|.|-}} {{SKB discipline/red|67|Jiří Holubec|ČEH|.|-}} {{SKB discipline/red|70|Tomáš Kos|ČEH|.|-}} {{SKB discipline/red|74|Glenn Rupertus|KAN|.|-}} {{SKB discipline/red|76|Antero Lähde|FIN|.|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1990/1991.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> j4xehew9mcnsr18s4ynpqt1mu0nz2dh Džamija u Gunji 0 498177 3901811 3877536 2026-07-04T00:14:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901811 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Džamija u Gunji | slika = Gunja Mosque-Džamija u gunji-Џамија у Гуњи.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = | geografska_širina = | geografska_dužina = | lokacija = [[Gunja]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | obred = | sektor = | općina = | okrug = | teritorija = | prefektura = | savezna_država = | pokrajina = <!-- ili | entitet = --> | regija = | država = {{ZID|Hrvatska}} | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = | vodstvo = | zaštitnik = | veb-sajt = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = [[Islamska arhitektura]] | osnivač = | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1969. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | visina_maks = | broj_kupola = Jedna | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = Jedna | visina_munare = | materijali = | naziv_zaglavlja = | slobodno_polje1 = | vrijednost_slobodnog_polja1 = | slobodno_polje2 = | vrijednost_slobodnog_polja2 = | slobodno_polje3 = | vrijednost_slobodnog_polja3 = }} '''Džamija u [[Gunja|Gunji]]''' najstarija je [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] s kontinuiranom aktivnošću čija gradnja je završena 1969.<ref name="Islamska zajednica BIH">{{cite web |url= https://muftijstvotz.ba/obiljezeno-50-godina-od-izgradnje-dzamije-u-gunji-prve-dzamije-u-republici-hrvatskoj/ |title= Obilježeno 50 godina od izgradnje džamije u Gunji, prve džamije u Republici Hrvatskoj |publisher= [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] |date= 30. 9. 2019 |access-date= 9. 4. 2020}}</ref><ref name="AJB-Gunja">{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dzamije-u-hrvatskoj-u-tri-se-klanja-cetiri-se-jos-grade |title= Džamije u Hrvatskoj: U tri se klanja, četiri se još grade |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |author= Tomislav Šoštarić |date= 27. 4. 2019 |access-date= 9. 4. 2020}}</ref> == Historija == Za vrijeme [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske]] vladavine u Hrvatskoj je postojao znatno veći broj džamija. U jednom trenutku bilo ih je 250, a zaključno s 2022. godinom, ima ih šest. Najveća i najreprezentativnija od njih, Ibrahim-pašina džamija, smještena je u [[Đakovo|Đakovu]], na istoku Hrvatske, ali se danas koristi kao [[Katoličanstvo|katolička]] [[Župna crkva Svih svetih u Đakovu|Crkva Svih svetih]].<ref name="Radio Sarajevo">{{cite web |url= https://radiosarajevo.ba/vijesti/regija/stare-dzamije-u-hrvatskoj-nekad-ih-je-bilo-250-do-danas-sacuvane-samo-tri/136978 |title= Stare džamije u Hrvatskoj: Nekad ih je bilo 250, do danas sačuvane samo tri |publisher= [[Radio Sarajevo]] |date= 4. 1. 2014 |access-date= 9. 4. 2020}}</ref> Još jedna džamija u istočnoj Hrvatskoj, koja danas ne postoji, bila je u [[Osijek]]u<ref name="Radio Sarajevo"/> – Kasim-pašina, sagrađena nakon 1526. na mjestu današnje [[Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku|Crkve svetog Mihaela]].<ref name="Radio Sarajevo"/> Većina osmanlijskih struktura u regiji sistematski je uništavana nakon [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]].<ref name="Radio Sarajevo"/> === Nakon Drugog svjetskog rata === [[Datoteka:Gunja Mosque Interior-Džamija u gunji unutrašnjost-Џамија у Гуњи унутрашњост 01.jpg|mini|lijevo|Unutrašnjost džamije]] U savremenoj historiji prve muslimanske izbjeglice iz [[Podrinje|istočne Bosne]] došle su u Gunju 1942. tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]].<ref name="Večernji-Muftija">{{cite web |url= https://www.vecernji.hr/vijesti/efendija-idriz-besic-ramazan-bajram-muslimani-1178501 |title= 'Smeta me što Hrvatska nije pomogla obnoviti džamiju u Gunji' |work= [[Večernji list]] |author= Branimir Bradarić |date= 25. 6. 2017 |access-date= 9. 4. 2020}}</ref> Vratile su se u Bosnu, ali kada su vidjele stepen razaranja, neke od njih ponovo su se vratile u Gunju.<ref name="Večernji-Muftija"/> Tu se nakon [[Cazinska buna|Cazinske bune]] doselilo i pedesetak muslimanskih porodica iz [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]].<ref name="Preporod">{{cite web |url= https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/item/9137-s-muslimanima-u-hrvatskoj-dunje-iz-slavonske-gunje |title= S muslimanima u Hrvatskoj – dunje iz slavonske Gunje |work= [[Preporod (novine)|Preporod]] |author= Bajro Perva |date= 26. 2. 2018 |access-date= 9. 4. 2020 |archive-date= 19. 9. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190919081848/https://preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/item/9137-s-muslimanima-u-hrvatskoj-dunje-iz-slavonske-gunje |url-status= dead }}</ref> Za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] muslimanska zajednica u Gunji povećala se na 2500 ljudi.<ref name="Večernji-Muftija"/> Sedamdeset muslimanskih porodica doselilo se u Gunju iz [[Srebrenica|Srebrenice]] 1970-ih.<ref name="Preporod"/> Gunja je bila atraktivna lokacija za muslimanske doseljenike iz Bosne jer je funkcionisala kao ''de facto'' predgrađe [[Brčko]]g preko [[Sava|Save]].<ref name="Večernji-Muftija"/> Mjesni [[džemat]] osnovan je 1957, a vodio ga je Abdurahman Ramo Hodžić iz [[Ustikolina|Ustikoline]],<ref name="Preporod"/> koji se kasnije iz zdravstvenih razloga vratio u rodno mjesto. Naslijedio ga je Hazim Hodžić iz [[Vražići (Čelić)|Vražića]] (koji je ranije bio zarobljenik zbog članstva u [[Mladi muslimani|Mladim muslimanima]]), ali je i otišao u [[Bijeljina|Bijeljinu]] vodeći mjesnu zajednicu da se ujedini s onom u [[Savska (Atik) džamija|Savskoj džamiji]] u Brčkom.<ref name="Preporod"/> U isto vrijeme zajednica je odlučila pokrenuti inicijativu za izgradnju džamije i počela je proces nakon što su izdane sve dozvole.<ref name="Preporod"/> Zemljište za novu džamiju (3134&nbsp;m<sup>2</sup>) ustupila je porodica Čandić.<ref name="Žunić">{{cite web |author= Alen Žunić |title= Analiza moderne i suvremene islamske arhitekture u Hrvatskoj – Problem geneze i valorizacije (znanstvena studija za Rektorovu nagradu 2012.) |publisher= [[Univerzitet u Zagrebu]] |date= 2012 |url= https://www.bib.irb.hr/585902 |format= [[PDF]] |pages=19 |access-date= 10. 4. 2020}}</ref> Završena je 1969. nakon 14 mjeseci i funkcionirala je kao jedina aktivna džamija u Hrvatskoj sve do završetka gradnje [[Zagrebačka džamija|Zagrebačke džamije]] 1987.<ref name="Preporod"/> Sadašnja [[kupola]] sagrađena je 1999. po neoosmanlijskom projektu Faruka Muzurovića, koji je striktno pratio historijske primjere [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijske arhitekture]] na [[Balkan]]u, što je dovelo do određenih kritika zbog nedostatka kreativnosti.<ref name="Preporod"/> Džamija je oštećena tokom [[Poplave u jugoistočnoj Evropi 2014.|poplava]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] 2014. Lokalitet su posjetili [[ambasador]]i [[Azerbejdžan]]a, [[Indonezija|Indonezije]] i [[Iran]]a u Hrvatskoj, a posjetu je predvodio zagrebački muftija.<ref name="HRT-džamija Gunja">{{cite web |url= https://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/dzamija-u-gunji-tesko-stradala-u-poplavama/59195/ |title= Džamija u Gunji teško stradala u poplavama |publisher= [[Hrvatska radiotelevizija]] |author= Iva Fijala |date= 7. 6. 2014 |access-date= 10. 4. 2020 }}{{Mrtav link}}</ref> Lokalno vjersko vodstvo izražavalo je nezadovoljstvo zbog nedostatka sredstava za obnovu od [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Hrvatske]]. Objekat je na kraju rekonstruiran nakon donacije [[Turska|Republike Turske]] od 165.000 [[euro|€]].<ref name="Večernji-Muftija"/> Od 2017. džamija organizira godišnje večeri duhovne muzike, u kojima učestvuju učenici lokalne [[Osnovna škola|osnovne škole]], kao i predstavnici [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavne]] i katoličke zajednice iz sela i ostatka regije.<ref name="Behram-begova medresa">{{cite web |url= http://www.bbm.edu.ba/index.php/vijest/691-na-veceri-duhovne-muzike-u-gunji |title= Na večeri duhovne muzike u Gunji |publisher= [[Behram-begova medresa]] |date= 25. 12. 2019 |access-date= 10. 4. 2020 |archive-date= 10. 2. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210235128/http://www.bbm.edu.ba/index.php/vijest/691-na-veceri-duhovne-muzike-u-gunji |url-status= dead }}</ref> Povodom 50. godišnjice otvaranja džamije lokalni glavni imam Idriz Bešić dobio je nagradu za životno djelo [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] za 38 godina službe u Gunji.<ref name="Idriz ef. Bešić">{{cite web |url= https://www.islamskazajednica.ba/aktivnosti-reisu-l-uleme/28706-glavni-imam-medzlisa-iz-gunja-kod-reisu-l-uleme |title= Glavni imam Medžlisa IZ Gunja kod reisu-l-uleme |publisher= Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |date= 10. 3. 2020 |access-date= 10. 4. 2020}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Mosque in Gunja, Croatia}} [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] kuaolc552u7nj16dia0ctuqyve6apq9 Euroliga 2022/2023. 0 499528 3901829 3844980 2026-07-04T06:33:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901829 wikitext text/x-wiki '''Euroliga Turkish Airlines 2022/23''' bila je 23. sezona moderne ere [[Euroliga|Eurolige]] i 13. pod naslovnim sponzorom [[Turkish Airlines]]. Uključujući prethodnu inkarnaciju takmičenja kao [[FIBA Evropa|FIBA evropski]] kup šampiona, to je bila 66. sezona premijernog košarkaškog takmičenja za evropske muške klubove. Drugu sezonu zaredom [[KK CSKA Moskva|CSKA-u Moskva]] ukinuta je licenca za Euroligu zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]].<ref>{{cite web |last1=Askounis |first1=Johnny |date=5. 8. 2022 |title=CSKA seeking legal assessment on exclusion from EuroLeague |url=https://www.eurohoops.net/en/euroleague/1375255/andrey-vatutin-talks-cska-going-to-court-with-euroleague-basketball/ |access-date=23. 12. 2022 |website=Eurohoops}}</ref> [[KK Real Madrid|Real Madrid]] vratio se u finale nakon što je prošle godine izgubio od [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efesa]] i osvojio rekordnu jedanaestu titulu protiv [[KK Olympiacos|Olympiacosa]] u [[Žalgiris Arena|Žalgiris Areni]] u [[Kaunas]]u, okončavši petogodišnju sušu od njihovog posljednjeg trijumfa 2018. Madriđanin [[Sergio Llull]] postigao je pobjednički šut sa 3,1 sekunde do kraja utakmice.<ref>{{Cite web |date=21. 5. 2023 |title=Real Madrid beats Olympiacos to win its 11th EuroLeague title! {{!}} EuroLeague |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/championship-game-blog-olympiacos-piraeus-vs-real-madrid/ |access-date=21. 5. 2023 |website=Euroleague Basketball |language=en-GB |archive-date=21. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230521195252/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/championship-game-blog-olympiacos-piraeus-vs-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.eurohoops.net/en/euroleague/1506770/eternal-llull-gives-to-real-madrid-the-euroleague-title/ Eternal Llull gives to Real Madrid its 11th EuroLeague title]</ref> Anadolu Efes je bio branilac titule, osvojio je dvije uzastopne titule, ali je eliminisan nakon što je završio jedanaesti u regularnoj sezoni. == Kvalifikovani Timovi == <div> {| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;" |+Kvalifikovani timovi za sezonu Euroliga 2022/23<br />Licencirani klubovi |- | width=210 |{{ZD|ESP}} [[KK Barcelona|Barcelona]] | width=210 |{{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] | width=210 |{{ZD|TUR}} [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] | width=210 |{{ZD|LTU}} [[KK Žalgiris|Žalgiris]] |- | width=210 |{{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] | width=210 |{{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] | width=210 |{{ZD|TUR}} [[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe]] | width=210 |{{ZD|GER}} [[KK Bayern München|Bayern München]] |- | width=210 |{{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] | width=210 |{{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi Tel Aviv]] | width=210 |{{ZD|ITA}} [[KK Olimpia Milano]] | width=210 |{{ZD|FRA}} [[KK ASVEL|ASVEL]] |- |} {| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;" |+Pridruženi klubovi |- | width=210 |{{ZD|GER}} [[KK Alba Berlin|ALBA Berlin]] {{small|(WC)}}<ref>{{cite news |title=ECA Board meets to take strategic decisions, approves postseason special regulations |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague-basketball/news/i/bdctewbhlp9mgqie/eca-board-meets-to-take-strategic-decisions-approves-postseason-special-regulations |access-date=23. 5. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=8. 4. 2021 |archive-date=23. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211023130020/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague-basketball/news/i/bdctewbhlp9mgqie/eca-board-meets-to-take-strategic-decisions-approves-postseason-special-regulations |url-status=dead }}</ref> | width=210 |{{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] {{small|(EK)}}<ref>{{cite web|url=https://www.eurohoops.net/en/eurocup/1344155/for-the-trophy-and-one-euroleague-spot/|website=Eurohoops|date=11. 5. 2022|access-date=23. 5. 2022|title= For the trophy and one EuroLeague spot}}</ref>{{Cref2|Note FRA}} | width=210 |{{ZD|ITA}} [[KK Virtus Bologna]] {{small|(EK)}} | width=210 |{{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] {{small|(ABA)}}<ref>{{cite web|url=https://www.eurohoops.net/en/euroleague/1347795/rising-growth-and-rising-uncertainty/|website=Eurohoops|date=20. 5. 2022|access-date=23. 5. 2022|title=Rising growth and rising uncertainty}}</ref> |- | width=210 |{{ZD|ESP}} [[KK Valencia|Valencia]] {{small|(WC)}}<ref name="wild card">{{Cite web |title=2022-23 EuroLeague and EuroCup participating teams confirmed |url=https://www.euroleaguebasketball.net/news/2022-23-euroleague-and-eurocup-participating-teams-confirmed/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/ |access-date=16. 6. 2022 |work=[[EuroLiga]] |date=16. 6. 2022 |archive-date=18. 7. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718023914/https://www.euroleaguebasketball.net/news/2022-23-euroleague-and-eurocup-participating-teams-confirmed/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/ |url-status=dead }}</ref> | width=210 |{{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] {{small|(WC)}}<ref name="wild card" /> | | |} ;Napomene {{notelist}} {{Cnote2 Begin|liststyle=disc}} {{Cnote2|Note FRA|'''Francuska (FRA):''' [[KK AS Monako|AS Monako]] je klub sa sjedištem u [[Monako|Monaku]] (koji se ne kvalifikuje za evropska takmičenja), ali učestvuje u evropskim takmičenjima preko Francuske (bilo koji koeficijent poena koji zaradi se računa u Francusku)}} {{Cnote2 End}} </div> == Timovi == === Stadioni i lokacije === <onlyinclude> {{Location map+|Evropa|width=400|float=right|caption=Lokacija timova u sezoni '''2022/23 EuroLiga'''|places= {{Location map~|Evropa|lat=52.505556|long=13.443333|label_size=75|label=[[Alba Berlin|ALBA]]|position=right}} {{Location map~|Evropa|lat=40.996944|long=28.919444|label_size=75|label=[[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]]|position=bottom}} {{Location map~|Evropa|lat=45.766389|long=4.907222|label_size=75|label=[[KK ASVEL|ASVEL]]|position=left}} {{Location map~|Evropa|lat=41.380081|long=2.12005|label_size=75|label=[[KK Barcelona|Barcelona]]|position=right}} {{Location map~|Evropa|lat=42.864436|long=-2.641172|label_size=75|label=[[KK Saski Baskonia|Baskonia]]|position=left}} {{Location map~|Evropa|lat=48.126111|long=11.525556|label_size=75|label=[[KK Bayern München|Bayern]]|position=top}} {{Location map~|Evropa|lat=44.814153|long=20.421358|label_size=75|label=[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|position=top}} {{Location map~|Evropa|lat=40.993056|long=29.104444|label_size=75|label=[[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe]]|position=right}} {{Location map~|Evropa|lat=32.060947|long=34.791333|label_size=75|label=[[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]]|position=top}} {{Location map~|Evropa|lat=45.401111|long=9.142222|label_size=75|label=[[KK Olimpia Milano|Milano]]|position=top}} {{Location map~|Evropa|lat=43.727606|long=7.415614|label_size=75|label=[[KK AS Monako|Monako]]|position=left}} {{Location map~|Evropa|lat=37.942475|long=23.667297|label_size=75|label=[[KK Olympiacos|Olympiacos]]|position=bottom}} {{Location map~|Evropa|lat=38.037862|long=23.784676|label_size=75|label=[[KK Panathinaikos|Panathinaikos]]|position=left}} {{Location map~|Evropa|lat=44.814153|long=20.421358|label_size=75|label=[[KK Partizan|Partizan]]|position=bottom}} {{Location map~|Evropa|lat=40.423889|long=-3.671667|label_size=75|label=[[KK Real Madrid|Real]]|position=left}} {{Location map~|Evropa|lat=39.451619|long=-0.366133|label_size=75|label=[[KK Valencia|Valencia]]|position=bottom}} {{Location map~|Evropa|lat=44.510878|long=11.366144|label_size=75|label=[[KK Virtus Bologna|Virtus]]|position=bottom}} {{Location map~|Evropa|lat=54.890278|long=23.914444|label_size=75|label=[[KK Žalgiris|Žalgiris]]|position=right}} }} {| class="wikitable sortable" |- ! Tim ! Grad ! Arena ! Kapacitet ! Proizvođač dresa |- | {{ZD|GER}} [[KK Alba Berlin|ALBA Berlin]] | [[Berlin]] | [[Mercedes-Benz Arena (Berlin)|Mercedes-Benz Arena]] | style="text-align:center"|14.500<ref>{{cite web|url=http://www.worldstadiums.com/europe/countries/germany/berlin.shtml |title=Worldstadiums.com basketball capacity 14,500 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091006202819/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/germany/berlin.shtml |archive-date=6. 10. 2009 }}</ref> | [[Adidas]] |- | {{ZD|TUR}} [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] | [[Istanbul]] | [[Sinan Erdem Dome]] | style="text-align:center"|16.000<ref>{{cite web|url=http://www.turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/news/p/nid/39322/article.html |website=Turkey2010.FIBA.com |title=Mayor of Istanbul gives Turkish Basketball Federation and media tour of World Championship Final venue |archive-url=https://web.archive.org/web/20100610215634/http://www.turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/news/p/nid/39322/article.html |archive-date=10. 6. 2010 }}</ref> | Bilcee |- | {{ZD|ESP}} [[KK Barcelona|Barcelona]] | [[Barcelona]] | [[Palau Blaugrana]] | style="text-align:center"|7.585<ref>{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/club/facilities/card/palau-blaugrana|title=Palau Blaugrana - FC Barcelona|publisher=FC Barcelona|access-date=4. 6. 2017}}</ref> | [[Nike, Inc.|Nike]] |- | {{ZD|GER}} [[KK Bayern München|Bayern München]] | [[München]] | [[Rudi-Sedlmayer-Halle|Audi Dome]] | style="text-align:center"|6.700<ref>{{cite web|url=http://www.fcb-basketball.de/hallenplan.html |title=Rudi-Sedlmayer-Halle |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624041029/http://www.fcb-basketball.de/hallenplan.html |archive-date=24. 6. 2011 |language=de}}</ref> | [[Adidas]] |- | {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Cazoo Baskonia]] | [[Vitoria-Gasteiz]] | [[Fernando Buesa Arena|Buesa Arena]] | style="text-align:center"|15.504<ref>{{cite web|url=http://www.buesa-arena.com/configuracion-2-2/?lang=en|title=Sports Competitions|publisher=buesa-arena.com|access-date=6. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107092134/http://www.buesa-arena.com/configuracion-2-2/?lang=en|archive-date=7. 11. 2016|url-status=dead}}</ref> | [[Puma (brend)|Puma]] |- | rowspan=1|{{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena Zvezda Meridianbet]] | rowspan=1|[[Beograd]] | [[Aleksandar Nikolić Hall]] | style="text-align:center"|8.000<ref>{{cite web |title=Hala Aleksandar Nikolić |url=http://www.tasmajdan.rs/hala-aleksandar-nikolic |website=tasmajdan.rs |access-date=4. 1. 2019 |archive-date=6. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161006040814/http://www.tasmajdan.rs/hala-aleksandar-nikolic |url-status=dead }}</ref> | rowspan="1" |[[Adidas]] |- | {{ZD|ITA}} [[KK Olimpia Milano|EA7 Emporio Armani Milan]] | [[Milano]] | [[Mediolanum Forum]] | style="text-align:center"|12.700<ref>{{cite web|url=http://www.mediolanumforum.it/it/chisiamo/|title=CHI SIAMO|publisher=MediolanumForum.it|access-date=3. 12. 2016|archive-date=10. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171110170924/http://www.mediolanumforum.it/it/chisiamo/|url-status=dead}}</ref> | [[Emporio Armani|EA7]] |- | {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe Beko]] | [[Istanbul]] | [[Ülker Sports and Event Hall]] | style="text-align:center"|13.059<ref name="youtube.com">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Zm_6g642fIE|title=Venue Review: Fenerbahçe Ulker Sports Arena|website=www.youtube.com}}</ref> | Vlastiti brend |- | {{ZD|FRA}} [[KK ASVEL|LDLC ASVEL]] | [[Villeurbanne]] | [[Astroballe]] | style="text-align:center"|5.556<ref>{{Cite web |url=http://www.lnb.fr/fr/Pro-A/200005/Equipes/657/Lyon-Villeurbanne |title=0 ME,Astroballe (5556 places) |language=fr |access-date=30. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630090530/http://www.lnb.fr/fr/Pro-A/200005/Equipes/657/Lyon-Villeurbanne |archive-date=30. 6. 2017 |url-status=dead }}</ref> | [[Adidas]] |- | {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi Playtika Tel Aviv]] | [[Tel Aviv]] | [[Menora Mivtachim Arena]] | style="text-align:center"|10.383<ref>{{Cite web|url=https://www.sportpalace.co.il/en/menora-mivtachim/|title=Menora Mivtachim Arena}}</ref> | [[Puma (brend)|Puma]] |- | {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|AS Monako]] | [[Monako]] | |[[Salle Gaston Médecin]] | style="text-align:center"|5.000<ref>[https://monacolife.net/roca-boys-book-historic-return-to-euroleague-final-four-after-thriller-in-monaco/ Roca Boys book historic return to EuroLeague Final Four after thriller in Monaco.]</ref><ref>[https://www.varmatin.com/basket/la-nouvelle-salle-de-basket-gaston-medecin-sera-prete-fin-septembre-a-monaco-789116 La nouvelle salle de basket Gaston-Médecin sera prête fin septembre à Monaco.]</ref><ref>[https://www.thesportsdb.com/venue/28685-salle-gaston-m%c3%a9decin Name Salle Gaston Medecin Alternate: Salle Omnisports Capacity 5,000.]</ref><ref>[https://basketnews.com/teams/2222-as-monaco/news.638.html AS Monaco Salle Gaston Médecin (capacity 5,000).]</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/en/euroleague/game-center/2024-25/as-monaco-fc-barcelona/E2024/325/#boxscore |title=Attendance 5000. |access-date=21. 5. 2025 |archive-date=15. 5. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515070143/https://www.euroleaguebasketball.net/en/euroleague/game-center/2024-25/as-monaco-fc-barcelona/E2024/325/#boxscore |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/en/news/euroleague-regular-season-attendance-sets-new-record/ |title=EuroLeague regular season attendance sets new record. |access-date=21. 5. 2025 |archive-date=4. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251004101444/https://www.euroleaguebasketball.net/en/news/euroleague-regular-season-attendance-sets-new-record/ |url-status=dead }}</ref> | [[Errea]] |- |- | {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] | [[Piraeus]] | [[Peace and Friendship Stadium]] | style="text-align:center"|11.640<ref>{{cite web|url=http://www.olympiacosbc.gr/en/team-en/peace-friendship-arena.html|title=Peace and Friendship Stadium - Olympiacos BC|publisher=olympiacosbc.gr|access-date=4. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20160802204533/http://www.olympiacosbc.gr/en/team-en/peace-friendship-arena.html|archive-date=2. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> | GSA |- | {{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] | [[Atena]] | [[O.A.C.A. Olympic Indoor Hall|OAKA Altion]] | style="text-align:center"|18.989<ref>{{cite web |url=http://stadia.gr/oaka-b/oaka-b.html |title=Olympic Sports Hall |publisher=stadia.gr |access-date=29. 6. 2017 |archive-date=4. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170504223109/http://www.stadia.gr/oaka-b/oaka-b.html |url-status=dead }}</ref> | [[Adidas]] |- | {{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan Mozzart Bet]] | [[Beograd]] | [[Štark Arena]] | style="text-align:center"|18.386<ref name="starkarena">{{Cite web |url=http://starkarena.co.rs/o-%D1%88/?lang=en |title=About Štark Arena |access-date=8. 6. 2019 |archive-date=15. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190715223649/https://starkarena.co.rs/o-%d1%88/?lang=en}}</ref> | [[Under Armour]] |- | {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] | [[Madrid]] | [[Palacio de Deportes de la Comunidad de Madrid|WiZink Center]] | style="text-align:center"|15.000<ref>{{cite web|url=http://www.realmadrid.com/en/basketball/arena|title=WiZink Center &#124; Real Madrid Basketball Arena &#124; Real Madrid Basketball|publisher=Real Madrid|access-date=1. 1. 2017}}</ref> | [[Adidas]] |- | {{ZD|ESP}} [[KK Valencia]] | [[Valencia]] | [[Pavelló Municipal Font de Sant Lluís|La Fonteta]] | style="text-align:center"|9.000<ref>{{Cite web |url=http://www.acb.com/club.php?id=PAM |title=Pabellón: Pabellon Municipal Fuente San Luis (9.000 espectadores) |language=es |access-date=15. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150810230255/http://www.acb.com/club.php?id=PAM |archive-date=10. 8. 2015 |url-status=dead }}</ref> | [[Luanvi]] |- | rowspan=2|{{ZD|ITA}} [[KK Virtus Bologna|Virtus Segafredo Bologna]] | rowspan=2|[[Bologna]] | [[Virtus Segafredo Arena|Segafredo Arena]] | style="text-align:center"|9.980<ref name="Virtus Segafredo Arena">{{cite web|url=https://www.virtus.it/acquisto-biglietti/amore-infinito-campagna-abbonamenti-22-23/| title= Virtus Segafredo Arena|publisher=Virtus Segafredo Bologna|access-date=6. 10. 2022}}</ref> | rowspan="2" |[[Macron (sportska oprema)|Macron]] |- | [[PalaDozza]] | style="text-align:center"|5.570<ref name="Virtus Segafredo Arena"/> |- | {{ZD|LTU}} [[KK Žalgiris|Žalgiris]] | [[Kaunas]] | [[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] | style="text-align:center"|15.415<ref>{{cite web |url=http://zalgiris.lt/en/news/bc-zalgiris/84810/ |title=EuroLeague ticket sales to Zalgiris home games begin next week |access-date=8. 9. 2019 |archive-date=9. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309212430/https://zalgiris.lt/en/news/bc-zalgiris/84810/ |url-status=dead }}</ref> | GSA |} </onlyinclude> === Menadžerske promjene === {| class="wikitable sortable" |- ! Tim !! Odlazni menadžer !! Razlog odlaska !! Datum odlaska !! Pozicija na tablici !! Zamijenjen sa !! Datum zapošljenja |- | {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] || {{ZD|CRO}} [[Neven Spahija]] || Zajednički dogovor || 9. juni 2022<ref>{{cite news |title=Saski Baskonia y Neven Spahija separan sus caminos |url=https://www.baskonia.com/saski-baskonia-y-neven-spahija-separan-sus-caminos/|access-date=9. 6. 2022 |work=www.baskonia.com |date=9. 6. 2022}}</ref> || rowspan="7" | Predsezona ||{{ZD|ESP}} [[Joan Peñarroya]] || 13. juni 2022<ref>{{cite news|title=Baskonia hands reins to Coach Penarroya|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/baskonia-hands-reins-to-penarroya/|access-date=13. 6. 2022|work=www.euroleaguebasketball.net|date=13. 6. 2022|archive-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613134214/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/baskonia-hands-reins-to-penarroya/|url-status=dead}}</ref> |- | {{ZD|ESP}} [[KK Valencia|Valencia]] || {{ZD|ESP}} [[Joan Peñarroya]] || Potpisao za [[Saski Baskonia|Baskoniju]] || 12. juni 2022 || {{ZD|ESP}} [[Álex Mumbrú]]|| 13. juni 2022 |- | {{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] || {{ZD|GRČ}} [[Dimitris Priftis]] || Potpisao za [[Tofaş S.K.|Tofaşa]] || 16. juni 2022<ref>{{cite news |title=Tofas names Dimitris Priftis as head coach |url=https://www.eurohoops.net/en/fiba-champions-league/1358261/tofas-names-dimitris-priftis-as-head-coach/|access-date=16. 6. 2022 |work=www.eurohoops.net |date=16. 6. 2022}}</ref> || {{ZD|MNE}} [[Dejan Radonjić]] || 30. juni 2022<ref name="Radonjic">{{cite news |title=Panathinaikos names Radonjic head coach |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/panathinaikos-names-radonjic-as-new-head-coach/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/ |access-date=30. 6. 2022 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=30. 6. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> |- | {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe]] || {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Đorđević]] || Zajednički dogovor || 17. juni 2022<ref>{{cite news |title=Fenerbahçe, Sasha Djordjevic part ways |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/Fenerbahçe-sasha-djordjevic-part-ways/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/ |access-date=17. 6. 2022 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=17. 6. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> || {{ZD|GRČ}} [[Dimitris Itoudis]] || 19. juni 2022<ref>{{cite news |title=Fenerbahçe brings Itoudis to the bench |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/Fenerbahçe-appoints-itoudis/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/ |access-date=19. 6. 2022 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=19. 6. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> |- | {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi Tel Aviv]] || {{ZD|IZR}} [[Avi Even]] || Gotov ugovor || 19. juni 2022<ref name="www.euroleaguebasketball.net">{{cite news |title=Kattash returns home to coach Maccabi |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/kattash-returns-home-to-coach-maccabi/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/ |access-date=19. 6. 2022 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=19. 6. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> || {{ZD|IZR}} [[Oded Kattash]] || 19. juni 2022<ref name="www.euroleaguebasketball.net"/> |- | {{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] || {{ZD|MNE}} [[Dejan Radonjić]] || Potpisao za [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] || 30. juni 2022<ref name="Radonjic"/> || {{ZD|SRB}} [[Vladimir Jovanović (košarka)|Vladimir Jovanović]] || 8. juli 2022<ref>{{cite news |title=VLADA JOVANOVIĆ NOVI TRENER KK CRVENA ZVEZDA MTS! |url=https://kkcrvenazvezda.rs/2022/07/08/vlada-jovanovic-novi-trener-kk-crvena-zvezda-mts/ |access-date=8. 7. 2022 |work=kkcrvenazvezda.rs |date=8. 7. 2022}}</ref> |- | {{ZD|ESP}} [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] || {{ZD|ESP}} [[Pablo Laso]] || Otpušten || 4. juli 2022<ref>{{cite news|title=Real removes Pablo Laso as head coach|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/real-removes-pablo-laso-as-head-coach/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/|access-date=4. 6. 2022|work=www.euroleaguebasketball.net|date=4. 6. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> || {{ZD|ESP}} [[Chus Mateo]] || 5. juli 2022<ref>{{cite news |title=Real promotes assistant Mateo to head coach |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/real-promotes-assistant-mateo-to-head-coach/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/ |access-date=5. 7. 2022 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=5. 7. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> |- | {{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] || {{ZD|SRB}} [[Vladimir Jovanović (košarka)|Vladimir Jovanović]] || Zajednički dogovor || 13. novembar 2022<ref>{{cite news |title=VLADO VELIKO HVALA I SREĆNO! |url=https://kkcrvenazvezda.rs/2022/11/13/vlado-veliko-hvala-i-srecno/ |access-date=14. 11. 2022 |work=kkcrvenazvezda.rs |date=13. 11. 2022}}</ref> || 18. (1–6) || {{ZD|MNE}} [[Duško Ivanović]] || 14. novembar 2022<ref>{{cite news |title=DUŠKO IVANOVIĆ NOVI TRENER CRVENE ZVEZDE! |url=https://kkcrvenazvezda.rs/2022/11/14/duso-ivanovic-novi-trener-crvene-zvezde/ |access-date=14. 11. 2022 |work=kkcrvenazvezda.rs |date=14. 11. 2022}}</ref> |- | {{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] || {{ZD|MNE}} [[Dejan Radonjić]] || Otpušten || 21. februar 2023<ref>{{cite news |title=Panathinaikos dismisses head coach Dejan Radonjic |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/panathinaikos-dismisses-head-coach-dejan-radonjic/ |access-date=24. 2. 2023 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=21. 2. 2023 |archive-date=24. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230224005938/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/panathinaikos-dismisses-head-coach-dejan-radonjic/ |url-status=dead }}</ref> || 16. (8–16) || {{ZD|GRČ}} [[Christos Serelis]] || 21. februar 2023<ref>{{cite news |title=Panathinaikos appoints Christos Serelis as head coach |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/panathinaikos-appoints-christos-serelis-as-head-coach/ |access-date=24. 2. 2023 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=21. 2. 2023 |archive-date=24. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230224005936/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/panathinaikos-appoints-christos-serelis-as-head-coach/ |url-status=dead }}</ref> |} === Sudije === Ukupno 70 košarkaških zvaničnika Evrolige će raditi u sezoni 2022/23 u Euroligi i Eurokupu:<ref>{{cite news|title=Officials|url=https://uebo.eu/officials/|access-date=7. 10. 2022|work=uebo.eu|archive-date=6. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221006095249/https://uebo.eu/officials/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Euroleague officials gather for preseason clinic|url=https://www.euroleaguebasketball.net/news/euroleague-officials-gather-for-preseason-clinic|access-date=7. 10. 2022|work=[[Euroleague Basketball]]|date=23. 8. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> {{columns-list|colwidth=20em| * {{ZD|ALB}} <small>[[Gentian Cici]] </small> * {{ZD|ARG}} <small>[[Leandro Lezcano]] </small> * {{ZD|BEL}} <small>[[Nick van den Broeck]]</small> * {{ZD|BIH}} <small>[[Dragan Porobić]]</small> * {{ZD|CRO}} <small>[[Denis Hadžić]] </small> * {{ZD|CRO}} <small>[[Josip Radojković]]</small> * {{ZD|CRO}} <small>[[Luka Kardum]] </small> * {{ZD|CRO}} <small>[[Sreten Radović]] </small> * {{ZD|CRO}} <small>[[Tomislav Hordov]] </small> * {{ZD|CZE}} <small>[[Robert Vyklický]]</small> * {{ZD|EST}} <small>[[Aare Halliko]]</small> * {{ZD|EST}} <small>[[Rain Peerandi]]</small> * {{ZD|FRA}} <small>[[Hugues Thépénier]]</small> * {{ZD|FRA}} <small>[[Joseph Bissang]]</small> * {{ZD|FRA}} <small>[[Maxime Boubert]]</small> * {{ZD|FRA}} <small>[[Mehdi Difallah]] </small> * {{ZD|FRA}} <small>[[Thomas Bissuel]] </small> * {{ZD|GER}} <small>[[Anne Panther]] </small> * {{ZD|GER}} <small>[[Robert Lottermoser]] </small> * {{ZD|GER}} <small>[[Steve Bittner]] </small> * {{ZD|GBR}} <small>[[Eduard Udyanskyy]]</small> * {{ZD|GRČ}} <small>[[Elias Koromilas]] </small> * {{ZD|GRČ}} <small>[[Ioannis Foufis]]</small> * {{ZD|GRČ}} <small>[[Vassilis Pitsilkas]]</small> * {{ZD|GRČ}} <small>[[Vasiliki Tsaroucha]] </small> * {{ZD|IZR}} <small>[[Adar Peer]]</small> * {{ZD|IZR}} <small>[[Amit Balak]]</small> * {{ZD|IZR}} <small>[[Noam Gordon]]</small> * {{ZD|IZR}} <small>[[Seffi Shemmesh]]</small> * {{ZD|ITA}} <small>[[Carmelo Paternicò]] </small> * {{ZD|ITA}} <small>[[Guido Giovannetti]] </small> * {{ZD|ITA}} <small>[[Michele Rossi]]</small> * {{ZD|LAT}} <small>[[Kristaps Konstantinovs]] </small> * {{ZD|LAT}} <small>[[Oļegs Latiševs]] </small> * {{ZD|LTU}} <small>[[Artūras Šukys]]</small> * {{ZD|LTU}} <small>[[Gytis Vilius]]</small> * {{ZD|LTU}} <small>[[Jurgis Laurinavičius]]</small> * {{ZD|MNE}} <small>[[Igor Dragojević]]</small> * {{ZD|MNE}} <small>[[Miloš Koljenšić]]</small> * {{ZD|POL}} <small>[[Jakub Zamojski]] </small> * {{ZD|POL}} <small>[[Marcin Kowalski]]</small> * {{ZD|POL}} <small>[[Piotr Pastusiak]] </small> * {{ZD|POL}} <small>[[Tomasz Trawicki]]</small> * {{ZD|POR}} <small>[[Fernando Rocha (sudija)|Fernando Rocha]] </small> * {{ZD|POR}} <small>[[Sérgio Silva (sudija)|Sérgio Silva]]</small> * {{ZD|SRB}} <small>[[Ilija Belošević]] </small> * {{ZD|SRB}} <small>[[Marko Juras]]</small> * {{ZD|SRB}} <small>[[Milivoje Jovčić]] </small> * {{ZD|SRB}} <small>[[Uroš Nikolić (košarkaški sudija)|Uroš Nikolić]]</small> * {{ZD|SRB}} <small>[[Uroš Obrknežević]]</small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Damir Javor]] </small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Mario Majkić]]</small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Matej Boltauzer]] </small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Milan Nedović]]</small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Saša Pukl]] </small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Sašo Petek]] </small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Alberto Baena (sudija)|Alberto Baena]] </small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Benjamín Jiménez Trujillo|Benjamín Jiménez]]</small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Carlos Cortés]] </small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Carlos Peruga Embid|Carlos Peruga]]</small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Daniel Hierrezuelo Navas|Daniel Hierrezuelo]] </small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Emilio Pérez (sudija)|Emilio Pérez]]</small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Jordi Aliaga Solé|Jordi Aliaga]]</small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Juan Carlos García González (sudija)|Juan Carlos García]]</small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Miguel Ángel Pérez (sudija)|Miguel Ángel Pérez]]</small> * {{ZD|SWE}} <small>[[Saulius Račys]]</small> * {{ZD|SUI}} <small>[[Sébastien Clivaz]] </small> * {{ZD|TUR}} <small>[[Emin Moğulkoç]]</small> * {{ZD|TUR}} <small>[[Hüseyin Çelik (sudija)|Hüseyin Çelik]] </small> * {{ZD|UKR}} <small>[[Borys Ryzhyk]] </small> }} == Regularna sezona == === Ligaška tabela === <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WL |source=[https://www.euroleague.net/main/standings EuroLiga] <!--Update team standings here. Do not forget to update the date (update parameter)--> |update=complete |team1 =OLY|win_OLY=24|loss_OLY=10|gf_OLY=2857|ga_OLY=2578|status_OLY= |team2 =BAR|win_BAR=23|loss_BAR=11|gf_BAR=2723|ga_BAR=2580|status_BAR= |team3 =RMB|win_RMB=23|loss_RMB=11|gf_RMB=2877|ga_RMB=2666|status_RMB= |team4 =ASM|win_ASM=21|loss_ASM=13|gf_ASM=2802|ga_ASM=2749|status_ASM= |team5 =MTA|win_MTA=20|loss_MTA=14|gf_MTA=2827|ga_MTA=2743|status_MTA= |team6 =PAR|win_PAR=20|loss_PAR=14|gf_PAR=2877|ga_PAR=2781|status_PAR= |team7 =ZAL|win_ZAL=19|loss_ZAL=15|gf_ZAL=2591|ga_ZAL=2626|status_ZAL= |team8 =FNB|win_FNB=19|loss_FNB=15|gf_FNB=2823|ga_FNB=2745|status_FNB= |team9 =BKN|win_BKN=18|loss_BKN=16|gf_BKN=2919|ga_BKN=2836|status_BKN= |team10=CZV|win_CZV=17|loss_CZV=17|gf_CZV=2591|ga_CZV=2613|status_CZV= |team11=EFS|win_EFS=17|loss_EFS=17|gf_EFS=2800|ga_EFS=2736|status_EFS= |team12=EAM|win_EAM=15|loss_EAM=19|gf_EAM=2534|ga_EAM=2611|status_EAM= |team13=VAL|win_VAL=15|loss_VAL=19|gf_VAL=2756|ga_VAL=2891|status_VAL= |team14=VIR|win_VIR=14|loss_VIR=20|gf_VIR=2644|ga_VIR=2801|status_VIR= |team15=BAY|win_BAY=11|loss_BAY=23|gf_BAY=2605|ga_BAY=2739|status_BAY= |team16=BER|win_BER=11|loss_BER=23|gf_BER=2704|ga_BER=2851|status_BER= |team17=PAO|win_PAO=11|loss_PAO=23|gf_PAO=2649|ga_PAO=2773|status_PAO=|note_PAO=Panathinaikosu su smanjenje dvije pobjede kao kaznu od strane [[Euroliga|Eurolige]] zbog kršenja propisa o finansijskom fer-pleju.<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/news/settlement-reached-between-panathinaikos-and-management-control-commission-for-breaching-financial-fair-play-regulations/|title=Settlement reached between Panathinaikos and Management Control Commission for breaching Financial Fair Play Regulations|publisher=Euroleague Basketball|date=14. 4. 2023|access-date=14. 4. 2023|archive-date=14. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230414205220/https://www.euroleaguebasketball.net/news/settlement-reached-between-panathinaikos-and-management-control-commission-for-breaching-financial-fair-play-regulations/|url-status=dead}}</ref> |team18=ASV|win_ASV=8|loss_ASV=26|gf_ASV=2527|ga_ASV=2787|status_ASV= <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_BER={{ZD|NJE}} [[Alba Berlin|ALBA Berlin]] |name_EFS={{ZD|TUR}} [[КК Anadolu Efes|Anadolu Efes]] |name_BAR={{ZD|ESP}} [[КК Barcelona|Barcelona]] |name_BAY={{ZD|GER}} [[КК Bayern München|Bayern München]] |name_BKN={{ZD|ESP}} [[КК Saski Baskonia|Cazoo Baskonia]] |name_CZV={{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Meridianbet]] |name_EAM={{ZD|ITA}} [[КК Olimpia Milano|EA7 Emporio Armani Milan]] |name_FNB={{ZD|TUR}} [[КК Fenerbahçe|Fenerbahçe Beko]] |name_ASV={{ZD|FRA}} [[КК ASVEL|LDLC ASVEL]] |name_MTA={{ZD|IZR}} [[КК Maccabi Tel Aviv|Maccabi Playtika Tel Aviv]] |name_ASM={{ZD|FRA}} [[КК AS Monako|AS Monako]] |name_OLY={{ZD|GRČ}} [[КК Оlimpijakos|Olympiacos]] |name_PAO={{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] |name_PAR={{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan Mozzart Bet]] |name_RMB={{ZD|ESP}} [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] |name_VAL={{ZD|ESP}} [[KK Valencia|Valencia]] |name_VIR={{ZD|ITA}} [[KK Virtus Bologna|Virtus Segafredo Bologna]] |name_ZAL={{ZD|LTU}} [[KK Žalgiris|Žalgiris]] <!--Update team qualifications here (defined below)--> |result1=PO |result2=PO |result3=PO |result4=PO |result5=PO |result6=PO |result7=PO| result8=PO <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |col_PO=green1 |text_PO=Plasman u četvrtfinale <!--Table settings and rules--> |show_limit=5 |for_against_style=points |ranking_style=wins |class_rules=Svi poeni postignuti u produžecima(ima) se ne računaju na tabeli, niti u bilo koju situaciju za taj-brejk. }}</onlyinclude> === Pravila === Kada je više od dvije ekipe izjednačeno, poredak se utvrđuje uzimajući u obzir pobjede ostvarene u utakmicama koje su odigrane samo među njima. Ako se izjednačenje nastavi među nekim, ali ne svim timovima, poredak timova koji su još uvijek neriješeni određuje se tako što se ponovo uzimaju u obzir pobjede u utakmicama koje su odigrali samo među njima, i ponavlja se isti postupak dok se neriješeni rezultat u potpunosti ne riješi. Ako se izjednačenje nastavi, poredak se određuje na osnovu razlike u bodovima za i protiv u utakmicama koje se igraju samo među timovima koji su još uvijek izjednačeni.<ref>{{cite web |title=Euroleague Bylaws |url=https://www.euroleague.net/rs/arly7cmx6hsh55up/84bd1f8d-134d-42a0-a8ee-cd688d29aaa2/282/filename/2020-21-euroleague-bylaws-linked.pdf |website=www.euroleague.net}}</ref> === Rezultati === {{#invoke:Sports results|main | source=[https://www.euroleague.net/main/results EuroLeague] | update=complete | matches_style=BSR | font_size=90% | ot_note=yes | team1=BER | name_BER=[[KK Alba Berlin|ALBA Berlin]] | team2=EFS | name_EFS=[[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] | team3=BAR | name_BAR=[[KK Barcelona|Barcelona]] | team4=BAY | name_BAY=[[KK Bayern München|Bayern München]] | team5=BKN | name_BKN=[[KK Saski Baskonia|Cazoo Baskonia]] | team6=CZV | name_CZV=[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Meridianbet]] | team7=EAM | name_EAM={{nowrap|[[KK Olimpia Milano|EA7 Emporio Armani Milan]]}} | team8=FNB | name_FNB=[[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe Beko]] | team9=ASV | name_ASV=[[KK ASVEL|LDLC ASVEL]] | team10=MTA | name_MTA={{nowrap|[[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi Playtika Tel Aviv]]}} | team11=ASM | name_ASM=[[KK AS Monako|AS Monako]] | team12=OLY | name_OLY=[[KK Olympiacos|Olympiacos]] | team13=PAO | name_PAO=[[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | team14=PAR | name_PAR=[[KK Partizan|Partizan Mozzart Bet]] | team15=RMB | name_RMB=[[KK Real Madrid|Real Madrid]] | team16=VAL | name_VAL=[[Valencia Basket]] | team17=VIR | name_VIR=[[Virtus Bologna|Virtus Segafredo Bologna]] | team18=ZAL | name_ZAL=[[BC Žalgiris|Žalgiris]] | match_BER_EFS=95–93 | match_BER_BAR=86–88 | match_BER_BAY=77–79 | match_BER_BKN=85–84 | match_BER_CZV=84–88| result_BER_CZV=OT | match_BER_EAM=83–63 | match_BER_FNB=75–104 | match_BER_ASV=88–71 | match_BER_MTA=70–83 | match_BER_ASM=84–102 | match_BER_OLY=60–93 | match_BER_PAO=94–65 | match_BER_PAR=100–84 | match_BER_RMB=77–84 | match_BER_VAL=88–94 | match_BER_VIR=74–96 | match_BER_ZAL=63–66 | match_EFS_BER=78–74 | match_EFS_BAR=96–86 | match_EFS_BAY=81–89 | match_EFS_BKN=78–83 | match_EFS_CZV=72–59 | match_EFS_EAM=89–69 | match_EFS_FNB=79–88 | match_EFS_ASV=78–72 | match_EFS_MTA=64–86 | match_EFS_ASM=87–72 | match_EFS_OLY=82–71 | match_EFS_PAO=88–69 | match_EFS_PAR=84–97 | match_EFS_RMB=90–89 | match_EFS_VAL=91–92 | match_EFS_VIR=86–67 | match_EFS_ZAL=80–70 | match_BAR_BER=72–56 | match_BAR_EFS=75–80 | match_BAR_BAY=72–70 | match_BAR_BKN=96–84 | match_BAR_CZV=85–79 | match_BAR_EAM=74–56 | match_BAR_FNB=81–80 | match_BAR_ASV=74–75 | match_BAR_MTA=83–78 | match_BAR_ASM=80–70 | match_BAR_OLY=70–80 | match_BAR_PAO=74–68 | match_BAR_PAR=79–68 | match_BAR_RMB=75–73 | match_BAR_VAL=85–71 | match_BAR_VIR=75–83 | match_BAR_ZAL=93–74 | match_BAY_BER=75–76 | match_BAY_EFS=81–78 | match_BAY_BAR=73–84 | match_BAY_BKN=92–79 | match_BAY_CZV=87–80 | match_BAY_EAM=81–83 | match_BAY_FNB=62–74 | match_BAY_ASV=76–72 | match_BAY_MTA=98–89 | match_BAY_ASM=81–84 | match_BAY_OLY=71–82 | match_BAY_PAO=84–68 | match_BAY_PAR=71–82 | match_BAY_RMB=64–68 | match_BAY_VAL=97–92 | match_BAY_VIR=91–84 | match_BAY_ZAL=80–83 | match_BKN_BER=93–87 | match_BKN_EFS=114–111| result_BKN_EFS=OT | match_BKN_BAR=78–85 | match_BKN_BAY=78–53 | match_BKN_CZV=92–75 | match_BKN_EAM=78–62 | match_BKN_FNB=92–69 | match_BKN_ASV=120–100 | match_BKN_MTA=116–87 | match_BKN_ASM=93–102 | match_BKN_OLY=92–97 | match_BKN_PAO=95–90 | match_BKN_PAR=103–96| result_BKN_PAR=OT | match_BKN_RMB=92–86 | match_BKN_VAL=114–75 | match_BKN_VIR=90–79 | match_BKN_ZAL=93–73 | match_CZV_BER=72–87 | match_CZV_EFS=94–75 | match_CZV_BAR=94–99| result_CZV_BAR=OT | match_CZV_BAY=78–72 | match_CZV_BKN=74–63 | match_CZV_EAM=67–71 | match_CZV_FNB=91–89| result_CZV_FNB=OT | match_CZV_ASV=71–67 | match_CZV_MTA=69–68 | match_CZV_ASM=92–68 | match_CZV_OLY=87–79 | match_CZV_PAO=75–77 | match_CZV_PAR=78–79 | match_CZV_RMB=59–79 | match_CZV_VAL=92–73 | match_CZV_VIR=83–74 | match_CZV_ZAL=77–73 | match_EAM_BER=74–80|result_EAM_BER=OT | match_EAM_EFS=51–80 | match_EAM_BAR=84–76 | match_EAM_BAY=99–74 | match_EAM_BKN=89–83 | match_EAM_CZV=74–68 | match_EAM_FNB=72–82 | match_EAM_ASV=73–79 | match_EAM_MTA=71–77 | match_EAM_ASM=79–71 | match_EAM_OLY=83–62 | match_EAM_PAO=78–76 | match_EAM_PAR=76–62 | match_EAM_RMB=77–83 | match_EAM_VAL=90–79 | match_EAM_VIR=59–64 | match_EAM_ZAL=61–66 | match_FNB_BER=101–86 | match_FNB_EFS=103–86 | match_FNB_BAR=81–73 | match_FNB_BAY=79–71 | match_FNB_BKN=70–76 | match_FNB_CZV=93–79 | match_FNB_EAM=75–82 | match_FNB_ASV=84–63 | match_FNB_MTA=86–71 | match_FNB_ASM=98–94| result_FNB_ASM=OT | match_FNB_OLY=73–93 | match_FNB_PAO=107–77 | match_FNB_PAR=72–73 | match_FNB_RMB=71–85 | match_FNB_VAL=79–77 | match_FNB_VIR=104–72 | match_FNB_ZAL=87–79 | match_ASV_BER=79–91 | match_ASV_EFS=89–90 | match_ASV_BAR=75–82 | match_ASV_BAY=74–75 | match_ASV_BKN=87–61 | match_ASV_CZV=60–76 | match_ASV_EAM=62–69 | match_ASV_FNB=91–77 | match_ASV_MTA=67–85 | match_ASV_ASM=75–84 | match_ASV_OLY=77–75 | match_ASV_PAO=82–86 | match_ASV_PAR=91–87 | match_ASV_RMB=71–75 | match_ASV_VAL=79–83 | match_ASV_VIR=64–77 | match_ASV_ZAL=76–93 | match_MTA_BER=87–74 | match_MTA_EFS=80–72 | match_MTA_BAR=79–86 | match_MTA_BAY=90–82 | match_MTA_BKN=93–79 | match_MTA_CZV=86–89 | match_MTA_EAM=85–66 | match_MTA_FNB=78–74 | match_MTA_ASV=88–69 | match_MTA_ASM=78–70 | match_MTA_OLY=90–84 | match_MTA_PAO=85–74 | match_MTA_PAR=90–81 | match_MTA_RMB=100–96| result_MTA_RMB=OT | match_MTA_VAL=84–68 | match_MTA_VIR=111–80 | match_MTA_ZAL=84–83 | match_ASM_BER=92–89 | match_ASM_EFS=95–92| result_ASM_EFS=OT | match_ASM_BAR=63–69 | match_ASM_BAY=80–79 | match_ASM_BKN=79–74 | match_ASM_CZV=85–77 | match_ASM_EAM=101–88 | match_ASM_FNB=93–96 | match_ASM_ASV=87–75 | match_ASM_MTA=86–67 | match_ASM_OLY=64–60 | match_ASM_PAO=84–70 | match_ASM_PAR=84–88 | match_ASM_RMB=91–95 | match_ASM_VAL=90–79 | match_ASM_VIR=81–68 | match_ASM_ZAL=84–82 | match_OLY_BER=86–76 | match_OLY_EFS=76–70 | match_OLY_BAR=77–70 | match_OLY_BAY=102–74 | match_OLY_BKN=86–78 | match_OLY_CZV=86–90 | match_OLY_EAM=82–66 | match_OLY_FNB=94–67 | match_OLY_ASV=81–55 | match_OLY_MTA=95–89 | match_OLY_ASM=76–81 | match_OLY_PAO=81–73 | match_OLY_PAR=87–58 | match_OLY_RMB=73–60 | match_OLY_VAL=82–83 | match_OLY_VIR=117–71 | match_OLY_ZAL=90–80 | match_PAO_BER=84–88 | match_PAO_EFS=82–87 | match_PAO_BAR=74–88 | match_PAO_BAY=86–76 | match_PAO_BKN=98–83 | match_PAO_CZV=75–66 | match_PAO_EAM=90–77| result_PAO_EAM=OT | match_PAO_FNB=88–94| result_PAO_FNB=OT | match_PAO_ASV=77–58 | match_PAO_MTA=88–86 | match_PAO_ASM=80–83 | match_PAO_OLY=71–95 | match_PAO_PAR=89–91 | match_PAO_RMB=68–71 | match_PAO_VAL=91–92 | match_PAO_VIR=88–85| result_PAO_VIR=OT | match_PAO_ZAL=89–65 | match_PAR_BER=88–74 | match_PAR_EFS=82–79 | match_PAR_BAR=80–89 | match_PAR_BAY=83–77 | match_PAR_BKN=83–65 | match_PAR_CZV=73–76 | match_PAR_EAM=75–80 | match_PAR_FNB=94–97 | match_PAR_ASV=92–71 | match_PAR_MTA=96–88 | match_PAR_ASM=100–80 | match_PAR_OLY=90–75 | match_PAR_PAO=83–81 | match_PAR_RMB=104–90 | match_PAR_VAL=96–100| result_PAR_VAL=OT | match_PAR_VIR=90–62 | match_PAR_ZAL=87–76 | match_RMB_BER=90–72 | match_RMB_EFS=94–85 | match_RMB_BAR=91–86| result_RMB_BAR=OT | match_RMB_BAY=79–67 | match_RMB_BKN=81–85 | match_RMB_CZV=72–56 | match_RMB_EAM=91–87 | match_RMB_FNB=90–75 | match_RMB_ASV=92–73 | match_RMB_MTA=98–65 | match_RMB_ASM=94–95| result_RMB_ASM=OT | match_RMB_OLY=87–89 | match_RMB_PAO=83–68 | match_RMB_PAR=105–97 | match_RMB_VAL=95–91 | match_RMB_VIR=91–95 | match_RMB_ZAL=96–69 | match_VAL_BER=87–73 | match_VAL_EFS=81–71 | match_VAL_BAR=84–83 | match_VAL_BAY=82–73 | match_VAL_BKN=71–81 | match_VAL_CZV=75–77 | match_VAL_EAM=84–88 | match_VAL_FNB=82–80 | match_VAL_ASV=76–77 | match_VAL_MTA=93–94 | match_VAL_ASM=89–84 | match_VAL_OLY=85–92 | match_VAL_PAO=94–91| result_VAL_PAO=OT | match_VAL_PAR=89–81 | match_VAL_RMB=73–80 | match_VAL_VIR=79–68 | match_VAL_ZAL=76–80 | match_VIR_BER=85–76 | match_VIR_EFS=80–85 | match_VIR_BAR=75–92 | match_VIR_BAY=66–63 | match_VIR_BKN=88–83 | match_VIR_CZV=84–72 | match_VIR_EAM=89–84 | match_VIR_FNB=92–88 | match_VIR_ASV=79–84 | match_VIR_MTA=78–73 | match_VIR_ASM=66–83 | match_VIR_OLY=83–85 | match_VIR_PAO=74–64 | match_VIR_PAR=79–88 | match_VIR_RMB=79–96 | match_VIR_VAL=89–59 | match_VIR_ZAL=77–87 | match_ZAL_BER=88–81 | match_ZAL_EFS=60–86 | match_ZAL_BAR=73–72 | match_ZAL_BAY=75–67 | match_ZAL_BKN=79–75 | match_ZAL_CZV=71–66 | match_ZAL_EAM=71–62 | match_ZAL_FNB=86–66 | match_ZAL_ASV=85–67 | match_ZAL_MTA=68–67 | match_ZAL_ASM=79–70 | match_ZAL_OLY=72–74 | match_ZAL_PAO=67–81 | match_ZAL_PAR=74–88 | match_ZAL_RMB=81–72 | match_ZAL_VAL=95–74 | match_ZAL_VIR=68–65 }} == Četvrtfinale == Osam najboljih ekipa iz regularnog dijela sezone ulazi u četvrtfinale. Tim koji prvi pobijedi u tri utakmice pobjeđuje u seriji. Koristi se format 2–2–1 – timovi sa prednošću domaćeg terena igraju utakmice 1, 2 i 5 kod kuće, dok su njihovi protivnici domaćini utakmica 3 i 4. Utakmice 4 i 5 igraju se samo po potrebi. Četiri pobjedničke ekipe prolaze na Final Four. {| class=wikitable style="text-align:center" |- !width=15| !width=220|Ekipa 1 !width=40|Rez. !width=220|Ekipa 2 !width=70|1. utakmica !width=70|2. utakmica !width=70|3. utakmica !width=70|4. utakmica !width=70|5. utakmica |- style="background:#d2d2d2;" | 1. || align=right| '''[[KK Olympiacos|Olympiacos]]''' {{ZD|GRČ}} || '''3''':2 || align=left| {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbache|Fenerbache]] || '''79''':68 || 78:'''82''' || '''72''':71 || 69:'''73''' || '''84''':72 |- style="background:#e6e6e6;" | 2. || align=right| '''[[KK Barcelona|Barcelona]]''' {{ZD|ŠPA}} || '''3''':0 || align=left| {{ZD|LIT}} [[KK Žalgiris|Žalgiris]] || '''91''':69 || '''89''':81 || '''77''':66 || – || – |- style="background:#d2d2d2;" | 3. || align=right| '''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]''' {{ZD|ŠPA}} || '''3''':2 || align=left| {{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] || 87:'''89''' || 80:'''95''' || '''82''':80 || '''85''':78 || '''98''':94 |- style="background:#e6e6e6;" | 4. || align=right| '''[[KK AS Monako|AS Monako]]''' {{ZD|FRA}} || '''3''':2 || align=left| {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]] || 67:'''79''' || '''86''':74 || '''83''':78 || 69:'''104''' || '''97''':86 |} == Final Four == [[Datoteka:Žalgirio Arena, Kaunas, Lithuania.jpg|250px|thumb|right|[[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] u [[Kaunas]]u]] Final Four, koji se održava tokom jednog vikenda, posljednja je faza sezone. Četiri preostala tima igraju jednu nokaut rundu u petak navečer, a dva pobjednika idu u finale. Nedjelja počinje utakmicom za treće mjesto, nakon čega slijedi finale. Final Four Eurolige 2023. odigran je u Žalgirio Areni u [[Kaunas]]u, [[Litvanija|Litvaniji]], od 19. do 21. maja 2023.<ref>{{cite web |title=2023 and 2024 Final Fours awarded to Kaunas and Berlin |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/2023-2024-final-fours-to-kaunas-berlin/ |website=[[Euroleague Basketball]] |access-date=14. 1. 2023 |archive-date=14. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230114235438/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/2023-2024-final-fours-to-kaunas-berlin/ |url-status=dead }}</ref> {{Round4-with third |RD1=Polufinale |RD2=Finale |Consol=3. mjesto <!--Date-Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2 --> | 19. maj 2023. | {{ZD|GRČ}} '''[[KK Olympiacos|Olympiacos]]''' | '''76''' | {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] | 62 | 19. maj 2023. | {{ZD|ŠPA}} [[KK Barcelona|Barcelona]] | 66 | {{ZD|ŠPA}} '''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]''' | '''78''' <!--Finale --> | 21. maj 2023. | {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] | 78 | {{ZD|ŠPA}} '''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]''' | '''79''' <!--3. mjesto --> | 21. maj 2023. | {{ZD|FRA}} '''[[KK AS Monako|Monako]]''' | '''78''' | {{ZD|ŠPA}} [[KK Barcelona|Barcelona]] | 66 }} === Polufinale === {{basketballbox collapsible | date = 19. maj 2023. | time = 17:00 | report = https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/game-center/2022-23/olympiacos-piraeus-as-monaco/E2022/327/ | teamA = '''[[KK Olympiacos|Olympiacos]]''' {{ZD|GRČ}} | scoreA = '''76''' | scoreB = 62 | teamB = {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] | Q1 = 14–'''20''' | Q2 = 15–'''21''' | Q3 = '''27'''–2 | Q4 = '''20'''–19 | points1 = [[Aleksandar Vezenkov|Vezenkov]] 19 | rebounds1 = [[Kostas Papanikolaou|Papanikolaou]] 8 | assist1 = [[Kostas Sloukas|Sloukas]], [[Thomas Walkup|Walkup]] 7 | rating1 = Papanikolaou 21 | points2 = [[Élie Okobo|Okobo]], [[Mike James (košarka, rođen 1990)|James]] 17 | rebounds2 = [[Jordan Loyd|Loyd]], [[Donta Hall|Hall]] 7 | assist2 = Okobo 5 | rating2 = Loyd 15 | arena = [[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] | place = [[Kaunas]], [[Litvanija]] | attendance = 11.673 | referee = {{ZD|UKR}} Borys Ryzhyk, {{ZD|LVA}} Oļegs Latiševs, {{ZD|LTU}} Gytis Vilius | class = expanded }} {{basketballbox collapsible | date = 19. maj 2023. | time = 20:00 | report = https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/game-center/2022-23/fc-barcelona-real-madrid/E2022/328/ | teamA = [[KK Barcelona|Barcelona]] {{ZD|ŠPA}} | scoreA = 66 | scoreB = '''78''' | teamB = {{ZD|ŠPA}} '''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]''' | Q1 = 18–18 | Q2 = '''24'''–18 | Q3 = 13–'''22''' | Q4 = 11–'''20''' | points1 = [[Álex Abrines|Abrines]] 16 | rebounds1 = [[Tomáš Satoranský|Satoranský]] 11 | assist1 = ''tri igrača'' 3 | rating1 = Abrines 14 | points2 = [[Edy Tavares|Tavares]] 20 | rebounds2 = Tavares 15 | assist2 = [[Sergio Rodríguez|Rodríguez]], [[Sergio Llull|Llull]] 5 | rating2 = Tavares 39 | arena = [[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] | place = [[Kaunas]], [[Litvanija]] | attendance = 11.411 | referee = {{ZD|SVN}} Saša Pukl, {{ZD|TUR}} Emin Moğulkoç, {{nowrap|{{ZD|FRA}} Mehdi Difallah}} | class = expanded }} === Utakmica za 3. mjesto === {{basketballbox collapsible | date = 21. maj 2023. | time = 16:00 | report = https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/game-center/2022-23/as-monaco-fc-barcelona/E2022/329/ | teamA = '''[[KK AS Monako|Monako]]''' {{ZD|FRA}} | scoreA = '''78''' | scoreB = 66 | teamB = {{ZD|ŠPA}} [[KK Barcelona|Barcelona]] | Q1 = '''24'''–13 | Q2 = '''20'''–15 | Q3 = 16–'''17''' | Q4 = 18–'''21''' | points1 = [[Matthew Strazel|Strazel]] 14 | rebounds1 = [[Donta Hall|Hall]] 11 | assist1 = [[Jordan Loyd|Loyd]] 6 | rating1 = Hall 17 | points2 = [[Nikola Mirotić|Mirotić]] 15 | rebounds2 = [[James Nnaji|Nnaji]], [[Jan Veseli|Veseli]] 4 | assist2 = ''tri igrača'' 4 | rating2 = Mirotić 14 | arena = [[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] | place = [[Kaunas]], [[Litvanija]] | attendance = 9.333 | referee = {{ZD|UKR}} Borys Ryzhyk, {{ZD|GER}} Anne Panther, {{nowrap|{{ZD|CRO}} Tomislav Hordov}} | class = expanded }} === Finale === {{basketballbox collapsible | date = 21. maj 2023. | time = 19:00 | report = https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/game-center/2022-23/olympiacos-piraeus-real-madrid/E2022/330/ | teamA = [[KK Olympiacos|Olympiacos]] {{ZD|GRČ}} | scoreA = 78 | scoreB = '''79''' | teamB = {{ZD|ŠPA}} '''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]''' | Q1 = '''24'''–17 | Q2 = 21–'''28''' | Q3 = '''18'''–14 | Q4 = 15–'''20''' | points1 = [[Aleksandar Vezenkov|Vezenkov]] 29 | rebounds1 = Vezenkov 9 | assist1 = [[Thomas Walkup|Walkup]] 6 | rating1 = Vezenkov 34 | points2 = [[Sergio Rodriguez|Rodriguez]] 15 | rebounds2 = [[Edy Tavares|Tavares]] 10 | assist2 = Rodriguez 9 | rating2 = Rodriguez 23 | arena = [[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] | place = [[Kaunas]], [[Litvanija]] | attendance = 11.066 | referee = {{ZD|SVN}} Saša Pukl, {{ZD|LTU}} Gytis Vilius, {{nowrap|{{ZD|FRA}} Mehdi Difallah}} | bg = #ffffd0 | class = expanded }} {| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;" |- !Pobjednik Eurolige 2022/23. |- |[[Datoteka:Real Madrid Baloncesto.png|180px|KK Real Madrid]]<br />'''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]'''<br />'''11. titulа''' |} == Nagrade == === Euroliga MVP === * {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] ({{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]])<ref>{{Cite web |date=18. 5. 2023 |title=2022-23 Turkish Airlines EuroLeague MVP: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus {{!}} EuroLeague |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/2022-23-turkish-airlines-euroleague-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |access-date=18. 5. 2023 |website=Euroleague Basketball |language=en-GB |archive-date=18. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230518091910/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/2022-23-turkish-airlines-euroleague-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> === Euroliga Final Four MVP === * {{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] ({{ZD|ŠPA}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]])<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/edy-tavares-crowned-as-final-four-mvp/|title=Edy Tavares crowned as Final Four MVP|work=Euroleague.net|access-date=21. 5. 2023|archive-date=21. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230521205032/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/edy-tavares-crowned-as-final-four-mvp/|url-status=dead}}</ref> === Idealni tim Eurolige === {|| class="wikitable" |- ! colspan=2|Prva postava <ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/the-all-euroleague-first-team-is-announced/|title=Meet the 2022-23 All-EuroLeague First Team!|work=EuroleagueBasketball.net|access-date=15. 5. 2023|archive-date=15. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230515101154/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/the-all-euroleague-first-team-is-announced/|url-status=dead}}</ref> ! colspan=2|Druga postava <ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/here-is-your-2022-23-all-euroleague-second-team/|title=Here is your 2022-23 All-EuroLeague Second Team!|work=EuroleagueBasketball.net|access-date=15. 5. 2023|archive-date=15. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230515144606/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/here-is-your-2022-23-all-euroleague-second-team/|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZD|ESP}} [[Lorenzo Brown]] |{{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]] |{{ZD|USA}} [[Darius Thompson]] |{{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] |- |{{ZD|BIH}} [[Džanan Musa]] |{{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] |{{ZD|USA}} [[Kevin Punter]] |{{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] |- |{{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] |{{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] |{{ZD|USA}} [[Wade Baldwin IV|Wade Baldwin]] |{{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel aviv|Maccabi]] |- |{{ZD|FRA}} [[Mathias Lessort]] |{{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] |{{ZD|USA}} [[Mike James (košarka, rođen 1990)|Mike James]] |{{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|AS Monako]] |- |{{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] |{{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] |{{ZD|ESP}} [[Nikola Mirotić]] |{{ZD|ESP}} [[KK Barcelona|Barcelona]] |} ===Najbolji strelac=== * {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] ({{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]])<ref>{{Cite web |title=Sasha Vezenkov captures the 2022-23 Ford Top Scorer Trophy {{!}} EuroLeague |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/sasha-vezenkov-captures-the-2022-23-ford-top-scorer-trophy/ |access-date=12. 5. 2023 |website=Euroleague Basketball |language=en-GB |archive-date=12. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230512082907/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/sasha-vezenkov-captures-the-2022-23-ford-top-scorer-trophy/ |url-status=dead }}</ref> ===Najbolji odbrambeni igrač=== * {{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] ({{ZD|ŠPA}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]])<ref>{{Cite web |title=Edy Tavares is the 2022-23 EuroLeague Best Defender {{!}} EuroLeague |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/walter-tavares-is-the-2022-23-euroleague-best-defender/ |access-date=13. 5. 2023 |website=Euroleague Basketball |language=en-GB |archive-date=13. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513101258/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/walter-tavares-is-the-2022-23-euroleague-best-defender/ |url-status=dead }}</ref> ===Zvijezda u usponu=== * {{ZD|IZR}} [[Yam Madar]] ({{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]])<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/yam-madar-is-the-2022-23-euroleague-rising-star-winner/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/|title=Yam Madar is the 2022-23 EuroLeague Rising Star winner|work=Euroleague.net|access-date=12. 5. 2023|archive-date=12. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230512100413/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/yam-madar-is-the-2022-23-euroleague-rising-star-winner/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/|url-status=dead}}</ref> ===Trener godine=== * {{ZD|GRČ}} [[Georgios Bartzokas]] ({{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]])<ref>{{Cite web |title=Coach of the Year: Georgios Bartzokas, Olympiacos Piraeus {{!}} EuroLeague |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/tae2223-coach-of-the-year-georgios-bartzokas-olympiacos-piraeus/ |access-date=14. 5. 2023 |website=Euroleague Basketball |language=en-GB |archive-date=27. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230527012731/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/tae2223-coach-of-the-year-georgios-bartzokas-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> ===Najkorisniji igrači kola=== <section begin=mvp-of-the-round /> ;Regularna sezona {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- ! Kolo ! style="width:160px;"|Igrač ! style="width:190px;"|Tim ! Indeks ! {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | 1 ||style="text-align:left;"| {{ZD|EST}} [[Maik Kotsar]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] || 31 || <ref>{{cite news|title=Round 1 MVP: Maik Kotsar, Cazoo Baskonia Vitoria-Gasteiz|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-1-mvp-maik-kotsar-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/|publisher=EuroLeague|date=8. 10. 2022|access-date=8. 10. 2022|archive-date=8. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221008111825/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-1-mvp-maik-kotsar-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/|url-status=dead}}</ref> |- | 2 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] || style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 37 || <ref>{{cite news|title=Round 2 MVP: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-2-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/|publisher=EuroLeague|date=14. 10. 2022|access-date=14. 10. 2022|archive-date=15. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221015120329/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-2-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/|url-status=dead}}</ref> |- | 3 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Luke Sikma]] || style="text-align:left;"| {{ZD|GER}} [[KK Alba Berlin|ALBA Berlin]] || 33 || <ref>{{cite news|title=Round 3 MVP: Luke Sikma, ALBA Berlin|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-3-mvp-luke-sikma-alba-berlin/|publisher=EuroLeague|date=20. 10. 2022|access-date=20. 10. 2022|archive-date=21. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221021221344/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-3-mvp-luke-sikma-alba-berlin/|url-status=dead}}</ref> |- |rowspan=3 | 4 || align=left| {{ZD|USA}} [[Mike James (košarka, rođen 1990)|Mike James]] || align=left| {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] || rowspan=3| 29 || rowspan=3| <ref>{{cite news |title=Mike James, Sasha Vezenkov, Nicolo Melli Round 4 Tri-MVPs |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mike-james-sasha-vezenkov-nicolo-melli-round-4-tri-mvps-2022-23-turkish-airlines-euroleague/ |access-date=22. 10. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=23. 10. 2022 |archive-date=22. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022114700/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mike-james-sasha-vezenkov-nicolo-melli-round-4-tri-mvps-2022-23-turkish-airlines-euroleague/ |url-status=dead }}</ref> |- | align=left| {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] <small>(2)</small> || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] |- | align=left| {{ZD|ITA}} [[Nicolò Melli]] || align=left| {{ZD|ITA}} [[KK Olimpia Milano|Olimpia Milano]] |- | 5 ||style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[Lorenzo Brown]] || style="text-align:left;"| {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]] || 33 || <ref>{{cite news |title=Round 5 MVP: Lorenzo Brown, Maccabi Playtika Tel Aviv |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-5-mvp-lorenzo-brown-maccabi-playtika-tel-aviv/ |access-date=29. 10. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=29. 10. 2022 |archive-date=29. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221029113609/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-5-mvp-lorenzo-brown-maccabi-playtika-tel-aviv/ |url-status=dead }}</ref> |- | 6 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BIH}} [[Džanan Musa]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 31 || <ref>{{cite news |title=Round 6 MVP: Dzanan Musa, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-6-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |access-date=5. 11. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=5. 11. 2022 |archive-date=5. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221105122434/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-6-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- |rowspan=2 | 7 || align=left| {{ZD|USA}} [[Johnathan Motley]] || align=left| {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbache|Fenerbache]] || rowspan=2| 33 || rowspan=2| <ref>{{cite news |title=Round 7 co-MVPs: Motley, Fenerbahçe and Jones, Valencia |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-7-co-mvps-motley-Fenerbahçe-and-jones-valencia/ |access-date=12. 11. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=12. 11. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> |- | align=left| {{ZD|ARM}} [[Chris Jones (košarka, rođen 1993)|Chris Jones]] || align=left| {{ZD|ESP}} [[KK Valencia]] |- | 8 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] <small>(3)</small> || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 43 || <ref>{{cite news |title=Round 8 MVP: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-8-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |access-date=20. 11. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=19. 11. 2022 |archive-date=19. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221119123016/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-8-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |- | 9 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BIH}} [[Džanan Musa]] <small>(2)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 32 || <ref>{{cite news |title=Round 9 MVP: Dzanan Musa, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-9-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |access-date=24. 11. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=24. 11. 2022 |archive-date=24. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221124120459/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-9-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- | 10 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] <small>(4)</small> || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 34 || <ref>{{cite news |title=Round 10 MVP: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-10-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |access-date=26. 11. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=26. 11. 2022 |archive-date=26. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221126124133/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-10-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |- | 11 ||style="text-align:left;"| {{ZD|SRB}} [[Vasilije Micić]] || align=left| {{ZD|TUR}} [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] || 31 || <ref>{{cite news |title=Round 11 MVP: Vasilije Micic, Anadolu Efes Istanbul |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-11-mvp-vasilije-micic-anadolu-efes-istanbul/ |access-date=3. 12. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=3. 12. 2022 |archive-date=3. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221203125909/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-11-mvp-vasilije-micic-anadolu-efes-istanbul/ |url-status=dead }}</ref> |- |rowspan=2 | 12 || align=left| {{ZD|USA}} [[Dwayne Bacon]] || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] || rowspan=2| 28 || rowspan=2| <ref>{{cite news |title=Round 12 co-MVPs: Bacon, Panathinaikos and Henry, Baskonia |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-12-co-mvps-bacon-panathinaikos-and-henry-baskonia |access-date=10. 12. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=11. 12. 2022 |archive-date=10. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221210120746/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-12-co-mvps-bacon-panathinaikos-and-henry-baskonia/ |url-status=dead }}</ref> |- | align=left| {{ZD|SEN}} [[Pierriá Henry]] || align=left| {{ZD|ESP}} [[KK Baskonia|Baskonia]] |- | 13 ||style="text-align:left;"| {{ZD|MNE}} [[Bojan Dubljević]] || align=left| {{ZD|ESP}} [[KK Valencia]] || 33 || <ref>{{cite news |title=Round 13 MVP: Bojan Dubljevic, Valencia Basket |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-13-mvp-bojan-dubljevic-valencia/ |access-date=15. 12. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=15. 12. 2022 |archive-date=15. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221215133622/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-13-mvp-bojan-dubljevic-valencia/ |url-status=dead }}</ref> |- | 14 ||style="text-align:left;"| {{ZD|UGA}} [[Brandon Davies]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ITA}} [[KK Olimpia Milano|Olimpia Milano]] || 30 || <ref>{{cite news|title=Round 14 MVP: Brandon Davies, EA7 Emporio Armani Milan|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-14-mvp-brandon-davies-milan/|publisher=EuroLeague|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022|archive-date=17. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221217164000/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-14-mvp-brandon-davies-milan/|url-status=dead}}</ref> |- | 15 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Keenan Evans]] || style="text-align:left;"| {{ZD|LTU}} [[KK Žalgiris|Žalgiris]] || 39 || <ref>{{cite news|title=Round 15 MVP: Keenan Evans, Zalgiris Kaunas|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-15-mvp-keenan-evans-zalgiris-kaunas/|publisher=EuroLeague|date=24. 12. 2022|access-date=25. 12. 2022|archive-date=24. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221224141159/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-15-mvp-keenan-evans-zalgiris-kaunas/|url-status=dead}}</ref> |- | 16 ||style="text-align:left;"| {{ZD|FRA}} [[Élie Okobo]] || style="text-align:left;"| {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] || 35 || <ref>{{cite news|title=Round 16 MVP: Elie Okobo, AS Monaco|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-16-mvp-elie-okobo-as-monaco/|publisher=EuroLeague|date=31. 12. 2022|access-date=1. 1. 2023|archive-date=31. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221231131532/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-16-mvp-elie-okobo-as-monaco/|url-status=dead}}</ref> |- | 17 ||style="text-align:left;"| {{ZD|SRB}} [[Filip Petrušev]] || style="text-align:left;"| {{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] || 36 || <ref>{{cite news|title=Round 17 MVP: Filip Petrusev, Crvena Zvezda Meridianbet Belgrade|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-17-mvp-filip-petrusev-crvena-zvezda-meridianbet-belgrade/|publisher=EuroLeague|date=7. 1. 2023|access-date=7. 1. 2023|archive-date=7. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230107124142/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-17-mvp-filip-petrusev-crvena-zvezda-meridianbet-belgrade/|url-status=dead}}</ref> |- | 18 ||style="text-align:left;"| {{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 35 || <ref>{{cite news|title=Round 18 MVP: Walter Tavares, Real Madrid|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-18-mvp-walter-tavares-real-madrid/|publisher=EuroLeague|date=12. 1. 2023|access-date=12. 1. 2023|archive-date=12. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230112122108/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-18-mvp-walter-tavares-real-madrid/|url-status=dead}}</ref> |- | 19 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Johnathan Motley]] <small>(2)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe]] || 38 ||<ref>{{cite news|title=Round 19 MVP: Johnathan Motley, Fenerbahçe Beko Istanbul|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-19-mvp-johnathan-motley-Fenerbahçe-beko-istanbul/|publisher=EuroLeague|date=14. 1. 2023|access-date=14. 1. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> |- | 20 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Wade Baldwin IV|Wade Baldwin]] || style="text-align:left;"| {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]] || 35 || <ref>{{cite news |title=Round 20 MVP: Wade Baldwin, Maccabi Playtika Tel Aviv |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-20-mvp-wade-baldwin-maccabi-playtika-tel-aviv/ |access-date=21. 1. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=21. 1. 2023 |archive-date=21. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230121133130/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-20-mvp-wade-baldwin-maccabi-playtika-tel-aviv/ |url-status=dead }}</ref> |- | 21 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Darius Thompson]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] || 36 || <ref>{{cite news |title=Round 21 MVP: Darius Thompson, Cazoo Baskonia Vitoria-Gasteiz |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-21-mvp-darius-thompson-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/ |access-date=28. 1. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=28. 1. 2023 |archive-date=28. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230128145528/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-21-mvp-darius-thompson-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/ |url-status=dead }}</ref> |- | 22 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Will Clyburn]] || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] || 27 || <ref>{{cite news |title=Round 22 MVP: Will Clyburn, Anadolu Efes Istanbul |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-22-mvp-will-clyburn-anadolu-efes-istanbul/ |access-date=2. 2. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=2. 2. 2023 |archive-date=2. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230202115903/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-22-mvp-will-clyburn-anadolu-efes-istanbul/ |url-status=dead }}</ref> |- | 23 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Nigel Hayes]] || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbache|Fenerbahçe]] || 37 || <ref>{{cite news |title=Round 23 MVP: Nigel Hayes-Davis, Fenerbahçe Beko Istanbul |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-23-mvp-nigel-hayes-davis-Fenerbahçe-beko-istanbul/ |access-date=4. 2. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=4. 2. 2023 }}{{Mrtav link}}</ref> |- | 24 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] <small>(5)</small> || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 40 || <ref>{{cite news |title=Round 24 MVP: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-24-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |access-date=11. 2. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=11. 2. 2023 |archive-date=11. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230211123649/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-24-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |- | 25 ||style="text-align:left;"| {{ZD|SRB}} [[Marko Gudurić]] || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbache|Fenerbache]] || 35 ||<ref>{{cite news|title=Round 25 MVP: Marko Guduric, Fenerbahçe Beko Istanbul|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-25-mvp-marko-guduric-Fenerbah%C3%A7e-beko-istanbul/|publisher=EuroLeague|date=25. 2. 2023|access-date=25. 2. 2023|archive-date=5. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250805190013/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-25-mvp-marko-guduric-Fenerbah%C3%A7e-beko-istanbul/|url-status=dead}}</ref> |- | 26 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Will Clyburn]] <small>(2)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] || 32 || <ref>{{cite news |title=Round 26 MVP: Will Clyburn, Anadolu Efes Istanbul |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-26-mvp-will-clyburn-anadolu-efes-istanbul/ |access-date=4. 3. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=5. 3. 2023 |archive-date=4. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230304143220/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-26-mvp-will-clyburn-anadolu-efes-istanbul/ |url-status=dead }}</ref> |- | 27 ||style="text-align:left;"| {{ZD|AUS}} [[Dante Exum]] || style="text-align:left;"| {{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] || 33 || <ref>{{cite news |title=Round 27 MVP: Dante Exum, Partizan Mozzart Bet Belgrade |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-27-mvp-dante-exum-partizan-mozzart-bet-belgrade/ |access-date=9. 3. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=9. 3. 2023 |archive-date=9. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230309121323/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-27-mvp-dante-exum-partizan-mozzart-bet-belgrade/ |url-status=dead }}</ref> |- |rowspan=2 | 28 || align=left| {{ZD|ARG}} [[Gabriel Deck]] || align=left| {{ZD|ESP}} [[KK Real MAdrid|Real Madrid]] || rowspan=2| 26 || rowspan=2|<ref>{{cite news|title=Round 28 co-MVPs: Gabriel Deck and Chima Moneke|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-28-co-mvps-gabriel-deck-and-chima-moneke/|publisher=EuroLeague|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311122056/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-28-co-mvps-gabriel-deck-and-chima-moneke/|url-status=dead}}</ref> |- | align=left| {{ZD|NIG}} [[Chima Moneke]] || align=left| {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] |- | 29 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BIH}} [[Džanan Musa]] <small>(3)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 38 || <ref>{{cite news |title=Round 29 MVP: Dzanan Musa, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-29-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |access-date=18. 3. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=18. 3. 2023 |archive-date=18. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318124832/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-29-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- | 30 ||style="text-align:left;"| {{ZD|FRA}} [[Guerschon Yabusele]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 30 || <ref>{{cite news |title=Round 30 MVP: Guerschon Yabusele, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-30-mvp-guerschon-yabusele-real-madrid/ |access-date=25. 3. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=25. 3. 2023 |archive-date=25. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230325122552/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-30-mvp-guerschon-yabusele-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- |rowspan=2 | 31 || align=left| {{ZD|EST}} [[Maik Kotsar]] <small>(2)</small> || align=left| {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] || rowspan=2| 40 || rowspan=2| <ref>{{cite news |title=Round 31 co-MVP's: Maik Kotsar and Georgios Papagiannis |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-31-co-mvps-maik-kotsar-and-georgios-papagiannis |access-date=30. 3. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=30. 3. 2023 |archive-date=30. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330112348/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-31-co-mvps-maik-kotsar-and-georgios-papagiannis/ |url-status=dead }}</ref> |- | align=left| {{nowrap|{{ZD|GRČ}} [[Georgios Papagiannis]]}} || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] |- | 32 ||style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[Thomas Walkup]] || style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 32 || <ref>{{cite news |title=Round 32 MVP: Thomas Walkup, Olympiacos Piraeus |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-32-mvp-thomas-walkup-olympiacos-piraeus/ |access-date=1. 4. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=1. 4. 2023 |archive-date=1. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230401114222/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-32-mvp-thomas-walkup-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |- | 33 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Darius Thompson]] <small>(2)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] || 36 || <ref>{{cite news |title=Round 33 MVP: Darius Thompson, Cazoo Baskonia Vitoria-Gasteiz |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-33-mvp-darius-thompson-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/ |access-date=10. 4. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=8. 4. 2023 |archive-date=10. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410110300/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-33-mvp-darius-thompson-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/ |url-status=dead }}</ref> |- | 34 ||style="text-align:left;"| {{ZD|ITA}} [[Daniel Hackett]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ITA}} [[KK Virtus Bologna|Virtus Bologna]] || 36 || <ref>{{cite news |title=Round 34 MVP: Daniel Hackett, Virtus Segafredo Bologna |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-34-mvp-daniel-hackett-virtus-segafredo-bologna/ |access-date=15. 4. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=15. 4. 2023 |archive-date=15. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415121746/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-34-mvp-daniel-hackett-virtus-segafredo-bologna/ |url-status=dead }}</ref> |} ;Četvrtfinale {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- ! Kolo ! style="width:160px;"|Igrač ! style="width:190px;"|Tim ! Indeks ! {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | 1 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Kevin Punter]] || style="text-align:left;"| {{flagicon|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] || 33 || <ref>{{cite news|title=Playoffs Game 1 MVP: Kevin Punter of Partizan Mozzart Bet Belgrade|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-1-mvp-kevin-punter-of-partizan-mozzart-bet-belgrade/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/|date=27. 4. 2023|access-date=27. 4. 2023|archive-date=27. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230427090700/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-1-mvp-kevin-punter-of-partizan-mozzart-bet-belgrade/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/|url-status=dead}}</ref> |- | 2 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Jordan Loyd]] || style="text-align:left;"| {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] || 35 || <ref>{{cite news |title=Playoffs Game 2 MVP: Jordan Loyd, AS Monaco |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-2-mvp-jordan-loyd-as-monaco/ |date=29. 4. 2023 |access-date=3. 5. 2023 |archive-date=4. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504234420/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-2-mvp-jordan-loyd-as-monaco/ |url-status=dead }}</ref> |- | 3 ||style="text-align:left;"| {{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] <small>(2)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 41 || <ref>{{cite news |title=Playoffs Game 3 MVP: Walter Tavares, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-3-mvp-walter-tavares-real-madrid/ |date=4. 5. 2023 |access-date=4. 5. 2023 |archive-date=5. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230505202645/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-3-mvp-walter-tavares-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- | 4 ||style="text-align:left;"| {{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] <small>(3)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 30 || <ref>{{cite news |title=Playoffs Game 4 MVP: Walter Tavares, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-4-mvp-walter-tavares-real-madrid/ |date=6. 5. 2023 |access-date=6. 5. 2023 |archive-date=6. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230506133210/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-4-mvp-walter-tavares-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- | 5 ||style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[Kostas Sloukas]] || style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 27 || <ref>{{cite news |title=Game 5 MVP: Kostas Sloukas, Olympiacos Piraeus |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/game-5-mvp-kostas-sloukas-olympiacos-piraeus/ |date=11. 5. 2023 |access-date=11. 5. 2023 |archive-date=11. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230511074942/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/game-5-mvp-kostas-sloukas-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |} ===Najkorisniji igrači mjeseca=== {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! Mjesec ! style="width:180px;"|Igrač ! style="width:220px;"|Tim ! {{Abbr|Ref.|Reference}} |- ! colspan=5 | 2022. |- |Oktobar || align="left"|{{ZD|USA}} [[Mike James (košarka, rođen 1990)|Mike James]] ||align="left"| {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] || <ref>{{cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/the-mvp-for-october-is-monacos-mike-james/ |title=The MVP for October is Monaco's Mike James |publisher=EuroLeague |date=1. 11. 2022 |access-date=13. 6. 2023 |archive-date=1. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221101094153/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/the-mvp-for-october-is-monacos-mike-james/ |url-status=dead }}</ref> |- |Novembar || align="left"|{{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] || align="left"| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]]||<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-november-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/|title=MVP for November: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus|publisher=EuroLeague|date=28. 11. 2022|access-date=13. 6. 2023|archive-date=28. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128151752/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-november-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/|url-status=dead}}</ref> |- |Decembar || align="left"|{{ZD|ARG}} [[Luca Vildoza]] || align="left"| {{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]||<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-december-luca-vildoza-crvena-zvezda-meridianbet-belgrade/|title=MVP for December: Luca Vildoza, Crvena Zvezda Meridianbet Belgrade|publisher=EuroLeague|date=2. 1. 2023|access-date=13. 6. 2023|archive-date=2. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230102110946/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-december-luca-vildoza-crvena-zvezda-meridianbet-belgrade/|url-status=dead}}</ref> |- ! colspan=5 | 2023. |- |Januar|| align="left"|{{ZD|USA}} [[Augustine Rubit]] || align="left"| {{ZD|GER}} [[KK Bayern München|Bayern München]]||<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-january-augustine-rubit-fc-bayern-munich/|title=MVP for January: Augustine Rubit, FC Bayern Munich|publisher=EuroLeague|date=30. 1. 2023|access-date=13. 6. 2023|archive-date=30. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230130110928/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-january-augustine-rubit-fc-bayern-munich/|url-status=dead}}</ref> |- |Februar|| align="left"|{{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] <small>(2)</small> || align="left"| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]]||<ref>{{cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-february-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |title=MVP for February: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus |publisher=EuroLeague |date=27. 2. 2023 |access-date=13. 6. 2023 |archive-date=27. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230227115011/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-february-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |- |Mart|| align="left"|{{ZD|USA}} [[Wade Baldwin IV|Wade Baldwin]] || align="left"| {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]]||<ref>{{cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-of-march-wade-baldwin-maccabi-playtika-tel-aviv/ |title=MVP of March: Wade Baldwin, Maccabi Playtika Tel Aviv |publisher=EuroLeague |date=3. 4. 2023 |access-date=13. 6. 2023 |archive-date=3. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230403101332/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-of-march-wade-baldwin-maccabi-playtika-tel-aviv/ |url-status=dead }}</ref> |- |April/Maj|| align="left"|{{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] || align="left"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]]||<ref>{{cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-april-may-walter-tavares-real-madrid/ |title=MVP for April/May: Walter Tavares, Real Madrid |publisher=EuroLeague |date=11. 5. 2023 |access-date=13. 6. 2023 |archive-date=11. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230511120708/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-april-may-walter-tavares-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://euroleague.net Zvanični sajt Eurolige]{{Mrtav link}} {{KK Real Madrid - prvak Eurolige 2022/23.}} {{Euroliga}} [[Kategorija:Euroliga]] bli7jr2j1rk4rx8t83to9u3hcgjd7pa 2024. 0 502813 3901782 3896004 2026-07-03T14:53:37Z AnToni 2325 /* August */ 3901782 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2024. ([[Rimski brojevi|MMXXIV]])''' je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 2024. godina [[Nova era|nove ere]] i [[Anno Domini]] (AD), 24. godina 3. milenija i 21. vijeka, i 5. decenije 2020-ih. Godina je do sada svjedočila [[Spisak tekućih oružanih sukoba|nastavku velikih sukoba]] uključujući [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|rusku invaziju na Ukrajinu]], [[Rat Izrael-Hamas 2023|rat Izrael-Hamas]], [[Građanski rat u Mjanmaru (2021 – danas)|građanski rat u Mjanmaru]] i [[Rat u Sudanu (2023.)|rat u Sudanu]]. Sa preko 70 nacionalnih izbora koji se održavaju tokom godine,<ref>{{Cite news|date=26. 12. 2023|title=Transcript: What will work look like in 2024?|work=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/e12bb7f9-b470-456b-825d-dcfd4a26432f|access-date=1. 1. 2024|archive-date=1. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101141538/https://www.ft.com/content/e12bb7f9-b470-456b-825d-dcfd4a26432f|url-status=live}}</ref> očekuje se da će 2024. biti neuobičajeno aktivna godina u izborima, sa sedam od deset [[Spisak država po stanovništvu|najnaseljenijih zemalja]] ([[Bangladeš]], [[Pakistan]], [[Rusija]], [[Indija]], [[Meksiko]], [[Indonezija]] i [[Sjedinjene Američke Države]]), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.politics.co.uk/news/2023/12/18/rishi-sunak-confirms-election-will-be-next-year-despite-legal-right-to-wait-until-january-2025/|title=Rishi Sunak confirms election will be next year, despite legal right to wait until January 2025|website=Politics.co.uk|access-date=3. 1. 2024|archive-date=12. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240312204933/https://www.politics.co.uk/news/2023/12/18/rishi-sunak-confirms-election-will-be-next-year-despite-legal-right-to-wait-until-january-2025/|url-status=live}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/uk/politics/rishi-sunak-general-election-keir-starmer-b2466424.html|title=Rishi Sunak rules out a 2025 general election: ‘2024 will be an election year’|last=Mitchell|first=Archie|date=19. 12. 2023|website=[[The Independent]]|access-date=19. 12. 2023|archive-date=19. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219104036/http://www.independent.co.uk/news/uk/politics/rishi-sunak-general-election-keir-starmer-b2466424.html|url-status=live}}</ref> i [[Evropska unija]] se očekuje da će ove godine održati izbore.<ref>{{Cite news|date=1. 11. 2023|title=In 2024, It's Election Year in 40 Countries|language=en|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/newsletters/2023-11-01/2024-is-election-year-in-40-countries-and-podcast-elon-inc-launches-next-week|access-date=3. 12. 2023|archive-date=31. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231231075501/https://www.bloomberg.com/news/newsletters/2023-11-01/2024-is-election-year-in-40-countries-and-podcast-elon-inc-launches-next-week|url-status=live}}</ref> Očekuje se da će [[umjetna inteligencija]] utjecati i potaknuti glasače uoči izbora, povećavajući rizik od političkih [[dezinformacija]] i [[Demokratsko nazadovanje|demokratskog nazadovanja]] širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.chathamhouse.org/publications/the-world-today/2023-10/how-ai-could-sway-voters-2024s-big-elections|title=How AI could sway voters in 2024's big elections|date=29. 9. 2023|publisher=[[Chatham House]]|access-date=19. 11. 2023|archive-date=19. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231119104432/https://www.chathamhouse.org/publications/the-world-today/2023-10/how-ai-could-sway-voters-2024s-big-elections|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.brennancenter.org/our-work/analysis-opinion/how-ai-puts-elections-risk-and-needed-safeguards|title=How AI Puts Elections at Risk — And the Needed Safeguards|last=Panditharatne|first=Mekela|last2=Giansiracusa|first2=Noah|year=2023|website=[[Brennan Center for Justice]]|language=en|access-date=3. 12. 2023|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609045516/https://www.brennancenter.org/our-work/analysis-opinion/how-ai-puts-elections-risk-and-needed-safeguards|url-status=live}}</ref> == Događaji == === Mart === * [[7. mart]] – [[Švedska]] se pridružila [[NATO]]-u i tako postala njegova 32. članica.<ref>{{Cite news|title=Sweden finally joins Nato after nearly two-year wait|url=https://www.theguardian.com/world/2024/mar/07/sweden-joins-nato-after-ratification-hungary-drops-opposition|newspaper=The Guardian|date=7. 3. 2024|access-date=7. 3. 2024|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Miranda|last=Bryant|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609045522/https://www.theguardian.com/world/2024/mar/07/sweden-joins-nato-after-ratification-hungary-drops-opposition|url-status=live}}</ref> === April === === Maj === * [[23. maj]] – [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282|rezoluciju 78/282]] o [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]] (s 84 glasa ''za'', 19 ''protiv'', 68 ''suzdržanih'', a 22 članice ''nisu glasale''), kojom je ustanovljen ''Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.''<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/srebrenica-rezolucija-genocid-un/32959263.html|title=Blog RSE o usvajanju Rezolucije|date=23. 5. 2024|website=Radio Slobodna Evropa|language=|access-date=9. 6. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527164931/https://www.slobodnaevropa.org/a/srebrenica-rezolucija-genocid-un/32959263.html|url-status=live}}</ref> === Juli === * [[26. juli]] – [[Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024.|Otvorene]] [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] u [[Pariz]]u. === Decembar === * [[Damask]] osvojen nakon što se sirijske trupe povukle, a predsjednik Bashar Al-Assad pobjegao iz zemlje jer se njegova vlada raspala, što je označilo kraj Sirijske Arapske Republike. [[Izrael]] je kao rezultat napredovao u tampon zonu između [[Sirija|Sirije]] i [[Golanska visoravan|Golanske visoravni]] koju je okupirao Izrael.<ref>{{Cite web|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-rebels-celebrate-captured-homs-set-sights-damascus-2024-12-07/|title=Syrian rebels topple President Assad, difficult times lie ahead|last=Al-Khalidi|first=Suleiman|last2=Azhari|first2=Timour|date=8. 12. 2024|website=[[Reuters]]|access-date=8. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c77jrrxxn07o|title=Israel seizes Golan buffer zone after Syrian troops leave posts|website=www.bbc.com|language=en-GB|access-date=9. 12. 2024}}</ref> == Rođeni == == Umrli == === Januar === * [[1. januar]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik * [[2. januar]] – [[Nijaz Alispahić]], bosanskohercegovački književnik * [[4. januar]] – [[Glynis Johns]], britanska glumica * [[5. januar]] – [[Mário Zagallo]], brazilski nogometaš i trener * [[7. januar]] – [[Franz Beckenbauer]], njemački nogometaš * [[22. januar]] ** [[Arno Allan Penzias]], američki fizičar i radioastronom, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1978.]] ** [[Gigi Riva]], italijanski nogometaš === Februar === * [[3. februar]] – [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavel Ploc]], čehoslovački biatlonac * [[5. februar]] – [[Enes Duraković]], bosanskohercegovački književni historičar, esejist, književni kritičar i antologičar * [[6. februar]] – [[Sebastián Piñera]], [[čile]]anski biznismen, političar i državnik * [[10. februar]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog * [[11. februar]] – [[Mirsad Bećirbašić]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac * [[12. februar]] – [[Petar Luković]], srbijanski novinar i rok-kritičar * [[16. februar]] – [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik * [[19. februar]] – [[Andreas Brehme]], njemački nogometaš === Mart === * [[10. mart]] – [[Kostadinka Velkovska]], makedonska i hrvatska glumica * [[15. mart]] – [[Larry Damon]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[23. mart]] – [[Abdulah Sidran]], bosanskohercegovački pjesnik, književnik i scenarist * [[24. mart]] – [[Gordana Anđelić-Galić]], bosanskohercegovačka umjetnica * [[27. mart]] – [[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * 27. mart – [[Vera Horvat-Pintarić]], hrvatska [[Historija umjetnosti|historičarka umjetnosti]] === April === * [[3. april]] – [[Veljko Bulajić]], jugoslavenski, crnogorski i hrvatski filmski režiser * [[7. april]] – [[Joe Kinnear]], irski nogometaš i menadžer * [[8. april]] – [[Peter Higgs]], britanski [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]] * [[21. april]] – [[Dževad Jahić]], bosanskohercegovački [[Lingvistika|lingvist]] * [[30. april]] – [[Paul Auster]], američki književnik i režiser === Maj === * [[5. maj]] – [[Etelka Kenéz Heka]], mađarska haiku-pjesnica, spisateljica, književnica, autorka i pjevačica iz Hrvatske * [[10. maj]] - [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor * [[13. maj]] – [[Alice Munro]], kanadska spisateljica * [[27. maj]] – [[Bill Walton]], američki košarkaš === Juni === * [[4. juni]] – [[Haris Burina]], bosanskohercegovački glumac * [[12. juni]] – [[Jerry West]], američki košarkaš i trener * [[18. juni]] ** [[Anouk Aimée]], francuska glumica ** [[Franjo Vladić]], jugoslavenski nogometaš * [[20. juni]] ** [[Husein Oručević]], bosanskohercegovački [[Novinarstvo|novinar]], [[Sociologija|sociolog]] i aktivist ** [[Donald Sutherland]], kanadski glumac === Juli === * [[1. juli]] – [[Ismail Kadare]], [[Albanija|albanski]] [[pisac]] * [[13. juli]] – [[Shannen Doherty]], američka glumica === August === * [[8. august]] – [[Dženan Uščuplić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[14. august]] – [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[18. august]] – [[Alain Delon]], francuski glumac * [[24. august]] – [[Christoph Daum]], njemački nogometni trener * [[26. august]] – [[Sven-Göran Eriksson]], [[Švedska|švedski]] nogometni trener === Septembar === * Datum nepoznat – [[Gintaras Jasinskas]], [[Litvanija|litvanski]] [[biatlon]]ac * [[4. septembar]] – [[Bora Đorđević]], srbijanski muzičar, kantautor i pjesnik * [[5. septembar]] – [[Sérgio Mendes]], brazilski muzičar (''[[bossa nova]]'') * [[9. septembar]] – [[James Earl Jones]], američki glumac * [[11. septembar]] – [[Alberto Fujimori]], peruanski političar i državnik * [[20. septembar]] – [[Radmila Živković]], srbijanska glumica * [[23. septembar]] – [[Asım Pars]] (Asim Paščanović), bosanskohercegovačko-turski košarkaš * [[27. septembar]] – [[Hassan Nasrallah]], dugogodišnji vođa [[Hezbollah]]a * 27. septembar – [[Maggie Smith]], engleska glumica * [[28. septembar]] – [[Kris Kristofferson]], američki kantautor i glumac * [[30. septembar]] – [[Dikembe Mutombo]], [[Demokratska Republika Kongo|kongoansko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[košarka]]š === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Johan Neeskens]], nizozemski nogometaš i trener * [[14. oktobar]] – [[Paul Lowe]], britanski fotograf * [[20. oktobar]] – [[Fethullah Gülen]], turski propovjednik === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Quincy Jones]], američki [[muzički producent]], tekstopisac, [[kompozitor]] i aranžer * [[7. novembar]] – [[Ivan Čarota]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[Prevođenje|prevodilac]] i [[Slavistika|slavist]] * [[17. novembar]] – [[Muazzez İlmiye Çığ]], turska arheologinja i asiriloginja === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Terry Griffiths]], velški snukeraš * [[11. decembar]] – [[Vladimir Skočajić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[16. decembar]] – [[Enver Hadžihasanović]], bosanskohercegovački general i osuđeni ratni zločinac * [[26. decembar]] – [[Manmohan Singh]], indijski političar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[John Hopfield]], [[SAD]] ** [[Geoffrey Hinton]], [[UK]] / [[Kanada]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[David Baker (biohemičar)|David Baker]], SAD ** [[Demis Hassabis]], UK ** [[John M. Jumper]], SAD * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Victor Ambros]], SAD ** [[Gary Ruvkun]], SAD * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Han Kang]], [[Južna Koreja]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Nihon Hidankyo]], [[Japan]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Daron Acemoğlu]], SAD / [[Turska]] ** [[Simon Johnson (ekonomist)|Simon Johnson]], UK / SAD ** [[James A. Robinson]], UK == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} 85w5lrbfcm795zg30mwernqp6l4iidj 3901794 3901782 2026-07-03T16:50:26Z AnToni 2325 /* Mart */ 3901794 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2024. ([[Rimski brojevi|MMXXIV]])''' je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 2024. godina [[Nova era|nove ere]] i [[Anno Domini]] (AD), 24. godina 3. milenija i 21. vijeka, i 5. decenije 2020-ih. Godina je do sada svjedočila [[Spisak tekućih oružanih sukoba|nastavku velikih sukoba]] uključujući [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|rusku invaziju na Ukrajinu]], [[Rat Izrael-Hamas 2023|rat Izrael-Hamas]], [[Građanski rat u Mjanmaru (2021 – danas)|građanski rat u Mjanmaru]] i [[Rat u Sudanu (2023.)|rat u Sudanu]]. Sa preko 70 nacionalnih izbora koji se održavaju tokom godine,<ref>{{Cite news|date=26. 12. 2023|title=Transcript: What will work look like in 2024?|work=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/e12bb7f9-b470-456b-825d-dcfd4a26432f|access-date=1. 1. 2024|archive-date=1. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101141538/https://www.ft.com/content/e12bb7f9-b470-456b-825d-dcfd4a26432f|url-status=live}}</ref> očekuje se da će 2024. biti neuobičajeno aktivna godina u izborima, sa sedam od deset [[Spisak država po stanovništvu|najnaseljenijih zemalja]] ([[Bangladeš]], [[Pakistan]], [[Rusija]], [[Indija]], [[Meksiko]], [[Indonezija]] i [[Sjedinjene Američke Države]]), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.politics.co.uk/news/2023/12/18/rishi-sunak-confirms-election-will-be-next-year-despite-legal-right-to-wait-until-january-2025/|title=Rishi Sunak confirms election will be next year, despite legal right to wait until January 2025|website=Politics.co.uk|access-date=3. 1. 2024|archive-date=12. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240312204933/https://www.politics.co.uk/news/2023/12/18/rishi-sunak-confirms-election-will-be-next-year-despite-legal-right-to-wait-until-january-2025/|url-status=live}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/uk/politics/rishi-sunak-general-election-keir-starmer-b2466424.html|title=Rishi Sunak rules out a 2025 general election: ‘2024 will be an election year’|last=Mitchell|first=Archie|date=19. 12. 2023|website=[[The Independent]]|access-date=19. 12. 2023|archive-date=19. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219104036/http://www.independent.co.uk/news/uk/politics/rishi-sunak-general-election-keir-starmer-b2466424.html|url-status=live}}</ref> i [[Evropska unija]] se očekuje da će ove godine održati izbore.<ref>{{Cite news|date=1. 11. 2023|title=In 2024, It's Election Year in 40 Countries|language=en|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/newsletters/2023-11-01/2024-is-election-year-in-40-countries-and-podcast-elon-inc-launches-next-week|access-date=3. 12. 2023|archive-date=31. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231231075501/https://www.bloomberg.com/news/newsletters/2023-11-01/2024-is-election-year-in-40-countries-and-podcast-elon-inc-launches-next-week|url-status=live}}</ref> Očekuje se da će [[umjetna inteligencija]] utjecati i potaknuti glasače uoči izbora, povećavajući rizik od političkih [[dezinformacija]] i [[Demokratsko nazadovanje|demokratskog nazadovanja]] širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.chathamhouse.org/publications/the-world-today/2023-10/how-ai-could-sway-voters-2024s-big-elections|title=How AI could sway voters in 2024's big elections|date=29. 9. 2023|publisher=[[Chatham House]]|access-date=19. 11. 2023|archive-date=19. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231119104432/https://www.chathamhouse.org/publications/the-world-today/2023-10/how-ai-could-sway-voters-2024s-big-elections|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.brennancenter.org/our-work/analysis-opinion/how-ai-puts-elections-risk-and-needed-safeguards|title=How AI Puts Elections at Risk — And the Needed Safeguards|last=Panditharatne|first=Mekela|last2=Giansiracusa|first2=Noah|year=2023|website=[[Brennan Center for Justice]]|language=en|access-date=3. 12. 2023|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609045516/https://www.brennancenter.org/our-work/analysis-opinion/how-ai-puts-elections-risk-and-needed-safeguards|url-status=live}}</ref> == Događaji == === Mart === * [[7. mart]] – [[Švedska]] se pridružila [[NATO]]-u i tako postala njegova 32. članica.<ref>{{Cite news|title=Sweden finally joins Nato after nearly two-year wait|url=https://www.theguardian.com/world/2024/mar/07/sweden-joins-nato-after-ratification-hungary-drops-opposition|newspaper=The Guardian|date=7. 3. 2024|access-date=7. 3. 2024|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Miranda|last=Bryant|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609045522/https://www.theguardian.com/world/2024/mar/07/sweden-joins-nato-after-ratification-hungary-drops-opposition|url-status=live}}</ref> === April === === Maj === * [[23. maj]] – [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282|rezoluciju 78/282]] o [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]] (s 84 glasa ''za'', 19 ''protiv'', 68 ''suzdržanih'', a 22 članice ''nisu glasale''), kojom je ustanovljen ''Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.''<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/srebrenica-rezolucija-genocid-un/32959263.html|title=Blog RSE o usvajanju Rezolucije|date=23. 5. 2024|website=Radio Slobodna Evropa|language=|access-date=9. 6. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527164931/https://www.slobodnaevropa.org/a/srebrenica-rezolucija-genocid-un/32959263.html|url-status=live}}</ref> === Juli === * [[26. juli]] – [[Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024.|Otvorene]] [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] u [[Pariz]]u. === Decembar === * [[Damask]] osvojen nakon što se sirijske trupe povukle, a predsjednik Bashar Al-Assad pobjegao iz zemlje jer se njegova vlada raspala, što je označilo kraj Sirijske Arapske Republike. [[Izrael]] je kao rezultat napredovao u tampon zonu između [[Sirija|Sirije]] i [[Golanska visoravan|Golanske visoravni]] koju je okupirao Izrael.<ref>{{Cite web|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-rebels-celebrate-captured-homs-set-sights-damascus-2024-12-07/|title=Syrian rebels topple President Assad, difficult times lie ahead|last=Al-Khalidi|first=Suleiman|last2=Azhari|first2=Timour|date=8. 12. 2024|website=[[Reuters]]|access-date=8. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c77jrrxxn07o|title=Israel seizes Golan buffer zone after Syrian troops leave posts|website=www.bbc.com|language=en-GB|access-date=9. 12. 2024}}</ref> == Rođeni == == Umrli == === Januar === * [[1. januar]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik * [[2. januar]] – [[Nijaz Alispahić]], bosanskohercegovački književnik * [[4. januar]] – [[Glynis Johns]], britanska glumica * [[5. januar]] – [[Mário Zagallo]], brazilski nogometaš i trener * [[7. januar]] – [[Franz Beckenbauer]], njemački nogometaš * [[22. januar]] ** [[Arno Allan Penzias]], američki fizičar i radioastronom, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1978.]] ** [[Gigi Riva]], italijanski nogometaš === Februar === * [[3. februar]] – [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavel Ploc]], čehoslovački biatlonac * [[5. februar]] – [[Enes Duraković]], bosanskohercegovački književni historičar, esejist, književni kritičar i antologičar * [[6. februar]] – [[Sebastián Piñera]], [[čile]]anski biznismen, političar i državnik * [[10. februar]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog * [[11. februar]] – [[Mirsad Bećirbašić]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac * [[12. februar]] – [[Petar Luković]], srbijanski novinar i rok-kritičar * [[16. februar]] – [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik * [[19. februar]] – [[Andreas Brehme]], njemački nogometaš === Mart === * [[10. mart]] – [[Kostadinka Velkovska]], makedonska i hrvatska glumica * [[15. mart]] – [[Larry Damon]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[23. mart]] – [[Abdulah Sidran]], bosanskohercegovački pjesnik, književnik i scenarist * [[24. mart]] – [[Gordana Anđelić-Galić]], bosanskohercegovačka umjetnica * [[27. mart]] ** [[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac ** [[Vera Horvat-Pintarić]], hrvatska [[Historija umjetnosti|historičarka umjetnosti]] === April === * [[3. april]] – [[Veljko Bulajić]], jugoslavenski, crnogorski i hrvatski filmski režiser * [[7. april]] – [[Joe Kinnear]], irski nogometaš i menadžer * [[8. april]] – [[Peter Higgs]], britanski [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]] * [[21. april]] – [[Dževad Jahić]], bosanskohercegovački [[Lingvistika|lingvist]] * [[30. april]] – [[Paul Auster]], američki književnik i režiser === Maj === * [[5. maj]] – [[Etelka Kenéz Heka]], mađarska haiku-pjesnica, spisateljica, književnica, autorka i pjevačica iz Hrvatske * [[10. maj]] - [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor * [[13. maj]] – [[Alice Munro]], kanadska spisateljica * [[27. maj]] – [[Bill Walton]], američki košarkaš === Juni === * [[4. juni]] – [[Haris Burina]], bosanskohercegovački glumac * [[12. juni]] – [[Jerry West]], američki košarkaš i trener * [[18. juni]] ** [[Anouk Aimée]], francuska glumica ** [[Franjo Vladić]], jugoslavenski nogometaš * [[20. juni]] ** [[Husein Oručević]], bosanskohercegovački [[Novinarstvo|novinar]], [[Sociologija|sociolog]] i aktivist ** [[Donald Sutherland]], kanadski glumac === Juli === * [[1. juli]] – [[Ismail Kadare]], [[Albanija|albanski]] [[pisac]] * [[13. juli]] – [[Shannen Doherty]], američka glumica === August === * [[8. august]] – [[Dženan Uščuplić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[14. august]] – [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[18. august]] – [[Alain Delon]], francuski glumac * [[24. august]] – [[Christoph Daum]], njemački nogometni trener * [[26. august]] – [[Sven-Göran Eriksson]], [[Švedska|švedski]] nogometni trener === Septembar === * Datum nepoznat – [[Gintaras Jasinskas]], [[Litvanija|litvanski]] [[biatlon]]ac * [[4. septembar]] – [[Bora Đorđević]], srbijanski muzičar, kantautor i pjesnik * [[5. septembar]] – [[Sérgio Mendes]], brazilski muzičar (''[[bossa nova]]'') * [[9. septembar]] – [[James Earl Jones]], američki glumac * [[11. septembar]] – [[Alberto Fujimori]], peruanski političar i državnik * [[20. septembar]] – [[Radmila Živković]], srbijanska glumica * [[23. septembar]] – [[Asım Pars]] (Asim Paščanović), bosanskohercegovačko-turski košarkaš * [[27. septembar]] – [[Hassan Nasrallah]], dugogodišnji vođa [[Hezbollah]]a * 27. septembar – [[Maggie Smith]], engleska glumica * [[28. septembar]] – [[Kris Kristofferson]], američki kantautor i glumac * [[30. septembar]] – [[Dikembe Mutombo]], [[Demokratska Republika Kongo|kongoansko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[košarka]]š === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Johan Neeskens]], nizozemski nogometaš i trener * [[14. oktobar]] – [[Paul Lowe]], britanski fotograf * [[20. oktobar]] – [[Fethullah Gülen]], turski propovjednik === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Quincy Jones]], američki [[muzički producent]], tekstopisac, [[kompozitor]] i aranžer * [[7. novembar]] – [[Ivan Čarota]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[Prevođenje|prevodilac]] i [[Slavistika|slavist]] * [[17. novembar]] – [[Muazzez İlmiye Çığ]], turska arheologinja i asiriloginja === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Terry Griffiths]], velški snukeraš * [[11. decembar]] – [[Vladimir Skočajić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[16. decembar]] – [[Enver Hadžihasanović]], bosanskohercegovački general i osuđeni ratni zločinac * [[26. decembar]] – [[Manmohan Singh]], indijski političar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[John Hopfield]], [[SAD]] ** [[Geoffrey Hinton]], [[UK]] / [[Kanada]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[David Baker (biohemičar)|David Baker]], SAD ** [[Demis Hassabis]], UK ** [[John M. Jumper]], SAD * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Victor Ambros]], SAD ** [[Gary Ruvkun]], SAD * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Han Kang]], [[Južna Koreja]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Nihon Hidankyo]], [[Japan]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Daron Acemoğlu]], SAD / [[Turska]] ** [[Simon Johnson (ekonomist)|Simon Johnson]], UK / SAD ** [[James A. Robinson]], UK == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} 2gabtq9hj75xhztqy3a50eckqeztrol 3901795 3901794 2026-07-03T16:51:01Z AnToni 2325 /* Septembar */ 3901795 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2024. ([[Rimski brojevi|MMXXIV]])''' je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 2024. godina [[Nova era|nove ere]] i [[Anno Domini]] (AD), 24. godina 3. milenija i 21. vijeka, i 5. decenije 2020-ih. Godina je do sada svjedočila [[Spisak tekućih oružanih sukoba|nastavku velikih sukoba]] uključujući [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|rusku invaziju na Ukrajinu]], [[Rat Izrael-Hamas 2023|rat Izrael-Hamas]], [[Građanski rat u Mjanmaru (2021 – danas)|građanski rat u Mjanmaru]] i [[Rat u Sudanu (2023.)|rat u Sudanu]]. Sa preko 70 nacionalnih izbora koji se održavaju tokom godine,<ref>{{Cite news|date=26. 12. 2023|title=Transcript: What will work look like in 2024?|work=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/e12bb7f9-b470-456b-825d-dcfd4a26432f|access-date=1. 1. 2024|archive-date=1. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101141538/https://www.ft.com/content/e12bb7f9-b470-456b-825d-dcfd4a26432f|url-status=live}}</ref> očekuje se da će 2024. biti neuobičajeno aktivna godina u izborima, sa sedam od deset [[Spisak država po stanovništvu|najnaseljenijih zemalja]] ([[Bangladeš]], [[Pakistan]], [[Rusija]], [[Indija]], [[Meksiko]], [[Indonezija]] i [[Sjedinjene Američke Države]]), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.politics.co.uk/news/2023/12/18/rishi-sunak-confirms-election-will-be-next-year-despite-legal-right-to-wait-until-january-2025/|title=Rishi Sunak confirms election will be next year, despite legal right to wait until January 2025|website=Politics.co.uk|access-date=3. 1. 2024|archive-date=12. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240312204933/https://www.politics.co.uk/news/2023/12/18/rishi-sunak-confirms-election-will-be-next-year-despite-legal-right-to-wait-until-january-2025/|url-status=live}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/uk/politics/rishi-sunak-general-election-keir-starmer-b2466424.html|title=Rishi Sunak rules out a 2025 general election: ‘2024 will be an election year’|last=Mitchell|first=Archie|date=19. 12. 2023|website=[[The Independent]]|access-date=19. 12. 2023|archive-date=19. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219104036/http://www.independent.co.uk/news/uk/politics/rishi-sunak-general-election-keir-starmer-b2466424.html|url-status=live}}</ref> i [[Evropska unija]] se očekuje da će ove godine održati izbore.<ref>{{Cite news|date=1. 11. 2023|title=In 2024, It's Election Year in 40 Countries|language=en|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/newsletters/2023-11-01/2024-is-election-year-in-40-countries-and-podcast-elon-inc-launches-next-week|access-date=3. 12. 2023|archive-date=31. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231231075501/https://www.bloomberg.com/news/newsletters/2023-11-01/2024-is-election-year-in-40-countries-and-podcast-elon-inc-launches-next-week|url-status=live}}</ref> Očekuje se da će [[umjetna inteligencija]] utjecati i potaknuti glasače uoči izbora, povećavajući rizik od političkih [[dezinformacija]] i [[Demokratsko nazadovanje|demokratskog nazadovanja]] širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.chathamhouse.org/publications/the-world-today/2023-10/how-ai-could-sway-voters-2024s-big-elections|title=How AI could sway voters in 2024's big elections|date=29. 9. 2023|publisher=[[Chatham House]]|access-date=19. 11. 2023|archive-date=19. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231119104432/https://www.chathamhouse.org/publications/the-world-today/2023-10/how-ai-could-sway-voters-2024s-big-elections|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.brennancenter.org/our-work/analysis-opinion/how-ai-puts-elections-risk-and-needed-safeguards|title=How AI Puts Elections at Risk — And the Needed Safeguards|last=Panditharatne|first=Mekela|last2=Giansiracusa|first2=Noah|year=2023|website=[[Brennan Center for Justice]]|language=en|access-date=3. 12. 2023|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609045516/https://www.brennancenter.org/our-work/analysis-opinion/how-ai-puts-elections-risk-and-needed-safeguards|url-status=live}}</ref> == Događaji == === Mart === * [[7. mart]] – [[Švedska]] se pridružila [[NATO]]-u i tako postala njegova 32. članica.<ref>{{Cite news|title=Sweden finally joins Nato after nearly two-year wait|url=https://www.theguardian.com/world/2024/mar/07/sweden-joins-nato-after-ratification-hungary-drops-opposition|newspaper=The Guardian|date=7. 3. 2024|access-date=7. 3. 2024|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Miranda|last=Bryant|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609045522/https://www.theguardian.com/world/2024/mar/07/sweden-joins-nato-after-ratification-hungary-drops-opposition|url-status=live}}</ref> === April === === Maj === * [[23. maj]] – [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282|rezoluciju 78/282]] o [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]] (s 84 glasa ''za'', 19 ''protiv'', 68 ''suzdržanih'', a 22 članice ''nisu glasale''), kojom je ustanovljen ''Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.''<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/srebrenica-rezolucija-genocid-un/32959263.html|title=Blog RSE o usvajanju Rezolucije|date=23. 5. 2024|website=Radio Slobodna Evropa|language=|access-date=9. 6. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527164931/https://www.slobodnaevropa.org/a/srebrenica-rezolucija-genocid-un/32959263.html|url-status=live}}</ref> === Juli === * [[26. juli]] – [[Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024.|Otvorene]] [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] u [[Pariz]]u. === Decembar === * [[Damask]] osvojen nakon što se sirijske trupe povukle, a predsjednik Bashar Al-Assad pobjegao iz zemlje jer se njegova vlada raspala, što je označilo kraj Sirijske Arapske Republike. [[Izrael]] je kao rezultat napredovao u tampon zonu između [[Sirija|Sirije]] i [[Golanska visoravan|Golanske visoravni]] koju je okupirao Izrael.<ref>{{Cite web|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-rebels-celebrate-captured-homs-set-sights-damascus-2024-12-07/|title=Syrian rebels topple President Assad, difficult times lie ahead|last=Al-Khalidi|first=Suleiman|last2=Azhari|first2=Timour|date=8. 12. 2024|website=[[Reuters]]|access-date=8. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c77jrrxxn07o|title=Israel seizes Golan buffer zone after Syrian troops leave posts|website=www.bbc.com|language=en-GB|access-date=9. 12. 2024}}</ref> == Rođeni == == Umrli == === Januar === * [[1. januar]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik * [[2. januar]] – [[Nijaz Alispahić]], bosanskohercegovački književnik * [[4. januar]] – [[Glynis Johns]], britanska glumica * [[5. januar]] – [[Mário Zagallo]], brazilski nogometaš i trener * [[7. januar]] – [[Franz Beckenbauer]], njemački nogometaš * [[22. januar]] ** [[Arno Allan Penzias]], američki fizičar i radioastronom, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1978.]] ** [[Gigi Riva]], italijanski nogometaš === Februar === * [[3. februar]] – [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavel Ploc]], čehoslovački biatlonac * [[5. februar]] – [[Enes Duraković]], bosanskohercegovački književni historičar, esejist, književni kritičar i antologičar * [[6. februar]] – [[Sebastián Piñera]], [[čile]]anski biznismen, političar i državnik * [[10. februar]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog * [[11. februar]] – [[Mirsad Bećirbašić]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac * [[12. februar]] – [[Petar Luković]], srbijanski novinar i rok-kritičar * [[16. februar]] – [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik * [[19. februar]] – [[Andreas Brehme]], njemački nogometaš === Mart === * [[10. mart]] – [[Kostadinka Velkovska]], makedonska i hrvatska glumica * [[15. mart]] – [[Larry Damon]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[23. mart]] – [[Abdulah Sidran]], bosanskohercegovački pjesnik, književnik i scenarist * [[24. mart]] – [[Gordana Anđelić-Galić]], bosanskohercegovačka umjetnica * [[27. mart]] ** [[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac ** [[Vera Horvat-Pintarić]], hrvatska [[Historija umjetnosti|historičarka umjetnosti]] === April === * [[3. april]] – [[Veljko Bulajić]], jugoslavenski, crnogorski i hrvatski filmski režiser * [[7. april]] – [[Joe Kinnear]], irski nogometaš i menadžer * [[8. april]] – [[Peter Higgs]], britanski [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]] * [[21. april]] – [[Dževad Jahić]], bosanskohercegovački [[Lingvistika|lingvist]] * [[30. april]] – [[Paul Auster]], američki književnik i režiser === Maj === * [[5. maj]] – [[Etelka Kenéz Heka]], mađarska haiku-pjesnica, spisateljica, književnica, autorka i pjevačica iz Hrvatske * [[10. maj]] - [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor * [[13. maj]] – [[Alice Munro]], kanadska spisateljica * [[27. maj]] – [[Bill Walton]], američki košarkaš === Juni === * [[4. juni]] – [[Haris Burina]], bosanskohercegovački glumac * [[12. juni]] – [[Jerry West]], američki košarkaš i trener * [[18. juni]] ** [[Anouk Aimée]], francuska glumica ** [[Franjo Vladić]], jugoslavenski nogometaš * [[20. juni]] ** [[Husein Oručević]], bosanskohercegovački [[Novinarstvo|novinar]], [[Sociologija|sociolog]] i aktivist ** [[Donald Sutherland]], kanadski glumac === Juli === * [[1. juli]] – [[Ismail Kadare]], [[Albanija|albanski]] [[pisac]] * [[13. juli]] – [[Shannen Doherty]], američka glumica === August === * [[8. august]] – [[Dženan Uščuplić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[14. august]] – [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[18. august]] – [[Alain Delon]], francuski glumac * [[24. august]] – [[Christoph Daum]], njemački nogometni trener * [[26. august]] – [[Sven-Göran Eriksson]], [[Švedska|švedski]] nogometni trener === Septembar === * Datum nepoznat – [[Gintaras Jasinskas]], [[Litvanija|litvanski]] [[biatlon]]ac * [[4. septembar]] – [[Bora Đorđević]], srbijanski muzičar, kantautor i pjesnik * [[5. septembar]] – [[Sérgio Mendes]], brazilski muzičar (''[[bossa nova]]'') * [[9. septembar]] – [[James Earl Jones]], američki glumac * [[11. septembar]] – [[Alberto Fujimori]], peruanski političar i državnik * [[20. septembar]] – [[Radmila Živković]], srbijanska glumica * [[23. septembar]] – [[Asım Pars]] (Asim Paščanović), bosanskohercegovačko-turski košarkaš * [[27. septembar]] ** [[Hassan Nasrallah]], dugogodišnji vođa [[Hezbollah]]a ** [[Maggie Smith]], engleska glumica * [[28. septembar]] – [[Kris Kristofferson]], američki kantautor i glumac * [[30. septembar]] – [[Dikembe Mutombo]], [[Demokratska Republika Kongo|kongoansko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[košarka]]š === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Johan Neeskens]], nizozemski nogometaš i trener * [[14. oktobar]] – [[Paul Lowe]], britanski fotograf * [[20. oktobar]] – [[Fethullah Gülen]], turski propovjednik === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Quincy Jones]], američki [[muzički producent]], tekstopisac, [[kompozitor]] i aranžer * [[7. novembar]] – [[Ivan Čarota]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[Prevođenje|prevodilac]] i [[Slavistika|slavist]] * [[17. novembar]] – [[Muazzez İlmiye Çığ]], turska arheologinja i asiriloginja === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Terry Griffiths]], velški snukeraš * [[11. decembar]] – [[Vladimir Skočajić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[16. decembar]] – [[Enver Hadžihasanović]], bosanskohercegovački general i osuđeni ratni zločinac * [[26. decembar]] – [[Manmohan Singh]], indijski političar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[John Hopfield]], [[SAD]] ** [[Geoffrey Hinton]], [[UK]] / [[Kanada]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[David Baker (biohemičar)|David Baker]], SAD ** [[Demis Hassabis]], UK ** [[John M. Jumper]], SAD * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Victor Ambros]], SAD ** [[Gary Ruvkun]], SAD * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Han Kang]], [[Južna Koreja]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Nihon Hidankyo]], [[Japan]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Daron Acemoğlu]], SAD / [[Turska]] ** [[Simon Johnson (ekonomist)|Simon Johnson]], UK / SAD ** [[James A. Robinson]], UK == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} 78zcxzozfdweghqzk6dd3ms3vukkhby Doris Dragović 0 504714 3901805 3701466 2026-07-03T21:00:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Doris Dragović | slika = Doris.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|4|16}} | mjesto_rođenja = [[Split]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pjevačica | godine_aktivnosti = 1981–danas | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Doris Dragović''' (rođena 16. aprila 1961) [[hrvatska]] je pjevačica.<ref name="VL">{{cite web|url=http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76|title=Doris Dragović|work=vecernji.hr|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76|archive-date=18. 2. 2017|url-status=dead|access-date=24. 3. 2014}}</ref> == Biografija == === Rođenje i karijera === Rođena je 16. aprila 1961. u [[Split]]u. Kao svoje najveće uticaje i idole iz djetinjstva navodi [[Arsen Dedić|Arsena Dedića]], [[Gabi Novak]] i [[Tereza Kesovija|Terezu Kesoviju]].<ref name="VL" /> Početkom osamdesetih postaje članica grupe [[More (muzička grupa)|More]], a 1986. započinje solo karijeru. Jedan od njenih poznatijih singlova s početka karijere je "Hajde da se mazimo", uvršten je na CD ''Zlatne osamdesete''.<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 Doris Dragović, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 |date=18. 2. 2017}} (pristupljeno 21. 2. 2014)</ref> Godine 1986. predstavljala je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]], nakon čega je postala jedna od najpoznatijih pjevačica u Jugoslaviji.<ref name="Naslovi">Naslovi.net [http://www.naslovi.net/2009-09-10/svet/povratak-doris-dragovic/1317998 Povratak Doris Dragović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930232326/http://www.naslovi.net/2009-09-10/svet/povratak-doris-dragovic/1317998|date=30. 9. 2011}} (10. 10. 2009)</ref><ref name="Doris">{{Cite web |url=http://www.balkanmedia.com/magazin/501/doris_dragovic_kompilacija_povodom_jubileja.html |title=Doris Dragović — Kompilacija povodom jubileja |access-date=27. 10. 2007 |archive-date=27. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071027041037/http://www.balkanmedia.com/magazin/501/doris_dragovic_kompilacija_povodom_jubileja.html |url-status=dead }}</ref> Godine 1999. predstavljala je [[Hrvatska|Hrvatsku]] na [[Eurosong]]u. Godine 1986. u [[Norveška|Norveškoj]] je osvojila 11. mjesto sa pjesmom "Željo moja", a 1999. 4. mjesto u [[Izrael]]u sa pjesmom "Marija Magdalena". Pjesma "Marija Magdalena" je doživjela veliki udarac kada je norveška delegacija predvođena njihovim šefom [[Jon Ola Sand|Jonom Ola Sandom]] prijavila zbog snimljenog muškog vokala na matrici. Iako su autor pjesme [[Tonči Huljić]]<ref name="MM">[http://www.diskografija.com/pjesma/marija-magdalena-370.htm Diskografija.com – Doris Dragović, "Marija Magdalena"]</ref> i šefica delegacije [[Ksenija Urličić]] tvrdili da je riječ samo o uzorku glasova, EBU nije vjerovao u tu priču, te su Hrvatskoj oduzeli 33 posto bodova, što je u konačnici dao nešto niži prosjek iz prethodnih pet godina. Na kraju, "Marija Magdalena" je zauzela četvrto mjesto.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Po čemu pamtimo Eurosong 1999.? |url=https://eurosong.hr/po-cemu-pamtimo-eurosong-1999/ |date=4. 1. 2019 |access-date=19. 2. 2020}}</ref> Jedan od najvećih uspjeha u karijeri ove dogodio se u novogodišnjoj noći 2017. kada je nastupila na dubrovačkom [[Stradun]]u i zajedno s [[Joško Čagalj Jole|Joškom Čagljom Jolom]] pjevala pred desetina hiljada domaćih i stranih posjetitelja [[Dubrovački zimski festival|Dubrovačkog zimskog festivala]].<ref>[http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom Scardona.hr, ''Dubrovčani u Novu godinu ulaze s Doris Dragović i Jolom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170101161229/http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom |date=1. 1. 2017}}, 30. 12. 2016. (pristupljeno 31. 12. 2016.)</ref> Osim u Dubrovniku, 2019. je nastupila i pred punom [[Arena Zagreb|Arenom Zagreb]], te u svom rodnom Splitu, napununila je [[Spaladium Arena|Spaladium Arenu]]. === Privatni život === Dragović je početkom 1980-ih bila poznata po radu sa splitskim bendovima. Jedan od njenih najpoznatijih singlova "Hajde da se mazimo" bila je jedna od najzanimljivijih pop pjesama decenije pod nazivom "zlatne osamdesete". Podržavala je [[Torcida|Torcidu]], navijače [[HNK Hajduk Split|Hajduka]],<ref name="Naslovi" /><ref name="CROREC2">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101303 Croatia Records – Doris Dragović]</ref> ali je 2001. dobila prijetnje od njih nakon što je pjevala crnogorskom premijeru [[Milo Đukanović|Milu Đukanoviću]] na dočeku Nove godine 2000.<ref name="Naslovi" /> Udata je za bivšeg vaterpolistu Maria Budimira od 1990.<ref name="VL" /><ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20080315/split02.asp Slobodna Dalmacija]</ref> sa kojim ima sina Bornu (r. 1990).<ref name="VL" /> == Diskografija == === Studio albumi === * ''[[Tigrica]]'' (1985) * ''[[Željo moja (album)|Željo moja]]'' (1986) * ''[[Tužna je noć]]'' (1987) * ''[[Tvoja u duši]]'' (1987) * ''[[Pjevaj srce moje]]'' (1988) * ''[[Budi se dan]]'' (1989) * ''[[Dajem ti srce]]'' (1992) * ''[[Ispuni mi zadnju želju]]'' (1993) * ''[[Baklje Ivanjske]]'' (1995) * ''[[Rođendan u Zagrebu]]'' (1996) * ''[[Živim po svom]]'' (1997) * ''[[Krajem vijeka]]'' (1999) * ''[[Lice (album)|Lice]]'' (2000) * ''[[Malo mi za sriću triba]]'' (2002) * ''[[Ja vjerujem]]'' (2009) * ''[[Koncert u Lisinskom]]'' (2014) === Kompilacijski albumi === * ''[[Najveći hitovi]]'' (1990) * ''[[Sve želje moje]]'' (1998) * ''[[20 godina s ljubavlju]]'' (2001) * ''[[The Platinum Collection (Doris Dragović album)|The Platinum Collection]]'' (2007) * ''[[Najljepše ljubavne pjesme - Doris Dragović]]'' (2010) * ''[[The Best Of Collection]]'' (2014) == Festivali == * Jugovizija – Željo moja – 1. mjesto (1986) * Eurosong – Željo moja – 11. mjesto (1986) * Mediteranski festival (Turska) – Anita – 2. mjesto (1986) * Melodije hrvatskog Jadrana – Ovo je naša krv – 2. mjesto (1994) * Melodije hrvatskog Jadrana – Jedini – 1. mjesto (1995) * Zadarfest – Ti – 2. mjesto (1995) * Melodije hrvatskog Jadrana – Vrati se – 1. mjesto (1996) * Zadarfest – Nešto što je od Boga (1996) * Zadarfest – Nespokoj – 1. mjesto (1997) * Melodije hrvatskog Jadrana – Dođi – 3. mjesto (1997) * Melodije hrvatskog Jadrana – Kao ti – 3. mjesto (1998) * Zadarfest – To (1998) * Dora – Marija Magdalena – 1. mjesto (1999) * Eurosong – Marija Magdalena – 4. mjesto (1999) * Melodije hrvatskog Jadrana – Sudnji dan – 2. mjesto (1999) * Zagrebfest – Niti kunem, niti molim (1999) * Melodije hrvatskog Jadrana – Kralj – 2. mjesto (2000) * Zadarfest – Robujem (2000) * HRF – Krivi ljudi (2002) * Zadarfest – Nije mi vrime – 1. mjesto (2002) * Melodije hrvatskog Jadrana – Malo mi za sriću triba – 1. mjesto (2002) * Splitski festival – Teret ljubavi – 1. mjesto (2003) * Splitski festival – Svit ne more znat (2008) == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Dragović, Doris}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Hrvatske pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Split]] 4bm3yub9az1u8nfd3brgb2hy3z5i46h Louis Crishock 0 508422 3901853 3901530 2026-07-04T10:15:09Z Palapa 383 3901853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Louis Crishock | slika = Consul General Louis John Crishock, official portrait (cropped).jpg | opis_slike = | redoslijed = v. d. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] | vrijeme_na_vlasti = Od 1. jula 2026. | prethodnik = [[Christian Schmidt]] | nasljednik = | redoslijed2 = 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodni supervizor]] za [[Brčko distrikt]] | vrijeme_na_vlasti2 = Od 13. augusta 2024. | prethodnik2 = [[Jonathan Mennuti|Johnnatan Mennuti]] | nasljednik2 = | redoslijed3 = Savjetnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]] | vrijeme_na_vlasti3 = Od januara 1999.<ref name="OHR">{{Cite web|url=https://www.ohr.int/louis-j-crishock-preuzeo-duznost-prvog-zamjenika-vp-i-supervizora-za-brcko/|title=Louis J. Crishock preuzeo dužnost prvog zamjenika VP i supervizora za Brčko|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}</ref><ref name="LC">{{Cite web|url=https://ru.usembassy.gov/our-relationship/bio-vladivostok-consul-general-ru/|title=Consul General Louis John Crishock|website=U.S. Embassy & Consulates in Russia|language=en-US|access-date=13. 8. 2024}}</ref> | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|02|08}} | mjesto_rođenja = [[Arlington, Virginia|Arlington]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Louis John Crishock | nacionalnost = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | etnicitet = | politička_stranka = | supruga = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = '''Srednje:''' [[Srednja škola "Bishop Ireton"]] (1989)<ref name="LC"/><br>'''Visoko:''' [[Škola umjetnosti i nauka Katoličkog univerziteta Amerike|Škola umjetnosti i nauka (teologija)]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1993)<ref name="LC"/><br>'''Magisterij:''' [[Odsjek za sociologiju Katoličkog univerziteta Amerike|Odsjek za sociologiju]], [[Katolički univerzitet Amerike]] (1995)<ref name="LC"/><br>'''Postdiplomski:''' [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa "Dwight D. Eisenhower"]], [[Univerzitet nacionalne odbrane]] (2017)<ref name="LC"/> | zanimanje = [[Diplomatija|diplomat]] | vjera = [[Katoličanstvo]]<ref name="LC"/> | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Louis John Crishock''' ([[Arlington, Virginia|Arlington]], 8. februar 1971) jest [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Diplomatija|diplomat]], visoki dužnosnik [[Služba vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Službe vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država]] na poziciji savjetnika i trenutni 13. [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodni supervizor za Brčko distrikt]] od 13. augusta 2024. On je također s tom funkcijom i prvi zamjenik visokog predstavnika u [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Prije ovog imenovanja, obavljao je dužnost stalnog saradnika [[State Department]]a na [[Institut Polar|Institutu Polar]] pri [[Međunarodni centar za naučne radnike "Woodrow Wilson"|Međunarodnom centru za naučne radnike "Woodrow Wilson"]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]]<ref name="OHR"/><ref>{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/person/louis-crishock|title=Wilson Center - Louis Crishock|website=wilsoncenter.org|publisher=[[Wilson Centar]]|access-date=13. 8. 2024}}</ref> Privremeno je vršilac dužnosti Visokog predstavnika, nakon što je 30. juna 2026. [[Christian Schmidt|Christianu Schmidtu]] istekao mandat.<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=2026-06-30}}</ref> == Biografija == Rođen je 8. februara 1971. u [[Arlington, Virginia|Arlingtonu]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. [[Srednja škola "Bishop Ireton"|Srednju školu "Bishop Ireton"]] u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] završio je 1989. Diplomirao je [[Teologija|teologiju]] 1993, te je dobitnik priznanja ''[[summa cum laude]]'' i član društva Phi Beta Kappa na [[Katolički univerzitet Amerike|Katoličkom univerzitetu Amerike]] u [[Washington|Washingtonu, D.C.]], a magistrirao je [[Sociologija|sociologiju]] na istom univerzitetu 1995. Godine 2017. bio je istaknuti diplomac [[Škola za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa "Dwight D. Eisenhower"|Škole za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa "Dwight D. Eisenhower"]] [[Univerzitet nacionalne odbrane|Univerziteta nacionalne odbrane]], gdje je studirao [[Energetika|energetiku]].<ref name="LC" /><ref name="OHR2">{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/prvi-zamjenik-visokog-predstavnika/|title=Prvi zamjenik Visokog predstavnika - Louis J. Crishock|date=13. 8. 2024|website=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}</ref> Nakon diplomiranja 1995, Crishock je predavao sociologiju na [[Uralski državni univerzitet|Uralskom državnom univerzitetu]] u [[Jekaterinburg]]u, [[Rusija]], u periodu od 1995. do 1996. kao dio Projekta građanskog obrazovanja. Od 1996. do 1998. bio je zamjenik direktora Projekta građanskog obrazovanja za Rusiju sa sjedištem u [[Moskva|Moskvi]], gdje je radio sa ruskim i međunarodnim kolegama na promociji razmjene obrazovanja.<ref name="LC" /><ref name="OHR2" /><ref>{{Cite web|url=https://www.linkedin.com/in/loucrishock/|title=LinkedIn - Lou Crishock|date=|website=linkedin.com|access-date=13. 8. 2024}}</ref> Pridružuje se diplomatskoj službi u januaru 1999. Služio je na nekoliko dužnosti u inostranstvu, kao i u Washingtonu, D.C. Od 2021. do 2023. vršio je dužnost višeg zvaničnika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] za [[Arktik]]. Ostale dužnosti koje je Crishock obavljao u inostranstvu na višim rukovodnim funkcijama uključuju funkciju generalnog konzula SAD-a u [[Vladivostok]]u, te otpravnik poslova u [[St. George's]]-u, [[Grenada]].<ref name="LC" /><ref name="OHR2"/> Posjeduje radno poznavanje [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog]], [[Ruski jezik|ruskog]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskog]] jezika.<ref name="OHR2" /> Njegovi hobiji uključuju čitanje, i slušanje [[džez]] muzike. Neoženjen je i nema djece.<ref name="LC" /> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline}} {{Međunarodni supervizor za Brčko}} {{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Crishock, Louis}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Arlington]] [[Kategorija:Američki diplomati]] [[Kategorija:Međunarodni supervizori za Brčko]] [[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]] futyr2oxdeetshnsfu1anmo2xd1hvlq Juhani Suutarinen 0 512499 3901750 3893711 2026-07-03T14:30:09Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901750 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Juhani Suutarinen | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1943|05|24}} | mjesto_rođenja = [[Uukuniemi]] | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 164 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1978. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977.]]) | medalje_SP = '''4''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]) | pobjede_SK = 0 | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 10. 10. 2024. }} '''Juhani Suutarinen''' rođen 24. maja 1943. u [[Uukuniemi]]ju, je nekadašnji [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|5]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|30]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|13]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|2]] |} Suutarinen je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Osvojio je dvije srebrne medalje: prvu na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Esko Saira|Eskom Sairom]], [[Heikki Ikola|Heikkijem Ikolom]] i [[Mauri Röppänen|Maurijem Röppänenom]], kada su sa zaostatkom od 2:52.3&nbsp;min bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]; a drugu na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Henrik Flöjt|Henrikom Flöjtom]], [[Esko Saira|Eskom Sairom]] i [[Heikki Ikola|Heikkijem Ikolom]], kada su sa zaostatkom od 3:49.9&nbsp;min bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1966}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|22]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|10]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|23]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|6]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|1]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|33]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|40]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|20]] | | |} Suutarinen je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] i osvojio tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], osvojio je prvu zlatnu medalju s jednim promašajem i prednošću od 1:24.2&nbsp;min iza drugoplasiranog rumunskog biatlonca [[Gheorghe Gârniță|Gheorgha Gârniță]]; drugu, dan kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] s dva promašaja i prednošću od 48.3&nbsp;s iza drugoplasiranog istočnonjemačkog biatlonca [[Günter Bartnik|Güntera Bartnika]]. Na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Simo Halonen|Simom Halonenom]], [[Heikki Flöjt|Heikkijem Flöjtem]] i [[Heikki Ikola|Heikkijem Ikolom]] osvojio je srebrnu medalju iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Jurij Kolmakov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Carl-Henrik Flöjt|Carl-Henrikom Flöjtom]] i [[Simo Halonen|Simom Halonenom]] i [[Heikki Ikola|Heikkijem Ikolom]] osvojio je treću zlatnu medalju. === Svjetski kup === Prvi nastup Suutarinena u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 17. januara 1978. u utrci štafete s [[Erkki Antila|Erkkijem Antilom]], [[Raimo Seppänen|Raimom Seppänenom]] i [[Heikki Ikola|Heikkom Ikolom]], kada su osvojili treće mjesto. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3258}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Suutarinen, Juhani}} [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Biografije, Uukuniemi]] [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Finski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Finska)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ph20fo6bkgyfvitek3lj3fioxmqgvgh Heikki Ikola 0 512542 3901751 3874204 2026-07-03T14:30:50Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901751 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Heikki Ikola | slika = | opis_slike = | puno_ime = Heikki Johannes Ikola | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|09|09}} | mjesto_rođenja = [[Jurva]], [[Kurikka]] | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 68 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1982. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]) | medalje_OI = '''3''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''10''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982.]]) | medalje_SP = '''7''' | zlato_SP = 4 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]) | pobjede_SK = 1 | plasman_SK = '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 3 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 4 | 3 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 12. 10. 2024. }} '''Heikki Ikola''' rođen 9. septembra 1947. u [[Jurva|Jurvi]], je nekadašnji [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Po broju medalja je najbolji finski biatlonac ''(stanje 12. oktobra 2024).'' == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | | | style="background:#dce5e5;" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | style="background:#dce5e5;" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|2]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|18]] | | |} Ikola je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]]. Osvojio je tri srebrne medalje: prvu na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Esko Saira|Eskom Sairom]], [[Juhani Suutarinen|Juhanijem Suutarinenom]] i [[Mauri Röppänen|Maurijem Röppänenom]], kada su sa zaostatkom od 2:52.3&nbsp;min bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]; a drugu na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Henrik Flöjt|Henrikom Flöjtom]], [[Esko Saira|Eskom Sairom]] i [[Juhani Suutarinen|Juhanijem Suutarinenom]], kada su sa zaostatkom od 3:49.9&nbsp;min bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]; a treću na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:41.9&nbsp;min bio sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog biatlonca]] [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|10]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|13]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|4]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|5]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1981}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|9]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1982}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|16]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|8]] |} Ikola je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] nastupio deset puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] i osvojio četiri zlatne i tri srebrne medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Simo Halonen|Simom Halonenom]], [[Heikki Flöjt|Heikkijem Flöjtem]] i [[Juhani Suutarinen|Juhanijem Suutarinenom]] iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Jurij Kolmakov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], osvojio je prvu zlatnu medalju s tri promašaja i prednošću od 39.0&nbsp;s iza drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], a drugu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Carl-Henrik Flöjt|Carl-Henrikom Flöjtom]] i [[Simo Halonen|Simom Halonenom]] i [[Juhani Suutarinen|Juhanijem Suutarinenom]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], osvojio je treću zlatnu medalju s jednim promašajem i prednošću od 24.5&nbsp;s iza drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Sigleif Johansen]]a, a tri dana kasnije drugu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Erkki Antila|Erkkijem Antilom]], [[Raimo Seppänen|Raimom Seppänenom]] i [[Simo Halonen|Simom Halonenom]]. Treću srebrnu je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Erkki Antila|Erkkijem Antilom]], [[Raimo Seppänen|Raimom Seppänenom]] i [[Simo Halonen|Simom Halonenom]]. Četvrtu zlatnu medalju osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] bez promašaja i prednošću od 1:02.4&nbsp;min iza drugoplasiranog istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] |- | 16||10|| || ||20 |} {{raščistiti}} Prvi nastup Ikole u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 14. januara 1978. u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio peto mjesto. Najbolji rezultat u Svjetskom kupu u pojedinačnoj konkurenciji je pobjeda na SP 1981. u utrci na 20&nbsp;km, koja se brojala za plasman u Svjetskom kupu, te drugo mjesto u sprintu na 10&nbsp;km, 2. aprila 1978. u finskom [[Sodankylä|Sodankylu]]. U štafeti s [[Erkki Antila|Erkkijem Antilom]], [[Juhani Suutarinen|Juhanijem Suutarinenom]] i [[Raimo Seppänen|Raimom Seppänenom]] osvojio je treće mjesto 15. januara 1978 u [[Ruhpolding]]u. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1982. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|871}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ikola, Heikki}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Kurikka]] [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Finski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Finska)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] q0xts6658jxerls27wvzt6zhqmtdd5q Aleksandar Tihonov 0 512664 3901738 3893789 2026-07-03T14:20:52Z AnToni 2325 3901738 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Tihonov | slika = Alexander_Tikhonov.jpg | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Ivanovič Tihonov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|01|02}} | mjesto_rođenja = [[Ujskoje]], [[Čeljabinska oblast]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 66 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1980. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]) | medalje_OI = '''5''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]) | medalje_SP = '''17''' | zlato_SP = 11 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = 2 | plasman_SK = '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 1 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 11 | 4 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden prijateljstva}} {{!}}{{!}} {{Orden Lenjina}} {{!}}{{!}} {{Orden rada crvene zastave}} {{!}}- {{!}} {{Orden crvene zvijezde}} {{!}}{{!}} {{Medalja "Za odlikovanje u radu"}} {{!}}{{!}} {{Medalja "Za radnu hrabrost"}} {{!}}- {{!}} {{Medalja u spomen na 100-godišnjicu rođenja Vladimira Iljiča Lenjina}} {{!}}{{!}} {{Medalja 20 godina pobjede u Velikom otadžbinskom ratu 1941-45}} {{!}}{{!}} {{Medalja u spomen na 850-godišnjicu Moskve}} {{!}}- {{!}} {{Veteran oružanih snaga SSSR-a}} {{!}}{{!}} {{Medalja 50 godina Oružanih snaga SSSR}} {{!}}{{!}} {{Medalja 60 godina Oružanih snaga SSSR}} {{!}}- {{!}} {{Medalja 70 godina Oružanih snaga SSSR}} {{!}}{{!}} {{Medalja za besprijekornu službu1}} {{!}}{{!}} {{Medalja za besprijekornu službu2}} {{!}}- {{!}} {{!}}{{!}} {{Medalja za besprijekornu službu3}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 17. 10. 2024. }} '''Aleksandar Tihonov''' ({{jez-ru|Александр Иванович Тихонов}}) rođen 2. januara 1947. u [[Ujskoje|Ujskoju]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, jedanaestostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i četverostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. Po broju osvojenih medalja najbolji je sovjetski biatlonac. Bivši je potpredsjednik [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) |style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|4]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|5]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|9]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1]] |} Tihonov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je četiri zlatne i jednu srebrnu medalju. Prvu zlatnu na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Nikolaj Puzanov|Nikolajem Puzanovim]], [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]] i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveške štafete]] u sastavu: [[Ola Wærhaug]], [[Olav Jordet]], [[Magnar Solberg]] i [[Jon Istad]]; drugu na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|finske štafete]] u sastavu: [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]], [[Heikki Ikola]] i [[Mauri Röppänen]]; treću na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske štafete]] u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]; a četvrtu na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]] i [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] s 53.7&nbsp;s prednošću ispred [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Srebrnu medalju je osvojio na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 54.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1967}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|9]] | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|11]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|6]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|17]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|3]] |} Tihonov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio jedanaest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jedanaest zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]], zaostavši 10:30.3&nbsp;min iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Ola Wærhaug]] i [[Olav Jordet]]. Prvu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s pet promašaja i prednošću od 2.8&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Rinat Safin|Rinata Safina]], koji je utrku završio s tri promašaja, a drugu tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]], s prednošću od 6:03.5&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] ponovo je osvojio dvije zlatne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i prednošću od 54.0&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Tor Svendsberget|Tora Svendsbergeta]], koji je utrku završio s tri promašaja, a dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Aleksander Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|narednom prvenstvu]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] izgubio je prvo mjesto za 28.2&nbsp;s i tri promašaja u odnosu na pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Dieter Speer|Dietera Speera]], a petu zlatnu osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Nikolaj Mužitov|Nikolajem Mužitovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Ivar Norkild]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] je osvojio dvije zlatne: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i prednošću od 2:47.0&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Genadij Kovaljov|Genadija Kovaljova]], koji je utrku završio s tri promašaja; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Genadij Kovaljov|Genadijem Kovaljovim]], s prednošću od 5&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Esten Gjelten]] i [[Kjell Hovda]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] zlatnu medalju je osvojio samo u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Aleksandar Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], s prednošću od 1:20.1&nbsp;min iza drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Heikki Flöjt]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|narednom prvenstvu]] osvojio je srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976]], na kojem je, zbog održavanja ZOI 1976. trčana samo jedna neolimpijska disciplina, pobijedio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|utrci sprinta]] s četiri promašaja i prednošću od 3.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandra Jelizarova]], koji je utrku završio s jednim promašajem. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] ponovo je bio najbolji biatlonac osvajanjem dvije zlatne i jedne bronzane medalje: bronzanu je osvojio u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s četiri promašaja i zaostatkom od 26.3&nbsp;s u odnosu na pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola|Heikkija Ikola]], koji je imao samo jedan promašaj. Dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] osvojio je bez promašaja zlatnu medalju s prednošću od 57.3&nbsp;s ispred drugoplasiranog [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], a slijedećeg dana u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je svoju jedanaestu zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Ruhpolding]]u, 28. januara 1979. osvojio je četvrtu srebrnu medalju s dva promašaja i zaostatkom od 1:42.0&nbsp;min u odnosu na pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]], koji je utrku završio s jednim promašajem, a dva dana kasnije bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinim]], [[Vladimir Barnačov|Vladimirom Barnačovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], zaostavši 3:26.1&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]; te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] |- | 7||4 |} {{raščistiti}} Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980. Tihonov je bio predsjednik Ruske biatlonske federacije do 2008. U ovoj ulozi bio je vrlo kontroverzan, ne samo zbog raznih nejasnih, kontroverznih i pretjeranih odluka, kao što je otpuštanje ženskog nacionalnog selektora Valerija Polkovskog, koji je morao biti vraćen na posao nakon odluke Ruskog sportskog saveza. Između 2000. i 2002. Tihonov je bio pod istragom u Rusiji jer je bio osumnjičen da je zajedno sa svojim bratom Viktorom Tihonovom i poduzetnikom Mihailom Šivilom stajao iza pokušaja atentata na guvernera Kemerovske oblasti Amana Tulejeva. Godine 2007. proglašen je krivim i osuđen na tri godine zatvora. Međutim, Tihonov je odmah pušten zbog amnestije. [[Međunarodni biatlonski savez]] (IBU) ispitao je može li smijeniti svog prvog potpredsjednika s dužnosti zbog presude u Novosibirsku. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Orden prijateljstva]] * [[Orden Lenjina]] * [[Orden rada crvene zastave]] * [[Orden crvene zvijezde]] * [[Medalja "Za odlikovanje u radu"]] * [[Medalja "Za radnu hrabrost"]] * [[Medalja u spomen na 100-godišnjicu rođenja Vladimira Iljiča Lenjina]] * [[Medalja 20 godina pobjede u Velikom otadžbinskom ratu 1941-45]] * [[Medalja u spomen na 850-godišnjicu Moskve]] * [[Veteran oružanih snaga SSSR-a]] * [[Medalja 50 godina Oružanih snaga SSSR]] * [[Medalja 60 godina Oružanih snaga SSSR]] * [[Medalja 70 godina Oružanih snaga SSSR]] * [[Nosioci Medalje za besprijekornu službu 1. stepena]] * [[Nosioci Medalje za besprijekornu službu 2. stepena]] * [[Nosioci Medalje za besprijekornu službu 3. stepena]] * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|852}} {{commonscat}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Vladislav Tretjak]] | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Sovjetskog Saveza na Olimpijskim igrama|Nositelji zastave Sovjetskog Saveza]]: <br /> {{NaziviOI|Z|1980}} | poslije = [[Vladislav Tretjak]] }} {{S-end}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{DEFAULTSORT:Tihonov, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Ujskoje]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena prijateljstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Lenjina]] [[Kategorija:Nosioci Ordena rada crvene zastave]] [[Kategorija:Nosioci Ordena crvene zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "Za odlikovanje u radu"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "Za radnu hrabrost"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje u spomen na 100-godišnjicu rođenja Vladimira Iljiča Lenjina]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "20 godina pobjede u Velikom otadžbinskom ratu 1941-45."]] [[Kategorija:Nosioci Medalje u spomen na 850-godišnjicu Moskve]] [[Kategorija:Nosioci Medalje veteran oružanih snaga SSSR-a]] [[Kategorija:Nosioci Medalje za besprijekornu službu]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "50 godina Oružanih snaga SSSR"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "60 godina Oružanih snaga SSSR"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "70 godina Oružanih snaga SSSR"]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski kriminalci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kf2qr1hm1xc156llxghzeiknc82oq59 3901752 3901738 2026-07-03T14:31:14Z AnToni 2325 3901752 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Tihonov | slika = Alexander_Tikhonov.jpg | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Ivanovič Tihonov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|01|02}} | mjesto_rođenja = [[Ujskoje]], [[Čeljabinska oblast]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 66 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1980. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]) | medalje_OI = '''5''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]) | medalje_SP = '''17''' | zlato_SP = 11 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = 2 | plasman_SK = '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 1 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 11 | 4 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden prijateljstva}} {{!}}{{!}} {{Orden Lenjina}} {{!}}{{!}} {{Orden rada crvene zastave}} {{!}}- {{!}} {{Orden crvene zvijezde}} {{!}}{{!}} {{Medalja "Za odlikovanje u radu"}} {{!}}{{!}} {{Medalja "Za radnu hrabrost"}} {{!}}- {{!}} {{Medalja u spomen na 100-godišnjicu rođenja Vladimira Iljiča Lenjina}} {{!}}{{!}} {{Medalja 20 godina pobjede u Velikom otadžbinskom ratu 1941-45}} {{!}}{{!}} {{Medalja u spomen na 850-godišnjicu Moskve}} {{!}}- {{!}} {{Veteran oružanih snaga SSSR-a}} {{!}}{{!}} {{Medalja 50 godina Oružanih snaga SSSR}} {{!}}{{!}} {{Medalja 60 godina Oružanih snaga SSSR}} {{!}}- {{!}} {{Medalja 70 godina Oružanih snaga SSSR}} {{!}}{{!}} {{Medalja za besprijekornu službu1}} {{!}}{{!}} {{Medalja za besprijekornu službu2}} {{!}}- {{!}} {{!}}{{!}} {{Medalja za besprijekornu službu3}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 17. 10. 2024. }} '''Aleksandar Tihonov''' ({{jez-ru|Александр Иванович Тихонов}}) rođen 2. januara 1947. u [[Ujskoje|Ujskoju]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, jedanaestostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i četverostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. Po broju osvojenih medalja najbolji je sovjetski biatlonac. Bivši je potpredsjednik [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) |style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|4]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|5]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|9]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1]] |} Tihonov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je četiri zlatne i jednu srebrnu medalju. Prvu zlatnu na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Nikolaj Puzanov|Nikolajem Puzanovim]], [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]] i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveške štafete]] u sastavu: [[Ola Wærhaug]], [[Olav Jordet]], [[Magnar Solberg]] i [[Jon Istad]]; drugu na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|finske štafete]] u sastavu: [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]], [[Heikki Ikola]] i [[Mauri Röppänen]]; treću na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske štafete]] u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]; a četvrtu na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]] i [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] s 53.7&nbsp;s prednošću ispred [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Srebrnu medalju je osvojio na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 54.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1967}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|9]] | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|11]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|6]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|17]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|3]] |} Tihonov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio jedanaest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jedanaest zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]], zaostavši 10:30.3&nbsp;min iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Ola Wærhaug]] i [[Olav Jordet]]. Prvu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s pet promašaja i prednošću od 2.8&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Rinat Safin|Rinata Safina]], koji je utrku završio s tri promašaja, a drugu tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]], s prednošću od 6:03.5&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] ponovo je osvojio dvije zlatne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i prednošću od 54.0&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Tor Svendsberget|Tora Svendsbergeta]], koji je utrku završio s tri promašaja, a dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Aleksander Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|narednom prvenstvu]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] izgubio je prvo mjesto za 28.2&nbsp;s i tri promašaja u odnosu na pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Dieter Speer|Dietera Speera]], a petu zlatnu osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Nikolaj Mužitov|Nikolajem Mužitovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Ivar Norkild]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] je osvojio dvije zlatne: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i prednošću od 2:47.0&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Genadij Kovaljov|Genadija Kovaljova]], koji je utrku završio s tri promašaja; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Genadij Kovaljov|Genadijem Kovaljovim]], s prednošću od 5&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Esten Gjelten]] i [[Kjell Hovda]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] zlatnu medalju je osvojio samo u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], s prednošću od 1:20.1&nbsp;min iza drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Heikki Flöjt]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|narednom prvenstvu]] osvojio je srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976]], na kojem je, zbog održavanja ZOI 1976. trčana samo jedna neolimpijska disciplina, pobijedio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|utrci sprinta]] s četiri promašaja i prednošću od 3.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandra Jelizarova]], koji je utrku završio s jednim promašajem. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] ponovo je bio najbolji biatlonac osvajanjem dvije zlatne i jedne bronzane medalje: bronzanu je osvojio u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s četiri promašaja i zaostatkom od 26.3&nbsp;s u odnosu na pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola|Heikkija Ikola]], koji je imao samo jedan promašaj. Dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] osvojio je bez promašaja zlatnu medalju s prednošću od 57.3&nbsp;s ispred drugoplasiranog [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], a slijedećeg dana u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je svoju jedanaestu zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Ruhpolding]]u, 28. januara 1979. osvojio je četvrtu srebrnu medalju s dva promašaja i zaostatkom od 1:42.0&nbsp;min u odnosu na pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]], koji je utrku završio s jednim promašajem, a dva dana kasnije bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinim]], [[Vladimir Barnačov|Vladimirom Barnačovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], zaostavši 3:26.1&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]; te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] |- | 7||4 |} {{raščistiti}} Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980. Tihonov je bio predsjednik Ruske biatlonske federacije do 2008. U ovoj ulozi bio je vrlo kontroverzan, ne samo zbog raznih nejasnih, kontroverznih i pretjeranih odluka, kao što je otpuštanje ženskog nacionalnog selektora Valerija Polkovskog, koji je morao biti vraćen na posao nakon odluke Ruskog sportskog saveza. Između 2000. i 2002. Tihonov je bio pod istragom u Rusiji jer je bio osumnjičen da je zajedno sa svojim bratom Viktorom Tihonovom i poduzetnikom Mihailom Šivilom stajao iza pokušaja atentata na guvernera Kemerovske oblasti Amana Tulejeva. Godine 2007. proglašen je krivim i osuđen na tri godine zatvora. Međutim, Tihonov je odmah pušten zbog amnestije. [[Međunarodni biatlonski savez]] (IBU) ispitao je može li smijeniti svog prvog potpredsjednika s dužnosti zbog presude u Novosibirsku. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Orden prijateljstva]] * [[Orden Lenjina]] * [[Orden rada crvene zastave]] * [[Orden crvene zvijezde]] * [[Medalja "Za odlikovanje u radu"]] * [[Medalja "Za radnu hrabrost"]] * [[Medalja u spomen na 100-godišnjicu rođenja Vladimira Iljiča Lenjina]] * [[Medalja 20 godina pobjede u Velikom otadžbinskom ratu 1941-45]] * [[Medalja u spomen na 850-godišnjicu Moskve]] * [[Veteran oružanih snaga SSSR-a]] * [[Medalja 50 godina Oružanih snaga SSSR]] * [[Medalja 60 godina Oružanih snaga SSSR]] * [[Medalja 70 godina Oružanih snaga SSSR]] * [[Nosioci Medalje za besprijekornu službu 1. stepena]] * [[Nosioci Medalje za besprijekornu službu 2. stepena]] * [[Nosioci Medalje za besprijekornu službu 3. stepena]] * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|852}} {{commonscat}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Vladislav Tretjak]] | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Sovjetskog Saveza na Olimpijskim igrama|Nositelji zastave Sovjetskog Saveza]]: <br /> {{NaziviOI|Z|1980}} | poslije = [[Vladislav Tretjak]] }} {{S-end}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{DEFAULTSORT:Tihonov, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Ujskoje]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena prijateljstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Lenjina]] [[Kategorija:Nosioci Ordena rada crvene zastave]] [[Kategorija:Nosioci Ordena crvene zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "Za odlikovanje u radu"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "Za radnu hrabrost"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje u spomen na 100-godišnjicu rođenja Vladimira Iljiča Lenjina]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "20 godina pobjede u Velikom otadžbinskom ratu 1941-45."]] [[Kategorija:Nosioci Medalje u spomen na 850-godišnjicu Moskve]] [[Kategorija:Nosioci Medalje veteran oružanih snaga SSSR-a]] [[Kategorija:Nosioci Medalje za besprijekornu službu]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "50 godina Oružanih snaga SSSR"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "60 godina Oružanih snaga SSSR"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "70 godina Oružanih snaga SSSR"]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski kriminalci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] npqajgx5yvkbvhlhollc3la1zenjjje 3901753 3901752 2026-07-03T14:32:38Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901753 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Tihonov | slika = Alexander_Tikhonov.jpg | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Ivanovič Tihonov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|01|02}} | mjesto_rođenja = [[Ujskoje]], [[Čeljabinska oblast]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 66 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1980. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]) | medalje_OI = '''5''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]) | medalje_SP = '''17''' | zlato_SP = 11 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = 2 | plasman_SK = '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 1 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 11 | 4 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden prijateljstva}} {{!}}{{!}} {{Orden Lenjina}} {{!}}{{!}} {{Orden rada crvene zastave}} {{!}}- {{!}} {{Orden crvene zvijezde}} {{!}}{{!}} {{Medalja "Za odlikovanje u radu"}} {{!}}{{!}} {{Medalja "Za radnu hrabrost"}} {{!}}- {{!}} {{Medalja u spomen na 100-godišnjicu rođenja Vladimira Iljiča Lenjina}} {{!}}{{!}} {{Medalja 20 godina pobjede u Velikom otadžbinskom ratu 1941-45}} {{!}}{{!}} {{Medalja u spomen na 850-godišnjicu Moskve}} {{!}}- {{!}} {{Veteran oružanih snaga SSSR-a}} {{!}}{{!}} {{Medalja 50 godina Oružanih snaga SSSR}} {{!}}{{!}} {{Medalja 60 godina Oružanih snaga SSSR}} {{!}}- {{!}} {{Medalja 70 godina Oružanih snaga SSSR}} {{!}}{{!}} {{Medalja za besprijekornu službu1}} {{!}}{{!}} {{Medalja za besprijekornu službu2}} {{!}}- {{!}} {{!}}{{!}} {{Medalja za besprijekornu službu3}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 17. 10. 2024. }} '''Aleksandar Tihonov''' ({{jez-ru|Александр Иванович Тихонов}}) rođen 2. januara 1947. u [[Ujskoje|Ujskoju]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, jedanaestostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i četverostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. Po broju osvojenih medalja najbolji je sovjetski biatlonac. Bivši je potpredsjednik [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) |style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|4]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|5]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|9]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1]] |} Tihonov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je četiri zlatne i jednu srebrnu medalju. Prvu zlatnu na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Nikolaj Puzanov|Nikolajem Puzanovim]], [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]] i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveške štafete]] u sastavu: [[Ola Wærhaug]], [[Olav Jordet]], [[Magnar Solberg]] i [[Jon Istad]]; drugu na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|finske štafete]] u sastavu: [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]], [[Heikki Ikola]] i [[Mauri Röppänen]]; treću na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske štafete]] u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]; a četvrtu na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]] i [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] s 53.7&nbsp;s prednošću ispred [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Srebrnu medalju je osvojio na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 54.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1967}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|9]] | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|11]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|6]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|17]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|3]] |} Tihonov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio jedanaest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jedanaest zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]], zaostavši 10:30.3&nbsp;min iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Ola Wærhaug]] i [[Olav Jordet]]. Prvu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s pet promašaja i prednošću od 2.8&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Rinat Safin|Rinata Safina]], koji je utrku završio s tri promašaja, a drugu tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]], s prednošću od 6:03.5&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] ponovo je osvojio dvije zlatne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i prednošću od 54.0&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Tor Svendsberget|Tora Svendsbergeta]], koji je utrku završio s tri promašaja, a dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|narednom prvenstvu]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] izgubio je prvo mjesto za 28.2&nbsp;s i tri promašaja u odnosu na pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Dieter Speer|Dietera Speera]], a petu zlatnu osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Nikolaj Mužitov|Nikolajem Mužitovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Ivar Norkild]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] je osvojio dvije zlatne: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i prednošću od 2:47.0&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Genadij Kovaljov|Genadija Kovaljova]], koji je utrku završio s tri promašaja; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]] i [[Genadij Kovaljov|Genadijem Kovaljovim]], s prednošću od 5&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Esten Gjelten]] i [[Kjell Hovda]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] zlatnu medalju je osvojio samo u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], s prednošću od 1:20.1&nbsp;min iza drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Heikki Flöjt]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|narednom prvenstvu]] osvojio je srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976]], na kojem je, zbog održavanja ZOI 1976. trčana samo jedna neolimpijska disciplina, pobijedio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|utrci sprinta]] s četiri promašaja i prednošću od 3.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandra Jelizarova]], koji je utrku završio s jednim promašajem. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] ponovo je bio najbolji biatlonac osvajanjem dvije zlatne i jedne bronzane medalje: bronzanu je osvojio u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s četiri promašaja i zaostatkom od 26.3&nbsp;s u odnosu na pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola|Heikkija Ikola]], koji je imao samo jedan promašaj. Dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] osvojio je bez promašaja zlatnu medalju s prednošću od 57.3&nbsp;s ispred drugoplasiranog [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], a slijedećeg dana u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je svoju jedanaestu zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Ruhpolding]]u, 28. januara 1979. osvojio je četvrtu srebrnu medalju s dva promašaja i zaostatkom od 1:42.0&nbsp;min u odnosu na pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]], koji je utrku završio s jednim promašajem, a dva dana kasnije bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinim]], [[Vladimir Barnačov|Vladimirom Barnačovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], zaostavši 3:26.1&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]; te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] |- | 7||4 |} {{raščistiti}} Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980. Tihonov je bio predsjednik Ruske biatlonske federacije do 2008. U ovoj ulozi bio je vrlo kontroverzan, ne samo zbog raznih nejasnih, kontroverznih i pretjeranih odluka, kao što je otpuštanje ženskog nacionalnog selektora Valerija Polkovskog, koji je morao biti vraćen na posao nakon odluke Ruskog sportskog saveza. Između 2000. i 2002. Tihonov je bio pod istragom u Rusiji jer je bio osumnjičen da je zajedno sa svojim bratom Viktorom Tihonovom i poduzetnikom Mihailom Šivilom stajao iza pokušaja atentata na guvernera Kemerovske oblasti Amana Tulejeva. Godine 2007. proglašen je krivim i osuđen na tri godine zatvora. Međutim, Tihonov je odmah pušten zbog amnestije. [[Međunarodni biatlonski savez]] (IBU) ispitao je može li smijeniti svog prvog potpredsjednika s dužnosti zbog presude u Novosibirsku. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Orden prijateljstva]] * [[Orden Lenjina]] * [[Orden rada crvene zastave]] * [[Orden crvene zvijezde]] * [[Medalja "Za odlikovanje u radu"]] * [[Medalja "Za radnu hrabrost"]] * [[Medalja u spomen na 100-godišnjicu rođenja Vladimira Iljiča Lenjina]] * [[Medalja 20 godina pobjede u Velikom otadžbinskom ratu 1941-45]] * [[Medalja u spomen na 850-godišnjicu Moskve]] * [[Veteran oružanih snaga SSSR-a]] * [[Medalja 50 godina Oružanih snaga SSSR]] * [[Medalja 60 godina Oružanih snaga SSSR]] * [[Medalja 70 godina Oružanih snaga SSSR]] * [[Nosioci Medalje za besprijekornu službu 1. stepena]] * [[Nosioci Medalje za besprijekornu službu 2. stepena]] * [[Nosioci Medalje za besprijekornu službu 3. stepena]] * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|852}} {{commonscat}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Vladislav Tretjak]] | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Sovjetskog Saveza na Olimpijskim igrama|Nositelji zastave Sovjetskog Saveza]]: <br /> {{NaziviOI|Z|1980}} | poslije = [[Vladislav Tretjak]] }} {{S-end}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{DEFAULTSORT:Tihonov, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Ujskoje]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena prijateljstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Lenjina]] [[Kategorija:Nosioci Ordena rada crvene zastave]] [[Kategorija:Nosioci Ordena crvene zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "Za odlikovanje u radu"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "Za radnu hrabrost"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje u spomen na 100-godišnjicu rođenja Vladimira Iljiča Lenjina]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "20 godina pobjede u Velikom otadžbinskom ratu 1941-45."]] [[Kategorija:Nosioci Medalje u spomen na 850-godišnjicu Moskve]] [[Kategorija:Nosioci Medalje veteran oružanih snaga SSSR-a]] [[Kategorija:Nosioci Medalje za besprijekornu službu]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "50 godina Oružanih snaga SSSR"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "60 godina Oružanih snaga SSSR"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "70 godina Oružanih snaga SSSR"]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski kriminalci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2dcsfzdxmipkwwq07uzxqxgid07to2j Rinat Safin 0 512852 3901736 3874434 2026-07-03T14:06:25Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901736 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Rinat Safin | slika = | opis_slike = | puno_ime = Rinat Ibrahimovič Safin | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|08|29}} | mjesto_rođenja = [[Boljšije Jaki]], [[Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Tatarska ASSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2014|10|22|1940|08|29}} | mjesto_smrti = [[Kiriši]] | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 68 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1973. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]) | medalje_OI = '''1''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]]) | medalje_SP = '''6''' | zlato_SP = 4 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 4 | 2 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{Medalja "Za odlikovanje u radu"}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 18. 10. 2024. }} '''Rinat Safin''' ({{jez-ru|Ринат Ибрагимович Сафин}}) rođen 29. augusta 1940. u [[Boljšije Jaki|Boljšijem Jaku]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. Umro je u Kirišiju 22. oktobra 2014. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|19]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1]] |} Safin je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] Osvojio je jednu zlatnu medalju na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|finske štafete]] u sastavu: [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]], [[Heikki Ikola]] i [[Mauri Röppänen]].Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo mu je 19-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 6:27.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1967}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|4]] | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|15]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|5]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|1]] |} Safin je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je četiri zlatne i dvije srebrne medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]], zaostavši 10:30.3&nbsp;min iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Ola Wærhaug]] i [[Olav Jordet]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 2.8&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s tri promašaja, a prvu zlatnu tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], Aleksandrom Tihonovim i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]], s prednošću od 6:03.5&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] ponovo je osvojio zlatnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Aleksandar Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Treću zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 197a.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Mužitov|Nikolajem Mužitovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Ivar Norkild]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] je osvojio četvrtu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Genadij Kovaljov|Genadijem Kovaljovim]], s prednošću od 5&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Esten Gjelten]] i [[Kjell Hovda]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Orden znak časti]] * [[Medalja "Za odlikovanje u radu"]] * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3317}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Safin, Rinat }} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Umrli 2014.]] [[Kategorija:Biografije, Boljšije Jaki]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena "Znak časti"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "Za odlikovanje u radu"]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] hwlrsfyzxoe5iu7swasn1fhqaqy7s1j 3901754 3901736 2026-07-03T14:33:37Z AnToni 2325 3901754 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Rinat Safin | slika = | opis_slike = | puno_ime = Rinat Ibrahimovič Safin | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|08|29}} | mjesto_rođenja = [[Boljšije Jaki]], [[Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Tatarska ASSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2014|10|22|1940|08|29}} | mjesto_smrti = [[Kiriši]] | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 68 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1973. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]) | medalje_OI = '''1''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]]) | medalje_SP = '''6''' | zlato_SP = 4 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 4 | 2 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{Medalja "Za odlikovanje u radu"}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 18. 10. 2024. }} '''Rinat Safin''' ({{jez-ru|Ринат Ибрагимович Сафин}}) rođen 29. augusta 1940. u [[Boljšije Jaki|Boljšijem Jaku]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. Umro je u Kirišiju 22. oktobra 2014. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|19]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1]] |} Safin je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] Osvojio je jednu zlatnu medalju na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|finske štafete]] u sastavu: [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]], [[Heikki Ikola]] i [[Mauri Röppänen]].Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo mu je 19-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 6:27.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1967}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|4]] | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|15]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|5]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|1]] |} Safin je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je četiri zlatne i dvije srebrne medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]], zaostavši 10:30.3&nbsp;min iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Ola Wærhaug]] i [[Olav Jordet]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 2.8&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s tri promašaja, a prvu zlatnu tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], Aleksandrom Tihonovim i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]], s prednošću od 6:03.5&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] ponovo je osvojio zlatnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Treću zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 197a.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Mužitov|Nikolajem Mužitovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Ivar Norkild]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] je osvojio četvrtu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Genadij Kovaljov|Genadijem Kovaljovim]], s prednošću od 5&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Esten Gjelten]] i [[Kjell Hovda]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Orden znak časti]] * [[Medalja "Za odlikovanje u radu"]] * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3317}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Safin, Rinat }} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Umrli 2014.]] [[Kategorija:Biografije, Boljšije Jaki]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena "Znak časti"]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "Za odlikovanje u radu"]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] rceyqa1ilkj8rxl1zcrsqt38zwapa93 Aleksandar Jelizarov 0 512853 3901755 3893754 2026-07-03T14:34:01Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901755 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Jelizarov | slika = Елизаров.jpg | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Matvejevič Jelizarov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1952|03|07}} | mjesto_rođenja = [[Vjazovka]], [[Penzjanska oblast]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1980. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977.]]) | medalje_SP = '''4''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]) | pobjede_SK = 0 | plasman_SK = '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]) | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 3 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 18. 10. 2024. }} '''Aleksandar Jelizarov''' ({{jez-ru|Александр Матвеевич Елизаров}}) rođen 7. marta 1952. u [[Vjazovka|Vjazovki]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1]] |} Jelizarov je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Osvojio je jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju. Zlatnu medalju na ZOI 1976. osvojio je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske štafete]] u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]; a bronzanu je osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je sa 1:53.3&nbsp;min i tri promašaja, bio sporiji u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|2]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 100 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |} Jelizarov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i tri srebrne medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 28.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s jednim promašajem; a drugu dasn kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976]], na kojem je, zbog održavanja ZOI 1976. trčana samo jedna neolimpijska disciplina, osvojio je treću srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|utrci sprinta]] s jednim promašajem i zaostatkom od 3.3&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s četiri promašaja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]], [[Aleksandar Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je svoju prvu zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Jelizarova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 14. januara 1978. u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio deseto mjesto. Nije pobijeđivao u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|sezoni 1977/78.]] s [[Vjačeslav Tolkačev|Vjačeslavom Tolkačevim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Vladimir Vedenski|Vladimirom Vedenskim]] osvojio je drugo mjesto u štafeti. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Orden znak časti]] * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3249}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Jelizarov, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Biografije, Vjazovka]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena "Znak časti"]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] r1eyh10xkc9nwegz6tr8s3ffzwy2j6b 3901756 3901755 2026-07-03T14:34:21Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901756 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Jelizarov | slika = Елизаров.jpg | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Matvejevič Jelizarov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1952|03|07}} | mjesto_rođenja = [[Vjazovka]], [[Penzjanska oblast]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1980. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977.]]) | medalje_SP = '''4''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]) | pobjede_SK = 0 | plasman_SK = '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]) | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 3 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 18. 10. 2024. }} '''Aleksandar Jelizarov''' ({{jez-ru|Александр Матвеевич Елизаров}}) rođen 7. marta 1952. u [[Vjazovka|Vjazovki]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1]] |} Jelizarov je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Osvojio je jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju. Zlatnu medalju na ZOI 1976. osvojio je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske štafete]] u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]; a bronzanu je osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je sa 1:53.3&nbsp;min i tri promašaja, bio sporiji u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|2]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 100 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |} Jelizarov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i tri srebrne medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 28.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s jednim promašajem; a drugu dasn kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976]], na kojem je, zbog održavanja ZOI 1976. trčana samo jedna neolimpijska disciplina, osvojio je treću srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|utrci sprinta]] s jednim promašajem i zaostatkom od 3.3&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s četiri promašaja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je svoju prvu zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Jelizarova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 14. januara 1978. u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio deseto mjesto. Nije pobijeđivao u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|sezoni 1977/78.]] s [[Vjačeslav Tolkačev|Vjačeslavom Tolkačevim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Vladimir Vedenski|Vladimirom Vedenskim]] osvojio je drugo mjesto u štafeti. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Orden znak časti]] * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3249}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Jelizarov, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Biografije, Vjazovka]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena "Znak časti"]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] se9o1unvinvws6gt9dgvw60htulgzh4 Nikolaj Kruglov 0 512905 3901757 3893591 2026-07-03T14:35:17Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901757 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Nikolaj Kruglov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Nikolaj Konstantinovič Kruglov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1950|01|31}} | mjesto_rođenja = [[Nižnji Novgorod]], [[Nižnjenovgorodska oblast]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = 171 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1980. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 2 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = 1 | plasman_SK = '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 2 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 3 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 20. 10. 2024. }} '''Nikolaj Kruglov''' ({{jez-ru|Николай Константинович Круглов}}) rođen 31. januara 1950. u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski]] i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1]] |} Kruglov je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Osvojio je dvije zlatne medalje. Prvu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i prednošću od 1:41.9&nbsp;min bio brži od pobjednika [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|finskog]] biatlonca [[Heikki Ikola|Heikkija Ikola]]; a drugu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske štafete]] u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|6]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|1]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 100 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|22]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|3]] |} Kruglov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Prvu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonov]], s prednošću od 1:20.1&nbsp;min iza drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Heikki Flöjt]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|narednom prvenstvu]] osvojio je srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonov]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]], zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|utrci sprinta]] s jednim promašajem i prednošću od 28.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandra Jelizarova]], koji je utrku završio s jednim promašajem, a drugu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 39.0&nbsp;s u odnosu na pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola|Heikkija Ikola]], koji je utrku završio s dva promašaja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976]], na kojem je, zbog održavanja ZOI 1976. trčana samo jedna neolimpijska disciplina, u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|utrci sprinta]] osvojio je bronzanu medalju s dva promašaja i zaostatkom od 31.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s četiri promašaja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] bio je drugi najbolji biatlonac osvajanjem jedne zlatne i jedne srebrne medalje: srebrnu je osvojio u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 57.3&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjerskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio bez promašaja. Dan kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Nikolaj Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i Aleksandrom Tihonovim osvojio je svoju treću zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Ruhpolding]]u, 28. januara 1979. osvojio je drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinim]], [[Vladimir Barnačov|Vladimirom Barnačovim]] i Aleksandrom Tihonovim, zaostavši 3:26.1&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]; te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] |- | 5|| |} {{raščistiti}} Prvi nastup Kruglova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deseto mjesto. Jednom je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|sezoni 1977/78.]] s [[Aleksandar Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980. == Privatni život == Njegov sin [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov jr.]] je takođe nekadašnji ruski biatlonac. == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] * [[Orden znak časti]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|849}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{DEFAULTSORT:Kruglov, Nikolaj}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Biografije, Nižnji Novgorod]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Nosioci Ordena "Znak časti"]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2a1x1fw6tvuwgx3qq57pnwpjq9p3woz 3901762 3901757 2026-07-03T14:37:21Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3901762 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Nikolaj Kruglov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Nikolaj Konstantinovič Kruglov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1950|01|31}} | mjesto_rođenja = [[Nižnji Novgorod]], [[Nižnjenovgorodska oblast]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = 171 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1980. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 2 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = 1 | plasman_SK = '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 2 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 3 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 20. 10. 2024. }} '''Nikolaj Kruglov''' ({{jez-ru|Николай Константинович Круглов}}) rođen 31. januara 1950. u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski]] i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1]] |} Kruglov je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Osvojio je dvije zlatne medalje. Prvu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i prednošću od 1:41.9&nbsp;min bio brži od pobjednika [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|finskog]] biatlonca [[Heikki Ikola|Heikkija Ikola]]; a drugu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Ivan Bijakov|Ivanom Bijakovim]] i [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] s 1:47.8&nbsp;min prednošću ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske štafete]] u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|6]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|1]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 100 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|22]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|3]] |} Kruglov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Prvu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonov]], s prednošću od 1:20.1&nbsp;min iza drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Heikki Flöjt]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|narednom prvenstvu]] osvojio je srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonov]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]], zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|utrci sprinta]] s jednim promašajem i prednošću od 28.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandra Jelizarova]], koji je utrku završio s jednim promašajem, a drugu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 39.0&nbsp;s u odnosu na pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola|Heikkija Ikola]], koji je utrku završio s dva promašaja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976]], na kojem je, zbog održavanja ZOI 1976. trčana samo jedna neolimpijska disciplina, u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|utrci sprinta]] osvojio je bronzanu medalju s dva promašaja i zaostatkom od 31.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s četiri promašaja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] bio je drugi najbolji biatlonac osvajanjem jedne zlatne i jedne srebrne medalje: srebrnu je osvojio u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 57.3&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjerskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio bez promašaja. Dan kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Nikolaj Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]] i Aleksandrom Tihonovim osvojio je svoju treću zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Ruhpolding]]u, 28. januara 1979. osvojio je drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinim]], [[Vladimir Barnačov|Vladimirom Barnačovim]] i Aleksandrom Tihonovim, zaostavši 3:26.1&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]; te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] |- | 5|| |} {{raščistiti}} Prvi nastup Kruglova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deseto mjesto. Jednom je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|sezoni 1977/78.]] s [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980. == Privatni život == Njegov sin [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov jr.]] je takođe nekadašnji ruski biatlonac. == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] * [[Orden znak časti]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|849}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{DEFAULTSORT:Kruglov, Nikolaj}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Biografije, Nižnji Novgorod]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Nosioci Ordena "Znak časti"]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9rzaeozkwt6i54sxxisoopre50u62wu Anatolij Aljabjev 0 513150 3901758 3756457 2026-07-03T14:35:43Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3901758 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Anatolij Aljabjev | slika = | opis_slike = | puno_ime = Anatolij Aleksandrovič Aljabjev | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|12|12}} | mjesto_rođenja = [[Verkovažanski rajon]], [[Permski kraj]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2022|01|12|1951|12|12}} | mjesto_smrti = [[Sankt Peterburg]] | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1982. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]) | medalje_OI = '''3''' | zlato_OI = 2 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = 2 | plasman_SK = '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]]) | pobjede_SK_štafeta = 2 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 2 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden rada crvene zastave}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 10. 2024. }} '''Anatolij Aljabjev''' ({{jez-ru|Анато́лий Никола́евич Аля́бьев}}) bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1]] |} Aljabjev je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je dvije zlatne i jednu bronzanu medalju. Prvu zlatnu medalju je osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s bez promašaja i prednošću od 11.4&nbsp;s bio brži od drugoplasiranog [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s tri promašaja; a bronzanu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 58.&nbsp;s bio sporiji od drugoplasiranog [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja; Tri dana kasnije osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]], [[Anatolij Barnašov|Anatolijom Barnašovim]] i [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]] s 53.7&nbsp;s prednošću ispred [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1981}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|7]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1982}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|10]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|3]] |} Aljabjev je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Gavrikov|Vladimirom Gavrikovim]], [[Vladimir Barnašov]]im i [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], zaostavši 3:40.1&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Matthias Jacob]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]; te drugoplasirane zapadnonjemačke štafete u sastavu: [[Franz Bernreiter]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] osvojio je drugu bronzanu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Barnašov|Anatolijom Barnašovim]], [[Viktor Semjonov (biatlonac)|Viktorom Semjonovim]] i [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], zaostavši 1:24.3&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Matthias Jacob]], [[Frank Ullrich]] i [[Bernd Hellmich]]; te drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Eirik Kvalfoss]], [[Kjell Søbak]], [[Rolf Storsveen]] i [[Odd Lirhus]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="6" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] |- | || ||7||2|| |} {{raščistiti}} Prvi nastup Aljabjeva u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Murmansk]]u 25. marta 1978. u utrci na 20&nbsp;km, a tri dana kasnije u štafeti, je pobijedio s [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]], [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1982. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Orden rada crvene zastave]] * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|384}} {{Commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Aljabjev, Anatolij}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Umrli 2022.]] [[Kategorija:Biografije, Verkovažanski rajon]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena rada crvene zastave]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] ctj1avget8515b6fnmjtuxina0svef9 Vladimir Barnašov 0 513207 3901759 3893566 2026-07-03T14:36:07Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3901759 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Vladimir Barnašov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Vladimir Mihajlovič Barnašov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|02|26}} | mjesto_rođenja = [[Muromcevski rajon]], [[Omska oblast]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 77 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Omsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1982. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]) | medalje_OI = '''1''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = 2 | plasman_SK = '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 2 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 197+.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 3 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Medalja "Za radnu hrabrost"}} {{!}}{{!}} {{Medalja "Za zasluge za domovinu"2}} {{!}}{{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 10. 2024. }} '''Vladimir Barnašov''' ({{jez-ru| Владимир Михайлович Барнашов}}) rođen 26. februara 1951. u [[Muromcevski rajon|Muromcevskom rajonu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|7]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1]] |} Barnašov je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]] s 53.7&nbsp;s prednošću ispred [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. U pojedinačnim utrkama najbolji mu je plasman sedmo mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 3:33.1&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Anatolij Aljabjev|Anatolija Aljabjeva]], koji je utrku završio bez promašaja. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|24]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1981}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|13]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1982}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|3]] |} Barnašov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Nikolaj Kruglov|Nikolajom Kruglovim]] i [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] zaostavši 3:26.1&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]], te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeti]] s [[Vladimir Gavrikov|Vladimirom Gavrikovim]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], zaostavši 3:40.1&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Matthias Jacob]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]; te drugoplasirane zapadnonjemačke štafete u sastavu: [[Franz Bernreiter]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] osvojio je treću bronzanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]], [[Viktor Semjonov (biatlonac)|Viktorom Semjonovim]] i [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], zaostavši 1:24.3&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Matthias Jacob]], [[Frank Ullrich]] i [[Bernd Hellmich]]; te drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Eirik Kvalfoss]], [[Kjell Søbak]], [[Rolf Storsveen]] i [[Odd Lirhus]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="6" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] |- |4||3|| || || |} {{raščistiti}} Prvi nastup Barnašova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Antholz]]u 22. februara 1978. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto. U istoj sezoni je pobjedio jednom u sprintu i u štafeti, je pobijedio s [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandrom Ušakovim]], [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] i [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1982. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Medalja "Za radnu hrabrost"]] * [[Orden znak časti]] * [[Medalja "Za zasluge za domovinu"]] drugog reda * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|387}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Barnašov, Vladimir}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Biografije, Muromcevski rajon]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "Za zasluge za domovinu"]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Nosioci Medalje "Za radnu hrabrost"]] [[Kategorija:Nosioci Ordena "Znak časti"]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] e03semu0vaken7wm0l22j0hrqaei8st Manfred Geyer 0 513208 3901760 3893744 2026-07-03T14:36:33Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901760 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Manfred Geyer | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}} <br> {{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|05|23}} | mjesto_rođenja = [[Altenfeld]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = bitlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1972. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''1''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 23. 10. 2024. }} ''' Manfred Geyer''' rođen 23. maja 1951. u [[Altenfeld]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|12]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|3]] |} Geyer je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976]], kada je osvojio jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Karl-Heinz Menz|Karl-Heinzom Menzom]], [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]] i [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], zaostavši 6:13.0&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]; te drugoplasirane [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske]] štafete u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo mu je 12-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je sa šest promašaja i 4:59.1&nbsp;min zaostatka bio sporiji iza pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|42]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|10]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|15]] | | |} Manfred Geyer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu na SP 1973. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Dieter Speer|Dieterom Speerom]], [[Herbert Wiegand|Herbertom Wiegandom]] i [[Günter Bartnik|Günterom Bartnikom]], kada su s 1:24.2&nbsp;min zaostatka bili sporiji od sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Jurij Kolmakov]] i [[Genadij Kovaljov]], te drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Esten Gjelten]], [[Ragnar Tveiten]] i [[Kjell Hovda]]; a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], kada su s 2:41.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]], te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 2:29.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola|Heikkija Ikole]]. === Svjetski kup === U utrkama [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa]] nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3257}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Geyer, Manfred}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Biografije, Altenfeld]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Istočnonjemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 87xctz1hcrj4evkb1xag2uhb3cthymx Manfred Beer 0 513305 3901763 3893521 2026-07-03T14:37:48Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901763 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Manfred Beer | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}} <br> {{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1953|12|02}} | mjesto_rođenja = [[Altenberg (Erzgebirge)|Altenberg]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = bitlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1980. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''1''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = | plasman_SK = '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80]]) | pobjede_SK_štafeta = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 24. 10. 2024. }} ''' Manfred Beer''' rođen 2. decembra 1953. u [[Altenberg (Erzgebirge)|Altenbergu]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.<ref name="SR profile">{{Cite web |title = Manfred Geyer |url = https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/manfred-geyer-1.html |archive-url = https://web.archive.org/web/20200418022903/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/manfred-geyer-1.html |url-status = dead |archive-date = 18. 4. 2020 |access-date = 16. 11. 2018|language=en }}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|27]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|3]] |} Beer je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976]], kada je osvojio jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Karl-Heinz Menz|Karl-Heinzom Menzom]], [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]] i [[Manfred Geyer|Manfredom Geyerom]], zaostavši 6:13.0&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]; te drugoplasirane [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske]] štafete u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo mu je 27-o mjesto [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i 9:30.3&nbsp;min zaostatka bio sporiji iza pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|27]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|15]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|15]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|14]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|1]] |} Manfred Beer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne i jednu bronzanu medalje. Bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Geyer|Manfredom Geyerom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], kada su s 2:41.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]], te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Prvu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]] s prednošću od 2:40.9&nbsp;min u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Sigleif Johansen]], [[Roar Nilsen]], [[Tor Svendsberget]]; a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]] s prednošću od 1:38.2&nbsp;min u odnosu na finsku štafetu u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] kada je s pet promašaja i zaostatkom od 35.9&nbsp;s bio sporiji od pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola|Heikkija Ikole]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] |- | 19|| ||9 |} {{raščistiti}} Prvi nastup Beera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti s [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]], [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], kada su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. U štafeti je pobijedio još jednom u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|narednoj sezoni]], a najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je bilo treće mjesto 26. januara 1980. u [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|sezoni 1979/80.]] u utrci sprinta na 10&nbsp;km. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Manfred Beer je oženjen s [[Heidi Beer]] bivšom prvakinjom Istočne Njemačke u [[Sportska akrobatika|sportskoj akrobatici]] i s njom ima dvije kćerke biatlonke [[Katja Wüstenfeld|Katju]] i [[Romy Beer]]. U [[Zinnwald]]u, gradskoj četvrti Altenbergera, vodi biatlonski trenerski centar. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3270}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Beer, Manfred}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Biografije, Altenberg (Erzgebirge)]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Istočnonjemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5zb58xwfnwdw903ac1bletc5b4r7nah Frank Ullrich 0 513364 3901765 3893710 2026-07-03T14:38:54Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901765 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Frank Ullrich | slika = Bundesarchiv_Bild_183-1982-0312-031,_Frank_Ullrich.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}} <br> {{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|01|24}} | mjesto_rođenja = [[Brotterode-Trusetal]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = bitlonac, trener, političar | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1984. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]]) | medalje_SP = '''14''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''17''' | plasman_SK = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78]], [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80]], [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81]], [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]]) | pobjede_SK_štafeta = 10 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''11''' – sprint * '''6''' – pojedinačno }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 4 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = [[Datoteka:Patriotic_Order_of_Merit_GDR_ribbon_bar_silver.png|20px]] [[Otadžbinski srebrni orden za zasluge]]<br> [[Datoteka:GDR_Star_of_Friendship_of_Nations_-_Silver_BAR.png|20px]] [[Srebna zvijezda prijateljstva među narodima]] | fusnote = | aktualizirano = 26. 10. 2024. }} ''' Frank Ullrich''' rođen 24. januara 1958. u [[Brotterode-Trusetal]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. Četverostruki je [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]], njemački političar i član [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratske partije Njemačke]]. Po broju osvojenih medalja je najbolji istočnonjemački biatlonac, a po broju osvjanja Svjetskog kupa, je nakon [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], [[Johannes Thingnes Bø|Johannesa Thingnes Bøa]] i [[Raphaël Poirée|Raphaëla Poiréa]], peti najbolji biatlonac svih vremena ''(stanje 26. 10. 2024.)'' == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|5]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|17]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|4]] |} Ullrich je tri puta nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Karl-Heinz Menz|Karl-Heinzom Menzom]], [[Manfred Geyer|Manfredom Geyerom]] i [[Frank Beer|Frankom Beerom]], zaostavši 6:13.0&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]; te drugoplasirane [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske]] štafete u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na ZOI 1980. u prvoj utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|20 km]] osvojio je srebrnu medalju s tri promašaja i zaostatkom od 11.4&nbsp;s iza pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Anatolij Aljabjev|Anatolija Aljabjeva]], koji je utrku završio bez promašaja. Tri dana kasnije u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, osvojio je zlatnu medalju s dva promašaja i prednošću od 42.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Aljikin]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], tri dana kasnije s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]] osvojio je srebrnu medalju iza sovjetske štafeta u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Na sljedećim [[ZOI 1984.|igrama]] nije osvojio medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1981}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1982}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1983}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|8]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|2]] |} Frank Ullrich je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Geyer|Manfredom Geyerom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], kada su s 2:41.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]], te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] osvojio je prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 9.4&nbsp;s iza pobjednika norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odda Lirhusa]], koji je utrku završio s jednim promašajem; dva dana kasnije zlatnu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|na 10&nbsp;km]] bez promašaja i prednošću od 20.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog istočnonjemačkog biatlonca [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]], koji je utrku završio bez promašaja; a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschem]] osvojio je zlatnu medalju s 2:40.9&nbsp;min prednošću u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Sigleif Johansen]], [[Roar Nilsen]] i [[Tor Svendsberget]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|narednom prvenstvu]], ponovo je osvojio dvije zlatne: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i prednošću od 53.2&nbsp;s iza drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odda Lirhusa]], koji je utrku završio s tri promašajem; i u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] u istom sastavu kao na SP 1978. s 1:38.2&nbsp;min prednošću u odnosu na finsku štafetu u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981]], osvojio je srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 1:02.4&nbsp;min iza pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola]], koji je utrku završio s jednim promašajem; dva dana kasnije zlatnu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|na 10&nbsp;km]] s jednim promašajem i prednošću od 1.6&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog finskog biatlonca [[Erkki Antila|Erkkija Antila]], koji je utrku završio bez promašaja; a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeti]] s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Matthias Jacob|Matthiasom Jacobom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschem]] osvojio je zlatnu medalju s 2:12.2&nbsp;min prednošću u odnosu na zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Franz Bernreiter]], [[Andreas Schweiger]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je sedmu zlatnu mkedalju s dva promašaja i prednošću od 33.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]], koji je utrku završio s dva promašaja; treću srebrnu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|na 10&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 5.9&nbsp;s iza pobjednika norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]], koji je utrku završio s dva promašaja; a dan kasnije osmu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Matthias Jacob|Matthiasom Jacobom]] i [[Bernd Hellmich|Berndom Hellmichom]] osvojio je zlatnu medalju s 1:07.8&nbsp;min prednošću u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Eirik Kvalfoss]], [[Kjell Søbak]], [[Rolf Storsveen]] i [[Odd Lirhus]]. Zadnju zlatnu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i prednošću od 16.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog istočnonjemačkog biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafeti]] s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Peterom Roetschom]] i [[Matthias Jacob|Matthiasom Jacobom]] osvojio je srebrnu medalju s 1:16.2&nbsp;min zaostatka u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Sergej Buligin]], [[Algimantas Šalna]], [[Jurij === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] |- | 1||2||1||1||1||3||24 |} {{clear}} Prvi nastup Ullricha u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 14. januara 1978. u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio treće mjesto iza [[Sigleif Johansen]] i [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]], a dan kasnije u štafeti s [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio 16 puta u pojedinačnim disciplinama, a deset puta u štafeti. Od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|SK 1977/78.]] do [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|SK 1981/82.]] četiri puta je bio pobjednik Svjetskog kupa, a u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je bio drugi sa sedam bodova razlike u odnosu na pobjednika [[Klaus Siebert]]a. ==== Pobjede ==== {| class="wikitable" style="float:right; font-size:75%"" |- ! Sezona ! Datum ! Mjesto ! Disciplina ! Takmičenje |- | rowspan="3" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]''' <br /> 3 pobjede <br /> (1 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 22. februar 1978. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 4. mart 1978. ||{{flagicon|AUT}} [[Hochfilzen]]||10&nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | 27. mart 1978. ||{{flagicon|URS|1955}} [[Murmansk]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | rowspan="1" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]''' <br /> 1 pobjeda <br /> (1 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 31. januar 1979. ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||10&nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | rowspan="5" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]''' <br /> 5 pobjeda <br /> (1 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 4 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 19. januar 1980. ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 26. januar 1980. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 19. februar 1980. ||{{flagicon|USA}} [[Lake Placid]]||10&nbsp;km||[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]] |- | 22. mart 1980 ||{{flagicon|SWE}} [[Hedenäset]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 27. mart 1980. ||{{flagicon|URS|1955}} [[Murmansk]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | rowspan="2" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]]''' <br /> 2 pobjede <br /> (2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 31. januar 1981 ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 14. februar 1981. ||{{flagicon|FIN}} [[Lahti]]||10&nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | rowspan="4" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]]''' <br /> 4 pobjede <br /> (2 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 16. januar 1982. ||{{flagicon|SUI}} [[Egg am Etzel]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 23. januar 1982. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 28. januar 1982. ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 10. februar 1982. ||{{flagicon|URS}} [[Minsk]]||20&nbsp;km ||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | rowspan="2" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]]''' <br /> 2 pobjede <br /> (2 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}) || 9. februar 1983. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 24. februar 1983. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||20&nbsp;km ||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1984. Od 1998-2010. bio je trener njemačke biatlonske reprezentacije, od 2010-2018 bio je član Tehničke komisije [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]]. Nakon [[Izbori u Njemačkoj 2021.|skupštinskih izbora]] u Njemačkoj, izabran je za predstavnika u [[Bundestag]]u. == Nagrade == * [[Otadžbinski srebrni orden za zasluge]] * [[Zvijezda prijateljstva među narodima|Srebrna zvijezda prijateljstva među narodima]] == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3257}} {{commonscat}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Jan Hoffmann]] <br /> {{NaziviOI|Z|1980}} | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Istočne Njemačke na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Istočne Njemačke]]: <br /> {{NaziviOI|Z|1984}} | poslije = [[Frank-Peter Roetsch]] <br /> {{NaziviOI|Z|1988}} }} {{S-end}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-10 km}} {{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ullrich, Frank}} [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Biografije, Brotterode-Trusetal]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Istočnonjemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] [[Kategorija:Njemački političari]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Nosioci Otadžbinskog srebrnog ordena za zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Srebne zvijezde prijateljsva među narodima]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ppzje5kwdfo62kzut2djqja8gaejif8 3901844 3901765 2026-07-04T09:38:47Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3901844 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Frank Ullrich | slika = Bundesarchiv_Bild_183-1982-0312-031,_Frank_Ullrich.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}} <br> {{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|01|24}} | mjesto_rođenja = [[Brotterode-Trusetal]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = bitlonac, trener, političar | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1984. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]]) | medalje_SP = '''14''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''17''' | plasman_SK = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78]], [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80]], [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81]], [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]]) | pobjede_SK_štafeta = 10 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''11''' – sprint * '''6''' – pojedinačno }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 4 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = [[Datoteka:Patriotic_Order_of_Merit_GDR_ribbon_bar_silver.png|20px]] [[Otadžbinski srebrni orden za zasluge]]<br> [[Datoteka:GDR_Star_of_Friendship_of_Nations_-_Silver_BAR.png|20px]] [[Srebna zvijezda prijateljstva među narodima]] | fusnote = | aktualizirano = 26. 10. 2024. }} ''' Frank Ullrich''' rođen 24. januara 1958. u [[Brotterode-Trusetal]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. Četverostruki je [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]], njemački političar i član [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratske partije Njemačke]]. Po broju osvojenih medalja je najbolji istočnonjemački biatlonac, a po broju osvjanja Svjetskog kupa, je nakon [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], [[Johannes Thingnes Bø|Johannesa Thingnes Bøa]] i [[Raphaël Poirée|Raphaëla Poiréa]], peti najbolji biatlonac svih vremena ''(stanje 26. 10. 2024.)'' == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|5]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|17]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|4]] |} Ullrich je tri puta nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Karl-Heinz Menz|Karl-Heinzom Menzom]], [[Manfred Geyer|Manfredom Geyerom]] i [[Frank Beer|Frankom Beerom]], zaostavši 6:13.0&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]; te drugoplasirane [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske]] štafete u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na ZOI 1980. u prvoj utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|20 km]] osvojio je srebrnu medalju s tri promašaja i zaostatkom od 11.4&nbsp;s iza pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Anatolij Aljabjev|Anatolija Aljabjeva]], koji je utrku završio bez promašaja. Tri dana kasnije u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, osvojio je zlatnu medalju s dva promašaja i prednošću od 42.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Aljikin]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], tri dana kasnije s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]] osvojio je srebrnu medalju iza sovjetske štafeta u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Na sljedećim [[ZOI 1984.|igrama]] nije osvojio medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1981}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1982}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1983}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|8]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|2]] |} Frank Ullrich je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Geyer|Manfredom Geyerom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], kada su s 2:41.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]], te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] osvojio je prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 9.4&nbsp;s iza pobjednika norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odda Lirhusa]], koji je utrku završio s jednim promašajem; dva dana kasnije zlatnu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|na 10&nbsp;km]] bez promašaja i prednošću od 20.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog istočnonjemačkog biatlonca [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]], koji je utrku završio bez promašaja; a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschem]] osvojio je zlatnu medalju s 2:40.9&nbsp;min prednošću u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Sigleif Johansen]], [[Roar Nilsen]] i [[Tor Svendsberget]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|narednom prvenstvu]], ponovo je osvojio dvije zlatne: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i prednošću od 53.2&nbsp;s iza drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odda Lirhusa]], koji je utrku završio s tri promašajem; i u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] u istom sastavu kao na SP 1978. s 1:38.2&nbsp;min prednošću u odnosu na finsku štafetu u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981]], osvojio je srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 1:02.4&nbsp;min iza pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola]], koji je utrku završio s jednim promašajem; dva dana kasnije zlatnu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|na 10&nbsp;km]] s jednim promašajem i prednošću od 1.6&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog finskog biatlonca [[Erkki Antila|Erkkija Antila]], koji je utrku završio bez promašaja; a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeti]] s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Matthias Jacob|Matthiasom Jacobom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschem]] osvojio je zlatnu medalju s 2:12.2&nbsp;min prednošću u odnosu na zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Franz Bernreiter]], [[Andreas Schweiger]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je sedmu zlatnu mkedalju s dva promašaja i prednošću od 33.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]], koji je utrku završio s dva promašaja; treću srebrnu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|na 10&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 5.9&nbsp;s iza pobjednika norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]], koji je utrku završio s dva promašaja; a dan kasnije osmu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Matthias Jacob|Matthiasom Jacobom]] i [[Bernd Hellmich|Berndom Hellmichom]] osvojio je zlatnu medalju s 1:07.8&nbsp;min prednošću u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Eirik Kvalfoss]], [[Kjell Søbak]], [[Rolf Storsveen]] i [[Odd Lirhus]]. Zadnju zlatnu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i prednošću od 16.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog istočnonjemačkog biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafeti]] s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Peterom Roetschom]] i [[Matthias Jacob|Matthiasom Jacobom]] osvojio je srebrnu medalju s 1:16.2&nbsp;min zaostatka u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Sergej Buligin]], [[Algimantas Šalna]], [[Jurij === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] |- | 1||2||1||1||1||3||24 |} {{clear}} Prvi nastup Ullricha u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 14. januara 1978. u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio treće mjesto iza [[Sigleif Johansen]] i [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]], a dan kasnije u štafeti s [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio 16 puta u pojedinačnim disciplinama, a deset puta u štafeti. Od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|SK 1977/78.]] do [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|SK 1981/82.]] četiri puta je bio pobjednik Svjetskog kupa, a u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je bio drugi sa sedam bodova razlike u odnosu na pobjednika [[Klaus Siebert]]a. ==== Pobjede ==== {| class="wikitable" style="float:right; font-size:75%"" |- ! Sezona ! Datum ! Mjesto ! Disciplina ! Takmičenje |- | rowspan="3" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]''' <br /> 3 pobjede <br /> (1 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 22. februar 1978. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 4. mart 1978. ||{{flagicon|AUT}} [[Hochfilzen]]||10&nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | 27. mart 1978. ||{{flagicon|URS|1955}} [[Murmansk]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | rowspan="1" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]''' <br /> 1 pobjeda <br /> (1 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 31. januar 1979. ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||10&nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | rowspan="5" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]''' <br /> 5 pobjeda <br /> (1 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 4 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 19. januar 1980. ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 26. januar 1980. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 19. februar 1980. ||{{flagicon|USA}} [[Lake Placid]]||10&nbsp;km||[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]] |- | 22. mart 1980 ||{{flagicon|SWE}} [[Hedenäset]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 27. mart 1980. ||{{flagicon|URS|1955}} [[Murmansk]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | rowspan="2" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]]''' <br /> 2 pobjede <br /> (2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 31. januar 1981 ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 14. februar 1981. ||{{flagicon|FIN}} [[Lahti]]||10&nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | rowspan="4" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]]''' <br /> 4 pobjede <br /> (2 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 16. januar 1982. ||{{flagicon|SUI}} [[Egg am Etzel]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 23. januar 1982. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 28. januar 1982. ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 10. februar 1982. ||{{flagicon|URS}} [[Minsk]]||20&nbsp;km ||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | rowspan="2" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]]''' <br /> 2 pobjede <br /> (2 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}) || 9. februar 1983. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 24. februar 1983. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||20&nbsp;km ||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1984. Od 1998-2010. bio je trener njemačke biatlonske reprezentacije, od 2010-2018 bio je član Tehničke komisije [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]]. Nakon [[Izbori u Njemačkoj 2021.|skupštinskih izbora]] u Njemačkoj, izabran je za predstavnika u [[Bundestag]]u. == Nagrade == * [[Otadžbinski srebrni orden za zasluge]] * [[Zvijezda prijateljstva među narodima|Srebrna zvijezda prijateljstva među narodima]] == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|382}} {{commonscat}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Jan Hoffmann]] <br /> {{NaziviOI|Z|1980}} | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Istočne Njemačke na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Istočne Njemačke]]: <br /> {{NaziviOI|Z|1984}} | poslije = [[Frank-Peter Roetsch]] <br /> {{NaziviOI|Z|1988}} }} {{S-end}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-10 km}} {{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ullrich, Frank}} [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Biografije, Brotterode-Trusetal]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Istočnonjemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] [[Kategorija:Njemački političari]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Nosioci Otadžbinskog srebrnog ordena za zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Srebne zvijezde prijateljsva među narodima]] [[Kategorija:Živi ljudi]] b36x9bj9uaotw7ioh4rk64jcc575mqz Klaus Siebert 0 513380 3901766 3671299 2026-07-03T14:39:31Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901766 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Klaus Siebert | slika = Bundesarchiv Bild 183-T0217-0016, Klaus Siebert, Frank Ullrich.jpg | opis_slike = Klaus Siebert 1978. | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}} <br> {{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|04|29}} | mjesto_rođenja = [[Schlettau]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2016|04|24|1955|04|29}} | mjesto_smrti = [[Altenberg (Erzgebirge)|Altenberg]] | država_smrti = [[Njemačka]] | zanimanje = bitlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1980. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]]) | medalje_OI = '''1''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]) | medalje_SP = '''6''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79]]) | pobjede_SK_štafeta = 5 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''6''' – pojedinačno }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 1 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 3 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 26. 10. 2024. }} '''Klaus Siebert''' ([[Schlettau]], 29. april 1955 – [[Altenberg (Erzgebirge)|Altenberg]], 26. april 2016) bio je [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|2]] |} Siebert je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Frank Ullrich|Frankom Ullrich]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]] osvojio je srebrnu medalju iza sovjetske štafeta u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je četvrto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s dva promašaja i zaostatkom od 1:22.1&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|3]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|12]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|7]] | style="background:#f8e6c4;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|1]] |} Klaus Siebert je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne i tri bronzane medalju. Prvu bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 59.7&nbsp;s iza pobjednika sovjetskog biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s jednim promašajem. Drugu bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Geyer|Manfredom Geyerom]], [[Frank Ullrich]]om i [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], kada su s 2:41.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]], te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] osvojio je treću bronzanu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|na 10&nbsp;km]] bez promašaja i zaostatkom od 45.4&nbsp;s iza pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja; a dan kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], [[Frank Ullrich]]om i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschem]] osvojio je prvu zlatnu medalju s 2:40.9&nbsp;min prednošću u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Sigleif Johansen]], [[Roar Nilsen]] i [[Tor Svendsberget]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|narednom prvenstvu]], osvojio je dvije zlatne: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i prednošću od 1:42.0&nbsp;s iza drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s dva promašaja; i u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] u istom sastavu kao na SP 1978. s 1:38.2&nbsp;min prednošću u odnosu na finsku štafetu u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="3" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] |- | 2||1||2 |} {{clear}} Prvi nastup Sieberta u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&nbsp;km, kada je pobjedio ispred [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]] i [[Andreas Schweiger|Andreasa Schweigera]] , a dan kasnije u štafeti s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio osam puta u pojedinačnim disciplinama, a pet puta u štafeti. U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je pobijedio u ukupnom plasmanu. ==== Pobjede ==== {| class="wikitable" style="float:right; font-size:75%"" |- ! Sezona ! Datum ! Mjesto ! Disciplina ! Takmičenje |- | rowspan="3" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]''' <br /> 3 pobjede <br /> (2 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 1 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 13. januar 1978. ||{{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 24. februar 1978. ||{{ZD|ITA}} [[Antholz]]||10&nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | 1. april 1978. ||{{ZD|FIN}} [[Sodankylä]]||20&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | rowspan="2" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]''' <br /> 2 pobjede <br /> (1 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}); 1 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 28. januar 1979. ||{{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]]||10&nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | 20. mart 1980: ||{{flagicon|SWE}} [[Hedenäset]]||20&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | rowspan="3" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]''' <br /> 3 pobjede <br /> (3 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} || 19. januar 1980. ||{{ZD|FRG}} [[Ruhpolding]]||20&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 24. januar 1980. ||{{ZD|ITA}} [[Antholz]]||20&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 20. mart 1980 ||{{ZD|SWE}} [[Hedenäset]]||20&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1983. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|385}} {{commonscat}} {{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Siebert, Klaus}} [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Umrli 2016.]] [[Kategorija:Biografije, Schlettau]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Istočnonjemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] 5zigqy35bfh72c598cqrf8ivyvidy4k Svein Engen 0 515715 3901769 3874219 2026-07-03T14:40:22Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901769 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Svein Engen | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1953|03|27}} | mjesto_rođenja = [[Hønefoss]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Ringerike | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1981. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''1''' | plasman_SK = '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – pojedinačno }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 24. 12. 2024. }} '''Svein Engen''' rođen 27. marta 1953. u [[Hønefoss]]u u [[Norveška|Norveškoj]] je nekadašnji [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|5]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|4]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|4]] |} Engen je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], ali nije osvojio nijednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je četvrto mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:13.9&nbsp;s bio sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Anatolij Aljabjev|Anatolija Aljabjeva]]. Na istim igrama ostvario je najbolji plasman u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Kjell Søbak|Kjellom Søbakom]], [[Odd Lirhus|Oddom Lirhusom]] i [[Sigleif Johansen|Sigleifom Johansenom]], osvojivši četvrto mjesto, zaostavši 4:08.5&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|19]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|26]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1981}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|24]] | | |} Svein Engen je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 1:45.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Heikki Ikola|Heikkija Ikola]]. Na istom takmičenju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Sigleif Johansen|Sigleifom Johansenom]] i [[Roar Nilsen|Roarom Nilsenom]] osvojio je četvrto mjesto sa zaostatkom od 3:33.1&nbsp;min u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] |- |11||18|| || ||10|| ||51 |} {{clear}} Prvi nastup Engena u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Murmansk]]u 25. marta 1978. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio sedmo mjesto iza pobjednika pobjedio [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]]. Pobijedio je jednom u pojedinačnim utrkama i jednom u štafeti. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1984. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|850}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Engen, Svein}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Biografije, Hønefoss]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Norveški olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mm8y2w6folkkaf5p0iboyafu6dq81e7 Terje Hanssen 0 515716 3901767 3895376 2026-07-03T14:39:45Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Terje Hanssen | slika = | opis_slike = | puno_ime = Terje Ludvik Hanssen | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|09|20}} | mjesto_rođenja = [[Kabelvåg]], [[Vågan]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 193 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Trondheim Politis Idrettslag | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1976. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 24. 12. 2024. }} '''Terje Hanssen''' rođen 20. septembra 1948. u [[Vågan]]u u [[Norveška|Norveškoj]] je nekadašnji [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|5]] |} Hanssen je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976]], ali nije osvojio nijednu medalju. Jedini rezultat mu je peto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Kjell Hovda|Kjellom Hovdom]], [[Svein Engen|Sveinom Engenom]] i [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]] zaostavši 7:14.6&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|48]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|12]] | | |} Terje Hanssen je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Kjell Hovda|Kjellom Hovdom]], [[Kåre Hovda|Kåretom Hovdom]] i [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]] sa zaostatkom od 2:26.6&nbsp;min u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Jurij Kolmakov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je dvanaesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 2:05.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. === Svjetski kup === U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3294}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Hanssen, Terje}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Biografije, Vågan]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Norveški olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hhs9lgibvvhqvuawjszt3llra230eod Kjell Hovda 0 515737 3901768 3895342 2026-07-03T14:40:02Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901768 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kjell Hovda | slika = | opis_slike = | puno_ime = Kjell Hovda | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|10|27}} | mjesto_rođenja = [[Veggli]], [[Rollag]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 66 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Rødberggrunnen IF, Fiskum Skytterlag, Ingeniørvåpenets skole- og øvingsavdeling | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1976. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 25. 12. 2024. }} '''Kjell Hovda''' rođen 27. oktobra 1945. u [[Rollag]]u u [[Norveška|Norveškoj]] je nekadašnji [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|18]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|5]] |} Hovda je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976]], ali nije osvojio nijednu medalju. Jedini rezultat u štafeti mu je peto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Terje Hanssen|Terjeom Hanssenom]], [[Svein Engen|Sveinom Engenom]] i [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]] zaostavši 7:14.6&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]. U pojedinačnim utrkama nastupio je samo u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 7:12.2&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|19]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|7]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|9]] | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|31]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|38]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|34]] | | |} Kjell Hovda je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju.Srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Esten Gjelten|Estenom Gjeltenom]] i [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]], kada su bili sporiji 5.0&nbsp;s u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Jurij Kolmakov]] i [[Genadij Kovaljov]]. Bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Terje Hanssen|Terjeom Hanssenom]], [[Kåre Hovda|Kåretom Hovdom]] i [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]] sa zaostatkom od 2:26.6&nbsp;min u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Jurij Kolmakov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 3:21.6&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. === Svjetski kup === U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. Do 1980. bio je trener norveške biatlonske selekcije, a kasnije je bio sportski komentator na [[Norveška nacionalna televizija|Norveškoj nacionalnoj televiziji]] ({{jez-no|Norsk rikskringkasting}}). == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Norveški biatlonac [[Kåre Hovda]] je njegov stariji brat. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3263}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Hovda, Kjell}} [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Biografije, Rollag]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Norveški biatlonski treneri]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Norveški olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3ov9scex6lw9d8q568crictga9lufhz Kåre Hovda 0 515738 3901770 3874823 2026-07-03T14:40:36Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901770 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kåre Hovda | slika = | opis_slike = | puno_ime = Kåre Hovda | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1944|01|24}} | mjesto_rođenja = [[Veggli]], [[Rollag]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1999|02|13|1944|01|24}} | mjesto_smrti = [[Rødberg]], [[Nore og Uvdal]] | država_smrti = [[Norveška]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 183 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Rødberg IF | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1976. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 25. 12. 2024. }} '''Kåre Hovda''' rođen 24. januara 1944. u [[Rollag]]u u [[Norveška|Norveškoj]] bio je [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|18]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|4]] |} Hovda je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972]], ali nije osvojio nijednu medalju. Jedini rezultat u štafeti mu je četvrto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Ivar Nordkild|Ivarom Nordkildom]] i [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] zaostavši 4:39.5&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Aleksandar Tihonov]]. U pojedinačnim utrkama nastupio je samo u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 6:24.8&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|7]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|3]] |} Kåre Hovda je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]]. Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Terje Hanssen|Terjeom Hanssenom]], [[Kjell Hovda|Kjellom Hovdom]] i [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]] sa zaostatkom od 2:26.6&nbsp;min u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Jurij Kolmakov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 1:33.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. === Svjetski kup === U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1974. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Norveški biatlonac [[Kjell Hovda]] je njegov mlađi brat. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3316}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Hovda, Kåre}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Umrli 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Rollag]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Norveški olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] po96xwoqqvgxzmno4u6lx1naap0dw2b Ragnar Tveiten 0 515768 3901773 3895364 2026-07-03T14:41:32Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901773 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ragnar Tveiten | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1938|11|27}} | mjesto_rođenja = [[Veggli]], [[Rollag]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Oslo Politis IL | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1975. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]]) | medalje_SP = '''6''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 0 | 4 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 12. 2024. }} '''Ragnar Tveiten''' rođen 27. novembra 1938. u [[Rollag]]u u [[Norveška|Norveškoj]] je nekadašnji [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|4]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|26]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|29]] | | |} Tveiten je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1972]], ali nije osvojio nijednu medalju. U štafetnim utrkama nije nastupao. U pojedinačnoj konkurenciji mu je najbolji rezultat četvrto mjesto na ZOI 1964. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 5:25.7&nbsp;min bio sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1965}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|19]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1966}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|8]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1967}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|7]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|12]] | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|28]] | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|2]] |} Ragnar Tveiten je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] nastupio sedam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne i četiri srebrne medalje. Prvu zlatnu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafeti]] s [[Jon Istad|Jonom Istadom]], [[Ivar Nordkild|Ivarom Nordkildom]] i [[Olav Jordet|Olavom Jordetom]] s 4:09.9&nbsp;min prednošću ispred poljske štafete u sastavu: [[Józef Gąsienica Sobczak]], [[Stanisław Szczepaniak]], [[Stanisław Łukaszczyk]] i [[Józef Rubiś]]. Drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Jon Istad|Jonom Istadom]], [[Ola Wærhaug|Olom Wærhaugom]] i [[Olav Jordet|Olavom Jordetom]] s 10:30.3&nbsp;min prednošću ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Nikolaj Puzanov]]. Od 1969. osvajao je samo srebrne medalje, uvijek iza sovjetskih štafeta: prvu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Jon Istad|Jonom Istadom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Esten Gjelten|Estenom Gjeltenom]] sa 6:03.5&nbsp;min zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Vladimir Gundarcev]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Esten Gjelten|Estenom Gjeltenom]] sa 5:36.0&nbsp;min zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeti]] s [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Ivar Nordkild|Ivarom Nordkildom]] sa 31.0&nbsp;s zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Nikolaj Mužitov]]; a četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] sa [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Esten Gjelten|Estenom Gjeltenom]] i [[Kjell Hovda|Kjellom Hovdom]] sa 5.0&nbsp;s zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Jurij Kolmakov]] i [[Genadij Kovaljov]]. ; a četvrtu na U pojedinačnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 15 promašaja i zaostatkom od 12:59.5&nbsp;min bio sporiji od [[Viktor Mamatov|Viktora Mamatova]]. === Svjetski kup === U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3323}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Tveiten, Ragnar}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Biografije, Rollag]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Norveški olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kj1snzadaayqgtgjwaq9jh8v27hnpsb Heikki Flöjt 0 516553 3901771 3874405 2026-07-03T14:40:53Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901771 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Heikki Flöjt | slika = | opis_slike = | puno_ime = Heikki Juhani Flöjt | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1943|11|30}} | mjesto_rođenja = [[Kajaani]] | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2000|09|30|1943|10|30}} | mjesto_smrti = [[Alastaro]] | država_smrti = [[Finska]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1974. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 1. 202. }} '''Heikki Flöjt''' rođen 30. novembra 1943. u [[Kajaani]]ju, bio je [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac. Umro je 30. septembra 2000. u [[Alastaro|Alastaru]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|5]] |} Flöjt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], ali nije osvojio ni jednu medalju. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Juhani Suutarinen|Juhanijem Suutarinenom]], [[Kalevi Vähäkylä|Kalevijem Vähäkylom]] i [[Arvo Kinnari|Arvom Kinnarijem]], osvojio je peto mjesto, kada su sa zaostatkom od 7:39.4&nbsp;min bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Vladimir Gundarcev]] i [[Viktor Mamatov]]. U pojedinačnim utrkama nije nastupao. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1967}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|10]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|2]] |} Suutarinen je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] i jednu srebrnu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Simo Halonen|Simom Halonenom]], [[Juhani Suutarinen|Juhanijem Suutarinenem]] i [[Heikki Ikola|Heikkijem Ikolom]] osvojio je srebrnu medalju iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Jurij Kolmakov]]. U pojedinačnim utrkama nastupio je na SP 1967. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 18 promašaja i zaostatkom od 15:53.7&nbsp;min bio sporiji od pobjednika sovjetskog biatlonca [[Viktor Mamatov|Viktora Mamatova]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1974. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3389}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Suutarinen, Heikki }} [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Umrli 2000.]] [[Kategorija:Biografije, Kajaani]] [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Finski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] sowoff3kmvbww2kf2xt4lur43ujt08o Dijana Bolanča 0 517846 3901798 3841146 2026-07-03T17:19:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901798 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Dijana Bolanča | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Šibenik]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | mjesto_smrti = | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|10|30}} | datum_smrti = | godine_aktivnosti = | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = | partner = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Dijana Bolanča''' jest [[hrvatska]] pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]] i [[režiser]]ka.<ref>{{Cite web|url=https://croatian.film/hr/directors/143|title=Dijana Bolanča Paulić {{!}} Redatelj/ica filma|website=croatian.film|access-date=25. 3. 2025|archive-date=27. 5. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250527160357/https://croatian.film/hr/directors/143|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/izvan-sezone|title=HAVC • Katalog hrvatskih filmova|website=havc.hr|access-date=25. 3. 2025}}</ref> == Biografija == Rođena je 30. oktobra 1974. u [[Šibenik]]u, magistrirala je glumu na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]]. Radi kao redateljica, pomoćnica redatelja i glumica. Režirala je niz dokumentarnih filmova kao što su ''[[Bez veze]]'', ''[[Reži me]]'', ''[[Malo mama, malo tata]]'', ''[[Kak' Bog zapoveda]]'', ''[[Na rubu Hrvatske]]'', i ''[[K.V.A.R.K.]]''. == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2006-2007. |''[[Odmori se, zaslužio si]]'' |Biba Kosmički #1 |- |2005. |''[[Kad zvoni?]]'' |prodavačica |- |2000-2002. |''[[Naši i vaši]]'' |Iva Rašelić |} === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2016. |''[[Trampolin]]'' |medicinska sestra |- |2006. |''[[Ne pitaj kako!]]'' |policajka |- | rowspan="2" |2002. |''[[Generalov carski osmijeh]]'' | |- |''[[Reci Saša, što je?]]'' | |- |2000. |''[[Crna kronika ili dan žena]]'' | |- |1999. |''[[Četverored]]'' |Volođina sekretarica |- |1998. |''[[Puna kuća]]'' | |- | rowspan="2" |1997. |''[[Dobrodošli u Sarajevo]]'' |Ninina saradnica |- |''[[Rusko meso]]'' |Mimi |- |1996. |''[[Letač Joe i Marija smjela]]'' |djevojka |} === Sinhronizacija === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2003-2004. |Kralj lavova |Nala |- |2002. |Stuart Mali 2 |Mandica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0092653}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bolanča, Dijana}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] aixpos68qgmjxyyjxsm2xglzx7ykbtf Sanja Popović (glumica) 0 521163 3901725 3708763 2026-07-03T12:40:15Z ~2026-37857-30 183218 /* Televizija */ 3901725 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sanja Popović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = <!-- Koristite jedino ako se razlikuje od gornje navedenog imena --> | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|10|18}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Branimir Popović]] | nagrade = | veb-sajt = }} '''Sanja Popović''' jest [[Srbija|srbijanska]] pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]] i TV voditeljica. == Biografija == Rođena je 18. oktobra 1985. u [[Beograd|Beogradu]]. Diplomirala je glumu na [[Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu|Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu]]. Radila je kao voditeljica dečjih emisija na Hepi televiziji. Od filmskog opusa zapaženu je ulogu imala u filmu ''[[Plavi voz]]'' iz 2010. Široj javnosti je poznata kao Dalija iz hrvatske hit sapunice ''[[Larin izbor]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/atraktivna-beogradanka-uvela-pomutnju-u-larin-izbor-20120925|title=Atraktivna Beograđanka uvela pomutnju u Larin izbor|website=tportal.hr|access-date=2025-05-19}}</ref> Okušala se i u inostranstvu glumeći u TV seriji ''[[Il restauratore]]'' koju je producirala italijanska radio-televizija [[Radiotelevisione Italiana|RAI]]. U pozorištu Sanja je glumila u mnogobrojnim predstavama poput ''Ćelave pevačice'', ''U potrazi za izgubljenim vremenom'', ''Le Suplicci'' i drugima. Aktivno se bavi sinhronizacijama. Bavi se sinhronizacijom animiranih i igranih filmova i serija za studije Gold digi net, Ideogram, Laudvorks, Mirius, Prizor i Studio kao i za Hepi TV. Trenirala je stoni tenis i završila školu klizanja, a završila je i osnovnu muzičku školu. U braku je s glumcem Branimirom Popovićem s kojim ima kćerku Sofiju.<ref>{{Cite web|url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/4354487/ljubavna-prica-sanje-jovicevic-i-branimira-popovica|title=BOGATAŠICA IZ "BUDVE NA PJENU OD MORA" NA SNIMANJU SE ZALJUBILA U 22 GODINE STARIJEG KOLEGU: Nestala s ekrana, a evo gde je danas|website=www.kurir.rs|access-date=2025-05-19}}</ref> == Filmografija == === Televizija === {| class="wikitable" |+ !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="2" |2012. |''[[Plavi voz (TV serija)|Plavi voz]]'' |Anica |- |''[[Larin izbor]]'' |Dalia |- |2019. |''[[Srečkovići]]'' |Danica |- |2021. |''[[Crna svadba]]'' |Milica |} === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2007. |''[[Hadersfild]]'' |Klaviristkinja |- |2010. |[[Plavi voz (film)|''Plavi voz'']] |Anica |- |2018. |''[[Sezona rata]]'' |Jelena Mehmedović |- |2023. |''[[Zaliv (film)|Zaliv]]'' | |} === Sinkronizacija === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2006. |''Kiriku i divlje životinje'' |Devojčica |- |2008. |''Zekan Dot'' |Zekan |- |2008-2010. |''Kod Lioko'' |Tamija, Džoni, Hiroki <small>(sezone 3-4)</small> |- |2009. |''Kim Opasnić'' |Monik, Elektronik, i drugi |- |2010-2014. |''Anđelina balerina <small>(Laudvorks)</small>'' |Anđelina Mišić |- |2010. |''Bonkers'' |Miranda |- |2010-2011. |''Potraga za Deltorom'' |Nak |- | rowspan="3" |2010. |''Fića i Feđa'' |Lulu Naruživačica Jones |- |''Barbi: Krcko Oraščić <small>(Ideogram)</small>'' |Keli |- |''Barbi: Savršeni Božić <small>(Ideogram)</small>'' |Stejsi, Čelsi |- | rowspan="3" |2011. |''Viva pinjata <small>(Laudvorks)</small>'' |Simona, itd. |- |''Mini-kuvar'' |Mini |- |''Slon Bendžamin'' |Oto |- | rowspan="13" |2012. |''Anđeoski prijatelji'' |Svit, Kabali |- |''Atomik Beti (S2)'' |Paloma |- |''Barbi i dijamantski zamak <small>(Ideogram)</small>'' |Stejsi |- |''Barbi Zlatokosa <small>(Ideogram)</small>'' |Keli |- |''Barbi - Labudovo jezero <small>(Ideogram)</small>'' |Keli, Karlita |- |''Barbi u Feritopiji <small>(Ideogram)</small>'' |Dalija, itd. |- |''Barbi - ostrvska princeza <small>(Ideogram)</small>'' |Lusijana (govor), Talula |- |''Barbi Maripoza i vilenjaci <small>(Ideogram)</small>'' |Hena |- |''Barbi u modnoj bajci <small>(Ideogram)</small>'' |Tereza, Meri-Elisija, Svetličica |- |''Barbi i tajne vile <small>(Ideogram)</small>'' |Tejlor |- |''Barbi u priči o sireni <small>(Ideogram)</small>'' |Ksili |- |''Princeza Barbi i škola manira <small>(Ideogram)</small>'' |Hedli |- |''Škola za vampire <small>(Laudvorks)</small>'' |Sava |- |2012-2013. |''Bejblejd: Metal saga'' |''dodatni glasovi'' |- |2013. |''Anđelina balerina <small>(S2, Studio)</small>'' |Anđelina Mišić |- | rowspan="6" |2013. |''Avatar: Legenda o Kori'' |Žu Li (S4) |- |''Patrolne šape'' |Džeremi itd. |- | | |- |''Oktonauti <small>(Laudvorks)</small>'' |Tika, Crtica |- |''Fiš i Čips'' |Kalina |- |''Štene Kliford'' |Nina |- |2013-2015. |''Vakfu'' |Amalija |- | rowspan="5" |2014. |''Nove avanture Petra Pana'' |Sintija, Tajger Lili itd. |- |''Raja rikša'' |Tina |- |''Sem i Ket'' |Valeri |- |''Životinjska farma'' |Muli |- |''Nove avanture Petra Pana'' |Sintija |- |2014-2017. |''Dora i prijatelji'' |Beti, Karolina, Sara |- |2014-2018. |''Tandermenovi'' |Kejli, Gejlfors |- |2014-2019. |''Henri Opasnost'' |''dodatni glasovi'' |- |2015. |''Ni hao, Kai-Lan'' |Toli |- |2015-2017. |''Bela i Buldozi'' |DJ, Mija |- |2015-2021. |''Maks i Rubi'' |Kendi; Prija <small>(S7 neke epizode)</small> |- | rowspan="10" |2016. |''100 stvari koje treba uraditi pre srednje škole'' |Skaut, Zelfaba |- |''Barbi: Rokeri i kraljevići'' |Sloun |- |''Niki, Riki, Diki i Don'' |Sid |- |''Pernata banda'' |Lori, Rajito |- |''Piksiji - mali vilenjaci'' |Mišel |- |''Razvali igru'' |Kenzi Bel |- |''Robomobil Poli <small>(Gold digi net)</small>'' |Heli |- |''Tinejdž veštica'' |Endi Kruz |- |''Škola roka'' |''dodatni glasovi'' |- |''Albert'' |''dodatni glasovi'' |- |2016-2019. |''Alvin i veverice (2015)'' |Amber <small>(neke epizode)</small>, Gđa. Kroner, Džuli |- | rowspan="4" |2017. |''Akademija čarolija'' |Endi Kruz |- |''Bansen je zver'' |Sofi Sanders <small>(samo jedna epizoda)</small> |- |''Tinejdž veštica'' |Endi Kruz |- |''Nela — viteška princeza'' |''dodatni glasovi'' |- |2017-2018. |''Kraljevska akademija'' |Rouz Pepeljuga |- | rowspan="5" |2018. |''Mladi mutanti nindža kornjače (2012)'' |Kraljica Ultroma (S5) |- |''Kuća Buka'' |Meril Feril, Šeril Feril, Persefona, Bibliotekarka, Tereza Dejvis (S5), Džensi Jejts, Beka Čeng |- |''Uzdizanje nindža kornjača'' |Sani Čiperton |- |''Ceca Pereca'' |Gospođa Hoši itd. |- |''Uhvati Ejsa'' |Gospođica Velma <small>(sem u E20, 48)</small> |- | rowspan="3" |2018-2019. |''Blejz i čudovišne mašine'' |Zapovednica Megan |- | | |- |''Mirakulus: Avanture Bubamare i Crnog Mačora'' |Kloi Buržua/Kraljica Pčelica |- |2018-2021. |''Biro magičnih stvari'' |Lili Rigan |- | rowspan="3" |2019. |''Doživotna rodbina'' |Penelopi |- |''Ebi Hečer, mazolovka'' |''dodatni glasovi'' |- |''Nubovi'' |''dodatni glasovi'' |- | rowspan="7" |2020. |''Lego Svet iz doba jure'' |Kler |- |''Najbolji krzneni prijatelji'' |Stefani |- |''Fantasy Patrol'' |Valerija (govor) |- |''Avanture Kida Opasnost'' |Kvin |- |''Agent Binki: Ljubimci univerzuma'' |Veliko ljudsko biće |- |''Padingtonove pustolovine'' |Gospođa Braun <small>(neke epizode)</small> |- |''Best Furry Friends (TV serija)'' |Stefani |- |2020-2021. |''Kasagrandes'' |Frida Kasagrande (S1), Ji |- | rowspan="7" |2021. |''DC superjunakinje'' |Dajana Prins / Vonder Vumen |- |''Dramski klub'' |Gospođa Tod |- |''Plašite li se mraka: Kletva Senovitog'' |Džun Marfi |- |''Posao sa strane'' |Bakls <small>(S1E18)</small>, Gradonačelnica Gildersliv |- |''Režanje gromo-mačaka'' |Princ Zvezdan, Barbastela, Mum-Rada, Vrteška itd. |- |''Rogomaca!'' |''dodatni glasovi'' |- |''Lego Nindžago (S12-14)'' |''dodatni glasovi'' |- | rowspan="5" |2022. |''Superknjiga'' |Mila Kvantum |- |''Niki Veliki (TV serija)'' |''dodatni glasovi'' |- |''Zvezdane staze: Protozvezda'' |Niota Uhura |- |''Astronauti'' |Moli Vej |- |''Misterije Stenovitog ostrva'' |Hraniteljka ajkula, ''dodatni glasovi'' |- |2024. |''Monster haj (TV serija)'' |Haulin Vulf (S1E23a), Tundra Bominabl (S1E21) |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|2861446}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Popović, Sanja}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] jsf210cay8x40c4kzlb3kddinxnmkq5 Josef Keck 0 523335 3901772 3874566 2026-07-03T14:41:08Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901772 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Josef Keck | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Zapadna Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1950|08|08}} | mjesto_rođenja = [[Bad Oberdorf]], [[Bad Hindelang]] | država_rođenja = [[Zapadna Njemačka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2010|05|11|1950|08|08}} | mjesto_smrti = [[Vogtareuth]] | država_smrti = [[Njemačka]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 182 | težina = 78 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1978. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = 0 | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 7. 2025. }} '''Josef Keck''' rođen 8. augusta 1950. u [[Bad Hindelang]]u, [[Zapadna Njemačka]], (danas [[Njemačka]]) bio je [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ke/josef-keck-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418080903/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ke/josef-keck-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Josef Keck Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}</ref> Umro je u [[Vogtareuth]]u, 11. maja 2010. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|4]] |} Keck je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerdom Winklerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] i [[Claus Gehrke|Clausom Gehrkeom]] osvojio četvrto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|24]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|19]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|33]] | | |} Josef Keck je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji plasman bilo 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 6:04.2&nbsp;s bio sporiji od pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola|Heikkija Ikole]], koji je utrku završio s dva promašaja; te na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 2:53.6&nbsp;s bio sporiji od pobjednika sovjetskog biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s jednim promašajem. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] ostvario je svoj najbolji plasman osvajanjem šestog mjesata s [[Udo Ehrenberg|Udom Ehrenbergom]], [[Josef Niedermeier (biatlonac)|Josefom Niedermeierom]] i [[Claus Gehrke|Clausom Gehrkeom]] sa zaostatkom od 7:59.25&nbsp;min u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Jurij Kolmakov]], === Svjetski kup === U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije nastupao == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3292}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Keck, Josef }} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Biografije, Bad Hindelang]] [[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Umrli 2010.]] b8tgbf2vux67wmyeb1s8ct726555u5l Claus Gehrke 0 523336 3901774 3893751 2026-07-03T14:41:50Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901774 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Claus Gehrke | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Zapadna Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1942|04|06}} | mjesto_rođenja = [[Berlin]] | država_rođenja = [[Nacistička Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 180 | težina = 72 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1977. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 7. 2025. }} '''Claus Gehrke''' rođen 6. aprila 1942. u [[Berlin]]u, [[Nacistička Njemačka]], (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/claus-gehrke-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418070520/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/claus-gehrke-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Claus Gehrke Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|4]] |} Gehrke je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerdom Winklerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] i [[Josef Keck|Josefom Keckom]] osvojio četvrto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|20]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|35]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|8]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|39]] | | | |} Claus Gehrke je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji plasman bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:42.2&nbsp;s bio sporiji od pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s četiri promašaja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] ostvario je svoj najbolji plasman osvajanjem šestog mjesata s [[Udo Ehrenberg|Udom Ehrenbergom]], [[Josef Niedermeier (biatlonac)|Josefom Niedermeierom]] i [[Josef Keck|Josefom Keckom]] sa zaostatkom od 7:59.25&nbsp;min u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Jurij Kolmakov]]. === Svjetski kup === U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1977. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3293}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Gehrke, Claus }} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Biografije, Berlin]] [[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] p29o31j54fk7hleodeb0j4evqke6337 Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK 3 526407 3901835 3901141 2026-07-04T07:56:58Z Konduras 109737 /* Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić */ odgovor 3901835 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Formatiranje == U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: " x y '''je''' "neko i nešto". Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:56, 8 februar 2026 (CET) :Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:25, 8 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji "...je bio...". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET) ::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:24, 13 februar 2026 (CET) == Referenciranje == Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima <nowiki>{{cite web}}</nowiki> i <nowiki>{{cite book}}</nowiki> mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&diff=prev&oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 15 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET) == Pomilovanje/amnestija == Pozdrav, potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST) :Pozdrav Panasko. Dopunila sam "amnestiju", ostaje "pomilovanje". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST) == Psihologija i psiholozi == Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:22, 28 april 2026 (CEST) :OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST) ::Kategorije je najmanji problem napraviti. P. S.: Članke treba spajati na Wikipodacima, a u njih ubaciti odgovarajuće navigacijske kutije (ako ih imamo). Vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&curid=533703&diff=3838019&oldid=3837998 ovo], npr. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 29 april 2026 (CEST) :::Hvala velika. Sada mi je malo jasnije kako funkcioniše. Relativno sam nova pa pravim greške dok se uhodam. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:34, 29 april 2026 (CEST) ::::Samo pitajte nekoga od iskusnijih. Tu smo da pomognemo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:44, 29 april 2026 (CEST) Kad bude napisan članak o osobi, potrebno je taj članak dodati i u članke o datumu i godini rođenja i smrti te osobe (vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1970.&diff=prev&oldid=3841420 ovo], npr.). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:18, 7 maj 2026 (CEST) :OK. Je li mislite u Kategorije - Rođeni po godinama i Umrli po godinama? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:44, 7 maj 2026 (CEST) :Skontala, po datumima. OK, dogovoreno. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:46, 7 maj 2026 (CEST) ::I godinama. :) Uglavnom, bitno je da je "leglo". ;) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:12, 7 maj 2026 (CEST) :KWiki pozdrav. Voljela bih imati povratnu informaciju koji su razlozi da određeni članci (Roy Baumeister, Amos Tversky i Spisak psihologa) koje sam prevela sa Wikipedia en nisu povezani sa Wikipodacima? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:26, 13 maj 2026 (CEST) ::Morate ih sami povezati, ako prevodite s engleskog jezika na desnoj strani imate dugme Stavka na Wikipodacima, tamo unesite naziv na bosanskom i link na stranicu na našem jeziku. Code za našu wikipediju je bs. ::Mi ponekad povezujemo stranice ali to unoravilu rade urednici koji naprave clanak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2026 (CEST) :::Hvala na informaciji Panasko. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:11, 13 maj 2026 (CEST) == ''Tumačenje snova'' == Članak nije obrisan nego premješten na [[Tumačenje snova (Freud)|''Tumačenje snova'' (Freud)]], radi razlikovanja knjige od [[Tumačenje snova|stvarne prakse]]. Pratiti malo Nedavne izmjene. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 9 juni 2026 (CEST) :Boga mi se ja ne mogu snaći šta sve treba da pratim :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:05, 9 juni 2026 (CEST) :A da, preusmjerenje ostavljeno dok sam radila na tekstu, a nisam ga upratila. Sve ok :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:10, 9 juni 2026 (CEST) ::Zbog [[:en:Dream interpretation|ovoga]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:24, 9 juni 2026 (CEST) :::Sve ok. Vi se brinete za strukturu i organizaciju, a meni svaka sugestija dobro dođe :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:25, 9 juni 2026 (CEST) == Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić == Jel bi mogao napisati navedene članke na bs.wiki? [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:51, 28 juni 2026 (CEST) :Može, čim stignem uradim. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:35, 28 juni 2026 (CEST) ::važi. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:24, 29 juni 2026 (CEST) ::Ako možeš da napišeš članak i za Nazifa Gljivu kada budeš imao vremena? Jako mi je čudno da nemate za njega članak. Aj što mi nismo na srpskoj imali doskoro i razumem nekako ali vi ovde na bs.wiki mi je baš čudno. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 09:56, 4 juli 2026 (CEST) 9p5leiuixhmjgy0wozs6jxgsn1ioois 3901836 3901835 2026-07-04T07:58:04Z Konduras 109737 /* Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić */ 3901836 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Formatiranje == U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: " x y '''je''' "neko i nešto". Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:56, 8 februar 2026 (CET) :Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:25, 8 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji "...je bio...". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET) ::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:24, 13 februar 2026 (CET) == Referenciranje == Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima <nowiki>{{cite web}}</nowiki> i <nowiki>{{cite book}}</nowiki> mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&diff=prev&oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 15 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET) == Pomilovanje/amnestija == Pozdrav, potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST) :Pozdrav Panasko. Dopunila sam "amnestiju", ostaje "pomilovanje". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST) == Psihologija i psiholozi == Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:22, 28 april 2026 (CEST) :OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST) ::Kategorije je najmanji problem napraviti. P. S.: Članke treba spajati na Wikipodacima, a u njih ubaciti odgovarajuće navigacijske kutije (ako ih imamo). Vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&curid=533703&diff=3838019&oldid=3837998 ovo], npr. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 29 april 2026 (CEST) :::Hvala velika. Sada mi je malo jasnije kako funkcioniše. Relativno sam nova pa pravim greške dok se uhodam. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:34, 29 april 2026 (CEST) ::::Samo pitajte nekoga od iskusnijih. Tu smo da pomognemo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:44, 29 april 2026 (CEST) Kad bude napisan članak o osobi, potrebno je taj članak dodati i u članke o datumu i godini rođenja i smrti te osobe (vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1970.&diff=prev&oldid=3841420 ovo], npr.). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:18, 7 maj 2026 (CEST) :OK. Je li mislite u Kategorije - Rođeni po godinama i Umrli po godinama? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:44, 7 maj 2026 (CEST) :Skontala, po datumima. OK, dogovoreno. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:46, 7 maj 2026 (CEST) ::I godinama. :) Uglavnom, bitno je da je "leglo". ;) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:12, 7 maj 2026 (CEST) :KWiki pozdrav. Voljela bih imati povratnu informaciju koji su razlozi da određeni članci (Roy Baumeister, Amos Tversky i Spisak psihologa) koje sam prevela sa Wikipedia en nisu povezani sa Wikipodacima? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:26, 13 maj 2026 (CEST) ::Morate ih sami povezati, ako prevodite s engleskog jezika na desnoj strani imate dugme Stavka na Wikipodacima, tamo unesite naziv na bosanskom i link na stranicu na našem jeziku. Code za našu wikipediju je bs. ::Mi ponekad povezujemo stranice ali to unoravilu rade urednici koji naprave clanak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2026 (CEST) :::Hvala na informaciji Panasko. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:11, 13 maj 2026 (CEST) == ''Tumačenje snova'' == Članak nije obrisan nego premješten na [[Tumačenje snova (Freud)|''Tumačenje snova'' (Freud)]], radi razlikovanja knjige od [[Tumačenje snova|stvarne prakse]]. Pratiti malo Nedavne izmjene. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 9 juni 2026 (CEST) :Boga mi se ja ne mogu snaći šta sve treba da pratim :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:05, 9 juni 2026 (CEST) :A da, preusmjerenje ostavljeno dok sam radila na tekstu, a nisam ga upratila. Sve ok :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 15:10, 9 juni 2026 (CEST) ::Zbog [[:en:Dream interpretation|ovoga]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:24, 9 juni 2026 (CEST) :::Sve ok. Vi se brinete za strukturu i organizaciju, a meni svaka sugestija dobro dođe :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:25, 9 juni 2026 (CEST) == Kantonalni sudovi FBiH i Savo Minić == Jel bi mogala napisati navedene članke na bs.wiki? [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:51, 28 juni 2026 (CEST) :Može, čim stignem uradim. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:35, 28 juni 2026 (CEST) ::važi. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 16:24, 29 juni 2026 (CEST) ::Ako možeš da napišeš članak i za Nazifa Gljivu kada budeš imala vremena? Jako mi je čudno da nemate za njega članak. Aj što mi nismo na srpskoj imali doskoro i razumem nekako ali vi ovde na bs.wiki mi je baš čudno. [[Korisnik:Konduras|Konduras]] ([[Razgovor s korisnikom:Konduras|razgovor]]) 09:56, 4 juli 2026 (CEST) plbi4xve28cxoipov22169xypsinbs0 Duško Vujošević 0 533031 3901810 3837562 2026-07-03T23:33:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Duško Vujošević | slika = Duško Vujošević (cropped).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Vujošević 2011. <!-- Lični podaci --> | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1959|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Titograd]], [[NR Crna Gora]], [[FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|4|8|1959|3|3}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost = | državljanstvo = Srbija | visina = | težina = | nadimak = | pozicija = | početak_karijere = | kraj_karijere = }} '''Duško Vujošević''' (3. mart 1959 – 8. april 2026) bio je crnogorski košarkaški trener.<ref>[https://www.okkbeograd.org.rs/wp-content/uploads/biografije/Dusko-Vujosevic-biografija.pdf Duško Vujošević - Dule] (PDF fajl). Biografija na web-stranici OKK Beograd. Pristupljeno 8. 4. 2026.</ref> == Karijera == Rođen je 3. marta 1959. u [[Titograd]]u. Kao tinejdžer trenirao je mlađe timove u beogradskom [[KK Partizan|Partizanu]]. Ovu ulogu obavljao je do 1982, a zatim je godinu dana proveo u [[OKK Beograd]], gdje je predvodio omladinski tim do pobjede na Omladinskom prvenstvu Jugoslavije. Istovremeno je bio dio trenerskog štaba seniorskog tima. Tokom sezone 1986/87, u dobi od 26 godina, imenovan je za glavnog trenera seniorskog tima KK Partizan. U svojoj prvoj godini, predvodio je tim do titule na Omladinskom prvenstvu Jugoslavije, a 1988. doveo ih je do polufinala Evropskog kupa. Njegov tim, koji je eliminisan u polufinalu od [[Maccabi Tel Aviv (košarka)|Maccabija iz Tel Aviva]], činili su igrači poput [[Vlade Divac|Vladeta Divca]], [[Žarko Paspalj|Žarka Paspalja]], [[Željko Obradović|Željka Obradovića]] i [[Aleksandar Đorđević|Aleksandra Đorđevića]].<ref>{{Cite news|title=Duško Vujošević najbolji u Evropi!|url=https://partizan.basketball/vesti/aktuelno/244|newspaper=|access-date=8. 4. 2026|language=|first=|last=}}</ref> Na ljeto 1988, predvodio je jugoslavensku reprezentaciju do 18 godina, za koju su tada igrali [[Predrag Danilović]], [[Arijan Komazec]] i [[Žan Tabak]], do prvog mjesta na Evropskom prvenstvu za tu generaciju.<ref>"[https://kosmagazin.com/dule-vujosevic-na-rukama-igraca-1988/ Dule Vujošević na rukama igrača 1988] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210624112601/https://kosmagazin.com/dule-vujosevic-na-rukama-igraca-1988/ |date=24. 6. 2021 }}". Aleksandar Ostojić, KOŠ magazin. 22. 9. 2020. Pristupljeno 8. 4. 2026.</ref><ref>{{Cite web|url=https://sportklub.n1info.rs/kosarka/euroleague/dusko-vujosevic-umro-preminuo-kk-partizan-odlazak-ucitelja-i-najtrofejnijeg-trenera/|title=Partizan o Duletu: Odlazak učitelja i najtrofejnijeg trenera|last=Mijailović|first=Filip|date=8. 4. 2026|website=Sportklub|language=|access-date=}}</ref> Godine 1989, Partizan je pod njegovim vodstvom osvojio [[Kup Radivoja Koraća]].<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/sport/umro-dusko-vujosevic/|title=Preminuo Duško Vujošević - Sport - Dnevni list Danas|date=8. 4. 2026|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Zatim se preselio u Španiju i vodio CD Oximesu u Ligi ACB u sezoni 1989/90.<ref>{{Cite web|url=https://acb.com/es/liga/noticias/dusko-vujosevic-nombrado-nuevo-seleccionador-bosnio-de-baloncesto-113689|title=Dusko Vujosevic, nombrado nuevo seleccionador bosnio de baloncesto|last=|date=27. 3. 2017|website=acb.com|language=es|access-date=8. 4. 2026}}</ref> U sezoni 1990/91, ponovo je bio na čelu beogradskog Partizana, a 1991/92. trenirao je njihovog gradskog rivala, [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/articles/c70nppgx829o/lat|title=Preminuo košarkaški trener Duško Vujošević: Odlazak Partizanovog 'generala'|date=8. 4. 2026|website=BBC News na srpskom|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Od 1992. do 1995. radio je u [[Italija|Italiji]] kao trener kluba [[Basket Brescia]].<ref>{{Cite web|url=https://www.gazzetta.it/Eurolega/08-04-2026/vujosevic-morto.shtml|title=Basket in lutto: morto Vujosevic, storico coach del Partizan. Ha allenato anche Pistoia, Brescia e Pesaro|website=La Gazzetta dello Sport|language=it|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Od 1995. do 1997. vodio je [[Olimpia Pistoia|Olimpiu Pistoia]], dok je u sezoni 1997/98. bio trener ekipe [[Scavolini Pesaro]]. Nakon toga, u sezoni 1998/99, preuzeo je [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost iz Podgorice]], a potom se vratio u Beograd, gdje je od 1999. do 2001. trenirao [[KK Radnički Beograd|Radnički]]. Godine 2001. ponovo je imenovan za glavnog trenera Partizana iz Beograda. Tokom svog drugog mandata, koji je trajao do 2010, ostvario je izuzetne rezultate: osvojio je prvenstvo Jugoslavije 2002, zatim titule prvaka Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006, kao i prvenstva Srbije od 2007. do 2010. Pored toga, s Partizanom je četiri puta uzastopno osvajao [[ABA liga|Jadransku ligu]] (2007–2010). Za svoje uspjehe, 2009. proglašen je za trenera godine u Evroligi, dok je 2010. sa Partizanom stigao do polufinala tog takmičenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.tvarenasport.com/kosarka/vesti-iz-kosarke/66131/dusko-vujosevic-smrt-kosarkaski-trener-partizan-crvena-zvezda-reprezentacija-srbije-i-crne-gore/news|title=TUGA: Preminuo Duško Vujošević, srpska košarka izgubila trenera stvaraoca, Partizan ostao bez ikone|last=sport|first=Arena Sport|website=|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Paralelno sa klupskim angažmanom, 2003. bio je selektor reprezentacije Srbije i Crne Gore, a od 2007. do 2010. obavljao je funkciju selektora reprezentacije Crne Gore, nakon čega je radio kao stručni savjetnik crnogorske selekcije.<ref>{{Cite web|url=https://rtcg.me/sport/kosarka/832656/preminuo-dusko-vujosevic-doktor-balkanske-i-evropske-kosarke-.html|title=Preminuo Duško Vujošević, doktor balkanske i evropske košarke|website=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Sredinom 2010. prihvatio je ponudu [[CSKA Moskva (košarka)|CSKA iz Moskve]],<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/sportske/dusko-vujosevic-nakon-devet-godina-napusta-partizan-i-odlazi-u-cska-4385205|title=Sportske novosti - Duško Vujošević nakon devet godina napušta Partizan i odlazi u CSKA|date=24. 6. 2010|website=www.jutarnji.hr|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> ali je saradnja prekinuta već krajem novembra iste godine, nakon slabih rezultata u [[Euroliga|Evroligi]] (jedna pobjeda u šest utakmica).<ref>{{Cite web|url=https://cskabasket.ru/en/news/n/dushko-vuyoshevich-otpravlen-v-otstavku-9129/|title=Dusko Vujosevic left head coaching position|website=cskabasket.ru|language=en|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Treći mandat na klupi Partizana započeo je 2012. Već 2013. predvodio je tim do titule prvaka Srbije i osvajanja Jadranske lige. Klub je napustio 2015. Tokom tog perioda, u oktobru 2014. dospio je u žižu javnosti nakon incidenta sa igračem [[Bogdan Bogdanović|Bogdanom Bogdanovićem]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/otisao-je-dule-trener-za-kojeg-je-kosarka-bila-vise-od-igre-i-vizionar-koji-je-djecake-pretvarao-u-svjetske-asove/260408077|title=Otišao je Dule, trener za kojeg je košarka bila više od igre i vizionar koji je dječake pretvarao u svjetske asove|website=Klix.ba|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Sredinom januara 2016. imenovan je za trenera francuskog prvoligaša [[Limoges CSP,]] gdje je radio do kraja sezone 2016/17. Nakon toga, 2017. i 2018. obavljao je funkciju selektora [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/sport/kosarka/umrl-kosarkarski-trener-dusko-vujosevic/778777|title=Umrl košarkarski trener Duško Vujošević|last=|first=|website=rtvslo.si|language=sl|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Godine 2018. podvrgnut je [[Transplantacija bubrega|transplantaciji bubrega]].<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/magazin/dusko-vujosevic-bubreg-upala-pluca-zdravlje-lose-vijesti/518139|title=Iz beogradske bolnice stižu srceparajuće informacije za Duška Vujoševića|date=15. 3. 2026|website=SPORTSPORT|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Na ljeto 2019. preuzeo je rumunski klub U-BT Cluj-Napoca. U sezoni 2019/20. njegova ekipa bila je na je prvom mjestu na tabeli u trenutku prekida prvenstva u martu 2020. zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]. Specijalizovani portal Eurobasket proglasio ga je za najboljeg trenera rumunske lige te sezone. U sezoni 2020/21. predvodio je Cluj-Napocu do titule prvaka Rumunije,<ref>{{Cite web|url=https://www.gsp.ro/sporturi/baschet/a-murit-dusko-vujosevic-fost-antrenor-u-bt-cluj-napoca-925857.html|title=A murit Dusko Vujosevic, fostul antrenor al lui U-BT Cluj-Napoca|last=Stanciu|first=Alexandru|date=8. 4. 2026|website=GSP.ro|language=ro|access-date=8. 4. 2026}}</ref> nakon čega je napustio klub zbog neslaganja o novom ugovoru. Tokom svoje trenerske karijere, Vujošević je razvio i afirmisao veliki broj igrača koji su kasnije ostvarili zapažene karijere u svjetskoj košarci, kako na klupskom tako i na reprezentativnom nivou. Među njima se izdvajaju Vlade Divac, Žarko Paspalj, Aleksandar Đorđević, [[Predrag Danilović]], [[Predrag Drobnjak]], [[Nikola Peković]], Bogdan Bogdanović, [[Jan Vesely]] i [[Joffrey Lauvergne]]. Duško Vujošević je četiri godine obavljao funkciju predsjednika JSD Partizan. Na mjesto sportskog društva stigao je 4. oktobra 2011. i na njemu se zadržao do isteka mandata 27. oktobra 2015.<ref>{{Cite web|url=https://www.tvarenasport.com/kosarka/vesti-iz-kosarke/66136/dusko-vujosevic-smrt-preminuo-bolest-partizan-sahrana/news|title=Otišao je Dule: Partizan je izgubio učitelja, srpska košarka velikana|last=Sukdolak|first=Vladimir|website=Arena Sport|language=|access-date=8. 4. 2026}}</ref> Bio je poznat je tome što je u radu sa igračima primjenjivao specifične, ponekad i nekonvencionalne metode treninga, sa ciljem njihovog dugoročnog razvoja. Za sebe je često isticao da je, prije svega, "učitelj košarke". Umro je 8. aprila 2026. u [[Beograd]]u. == Reference == {{Refspisak}} {{Trener godine u Euroligi}} {{Selektori košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vujošević, Duško}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] [[Kategorija:Crnogorski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Srbijanski košarkaški treneri]] 3ej4epajf5czw9kxzojj4xfhjm3h3mz Urie Bronfenbrenner 0 533662 3901822 3900307 2026-07-04T02:25:35Z Bosancica by MK 173186 3901822 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Urie Bronfenbrenner | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1917|4|29}} | mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti|2005|9|25|1917|4|29}} | mjesto_smrti = [[Ithaca (New York)|Ithaca]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Razvojna psihologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]] | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Cornell]] * [[Univerzitet Harvard]] * [[Univerzitet u Michiganu]] }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Lev Vygotsky]] * [[Kurt Lewin]] }} | poznat_po = {{Plainlist| * [[Teorija ekoloških sistema]] * Suosnivač programa [[Head Start (program)|Head Start]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * Anisfield-Wolfova književna nagrada za publicistiku * Nagrada James McKeen Cattell }} | religija = | fusnote = Supruga: Liese Price; Djeca: 6 (uključujući [[Kate Bronfenbrenner]]) }} '''Urie Bronfenbrenner''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholog]] [[Rusija|ruskog]] porijekla, najpoznatiji po razvoju kontekstualnog pristupa razumijevanju ljudskog razvoja.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006">{{cite journal |last=Ceci |first=Stephen J. |date=2006 |title=Urie Bronfenbrenner (1917–2005) |url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |journal=American Psychologist |volume=61 |issue=2 |pages=173–174 |doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov teorijski okvir, poznat kao [[teorija ekoloških sistema]], prvi put je sistematski predstavljen u članku objavljenom 1977. u časopisu ''American Psychologist'',<ref name="Bronfenbrenner_1977">{{cite journal |last=Bronfenbrenner |first=Urie |date=1977 |title=Toward an experimental ecology of human development |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=7 |pages=513–531 |doi=10.1037/0003-066X.32.7.513 |url=https://files.commons.gc.cuny.edu/wp-content/blogs.dir/17937/files/2021/08/Bronfenbrenner-1977.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> a potom detaljno razrađen u njegovom najpoznatijem djelu ''The Ecology of Human Development'' (1979).<ref name="ecology1979">{{cite book |last=Bronfenbrenner |first=Urie |year=1979 |title=The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |url=https://archive.org/details/ecologyofhumande00urie |access-date=27. april 2026 |isbn=978-0674224513 |language=en}}</ref> Kasnije je ovaj pristup dodatno proširen kroz [[bioekološki model ljudskog razvoja]], razvijen u saradnji sa Pamelom A. Morris i objavljen u okviru djela ''Handbook of Child Psychology''.<ref name="Bronfenbrenner_Morris_2006">{{cite book |last1=Bronfenbrenner |first1=Urie |last2=Morris |first2=Pamela A. |year=2006 |title=The Bioecological Model of Human Development |work=Handbook of Child Psychology |publisher=John Wiley & Sons |doi=10.1002/9780470147658.chpsy0114 |url=http://childhelp.org/wp-content/uploads/2015/07/Bronfenbrenner-U.-and-P.-Morris-2006-The-Bioecological-Model-of-Human-Development.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Bronfenbrenner je zastupao stav da prirodni eksperimenti i primijenjene razvojne intervencije predstavljaju važan izvor naučnih saznanja o ljudskom razvoju.<ref name="Bronfenbrenner_1977" /> Ovaj pristup bio je vidljiv i u njegovom učešću u razvoju američkog programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965, jednog od najznačajnijih programa ranog obrazovanja i podrške djeci i porodicama u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005">{{cite web |last=Los Angeles Times |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88; Co-founder of Head Start Urged Closer Family Ties |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-sep-27-me-bronfen27-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegovi radovi, posebno oni koji ukazuju na ograničenja laboratorijskih istraživanja u proučavanju dječijeg razvoja i važnost društvenog i kulturnog konteksta za razvojne procese, značajno su utjecali na promjenu teorijskog usmjerenja razvojne psihologije u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="ecology1979" /><ref name="Bronfenbrenner_2005">{{cite book |editor-last=Bronfenbrenner |editor-first=Urie |title=Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development |date=2005 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks |isbn=978-0-7619-2711-2 |url=https://archive.org/details/makinghumanbeing0000unse |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Urie Bronfenbrenner rođen je 29. aprila 1917. u [[Moskva|Moskvi]], u porodici ruskih [[Jevreji|Jevreja]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005">{{cite news |last=Fox |first=Margalit |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88, an Authority on Child Development |url=https://faculty.weber.edu/eamsel/Classes/Applying%20Psychology/Adolescence%203140/Readings/Bronfenbrenner%20obit.doc |newspaper=The New York Times |access-date=27. april 2026 |language=en }}</ref> Njegovi roditelji bili su [[Patologija|patolog]] Alexander Bronfenbrenner i Eugenie Kamenetski.<ref name="Panken_2005">{{cite journal |last=Panken |first=Jaffa |year=2005 |title=Behind the Mirror Image: Urie Bronfenbrenner in the Soviet Union |url=https://www.academia.edu/860712/Behind_the_Mirror_Image_Urie_Bronfenbrenner_in_the_Soviet_Union |journal=Academia.edu |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Kada je imao šest godina, njegova porodica emigrirala je u [[Sjedinjene Američke Države]], najprije u [[Pittsburgh]], a godinu kasnije u ruralni dio savezne države [[New York (savezna država)|New York]].<ref name="NWE_Bronfenbrenner">{{cite web |url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Urie_Bronfenbrenner |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=New World Encyclopedia |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov otac radio je kao neuropatolog u ustanovi Letchworth Village u okrugu Rockland, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], specijaliziranoj za brigu o osobama s intelektualnim i razvojnim teškoćama. Bronfenbrenner je 1938. diplomirao [[Psihologija|psihologiju]] i [[Muzika|muziku]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Magistrirao je obrazovanje na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1940, a doktorat iz razvojne psihologije stekao je 1942. na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> == Karijera == Neposredno nakon stjecanja doktorata, Bronfenbrenner je pristupio vojsci Sjedinjenih Američkih Država, gdje je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovao kao psiholog u različitim vojnim strukturama.<ref name="APS_Observer_2005">{{cite journal |url=http://www.psychologicalscience.org/index.php/uncategorized/in-appreciation-urie-bronfenbrenner.html |title=In Appreciation: Urie Bronfenbrenner |journal=APS Observer |date=2005 |volume=18 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka rata kratko je radio kao pomoćnik glavnog [[Klinička psihologija|kliničkog psihologa]] u Programu obuke kliničkih psihologa pri novoosnovanom Ministarstvu za pitanja veterana Sjedinjenih Američkih Država u [[Washington|Washington, D.C.]]<ref name="APS_Observer_2005" /> Poslije dvogodišnjeg rada kao docent na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]], 1948. prelazi na [[Univerzitet Cornell|Univerzitet Cornell]], gdje je imenovan za docenta na Odsjeku za razvoj djeteta i porodične odnose (danas Odsjek za humani razvoj).<ref name="APS_Observer_2005" /> Ovaj odsjek bio je dio Koledž za porodične studije i imao je izraženu primijenjenu i interdisciplinarnu orijentaciju, okupljajući stručnjake iz oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Historija|historije]].<ref name="Cornell_HomeEc_2000">{{cite web |last=Lang |first=Susan S. |date=2000 |title=Home economics was historical gateway for women into higher education, science and professional careers |url=https://news.cornell.edu/stories/2000/10/home-economics-was-historical-gateway-women |website=Cornell Chronicle |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom rada na Cornellu njegovo istraživanje bilo je usmjereno na dječiji razvoj i utjecaj društvenih i okolinskih faktora na razvojne procese, što je ostalo središte njegovog naučnog rada tokom cijele karijere.<ref name="Cornell_BCTR">{{cite web |url=https://www.bctr.cornell.edu/about-us/urie-bronfenbrenner/ |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=Bronfenbrenner Center for Translational Research, Cornell University |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom 1964. i 1965. bio je član Federalne komisije za istraživanje razvoja djece iz siromašnih porodica, čiji je rad doprinio osnivanju programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Bronfenbrenner je objavio više od 300 naučnih radova i 14 knjiga,<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> a na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] stekao je zvanje profesora [[Emeritus|emeritusa]] humanog razvoja (Jacob Gould Schurman Professor Emeritus).<ref name="APS_Observer_2005" /> == Privatni život == Bronfenbrenner je bio u braku s Liese Price, s kojom je imao šestero djece.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Prema publikaciji Univerziteta Cornell povodom 150. godišnjice osnivanja Studija humane ekologije, Bronfenbrenner je još od djetinjstva s ocem Alexanderom provodio vrijeme u prirodi, pješačeći i istražujući okolinu, najprije u okolini [[Moskva|Moskve]], a nakon preseljenja porodice u Sjedinjene Američke Države u Pittsburghu i sjevernom dijelu savezne države New York. Ova rana iskustva u interakciji s prirodnim i društvenim okruženjem kasnije su utjecala na oblikovanje njegovih teorijskih pogleda na ljudski razvoj. == Smrt == Bronfenbrenner je preminuo u svom domu u Ithaca, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], 25. septembra 2005. u 88. godini života, od komplikacija izazvanih dijabetesom.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> == Pogledi na ljudski razvoj i teorija ekoloških sistema == Bronfenbrenner je ljudski razvoj posmatrao kao proces koji nastaje kroz stalnu interakciju između pojedinca i njegovog okruženja.<ref name="ecology1979" /> Smatrao je da na razvojni put pojedinca utječu različiti aspekti okoline, uključujući porodicu, vršnjake, školu, radno okruženje, kulturu i šire društvene uslove.<ref name="ecology1979" /> Kritikovao je tadašnju razvojnu psihologiju zbog toga što je, prema njegovom mišljenju, proučavala razvoj u umjetnim i ograničenim uslovima, često zanemarujući stvarni kontekst u kojem dijete živi. U tom smislu je naveo da je razvojna psihologija "nauka o čudnom ponašanju djece u čudnim situacijama s čudnim odraslima u najkraćim mogućim vremenskim intervalima".<ref name="ecology1979" /> Na osnovu takvog pristupa razvio je svoju teoriju ljudskog razvoja, poznatu kao [[teorija ekoloških sistema]]. Ova teorija polazi od pretpostavke da na razvoj djeteta djeluje više nivoa okruženja — od neposrednih odnosa s porodicom i institucijama, do šireg kulturnog i društvenog konteksta.<ref name="ecology1979" /> Kasnije je u teoriju uključio i vremensku dimenziju, odnosno utjecaj životnih događaja i društvenih promjena kroz vrijeme, što je označeno pojmom hronosistem.<ref name="Berger_2015">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=2015 |title=The Developing Person Through Childhood and Adolescence |url=https://archive.org/details/developingperson0000berg_y8y1 |edition=10. |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-1-4641-7595-4 |language=en}}</ref> U završnoj fazi razvoja svog teorijskog modela Bronfenbrenner je pristup proširio u pravcu [[bioekološki model ljudkog razvoja|bioekološkog modela ljudskog razvoja]], kako bi naglasio važnost bioloških procesa u razvoju.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> Međutim, biološke faktore je posmatrao kao potencijal koji se ostvaruje ili ne ostvaruje u zavisnosti od uticaja okoline i društvenih faktora.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> == Head Start program == Godine 1964. Bronfenbrenner je svjedočio pred kongresnim odborom tokom rasprave o zakonu za borbu protiv siromaštva, ističući da se mjere trebaju usmjeriti na djecu kako bi se smanjili negativni efekti siromaštva na njihov razvoj.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Ovakav stav bio je suprotan tada dominantnom shvatanju da je dječiji razvoj isključivo biološki uslovljen, bez značajnog utjecaja iskustva i okoline.<ref name="APA_HeadStart">{{cite web |url=https://www.apa.org/research/action/early |title=The man who gave Head Start a start |publisher=American Psychological Association |date=2008 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Zbog njegovog svjedočenja, pozvan je u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] na razgovor s [[Claudijom Altom ″Lady Bird″ Johnson]], s kojom je razmatrao programe brige o djeci u drugim državama.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Također je bio član Federalne komisije zadužene za razvoj mjera za ublažavanje posljedica dječijeg siromaštva i izjednačavanje obrazovnih mogućnosti djece iz siromašnijih i bogatijih porodica.<ref name="APA_HeadStart" /> U radu Komisije učestvovalo je 13 stručnjaka iz različitih oblasti, uključujući [[Mentalno zdravlje|mentalno]] i fizičko zdravlje, [[obrazovanje]], socijalni rad i [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]]. Bronfenbrenner je zagovarao pristup koji uključuje porodicu i zajednicu u intervencije, kao i šire poboljšanje uslova u kojima se dijete razvija.<ref name="APA_HeadStart" /> Preporuke ove komisije dovele su do osnivanja programa Head Start 1965.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegov doprinos vjerovatno je utjecao na razvoj programskih komponenti usmjerenih na okruženje djeteta, uključujući podršku porodici, kućne posjete i edukaciju roditelja.<ref name="APA_HeadStart" /> == Naslijeđe == Prema sociologu Melvinu L. Kohnu sa Univerziteta Johns Hopkins, Bronfenbrenner je imao značajnu ulogu u tome da društveni naučnici prepoznaju kako "međuljudski odnosi, čak i na najnižem nivou odnosa roditelj–dijete, ne postoje u društvenom vakuumu, već su ugrađeni u šire društvene strukture zajednice, društva, ekonomije i politike".<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegova teorija doprinijela je usmjeravanju razvojnih istraživanja ka sistematskom posmatranju i eksperimentalnom proučavanju utjecaja različitih okolinskih faktora na ljudski razvoj.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> Također je imao značajan utjecaj na oblikovanje i razvoj programa Head Start (vidjeti odjeljak iznad).<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Tokom akademskog rada na Univerzitetu Cornell, Bronfenbrenner je obrazovao veliki broj istraživača iz oblasti razvojne psihologije, od kojih su mnogi, prema navodima Univerziteta, postali vodeći stručnjaci u toj oblasti.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> == Nagrade i priznanja == * Djelo Ekologija ljudskog razvoja ({{en|The Ecology of Human Development}}) dobilo je 1980. Anisfield-Wolfovu književnu nagradu za publicistiku.<ref name="Anisfield_Wolf_1980">{{cite web |url=https://www.anisfield-wolf.org/winners/the-ecology-of-human-development/ |title=The Ecology of Human Development: Urie Bronfenbrenner |publisher=Anisfield-Wolf Book Awards |year=1980 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * Dobitnik je nagrade James McKeen Cattell od Američkog psihološkog društva.<ref name="APS_Cattell_Award">{{cite web |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/cattell-award/past-award-winners/bronfenbrenner |title=James McKeen Cattell Fellow Award: Urie Bronfenbrenner |publisher=Association for Psychological Science |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * [[Američko psihološko udruženje]] je svoju nagradu "Nagrada za životno djelo u razvoju psihologije u službi nauke i društva" preimenovala u "Bronfenbrenner Award" u njegovu čast.<ref name="APS_Observer_2005" /> * Bio je predsjedavajući Konferencije Bijele kuće o djeci 1970.<ref name="TIME_Family_1970">{{cite magazine |url=https://time.com/archive/6877363/behavior-the-american-family-future-uncertain/ |title=Behavior: The American Family: Future Uncertain |magazine=TIME |date=1970 |access-date=27. april 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> == Publikacije == * Dva svijeta djetinjstva: SAD i SSSR ({{en|Two Worlds of Childhood: US and USSR}}). New York: Simon & Schuster, 1970. * Utjecanje na ljudski razvoj ({{en|Influencing Human Development}}). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1973. * Utjecaji na ljudski razvoj ({{en|Influences on Human Development}}). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1975. * Ekologija ljudskog razvoja: eksperimenti prirode i dizajna ({{en|The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design}}). Cambridge, MA: Harvard University Press, 1979. * Stanje Amerikanaca: ova generacija i sljedeća ({{en|The State of Americans: This Generation and the Next}}). New York: Free Press, 1996. * Činiti ljude ljudima: bioekološke perspektive ljudskog razvoja ({{en|Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development}}). Thousand Oaks, CA: Sage Publications, 2005. == Također pogledajte == * [[Teorija ekoloških sistema]] * [[Razvojna psihologija]] * [[Jean Piaget]] * [[Lev Vigotski]] * [[Pedagoška psihologija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Library resources box|by=yes|onlinebooks=no|about=yes|wikititle=Urie Bronfenbrenner}} * [https://rmc.library.cornell.edu/EAD/htmldocs/RMA00954.html Vodič za Bronfenbrennerove radove] {{en simbol}} * [http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2005/09/29/urie_bronfenbrenner_theories_altered_approach_to_child_development_at_88/ Obituary: "Urie Bronfenbrenner; theories altered approach to child development; at 88", Elaine Woo, Los Angeles Times, 29. 9. 2005.] {{en simbol}} * [https://www.news.cornell.edu/stories/Sept05/Bronfenbrenner.ssl.html Cornellovo saopćenje povodom Bronfenbrennerove smrti] {{en simbol}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bronfenbrenner, Urie}} [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 2005.]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] 9ipoe25l2xhw63u9u4575cuudj3een7 Darijana Filipović 0 534637 3901729 3894595 2026-07-03T13:41:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Darijana Filipović | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Darijana Filipović | etnicitet = [[Hrvati]]ca | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Sveučilište u Mostaru]] | zanimanje = [[političar]]ka | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za hrvatsku članicu [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="euronews-karijera"/><ref name="psbih-2018"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> Filipović je u maju 2026. na tribini u [[Zagreb]]u govorila o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i mogućnosti trećeg entiteta. Izjavila je da bi, ako se nastavi ono što je opisala kao nepravdu prema Hrvatima, treći entitet mogao biti jedan od mogućih političkih odgovora.<ref name="klix-filipovic-treci-entitet">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-ako-se-nastavi-nepravda-prema-hrvatima-treci-entitet-je-jedan-od-mogucih-odgovora/260514170|title=Darijana Filipović: Ako se nastavi nepravda prema Hrvatima, treći entitet je jedan od mogućih odgovora|date=14. 5. 2026|website=Klix.ba|access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] mxuegzyum9cbx1ie8piz15t6ee6vak7 Emina Žuna 0 534907 3901826 3899033 2026-07-04T03:59:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901826 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Emina Žuna | image = | datum_rođenja = 1981. | mjesto_rođenja = Jajce, SR Bosna i Hercegovina | zanimanje = Književnica, psihologinja, psihoterapeutkinja | nacionalnost = Bosanskohercegovačka | period = 2002. – danas | žanr = Roman, kratka priča, esej, drama, kolumna | značajna_djela = ''Linija života'' (2016), ''Do boljeg jučer'' (2022) }} '''Emina Žuna''' (Jajce, 1981) bosanskohercegovačka je književnica, kolumnistica i psihoterapeutkinja. Autorica je romana, kratkih priča, eseja i dramskih tekstova. Njezini romani uvršteni su u najuže izbore za najprestižnije regionalne književne nagrade.<ref name="pen-bih">{{cite web |url=https://penbih.ba/clanovi/emina-zuna/ |title=Članovi P.E.N. Centra BiH: Emina Žuna |publisher=P.E.N. centar Bosne i Hercegovine}}</ref> Radi kao kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja u privatnoj praksi u Jajcu.<ref name="bhukbt-registar">{{cite web |url=https://www.bhukbt.org/registar-terapeuta |title=Registar sertifikovanih KBT terapeuta u BiH |publisher=Bosansko-hercegovačko udruženje za kognitivno-bihejvioralnu terapiju }}{{Mrtav link}}</ref> Članica je P.E.N. centra Bosne i Hercegovine i Društva pisaca Bosne i Hercegovine.<ref name="pen-bih"/> == Obrazovanje == Diplomirala je psihologiju (2005) te komparativnu književnost i bibliotekarstvo (2006) na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Dobitnica je stipendije Fondacije „Karim Zaimović" (2004).<ref name="napolaputa-fest">{{cite web |url=http://napolaputa.net/emina-zuna/ |title=Festival Na pola puta: Emina Žuna |publisher=Festival Na pola puta Užice}}</ref> Magistrirala je na programu ''European Literary Cultures'' (Erasmus Mundus CLE) u Strazburu, Bolonji i Solunu.<ref name="cle-alumni">{{cite web |url=https://cle.unibo.it/pages/19/alumni |title=Alumni – Master CLE Erasmus Mundus |publisher=Università di Bologna}}</ref> == Književni rad == === Romani === Debitantski roman ''Linija života'' (Planjax, 2016) nagrađen je na konkursu Fondacije za izdavaštvo BiH<ref name="fondacija-izdavastvo">{{cite web |url=https://fondacijaizdavastvo.ba/odluke-o-dodjeli-nagrada-konkursi/ |title=Odluka o dodjeli nagrada za izvornu literaturu |publisher=Fondacija za izdavaštvo Sarajevo }}{{Mrtav link}}</ref> te nominovan 2017. za nagrade „Meša Selimović" i „Mirko Kovač".<ref name="tuzla-mesa2017">{{cite web |url=http://www.tuzla.ba/nominovani-romani-za-nagradu-mesa-selimovic-2017/ |title=Nominovani romani za Nagradu 'Meša Selimović' 2017. |publisher=Grad Tuzla }}{{Mrtav link}}</ref> Drugi roman ''Do boljeg jučer'' (Buybook, 2022)<ref name="buybook-izdanje">{{cite web |url=https://buybook.ba/proizvod/do-boljeg-jucer-16345/ |title=Do boljeg jučer – Emina Žuna |publisher=Buybook }}{{Mrtav link}}</ref> uvršten je 2023. u uži izbor za nagrade „Meša Selimović"<ref name="tportal-mesa">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/finalisti-nagrade-mesa-selimovic-2023-foto-20230818 |title=Finalisti Nagrade 'Meša Selimović' 2023 |publisher=tportal.hr }}{{Mrtav link}}</ref> i „Štefica Cvek".<ref name="bookvica-sve">{{cite web |url=http://bookvica.net/stefica-cvek-uzi-izbor-2023/ |title=Uži izbor za nagradu 'Štefica Cvek' 2023 |publisher=Bookvica }}{{Mrtav link}}</ref> === Kratka proza i dramski tekstovi === Kratke priče objavljuje od početka 2000-ih u časopisima: ''Sarajevske sveske'', ''Zarez'', ''Odjek'', ''Bejahad'', ''Avlija'', ''Behar'', ''Polja'', ''Vox Feminae'', ''Eckermann'' i dr. Priče objavljuje i na portalima ''Strane''<ref name="strane-arh">{{cite web |url=https://strane.ba/category/emina-zuna/ |title=Emina Žuna – Strane.ba}}</ref> i ''Ajfelov most''.<ref name="jergovic-ajfel">{{cite web |url=https://www.jergovic.com/ajfelov-most/emina-zuna-tri-price/ |title=Ajfelov most: Emina Žuna |author=Miljenko Jergović |publisher=Jergovic.com }}{{Mrtav link}}</ref> Dramski tekst uvršten je u uži izbor za nagradu „Alija Isaković" (2008).<ref name="klix-preporod">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/svedsko-srce-moje-majke-dobitnik-nagrade-alija-isakovic/81124024 |title='Švedsko srce moje majke' dobitnik nagrade 'Alija Isaković' |publisher=Klix.ba}}</ref> == Analize i kolumnistika == Sarađivala je s Mediacentrom Sarajevo,<ref name="mediacentar-izvor">{{cite web |url=https://media.ba/bs/author/emina-zuna |title=Emina Žuna – Mediacentar Sarajevo }}{{Mrtav link}}</ref> Al Jazeera Balkans,<ref name="aljazeera-izvor">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/emina-zuna-1 |title=Emina Žuna – Al Jazeera Balkans }}{{Mrtav link}}</ref> Oslobođenjem, Bukom i dr. Na portalu ''Prometej'' vodila je kolumnu ''Psihoterapija, politika & popularna kultura''.<ref name="prometej-kolumna">{{cite web |url=https://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/psihoterapija-politika-and-popularna-kultura |title=Arhiv kolumne – Prometej.ba}}</ref> == Rezidencije i festivali == * 2018. – ''Reading Balkans'', Tirana<ref name="traduki-tirana">{{cite web |url=https://traduki.eu/reading-balkans-emina-zuna-in-tirana/ |title=Reading Balkans: Emina Žuna in Tirana |publisher=Traduki}}</ref> * 2018. – ''Blasfem II'', Banja Luka<ref name="buka-blasfem">{{cite web |url=https://6yka.com/bih/blasfem-ii-banjalucki-feministicki-festival/ |title=Blasfem II – banjalučki feministički festival |publisher=Buka}}</ref> * 2022. – Festival „Na pola puta", Užice<ref name="napolaputa-fest"/> * 2023. – Traduki rezidencija, Novo Mesto (Goga)<ref name="goga-novo-mesto">{{cite web |url=https://www.goga.si/dogodek/literarni-vecer-z-emino-zuna/ |title=Literarni večer z Emino Žuna |publisher=Založba Goga}}</ref> * 2023. – Kuća za pisce, Pazin<ref name="pazin-rezidencija">{{cite web |url=http://www.kucazapisce.hr/gosti/emina-zuna/ |title=Emina Žuna – Kuća za pisce Pazin}}</ref> == Recepcija i akademski osvrti == Roman ''Linija života'' bio je predmet akademskih studija Ivana Šunjića (''Translation Studies'', Brill, 2018),<ref name="brill-izdavac">{{cite web |url=https://brill.com/view/journals/ts/translation-studies-contemporary-female-writers.xml |title=Narrative Strategies – Brill 2018 |author=Ivan Šunjić |publisher=Brill Academic Publishers}}</ref> Fatime Bećarević (''DHS'', 2018),<ref name="dhs-tuzla">{{cite web |url=http://dhs.ff.untz.ba/index.php/dhs/article/view/becarevic-zenske-vrijednosti |title=Reprezentacija ženskih vrijednosti – DHS 2018 |author=Fatima Bećarević |publisher=Filozofski fakultet Tuzla}}</ref> Melide Travančić (''DHS''/CEEOL, 2020)<ref name="ceeol-baza">{{cite web |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=912534 |title=Sumnja u kontingenciju – CEEOL 2020 |author=Melida Travančić}}</ref> i Jasmine Mujezin (P.E.N. centar BiH, 2020).<ref name="pen-zbilja-esej">{{cite web |url=https://penbih.ba/zenska-citaonica/jasmina-mujezin-drustvena-zbilja-u-fiktivnoj-povijesti/ |title=Društvena zbilja u fiktivnoj povijesti – P.E.N. BiH |author=Jasmina Mujezin }}{{Mrtav link}}</ref> Roman se navodi i u zborniku ''Između otpora i trenda'' (Booksa/Kulturtreger, 2023). Roman ''Do boljeg jučer'' naišao je na odjek u književnoj kritici, o čemu su pisale Maja Abadžija (''Naratorium'')<ref name="naratorium-kritika">{{cite web |url=https://naratorium.ba/roman-s-predumislajem-emina-zuna-do-boljeg-jucer/ |title=Roman s predumišljajem – Naratorium |author=Maja Abadžija }}{{Mrtav link}}</ref> i Dalibor Plečić (''Booksa.hr'').<ref name="booksa-kritika">{{cite web |url=https://booksa.hr/kritike/do-boljeg-jucer-mnogo-mogucih-tumacenja |title=Mnogo mogućih tumačenja – Booksa.hr |author=Dalibor Plečić}}</ref> Dara Šljukić u ''Vogue Adria'' (2025) ističe roman kao primjer književnog eksperimenta s prošlošću.<ref name="vogue-adria">{{cite web |url=https://vogueadria.com/print_edition/tenth-issue/pobunjene-citateljke-2/ |title=Pobunjene čitateljke: Novelistički retro – Vogue Adria |author=Dara Šljukić}}</ref> == Psihoterapeutski rad == Certifikovana je KBT psihoterapeutkinja uvrštena u Registar BHUKBT-a.<ref name="bhukbt-registar"/> == Bibliografija == === Romani === * ''Linija života'' (Planjax, Tešanj, 2016) * ''Do boljeg jučer'' (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2022) === Koautorska djela i zbornici === * ''Zabilježene – Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku''<ref name="cobiss-referenca">{{cite web |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/24361734/nubbih?format=isbd |title=Zabilježene – COBISS.bh}}</ref> * ''Feministička i queer čitanja popularne kulture'' (ur. Ivan Šunjić)<ref name="cobiss-queer">{{cite web |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/17498118 |title=Feministička i queer čitanja – COBISS.bh}}</ref> * ''Da sam Šejn'' (zbornik kratkih priča) * ''Tragovima bosanskog kraljevstva'' (zbornik) == Nagrade i nominacije == * '''2002.''' – Nagrada Radija Federacije BiH za kratku priču * '''2008.''' – Nagrada „Bejahad" za kratku priču * '''2008.''' – Uži izbor za nagradu „Alija Isaković" (dramski tekst)<ref name="klix-preporod"/> * '''2013.''' – Nagrada „Avlija" za kratku priču * '''2016.''' – Nagrada Fondacije za izdavaštvo BiH (''Linija života'')<ref name="fondacija-izdavastvo"/> * '''2017.''' – Nominacija za Nagradu „Meša Selimović" (''Linija života'')<ref name="tuzla-mesa2017"/> * '''2017.''' – Nominacija za Nagradu „Mirko Kovač" (''Linija života'') * '''2022.''' – Nagrada „Zija Dizdarević" za kratku priču<ref name="zija-dizdarevic">{{cite web |url=https://www.fokus.ba/kultura/emini-zuni-prva-nagrada-na-konkursu-zija-dizdarevic/2610547/ |title=Emini Žuni nagrada 'Zija Dizdarević' |publisher=Fokus.ba }}{{Mrtav link}}</ref> * '''2023.''' – Nominacija za Nagradu „Meša Selimović" (''Do boljeg jučer'')<ref name="tportal-mesa"/> * '''2023.''' – Uži izbor za Nagradu „Štefica Cvek" (''Do boljeg jučer'')<ref name="bookvica-sve"/> * '''2025.''' – Uži izbor konkursa „Raštan" za zbirku priča == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske poveznice == * [https://penbih.ba/clanovi/emina-zuna/ Profil na stranici P.E.N. centra BiH] * [https://balkans.aljazeera.net/author/emina-zuna-1 Arhiva tekstova na Al Jazeera Balkans]{{Mrtav link}} * [https://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/psihoterapija-politika-and-popularna-kultura Arhiva kolumne na portalu Prometej] * [https://media.ba/bs/author/emina-zuna Profil na Mediacentru Sarajevo]{{Mrtav link}} * [https://strane.ba/category/emina-zuna/ Profil na portalu Strane] * [https://www.jergovic.com/author/eminaz/ Tekstovi na Jergović.com] {{DEFAULTSORT:Žuna, Emina}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Jajce]] [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7fm2acf02xn2jcu0kty513vxi8d8j3z Dijabeteska ketoacidoza 0 534924 3901796 3897895 2026-07-03T17:03:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901796 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Dijabeteska ketoacidoza | slika = Diabetic Ketoacidosis.png |sinonim=DKA | opis_slike = 1. – Nedostatak insulina dovodi do oslobađanja [[aminokiselina]] iz mišićnih vlakana.<br> 2. – Aminokiseline se oslobađaju iz mišićnih vlakana, koje se pretvaraju u glukozu unutar jetre.(7) <br>3. – Proizvedena [[glukoza]] postaje obilna u [[krvotok]]u.<br> 4. – [[masne kiseline]] i glicerol se oslobađaju iz [[masno tkivo|[masnog tkiva]] i pretvaraju se u [[keton]]e unutar jetre.(7) <br>5. – Zajedno s masnim kiselinama i glicerolom, glukoza proizvedena zbog nedostatka insulina također se pretvara u ketone unutar jetre.(7) <br>6. Proizvedeni ketoni postaju obilni u [[krvotok]]u. To dovodi do visokog nivoa šećera u krvi, mučnine, povraćanja, žeđi, prekomjernog urina i bolova u trbuhu. | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[medicina hitne pomoći]] | simptomi = [[Povraćanje]], [[bol u trbuhu]], [[Kussmaulovo disanje|duboko disanje s dahom]], [[poliurija|povećano mokrenje]], [[mentalna konfuzija|zbunjenost]], specifičan miris<ref name=BMJ2015/> | komplikacije = [[Cerebralni edem]] | pojava = Relativno brza | trajanje = | vrste = | uzroci = Nedostatak [[insulin]]a | rizici = Obično [[Dijabetes melitus tip 1|dijabetes tipa 1]], rjeđe drugi tipovi | dijagnoza = [[Visok šećer u krvi]], [[acidoza|nizak pH krvi]], visoki nivoi [[ketokicetin]]a | diferencijalna_dijagnoza = [[Hiperosmolarno neketotonsko stanje]], [[alkoholna ketoacidoza]], [[uremija]], [[toksičnost salicilata]]<ref>{{cite book| vauthors = Ferri FF |title=Ferri's Differential Diagnosis: A Practical Guide to the Differential Diagnosis of Symptoms, Signs, and Clinical Disorders|date=2010 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-07699-9 |page=146|url=https://books.google.com/books?id=pHNlxxrPHNsC&pg=PA146|language=en|url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20170908185746/https://books.google.ca/books?id=pHNlxxrPHNsC&pg=PA146|archive-date=8. 9. 2017 }}</ref> | prevencija = | liječenje = [[Intravenska tečnost]], insulin, [[kalijum]]<ref name=BMJ2015/> | lijekovi = | prognoza = | frekvencija = 6–7% osoba sa [[dijabete tipa 1|dijabetesom tipa 1]] godišnje | smrtnost = Cerebralni [[edem]] može uzrokovati [[glavobolja|glavobolju]], [[koma|komu]], gubitak [[refleks zjenice na svjetlo|refleksa zjenice na svjetlo]] i može napredovati do [[smrt]]i }} '''Dijabeteska ketoacidoza''' ('''DKA''') je potencijalno životno opasna akutna komplikacija [[dijabetes melitus]]a.<ref name=BMJ2015/> Znaci i simptomi mogu uključivati [[povraćanje]], [[bol u trbuhu]], [[Kussmaulovo disanje|duboko disanje s poteškoćama]], [[poliurija|povećano mokrenje]], slabost, [[mentalna konfuzija|zbunjenost]] i povremeno [[koma|gubitak svijesti]].<ref name=BMJ2015/> Zadah osobe može razviti specifičan "voćni" ili [[aceton]]ski miris.<ref name=BMJ2015/> Pojava simptoma je obično brza.<ref name=BMJ2015/> Osobe bez prethodne dijagnoze dijabetesa mogu razviti DKA kao prvi očigledan simptom.<ref name=BMJ2015>{{cite journal | vauthors = Misra S, Oliver NS | title = Diabetic ketoacidosis in adults | journal = BMJ | volume = 351 | date = oktobar 2015 | pmid = 26510442 | doi = 10.1136/bmj.h5660 | hdl-access = free | s2cid = 38872958 | hdl = 10044/1/41091 }}</ref> DKA javlja se najčešće kod osoba sa [[Dijabetes melitus tipa 1|dijabetesom tipa 1]], ali se pod određenim okolnostima može javiti i kod osoba sa drugim tipovima [[dijabetes]]a.<ref name=BMJ2015/> Okidači mogu uključivati [[infekcija|infekciju]], nepravilno uzimanje [[insulin]]a, [[moždani udar]] i određene lijekove poput [[kortikosteroidi|steroida]].<ref name=BMJ2015/> DKA je poslkedica nedostatka insulina; kao odgovor, tijelo prelazi na sagorijevanje [[masne kiseline|masnih kiselina]], što proizvodi kisela [[ketonska tijelo|ketonska tijela]].<ref name=ADA2009>{{cite journal | vauthors = Kitabchi AE, Umpierrez GE, Miles JM, Fisher JN | title = Hyperglycemic crises in adult patients with diabetes | journal = Diabetes Care | volume = 32 | issue = 7 | pages = 1335–1343 | date = juli 2009 | pmid = 19564476 | pmc = 2699725 | doi = 10.2337/dc09-9032 }}</ref> DKA se obično dijagnosticira kada testiranje otkrije [[hiperglikemija|visok šećer u krvi]], [[acidoza|nizak pH krvi]] i [[ketokiselina|ketokiseline]] u [[krv]]i ili [[urin|mokraći]].<ref name=BMJ2015/> Primarni tretman DKA je [[intravenska tečnost]] i insulin.<ref name=BMJ2015/> Ovisno o težini, insulin se može davati intravenski ili [[supkutana primjena|injekcijom pod kožu]].<ref name=ADA2009/> Obično je također potreban [[kalij]], kako bi se spriječio razvoj [[hipokalemija|niskog kalija u krvi]].<ref name=BMJ2015/> Tokom liječenja treba redovno provjeravati nivo glukoze u krvi i kalija.<ref name=BMJ2015/> Treba identificirati osnovne uzroke DKA.<ref name=JBDS/> Kod osoba s teško niskim [[pH]] krvi koje su kritično bolesne, može se dati [[natrij-bikarbonat]]; Međutim, korist od njegove upotrebe nije jasna i obično se ne preporučuje.<ref name=BMJ2015/><ref name=JBDS/> Stope DKA variraju širom svijeta.<ref name=Mal2013>{{cite journal | vauthors = Maletkovic J, Drexler A | title = Diabetic ketoacidosis and hyperglycemic hyperosmolar state | journal = Endocrinology and Metabolism Clinics of North America | volume = 42 | issue = 4 | pages = 677–695 | date = decembar 2013 | pmid = 24286946 | doi = 10.1016/j.ecl.2013.07.001 }}</ref> Svake godine, oko 4% dijabetičara tipa 1 u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] razvije DKA, u poređenju sa 25% dijabetičara tipa 1 u [[Malezija|Maleziji]].<ref name=BMJ2015/><ref name=Mal2013/> DKA je prvi put opisana 1886. godine i nastavila je biti univerzalno fatalno stanje sve do uvođenja insulinske terapije 1920-ih.<ref name=Eledrisi>{{cite journal | vauthors = Eledrisi MS, Alshanti MS, Shah MF, Brolosy B, Jaha N | title = Overview of the diagnosis and management of diabetic ketoacidosis | journal = The American Journal of the Medical Sciences | volume = 331 | issue = 5 | pages = 243–251 | date = maj 2006 | pmid = 16702793 | doi = 10.1097/00000441-200605000-00002 }}</ref> With adequate and timely treatment, the risk of death is between <1% and 5%.<ref name=BMJ2015/><ref name=JBDS/> ==Historija== Prvi potpuni opis dijabeteske ketoacidoze pripisuje se [[Julius Dreschfeld|Juliusu Dreschfeldu]], njemačko-britanskom patologu koji je radio u [[Manchester]]u, [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. U svom opisu, koji je dao na predavanju 1886. godine na [[Kraljevskom koledžu ljekara]] u Londonu, oslanjao se na izvještaje [[Adolph Kussmaul|Adolfa Kussmaula]], kao i na opis glavnih [[keton]]a, [[acetoacetat]]a i β-hidroksibutirata, te njihovog hemijskog određivanja.<ref>{{cite journal |vauthors=Dreschfeld J |date=august 1886 |title=The Bradshawe Lecture on Diabetic Coma |journal=British Medical Journal |volume=2 |issue=1338 |pages=358–363 |doi=10.1136/bmj.2.1338.358 |pmc=2256374 |pmid=20751675}}</ref> Stanje je ostalo gotovo univerzalno fatalno sve do [[Otkriće i karakterizacija insulina|otkrića insulina]] 1920-ih; do 1930-ih smrtnost je pala na 29 %,<ref name="Eledrisi" /> a do 1950-ih je postala manja od 10 %.[<ref name="Kitabchi2008">{{cite journal |vauthors=Kitabchi AE, Umpierrez GE, Fisher JN, Murphy MB, Stentz FB |date=maj 2008 |title=Thirty years of personal experience in hyperglycemic crises: diabetic ketoacidosis and hyperglycemic hyperosmolar state |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |volume=93 |issue=5 |pages=1541–1552 |doi=10.1210/jc.2007-2577 |pmc=2386681 |pmid=18270259}}</ref> [[Entitet]] cerebralnog [[edem]]a uzrokovanog DKA opisao je tim ljekara iz Filadelfije 1936.<ref>{{cite journal |vauthors=Dillon ES, Riggs HE, Dyer WW |year=1936 |title=Cerebral lesions in uncomplicated fatal diabetic acidosis |journal=American Journal of the Medical Sciences |volume=192 |issue=3 |pages=360–365 |doi=10.1097/00000441-193609000-00007 |s2cid=72917358}}</ref> Brojne istraživačke studije od 1950-ih fokusirale su se na idealan tretman za dijabetesku ketoacidozu. Značajan dio ovih studija proveden je na Univerzitetskom centru za zdravstvene nauke u [[Tennessee]]ju i Medicinskom fakultetu Univerziteta Emory.<ref name="Kitabchi2008"/> Proučavane mogućnosti liječenja uključivale su visoke ili niske doze intravenske, potkožne ili intramuskularne primjene (npr. "[[George Alberti|Alberti]] režim"<ref>{{cite journal | vauthors = Page MM, Alberti KG, Greenwood R, Gumaa KA, Hockaday TD, Lowy C, Nabarro JD, Pyke DA, Sönksen PH, Watkins PJ, West TE | display-authors = 6 | title = Treatment of diabetic coma with continuous low-dose infusion of insulin | journal = British Medical Journal | volume = 2 | issue = 5921 | pages = 687–690 | date = juni 1974 | pmid = 4855253 | pmc = 1611148 | doi = 10.1136/bmj.2.5921.687 }}</ref>) insulin, suplementacija kalijem, potreba za udarnom dozom insulina i prikladnost korištenja terapije bikarbonatom kod umjerene DKA.<ref name="Kitabchi2008" /> Različita pitanja ostaju bez odgovora, poput toga da li primjena bikarbonata kod teške DKA pravi ikakvu stvarnu razliku u kliničkom toku i da li je potrebna udarna doza insulina kod odraslih.<ref name="Kitabchi2008"/> ==Znaci i simptomi== Simptomi epizode dijabeteske ketoacidoze obično se razvijaju tokom perioda od oko 24 sata. Prevladavajući simptomi su [[mučnina]] i [[povraćanje]], izražena žeđ, [[poliurija|prekomjerna proizvodnja urina]] i [[bol u trbuhu]] koji može biti ozbiljan.<ref>{{Cite web |title=Diabetic ketoacidosis: Know the warning signs-Diabetic ketoacidosis - Symptoms & causes |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/diabetic-ketoacidosis/symptoms-causes/syc-20371551 |access-date=27. 4. 2024 |website=Mayo Clinic |language=en}}</ref><ref>{{Cite journal |date=9. 8. 2023 |title=Diabetic Ketoacidosis (DKA) |url=https://www.diabetesdaily.com/learn-about-diabetes/complications/diabetes-complications/diabetic-ketoacidosis-dka/ |website=diabetesdaily.com |access-date=24. 5. 2026 |archive-date=26. 3. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250326184712/https://www.diabetesdaily.com/learn-about-diabetes/complications/diabetes-complications/diabetic-ketoacidosis-dka/ |url-status=dead }}</ref> Kod teške DKA, disanje postaje ubrzano i duboko, sa zadihanim karakterom, što se naziva "[[Kussmaulovo disanje]]".<ref name=NelsonEss7e>{{cite book | chapter = Diabetes Melitus | veditors = Marcdante KJ, Kliegman R, Nelson WD |title=Nelson Essentials of Pediatrics| url = https://archive.org/details/nelsonessentials0000unse_b5e1 |date=2015|isbn=978-1-4557-5980-4|pages=[https://archive.org/details/nelsonessentials0000unse_b5e1/page/573 573]–576|edition=7th| vauthors = Marcdante KJ, Kliegman R | publisher = Elsevier/Saunders }}</ref><ref name=Powers2005>{{cite book | vauthors = Powers AC |veditors= Kasper DL, Braunwald E, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL|title=Harrison's Principles of Internal Medicine| url = https://archive.org/details/harrisonsprincip0000denn_s2x3 |edition=16th |year=2005 |publisher=McGraw-Hill |location=New York, NY |isbn=978-0-07-139140-5 |pages=[https://archive.org/details/harrisonsprincip0000denn_s2x3/page/2152 2152]–2180 }}</ref> [[Abdomen]] može biti osjetljiv do te mjere da se može posumnjati na [[akutni abdomen|ozbiljno abdominalno stanje]], kao što su [[akutni pankreatitis]], [[upala slijepog crijeva]] ili [[gastrointestinalna perforacija]].<ref name=Powers2005/> [[Povraćanje poput taloga kafe|Povraćanje promijenjene krvi koja podsjeća na talog kafe]] javlja se kod manjeg broja ljudi i obično potiče od erozije [[jednjak]]a.<ref name=Eledrisi/> Kod teške DKA, može doći do konfuzije ili značajnog smanjenja [[nivo svijesti|budnosti]], uključujući [[koma|komu]].<ref name=JBDS>{{cite web | author=Joint British Diabetes Societies Inpatient Care Group | title=The Management of Diabetic Ketoacidosis in Adults | date=juni 2021 | url=https://abcd.care/resource/management-diabetic-ketoacidosis-dka-adults | publisher=Association of British Clinical Diabetologists | access-date=10. 8. 2021 | archive-date=9. 12. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20211209064832/https://abcd.care/resource/management-diabetic-ketoacidosis-dka-adults }}</ref><ref name=Powers2005/> Pri [[fenotipski pregled|fizičkom pregledu]] obično postoje klinički dokazi [[dehidracija|dehidracije]], kao što su suha usta i smanjen [[kožni turgor]].<ref>{{Cite web |title=Skin turgor: MedlinePlus Medical Encyclopedia |url=https://medlineplus.gov/ency/article/003281.htm |access-date=27. 4. 2024 |website=medlineplus.gov |language=en}}</ref> Ako je dehidracija dovoljno duboka da uzrokuje smanjenje volumena krvi u cirkulaciji, mogu se primijetiti [[tahikardija]] i [[hipotenzija]]. Često je prisutan "ketonski" miris, koji se često opisuje kao "voćni" ili "poput kapljica kruške".<ref name="BMJ2015"/><ref name="Powers2005"/> Miris je posljedica prisustva [[aceton]]a.<ref>{{cite book | vauthors = Elzouki AY, Harfi HA, Nazer H, Oh W, Stapleton FB, Whitley RJ |title=Textbook of Clinical Pediatrics |date=2011 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-3-642-02201-2 |page=2567 |url=https://books.google.com/books?id=FEf4EMjYSrgC&pg=PA2567 |language=en}}</ref> Ako je prisutno [[Kussmaulovo disanje]], to se odražava u [[tahipnea|povećanoj frekvenciji disanja]].<ref name=Powers2005/> Mala djeca s DKA relativno su sklona [[cerebralni edem|oticanju mozga]], također zvanom cerebralni [[edem]], koji može uzrokovati [[glavobolja|glavobolju]], [[koma|komu]], gubitak [[refleks zjenice na svjetlo|refleksa zjenice na svjetlo]] i može napredovati do ]]smrt]]i.<ref>{{Cite journal |date=25. 4. 2023 |title=Brain injury in children with diabetic ketoacidosis: Review of the literature and a proposed pathophysiologic pathway for the development of cerebral edema |journal= Pediatric Diabetes|pmc=10127934 |volume=22 |issue=2 |pages=148–160 |doi=10.1111/pedi.13152 |pmid=33197066 | vauthors = Azova S, Rapaport R, Wolfsdorf J }}</ref> It occurs in about 1 out of 100 children with DKA and more rarely occurs in adults.<ref name=ADA2009/><ref name=Powers2005/><ref name=Glaser2006>{{cite journal | vauthors = Glaser N | title = New perspectives on the pathogenesis of cerebral edema complicating diabetic ketoacidosis in children | journal = Pediatric Endocrinology Reviews | volume = 3 | issue = 4 | pages = 379–386 | date = juni 2006 | pmid = 16816806 }}</ref> ==Uzrok== DKA se najčešće javlja kod osoba koje znaju da imaju dijabetes, ali može biti i prvi put da se pojavi kod nekoga ko ranije nije bio poznat kao dijabetičar. Često postoji određeni osnovni problem koji je doveo do epizode DKA; to može biti interkurentna bolest ([[upala pluća]], [[gripa]], [[gastroenteritis]], [[infekcija urinarnog trakta]]), [[trudnoća]], neadekvatna primjena insulina (npr. neispravna insulinska pumpica), [[infarkt miokarda]] (srčani udar), [[moždani udar]] ili upotreba [[kokaina]]. Mladi ljudi s ponavljajućim epizodama DKA mogu imati osnovni [[poremećaj u ishrani]] ili mogu koristiti nedovoljno insulina iz straha da će to uzrokovati [[gojaznost|debljanje]].<ref name=Powers2005/> Dijabeteska ketoacidoza može se javiti kod osoba za koje je prethodno poznato da imaju dijabetes melitus tipa 2 ili kod onih kod kojih se daljnjim ispitivanjima pokažu karakteristike [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]] (npr. [[gojaznost]], jaka [[porodična anamneza]]); ovo je češće kod [[Afroamerikanaci|Afro– i [[Hispanoamerikanci|Hispanoamerikanaca]].<ref>{{Cite web |title=Diabetes |url=https://www.who.int/health-topics/diabetes |access-date=27. 4. 2024 |website=www.who.int |language=en}}</ref> Njihovo stanje se tada označava kao "[[dijabetes tipa 2]] sklon [[ketoza|ketozi]]".<ref name=ADA2009/><ref name=Umpierrez2006>{{cite journal | vauthors = Umpierrez GE, Smiley D, Kitabchi AE | title = Narrative review: ketosis-prone type 2 diabetes mellitus | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 144 | issue = 5 | pages = 350–357 | date = mart 2006 | pmid = 16520476 | doi = 10.7326/0003-4819-144-5-200603070-00011 | s2cid = 33296818 }}</ref> Lijekovi iz klase [[SGLT2 inhibitor|gliflozina]] ([[SGLT2]] inhibitori), koji se obično koriste za dijabetes tipa 2, povezani su sa slučajevima dijabeteske ketoacidoze gdje [[šećer u krvi]] možda nije značajno povišen ("euglikemijska DKA").<ref name=Goldenberg2016>{{cite journal | vauthors = Goldenberg RM, Berard LD, Cheng AY, Gilbert JD, Verma S, Woo VC, Yale JF | title = SGLT2 Inhibitor-associated Diabetic Ketoacidosis: Clinical Review and Recommendations for Prevention and Diagnosis | journal = Clinical Therapeutics | volume = 38 | issue = 12 | pages = 2654–2664.e1 | date = decembar 2016 | pmid = 28003053 | doi = 10.1016/j.clinthera.2016.11.002 }}</ref> Iako je ovo relativno rijedak neželjeni događaj, smatra se da je češći ako neko ko prima SGLT2 inhibitor, a istovremeno prima i insulin, smanji ili propusti doze insulina. Nadalje, može biti izazvan teškom akutnom bolešću, dehidracijom, intenzivnim vježbanjem, operacijom, dijetama s niskim udjelom [[ugljikohidrat]]a ili prekomjernim unosom [[alkohol]]a ([[droga]]).<ref name=Goldenberg2016/> Proposed mechanisms for SGLT2-I induced "euglycemic DKA" include increased ketosis due to [[Hypovolemia|volume depletion]] combined with relative insulin deficiency and [[glucagon]] excess.<ref>{{cite journal | vauthors = Perry RJ, Rabin-Court A, Song JD, Cardone RL, Wang Y, Kibbey RG, Shulman GI | title = Dehydration and insulinopenia are necessary and sufficient for euglycemic ketoacidosis in SGLT2 inhibitor-treated rats | journal = Nature Communications | volume = 10 | issue = 1 | date = februar 2019 | pmid = 30710078 | pmc = 6358621 | doi = 10.1038/s41467-019-08466-w | bibcode = 2019NatCo..10..548P }}</ref> Primjenu SGLT2 inhibitora treba prekinuti prije operacije i ponovo ih započeti tek kada je to sigurno.<ref>{{cite journal | vauthors = Milder DA, Milder TY, Kam PC | title = Sodium-glucose co-transporter type-2 inhibitors: pharmacology and peri-operative considerations | journal = Anaesthesia | volume = 73 | issue = 8 | pages = 1008–1018 | date = august 2018 | pmid = 29529345 | doi = 10.1111/anae.14251 | doi-access = free }}</ref> SGLT2 inhibitori mogu se koristiti kod osoba sa [[dijabetes tipa 1|dijabetesom tipa 1]], ali mogućnost ketoacidoze zahtijeva specifično upravljanje rizikom.<ref>{{Cite journal |last1=Horii |first1=Takeshi |last2=Oikawa |first2=Yoichi |last3=Atsuda |first3=Koichiro |last4=Shimada |first4=Akira |date=septembar 2021 |title=On-label use of sodium–glucose cotransporter 2 inhibitors might increase the risk of diabetic ketoacidosis in patients with type 1 diabetes |journal=Journal of Diabetes Investigation |language=en |volume=12 |issue=9 |pages=1586–1593 |doi=10.1111/jdi.13506 |pmid=33448127 |issn=2040-1116|pmc=8409873 }}</ref> Konkretno, ne bi ih trebalo koristiti ako neko također koristi [[dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata|dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata]] ili [[ketogena dijeta|ketogenu dijetu]].<ref name=Dan2019>{{cite journal | vauthors = Danne T, Garg S, Peters AL, Buse JB, Mathieu C, Pettus JH, Alexander CM, Battelino T, Ampudia-Blasco FJ, Bode BW, Cariou B, Close KL, Dandona P, Dutta S, Ferrannini E, Fourlanos S, Grunberger G, Heller SR, Henry RR, Kurian MJ, Kushner JA, Oron T, Parkin CG, Pieber TR, Rodbard HW, Schatz D, Skyler JS, Tamborlane WV, Yokote K, Phillip M | display-authors = 6 | title = International Consensus on Risk Management of Diabetic Ketoacidosis in Patients With Type 1 Diabetes Treated With Sodium-Glucose Cotransporter (SGLT) Inhibitors | journal = Diabetes Care | volume = 42 | issue = 6 | pages = 1147–1154 | date = juni 2019 | pmid = 30728224 | pmc = 6973545 | doi = 10.2337/dc18-2316 | quote = As a general guideline, SGLT-inhibitor therapy should not be used in patients using lowcarbohydrate or ketogenic diets as, anecdotally, they seem to be at increased risk of adverse ketosis effects | doi-access = free }}</ref> ==Mehanizam== Dijabeteska ketoacidoza nastaje zbog nedostatka insulina u tijelu.<ref>{{Citation |last1=Ghimire |first1=Pranita |title=Ketoacidosis |date=2024 |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK534848/ |access-date=27. 4. 2024 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=30521269 |last2=Dhamoon |first2=Amit S.}}</ref> Nedostatak insulina i odgovarajuće povišenje [[glukagon]]a dovodi do povećanog oslobađanja [[glukoza|glukoze]] iz [[jetra|jetre]] (proces koji je normalno potisnut insulinom) iz glikogena putem [[glikogenoliza|glikogenolize]], a također i putem [[glukoneogeneza|glukoneogeneze]].<ref>{{Cite journal |date=novembar 2010 |title=The Physiology of Glucagon |journal= Journal of Diabetes Science and Technology|pmc=3005043 |volume=4 |issue=6 |pages=1338–1344 |doi=10.1177/193229681000400607 |pmid=21129328 | vauthors = Taborsky GJ Jr }}</ref> Visoki nivoi glukoze prelijevaju se u urin, uzimajući vodu i rastvorene materije (kao što su [[natrij]] i [[kalij]]) zajedno s njim u procesu poznatom kao [[osmotska diureza]].<ref name=ADA2009/> To dovodi do [[poliurije]], dehidracije i [[polidipsije]]. Odsustvo insulina također dovodi do oslobađanja slobodnih [[masnih kiselina]] iz [[masnog tkiva]] ([[lipoliza]]), koje jetra pretvara u [[acetil-CoA]] kroz proces koji se naziva [[beta oksidacija]]. Acetil-CoA se metabolizira u [[keton]]ska tijela u teškim stanjima nedostatka energije, poput gladovanja, kroz proces koji se naziva [[ketogeneza]], čiji su konačni produkti [[aceto-acetat]] i β-hidroksibutirat. Ova ketonska tijela mogu poslužiti kao izvor [[energija|energije]], u odsustvu isporuke [[glukoza|glukoze]], posredovane insulinom i predstavljaju zaštitni mehanizam u slučaju gladovanja. Međutim, ketonska tijela imaju nisku [[konstanta disocijacije kiseline|pKa]] i stoga krv pretvaraju u kiselu ([[metabolička acidoza]]). Tijelo u početku [[puferski rastvor|puferira]] promjenu [[sistem bikarbonatnog puferiranja|sistemom bikarbonatnog puferiranja]], ali ovaj sistem brzo se preoptereti i drugi mehanizmi moraju raditi kako bi kompenzirali acidozu.<ref name=ADA2009/> Jedan takav mehanizam je [[hiperventilacija]] za snižavanje nivoa [[ugljik-dioksid]]a u krvi (oblik kompenzacijske [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]). Ova hiperventilacija, u svom ekstremnom obliku, može se primijetiti kao [[Kussmaulovo disanje]].<ref name=Powers2005/> U raznim situacijama, poput infekcije, potrebe za insulinom rastu, ali ih ne zadovoljava otkazujući [[pankreas|gušteraču]]. Razina šećera u krvi raste, dolazi do dehidracije i [[insulinska rezistencija|otpornost na normalne efekte insulina]] se dodatno povećava putem [[začarani krug i krug vrline|začaranog kruga]].<ref name=ADA2009/><ref name=Eledrisi/> Kao rezultat gore navedenih mehanizama, prosječna odrasla osoba s DKA ima ukupni nedostatak vode u tijelu od oko šest litara (ili 100 mL/kg), pored značajnog nedostatka natrija, [[kalijuma]], [[hlorida]], [[fosfata]], [[magnezija]] i [[kalcijuma]]. Razina glukoze obično prelazi 13,8&nbsp;mmol/L ili 250&nbsp;mg/dL.<ref name=ADA2006>{{cite journal | vauthors = Kitabchi AE, Umpierrez GE, Murphy MB, Kreisberg RA | title = Hyperglycemic crises in adult patients with diabetes: a consensus statement from the American Diabetes Association | journal = Diabetes Care | volume = 29 | issue = 12 | pages = 2739–2748 | date = decembar 2006 | pmid = 17130218 | doi = 10.2337/dc06-9916 | url = http://care.diabetesjournals.org/content/29/12/2739.full | url-status = live | doi-access = free | archive-url = https://web.archive.org/web/20100327082010/http://care.diabetesjournals.org/content/29/12/2739.full | archive-date = 27. 3. 2010 }}</ref> [[Slika:beta-Hydroxybutyric acid-2D-skeletal.svg|right|thumb|[[beta-hidroksibuterna kiselina|β-hidroksibutirat]] (konjugirana baza β-hidroksibutirne kiseline, prikazana gore) uprkos tome što hemijski sadrži karboksilatnu grupu umjesto ketona, glavno je "ketonsko tijelo" u dijabeteskoj ketoacidozi.]] DKA je česta kod dijabetesa tipa 1 jer je ovaj oblik dijabetesa povezan s apsolutnim nedostatkom proizvodnje insulina od strane [[Langerhansovi otočići|Langerhansovih otočića]]. Kod dijabetesa tipa 2, proizvodnja insulina je prisutna, ali je nedovoljna da zadovolji potrebe tijela, kao rezultat insulinske rezistencije krajnjih organa. Obično su ove količine insulina dovoljne za suzbijanje ketogeneze. Ako se DKA pojavi kod osobe s [[dijabetes tipa 2|dijabetesom tipa 2]], njihovo stanje se naziva "dijabetes tipa 2 sklon ketozi".<ref name=Umpierrez2006/> Tačan mehanizam ovog [[fenomen]]a nije jasan, ali postoje dokazi i o oštećenoj sekreciji insulina i o djelovanju insulina.<ref name=ADA2009/><ref name=Umpierrez2006/> Nakon što se stanje liječi, proizvodnja insulina se nastavlja i osoba često može nastaviti s dijetom ili liječenjem tabletama kako se obično preporučuje kod dijabetesa tipa 2.<ref name=ADA2009/> Kliničko stanje DKA povezano je, pored navedenog, s oslobađanjem različitih [[kontraregulatorni hormon|ontraregulacijskih hormona]]] kao što su [[glukagon]] i [[adrenalin]], kao i [[citokin]]a, od kojih potonji dovode do povećanih markera [[upala]], čak i u odsustvu [[infekcija]].<ref name=ADA2009/><ref name=ESPE>{{cite journal | vauthors = Dunger DB, Sperling MA, Acerini CL, Bohn DJ, Daneman D, Danne TP, Glaser NS, Hanas R, Hintz RL, Levitsky LL, Savage MO, Tasker RC, Wolfsdorf JI | display-authors = 6 | title = European Society for Paediatric Endocrinology/Lawson Wilkins Pediatric Endocrine Society consensus statement on diabetic ketoacidosis in children and adolescents | journal = Pediatrics | volume = 113 | issue = 2 | pages = e133–e140 | date = februar 2004 | pmid = 14754983 | doi = 10.1542/peds.113.2.e133 | url = http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/113/2/e133 | url-status = live | doi-access = | archive-url = https://web.archive.org/web/20090912041227/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/113/2/e133 | archive-date = 12. 9. 2009 | url-access = subscription }}</ref> [[Cerebralni edem]], koji je najopasnija komplikacija DKA, vjerovatno je rezultat niza faktora. Neki stručnjaci smatraju da je to posljedica prekomjerne nadoknade tečnosti, ali komplikacija se može razviti prije početka liječenja.<ref name=Glaser2006 /><ref name=Brown2004 /> Vjerovatnije je kod osoba sa težim oblikom DKA,<ref name=ESPE/> i u prvoj epizodi DKA.<ref name=Glaser2006 /> Vjerovatni faktori u razvoju cerebralnog [[edem]]a su [[dehidracija]], [[acidoza[[ i nizak nivo [[ugljik-dioksid]]a; osim toga, povećani nivo upale i [[koagulacija|koagulacije]] može, zajedno s ovim faktorima, dovesti do smanjenog protoka krvi u dijelove mozga, koji zatim otiču nakon što se započne s nadoknadom tekućine.<ref name=Glaser2006 /> Oticanje moždanog tkiva dovodi do povišenog [[unutarkranijski pritisak|intrakranijskog pritiska]] što na kraju dovodi do smrti.<ref name=ESPE/><ref name=Brown2004/> == Dijabetes sklon ketozi == [[Entitet]] dijabetesa tipa 2 sklonog ketozi prvi put je u potpunosti opisan 1987., nakon nekoliko prethodnih izvještaja o slučajevima. U početku se smatralo da je to oblik [[mladalački dijabetes|dijabetesa koji se javlja u zreloj dobi kod mladih]],<ref>{{cite journal |vauthors=Winter WE, Maclaren NK, Riley WJ, Clarke DW, Kappy MS, Spillar RP |date=februar 1987 |title=Maturity-onset diabetes of youth in black Americans |journal=The New England Journal of Medicine |volume=316 |issue=6 |pages=285–291 |doi=10.1056/NEJM198702053160601 |pmid=3543673}}</ref> i prošao je kroz nekoliko drugih opisnih naziva (kao što su "idiopatski dijabetes tipa 1", "Flatbush dijabetes", "atipični dijabetes" i "dijabetes tipa 1.5") prije nego što je usvojena trenutna terminologija "dijabetes tipa 2 sklon ketozi".<ref name="ADA2009" /><ref name="Umpierrez2006" /> Prijavljen je pretežno kod nebijelaca među [[Afroamerikanci]]ma, [[Hispanoamerikanci]]ma, crnim Afrikancima i crnim [[Karibi|Karibljanima]].<ref>{{cite journal | vauthors = Smiley D, Chandra P, Umpierrez GE | title = Update on diagnosis, pathogenesis and management of ketosis-prone Type 2 diabetes mellitus | journal = Diabetes Management | volume = 1 | issue = 6 | pages = 589–600 | date = novembar 2011 | pmid = 22611441 | pmc = 3351851 | doi = 10.2217/dmt.11.57 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lee YN, Huda MS | title = Uncommon forms of diabetes | journal = Clinical Medicine | volume = 21 | issue = 4 | pages = e337–e341 | date = juli 2021 | pmid = 35192474 | pmc = 8313202 | doi = 10.7861/clinmed.2021-0369 }}</ref> Postoji veza sa [[nedostatak glukoza-6-fosfat dehidrogenaze|deficitom G6PD]].<ref>{{cite journal | vauthors = Sobngwi E, Gautier JF, Kevorkian JP, Villette JM, Riveline JP, Zhang S, Vexiau P, Leal SM, Vaisse C, Mauvais-Jarvis F | display-authors = 6 | title = High prevalence of glucose-6-phosphate dehydrogenase deficiency without gene mutation suggests a novel genetic mechanism predisposing to ketosis-prone diabetes | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 90 | issue = 8 | pages = 4446–4451 | date = august 2005 | pmid = 15914531 | pmc = 6143174 | doi = 10.1210/jc.2004-2545 }}</ref> ==Dijagnoza== ===Istraživanja=== Dijabetička ketoacidoza može se dijagnosticirati kada se pokaže kombinacija [[hiperglikemije]] (visok šećer u krvi), ketona u krvi ili na [[analizi urina]] i acidoze.<ref name=JBDS/> U oko 10% slučajeva šećer u krvi nije značajno povišen ("euglikemijska dijabetička ketoacidoza").<ref name=ADA2009/> Mjerenje [[pH vrijednost]]i vrši se radi otkrivanja acidoze. Krv iz [[vena]] je adekvatna, jer postoji mala razlika između arterijskog i venskog pH; arterijski uzorci su potrebni samo ako postoji zabrinutost zbog nivoa kisika.<ref name=JBDS/> [[Keton]]i se mogu mjeriti u urinu (acetoacetat) i krvi (β-hidroksibutirat). U poređenju s testiranjem acetoacetata u urinu, određivanje β-hidroksibutirata u kapilarnoj krvi može smanjiti potrebu za prijemom, skratiti trajanje hospitalizacije i potencijalno smanjiti troškove bolničkog liječenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Klocker AA, Phelan H, Twigg SM, Craig ME | title = Blood β-hydroxybutyrate vs. urine acetoacetate testing for the prevention and management of ketoacidosis in Type 1 diabetes: a systematic review | journal = Diabetic Medicine | volume = 30 | issue = 7 | pages = 818–824 | date = juli 2013 | pmid = 23330615 | doi = 10.1111/dme.12136 | s2cid = 22070325 }}</ref> Pri vrlo visokim nivoima, mjerenje ketona u kapilarnoj krvi postaje neprecizno.<ref name=Misra2015>{{cite journal | vauthors = Misra S, Oliver NS | title = Utility of ketone measurement in the prevention, diagnosis and management of diabetic ketoacidosis | journal = Diabetic Medicine | volume = 32 | issue = 1 | pages = 14–23 | date = januar 2015 | pmid = 25307274 | doi = 10.1111/dme.12604 | s2cid = 11923923 }}</ref> Pored navedenog, uzorci krvi se obično uzimaju za mjerenje [[urea|ureje]] i [[kreatinin]] a (mjere [[bubrežna funkcija|funkcije bubrega]], koja može biti oštećena kod DKA, kao posljedica [[dehidracija|dehidracije]]) i [[elektrolit]]a. Nadalje, mogu se mjeriti markeri infekcije ([[kompletna krvna slika]], [[C-reaktivni protein]]) i [[akutni pankreatitis]] ([[amilaza]] i [[lipaza]]). S obzirom na potrebu isključivanja infekcije, obično se izvode [[rendgenski snimak grudnog koša|radiografija grudnog koša]] i [[urinski test|analiza urina]].<ref name=ADA2009/> Ako se sumnja na cerebralni edem zbog konfuzije, ponavljajućeg [[povraćanje|povraćanja]] ili drugih simptoma, može se izvršiti [[kompjuterizovana tomografija]], kako bi se procijenila njegova težina i isključili drugi uzroci poput [[moždani udar|moždanog udara]].<ref name=Brown2004/> ===Kriteriji=== Dijabeteska ketoacidoza se razlikuje od drugih dijabeteskih hitnih stanja po prisustvu velikih količina ketona u krvi i urinu i izraženoj metaboličkoj acidozi. [[Neketonska hiperosmolarna koma|Hiperosmolarno hiperglikemijsko stanje]] (HHS, ponekad označeno kao "hiperosmolarno neketotičko stanje" ili HONK) mnogo je češća kod [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]] i karakterizira je povećana [[osmolarnost plazme]] (iznad 320 mosm/kg) zbog duboke dehidracije i koncentracije krvi; Blaga [[acidoza]] i [[ketonemija]] mogu se javiti u ovom stanju, ali ne u mjeri u kojoj se to opaža kod DKA. Postoji određeni stepen preklapanja između DKA i HHS, jer kod DKA [[osmolarnost]] također može biti povećana.<ref name=ADA2009/> [[Ketoacidoza]] nije uvijek rezultat dijabetesa. Može nastati i zbog [[alkoholno piće|prekomjerne konzumacije alkohola]] i zbog [[gladovanje|gladovanja]]; u oba stanja nivo glukoze je normalan ili nizak. [[Metabolička acidoza]] može se javiti kod osoba sa dijabetesom iz drugih razloga, kao što je [[trovanje]] [[etilen-glikol]]om ili [[paraldehid]]om.<ref name=ADA2009/> [[Američko udruženje za dijabetes]] kategorizira DKA kod odraslih u jedan od tri stepena težine:<ref name=ADA2009/> * ''Blaga:'' [[pH]] krvi blago smanjen između 7,25 i 7,30 (normalno 7,35–7,45); serumski [[bikarbonat]] smanjen na 15–18&nbsp;mmol/L (normalno iznad 20); osoba je budna * ''Umjerena:'' pH 7,00–7,25, bikarbonat 10–15, može biti prisutna blaga pospanost * ''Teška:'' pH ispod 7,00, bikarbonat ispod 10, može doći do stupora ili [[koma|kome]] Izjava Evropskog društva za pedijatrijsku endokrinologiju i Lawson Wilkins pedijatrijskog endokrinološkog društva (za djecu) iz 2004. godine koristi malo drugačije granične vrijednosti, gdje se blaga DKA definira pH 7,20–7,30 (bikarbonat 10–15&nbsp;mmol/L), umjerena DKA pH 7,1–7,2 (bikarbonat 5–10) i teška DKA pH <7,1 (bikarbonat ispod 5).<ref name=ESPE/> ==Prevencija== Napadi DKA mogu se spriječiti kod osoba za koje se zna da u određenoj mjeri imaju dijabetes pridržavanjem "pravila bolovanja";<ref name=JBDS/> to su jasne upute pacijentima o tome kako da se liječe kada se ne osjećaju dobro. Upute uključuju savjete o tome koliko dodatnog insulina treba uzeti kada se nivo [[šećer]]a čini nekontroliranim, lahko probavljivu prehranu bogatu soli i [[ugljikohidrati]]ma, sredstva za suzbijanje groznice i liječenje infekcije, te preporuke o tome kada pozvati medicinsku pomoć.<ref name=ADA2009/> Osobe s dijabetesom mogu pratiti vlastite nivoe ketona kada se ne osjećaju dobro i potražiti pomoć ako su povišeni.<ref name=NICE2015/> ==Liječenje== Glavni cilj u liječenju dijabeteske ketoacidoze je nadoknada izgubljene tekućine i [[elektrolit]]a, uz istovremeno suzbijanje visokog šećera u krvi i proizvodnje ketona insulinom. Prijem na [[jedinica intenzivne njege|jedinicu intenzivne njege]] (JIL) ili sličnu [[jedinica visoke ovisnosti|područje ili odjeljenje visoke ovisnosti]] radi pažljivog praćenja može biti potreban.<ref name=JBDS/> ===Nadoknada tekućine=== Količina nadoknađene tekućine ovisi o procijenjenom stupnju [[dehidracija|dehidracije]]. Ako je dehidracija toliko teška da uzrokuje [[šok]] (ozbiljno snižen [[krvni pritisak]] s nedovoljnom opskrbom krvlju organa u tijelu) ili smanjen nivo svijesti, preporučuje se brza infuzija [[fiziološki rastvor|fiziološkog rastvora]] (litar za odrasle, 10 mL/kg u ponovljenim dozama za djecu) kako bi se obnovio volumen krvi u cirkulaciji.<ref name=ADA2009/><ref name=BSPED>{{cite web | vauthors = Edge J | title=BSPED Recommended DKA Guidelines 2009 | publisher=British Society for Paediatric Endocrinology and Diabetes | date=maj 2009 | url=https://www.bsped.org.uk/professional/guidelines/docs/DKAGuideline.pdf | access-date=12. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111027082817/http://www.bsped.org.uk/professional/guidelines/docs/DKAGuideline.pdf | archive-date=27. 10. 2011 }}</ref> Sporija rehidratacija, zasnovana na izračunatom nedostatku vode i natrija, moguća je ako je [[dehidracija]] umjerena, a ponovo je preporučena tečnost fiziološki [[rastvor]].<ref name=NICE2015>{{cite web|title=Type 1 diabetes in adults: diagnosis and management|url=https://www.nice.org.uk/guidance/ng17|publisher=National Institute for Health and Care Excellence|access-date=10. 2. 2016|date=august 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160809065421/https://www.nice.org.uk/guidance/NG17|archive-date=9. 8. 2016}}</ref><ref name=BSPED/> Vrlo blaga ketoacidoza bez povezanog povraćanja i blaga dehidracija mogu se liječiti oralnom rehidracijom i potkožnim, a ne intravenskim insulinom, uz praćenje znakova pogoršanja.<ref name=BSPED/> [[Normalni fiziološki rastvor]] (0,9% fiziološki rastvor) je uglavnom tekućina izbora.<ref name=Jay2019>{{cite journal | vauthors = Jayashree M, Williams V, Iyer R | title = Fluid Therapy For Pediatric Patients With Diabetic Ketoacidosis: Current Perspectives | journal = Diabetes, Metabolic Syndrome and Obesity: Targets and Therapy| volume = 12 | pages = 2355–2361 | date = 2019 | pmid = 31814748 | pmc = 6858801 | doi = 10.2147/DMSO.S194944 | doi-access = free }}</ref> Bilo je nekoliko manjih ispitivanja koja su proučavala uravnoteženu ishranu, s malo razlika.<ref name=Jay2019/> Posebno, ali neobično razmatranje je [[kardiogeni šok]], gdje [[krvni pritisak]] nije smanjen zbog dehidracije, već zbog nemogućnosti srca da pumpa krv kroz krvne sudove. Ova situacija zahtijeva prijem na jedinicu intenzivne njege, praćenje [[centralni venski pritisak|centralnog venskog pritiska]] (što zahtijeva umetanje [[centralni venski kateter|centralnog venskog katetera]] u veliku venu gornjeg dijela tijela) i primjenu [[inotropni lijek|lijekova koji povećavaju pumpanje srca]] i [[krvni pritisak]].<ref name=ADA2009/> ===Insulin=== Neke smjernice preporučuju bolus (početnu veliku dozu) insulina od 0,1 jedinice insulina po kilogramu tjelesne težine. Ovo se može primijeniti odmah nakon što se sazna da je nivo kalija veći od 3,3&nbsp;mmol/L; Ako je nivo niži, davanje insulina može dovesti do opasno niskog nivoa kalija (vidi dolje).<ref name=ADA2009/> Druge smjernice preporučuju bolus koji se daje intramuskularno ako postoji kašnjenje u započinjanju intravenske infuzije insulina,<ref name=JBDS/> dok smjernice za liječenje pedijatrijske DKA preporučuju odgađanje početka primjene insulina dok se ne daju tekućine.<ref name=BSPED/> Moguće je koristiti brzodjelujuće [[analog insulina|analoge insulina]] [[Subkutana injekcija|injekcije pod kožu]] za blage ili umjerene slučajeve.<ref>{{cite journal | vauthors = Andrade-Castellanos CA, Colunga-Lozano LE, Delgado-Figueroa N, Gonzalez-Padilla DA | title = Subcutaneous rapid-acting insulin analogues for diabetic ketoacidosis | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | date = januar 2016 | pmid = 26798030 | pmc = 8829395 | doi = 10.1002/14651858.CD011281.pub2 }}</ref> Općenito, insulin se daje u dozi od 0,1 jedinica/kg na sat kako bi se smanjio [[šećer u krvi]] i suzbila proizvodnja ketona. Smjernice se razlikuju u pogledu doze koju treba koristiti kada nivo šećera u krvi počne padati; američke smjernice preporučuju smanjenje doze insulina kada glukoza padne ispod 16,6&nbsp;mmol/L (300&nbsp;mg/dL)<ref name=ADA2009/>, a britanske smjernice 14&nbsp;mmol/L (253&nbsp;mg/dL).<ref name=JBDS/> Druge preporučuju infuziju glukoze pored fiziološkog [[rastvor]]a, kako bi se omogućila kontinuirana infuzija većih doza insulina.<ref name=NICE2015/><ref name=BSPED/> ===Kalij=== Nivoi kalija mogu značajno fluktuirati tokom liječenja DKA, jer insulin smanjuje nivo kalija u krvi tako što ga preraspodjeljuje u [[Ćelija (biologija)|ćelije]] putem povećane aktivnosti natrij-kalijeve pumpe. Veliki dio pomjerenog vanćelijskog kalija bi se izgubio urinom zbog osmotske diureze. [[Hipokalemija]] (niska koncentracija kalija u krvi) često slijedi nakon liječenja. To povećava rizik od [[srčana aritmija|opasnih nepravilnosti u srčanom ritmu]]. Stoga se preporučuje kontinuirano praćenje srčanog ritma,<ref name=JBDS/><ref name=BSPED/>, kao i ponovljeno mjerenje nivoa kalija i dodavanje kalija intravenskim tekućinama kada nivoi padnu ispod 5,3&nbsp;mmol/L. Ako nivo kalija padne ispod 3,3&nbsp;mmol/L, možda će biti potrebno prekinuti primjenu insulina kako bi se omogućila korekcija hipokalemije.<ref name=ADA2009/> ===Natrij-bikarbonat=== Primjena rastvora [[natrij-bikarbonat]]a za brzo poboljšanje nivoa kiseline u krvi je kontroverzna. Malo je dokaza da poboljšava ishode izvan standardne terapije, a zapravo postoje neki dokazi da, iako može poboljšati kiselost krvi, zapravo može pogoršati kiselost unutar ćelija tijela i povećati rizik od određenih komplikacija. Stoga se njegova upotreba ne preporučuje,<ref name=JBDS/><ref name=ESPE/><ref name=NICE2015/> iako ga neke smjernice preporučuju za ekstremnu acidozu ([[pH]] <6,9), a manje količine za tešku acidozu (pH 6,9–7,0).<ref name=ADA2009/> ===Moždani edem=== Moždani [[edem]], ako je povezan s [[koma|komom]], često zahtijeva prijem na intenzivnu njegu, [[vještačka ventilacija|vještačku ventilaciju]] i pažljivo praćenje. Davanje tekućine je usporeno. Idealan tretman cerebralnog edema kod DKA nije utvrđen, ali se intravenski [[manitol]] i [[Fiziološki rastvor|hipertonična otopina]] (3%) koriste – kao i kod nekih drugih oblika cerebralnog edema – u pokušaju smanjenja otoka.<ref name=ESPE/> Cerebralni edem je neuobičajen kod odraslih.<ref name=JBDS/> ===Rezolucija=== Rezolucija DKA se definiše kao opšte poboljšanje simptoma, kao što su sposobnost podnošenja oralne ishrane i tečnosti, normalizacija kiselosti krvi (pH > 7,3) i odsustvo ketona u krvi (< 1&nbsp;mmol/L) ili urinu. Nakon što se ovo postigne, insulin se može preći na uobičajeni režim subkutane primjene, nakon čega se intravenska primjena može prekinuti jedan sat.<ref name=JBDS/><ref name=BSPED/> Kod osoba sa sumnjom na [[dijabetes tipa 2]] sklon [[ketoza|ketozi]], određivanje [[antitijela]] protiv [[glutamin-dekarboksilaza|glutamin-dekarboksilaze]] i [[Langerhansovi otočići|ćelija otočića]] može pomoći u odluci o tome hoće li se nastaviti s primjenom insulina dugoročno (ako se otkriju antitijela) ili će se prekinuti insulin i pokušati liječenje oralnim lijekovima kao kod dijabetesa tipa 2.<ref name=Umpierrez2006/> Općenito govoreći, rutinsko mjerenje [[C-peptid]]a, kao mjere proizvodnje insulina se ne preporučuje osim ako ne postoji ozbiljna sumnja u to da li neko ima dijabetes tipa 1 ili tipa 2.<ref name=NICE2015/> ==Epidemiologija== Dijabetička ketoacidoza se javlja kod 4,6–8,0 na 1000 osoba sa dijabetesom godišnje.<ref name=ADA2006/> Stope među osobama s [[dijabetes tipa 1|dijabetesom tipa 1]] su veće, s oko 4% slučajeva u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] koji razviju DKA godišnje, dok u [[Malezija|Maleziji]] ovo stanje pogađa oko 25% godišnje.<ref name=BMJ2015/><ref name=Mal2013/> U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], 135.000 hospitalizacija se godišnje dogodi kao posljedica DKA, uz procijenjeni trošak od 2,4 milijarde dolara ili četvrtinu do polovine ukupnih troškova brige o osobama s dijabetesom tipa 1. Postoji dokumentirani trend porasta broja hospitalizacija.<ref name=ADA2009/> Rizik je povećan kod osoba s trajnim faktorom rizika, kao što je poremećaj prehrane, i onih koji si ne mogu priuštiti insulin.<ref name=ADA2009/> Oko 30% djece s dijabetesom tipa 1 dobije dijagnozu nakon epizode DKA.<ref>{{cite journal | vauthors = Silverstein J, Klingensmith G, Copeland K, Plotnick L, Kaufman F, Laffel L, Deeb L, Grey M, Anderson B, Holzmeister LA, Clark N | display-authors = 6 | title = Care of children and adolescents with type 1 diabetes: a statement of the American Diabetes Association | journal = Diabetes Care | volume = 28 | issue = 1 | pages = 186–212 | date = januar 2005 | pmid = 15616254 | doi = 10.2337/diacare.28.1.186 | url = http://care.diabetesjournals.org/content/28/1/186.full | url-status = live | doi-access = | s2cid = 6002670 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160419083507/http://care.diabetesjournals.org/content/28/1/186.full | archive-date = 19. 4. 2016 | url-access = subscription }}</ref> Niži socioekonomski status i veća deprivacija na nivou područja povezani su s povećanim rizikom od dijabetičke ketoacidoze kod osoba s dijabetes melitusom tipa 1.<ref>{{cite journal | vauthors = Lindner LM, Rathmann W, Rosenbauer J | title = Inequalities in glycaemic control, hypoglycaemia and diabetic ketoacidosis according to socio-economic status and area-level deprivation in Type 1 diabetes mellitus: a systematic review | journal = Diabetic Medicine | volume = 35 | issue = 1 | pages = 12–32 | date = januar 2018 | pmid = 28945942 | doi = 10.1111/dme.13519 | s2cid = 24297858 }}</ref> Ranije smatran univerzalno fatalnim, rizik od smrti uz adekvatno i pravovremeno liječenje je između <1% i 5%.<ref name=BMJ2015/><ref name=JBDS/> Međutim, uprkos niskim stopama akutne [[smrtnost]]i, epizoda DKA ostaje značajan prediktor smrti tokom narednih 12 mjeseci.<ref>{{cite journal |last1=Shand |first1=JAD |last2=Morrow |first2=P |last3=Braatvedt |first3=G |title=Mortality after discharge from hospital following an episode of diabetic ketoacidosis. |journal=Acta Diabetologica |date=novembar 2022 |volume=59 |issue=11 |pages=1485–1492 |doi=10.1007/s00592-022-01953-5 |pmid=35951132}}</ref> Do 1% djece s DKA razvije komplikaciju poznatu kao [[cerebralni edem]].<ref name=Bia2015>{{cite journal | vauthors = Bialo SR, Agrawal S, Boney CM, Quintos JB | title = Rare complications of pediatric diabetic ketoacidosis | journal = World Journal of Diabetes | volume = 6 | issue = 1 | pages = 167–174 | date = februar 2015 | pmid = 25685287 | pmc = 4317308 | doi = 10.4239/wjd.v6.i1.167 | doi-access = free }}</ref> Stope cerebralnog edema kod djece s DKA u SAD-u porasle su s 0,4% u 2002. godini na 0,7% u 2012. godini.<ref>{{cite journal | vauthors = Patel A, Singh D, Bhatt P, Thakkar B, Akingbola OA, Srivastav SK | title = Incidence, Trends, and Outcomes of Cerebral Edema Among Children With Diabetic Ketoacidosis in the United States | journal = Clinical Pediatrics | volume = 55 | issue = 10 | pages = 943–951 | date = septembar 2016 | pmid = 26603587 | doi = 10.1177/0009922815617975 | s2cid = 25624176 }}</ref> Između 2–5/10 djece koja razviju oticanje mozga umrijet će kao posljedica.<ref name=Brown2004>{{cite journal | vauthors = Brown TB | title = Cerebral oedema in childhood diabetic ketoacidosis: is treatment a factor? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 2 | pages = 141–144 | date = mart 2004 | pmid = 14988335 | pmc = 1726262 | doi = 10.1136/emj.2002.001578 }}</ref> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|Diabetic Ketoacidosis}} {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 3709 | ICD10 = {{ICD10|E|10|1|e|10}}, {{ICD10|E|12|1|e|10}}, {{ICD10|E|13|1|e|10}}, {{ICD10|E|14|1|e|10}} | ICD9 = {{ICD9|250.1}} | MedlinePlus = 000320 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 548 | MeshID = D016883 }} {{Clear}} {{Neravnoteža vode i elektrolita i neravnoteža kiselinsko-bazne ravnoteže}} {{Dijabetes}} {{DEFAULTSORT:Diabetic Ketoacidosis}} [[Kategorija:Komplikacije dijabetesa]] [[Kategorija:Hitna medicinska stanja]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Sindromi]] 1dfnlt32vnz47rbql6l336y3bay4j0j Džizja 0 535331 3901814 3898331 2026-07-04T00:47:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3901814 wikitext text/x-wiki '''Džizja''' ({{Jez-ar|جِزْيَة}})<ref name="Britannica-Afsaruddin">{{cite web |last1=Afsaruddin |first1=Asma |title=jizyah, Islamic tax |url=https://www.britannica.com/topic/jizya |website=Encyclopædia Britannica |access-date=10. 11. 2021 |quote=Stopa oporezivanja i metode naplate uveliko su se razlikovale od provincije do provincije i bile su pod utjecajem lokalnih predislamskih običaja.}}</ref> vrsta je [[porez]]a koji se naplaćuje nemuslimanskim podanicima države kojom upravlja [[Šerijat|islamski zakon]].<ref name="Abdel-Haleem2010">{{cite book|last1=Abdel-Haleem|first1=Muhammad|author-link=Muhammad Abdel-Haleem|title=Understanding the Qur'ān: Themes and Style|url=https://archive.org/details/understandingqur00hale|url-access=limited|date=2010|publisher=[[I. B. Tauris|I. B. Tauris & Co Ltd]]|isbn=978-1845117894|pages=[https://archive.org/details/understandingqur00hale/page/n78 70], 79}}</ref> [[Kur'an]] i [[hadis]]i spominju džizju bez navođenja njene stope ili iznosa,<ref name=asabet>Sabet, Amr (2006), ''The American Journal of Islamic Social Sciences'' 24:4, Oxford; pp. 99–100.</ref> a primjena džizje varirala je tokom islamske historije. Međutim, naučnici se uglavnom slažu da su rani muslimanski vladari prilagodili neke od postojećih sistema oporezivanja i modificirali ih u skladu s islamskim vjerskim pravom.<ref name=":0"/>{{sfn|Bravmann|2009|pp=199–201, 204–5, 207–12}}<ref>{{cite book|last1=Mohammad|first1=Gharipour|title=Sacred Precincts: The Religious Architecture of Non-Muslim Communities Across the Islamic World|date=2014|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|isbn=978-9004280229|page=XV|quote=Izvori ukazuju na to da poreski sistem ranog islama nije nužno bio inovacija muslimana; čini se da je Omer usvojio isti poreski sistem koji je bio uobičajen u vrijeme osvajanja te teritorije. Porez na zemlju ili harač bio je prilagođena verzija poreskog sistema koji se koristio u sasanidskoj Perziji. U Siriji, Omer je slijedio bizantski sistem prikupljanja dva poreza na osnovu broja zemljišta i glava.}}</ref>{{sfn|Shah|2008|p=20|ps=. "Jizia was not a specific Islamic invention but was the norm of the time. "Several of the early caliphs made peace treaties with the Byzantine Empire some of which even required them to pay tribute [Jizia] to the Byzantines" (Streusand, 1997)."}}<ref name="ArnoldPoI2">{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable & Robinson|Constable & Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|page=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/59 59] ff|quote=Postoje dokazi koji pokazuju da su arapski osvajači ostavili nepromijenjenim fiskalni sistem koji su zatekli u zemljama koje su osvojili od Bizantinaca, te da je objašnjenje "džizje" kao poreza na glavu izum kasnijih pravnika, koji nisu poznavali pravo stanje stvari u ranim danima islama. (Caetani, tom iv. str. 610 (§ 231); tom v. str. 449.) H.Lammens: Ziād ibn Abīhi. (Rivista degli Studi Orientali, tom iv. str. 215.)}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno#page/59/mode/1up online])</ref> Historijski gledano, porez džizje se u [[islam]]u shvata kao naknada za zaštitu koju muslimanski vladar pruža nemuslimanima, za oslobađanje od vojne službe za nemuslimane, za dozvolu prakticiranja nemuslimanske vjere s određenom komunalnom autonomijom u muslimanskoj državi i kao materijalni dokaz odanosti nemuslimana muslimanskoj državi i njenim zakonima.<ref name=anveremon>{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=99–109}}</ref><ref name=anv>{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|url=https://books.google.com/books?id=wFbWEPGx7SkC&dq=the+jizya+offered+non-Muslims+an+incentive+to+convert+to+Islam&pg=PA105|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=105|quote=Kao što je al-Mwardi naznačio, džizja je služila složenom skupu svrha: (1) džizja je dozvoljavala uključivanje nemuslimana u politički život i zadržavanje njihove vjere; (2) džizja je podsjećala zimmije na njihov poniženi status pokorenog naroda (adhilla' maqhürin) i njihovu podložnost islamskom zakonu; i (3) džizja je nudila nemuslimanima poticaj da pređu na islam..}}</ref><ref name="ArnoldPoI3">{{cite book|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|last=Walker Arnold|first=Thomas|date=1913|publisher=[[Constable & Robinson|Constable & Robinson Ltd]]|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/60 60]–1|quote=Ovaj porez nije nametnut kršćanima, kako bi neki htjeli da mislimo, kao kazna za njihovo odbijanje da prihvate muslimansku vjeru, već su ga oni plaćali zajedno s ostalim zimmijama ili nemuslimanskim podanicima države čija im je religija onemogućavala služenje u vojsci, u zamjenu za zaštitu koju im je osiguravalo oružje muslimana.|author-link=Thomas Walker Arnold}}</ref> Većina muslimanskih pravnika zahtijevala je od odraslih, slobodnih, razumnih [[muškarac]]a među zajednicom [[zimija]] da plaćaju džizju,{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. "They replaced the conquered countries, indigenous rulers and armies, but preserved much of their government, bureaucracy, and culture. For many in the conquered territories, it was no more than an exchange of masters, one that brought peace to peoples demoralized and disaffected by the casualties and heavy taxation that resulted from the years of Byzantine-Persian warfare. Local communities were free to continue to follow their own way of life in internal, domestic affairs. In many ways, local populations found Muslim rule more flexible and tolerant than that of Byzantium and Persia. Religious communities were free to practice their faith to worship and be governed by their religious leaders and laws in such areas as marriage, divorce, and inheritance. In exchange, they were required to pay tribute, a poll tax (''jizya'') that entitled them to Muslim protection from outside aggression and exempted them from military service. Thus, they were called the "protected ones" (''dhimmi''). In effect, this often meant lower taxes, greater local autonomy, rule by fellow Semites with closer linguistic and cultural ties than the hellenized, Greco-Roman élites of Byzantium, and greater religious freedom for Jews and indigenous Christians."}} dok su oslobađali žene, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, bolesne, duševne bolesnike, monahe, pustinjake, robove,<ref name="waelhallaq">{{cite book|last1=Wael|first1=B. Hallaq|author-link=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice and Transformations|date=2009|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-86147-2|pages=332–3}}</ref>{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. "[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam."}}<ref name="Islamic Law 1250">{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|year=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...pravnici su podijelili zajednicu zimija u dvije glavne grupe. Prvu grupu čine svi odrasli, slobodni, razumni muškarci unutar zajednice zimija, dok druga uključuje sve ostale zimije (tj. žene, robove, maloljetnike i duševno oboljele). Pravnici se uglavnom slažu da članovima druge grupe treba dati "opće" izuzeće od plaćanja ''džizje''.|date=}}</ref><ref name="Disability in Islamic law">{{cite book|last1=Rispler-Chaim|first1=Vardit|title=Disability in Islamic law|url=https://archive.org/details/disabilityislami00risp|url-access=limited|date=2007|publisher=Springer|location=Dordrecht, the Netherlands|isbn=978-1402050527|page=[https://archive.org/details/disabilityislami00risp/page/n54 44]|quote=Hanbelijski stav je da su dječaci, žene, mentalno oboljeli, osobe s invaliditetom i slijepi oslobođeni plaćanja džizje. Ovaj stav navodno dijele i hanefije, šafije i malikiti.}}</ref><ref>[[Majid Khadduri]], ''War and Peace in the Law of Islam'', pp. 192–3.</ref> i musta'mine - nemuslimanske strance koji samo privremeno borave u muslimanskim zemljama.<ref name="waelhallaq" /><ref name=":0">{{cite book|editor-first=Gerhard|editor-last=Bowering|editor-first2=Patricia|editor-last2=Crone|editor-first3=Mahan|editor-last3=Mirza|display-editors=etal|title=The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|date=2013|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton, N.J.|isbn=978-0691134840|page=283|quote=Slobodni odrasli muškarci koji nisu patili od bilo kakve fizičke ili mentalne bolesti bili su obavezni plaćati ''džizju''. Žene, djeca, invalidi, mentalno oboljeli, stariji i robovi bili su izuzeti, kao i svi putnici i stranci koji se nisu naselili u muslimanskim zemljama. [...] Kako se islam širio, prethodne strukture oporezivanja zamijenjene su islamskim sistemom, ali muslimanski vođe često su usvajali prakse prethodnih režima u primjeni i naplati poreza.}}</ref> Međutim, [[Ibn-Hazm]] je zahtijevao da svako ko je dostigao pubertet plaća džizju.<ref>{{cite web | title=ص415 - كتاب المحلى بالآثار - مسألة الجزية لازمة للحر والعبد والذكر والأنثى - المكتبة الشاملة | url=https://shamela.ws/book/767/2112 }}</ref> Islamski režimi dozvoljavali su zimijama da služe u muslimanskim vojskama. Oni koji su odlučili da se pridruže vojnoj službi također su bili oslobođeni plaćanja;<ref name="Abdel-Haleem2010" />{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. "[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam."}}<ref name="Mapel, Nardin">Mapel, D.R. and Nardin, T., eds. (1999), ''International Society: Diverse Ethical Perspectives'', p. 231. [[Princeton University Press]]. {{ISBN|9780691049724}}. Citat: "Džizja se naplaćivala zimijama kao naknada za njihovo oslobađanje od vojne službe u muslimanskim snagama. Ako bi se zimije pridružile muslimanima u njihovoj međusobnoj odbrani od vanjskog agresora, džizja se nije naplaćivala.."</ref><ref name="Imara">{{cite book |last1=ʿImāra |first1=Muhammad |author-link=Muhammad Imara |url=https://archive.org/stream/ebook_37#page/n0/mode/2up |title=al-Islām wa'l-ʿaqalliyyāt |date=2003 |publisher=Maktabat al-Shurūk al-Dawliyya |location=[[Cairo]] |page=15 |language=ar |script-title=ar:الاسلام والأقليات}} Prijevod: "A budući da se 'džizja' plaća u zamjenu za vojnu službu, uzima se samo od onih koji su finansijski sposobni i koji su u stanju uzeti oružje i služiti vojnu službu u odbrani zemlje, a ne u zamjenu za neprihvatanje islama, inače bi se [džizja'] uzimala od monaha i svećenstva... a također i zato što su oni koji su se dobrovoljno prijavili da se bore s muslimanima, protiv Perzijanaca i Bizantinaca, i koji su ispovijedali religiju koja nije islam - u Levantu, Iraku i Egiptu - bili izuzeti od 'džizje' i podjednako su dijelili ratne dobitke s muslimanima..." ([https://archive.org/stream/ebook_37#page/n15/mode/2up online])</ref><ref name="ArnoldPoI">{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable & Robinson|Constable & Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/61 61]–2|quote=... džizja se naplaćivala vojno sposobnim muškarcima, umjesto vojne službe koju bi bili pozvani da obavljaju da su bili muslimani; i vrlo je uočljivo da su kršćani, koji su služili u muslimanskoj vojsci, bili oslobođeni plaćanja ovog poreza. Takav je bio slučaj s plemenom al-Jurājima, kršćanskim plemenom u blizini Antiohije, koje je sklopilo mir s muslimanima, obećavajući da će biti njihovi saveznici i boriti se na njihovoj strani u bitci, pod uvjetom da ne budu pozvani da plaćaju džizju i da će primiti svoj dio plijena.}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno?ui=embed#page/60/mode/2up online])</ref>{{sfn|Shah|2008|pp=19–20}} neki muslimanski učenjaci tvrde da su neki islamski vladari oslobađali od džizje one koji si nisu mogli priuštiti plaćanje.{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. "[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam."}}{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–1}}{{sfn|Abdel-Haleem|2012|pp=75–6, 77}} Zajedno sa [[harač]]om, terminom koji se ponekad koristio naizmjenično s džizjom,<ref name=mmp109134>{{cite book|last=Morony|first=Michael|title=Iraq after the Muslim conquest|publisher=Gorgias Press|location=NJ, USA|year=2005|isbn=978-1-59333-315-7|pages=109, 99–134}}</ref><ref name="rlp310311">{{cite book|last=Levy|first=Reuben|title=The social structure of Islam|publisher=Routledge|location=London New York|year=2002|isbn=978-0-415-20910-6|pages=310–1|quote="Malo je sumnje da su u porijeklu ''harač'' i ''džizja'' bili zamjenjivi termini. U arapskim papirusima iz prvog stoljeća po hidžri spominje se samo ''džizja'', s općim značenjem danka, dok se kasnije porez na glavu mogao nazvati ''harač ala ru'us ahlel-zimma'', tj. porez na glave zaštićenih naroda. Uže značenje riječi iznosi [[Ebu Hanifa]]: "Nijedna osoba ne može istovremeno biti odgovorna za zekat i za harač." [naglasak dodan]}}</ref><ref name="scp322">Satish Chandra (1969), [https://www.jstor.org/stable/3596130 Jizyah and the State in India during the 17th Century], Journal of the Economic and Social History of the Orient, Svezak 12, br. 3, str. 322–40, citat="Iako su harač i džizja ponekad tretirani kao sinonimi, brojni teološki traktati iz četrnaestog stoljeća tretiraju ih kao odvojene"</ref> porezi nametnuti nemuslimanskim podanicima bili su među glavnim izvorima prihoda koje su prikupljale neke islamske političke zajednice, poput [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i indijskih muslimanskih sultanata.<ref name="opp287">{{cite book|first=Oded|last=Peri|editor-last=Gilbar|editor-first=Gad|chapter=The Muslim waqf and the collection of jizya in late eighteenth-century Jerusalem|title=Ottoman Palestine, 1800–1914 : Studies in economic and social history|publisher=E.J. Brill|location=Leiden|year=1990|isbn=978-90-04-07785-0|pages=287|quote=džizja je bila jedan od glavnih izvora prihoda koji su se slijevali u cjelokupnu osmanlijsku državnu blagajnu.}}</ref> Stopa džizje obično je bila fiksni godišnji iznos koji je zavisio od finansijskih mogućnosti obveznika.<ref>{{cite book|first1=Shawkiy|last1=Abu Khalil|author-link=Shawkiy Abu Khalil|language=ar|date=2006|title=al-Islām fī Qafaṣ al-ʾIttihām|script-title=ar:الإسلام في قفص الإتهام|url=https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n0/mode/2up|page=149|publisher=Dār al-Fikr|isbn=978-1575470047}} Citat: (Prevod) "''Iznos džizje se određuje uzimajući u obzir njihov ekonomski status, tako da se više uzima od bogatih, manje od srednje [klase], a vrlo mali iznos od siromašnih (fukaraʾ). Oni koji nemaju nikakva sredstva za život ili zavise od podrške drugih oslobođeni su plaćanja džizje.''." ([https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n147/mode/2up online])</ref> Izvori koji upoređuju poreze nametnute muslimanima i džizju razlikuju se u pogledu njihovog relativnog opterećenja ovisno o vremenu, mjestu, specifičnim porezima koji se razmatraju i drugim faktorima.<ref name=Abdel-Haleem2010/>{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=82–3}}<ref name="AbuZahra">{{cite book|url=https://archive.org/stream/abouzohra/tafsir|title=Zahrat al-Tafāsīr|publisher=Dār al-Fikr al-ʿArabī|location=[[Cairo]]|pages=3277–8|first1=Muhammad|last1=Abu Zahra|author-link=Muhammad Abu Zahra|script-title=ar:زهرة التفاسير|language=ar}} Citat: (Prevod) "A novac koji zimije daju naziva se džizja: [...] i [tako se naziva] jer je to zauzvrat za zaštitu koju im garantuje islamska [zajednica], a umjesto služenja vojne službe, i budući da je to [također] zauzvrat za ono što se troši na siromašne među zimijevom zajednicom (ehlul-zimma) kao što je to činio Imam [[Omer ibnul-Hattab|Omer]]. [...] i islam je dao pravo jednakosti među svima onima koji su pod njegovom vlašću, zaista, džizja koja se traži od zimije odgovara finansijskim obavezama koje su obavezne za muslimana, tako da je on obavezan [očistiti] svoje bogatstvo [kroz] [[zekat]], i dužan je plaćati sadaku i nudhur, i dužan je davati [[Kafara|kafaru]], kao i druge stvari. A ako bi se izračunalo sve što se uzima od muslimana, postalo bi jasno da nije manje od onoga što se uzima putem džizje, ako nije i više. I kao što smo ranije spomenuli, država troši novac na siromašne među zimmijama, i prenosi se da je Omer - neka je Svemogući Bog zadovoljan s njim - zatekao starog Jevreja kako prosi, pa ga je upitao: "Ko si ti, starče (šejhu)?" On je rekao: "Ja sam čovjek iz zajednice zimija." Pa mu je Omer rekao: "Nismo ti učinili pravdu uzimajući od tebe dok si bio mlad i ostavljajući te u starosti", pa mu je Omer dao redovnu penziju iz javne blagajne (Bejt al-Māl), a zatim je rekao svom slugi: "Traži njega i njemu slične i daj im iz javne blagajne."""</ref> Termin se pojavljuje u Kur'anu i odnosi se na porez ili danak od ''[[Narodi Knjige]]'', posebno [[Jevreji|jevreja]] i [[Kršćanstvo|kršćana]]. Sljedbenici drugih religija, poput [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i [[Hinduizam|hindusa]], također su kasnije integrirani u kategoriju zimija i od njih se zahtijevalo da plaćaju džizju. Na Indijskom potkontinentu praksa je prestala do 18. stoljeća, a muslimanski vladari su izgubili svoja kraljevstva od [[Maratsko Carstvo|Maratskog Carstva]] i Britanske Istočnoindijske kompanije. Gotovo je nestao tokom 20. stoljeća s nestankom islamskih država i širenjem vjerske tolerancije.<ref name="ipt-p283">{{cite encyclopedia|encyclopedia=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|year=2012|publisher=[[Princeton University Press]]|isbn=978-0691134840|pages=283–4|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&pg=PA283|first=Matthew |last=Long |title=Jizya}}</ref> Porez više ne nameću nacionalne države u islamskom svijetu,<ref name=iwt738>{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=[[Cornell University Press]]|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}</ref><ref name="HarperOne">{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=214}}</ref> iako postoje prijavljeni slučajevi organizacija poput pakistanskih [[Talibani|talibana]] i [[Islamska Država|ISIS-a]] koji pokušavaju oživjeti ovu praksu.<ref name=ipt-p283/><ref>[https://www.dawn.com/news/512573/coming-home-to-orakzai Coming home to Orakzai] ABDUL SAMI PARACHA, Dawn.com (JAN 05, 2010). "U decembru 2008, Tehrik-e-Taliban Pakistan je uveo strogu verziju islamskog zakona, odstupajući od zavidno čuvane prepoznatljive plemenske kulture u agenciji Orakzai. Manje od mjesec dana kasnije, nametnut je dekret o džizji koju su morale platiti sve manjine ako žele zaštitu od lokalnih kriminalnih bandi ili ako moraju preći na islam."</ref><ref name="raqqa">{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|author=Aryn Baker|date=Feb 28, 2014|quote="U izjavi objavljenoj na džihadističkim web stranicama, koju je potpisao Ebu Bakr al-Baghdadi, samoproglašeni emir budućeg islamskog kalifata Rakke, kao i osnivač pobunjeničke brigade Islamske države Irak i Sirija [ISIS], kršćani se pozivaju da plaćaju porez kako bi nastavili živjeti pod zaštitom ISIS-a."|access-date=11. 6. 2026|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819212308/http://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Islamske teme}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Porezi]] [[Kategorija:Šerijatska terminologija]] [[Kategorija:Ekonomija srednjovjekovnog islamskog svijeta]] [[Kategorija:Historija oporezivanja]] [[Kategorija:Islam i druge religije]] [[Kategorija:Progon kršćana]] [[Kategorija:Progon hindusa]] [[Kategorija:Porez u islamu]] [[Kategorija:Oporezivanje u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Oporezivanje stranaca]] [[Kategorija:Emevijski halifat]] [[Kategorija:Vjersko oporezivanje]] [[Kategorija:Islamska ekonomska jurisprudencija]] 14gwv0vxmmlb164wabqaav1p9y9sfwu Esten Gjelten 0 535593 3901775 3901064 2026-07-03T14:42:23Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901775 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Esten Gjelten | slika = MINØ.107487.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|09|27}} | mjesto_rođenja = [[Tolga]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|03|15|1942|09|27}} | mjesto_smrti = [[Tolga]] | država_smrti = [[Norveška]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1973. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 3 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 9. 2024. }} '''Esten Gjelten''' rođen 27. septembra 1942. u [[Tolga|Tolgi]], bio je [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac. Umro je 15. marta 2025.<ref>{{cite web |url=https://bergstenvoll.vareminnesider.no/memorial_page/memorial_page_personal_info.php?order_id=4438454&set_site_id=1032&setup_new_session=1&sign=3f92cad33f3b37be6250e40e0b1a78e2 |title= Berg Stenvoll begravelsesbyrå - Våre minnesider|access-date=17. 3. 2025|language=no}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === Gjelten nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|6]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|22]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|5]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|2]] |} Esten Gjelten je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri srebrne medalje. Sve srebrne medalje osvojao je u štafetnim utrkama, uvijek iza sovjetskih štafeta: prvu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Jon Istad|Jonom Istadom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] sa 6:03.5&nbsp;min zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Vladimir Gundarcev]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Magnar Solberg|Magnarom Solbergom]] i [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] sa 5:36.0&nbsp;min zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]] i [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] sa [[Tor Svendsberget|Torom Svendsbergetom]], [[Ragnar Tveiten|Ragnarom Tveitenom]] i [[Kjell Hovda|Kjellom Hovdom]] sa 5.0&nbsp;s zaostatka iza sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Jurij Kolmakov]] i [[Genadij Kovaljov]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je peto mjesto na SP 1973. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 4:38.9&nbsp;min bio sporiji od sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|4068}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Gjelten, Esten}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Tolga]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] 3t1dnzmb2e6hgf21vluurfa4myjvugo Donald O. Hebb 0 535647 3901726 3901720 2026-07-03T12:43:14Z Bosancica by MK 173186 3901726 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Donald Olding Hebb | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1904|7|22}} | mjesto_rođenja = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}} | mjesto_smrti = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Kanada|Kanađanin]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]] * [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]] * [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]] * [[Univerzitet McGill]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925) * [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932) * [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936) }} | doktorski_mentor = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]] | doktorski_studenti = [[Brenda Milner]] | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = [[Hebbova teorija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)<ref name="Milner_Milner_1996">{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> | religija = | fusnote = }} '''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.<ref name="Hebb_1949">{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].<ref name="Didier_Bigand_2010">{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&context=L&vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&lang=fr&search_scope=DN_and_CI&adaptor=Local%20Search%20Engine&tab=DiscoveryNetwork&query=sub,exact,rehabilitation,AND&mode=advanced&offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.<ref name="Brown_2020">{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]]. Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.<ref name="UAlberta_HebbBio_2026">{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.<ref name="Brown_2006">{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2020" /> Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]]. Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.<ref name="Brown_2020" /> == Karijera == Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].<ref name="Milner_1986">{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice. Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.<ref name="Erudit_McGillTheses1932_2026">{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}</ref> Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca. Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju. Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}} [[Kategorija:Rođeni 1904.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]] [[Kategorija:Neuropsiholozi]] [[Kategorija:Kanadski narodi njemačkog porijekla]] [[Kategorija:Kanadski narodi škotskog porijekla]] [[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]] [[Kategorija:Historija neuronauke]] [[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Harvard]] [[Kategorija:Profesor na Univerzitetu McGill]] [[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi]] 09pyln0bipmoyzqkmjvqwqv6c1c98lq 3901731 3901726 2026-07-03T13:55:28Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en i ostatak malo revidiran 3901731 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Donald Olding Hebb | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1904|7|22}} | mjesto_rođenja = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}} | mjesto_smrti = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Kanada|Kanađanin]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]] * [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]] * [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]] * [[Univerzitet McGill]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925) * [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932) * [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936) }} | doktorski_mentor = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]] | doktorski_studenti = [[Brenda Milner]] | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = [[Hebbova teorija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)<ref name="Milner_Milner_1996">{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> | religija = | fusnote = }} '''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.<ref name="Hebb_1949">{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].<ref name="Didier_Bigand_2010">{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&context=L&vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&lang=fr&search_scope=DN_and_CI&adaptor=Local%20Search%20Engine&tab=DiscoveryNetwork&query=sub,exact,rehabilitation,AND&mode=advanced&offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.<ref name="Brown_2020">{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]]. Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.<ref name="UAlberta_HebbBio_2026">{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.<ref name="Brown_2006">{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2020" /> Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]]. Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.<ref name="Brown_2020" /> == Karijera == Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].<ref name="Milner_1986">{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice. Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.<ref name="Erudit_McGillTheses1932_2026">{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}</ref> Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca.<ref name="Brown_Milner_2003">{{cite journal |last1=Brown |first1=Richard E. |last2=Milner |first2=Peter M. |date=2003 |title=The legacy of Donald O. Hebb: more than the Hebb Synapse |journal=Nature Reviews Neuroscience |volume=4 |issue=12 |url=https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA189031075&sid=googleScholar&v=2.1&it=r&linkaccess=abs&issn=1471003X&sw=w&p=AONE&userGroupName=anon%7Eae1835ae&aty=open-web-entry |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju.<ref name="Brown_Milner_2003" /> Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].<ref name="Palchaudhuri_2020">{{cite journal |last=Palchaudhuri |first=Shriya |date=2020 |title=The Mind Behind the Hebbian Synapse |journal=Resonance |volume=25 |issue=9 |doi=10.1007/s12045-020-1040-9 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/reso/025/09/1215-1230 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> U julu 1934. Hebb je započeo rad pod mentorstvom Karla Lashleyja na Univerzitetu u Chicagu, gdje se bavio istraživanjima prostorne orijentacije i prostornog učenja. Zajedno s još dvoje studenata, u septembru 1935. pratio je Lashleyja na [[Univerzitet Harvard]]. Tamo je bio primoran promijeniti temu doktorske disertacije te je istraživao utjecaj rane vizuelne deprivacije na percepciju veličine i svjetline kod štakora. U eksperimentu je dio životinja odgajan u potpunom mraku, a dio pri normalnom osvjetljenju, nakon čega je upoređivao razlike u građi njihovog mozga. Doktorsku titulu stekao je na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1936.<ref name="McGill_HebbFonds_2026">{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1045 - Donald Olding Hebb Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/donald-olding-hebb-fonds |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Naredne godine radio je kao istraživački asistent kod Lashleyja, a istovremeno i kao asistent u nastavi na uvodnom kursu psihologije koji je vodio [[Edwin G. Boring]] na Radcliffe koledžu. U tom periodu objavio je i radove proizašle iz njegove doktorske disertacije i dovršio istraživanje koje je započeo u Chicagu. U julu 1937. Hebb se oženio svojom drugom suprugom, Elizabeth Nichols Donovan. Iste godine, na preporuku svoje sestre Catherine, koja je također pohađala doktorske studije kod [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], prijavio se za rad s [[Wilder Penfield|Wilderom Penfieldom]] na [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološkom institutu u Montrealu]]. Tokom tog angažmana istraživao je utjecaj operacija i povreda mozga na ljudske kognitivne funkcije. Uočio je da dječiji mozak može djelimično ili potpuno nadoknaditi izgubljene funkcije nakon uklanjanja dijela moždanog tkiva, dok su kod odraslih ista oštećenja dovodila do znatno težih funkcionalnih posljedica. Na osnovu tih opažanja zaključio je da vanjska stimulacija ima važnu ulogu u održavanju misaonih procesa kod odraslih osoba. Smatrao je da njen nedostatak može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti, a u pojedinim slučajevima i do pojave [[halucinacija]]. Hebb je također kritikovao primjenu [[Stanford-Binetova skala inteligencije|Stanford-Binetove skale inteligencije]] i [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerove skale inteligencije za odrasle]] kod pacijenata podvrgnutih neurohirurškim zahvatima. kod pacijenata koji su bili podvrgnuti neurohirurškim zahvatima. Smatrao je da su ti testovi namijenjeni procjeni opće inteligencije, dok su za neurohirurške pacijente bili potrebni instrumenti koji bi omogućili procjenu specifičnih postoperativnih promjena. U saradnji s N. W. Mortonom konstruisao je [[Test razumijevanja za odrasle]] i [[McGillov test anomalija na slikama|Test anomalija na slikama]]. Primjenom Testa anomalija na slikama među prvima je ukazao na mogućnost da desni [[Sljepoočni moždani režanj|temporalni režanj]] ima značajnu ulogu u procesima vizuelnog prepoznavanja. Njegova istraživanja također su pokazala da uklanjanje većih dijelova [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]] ne dovodi nužno do značajnog smanjenja rezultata na testovima [[Inteligencija|inteligencije]]. Kod jednog odraslog pacijenta, kojem je radi liječenja [[epilepsija|epilepsije]] odstranjen veći dio frontalnih režnjeva, zabilježio je uočljivo postoperativno poboljšanje osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti. Na osnovu tih opažanja zaključio je da frontalni režnjevi imaju posebno važnu ulogu u procesima učenja tokom ranog razvoja. == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}} [[Kategorija:Rođeni 1904.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]] [[Kategorija:Neuropsiholozi]] [[Kategorija:Kanadski narodi njemačkog porijekla]] [[Kategorija:Kanadski narodi škotskog porijekla]] [[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]] [[Kategorija:Historija neuronauke]] [[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Harvard]] [[Kategorija:Profesor na Univerzitetu McGill]] [[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi]] 32vgjm5n063u2491lzm9gakcv6zxq4j 3901801 3901731 2026-07-03T19:40:50Z Bosancica by MK 173186 Povezivanje sa referencama koje nisu navedene na Wikipedia en 3901801 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Donald Olding Hebb | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1904|7|22}} | mjesto_rođenja = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}} | mjesto_smrti = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Kanada|Kanađanin]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]] * [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]] * [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]] * [[Univerzitet McGill]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925) * [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932) * [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936) }} | doktorski_mentor = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]] | doktorski_studenti = [[Brenda Milner]] | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = [[Hebbova teorija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)<ref name="Milner_Milner_1996">{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> | religija = | fusnote = }} '''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.<ref name="Hebb_1949">{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].<ref name="Didier_Bigand_2010">{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&context=L&vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&lang=fr&search_scope=DN_and_CI&adaptor=Local%20Search%20Engine&tab=DiscoveryNetwork&query=sub,exact,rehabilitation,AND&mode=advanced&offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.<ref name="Brown_2020">{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]]. Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.<ref name="UAlberta_HebbBio_2026">{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.<ref name="Brown_2006">{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2020" /> Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]]. Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.<ref name="Brown_2020" /> == Karijera == Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].<ref name="Milner_1986">{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice. Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.<ref name="Erudit_McGillTheses1932_2026">{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}</ref> Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca.<ref name="Brown_Milner_2003">{{cite journal |last1=Brown |first1=Richard E. |last2=Milner |first2=Peter M. |date=2003 |title=The legacy of Donald O. Hebb: more than the Hebb Synapse |journal=Nature Reviews Neuroscience |volume=4 |issue=12 |url=https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA189031075&sid=googleScholar&v=2.1&it=r&linkaccess=abs&issn=1471003X&sw=w&p=AONE&userGroupName=anon%7Eae1835ae&aty=open-web-entry |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju.<ref name="Brown_Milner_2003" /> Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].<ref name="Palchaudhuri_2020">{{cite journal |last=Palchaudhuri |first=Shriya |date=2020 |title=The Mind Behind the Hebbian Synapse |journal=Resonance |volume=25 |issue=9 |doi=10.1007/s12045-020-1040-9 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/reso/025/09/1215-1230 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> U julu 1934. Hebb je započeo rad pod mentorstvom Karla Lashleyja na Univerzitetu u Chicagu, gdje se bavio istraživanjima prostorne orijentacije i prostornog učenja. Zajedno s još dvoje studenata, u septembru 1935. pratio je Lashleyja na [[Univerzitet Harvard]]. Tamo je bio primoran promijeniti temu doktorske disertacije te je istraživao utjecaj rane vizuelne deprivacije na percepciju veličine i svjetline kod štakora. U eksperimentu je dio životinja odgajan u potpunom mraku, a dio pri normalnom osvjetljenju, nakon čega je upoređivao razlike u građi njihovog mozga. Doktorsku titulu stekao je na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1936.<ref name="McGill_HebbFonds_2026">{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1045 - Donald Olding Hebb Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/donald-olding-hebb-fonds |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Naredne godine radio je kao istraživački asistent kod Lashleyja, a istovremeno i kao asistent u nastavi na uvodnom kursu psihologije koji je vodio [[Edwin G. Boring]] na Radcliffe koledžu. U tom periodu objavio je i radove proizašle iz njegove doktorske disertacije i dovršio istraživanje koje je započeo u Chicagu. U julu 1937. Hebb se oženio svojom drugom suprugom, Elizabeth Nichols Donovan. Iste godine, na preporuku svoje sestre Catherine, koja je također pohađala doktorske studije kod [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], prijavio se za rad s [[Wilder Penfield|Wilderom Penfieldom]] na [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološkom institutu u Montrealu]]. Tokom tog angažmana istraživao je utjecaj operacija i povreda mozga na ljudske kognitivne funkcije.<ref name="Can_Nalcaci_2026">{{cite journal |last1=Can |first1=Kadir |last2=Nalçacı |first2=Erhan |date=2026 |title=The Life of Donald Olding Hebb and Development of Neuropsychological Theory |journal=Journal of Ankara University Faculty of Medicine |volume=79 |issue=2 |pages=130–141 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/6041541 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Uočio je da dječiji mozak može djelimično ili potpuno nadoknaditi izgubljene funkcije nakon uklanjanja dijela moždanog tkiva, dok su kod odraslih ista oštećenja dovodila do znatno težih funkcionalnih posljedica. Na osnovu tih opažanja zaključio je da vanjska stimulacija ima važnu ulogu u održavanju misaonih procesa kod odraslih osoba. Smatrao je da njen nedostatak može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti, a u pojedinim slučajevima i do pojave [[halucinacija]]. Hebb je također kritikovao primjenu [[Stanford-Binetova skala inteligencije|Stanford-Binetove skale inteligencije]] i [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerove skale inteligencije za odrasle]] kod pacijenata podvrgnutih neurohirurškim zahvatima. Smatrao je da su ovi testovi neadekvatni, posebno za pacijente s ograničenim verbalnim sposobnostima ili one koji nisu vladali engleskim jezikom. U saradnji s N. W. Mortonom s Univerziteta McGill, razvio dva nova instrumenta za procjenu primjenjiva i na neverbalne pacijente: [[Test razumijevanja za odrasle]] i [[McGillov test anomalija na slikama|Test anomalija na slikama]].<ref name="Can_Nalcaci_2026" /> Primjenom Testa anomalija na slikama među prvima je ukazao na mogućnost da desni [[Sljepoočni moždani režanj|temporalni režanj]] ima značajnu ulogu u procesima vizuelnog prepoznavanja. Njegova istraživanja također su pokazala da uklanjanje većih dijelova [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]] ne dovodi nužno do značajnog smanjenja rezultata na testovima [[Inteligencija|inteligencije]]. Kod jednog odraslog pacijenta, kojem je radi liječenja [[epilepsija|epilepsije]] odstranjen veći dio frontalnih režnjeva, zabilježio je uočljivo postoperativno poboljšanje osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti. Na osnovu tih opažanja zaključio je da frontalni režnjevi imaju posebno važnu ulogu u procesima učenja tokom ranog razvoja. == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}} [[Kategorija:Rođeni 1904.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]] [[Kategorija:Neuropsiholozi]] [[Kategorija:Kanadski narodi njemačkog porijekla]] [[Kategorija:Kanadski narodi škotskog porijekla]] [[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]] [[Kategorija:Historija neuronauke]] [[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Harvard]] [[Kategorija:Profesor na Univerzitetu McGill]] [[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi]] 5urlvqq3fcxhxwiqsux856f6teii6ms 3901813 3901801 2026-07-04T00:31:05Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en i povezan sa referencama 3901813 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Donald Olding Hebb | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1904|7|22}} | mjesto_rođenja = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}} | mjesto_smrti = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Kanada|Kanađanin]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]] * [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]] * [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]] * [[Univerzitet McGill]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925) * [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932) * [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936) }} | doktorski_mentor = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[Brenda Milner]] * [[Mortimer Mishkin]] * [[Haldor Enger Rosvold]] }} | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = [[Hebbova teorija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)<ref name="Milner_Milner_1996">{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> | religija = | fusnote = }} '''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.<ref name="Hebb_1949">{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].<ref name="Didier_Bigand_2010">{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&context=L&vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&lang=fr&search_scope=DN_and_CI&adaptor=Local%20Search%20Engine&tab=DiscoveryNetwork&query=sub,exact,rehabilitation,AND&mode=advanced&offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.<ref name="Brown_2020">{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]]. Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.<ref name="UAlberta_HebbBio_2026">{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.<ref name="Brown_2006">{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2020" /> Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]]. Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.<ref name="Brown_2020" /> == Karijera == Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].<ref name="Milner_1986">{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice. Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.<ref name="Erudit_McGillTheses1932_2026">{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}</ref> Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca.<ref name="Brown_Milner_2003">{{cite journal |last1=Brown |first1=Richard E. |last2=Milner |first2=Peter M. |date=2003 |title=The legacy of Donald O. Hebb: more than the Hebb Synapse |journal=Nature Reviews Neuroscience |volume=4 |issue=12 |url=https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA189031075&sid=googleScholar&v=2.1&it=r&linkaccess=abs&issn=1471003X&sw=w&p=AONE&userGroupName=anon%7Eae1835ae&aty=open-web-entry |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju.<ref name="Brown_Milner_2003" /> Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].<ref name="Palchaudhuri_2020">{{cite journal |last=Palchaudhuri |first=Shriya |date=2020 |title=The Mind Behind the Hebbian Synapse |journal=Resonance |volume=25 |issue=9 |doi=10.1007/s12045-020-1040-9 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/reso/025/09/1215-1230 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> U julu 1934. Hebb je započeo rad pod mentorstvom Karla Lashleyja na Univerzitetu u Chicagu,<ref name="Dewsbury_2002">{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=2002 |title=The Chicago Five: A Family Group of Integrative Psychobiologists |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=1 |pages=16–37 |doi=10.1037/1093-4510.5.1.16 |url=https://www.researchgate.net/publication/374757391_THE_CHICAGO_FIVE_A_Family_Group_of_Integrative_Psychobiologists |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> gdje je u okviru svog doktorskog istraživanja proučavao prostornu orijentaciju i prostorno učenje. Prije nego što je istraživanje završeno, Lashley je prihvatio profesorsku poziciju na Univerzitetu Harvard, pa su Hebb i dvojica njegovih kolega, Beach i Smith, 1935. primljeni na doktorski studij na Harvardu. Tamo je Hebb morao promijeniti temu doktorske disertacije te je istraživao utjecaj rane vizuelne deprivacije na percepciju veličine i svjetline kod štakora. U eksperimentu je dio životinja odgajan u potpunom mraku, a dio pri normalnom osvjetljenju, nakon čega je upoređivao razlike u građi njihovog mozga. Doktorsku titulu stekao je na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1936.<ref name="McGill_HebbFonds_2026">{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1045 - Donald Olding Hebb Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/donald-olding-hebb-fonds |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Naredne godine radio je kao istraživački asistent kod Lashleyja, a istovremeno i kao asistent u nastavi na uvodnom kursu psihologije koji je vodio [[Edwin G. Boring]] na Radcliffe koledžu. U tom periodu objavio je je svoje doktorsko istraživanje<ref name="Hebb_1937">{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1937 |title=The Innate Organization of Visual Activity: I. Perception of Figures by Rats Reared in Total Darkness |journal=The Pedagogical Seminary and Journal of Genetic Psychology |volume=51 |issue=1 |pages=101–126 |doi=10.1080/08856559.1937.10534307 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/08856559.1937.10534307 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> i dovršio rad koji je započeo u Chicagu.<ref name="Hebb_1938">{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1938 |title=Studies of the organization of behavior. II. Changes in the field orientation of the rat after cortical destruction |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=26 |issue=3 |pages=427–443 |url=https://www.ovid.com/journals/jopsy/abstract/01437424-193812000-00004~studies-of-the-organization-of-behavior-ii-changes-in-the?redirectionsource=fulltextview |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> U julu 1937. Hebb se oženio svojom drugom suprugom, Elizabeth Nichols Donovan.<ref name="FamilySearch_Donovan_2026">{{cite web |author=FamilySearch |date=2026 |title=Elizabeth Nichols Donovan (1904–1962) |website=FamilySearch Family Tree |publisher=FamilySearch |url=https://ancestors.familysearch.org/en/L5DF-B4G/elizabeth-nichols-donovan-1904-1962 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Iste godine, na preporuku svoje sestre Catherine, koja je također pohađala doktorske studije kod [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], prijavio se za rad s [[Wilder Penfield|Wilderom Penfieldom]] na [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološkom institutu u Montrealu]]. Tokom tog angažmana istraživao je utjecaj operacija i povreda mozga na ljudske kognitivne funkcije.<ref name="Can_Nalcaci_2026">{{cite journal |last1=Can |first1=Kadir |last2=Nalçacı |first2=Erhan |date=2026 |title=The Life of Donald Olding Hebb and Development of Neuropsychological Theory |journal=Journal of Ankara University Faculty of Medicine |volume=79 |issue=2 |pages=130–141 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/6041541 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Uočio je da dječiji mozak može djelimično ili potpuno nadoknaditi izgubljene funkcije nakon uklanjanja dijela moždanog tkiva, dok su kod odraslih ista oštećenja dovodila do znatno težih funkcionalnih posljedica. Na osnovu tih opažanja zaključio je da vanjska stimulacija ima važnu ulogu u održavanju misaonih procesa kod odraslih osoba. Smatrao je da njen nedostatak može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti, a u pojedinim slučajevima i do pojave [[halucinacija]]. Hebb je također kritikovao primjenu [[Stanford-Binetova skala inteligencije|Stanford-Binetove skale inteligencije]] i [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerove skale inteligencije za odrasle]] kod pacijenata podvrgnutih neurohirurškim zahvatima. Smatrao je da su ovi testovi neadekvatni, posebno za pacijente s ograničenim verbalnim sposobnostima ili one koji nisu vladali engleskim jezikom. U saradnji s N. W. Mortonom s Univerziteta McGill, razvio dva nova instrumenta za procjenu primjenjiva i na neverbalne pacijente: [[Test razumijevanja za odrasle]] i [[McGillov test anomalija na slikama|Test anomalija na slikama]].<ref name="Can_Nalcaci_2026" /> Primjenom Testa anomalija na slikama među prvima je ukazao na mogućnost da desni [[Sljepoočni moždani režanj|temporalni režanj]] ima značajnu ulogu u procesima vizuelnog prepoznavanja. Njegova istraživanja također su pokazala da uklanjanje većih dijelova [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]] ne dovodi nužno do značajnog smanjenja rezultata na testovima [[Inteligencija|inteligencije]]. Kod jednog odraslog pacijenta, kojem je radi liječenja [[epilepsija|epilepsije]] odstranjen veći dio frontalnih režnjeva, zabilježio je uočljivo postoperativno poboljšanje osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti. Na osnovu tih opažanja zaključio je da frontalni režnjevi imaju posebno važnu ulogu u procesima učenja tokom ranog razvoja.<ref name="Hebb_Penfield_1940">{{cite journal |last1=Hebb |first1=Donald O. |last2=Penfield |first2=W. |date=1940 |title=Human behavior after extensive bilateral removal from the frontal lobes |journal=Archives of Neurology & Psychiatry |volume=42 |issue=3 |pages=421–438 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/HUMAN-BEHAVIOR-AFTER-EXTENSIVE-BILATERAL-REMOVAL-Hebb-Penfield/6aeed0d4738ed078c555c12ebcfd1cff2238fa7a |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1939. Hebb je imenovan za predavača psihologije na [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitetu Queen's]]. Kako bi provjerio svoju svoju pretpostavku da se uloga frontalnih režnjeva mijenja tokom razvoja, zajedno s Kennethom Williamsom razvio je labirint s promjenjivim stazama za štakore, poznat kao [[Hebb-Williamsov labirint]].<ref name="Hebb_Williams_1946">{{cite journal |last1=Hebb |first1=D. O. |last2=Williams |first2=K. |date=1946 |title=A method of rating animal intelligence |journal=The Journal of General Psychology |volume=34 |issue=1 |pages=59–65 |doi=10.1080/00221309.1946.10544520 |pmid=21015350 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21015350/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ConductScience_HebbWilliams_2026">{{cite web |author=Conduct Science |title=Hebb-Williams Maze |website=Conduct Science |publisher=Conduct Science |url=https://maze.conductscience.com/portfolio/hebb-williams/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ova metoda procjene sposobnosti učenja i rješavanja problema kod životinja kasnije je široko primjenjivana u eksperimentalnoj psihologiji. Koristeći taj labirint, ispitivao je sposobnost rješavanja problema kod štakora oslijepljenih u različitim razvojnim fazama te pokazao da iskustva stečena u ranom razvoju mogu imati trajan utjecaj na kognitivne sposobnosti u odrasloj dobi.<ref name="Ghassemzadeh_2013">{{cite journal |last1=Ghassemzadeh |first1=Habibollah |last2=Posner |first2=Michael I |last3=Rothbart |first3=Mary K |date=2013 |title=Contributions of Hebb and Vygotsky to an Integrated Science of Mind |journal=Journal of the History of the Neurosciences |volume=22 |issue=3 |pages=292–306 |doi=10.1080/0964704X.2012.761071 |pmid=23679195 |pmc=3691348 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3691348/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ovi nalazi postali su jedno od osnovnih načela [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]],<ref name="Oosenbrug_2020">{{cite thesis |last=Oosenbrug |first=Eric |date=2020 |title=Building a “Cross-Roads Discipline” at McGill University: A History of Early Experimental Psychology in Postwar Canada |type=Doktorska disertacija |publisher=York University |url=https://yorkspace.library.yorku.ca/server/api/core/bitstreams/10a16ebf-2c2b-4fba-bae3-e9464b5de0b8/content |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> i kasnije su korišteni kao jedan od naučnih argumenata u prilog uvođenju kompenzacijskih predškolskih programa, poput programa [[Head Start]], namijenjenih djeci iz socioekonomski ugroženih sredina.<ref name="Milner_1993">{{cite journal |last=Milner |first=Peter |date=1993 |title=The Mind and Donald O. Hebb |journal=Scientific American |volume=268 |issue=1 |pages=124–129 |jstor=24941344 |url=https://www.cmor-faculty.rice.edu/~cox/worthing/milnersciam.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1942. preselio se u [[Orange Park, Florida|Orange Park]] na [[Florida|Floridi]] kako bi ponovo sarađivao s Karlom Lashleyjem, koji je zamijenio Yerkesa na mjestu direktora Laboratorije za biologiju primata pri [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Nacionalnom istraživačkom centaru za primate Yerkes]]. Istražujući ponašanje primata, Hebb je razvio testove emocionalnosti za [[čimpanza|čimpanze]].<ref name="Milner_Milner_1996" /> Međutim, istraživanje nije dalo očekivane rezultate jer se pokazalo da je čimpanze teško obučavati za izvođenje eksperimentalnih zadataka.<ref name="Brown_Milner_2003" /> Tokom boravka na Floridi napisao je svoje najpoznatije djelo, ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja: Neuropsihološka teorija]]'',<ref name="Hebb_1949" /> objavljeno 1949, u kojem je iznio teoriju prema kojoj se ponašanje može objasniti kroz funkcionisanje mozga i promjene u neuronskim vezama. Godine 1947. vratio se na [[Univerzitet McGill]] kao profesor [[Psihologija|psihologije]], već naredne godine imenovan je za šefa Odsjeka za psihologiju. Ponovo je sarađivao s Wilderom Penfieldom, ovaj put posredno, kroz rad svojih studenata, među kojima su bili [[Mortimer Mishkin]], [[Haldor Enger Rosvold]] i [[Brenda Milner]]. Oni su nastavili i proširili njegova ranija istraživanja o odnosu između moždanih funkcija i ponašanja.<ref name="Ghassemzadeh_2013" /> Njegova druga supruga Elizabeth preminula je 1962. nakon operacije. Četiri godine kasnije Hebb se vjenčao se s Margaret Doreen Wright (rođenom Williamson).<ref name="MyHeritage_Hebb_2026">{{cite web |author=MyHeritage |date=2026 |title=Donald Hebb |website=MyHeritage |publisher=MyHeritage |url=https://www.myheritage.ba/names/donald_hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Na Univerzitetu McGill ostao je do penzionisanja 1972. I nakon odlaska u penziju nekoliko godina je bio aktivan na Odsjeku za psihologiju kao profesor emeritus, gdje je vodio obavezni seminarski kurs za studente postdiplomskog studija.<ref name="Brown_2006" /> U rodnu Novu Škotsku vratio se 1977, gdje je dovršio svoju posljednju knjigu ''Esej o umu'' (''Essay on Mind'').<ref name="Brown_2006" /><ref name="Hebb_1980">{{cite book |last=Hebb |first=D. O. |date=1980 |title=Essay on Mind |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, N.J. |url=https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Imenovan je za počasnog profesora psihologije na [[Univerzitet Dalhousie|Univerzitetu Dalhousie]], a do kraja života redovno je učestvovao na naučnim skupovima.<ref name="Milner_1993" /> Umro je 1985. godine u 81. godini života. Iza njega su ostale dvije kćeri iz drugog braka, Mary Ellen Hebb i Jane Hebb Paul.<ref name="Kolb_Whishaw_2016">{{cite book |last1=Kolb |first1=Bryan |last2=Whishaw |first2=Ian |date=2016 |title=Brain and Behaviour: Revisiting the Classic Studies |chapter=Revisiting Hebb: The Organization of Behavior |editor1-last=Kolb |editor1-first=Bryan |editor2-last=Whishaw |editor2-first=Ian |publisher=SAGE Publications |chapter-url=https://sk.sagepub.com/book/mono/brain-and-behaviour/chpt/7-revisiting-hebb-organization-behavior#_ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}} [[Kategorija:Rođeni 1904.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]] [[Kategorija:Neuropsiholozi]] [[Kategorija:Kanadski narodi njemačkog porijekla]] [[Kategorija:Kanadski narodi škotskog porijekla]] [[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]] [[Kategorija:Historija neuronauke]] [[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Harvard]] [[Kategorija:Profesor na Univerzitetu McGill]] [[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi]] pm96upaobwweotu1uh5t0ftzmpiey9g 3901816 3901813 2026-07-04T01:36:57Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3901816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Donald Olding Hebb | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1904|7|22}} | mjesto_rođenja = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|8|20|1904|7|22}} | mjesto_smrti = [[Chester, Nova Škotska|Chester]], [[Nova Škotska]], [[Kanada]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Kanada|Kanađanin]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološki institut u Montrealu]] * [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]] * [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Laboratorije za biologiju primata Yerkes]] * [[Univerzitet McGill]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Dalhousie]] ([[Bachelor of Arts|BA]], 1925) * [[Univerzitet McGill]] ([[Master of Arts|MA]], 1932) * [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]], 1936) }} | doktorski_mentor = [[Karl Lashley|Karl Spencer Lashley]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[Brenda Milner]] * [[Mortimer Mishkin]] * [[Haldor Enger Rosvold]] }} | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = [[Hebbova teorija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Član Kraljevskog društva]] (FRS)<ref name="Milner_Milner_1996">{{cite journal |last1=Milner |first1=Peter M. |last2=Atkinson Milner |first2=Brenda |date=1996 |title=Donald Olding Hebb. 22 July 1904-20 August 1985 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=42 |pages=192–204 |doi=10.1098/rsbm.1996.0012 |url=https://royalsocietypublishing.org/rsbm/article-pdf/doi/10.1098/rsbm.1996.0012/910663/rsbm.1996.0012.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> | religija = | fusnote = }} '''Donald Olding Hebb''' bio je [[kanada|kanadski]] [[psihologija|psiholog]] poznat po doprinosu razvoja [[neuropsihologija|neuropsihologije]] i istraživanjima odnosa između moždanih funkcija i psiholoških procesa, posebno [[učenja]]. Najpoznatiji je po svojoj [[Hebbova teorija|teoriji učenja]], koju je predstavio 1949. u djelu ''[[Organizacija ponašanja]]''.<ref name="Hebb_1949">{{cite book |last=Hebb |first=Donald O. |date=1949 |title=The Organization of Behavior: A Neuropsychological Theory |location=New York |publisher=Wiley and Sons |isbn=978-0-471-36727-7 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.226341 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> U svojim radovima o učenju nastojao je objasniti ponašanje i mišljenje kroz moždane funkcije, povezujući kognitivne procese s uspostavljanjem veza između neuronskih mreža. U naučnoj literaturi često se navodi kao jedan od osnivača neuropsihologije i teorije [[Neuronska mreža|neuronskih mreža]].<ref name="Didier_Bigand_2010">{{cite book |last=Didier |first=Jean-Pierre |editor-last1=Bigand |editor-first1=Emmanuel |date=2010 |title=Rethinking Physical and Rehabilitation Medicine: New Technologies Induce New Learning Strategies |location=Paris |publisher=Springer |isbn=978-2-8178-0033-2 |url=https://www.a-z.lu/discovery/fulldisplay?docid=alma9923452547607251&context=L&vid=352LUX_BIBNET_NETWORK:BIBNET_UNION&lang=fr&search_scope=DN_and_CI&adaptor=Local%20Search%20Engine&tab=DiscoveryNetwork&query=sub,exact,rehabilitation,AND&mode=advanced&offset=60 |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Prema anketi časopisa ''[[Review of General Psychology]]'' iz 2002, zauzima 19. mjesto na listi najcitiranijih psihologa 20. vijeka.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Donald Hebb rođen je u mjestu [[Chester, Nova Škotska|Chester]] u kanadskoj pokrajini [[Nova Škotska]] kao najstarije od četvero djece. Njegovi roditelji, Arthur Morrison Hebb i Mary Clara Olding, diplomirali su medicinu na Univerzitetu Dalhousie i radili kao ljekari.<ref name="Brown_2020">{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2020 |title=Donald O. Hebb and the Organization of Behavior: 17 years in the writing |journal=Molecular Brain |volume=13 |issue=55 |doi=10.1186/s13041-020-00567-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7137474/ |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> U Chesteru je živio do svoje šesnaeste godine, kada se porodica preselila u [[Dartmouth, Nova Škotska|Dartmouth]]. Na Hebbovu majku snažno su utjecale ideje [[Maria Montessori|Marije Montessori]], pa ga je majka školovala kod kuće do osme godine.<ref name="UAlberta_HebbBio_2026">{{cite web |author=Department of Psychology |date=2026 |title=Dr. Donald Hebb - Early Academics |website=University of Alberta |publisher=Department of Psychology |url=https://www.psych.ualberta.ca/GCPWS/Hebb/Biography/Hebb_bio1.html |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nakon polaska u osnovnu školu pokazao je izuzetan uspjeh te je već s deset godina upisan u sedmi razred. Tokom obrazovanja ponavljao je jedanaesti razred nakon što većina učenika u kombinovanom odjeljenju, koje je obuhvatalo deveti, deseti i jedanaesti razred, nije položila pokrajinske ispite. Učenicima devetog i desetog razreda bilo je dopušteno da nastave školovanje uprkos neuspjehu, dok dvanaesti razred u Chesteru nije postojao. Hebb je maturirao sa šesnaest godina na Akademiji okruga Halifax.<ref name="Brown_2006">{{cite journal |last=Brown |first=Richard E. |date=2006 |title=The Life and Work of Donald Olding Hebb |journal=Acta Neurologica Taiwanica |volume=15 |issue=2 |pages=127–142 |url=http://www.ant-tnsjournal.com/Mag_Files/15-2/15-2_p127.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2020" /> Nakon završetka srednje škole upisao je [[Univerzitet Dalhousie]] s namjerom da postane pisac. Diplomirao je 1925. godine, stekavši zvanje diplomiranog profesora humanističkih nauka. Poslije studija predavao je u svojoj nekadašnjoj školi u Chesteru, zatim je neko vrijeme radio na farmi u [[Alberta|Alberti]], a potom kao fizički radnik u [[Quebec|Québecu]]. Njegov brat Andrew (1905–2005) diplomirao je pravo na Univerzitetu Dalhousie i bavio se poduzetništvom. Brat Peter (1909–1955) bio je ljekar, dok je sestra Catherine (1912–1978) doktorirala fiziologiju na Univerzitetu McGill, gdje je pod mentorstvom [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] istraživala fiziologiju probavnog sistema.<ref name="Brown_2020" /> == Karijera == Godine 1928. Hebb je upisao postdiplomski studij na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], a istovremeno je imenovan direktorom srednje škole u Verdunskom predgrađu [[Montréal|Montréala]].<ref name="Milner_1986">{{cite journal |last=Milner |first=Peter M. |date=1986 |title=Donald Olding Hebb (1904-1985) |journal=Trends in Neurosciences |volume=9 |pages=347–351 |doi=10.1016/0166-2236(86)90107-4 |url=https://www.cell.com/trends/neurosciences/pdf/0166-2236(86)90107-4.pdf |access-date=2. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nastojeći unaprijediti rad škole, sarađivao je s univerzitetskim kolegama Kelloggom i Clarkeom te uveo nove nastavne metode. Učenicima je zadavao zanimljivije školske zadatke, dok je one koji su se nepropisno ponašali privremeno udaljavao iz učionice. Magistarski rad iz oblasti psihologije odbranio je na Univerzitetu McGill 1932. pod mentorstvom istaknutog fiziologa [[Boris Babkin|Borisa Babkina]]. U magistarskoj tezi pod naslovom ''Uslovni i bezuslovni refleksi i inhibicija'' nastojao je dokazati da su skeletni refleksi rezultat učenja na ćelijskom nivou.<ref name="Erudit_McGillTheses1932_2026">{{cite web |author=Érudit |date=2026 |title=McGill University: Thèses et mémoires publiés en 1932 |website=Érudit |publisher=Érudit |url=https://www.erudit.org/en/theses/mcgill/1932/ |access-date=3. 7. 2026 |language=fr}}</ref> Smrt supruge u saobraćajnoj nesreći 22. jula 1933, na njegov 29. rođendan, predstavljala je težak lični gubitak. U isto vrijeme suočavao se i s poteškoćama u radu škole u Montréalu. Kasnije je izjavio da su njegove reformske ideje bile ograničene rigidnošću nastavnog plana i programa u protestantskim školama Québeca.<ref name="Brown_Milner_2003">{{cite journal |last1=Brown |first1=Richard E. |last2=Milner |first2=Peter M. |date=2003 |title=The legacy of Donald O. Hebb: more than the Hebb Synapse |journal=Nature Reviews Neuroscience |volume=4 |issue=12 |url=https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA189031075&sid=googleScholar&v=2.1&it=r&linkaccess=abs&issn=1471003X&sw=w&p=AONE&userGroupName=anon%7Eae1835ae&aty=open-web-entry |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno, istraživanja na Univerzitetu McGill bila su pretežno usmjerena na [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[Inteligencija|inteligenciju]], dok je Hebb bio zainteresiran za fiziološku psihologiju i kritički je ocjenjivao tadašnju eksperimentalnu metodologiju.<ref name="Brown_Milner_2003" /> Zbog toga je odlučio napustiti Montréal i obratio se [[Robert Yerkes|Robertu Yerkesu]] na Univerzitetu Yale, koji mu je ponudio mjesto na doktorskom studiju. Međutim, [[Boris Babkin]] ga je uvjerio da nastavi usavršavanje kod [[Karl Lashley|Karla Lashleyja]] na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]].<ref name="Palchaudhuri_2020">{{cite journal |last=Palchaudhuri |first=Shriya |date=2020 |title=The Mind Behind the Hebbian Synapse |journal=Resonance |volume=25 |issue=9 |doi=10.1007/s12045-020-1040-9 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/reso/025/09/1215-1230 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> U julu 1934. Hebb je započeo rad pod mentorstvom Karla Lashleyja na Univerzitetu u Chicagu,<ref name="Dewsbury_2002">{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=2002 |title=The Chicago Five: A Family Group of Integrative Psychobiologists |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=1 |pages=16–37 |doi=10.1037/1093-4510.5.1.16 |url=https://www.researchgate.net/publication/374757391_THE_CHICAGO_FIVE_A_Family_Group_of_Integrative_Psychobiologists |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> gdje je u okviru svog doktorskog istraživanja proučavao prostornu orijentaciju i prostorno učenje. Prije nego što je istraživanje završeno, Lashley je prihvatio profesorsku poziciju na Univerzitetu Harvard, pa su Hebb i dvojica njegovih kolega, Beach i Smith, 1935. primljeni na doktorski studij na Harvardu. Tamo je Hebb morao promijeniti temu doktorske disertacije te je istraživao utjecaj rane vizuelne deprivacije na percepciju veličine i svjetline kod štakora. U eksperimentu je dio životinja odgajan u potpunom mraku, a dio pri normalnom osvjetljenju, nakon čega je upoređivao razlike u građi njihovog mozga. Doktorsku titulu stekao je na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1936.<ref name="McGill_HebbFonds_2026">{{cite web |author=McGill University Library |date=2026 |title=Fonds MG1045 - Donald Olding Hebb Fonds |website=McGill University Archival Collections |publisher=McGill University Library |url=https://archivalcollections.library.mcgill.ca/index.php/donald-olding-hebb-fonds |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Naredne godine radio je kao istraživački asistent kod Lashleyja, a istovremeno i kao asistent u nastavi na uvodnom kursu psihologije koji je vodio [[Edwin G. Boring]] na Radcliffe koledžu. U tom periodu objavio je je svoje doktorsko istraživanje<ref name="Hebb_1937">{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1937 |title=The Innate Organization of Visual Activity: I. Perception of Figures by Rats Reared in Total Darkness |journal=The Pedagogical Seminary and Journal of Genetic Psychology |volume=51 |issue=1 |pages=101–126 |doi=10.1080/08856559.1937.10534307 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/08856559.1937.10534307 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> i dovršio rad koji je započeo u Chicagu.<ref name="Hebb_1938">{{cite journal |last=Hebb |first=D. O. |date=1938 |title=Studies of the organization of behavior. II. Changes in the field orientation of the rat after cortical destruction |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=26 |issue=3 |pages=427–443 |url=https://www.ovid.com/journals/jopsy/abstract/01437424-193812000-00004~studies-of-the-organization-of-behavior-ii-changes-in-the?redirectionsource=fulltextview |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> U julu 1937. Hebb se oženio svojom drugom suprugom, Elizabeth Nichols Donovan.<ref name="FamilySearch_Donovan_2026">{{cite web |author=FamilySearch |date=2026 |title=Elizabeth Nichols Donovan (1904–1962) |website=FamilySearch Family Tree |publisher=FamilySearch |url=https://ancestors.familysearch.org/en/L5DF-B4G/elizabeth-nichols-donovan-1904-1962 |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Iste godine, na preporuku svoje sestre Catherine, koja je također pohađala doktorske studije kod [[Boris Babkin|Borisa Babkina]] na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], prijavio se za rad s [[Wilder Penfield|Wilderom Penfieldom]] na [[Neurološki institut i bolnica u Montrealu|Neurološkom institutu u Montrealu]]. Tokom tog angažmana istraživao je utjecaj operacija i povreda mozga na ljudske kognitivne funkcije.<ref name="Can_Nalcaci_2026">{{cite journal |last1=Can |first1=Kadir |last2=Nalçacı |first2=Erhan |date=2026 |title=The Life of Donald Olding Hebb and Development of Neuropsychological Theory |journal=Journal of Ankara University Faculty of Medicine |volume=79 |issue=2 |pages=130–141 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/6041541 |access-date=3. 7. 2026 |language=en}}</ref> Uočio je da dječiji mozak može djelimično ili potpuno nadoknaditi izgubljene funkcije nakon uklanjanja dijela moždanog tkiva, dok su kod odraslih ista oštećenja dovodila do znatno težih funkcionalnih posljedica. Na osnovu tih opažanja zaključio je da vanjska stimulacija ima važnu ulogu u održavanju misaonih procesa kod odraslih osoba. Smatrao je da njen nedostatak može dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti, a u pojedinim slučajevima i do pojave [[halucinacija]]. Hebb je također kritikovao primjenu [[Stanford-Binetova skala inteligencije|Stanford-Binetove skale inteligencije]] i [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerove skale inteligencije za odrasle]] kod pacijenata podvrgnutih neurohirurškim zahvatima. Smatrao je da su ovi testovi neadekvatni, posebno za pacijente s ograničenim verbalnim sposobnostima ili one koji nisu vladali engleskim jezikom. U saradnji s N. W. Mortonom s Univerziteta McGill, razvio dva nova instrumenta za procjenu primjenjiva i na neverbalne pacijente: [[Test razumijevanja za odrasle]] i [[McGillov test anomalija na slikama|Test anomalija na slikama]].<ref name="Can_Nalcaci_2026" /> Primjenom Testa anomalija na slikama među prvima je ukazao na mogućnost da desni [[Sljepoočni moždani režanj|temporalni režanj]] ima značajnu ulogu u procesima vizuelnog prepoznavanja. Njegova istraživanja također su pokazala da uklanjanje većih dijelova [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]] ne dovodi nužno do značajnog smanjenja rezultata na testovima [[Inteligencija|inteligencije]]. Kod jednog odraslog pacijenta, kojem je radi liječenja [[epilepsija|epilepsije]] odstranjen veći dio frontalnih režnjeva, zabilježio je uočljivo postoperativno poboljšanje osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti. Na osnovu tih opažanja zaključio je da frontalni režnjevi imaju posebno važnu ulogu u procesima učenja tokom ranog razvoja.<ref name="Hebb_Penfield_1940">{{cite journal |last1=Hebb |first1=Donald O. |last2=Penfield |first2=W. |date=1940 |title=Human behavior after extensive bilateral removal from the frontal lobes |journal=Archives of Neurology & Psychiatry |volume=42 |issue=3 |pages=421–438 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/HUMAN-BEHAVIOR-AFTER-EXTENSIVE-BILATERAL-REMOVAL-Hebb-Penfield/6aeed0d4738ed078c555c12ebcfd1cff2238fa7a |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1939. Hebb je imenovan za predavača psihologije na [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitetu Queen's]]. Kako bi provjerio svoju svoju pretpostavku da se uloga frontalnih režnjeva mijenja tokom razvoja, zajedno s Kennethom Williamsom razvio je labirint s promjenjivim stazama za štakore, poznat kao [[Hebb-Williamsov labirint]].<ref name="Hebb_Williams_1946">{{cite journal |last1=Hebb |first1=D. O. |last2=Williams |first2=K. |date=1946 |title=A method of rating animal intelligence |journal=The Journal of General Psychology |volume=34 |issue=1 |pages=59–65 |doi=10.1080/00221309.1946.10544520 |pmid=21015350 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21015350/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ConductScience_HebbWilliams_2026">{{cite web |author=Conduct Science |title=Hebb-Williams Maze |website=Conduct Science |publisher=Conduct Science |url=https://maze.conductscience.com/portfolio/hebb-williams/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ova metoda procjene sposobnosti učenja i rješavanja problema kod životinja kasnije je široko primjenjivana u eksperimentalnoj psihologiji. Koristeći taj labirint, ispitivao je sposobnost rješavanja problema kod štakora oslijepljenih u različitim razvojnim fazama te pokazao da iskustva stečena u ranom razvoju mogu imati trajan utjecaj na kognitivne sposobnosti u odrasloj dobi.<ref name="Ghassemzadeh_2013">{{cite journal |last1=Ghassemzadeh |first1=Habibollah |last2=Posner |first2=Michael I |last3=Rothbart |first3=Mary K |date=2013 |title=Contributions of Hebb and Vygotsky to an Integrated Science of Mind |journal=Journal of the History of the Neurosciences |volume=22 |issue=3 |pages=292–306 |doi=10.1080/0964704X.2012.761071 |pmid=23679195 |pmc=3691348 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3691348/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ovi nalazi postali su jedno od osnovnih načela [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]],<ref name="Oosenbrug_2020">{{cite thesis |last=Oosenbrug |first=Eric |date=2020 |title=Building a “Cross-Roads Discipline” at McGill University: A History of Early Experimental Psychology in Postwar Canada |type=Doktorska disertacija |publisher=York University |url=https://yorkspace.library.yorku.ca/server/api/core/bitstreams/10a16ebf-2c2b-4fba-bae3-e9464b5de0b8/content |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> i kasnije su korišteni kao jedan od naučnih argumenata u prilog uvođenju kompenzacijskih predškolskih programa, poput programa [[Head Start]], namijenjenih djeci iz socioekonomski ugroženih sredina.<ref name="Milner_1993">{{cite journal |last=Milner |first=Peter |date=1993 |title=The Mind and Donald O. Hebb |journal=Scientific American |volume=268 |issue=1 |pages=124–129 |jstor=24941344 |url=https://www.cmor-faculty.rice.edu/~cox/worthing/milnersciam.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1942. preselio se u [[Orange Park, Florida|Orange Park]] na [[Florida|Floridi]] kako bi ponovo sarađivao s Karlom Lashleyjem, koji je zamijenio Yerkesa na mjestu direktora Laboratorije za biologiju primata pri [[Nacionalni centar za istraživanje primata Emory|Nacionalnom istraživačkom centaru za primate Yerkes]]. Istražujući ponašanje primata, Hebb je razvio testove emocionalnosti za [[čimpanza|čimpanze]].<ref name="Milner_Milner_1996" /> Međutim, istraživanje nije dalo očekivane rezultate jer se pokazalo da je čimpanze teško obučavati za izvođenje eksperimentalnih zadataka.<ref name="Brown_Milner_2003" /> Tokom boravka na Floridi napisao je svoje najpoznatije djelo, ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja: Neuropsihološka teorija]]'',<ref name="Hebb_1949" /> objavljeno 1949, u kojem je iznio teoriju prema kojoj se ponašanje može objasniti kroz funkcionisanje mozga i promjene u neuronskim vezama. Godine 1947. vratio se na [[Univerzitet McGill]] kao profesor [[Psihologija|psihologije]], već naredne godine imenovan je za šefa Odsjeka za psihologiju. Ponovo je sarađivao s Wilderom Penfieldom, ovaj put posredno, kroz rad svojih studenata, među kojima su bili [[Mortimer Mishkin]], [[Haldor Enger Rosvold]] i [[Brenda Milner]]. Oni su nastavili i proširili njegova ranija istraživanja o odnosu između moždanih funkcija i ponašanja.<ref name="Ghassemzadeh_2013" /> Njegova druga supruga Elizabeth preminula je 1962. nakon operacije. Četiri godine kasnije Hebb se vjenčao se s Margaret Doreen Wright (rođenom Williamson).<ref name="MyHeritage_Hebb_2026">{{cite web |author=MyHeritage |date=2026 |title=Donald Hebb |website=MyHeritage |publisher=MyHeritage |url=https://www.myheritage.ba/names/donald_hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Na Univerzitetu McGill ostao je do penzionisanja 1972. I nakon odlaska u penziju nekoliko godina je bio aktivan na Odsjeku za psihologiju kao profesor emeritus, gdje je vodio obavezni seminarski kurs za studente postdiplomskog studija.<ref name="Brown_2006" /> U rodnu Novu Škotsku vratio se 1977, gdje je dovršio svoju posljednju knjigu ''Esej o umu'' (''Essay on Mind'').<ref name="Brown_2006" /><ref name="Hebb_1980">{{cite book |last=Hebb |first=D. O. |date=1980 |title=Essay on Mind |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, N.J. |url=https://archive.org/details/essayonmind0000hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Imenovan je za počasnog profesora psihologije na [[Univerzitet Dalhousie|Univerzitetu Dalhousie]], a do kraja života redovno je učestvovao na naučnim skupovima.<ref name="Milner_1993" /> Umro je 1985. godine u 81. godini života. Iza njega su ostale dvije kćeri iz drugog braka, Mary Ellen Hebb i Jane Hebb Paul.<ref name="Kolb_Whishaw_2016">{{cite book |last1=Kolb |first1=Bryan |last2=Whishaw |first2=Ian |date=2016 |title=Brain and Behaviour: Revisiting the Classic Studies |chapter=Revisiting Hebb: The Organization of Behavior |editor1-last=Kolb |editor1-first=Bryan |editor2-last=Whishaw |editor2-first=Ian |publisher=SAGE Publications |chapter-url=https://sk.sagepub.com/book/mono/brain-and-behaviour/chpt/7-revisiting-hebb-organization-behavior#_ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Priznanja i nagrade == Hebb je bio član [[Kanadsko psihološko udruženje|Kanadskog psihološkog udruženja]] (CPA) i [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA). Za predsjednika Kanadskog psihološkog udruženja izabran je 1953, dok je predsjednik Američkog psihološkog udruženja bio 1960. Godine 1961. dobio je APA-inu Nagradu za istaknuti naučni doprinos.<ref name="APA_Award_2026">{{cite web |author=American Psychological Association |date=2026 |title=Award for Distinguished Scientific Contribution Winners |website=APA.org |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/science/leadership/awards/dsc-winners.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1966. je izabran za člana [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]] i člana [[Spisak članova Kraljevskog društva izabranih 1966.|Kraljevskog društva u Londonu]].<ref name="Milner_Milner_1996" /><ref name="McGill_Hebb_2026">{{cite web |author=McGill University |date=2026 |title=About D.O. Hebb |website=McGill University Department of Psychology |publisher=McGill University |url=https://www.mcgill.ca/psychology/events-colloquia/hebb-lecture-series/about-do-hebb |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Dodijeljeno mu je petnaest počasnih doktorata, između ostalih sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] (1961), [[Univerzitet Dalhousie]] (1965) i [[Univerzitet Concordia]] (1975).<ref name="Concordia_Honorary_2026">{{cite web |author=Concordia University |date=2026 |title=Honorary degree recipients - Alphabetical list |website=Concordia University |publisher=Concordia University |url=https://www.concordia.ca/offices/archives/honorary-degree-recipients/alphabetical-list.html#h |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Kanadsko psihološko udruženje ustanovilo je [[Nagrada "Donald O. Hebb" za izuzetan doprinos psihologiji kao nauci|Nagradu "Donald O. Hebb"]] u njegovu čast. Ovo priznanje dodjeljuje se istaknutim kanadskim psiholozima za doprinos razvoju i promociji psihologije kao naučne discipline kroz istraživački rad, nastavu, rukovođenje ili javno djelovanje. Prvi dobitnik nagrade bio je upravo Hebb, kojem je uručena 1980.<ref name="CPA_Awards_2026">{{cite web |author=Canadian Psychological Association |date=2026 |title=CPA Award Descriptions and Past Recipients |website=CPA.ca |publisher=Canadian Psychological Association |url=https://cpa.ca/aboutcpa/cpaawards/awarddescriptions/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Posthumno je 2011. primljen u Kuću slavnih naučnog centra ''Discovery Centre'' [[Halifax, Nova Škotska|Halifaxu]], u [[Nova Škotska|Novoj Škotskoj]].<ref name="DiscoveryCentre_2018">{{cite web |author=Discovery Centre |date=2018 |title=Discovery Awards 2018 for Science and Technology |website=TheDiscoveryCentre.ca |publisher=Discovery Centre |url=https://thediscoverycentre.ca/wp-content/uploads/2019/05/Discovery-Awards-Backgrounder-2018.pdf |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Iste godine Izvršno vijeće [[Komitet za skeptička istraživanja|Komiteta za skeptičko preispitivanje]] (CSI) uvrstilo ga je u "Panteon skeptika", priznanje koje se dodjeljuje preminulim članovima organizacije za doprinos razvoju naučnog skepticizma.<ref name="SkepticalInquirer_Pantheon_2026">{{cite web |author=Committee for Skeptical Inquiry |date=2026 |title=Pantheon of Skeptics |website=Skeptical Inquirer |publisher=Center for Inquiry |url=https://skepticalinquirer.org/pantheon-of-skeptics/ |access-date=4. 7. 2026 |language=en}}</ref> Njegova lična arhiva, koja obuhvata dokumentaciju o istraživačkom i nastavnom radu, čuva se u [[Arhiv Univerziteta McGill|Arhivu Univerziteta McGill]] u [[Montreal]]u. == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hebb, Donald Olding}} [[Kategorija:Rođeni 1904.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]] [[Kategorija:Neuropsiholozi]] [[Kategorija:Kanadski narodi njemačkog porijekla]] [[Kategorija:Kanadski narodi škotskog porijekla]] [[Kategorija:Kancelari Univerziteta McGill]] [[Kategorija:Historija neuronauke]] [[Kategorija:Biografije, Nova Škotska]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Harvard]] [[Kategorija:Profesor na Univerzitetu McGill]] [[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi]] o7r7ni3v8v9zpp6oemvkgeywxb7nqnu Dječija kuća 0 535649 3901721 3901710 2026-07-03T12:17:58Z AnToni 2325 3901721 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Dječija kuća | domaći_jezik = bs | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Dječija kuća Sarajevo 2026.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = | longitude = | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = Dom pionira "Boško Buha" | alternativna_imena = Pionirski centar "Boško Buha" | etimologija = | status = Aktivna | prekinuto = | vrsta_građevine = Obrazovni, kulturni i društveni centar | stil = | klasifikacija = | lokacija = [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], [[Novo Sarajevo]] | adresa = Grbavička bb | lokacija_grad = [[Sarajevo]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | iso_region = BA | coordinates_display = | coordinates_format = | koordinate = | altitude = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac = | početak = 1963. (prvobitni objekat) | završetak_datum = | datum_otvaranja = 25. mart 2019. (nakon obnove) | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = 2014 – 2019. | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = 1990-ih (devastirana tokom rata) | trošak_renoviranja = oko 2.000.000 [[Konvertibilna marka|KM]] | klijent = | vlasnik = Općina Novo Sarajevo | upravitelj = JU "Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo" | udruženje = | visina = | arhitektonski = | vrh = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = | veličina = | broj_spratova = | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer = | ostali_dizajneri = | nagrade = | poznato_po = Zvanična kino-lokacija [[Sarajevo Film Festival|SFF-a]] | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri = | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = | parking = | veb-sajt = | reference = | fusnote = }} '''Dječija kuća''' (ranije poznata kao '''Pionirski centar "Boško Buha"''' ili '''Dom pionira "Boško Buha"''') je obrazovno-kulturni i društveni objekat smješten u sarajevskom naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], u općini [[Novo Sarajevo]]. == Historija == Prvobitni objekat izgrađen je 1963. dobrovoljnim sredstvima Udruženja za socijalističko vaspitanje i brigu o djeci "Bane Šurbat". Njegova originalna svrha bila je smisleno organizovanje vremena između kuće i škole za djecu do 14 godina.<ref>{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/dom-pionira-bosko-buha-postaje-djecija-kuca/|title=Dom pionira Boško Buha postaje Dječija kuća|publisher=Općina Novo Sarajevo|access-date=2023-10-25}}</ref> Kroz određene programske aktivnosti centar je obuhvatao i stariju omladinu do 18 godina. Dom je bio otvoren tokom cijele sedmice i nudio je pregršt sekcija i aktivnosti, a svake godine je kroz njegove programske okvire prolazilo blizu 3.200 sarajevskih mališana. Zgrada, generacijama građana Sarajeva poznata kao Dom pionira "Boško Buha", u potpunosti je devastirana i uništena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1990-ih godina. == Rekonstrukcija i obnova == U cilju vraćanja prvobitne namjene i obnove uništenog prostora, [[Novo Sarajevo|Općina Novo Sarajevo]] je u augustu 2014. započela projekat rekonstrukcije objekta.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-grbavici-pocela-obnova-nekadasnjeg-doma-bosko-buha/140804071|title=Na Grbavici počela obnova nekadašnjeg Doma Boško Buha|date=2014-08-04|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> Ovaj poduhvat uvršten je kao jedan od prioriteta u Integriranu strategiju razvoja Općine Novo Sarajevo (2014–2023). Zahvati na zgradi izvođeni su u nekoliko faza. Prve dvije faze obuhvatale su radove na zatvaranju objekta, fasaderske radove, ugradnju prozora i vrata te grube instalacije. Ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta sanacije i opremanja iznosila je oko 2 miliona [[Konvertibilna marka|KM]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nekadasnji-dom-pionira-bosko-buha-na-grbavici-postat-ce-moderna-djecija-kuca/171120037|title=Nekadašnji dom pionira Boško Buha na Grbavici postat će moderna Dječija kuća|date=2017-11-20|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> Nakon završetka radova, objekat je pod novim nazivom "Dječija kuća" otvoren 25. marta 2019..<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/zanimljivosti/svecano-otvorena-djecija-kuca-na-grbavici-brojni-sadrzaji-za-malisane/190325114|title=Svečano otvorena Dječija kuća na Grbavici, brojni sadržaji za mališane|date=2019-03-25|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> == Sadržaj i namjena == U sklopu objekta se nalaze: * Sala sa pozornicom opremljena za koncerte, pozorišne predstave i filmske projekcije. * Prostor za organizovanje izložbi, priredbi i javnih manifestacija. * Prostorije za održavanje muzičkih, plesnih, baletnih i likovnih sekcija. * Galerija koja funkcioniše kao dio biblioteke. * Sala za sastanke Pored redovnih edukativnih i zabavnih aktivnosti, u prostorijama Dječije kuće danas djeluje i "Pop rock škola Sarajevo". Objekat se zbog stehničkih standarda koristi kao jedna od zvaničnih kino-lokacija tokom [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivala]] (SFF), gdje se redovno prikazuju filmovi iz "Dječijeg" i "TEEN Arena" programa.<ref>{{Cite web|url=https://www.sff.ba/novost/11181/program-27-sarajevo-film-festivala-u-djecijoj-kuci-novo-sarajevo|title=Program Sarajevo Film Festivala u Dječijoj kući Novo Sarajevo|publisher=Sarajevo Film Festival|access-date=2023-10-25}}</ref> == Reference == {{Reference}} ftw439z7nbjd06emdcygtqj9jm1e0vn 3901722 3901721 2026-07-03T12:18:30Z AnToni 2325 3901722 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}} {{Infokutija građevina | naziv = Dječija kuća | domaći_jezik = bs | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Dječija kuća Sarajevo 2026.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = | longitude = | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = Dom pionira "Boško Buha" | alternativna_imena = Pionirski centar "Boško Buha" | etimologija = | status = Aktivna | prekinuto = | vrsta_građevine = Obrazovni, kulturni i društveni centar | stil = | klasifikacija = | lokacija = [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], [[Novo Sarajevo]] | adresa = Grbavička bb | lokacija_grad = [[Sarajevo]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | iso_region = BA | coordinates_display = | coordinates_format = | koordinate = | altitude = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac = | početak = 1963. (prvobitni objekat) | završetak_datum = | datum_otvaranja = 25. mart 2019. (nakon obnove) | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = 2014 – 2019. | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = 1990-ih (devastirana tokom rata) | trošak_renoviranja = oko 2.000.000 [[Konvertibilna marka|KM]] | klijent = | vlasnik = Općina Novo Sarajevo | upravitelj = JU "Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo" | udruženje = | visina = | arhitektonski = | vrh = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = | veličina = | broj_spratova = | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer = | ostali_dizajneri = | nagrade = | poznato_po = Zvanična kino-lokacija [[Sarajevo Film Festival|SFF-a]] | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri = | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = | parking = | veb-sajt = | reference = | fusnote = }} '''Dječija kuća''' (ranije poznata kao '''Pionirski centar "Boško Buha"''' ili '''Dom pionira "Boško Buha"''') je obrazovno-kulturni i društveni objekat smješten u sarajevskom naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], u općini [[Novo Sarajevo]]. == Historija == Prvobitni objekat izgrađen je 1963. dobrovoljnim sredstvima Udruženja za socijalističko vaspitanje i brigu o djeci "Bane Šurbat". Njegova originalna svrha bila je smisleno organizovanje vremena između kuće i škole za djecu do 14 godina.<ref>{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/dom-pionira-bosko-buha-postaje-djecija-kuca/|title=Dom pionira Boško Buha postaje Dječija kuća|publisher=Općina Novo Sarajevo|access-date=2023-10-25}}</ref> Kroz određene programske aktivnosti centar je obuhvatao i stariju omladinu do 18 godina. Dom je bio otvoren tokom cijele sedmice i nudio je pregršt sekcija i aktivnosti, a svake godine je kroz njegove programske okvire prolazilo blizu 3.200 sarajevskih mališana. Zgrada, generacijama građana Sarajeva poznata kao Dom pionira "Boško Buha", u potpunosti je devastirana i uništena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1990-ih godina. == Rekonstrukcija i obnova == U cilju vraćanja prvobitne namjene i obnove uništenog prostora, [[Novo Sarajevo|Općina Novo Sarajevo]] je u augustu 2014. započela projekat rekonstrukcije objekta.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-grbavici-pocela-obnova-nekadasnjeg-doma-bosko-buha/140804071|title=Na Grbavici počela obnova nekadašnjeg Doma Boško Buha|date=2014-08-04|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> Ovaj poduhvat uvršten je kao jedan od prioriteta u Integriranu strategiju razvoja Općine Novo Sarajevo (2014–2023). Zahvati na zgradi izvođeni su u nekoliko faza. Prve dvije faze obuhvatale su radove na zatvaranju objekta, fasaderske radove, ugradnju prozora i vrata te grube instalacije. Ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta sanacije i opremanja iznosila je oko 2 miliona [[Konvertibilna marka|KM]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nekadasnji-dom-pionira-bosko-buha-na-grbavici-postat-ce-moderna-djecija-kuca/171120037|title=Nekadašnji dom pionira Boško Buha na Grbavici postat će moderna Dječija kuća|date=2017-11-20|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> Nakon završetka radova, objekat je pod novim nazivom "Dječija kuća" otvoren 25. marta 2019..<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/zanimljivosti/svecano-otvorena-djecija-kuca-na-grbavici-brojni-sadrzaji-za-malisane/190325114|title=Svečano otvorena Dječija kuća na Grbavici, brojni sadržaji za mališane|date=2019-03-25|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> == Sadržaj i namjena == U sklopu objekta se nalaze: * Sala sa pozornicom opremljena za koncerte, pozorišne predstave i filmske projekcije. * Prostor za organizovanje izložbi, priredbi i javnih manifestacija. * Prostorije za održavanje muzičkih, plesnih, baletnih i likovnih sekcija. * Galerija koja funkcioniše kao dio biblioteke. * Sala za sastanke Pored redovnih edukativnih i zabavnih aktivnosti, u prostorijama Dječije kuće danas djeluje i "Pop rock škola Sarajevo". Objekat se zbog stehničkih standarda koristi kao jedna od zvaničnih kino-lokacija tokom [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivala]] (SFF), gdje se redovno prikazuju filmovi iz "Dječijeg" i "TEEN Arena" programa.<ref>{{Cite web|url=https://www.sff.ba/novost/11181/program-27-sarajevo-film-festivala-u-djecijoj-kuci-novo-sarajevo|title=Program Sarajevo Film Festivala u Dječijoj kući Novo Sarajevo|publisher=Sarajevo Film Festival|access-date=2023-10-25}}</ref> == Reference == {{Reference}} n089jcx1dwvjzml2vk0ra7qf902mtle 3901723 3901722 2026-07-03T12:19:26Z AnToni 2325 /* Historija */ 3901723 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}} {{Infokutija građevina | naziv = Dječija kuća | domaći_jezik = bs | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Dječija kuća Sarajevo 2026.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = | longitude = | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = Dom pionira "Boško Buha" | alternativna_imena = Pionirski centar "Boško Buha" | etimologija = | status = Aktivna | prekinuto = | vrsta_građevine = Obrazovni, kulturni i društveni centar | stil = | klasifikacija = | lokacija = [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], [[Novo Sarajevo]] | adresa = Grbavička bb | lokacija_grad = [[Sarajevo]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | iso_region = BA | coordinates_display = | coordinates_format = | koordinate = | altitude = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac = | početak = 1963. (prvobitni objekat) | završetak_datum = | datum_otvaranja = 25. mart 2019. (nakon obnove) | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = 2014 – 2019. | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = 1990-ih (devastirana tokom rata) | trošak_renoviranja = oko 2.000.000 [[Konvertibilna marka|KM]] | klijent = | vlasnik = Općina Novo Sarajevo | upravitelj = JU "Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo" | udruženje = | visina = | arhitektonski = | vrh = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = | veličina = | broj_spratova = | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer = | ostali_dizajneri = | nagrade = | poznato_po = Zvanična kino-lokacija [[Sarajevo Film Festival|SFF-a]] | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri = | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = | parking = | veb-sajt = | reference = | fusnote = }} '''Dječija kuća''' (ranije poznata kao '''Pionirski centar "Boško Buha"''' ili '''Dom pionira "Boško Buha"''') je obrazovno-kulturni i društveni objekat smješten u sarajevskom naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], u općini [[Novo Sarajevo]]. == Historija == Prvobitni objekat izgrađen je 1963. dobrovoljnim sredstvima Udruženja za socijalističko vaspitanje i brigu o djeci "Bane Šurbat". Njegova originalna svrha bila je smisleno organizovanje vremena između kuće i škole za djecu do 14 godina.<ref>{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/dom-pionira-bosko-buha-postaje-djecija-kuca/|title=Dom pionira Boško Buha postaje Dječija kuća|publisher=Općina Novo Sarajevo|access-date=2023-10-25}}</ref> Kroz određene programske aktivnosti centar je obuhvatao i stariju omladinu do 18 godina. Dom je bio otvoren tokom cijele sedmice i nudio je pregršt sekcija i aktivnosti, a svake godine je kroz njegove programske okvire prolazilo blizu 3.200 sarajevskih mališana. Tadašnji Dom pionira "Boško Buha", u potpunosti je devastiran i uništen tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1990-ih godina. == Rekonstrukcija i obnova == U cilju vraćanja prvobitne namjene i obnove uništenog prostora, [[Novo Sarajevo|Općina Novo Sarajevo]] je u augustu 2014. započela projekat rekonstrukcije objekta.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-grbavici-pocela-obnova-nekadasnjeg-doma-bosko-buha/140804071|title=Na Grbavici počela obnova nekadašnjeg Doma Boško Buha|date=2014-08-04|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> Ovaj poduhvat uvršten je kao jedan od prioriteta u Integriranu strategiju razvoja Općine Novo Sarajevo (2014–2023). Zahvati na zgradi izvođeni su u nekoliko faza. Prve dvije faze obuhvatale su radove na zatvaranju objekta, fasaderske radove, ugradnju prozora i vrata te grube instalacije. Ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta sanacije i opremanja iznosila je oko 2 miliona [[Konvertibilna marka|KM]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nekadasnji-dom-pionira-bosko-buha-na-grbavici-postat-ce-moderna-djecija-kuca/171120037|title=Nekadašnji dom pionira Boško Buha na Grbavici postat će moderna Dječija kuća|date=2017-11-20|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> Nakon završetka radova, objekat je pod novim nazivom "Dječija kuća" otvoren 25. marta 2019..<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/zanimljivosti/svecano-otvorena-djecija-kuca-na-grbavici-brojni-sadrzaji-za-malisane/190325114|title=Svečano otvorena Dječija kuća na Grbavici, brojni sadržaji za mališane|date=2019-03-25|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> == Sadržaj i namjena == U sklopu objekta se nalaze: * Sala sa pozornicom opremljena za koncerte, pozorišne predstave i filmske projekcije. * Prostor za organizovanje izložbi, priredbi i javnih manifestacija. * Prostorije za održavanje muzičkih, plesnih, baletnih i likovnih sekcija. * Galerija koja funkcioniše kao dio biblioteke. * Sala za sastanke Pored redovnih edukativnih i zabavnih aktivnosti, u prostorijama Dječije kuće danas djeluje i "Pop rock škola Sarajevo". Objekat se zbog stehničkih standarda koristi kao jedna od zvaničnih kino-lokacija tokom [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivala]] (SFF), gdje se redovno prikazuju filmovi iz "Dječijeg" i "TEEN Arena" programa.<ref>{{Cite web|url=https://www.sff.ba/novost/11181/program-27-sarajevo-film-festivala-u-djecijoj-kuci-novo-sarajevo|title=Program Sarajevo Film Festivala u Dječijoj kući Novo Sarajevo|publisher=Sarajevo Film Festival|access-date=2023-10-25}}</ref> == Reference == {{Reference}} qii3ikelderl78ehiyndc7q85q3aova 3901724 3901723 2026-07-03T12:21:34Z AnToni 2325 /* Rekonstrukcija i obnova */ 3901724 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}} {{Infokutija građevina | naziv = Dječija kuća | domaći_jezik = bs | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Dječija kuća Sarajevo 2026.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = | longitude = | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = Dom pionira "Boško Buha" | alternativna_imena = Pionirski centar "Boško Buha" | etimologija = | status = Aktivna | prekinuto = | vrsta_građevine = Obrazovni, kulturni i društveni centar | stil = | klasifikacija = | lokacija = [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], [[Novo Sarajevo]] | adresa = Grbavička bb | lokacija_grad = [[Sarajevo]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | iso_region = BA | coordinates_display = | coordinates_format = | koordinate = | altitude = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac = | početak = 1963. (prvobitni objekat) | završetak_datum = | datum_otvaranja = 25. mart 2019. (nakon obnove) | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = 2014 – 2019. | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = 1990-ih (devastirana tokom rata) | trošak_renoviranja = oko 2.000.000 [[Konvertibilna marka|KM]] | klijent = | vlasnik = Općina Novo Sarajevo | upravitelj = JU "Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo" | udruženje = | visina = | arhitektonski = | vrh = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = | veličina = | broj_spratova = | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer = | ostali_dizajneri = | nagrade = | poznato_po = Zvanična kino-lokacija [[Sarajevo Film Festival|SFF-a]] | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri = | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = | parking = | veb-sajt = | reference = | fusnote = }} '''Dječija kuća''' (ranije poznata kao '''Pionirski centar "Boško Buha"''' ili '''Dom pionira "Boško Buha"''') je obrazovno-kulturni i društveni objekat smješten u sarajevskom naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], u općini [[Novo Sarajevo]]. == Historija == Prvobitni objekat izgrađen je 1963. dobrovoljnim sredstvima Udruženja za socijalističko vaspitanje i brigu o djeci "Bane Šurbat". Njegova originalna svrha bila je smisleno organizovanje vremena između kuće i škole za djecu do 14 godina.<ref>{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/dom-pionira-bosko-buha-postaje-djecija-kuca/|title=Dom pionira Boško Buha postaje Dječija kuća|publisher=Općina Novo Sarajevo|access-date=2023-10-25}}</ref> Kroz određene programske aktivnosti centar je obuhvatao i stariju omladinu do 18 godina. Dom je bio otvoren tokom cijele sedmice i nudio je pregršt sekcija i aktivnosti, a svake godine je kroz njegove programske okvire prolazilo blizu 3.200 sarajevskih mališana. Tadašnji Dom pionira "Boško Buha", u potpunosti je devastiran i uništen tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1990-ih godina. == Rekonstrukcija i obnova == U cilju vraćanja prvobitne namjene i obnove uništenog prostora, [[Novo Sarajevo|Općina Novo Sarajevo]] je u augustu 2014. započela projekat rekonstrukcije objekta,<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-grbavici-pocela-obnova-nekadasnjeg-doma-bosko-buha/140804071|title=Na Grbavici počela obnova nekadašnjeg Doma Boško Buha|date=2014-08-04|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> kao jedan od prioriteta u "Integriranu strategiju razvoja Općine Novo Sarajevo (2014–2023)". Zahvati na zgradi izvođeni su u nekoliko faza. Prve dvije faze obuhvatale su radove na zatvaranju objekta, fasaderske radove, ugradnju prozora i vrata te grube instalacije. Ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta sanacije i opremanja iznosila je oko 2 miliona [[Konvertibilna marka|KM]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nekadasnji-dom-pionira-bosko-buha-na-grbavici-postat-ce-moderna-djecija-kuca/171120037|title=Nekadašnji dom pionira Boško Buha na Grbavici postat će moderna Dječija kuća|date=2017-11-20|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> Nakon završetka radova, objekat je pod novim nazivom "Dječija kuća" otvoren 25. marta 2019.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/zanimljivosti/svecano-otvorena-djecija-kuca-na-grbavici-brojni-sadrzaji-za-malisane/190325114|title=Svečano otvorena Dječija kuća na Grbavici, brojni sadržaji za mališane|date=2019-03-25|publisher=Klix.ba|access-date=2023-10-25}}</ref> == Sadržaj i namjena == U sklopu objekta se nalaze: * Sala sa pozornicom opremljena za koncerte, pozorišne predstave i filmske projekcije. * Prostor za organizovanje izložbi, priredbi i javnih manifestacija. * Prostorije za održavanje muzičkih, plesnih, baletnih i likovnih sekcija. * Galerija koja funkcioniše kao dio biblioteke. * Sala za sastanke Pored redovnih edukativnih i zabavnih aktivnosti, u prostorijama Dječije kuće danas djeluje i "Pop rock škola Sarajevo". Objekat se zbog stehničkih standarda koristi kao jedna od zvaničnih kino-lokacija tokom [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivala]] (SFF), gdje se redovno prikazuju filmovi iz "Dječijeg" i "TEEN Arena" programa.<ref>{{Cite web|url=https://www.sff.ba/novost/11181/program-27-sarajevo-film-festivala-u-djecijoj-kuci-novo-sarajevo|title=Program Sarajevo Film Festivala u Dječijoj kući Novo Sarajevo|publisher=Sarajevo Film Festival|access-date=2023-10-25}}</ref> == Reference == {{Reference}} bgnogbqnl2a9tjykrehe6fdurz77f6c Mauno Peltonen 0 535654 3901735 2026-07-03T14:04:40Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Mauno Peltonen | slika = | opis_slike = | puno_ime = Mauno Peltonen | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina... 3901735 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Mauno Peltonen | slika = | opis_slike = | puno_ime = Mauno Peltonen | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Finska}} | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Finska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1969. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 11. 10. 2024. }} '''Mauno Peltonen''' u je nekadašnji [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === Peltonen nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|3]] |} Peltonen je nastupio samo na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] i osvojio jednu bronzanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Kalevi Vähäkylä|Kalevijem Vähäkylä]], [[Mauri Röppänen|Maurijem Röppänenom]] i [[Esko Marttinen|Eskom Marttinenom]] osvojio je bronzanu medalju. U pojedinačnoj utrci nije nastupio. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1969. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3322}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Peltonen, Mauno}} [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] dolmvyv0v2h38ubh03jeyadmqqbncfr Aleksandar Ušakov (biatlonac) 0 535655 3901739 2026-07-03T14:23:13Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Ušakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Andrejevič Ušakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|06|18}} | mjesto_rođenja = [[Smirnovo]], [[Udmurtska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Udmurtsk ASSR]] | država_ro... 3901739 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Ušakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Andrejevič Ušakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|06|18}} | mjesto_rođenja = [[Smirnovo]], [[Udmurtska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Udmurtsk ASSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|08|14|1948|06|18}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 175 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1978. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) | medalje_SP = '''5''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 195.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 7. 2024. }} '''Aleksandar Andrejevič Ušakov''' ({{jez-ru|Александр Андреевич Ушаков}}) rođen 18. juna 1948. u [[Smirnovo|Smirnovu]], bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je 14. augusta 2024. == Karijera == === Olimpijske igre === Ušakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|9]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|16]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|14]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|18]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|10]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |} Ušakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. <!-- Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]], zaostavši 10:30.3&nbsp;min iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Ola Wærhaug]] i [[Olav Jordet]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 2.8&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s tri promašaja, a prvu zlatnu tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], Aleksandrom Tihonovim i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]], s prednošću od 6:03.5&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] ponovo je osvojio zlatnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Aleksander Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Treću zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 197a.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Mužitov|Nikolajem Mužitovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Ivar Norkild]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] je osvojio četvrtu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Genadij Kovaljov|Genadijem Kovaljovim]], s prednošću od 5&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Esten Gjelten]] i [[Kjell Hovda]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3975}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ušakov, Aleksandar }} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Smirnovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] owlcirtjut98ytbu4l7hwi1op49i6sp 3901740 3901739 2026-07-03T14:23:49Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Aleksandar Ušakov]] na [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)]] 3901739 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Ušakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Andrejevič Ušakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|06|18}} | mjesto_rođenja = [[Smirnovo]], [[Udmurtska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Udmurtsk ASSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|08|14|1948|06|18}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 175 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1978. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) | medalje_SP = '''5''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 195.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 7. 2024. }} '''Aleksandar Andrejevič Ušakov''' ({{jez-ru|Александр Андреевич Ушаков}}) rođen 18. juna 1948. u [[Smirnovo|Smirnovu]], bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je 14. augusta 2024. == Karijera == === Olimpijske igre === Ušakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|9]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|16]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|14]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|18]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|10]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |} Ušakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. <!-- Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]], zaostavši 10:30.3&nbsp;min iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Ola Wærhaug]] i [[Olav Jordet]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 2.8&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s tri promašaja, a prvu zlatnu tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], Aleksandrom Tihonovim i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]], s prednošću od 6:03.5&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] ponovo je osvojio zlatnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Aleksander Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Treću zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 197a.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Mužitov|Nikolajem Mužitovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Ivar Norkild]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] je osvojio četvrtu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Genadij Kovaljov|Genadijem Kovaljovim]], s prednošću od 5&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Esten Gjelten]] i [[Kjell Hovda]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3975}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ušakov, Aleksandar }} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Smirnovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] owlcirtjut98ytbu4l7hwi1op49i6sp 3901776 3901740 2026-07-03T14:45:18Z AnToni 2325 3901776 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom biatloncu Aleksandru Ušakovu|druge osobe s istim imenom|Aleksandar Ušakov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Ušakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Andrejevič Ušakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|06|18}} | mjesto_rođenja = [[Smirnovo]], [[Udmurtska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Udmurtsk ASSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|08|14|1948|06|18}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 175 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1978. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) | medalje_SP = '''5''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 195.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 7. 2024. }} '''Aleksandar Andrejevič Ušakov''' ({{jez-ru|Александр Андреевич Ушаков}}) rođen 18. juna 1948. u [[Smirnovo|Smirnovu]], bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je 14. augusta 2024. == Karijera == === Olimpijske igre === Ušakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|9]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|16]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|14]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|18]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|10]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |} Ušakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. <!-- Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]], zaostavši 10:30.3&nbsp;min iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Ola Wærhaug]] i [[Olav Jordet]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 2.8&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s tri promašaja, a prvu zlatnu tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], Aleksandrom Tihonovim i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]], s prednošću od 6:03.5&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] ponovo je osvojio zlatnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Aleksander Ušakov|Aleksandrom Ušakovim]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Treću zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 197a.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Mužitov|Nikolajem Mužitovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Ivar Norkild]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] je osvojio četvrtu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijom Kolmakovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Genadij Kovaljov|Genadijem Kovaljovim]], s prednošću od 5&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Esten Gjelten]] i [[Kjell Hovda]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3975}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ušakov, Aleksandar }} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Smirnovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] plmkafsopg1jdq36ec91e0ffkplh749 3901777 3901776 2026-07-03T14:50:31Z AnToni 2325 3901777 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom biatloncu Aleksandru Ušakovu|druge osobe s istim imenom|Aleksandar Ušakov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Ušakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Andrejevič Ušakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|06|18}} | mjesto_rođenja = [[Smirnovo]], [[Udmurtska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Udmurtsk ASSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|08|14|1948|06|18}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 175 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1978. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) | medalje_SP = '''5''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 195.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 7. 2024. }} '''Aleksandar Andrejevič Ušakov''' ({{jez-ru|Александр Андреевич Ушаков}}) rođen 18. juna 1948. u [[Smirnovo|Smirnovu]], bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je 14. augusta 2024. == Karijera == === Olimpijske igre === Ušakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|9]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|16]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|14]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|18]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|10]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |} Ušakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] je osvojio prvu zlatnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Ivar Norkild]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijem Kolmakovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s ispred drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Heikki Flöjt]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. <!-- Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Puzanov|Nikolajom Puzanovim]], zaostavši 10:30.3&nbsp;min iza pobjedničke norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Ola Wærhaug]] i [[Olav Jordet]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 2.8&nbsp;s u odnosu na pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s tri promašaja, a prvu zlatnu tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatovim]], Aleksandrom Tihonovim i [[Vladimir Gundarcev|Vladimirom Gundarcevim]], s prednošću od 6:03.5&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3975}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ušakov, Aleksandar }} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Smirnovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] gn4ro471k7gw7y9yqxeuf859vk8rggd 3901784 3901777 2026-07-03T15:00:04Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901784 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom biatloncu Aleksandru Ušakovu|druge osobe s istim imenom|Aleksandar Ušakov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Ušakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Andrejevič Ušakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|06|18}} | mjesto_rođenja = [[Smirnovo]], [[Udmurtska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Udmurtsk ASSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|08|14|1948|06|18}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 175 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1978. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) | medalje_SP = '''5''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 195.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 7. 2024. }} '''Aleksandar Andrejevič Ušakov''' ({{jez-ru|Александр Андреевич Ушаков}}) rođen 18. juna 1948. u [[Smirnovo|Smirnovu]], bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je 14. augusta 2024. == Karijera == === Olimpijske igre === Ušakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|9]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|16]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|14]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|18]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|10]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |} Ušakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] je osvojio prvu zlatnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijem Kolmakovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s ispred drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Heikki Flöjt]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|narednom prvenstvu]] osvojio je srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] osvojio je jednu bronzanu i jednu srebrnu medalju: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] osvojio je s jednim promašajem bronzanu medalju s zaostatkom od 1:24.6&nbsp;min ispred pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonova]], a slijedećeg dana u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovimm]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je svoju treću zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3975}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ušakov, Aleksandar }} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Smirnovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] g101us949ifz4lx9tw6vkjs9ykw5h1n 3901786 3901784 2026-07-03T15:05:58Z AnToni 2325 +[[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]]; +[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3901786 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom biatloncu Aleksandru Ušakovu|druge osobe s istim imenom|Aleksandar Ušakov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Ušakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Andrejevič Ušakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|06|18}} | mjesto_rođenja = [[Smirnovo]], [[Udmurtska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Udmurtsk ASSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|08|14|1948|06|18}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 175 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1978. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) | medalje_SP = '''5''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 195.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 7. 2024. }} '''Aleksandar Andrejevič Ušakov''' ({{jez-ru|Алекса́ндр Андре́евич Ушако́в}}) rođen 18. juna 1948. u [[Smirnovo|Smirnovu]], bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je 14. augusta 2024. == Karijera == === Olimpijske igre === Ušakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|9]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|16]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|14]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|18]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|10]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |} Ušakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] je osvojio prvu zlatnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijem Kolmakovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s ispred drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Heikki Flöjt]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|narednom prvenstvu]] osvojio je srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] osvojio je jednu bronzanu i jednu srebrnu medalju: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] osvojio je s jednim promašajem bronzanu medalju s zaostatkom od 1:24.6&nbsp;min ispred pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonova]], a slijedećeg dana u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovimm]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je svoju treću zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3975}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ušakov, Aleksandar }} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Smirnovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]] 5luwi917xeh0rygmqwy82apard7vl4y 3901787 3901786 2026-07-03T15:07:41Z AnToni 2325 3901787 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom biatloncu Aleksandru Ušakovu|druge osobe s istim imenom|Aleksandar Ušakov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Ušakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Andrejevič Ušakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|06|18}} | mjesto_rođenja = [[Smirnovo]], [[Udmurtska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Udmurtsk ASSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|08|14|1948|06|18}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 175 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1978. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) | medalje_SP = '''5''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 195.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 7. 2024. }} '''Aleksandar Andrejevič Ušakov''' ({{jez-ru|Алекса́ндр Андре́евич Ушако́в}}) rođen 18. juna 1948. u [[Smirnovo|Smirnovu]], bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je 14. augusta 2024. == Karijera == === Olimpijske igre === Ušakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|9]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|16]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|14]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|18]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|10]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |} Ušakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] je osvojio prvu zlatnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijem Kolmakovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s ispred drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Heikki Flöjt]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|narednom prvenstvu]] osvojio je srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] osvojio je jednu bronzanu i jednu srebrnu medalju: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] osvojio je s jednim promašajem bronzanu medalju s zaostatkom od 1:24.6&nbsp;min ispred pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonova]], a slijedećeg dana u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovimm]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je svoju treću zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3975}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ušakov, Aleksandar }} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Smirnovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]] oychqoznh7dmit1aaou9ys4f4zycrmf 3901790 3901787 2026-07-03T15:49:04Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901790 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom biatloncu Aleksandru Ušakovu|druge osobe s istim imenom|Aleksandar Ušakov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Ušakov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Andrejevič Ušakov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|06|18}} | mjesto_rođenja = [[Smirnovo]], [[Udmurtska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Udmurtsk ASSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|08|14|1948|06|18}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Rusija]] | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 175 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1978. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) | medalje_SP = '''5''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]) | pobjede_SK_štafeta = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 195.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 7. 2024. }} '''Aleksandar Andrejevič Ušakov''' ({{jez-ru|Алекса́ндр Андре́евич Ушако́в}}) rođen 18. juna 1948. u [[Smirnovo|Smirnovu]], bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. Umro je 14. augusta 2024. == Karijera == === Olimpijske igre === Ušakov nije nastupao na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|9]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|16]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|14]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|9]] | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|18]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|10]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|3]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|4]] |} Ušakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] je osvojio prvu zlatnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|štafeti]] s [[Viktor Mamatov|Viktorom Mamatov]]im, [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Rinat Safin|Rinatom Safinom]], s prednošću od 5:36.0&nbsp;min iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Tor Svendsberget]], [[Ragnar Tveiten]], [[Magnar Solberg]] i [[Esten Gjelten]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Jurij Kolmakov|Jurijem Kolmakovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], s prednošću od 31.0&nbsp;s ispred drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Heikki Flöjt]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|narednom prvenstvu]] osvojio je srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovim]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]], sa zaostatkom od 25.6&nbsp;s iza pobjedničke finske štafete u sastavu: [[Carl Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] osvojio je jednu bronzanu i jednu srebrnu medalju: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] osvojio je s jednim promašajem bronzanu medalju s zaostatkom od 1:24.6&nbsp;min ispred pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonova]], a slijedećeg dana u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Aleksandar Jelizarov|Aleksandrom Jelizarovim]], [[Aleksandar Tihonov|Aleksandrom Tihonovimm]] i [[Nikolaj Kruglov|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je svoju treću zlatnu medalju ispred finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Tihonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u štafeti, kada je osvojio šesto mjesto. Dva puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a jednom u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|sezoni 1978/79.]] s [[Vladimir Aljikin|Vladimirom Aljikinom]], [[Anatolij Aljabjev|Anatolijem Aljabjevim]] i [[Vladimir Barnašov|Vladimirom Barnašovim]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3975}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Ušakov, Aleksandar }} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Smirnovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]] 8hq5qgkvx1kikmyr8g0guon276scbfz Kategorija:Ljudi iz Američkog psihološkog udruženja 14 535657 3901817 2026-07-04T01:42:53Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3901817 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Američko psihološko udruženje|Ljudi]] [[Kategorija:Članovi naučnih društava u SAD-u]] 003fk979zi6jwtqend5mu1k8vi0303e Kategorija:Američko psihološko udruženje 14 535658 3901818 2026-07-04T01:46:36Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa Wikipedia en 3901818 wikitext text/x-wiki {{Glavni}} [[Kategorija:Psihološke organizacije u SAD-u]] [[Kategorija:Strukovna psihološka udruženja]] [[Kategorija:Psihološka društva]] [[Kategorija:Agencije za akreditaciju obrazovnih ustanova]] __NOGALLERY__ cw70dw5eptrd562nl3gkuc7v9anp820 Kategorija:Psihološke organizacije u SAD-u 14 535659 3901819 2026-07-04T01:49:10Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa Wikipedia en 3901819 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psihološke organizacije u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Psihološke organizacije po državama]] [[Kategorija:Organizacije za mentalno zdravlje u SAD-u]] 9mrct3q6txkste361p4htomyu1l1hey Kategorija:Strukovna psihološka udruženja 14 535660 3901820 2026-07-04T01:51:47Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa Wikipedia en 3901820 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psihološke organizacije]] [[Kategorija:Strukovna udruženja po profesijama]] e6gamslc94twshda6me3cyttnnuzkqf Kategorija:Psihološka društva 14 535661 3901821 2026-07-04T01:58:30Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3901821 wikitext text/x-wiki Ova kategorija je namijenjena za naučna društva u oblasti psihologije. U nju ne pripadaju sve grupe koje u svom nazivu imaju riječ "društvo". S druge strane, neka naučna društva nemaju tu riječ u svom zvaničnom nazivu, te koriste druge temine uključujući udruženje, asocijacija i sl. {{Commonscat|Psychological societies}} [[Kategorija:Naučna društva po disciplinama]] [[Kategorija:Psihološke organizacije|Društva]] 2t2i85obhrg338hnnqedw9xn9r9ns5d Hubert Leitgeb (biatlonac) 0 535662 3901854 2026-07-04T10:25:32Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Hubert Leitgeb | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Italija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|10|31}} | mjesto_rođenja = [[Antholz]] | država_rođenja = [[Italija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2012|02|041965|10|31}} | mjesto_smrti = Stall... 3901854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hubert Leitgeb | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Italija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|10|31}} | mjesto_rođenja = [[Antholz]] | država_rođenja = [[Italija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2012|02|041965|10|31}} | mjesto_smrti = [[Stallerovo sedlo]] | država_smrti = [[Austrija]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 184 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Centro Sportivo Carabinieri | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1988. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1998.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede_SK = 1 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – pojedinačno }} | plasman_SK = '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]) | pobjede_SK_štafeta = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 7. 2026. }} '''Hubert Leitgeb''' rođen 31. oktobra 1965. u [[Antholz]]u, bio je [[italija]]nski [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|dvostruki svjetski prvak]] i biatlonski trener. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|35]] | |} Leitgeb je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], ali nije osvajao medalje. <!-- na ZOI 1988. Prvu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 36.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]; a drugu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], kada su s 1:21.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|14]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|24]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|4]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|6]] |} Hubert Leitgeb je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] nastupio devet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne i jednu bronzanu medalju. <!-- Prvu bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:08.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank-Peter Roetsch]]a; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]]. Zlatne medalje je osvojio na: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="15" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | || || || || ||11|| || || ||25||22||30||39 |} {{clear}} Prvi nastup Leitgeba u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] <!-- u [[Egg am Etzel]]u 14. januara 1982. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio 17-o mjesto iza pobjednika [[Svein Engen|Sveina Engena]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bile su mu tri pobjede u mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Antholz]]u 16. januara 1988. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio drugo mjesto iza pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U štafeti je pobjedio tri puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|262}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Leitgeb, Hubert}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Antholz]] [[Kategorija:Italijanski biatlonci]] [[Kategorija:Italijanski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] adpciv6ojevuu5tramdb3wh2ti6zpks 3901855 3901854 2026-07-04T10:27:14Z AnToni 2325 3901855 wikitext text/x-wiki {{About|italijanskom biatloncu Hubertu Leitgebu|druge osobe s istim imenom|Hubert Leitgeb}} {{Infokutija biatlonac | ime = Hubert Leitgeb | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Italija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|10|31}} | mjesto_rođenja = [[Antholz]] | država_rođenja = [[Italija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2012|02|04|1965|10|31}} | mjesto_smrti = [[Stallerovo sedlo]] | država_smrti = [[Austrija]] / [[Italija]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 184 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Centro Sportivo Carabinieri | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1988. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1998.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede_SK = 1 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – pojedinačno }} | plasman_SK = '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]) | pobjede_SK_štafeta = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 7. 2026. }} '''Hubert Leitgeb''' rođen 31. oktobra 1965. u [[Antholz]]u, bio je [[italija]]nski [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|dvostruki svjetski prvak]] i biatlonski trener. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|35]] | |} Leitgeb je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], ali nije osvajao medalje. <!-- na ZOI 1988. Prvu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 36.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]; a drugu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], kada su s 1:21.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|14]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|24]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|4]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|6]] |} Hubert Leitgeb je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] nastupio devet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne i jednu bronzanu medalju. <!-- Prvu bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:08.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank-Peter Roetsch]]a; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]]. Zlatne medalje je osvojio na: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="15" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | || || || || ||11|| || || ||25||22||30||39 |} {{clear}} Prvi nastup Leitgeba u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] <!-- u [[Egg am Etzel]]u 14. januara 1982. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio 17-o mjesto iza pobjednika [[Svein Engen|Sveina Engena]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bile su mu tri pobjede u mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Antholz]]u 16. januara 1988. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio drugo mjesto iza pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U štafeti je pobjedio tri puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|262}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Leitgeb, Hubert}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Antholz]] [[Kategorija:Italijanski biatlonci]] [[Kategorija:Italijanski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] i0xf90a0klxmh4htclzd26t0szujcqy 3901856 3901855 2026-07-04T10:28:16Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3901856 wikitext text/x-wiki {{About|italijanskom biatloncu Hubertu Leitgebu|druge osobe s istim imenom|Hubert Leitgeb}} {{Infokutija biatlonac | ime = Hubert Leitgeb | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Italija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|10|31}} | mjesto_rođenja = [[Antholz]] | država_rođenja = [[Italija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2012|02|04|1965|10|31}} | mjesto_smrti = [[Stallerovo sedlo]] | država_smrti = [[Austrija]] / [[Italija]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 184 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Centro Sportivo Carabinieri | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1988. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1998.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede_SK = 1 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – pojedinačno }} | plasman_SK = '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]) | pobjede_SK_štafeta = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 7. 2026. }} '''Hubert Leitgeb''' rođen 31. oktobra 1965. u [[Antholz]]u, bio je [[italija]]nski [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|dvostruki svjetski prvak]] i biatlonski trener. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|35]] | |} Leitgeb je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], ali nije osvajao medalje. <!-- na ZOI 1988. Prvu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 36.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]; a drugu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], kada su s 1:21.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|14]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|24]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|4]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|6]] |} Hubert Leitgeb je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] nastupio devet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne i jednu bronzanu medalju. <!-- Prvu bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:08.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank-Peter Roetsch]]a; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]]. Zlatne medalje je osvojio na: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="15" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | || || || || ||11|| || || ||25||22||30||39 |} {{clear}} Prvi nastup Leitgeba u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] <!-- u [[Egg am Etzel]]u 14. januara 1982. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio 17-o mjesto iza pobjednika [[Svein Engen|Sveina Engena]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bile su mu tri pobjede u mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Antholz]]u 16. januara 1988. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio drugo mjesto iza pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U štafeti je pobjedio tri puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|262}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Leitgeb, Hubert}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Antholz]] [[Kategorija:Italijanski biatlonci]] [[Kategorija:Italijanski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] rm0beibrkck3wneh832rbz7s5qkt6tw 3901858 3901856 2026-07-04T10:30:09Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901858 wikitext text/x-wiki {{About|italijanskom biatloncu Hubertu Leitgebu|druge osobe s istim imenom|Hubert Leitgeb}} {{Infokutija biatlonac | ime = Hubert Leitgeb | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Italija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|10|31}} | mjesto_rođenja = [[Antholz]] | država_rođenja = [[Italija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2012|02|04|1965|10|31}} | mjesto_smrti = [[Stallerovo sedlo]] | država_smrti = [[Austrija]] / [[Italija]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 184 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Centro Sportivo Carabinieri | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1988. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1998.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede_SK = 1 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – pojedinačno }} | plasman_SK = '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]) | pobjede_SK_štafeta = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 7. 2026. }} '''Hubert Leitgeb''' rođen 31. oktobra 1965. u [[Antholz]]u, bio je [[italija]]nski [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|dvostruki svjetski prvak]] i biatlonski trener. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|35]] | |} Leitgeb je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], ali nije osvajao medalje. <!-- na ZOI 1988. Prvu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 36.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]; a drugu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], kada su s 1:21.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|14]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|24]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|6]] |} Hubert Leitgeb je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] nastupio devet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne i jednu bronzanu medalju. <!-- Prvu bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:08.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank-Peter Roetsch]]a; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]]. Zlatne medalje je osvojio na: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="15" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | || || || || ||11|| || || ||25||22||30||39 |} {{clear}} Prvi nastup Leitgeba u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] <!-- u [[Egg am Etzel]]u 14. januara 1982. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio 17-o mjesto iza pobjednika [[Svein Engen|Sveina Engena]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bile su mu tri pobjede u mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Antholz]]u 16. januara 1988. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio drugo mjesto iza pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U štafeti je pobjedio tri puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|262}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Leitgeb, Hubert}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Antholz]] [[Kategorija:Italijanski biatlonci]] [[Kategorija:Italijanski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] ofamwp377jwgp6m2xt098ooibz8hveb 3901864 3901858 2026-07-04T10:33:12Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3901864 wikitext text/x-wiki {{About|italijanskom biatloncu Hubertu Leitgebu|druge osobe s istim imenom|Hubert Leitgeb}} {{Infokutija biatlonac | ime = Hubert Leitgeb | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Italija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|10|31}} | mjesto_rođenja = [[Antholz]] | država_rođenja = [[Italija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2012|02|04|1965|10|31}} | mjesto_smrti = [[Stallerovo sedlo]] | država_smrti = [[Austrija]] / [[Italija]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 184 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Centro Sportivo Carabinieri | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 1988. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1998.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede_SK = 1 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – pojedinačno }} | plasman_SK = '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]) | pobjede_SK_štafeta = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 7. 2026. }} '''Hubert Leitgeb''' rođen 31. oktobra 1965. u [[Antholz]]u, bio je [[italija]]nski [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|dvostruki svjetski prvak]] i biatlonski trener. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|35]] | |} Leitgeb je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], ali nije osvajao medalje. <!-- na ZOI 1988. Prvu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 36.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]; a drugu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], kada su s 1:21.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|14]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|24]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|4]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|6]] |} Hubert Leitgeb je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] nastupio devet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne i jednu bronzanu medalju. <!-- Prvu bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:08.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank-Peter Roetsch]]a; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]]. Zlatne medalje je osvojio na: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="15" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | || || || || ||11|| || || ||25||22||30||39 |} {{clear}} Prvi nastup Leitgeba u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] <!-- u [[Egg am Etzel]]u 14. januara 1982. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio 17-o mjesto iza pobjednika [[Svein Engen|Sveina Engena]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bile su mu tri pobjede u mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Antholz]]u 16. januara 1988. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio drugo mjesto iza pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U štafeti je pobjedio tri puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|262}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Leitgeb, Hubert}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Antholz]] [[Kategorija:Italijanski biatlonci]] [[Kategorija:Italijanski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] 37ouf5v0b7wfx8m1n0v5210dn2kglzx